Kolumbija je drava na sjeverozapadu June Amerike.

Na sjeveru izlazi na
Karipsko more, na zapadu na Tihi ocean, a granii na sjeveroistoku s
Panamom, na istoku s Venezuelom, na jugoistoku s Brazilom te na jugu s
Peruom i Ekvadorom. Libertad y Orden to na panjolskom znai sloboda i
red.

Na obali tihoga oceana i istonoj nizini tropska klima kine ume, na

sjeveru klima savane, na visoravnima kordiljera suptropska klima sa suhim
zimama. Vremenska zona je srednjoeuropsko vrijeme -6 sati. Godinja
koliina oborina na zapadnim pristrancima Anda iznosi vie od 5000 mm. U
toplom pojasu, do 1000 m visine, s temperaturom od 25 do 27 C i s bujno
razvijenom tropskom praumom, koja prelazi u savanu, uspijevaju tropske
kulture: eerna trska, kakao, banane i duhan. U umjerenom pojasu, do
2000 m, s temperaturom od 17 do 22 C i umom, koja jo ima tropska
obiljeja, uspijevaju kava, kininovac i kukuruz. U hladnom pojasu, do
3000 m, s temperaturom od 14 do 15 C, uspijevaju kulture umjerene
klime: penica, zob, jeam, krumpir i voke. Iznad 3000 m nalaze se
vazdazelene ikare i travnjaci. Najdulja rijeka ove zemlje je Rio Magdalena,
izvire u masivu sredinjih kordiljera. Na svojem putu prema sjeveru rijeka
protjee kroz prostranu nizinu izmeu sredinjih i istonih kordiljera.

Povijest
Kristofor Kolumbo po kojem je ova zemlja dobila ime zapravo nikada nije
stupio na tlo Kolumbije. Ipak, njezina povijest ne raskidivo je povezana s
velikim imenima i politikim dogaajima. Oi svijeta uprte su u Kolumbiju i
to ne samo od doba kada se poistovijeivala s mitskom zemljom El Dorado,
zemljom zlata. No taj je pogled rijetko bio radostan jer je kolumbijska
sadanjica obiljeena golemim nasiljem i opom pomutnjom. Ova zemlja
koja je jo od 1886. Demokracija sve vie tone u kaos.
Visoravan oko grada Bogota bila je naseljena jo oko 11-tisuite pr. Kr.,
neka su se plemena ve bila okrenula sjedilakom nanu ivota dok su ona
u nizinama i dalje vodila nomadski ivot te poinju uzgajati kukuruz. U
doba Kristova roenja na znaenju sve vie dobiva prerada zlata, te
zapoinje kultura San augustin po demonskim divovskim skulpturama.
Godine 1499. Europljani otkrivaju priobalni dio Kolumbije. Ubrzo panjolci
podiu prve luke, 1525. Santa Marta , a 1533. Cartagen. Potom osvajaju
indijska naselja u planinama te 1537. Osnivaju grad Bogota i stiu do obale
Tihog oceana. Osvajanjem indijanskih naselja u Kolumbiji panjolci saznaju
za legendu o El Doradu zlatni grad. U tu priu povjerovali su panjolci
kada su vidjeli koliko zlatnog nakida imaju na sebi domorodci. Za zlatni
grad neki kau da je samo mit, no mnogo ivota je izgubljeno tragajui za
njim, tako su mnogi panjolski konkvistadori proveli godine u traganju za
zlatom kojeg nikada nisu pronali. Navodno su ga tkrili Isusovci, no
njegovu poziciju nisu eljeli objavljivati kako bi se izbjegla jo jedna opasna
zlatna groznica. 1819. Kolumbija proglaava neovisnost kojoj je pokreta
bio Simon Bolivar, te je nakon toga postao prvi predsjednik Republike
Kolumbije. 80-ih prolog stoljea dolo je do mjera zastraivanja izmeu
vlade i kartela koji se bave drogom. Najvei od tih kartela bio je Medellin
kartel, iji je voa bio Pablo Escobar koji je bio jedan od najveih
krijumara kokaina, ali o njemu emo kasnije. 1993. Dolazi do raspada
kartela zbog ubojstva voe.

Bogota
glavni grad je Kolumbije. Najvei i najmnogoljudniji grad u dravi sa 6 700
000 stanovnika.
Grad se nalazi na andskoj visoravni Sabana de Bogot, na 2640 metara
nadmorske visine, blizu kordiljerskih planina Guadalupe (3317 m) i
Monserrate (3152 m)
Povrina grada iznosi 1.775,98 km. Od ega 384,3 km 1.391,68 km.
Budui da se grad nalazi na junoamerikoj tektonskoj ploi, povremeno se
dogaaju potresi. Zbog njih, kao i zbog poara, u godinama 1785., 1827.,
1917. i 1948. unitene sz brojne zgrade iz kolonijalnog razdoblja.
Bogot je obrazovno sredite zemlje u kojem se nalazi vie sveuilita, i
mnoge druge obrazovne institucije i knjinice. U palai San Carlos su 1777.
godine isusovci otvorili prvu javnu knjinicu u Americi.

Medellin

je drugi po veliini grad u Kolumbiji . Grad lei u dolini Abura na obalama

rijeke Medelln.
Medellin je osnovao 1616. godine panjolac Francisco Herrera y
Campuzano
panjolske kolonijalne vlasti su ga 1826.
Godine 1803. osnovano je jedno od najprestinijih sveuilta u Kolumbiji
Nakon to je Kolumbija dobila neovisnost od panjolske Medellin je postao
glavni grad savezne drave Antioquie.

Kolumbijska kuhinja
Postoje mnoge vrste kolumbijske crne torte irom ove zemlje, tako da
svaka osoba i porodica ima svoji recept i koriste razliite kombinacije vina,
voa i oraha u svojoj torti. Ovde je stigla iz Welsa.
Ova divna kuhinja nudi jela koja su se prenosila sa generacije na
generaciju, pod utjecajem ne samo autoktone kolumbijske kulture, ve i
panjolske, afrike i arapske kulture. Kolumbijska hrana je raznovrsna,
bogata, puna aroma i boja.

port
Kolumbijska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija, koja
predstavlja Kolumbiju na meunarodnim natjecanjima i pod vodstvom
je Kolumbijskog nogometnog saveza. Do sada su sudjelovali 18. puta na
Kontinentalnom prvenstvu June Amerike - Copa Amrica i osvojili ga jedan
puta i to 2001. godine. Dok su svijetsko prvenstvo igrali 5x
Na slajdu moete vidjeti gol najboljeg igraa koji je ujedno i kapetan
nogometne reprezentacije te igra Real Madrida James Rodriguez

Pablo Escobar bio je kolumbijski gangster, krijumar kokaina i voa

Medellinskog kartela. Pablo Escobar zapoinje svoju kriminalnu karijeru u
mjestu roenja, Medellnu, kao kradljivac automobila. Krao je automobile,
rastavljao ih i onda prodavao dijelove. Poslije toga prelazi na prodaju
kokaina i zapoinje izgradnju narko-imperija. Promet kokaina iz Kolumbije
prvenstveno prema SAD-u je nainilo od Escobara jednog od najbogatijih
ljudi u svijetu (1989. je asopis Forbes objavio da je sedmi po bogatstvu u
svijetu). Pretpostavlja se da je Medellinski kartel zaradio 30 milijardi dolara
tijekom svog djelovanja. Escobar je od svojih prihoda kupio vilu, privatan
zooloki vrt, zrakoplov, helikoptere, automobile itd. Escobar je bio bez
milosti i njegova uzreka je bila Plata o Plomo?, tj. novac (srebro) ili olovo?,
to je znailo da je netko ili prihvatio mito ili bi bio ubijen. Sa svojim
bogatstvom Escobar je zadobio popularnost i imao je imid Robina Hooda
meu siromanim stanovnitvom Medellna, jer je davao donacije u razne
dobrotvorne svrhe, a jedno vrijeme poetkom 1980-ih je bio i politiki
aktivan. Escobar se vremenom predaje vlastima, poto je dobio garancije
da nee biti izruen SAD-u. Iz zatvora je mogao upravljati svojim
kriminalnim carstvom, a poslije kada je prebaen u obian zatvor, odluuje
se na bijeg. Tijekom uhienja Escobar i njegov tjelohranitelj pokuavaju
pobjei, ali su obojica ubijeni.