Adi Mas - El.-VI Gr.

List 1
ZADATAK
Proraunati vratilo preamp emi datoj u prilogu. Provjeriti stepen sigurnosti

vratila na nekoliko karakteristinih mjesta. Vratilo prima snagu preko cilindrinog
zupanika sa pravim zubima na mjestu 3, a predaje preko trapeznog kainika na
mjestu 5 i spojnice na mjestu 1.
Ostali podaci:
P3= 95 kW P5= 40 kW;
G1= 295 N G3 360 N G5 380 N;
D3= 410 mm D5= 430 mm;
l1= 110 mm l2= 220 mm l3= 210 mm l4= 200 mm;
= 15 = 90 = 210 rad/s ;
Nacrtati:
A. Dijagrame momenata savijanja, uvijanja i transverzalne sile,

B. Radioniki crte vratila,
C. Sklopni crte spojnice i radionike crtee detalja spojnice.
Slika 6.1 ema vratila

List 2
6.1. Proraun snage koju predaje spojnica
Snaga se na vratilo dovodi na mjestu cilindrinog zupanika 3 (P3), a predaje se

preko trapeznog kainika na mjestu 5 (P5) i spojnice na mjestu 1 (P1). Poto su
snage P1 i P3 poznate, to se izraunavanje snage na spojnici izvodi na sljedei
nain:
P1= P3 P5 = 95 40 = 55 kW P1 = 55 kW
6.2. Proraun obrtnih momenata na mjestima 1,3 i 5
Obrtni momenti na njestima 1,3 i 5 odreuju se na sljedei nain:

P1 55
MO1 = = 210 = 261,9 Nm Mo1 = 261,9 Nm
P 95
MO3 = 3 = = 452,3 Nm Mo3 = 452,3 Nm
210
P5 40
MO5 = = 210 = 190,4 Nm
Mo5 = 190,4 Nm
Gdje su: P1, P2, P3 snaga na pojedinim elementima na vratilu;
- ugaona brzina vratila.
6.3. Proraun sila koje djeluju na vratilo
Na mjestu 3 na vratilu postavljen je cilindrini zupanik sa pravim zubima.

Poloaj pogonskog i gonjenog zupanika, sa definisanim pravcem i smjerom sila
koje potiu od ovog zupastog para, a koje optereuju vratilo dat je na donjoj slici
Fr3 15
Fr3H Fo3H

Fr3V Fo3
Fo3V
3
G
Slika 6.2. komponente sila sprezanj kod zupastog para

List 3
Izraunavanje intenzitete ovih sila vri se prema izrazima:
- Obimna sila na zupaniku 3:

2 . Mo3 904,6
Fo3 = D3 = 410 = 2,2 kN
Fo3= 2,2 kN
Gdje je: D3 podioni prenik zupanika 3
Sada moemo izraunati komponente obimne sile na horizontalnu i vertikalnu

ravan.
Komponenta obimne sile Fo3 na horizontalnu ravan je:
FHo3= Fo3 . sin = 2,2 . sin(15)= 0,57 kN
FHo3= 0,57 kN
Komponenta obimne sile Fo3 na vertikalnu ravan je:
FVo3= Fo3 . cos = 2,2 . cos(15)= 2,12 kN FVo3= 2,12 kN
- Radijalna sila na zupaniku 3:
Radijalnu silu moemo izraunati iz relacije:

Fr3= Fo3 . tg20 = 2,2 . 0,36 = 0,8 kN Fr3= 0,8 kN
Sada moemo izraunati komponente radijalne sile na horizontalnu i vertikalnu
ravan.
Komponenta radijalne sile Fr3 na horizontalnu ravan je:
FHr3= Fr3 . cos = 0,79 . cos(15)= 0,77 kN FHr3= 0,77 kN
Komponenta radijalne sile Fr3 na vertikalnu ravan je:
FVr3= Fr3 . sin= 0,79 . sin(15)= 0,2 kN FVr3= 0,2 kN
- Sila na kainiku:
Na mjestu 5 na vratilu nalazi se kainik. Poloaj pogonskog i gonjenog dijela

kaia, sa pravcima i smjerovima sila koje potiu od kainika a optereuju vratilo,
dat je na sljedeoj slici.
=90
Fk
Slika 6.3. uticaj kainog prenosa na vratilo
Slika 6.3. uticaj kainog prenosa na vratilo

Sila u kainiku se obino izraunava iz odnosa Fk=(2 5). Fok , zavisno od vrste
kainog prenosa. Obicno je:
2 . Mo5 2 . 190,4 Fo5 = 0,88 kN
.
Fk= 2 Fo5, pri emu je: Fo5= D5 = 430 = 0,88 kN
Gdje je: D5 prenik kainika. Fk = 1,76 kN

Sila Fk djeluje u vertikalnoj ravni i imamo da je: Fk= 2 . 0,88= 1,76 kN
6.4. Sheme optereenja vratila u horizontalnoj i vertikalnoj ravni
Na osnovu sila na elementima koji prenose optereenje moemo konstruisati

sheme optereenja vratila u horizontalnoj i vertikalnoj ravni, kao na slikama.
Slika 6.4. shema optereenja u horizontalnoj ravni
Slika 6.5. shema optereenja u vertikalnoj ravni
6.5. Proraun reakcija u leitima
Na osnovu ovih shema moemo odrediti reakcije u leajevima (osloncima), za

horizontalnu, prema sljedeim relacijama:
FiH = 0 ...(1) MjH = 0 ...(2).
GdjeList
je: i4 redni broj sile koja djeluje na vratilo,
J taka u kojoj je moment savijanja jednak nuli.
List 5
Iz izraza (1) imamo:
F2H + F3rH F3oH + F4H= 0

F2H + 0,77 0,57 + F4H = 0 F2H + F4H = - 0,2
Za taku j odaberimo taku 1, i onda iz (2) imamo:

-F2H . l1 + (-F3rH + F3oH) . (l1 + l2) F4H . (l1 + l2 + l3) =0
-F2H . 110 + (- 0,77 + 0,57) . 330 - F4H . 540 =0 110 F2H + 540 F4H= - 66
Iz ovih izraza slijedi:

F2H= - 0,1 kN
F2H= - 0,1 kN
F4H= - 0,1 kN
F4H= - 0,1 kN
Izrazi uslova ravnotee za vertikalnu ravan su:
FiV = 0 ...(3) MjV = 0 ...(4).
Gdje je: i redni broj sile koja djeluje na vratilo,

J taka u kojoj je moment savijanja jednak nuli.
Iz izraza (3) imamo:
-G1 + F2V F3rV F3oV G3 F4V - Fk G5=0

-0,295 + F2V 0,2 2,12 0,36 F4V - 1,76 0,38=0 F2V F4V = 5,15
Za taku j odaberimo taku 1, i onda iz (4) imamo:
F2V . l1+( F3rV F3oV G3) . (l1+l2) F4V . (l1+l2+ l3) + ( -Fk G5) . (l1+l2+ l3+l4) =0
F2V . 110 + (- 0,2 2,12 0,36) . 330 - F4V . 540 + ( -1,76 0,38) . 740= 0
F2V . 110 - F4V . 540= 2468
Iz ovih izraza slijedi:
F2V= 0,73 kN F2V= 0,73 kN

F4V= - 4,42 kN F4V= - 4,42 kN
Ukupne reakcije u leajevima 2 i 4 odreuju se prema izrazima:
F2= F22H + F22V = 0,12 + 0,732 = 0,74 kN F2= 0,74 kN
F4= 4,42 kN
F4= F24H + F24V = 0,12 + 4,422 = 4,42 kN
6.6. Dijagrami transverzalnih sila i momenata savijanja
Slika 6.6. dijagrami transverzalnih sila i momenata savijanja u horizontalnoj

ravni
List 6
Slika 6.7. dijagrami transverzalnih sila i momenata savijanja u vertikalnoj

ravni
List 7
Ukupne momente savijanja na karakteristinim mjestima odreujemo po:
M2 = M22H + M22V = 02 + (- 32,45)2 = 32,45 Nm
M3 = M23H + M23V = (- 22)2 + 63,252 = 66,96 Nm
M4 = M24H + M24V = 12 + (- 408,2)2 = 408,2 Nm
Gdje je: Mi moment savijanja na mjestu i na vratilu;

MiH (MiV) - moment savijanja na mjestu i na vratilu u horizontalnoj
(vertikalnoj) ravni.
Slika 6.8. dijagram ukupnih momenata savijanja
6.7. Odreivanje momenata uvijanja

Momente uvijanja odreujemo prema izrazu:
Pi
Mui = i
Poto je broj obrtaja, odnosno ugaona brzina, konstantna, promjena momenta

uvijanja se javlja samo na mjestima gdje se mjenja snaga, kao na mjestu 3 na
vratilu i moemo pisati:
P3 = P1 + P5
Iz ega se moe zakljuiti:
Mu1= Mo1= 261,9 Nm

Mlu3 = Mo1= 261,9 Nm
Mdu3 = Mo5= 190,47 Nm
Mu5= Mo5= 190,47 Nm
List 8
Na osnovu ovih vrijednosti moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja koji je

dat na sljedeoj slici.
Slika 6.9. dijagram momenata uvijanja
6.7. Odreivanje idealnih (fiktivnih) momenata savijanja
Poto je vratilo optereeno na savijanje i uvijanje (sloeno optereenje) za

dimenzionisanje vratila trebamo odrediti idealne (fiktivne) momente savijanja.
Odreivanje idealnih momenata savijanja treba izvriti za karakteristine take na
vratilu (1,2,3,4 i 5) prema izrazu:
Mi=
M2S + (2 . dsdu .
Mu)2
Gdje je: ds dozvoljeni napon na savijanje materijala vratila;

du - dozvoljeni napon na uvijanje materijala vratila.
Za materijal vratila (iz tabele 6.1) usvajam . 0745 sa sljedeim karakteristikama:
m= 700850 Mpa
v= 360 Mpa
DN= 300380 Mpa
DJ= 220270 Mpa
Poto vratilo ne mijenja smijer obrtanja u vremenu moemo zakljuiti da je

optereenje na savijanje isto naizmjenino promjenjivo, a optereenje na uvijanje
isto hednosmjerno promjenjivo.
Sada moemo izraunati idealne momente za karakteristine take na vratilu.
ds

M1i= M21S + (2 . du .
0 + (2300220 261,9) = 178,57 Nm
M1u)2 = 2
.
2
M =

2i M22S + (2 .dsdu M ) = 32,45 + ( 300 261,9) = 181,49 Nm
.
2u
2 2
.
2
2 220
l
M = 3i M23S + 2( . dsdu .M ) = 66,96 + ( 300 261,9) = 190,71 Nm
l
3u
2
2 220
2
.
2
ds
M
d
= 3i M23S + ( 2 . du . M ) = 66,96 + ( 300 190,47) = 146,11 Nm
d
3u
2 2
.
2
2 220
ds
M =
4i M24S + (2 . du . M ) = 408,2 + ( 300 190,47) = 428,36 Nm
4u
2 2
.
2
2 220
ds
M =
5i M25S + 2( . du . M ) = 0 + (
5u
2 300 2
190,47) = 129,86 Nm
.
2
2 220
6.8. Odreivanje idealnih (fiktivnih) prenika vratila
Na osnovu uslova da idealna vrijednost napona na savijanje moe biti najvie

jednaka dozvoljenom naponu na savijanje odreujemo idealne prenike vratila
prema izrazu:

3 10 . M
i
di= doz
Dozvoljeni napon materijala odreujemo na osnovu dinamike izdrljivosti

materijala na savijanje pri isto naizmjenino promjenjivom optereenju, stepena
sigurnosti i faktora oekivane koncentracije napona, prema obrascu:
DN
doz= .
K S
gdje je: S stepen sigurnosti za vratilo, S1,52,5;
K faktor oekivane koncentracije napona, iz tab 6.3.
- Odreivanje idealnog prenika vratila na mjestu 1:
Na mjestu 1 se nalazi spojnica koja je sa vratilom spojena pomou klina, pa na

osnovu toga iz tabele 6.3. usvajam: K1=2.
Usvajam stepen sigurnosti: S=2,5.
Sada moemo odrediti idealni prenik vratila na mjestu 1:
10 M 2 2,5 10300178,57
.
3
1i
3 K1.S. 10.M1i 3 . . .
d1i= = = = 30,99 mm
doz doz
List 9
List 10
- Odreivanje idealnog prenika vratila na mjestu 2
Na mjestu 2 nalazi se leaj koji je osiguran od aksijalnog pomjeranja Zegerovim

prstenom, to na vratilu uzrokuje promjenu poprenog presjeka u vidu lijeba po
obimu vratila. Na osnovu toga iz tabele 6.3 usvajam: K2=2,2.
Usvajam stepen sigurnosti: S= 2,5.
10 . M2i
K2.S. 10.M2i
2,2.2,5.10.181,49
3 3 3
d2i= = = = 32,16 mm
doz doz 300
Na mjestu 3 nalazi se cilindrini zupanik koji je osiguran od pomjeranja klinom,

to na vratilu uzrokuje promjenu poprenog presjeka u vidu lijeba za klin. Na
osnovu toga iz tabele 6.3 usvajam: K3=2.
Vodei rauna da je vratilo na mjestu 3 optereeno sa lijeve i desne strane
razliitim idealnim momentima savijanja, za proraun je mjerodavan vei, a to je
onaj sa lijeve strane.
10 . M3i
K3.S. 10.M3i
2.2,5.10.190,71
3 3 3
d3i= = = = 31,67 mm
doz doz 300
Na mjestu 4 nalazi se leaj koji je osiguran od aksijalnog pomjeranja Zegerovim

prstenom, to na vratilu uzrokuje promjenu poprenog presjeka u vidu lijeba po
obimu vratila. Na osnovu toga iz tabele 6.3 usvajam: K4=2,2.
10 . M4i
K4.S. 10.M4i
2,2.2,5.10.428,36
3 3 3
d4i= = = = 42,82 mm
doz doz 300
Na mjestu 5 se nalazi klin koji na vratilu uzrokuje promjenu popremog presjeka

u vidu uzdunog lijeba.Na osnovu toga iz tabele 6.3 usvajam: K5=2.
10 M 2 2,5 10300129,86
.
3
5i
3 K5.S. 10.M5i 3 . . .
d5i= = = = 27,87 mm
doz doz
List 11
6.9. Odreivanje stvarnih prenika vratila
Stvarni prenici vratila na karakteristinim mjestima 1,2,3,4 i 5 raunaju se na

osnovu idealnih prenika. Ako na vratilu postoje ljebovi onda se stvarni prenici
raunaju po izrazu:
d = (1,11,2). di
a nakon toga se usvajaju prvi vei prenici.
- Odreivanje stvarnog prenika na mjestu 1:
d1=(1,11,2). d1i= 1,1. 30,99 = 34,09 mm

Iz tabele 8.27 usvajam prvi vei standardni prenik vratila: d1=36 mm.
d2=(1,11,2). d2i= 1,15. 32,16 = 36,98 mm

d3=(1,11,2). d3i= 1,2. 31,67 = 38,04 mm

d4=(1,11,2). d4i= 1,15. 42,82 = 47,24 mm

d5=(1,11,2). d5i= 1,2. 27,87 = 33,44 mm

- Konstruktivno usvojeni prenici vratila:

d1= 36 mm
d2= 38 mm
d3= 42 mm
d4= 48 mm
d5= 40 mm
6.10. Konstruisanje oblika vratila
Vratilo treba da je cilindrino sa stepenastim prelazima. Prelaz izmeu razliitih

prenika treba izvesti radijusima radi povoljnije naponske slike. Aksijalna
pomjeranja leita treba sprijeiti Zegerovim prstenovima, a radijalna pomjeranja
ostalih elemenata na vratilu se spreavaju upotrebom uzdunih klinova.
6.10.1. Usvajanje klina na mjestu 1 (spojnica)
Slika 6.10. izgled lijeba za klin
Usvajanje klina vrimo na osnovu prenika vratila, iz tabele 6.4 prema standardu
JUS M.C2.060. Za prenik na mjestu 1, d1= 36 mm, iz navedenog usvajam:
b = 10 mm
t = 4,7 mm
h = 8 mm
Korisnu duinu klina odreujem prema izrazu: lk=(1,11,3). d, iz ega je
lk=1,1. 36= 39,4 , usvajam lk= 40 mm.
6.10.2. Usvajanje Zegerovog prstena i leaja na mjestu 2
Zegerov prsten se usvaja na osnovu prenika vratila d. Tako za prenik vratila

d2= 38 mm iz tabele 6.6, usvajam dimenzije lijeba:
irina lijeba: l = 1,85 mm, (tolerancija otvora H13);

manji prenik: du = 36 mm.
Na mjestu 2 na vratilu potrebno je usvojiti i kotrljajni leaj. Iz tabele 7.15

(tip BC04 prema standardu JUS M.C3.601) za prenik vratila d2= 38 mm usvajam
radijalni leaj sa kuglicama sljedeih karakteristika:
vanjski prenik: D = 110 mm;

irina leaja: B = 27 mm;
radijus zaobljenja ivica: r = 3 mm.
6.10.3. Usvajanje klina na mjestu 3 (zupanik)
JUS M.C2.060. Za prenik na mjestu 3, d3 = 45 mm, iz navedenog usvajam:
b = 14 mm
t = 5,5 mm
h = 9 mm
Korisnu duinu klina odreujem prema izrazu:

List 12
lk = (1,11,3). d, iz ega imam:
lk = 1,1. 45 = 49,5, pa usvajam
lk = 50 mm.
List 13
6.10.4. Usvajanje Zegerovog prstena i leaja na mjestu 4
Zegerov prsten se usvaja na osnovu prenika vratila d. Tako za prenik vratila

d4= 48 mm iz tabele 6.6, usvajam dimenzije lijeba:
irina lijeba: l = 1,85 mm, (tolerancija otvora H13);
manji prenik: du = 45,5 mm.
Na mjestu 4 na vratilu potrebno je usvojiti i kotrljajni leaj. Iz tabele 7.15

(tip BC04 prema standardu JUS M.C3.601) za prenik vratila d2= 48 mm usvajam
radijalni leaj sa kuglicama sljedeih karakteristika:
vanjski prenik: D = 130 mm;
irina leaja: B = 31 mm;
radijus zaobljenja ivica: r = 3,5 mm.
6.10.5. Usvajanje klina na mjestu 5 (kainik)
JUS M.C2.060. Za prenik na mjestu 5, d5 = 40 mm, iz navedenog usvajam:
b = 12 mm
t = 4,9 mm
h = 8 mm
Korisnu duinu klina odreujem prema izrazu:

lk = (1,11,3). d, iz ega imam:
lk = 1,1. 40 = 44 mm.
6.11. Provjera napona u klinovima

6.11.1. Provjera napona u klinu na mjestu 1
- Napon u klinu na smicanje
Fo 2 . Mo
s=A =d .b .l sd
k
gdje je: Fo obodna sila na elementu;

Mo obrtni moment;
sd dozvoljeni napon na smicanje, sd = 6090 Mpa.
2 . 261,9
s =36 .10 .40 = 36,37 sd
Iz posljednje relacije vidimo da je napon na smicanje u klinu zadovoljen.
- Napon u klinu na povrinski pritisak

Fo 2 . Mo
p= = pdoz
Ak d .(h-t).lk
gdje je: Fo obodna sila na elementu;
Ak kontaktna povrina izmeu klina i glavine;
pdoz dozvoljeni napon na povr. pritisak, pdoz = 70100 Mpa.
2 . 261,9
36 .(8-4,7).40
p= = 96,22 pdoz
Iz posljednje relacije vidim da je napon na povrinski pritisak u klinu zadovoljen.

Fo 2 . Mo
s= = sd
A d .b .lk
2 . 452,3
s =45.14 .49,5 = 29 sd

Fo 2 . Mo
p= = pdoz
Ak d .(h-t).lk
.
2 452,3
p =45.(9-5,5).49,5 = 98,03 pdoz

Fo 2 . Mo
s= = sd
A d .b .lk
2 . 190,4
s =40.12 .44 = 18,03 sd

Fo 2 . Mo
p= = pdoz
Ak d .(h-t).lk
2 . 190,4
p =40.(8-4,9).44 = 69,79 pdoz
6.12. Provjera dinamikog stepena sigurnosti na vratilu

Dinamiki stepen sigurnosti potrebno je provjeriti na svim mjestima na vratilu na
kojima se javja koncentracija napona, a to su mjesta:
- prelaz izmeu razliitih prenika na vratilu;
- lijebovi za klin i
- lijebovi za Zegerove prstenove.
Uvaavajui dijagrame optereenja vratila, dinamiki stepen sigurnosti e biti
List 14
provjeren na mjestima sa maksimalnim optereenjima.
6.12.1. Dinamiki
stepen sigurnosti
na mjestima
promjene prenika
Slika 6.11. raspored mjesta promjene prenika du vratila
- Dinamiki stepen sigurnosti na mjestu 2 2

- Dinamiki stepen sigurnosti na savijanje
Dinamiki stepen sigurnosti na savijanje provjeravamo prema izrazu:

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
gdje je: 1 faktor kvaliteta povrine;
2 faktor veliine presjeka;
3 faktor ostalih uticaja; 3 1;
A amplitudni napon materijala na savijanje pri isto naizmjenino
promjenjivom optereenju (SR= 0), sa Smitovog dijagrama;
a amplitudni napon u vratilu;
k efektivni faktor koncentracije napona.
Sa dijagrana 1.47(Ma. elementi,Prirunik,I dio) usvajam: 1 = 0,82.

Efektivni faktor koncentracije napona raunamo po obrascu:
k= (k 1)k + 1;
gdje je: k geometrijski faktor koncentracije napona;

k faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju napona.
Prema podacima navedenim u prethodnim proraunima na mjestu 2-2 imamo:
D = 42 mm;
d = 38 mm;
= 4 mm.
Slika 6.12. prikaz promjene poprenog presjeka
List 15
List 16
Sa dijagrama 1.13(Ma. elementi, Prirunik,I dio) usvajam k, prema odnosu:
k= k D
, = k 4 42
,
d d 38 38
Usvajam: k = 1,68.
Sa stranice 25(Ma. elementi, Prirunik,I dio) usvajam: k = 0,8.
Sada moemo izraunati: k= (1,68 1)0,8 + 1= 1,54.
Amplitudni napon u vratilu raunamo iz uslova SR= 0, pa imamo:
MSmax
a= max = W
x
gdje je: MSmax ukupni moment savijanja na mjestu 2-2;

Wx aksijalni otporni moment.
Sa dijagrama ukupnih momenata savijanja usvajam: MSmax = 32,4 Nm.
Aksijalni otporni moment raunamo prema:
d3. 383.
Wx= = = 5387 mm3.
32 32
Na osnovu ovih podataka moemo izraunati amplitudni napon na vratilu:
32,4 .103
a= 5387 = 6,01 Mpa
Sa Smitovog dijagrama, slika 1.38,( Ma. elementi, Prirunik,I dio), materijal

.0745, naprezanje na savijanje, i za SR= 0, usvajam: A= 320 Mpa.
Stepen sigurnosti u odnosu na savijanje je:
. 320
S = 0,82 . 0,72 . 11,54 .
6,01 = 20,41
- Dinamiki stepen sigurnosti na uvijanje
Dinamiki stepen sigurnosti na uvijanje provjeravamo prema izrazu:

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
gdje je: 1 faktor kvaliteta povrine;
2 faktor veliine presjeka;
3 faktor ostalih uticaja; 3 1;
A amplitudni napon materijala na uvijanje pri isto jednosmjerno
promjenjivom optereenju sa Smitovog dijagrama;
a amplitudni napon u vratilu;
k efektivni faktor koncentracije napona.

k= (k 1)k + 1;
gdje je: k geometrijski faktor koncentracije napona;

k faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju napona.

D = 42 mm;
d = 38 mm;
= 4 mm.
k= k D
, = k 4 42
,
d d 38 38
Usvajam: k = 1,3.
Amplitudni napon u vratilu raunamo iz uslova:
umax Mumax
a= sr = =2.W
2 o
gdje je: Mumax moment uvijanja na mjestu 2-2;

Wo polarni otporni moment.
Sa dijagrama ukupnih momenata uvijanja usvajam: Mumax = 261,9 Nm.
Polarni otporni moment raunamo prema:
d3. 383.
Wo= = = 10774 mm3.
16 16
261,9 .103
a= 10774 = 12,15 Mpa

.0745, naprezanje na uvijanje, i za SR= 12,15, usvajam: A= 200 Mpa.
Stepen sigurnosti u odnosu na uvijanje je:
200
S = 0,82 . 0,72 . 1 1,24
.
.
12,15 = 7,83
- Ukupni dinamiki stepen sigurnosti
Ukupni dinamiki stepen sigurnosti raunamo prema izrazu:
S . S 20,41 . 7,83
S= 2 = = 7,1
S + S2 20,412 + 7,832
List 17
List 18


S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;
D = 48 mm;
d = 42 mm;
= 5 mm.
k= k D
, = k 5 48
,
d d 42 42
Usvajam: k = 1,58.
MSmax
a= max = W
x
Sa dijagrama ukupnih momenata savijanja usvajam: MSmax = 80 Nm.

d3. 423.
Wx= = = 8946,17 mm3.
32 32
80 .103
a=8946,17 = 8,94 Mpa

. 320
S = 0,82 . 0,72 . 11,464 .
8,94 = 14,43

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;

D = 48 mm;
d = 42 mm;
= 5 mm.
k= k D
, = k 5 48
,
d d 42 42
Usvajam: k = 1,2.
Sada moemo izraunati: k= (1,2 1)0,8 + 1= 1,16
umax Mumax
a= sr = =2.W
2 o

d3. 423.
Wo= = = 17892,35 mm3.
16 16
190,47 .103
a= 17892,35 = 5,32 Mpa

195
S = 0,82 . 0,72 . 1 1,16
.
.
5,32 = 18,65

List 19
S . S 14,43 . 18,65
S= 2 = = 11,41
S + S2 14,432 + 18,652
List 20


S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;
D = 48 mm;
d = 40 mm;
= 4,5 mm.
k= k D
, = k 4,5 48
,
d d 40 40
Usvajam: k = 1,62.
MSmax
a= max = W
x

d3. 403.
Wx= = = 8946,18 mm3.
32 32
390 .103
a=8946,18 = 43,5 MPa

. 320
S = 0,82 . 0,72 . 11,48 .
43,5 = 2,93

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;

D = 48 mm;
d = 40 mm;
= 4,5 mm.
k= k D
, = k 4,5 48
,
d d 40 40
Usvajam: k = 1,3.
Sada moemo izraunati: k= (1,3 1)0,8 + 1= 1,24
umax Mumax
a= sr = =2.W
2 o

d3. 403.
Wo= = = 12566,37 mm3.
16 16

190,47 .103
a=2. 12566,37 = 7,57 Mpa

200
S = 0,82 . 0,72 . 1 1,24
.
.
7,57 = 12,58

List 21
S . S 2,93 . 12,58
S= 2 = = 2,85
S + S2 2,932 + 12,582
List 22
6.12.2. Dinamiki stepen sigurnosti na mjestima lijebova za klin
Slika 6.13. raspored klinova du vratila
- Dinamiki stepen sigurnosti na mjestu 7-7

Na mjestu 7-7 se nalazi lijeb za klin sa sljedeim karakteristikama:

b = 14 mm
t = 5,5 mm
d = 42 mm

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
Efektivni faktor koncentracije napona usvajamo iz tabele 6.8(Ma.elementi,
Prirunik,II dio): k= 1,62.
MSmax
a= max = W
x

d3. b. t.(d t)2 42. 14. 5,5.(42 5,5)2
Wx= - 2 .d = - = 6052,34 mm3
32 32 2. 42
70 . 103
a=6052,34 = 11,56 MPa

. 320
S = 0,82 . 0,72 . 11,62 .
11,56 = 10,08
List 23

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
Efektivni faktor koncentracije napona usvajamo iz tabele 6.8(Ma.elementi,
Prirunik,II dio): k= 2,08.
d3. b. t.(d t)2 42. 14. 5,5.(42 5,5)2
Wo= - 2 .d = - = 13325,91 mm3
16 16 2. 42

261,9 .103 2.
a=12566,37 = 9,82 Mpa

.0745, naprezanje na uvijanje, i za SR= 9,82MPa, usvajam: A= 205 Mpa.
205
S = 0,82 . 0,72 . 1 2,08
.
.
9,82 = 5,92

S . S 10,08 . 5,92
S= 2 = = 4,24
S + S2 10,082 + 5,922
6.12.3. Dinamiki stepen sigurnosti na mjestima Zegerovih prstenova
Slika 6.14. raspored lijebova za Zegerove prstenove

- Dinamiki stepen sigurnosti na mjestu 10-10

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;
D = 48 mm;
d = 45,5 mm;
= 1,85 mm.
Slika 6.15. prikaz lijeba za Zegerov prsten
k= k D
, = k 1,85 , 48
d d 45,5 45,5
Usvajam: k = 2,15.
MSmax
a= max = W
x

d3. 45,53.
Wx= = = 9247,7 mm3.
32 32
395 . 103
a= 9247,7 = 42,7 MPa

List 24
. 320
S = 0,82 . 0,72 . 11,92 .
42,7 = 2,3

S = 1 . 2 . 3 . . A
k a
k= (k 1)k + 1;

D = 48 mm;
d = 45,5 mm;
= 1,85 mm.
k= k D
, = k 1,85 , 48
d d 45,5 45,5
Usvajam: k = 1,6.
umax Mumax
a= sr = =2.W
2 o

d3. 45,53.
Wo= = = 18495,41 mm3.
16 16

190,47 .103
a=2. 18495,41 = 5,15 MPa

190
S = 0,82 . 0,72 . 1 1,48
.
.
5,15 = 14,7

List 25
S . S 2,3 . 14,7
S= 2 = = 2,27
S + S2 2,32 + 14,72
List 25
6.13. Odreivanje karakteristika spojnice
Pri izboru spojnica vano je odrediti maksimalni moment (Momax) koji spojnica
treba da prenese. Veliina ovog momenta najee se odreuje pomou pogonskog
faktora ili faktora neravnomjernosti , pa je:
Pn
Momax= Mn . = .
gdje je: Momax maksimalni obrtni moment koji spojnica treba da prenese;
Pn nominalna snsga motorne maine;
- faktor neravnomjernosti;
- ugaona brzina.
Iz tabele 6.9 usvajam faktor neravnomjernosti za asinhrone elektromotore:

= 1,5.
Sada moemo izraunati maksimalni obrtni moment koji prenosi spojnica:
Momax = 261,9 . 1,5 = 392,85 Nm = 40 kgm
Sada prema tabeli 6.21 osnovne dimenzije BIBI spojnice su:
d = 36 mm;
D = 127 mm;
l = 50 mm;
z = 6 ( broj sekcija opruge);
Teina 7kg.

Adi Mas - El.-VI Gr.

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Adi Mas - El.-VI Gr.

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

List 1

Proraunati vratilo preamp emi datoj u prilogu. Provjeriti stepen sigurnosti

P3= 95 kW P5= 40 kW;

G1= 295 N G3 360 N G5 380 N;

D3= 410 mm D5= 430 mm;

l1= 110 mm l2= 220 mm l3= 210 mm l4= 200 mm;

A. Dijagrame momenata savijanja, uvijanja i transverzalne sile,

Slika 6.1 ema vratila

6.1. Proraun snage koju predaje spojnica

Snaga se na vratilo dovodi na mjestu cilindrinog zupanika 3 (P3), a predaje se

6.2. Proraun obrtnih momenata na mjestima 1,3 i 5

Obrtni momenti na njestima 1,3 i 5 odreuju se na sljedei nain:

6.3. Proraun sila koje djeluju na vratilo

Na mjestu 3 na vratilu postavljen je cilindrini zupanik sa pravim zubima.

Slika 6.2. komponente sila sprezanj kod zupastog para

Izraunavanje intenzitete ovih sila vri se prema izrazima:

- Obimna sila na zupaniku 3:

Sada moemo izraunati komponente obimne sile na horizontalnu i vertikalnu

Radijalnu silu moemo izraunati iz relacije:

Na mjestu 5 na vratilu nalazi se kainik. Poloaj pogonskog i gonjenog dijela

Slika 6.3. uticaj kainog prenosa na vratilo

Slika 6.3. uticaj kainog prenosa na vratilo

Gdje je: D5 prenik kainika. Fk = 1,76 kN

6.4. Sheme optereenja vratila u horizontalnoj i vertikalnoj ravni

Na osnovu sila na elementima koji prenose optereenje moemo konstruisati

Slika 6.4. shema optereenja u horizontalnoj ravni

Slika 6.5. shema optereenja u vertikalnoj ravni

6.5. Proraun reakcija u leitima

Na osnovu ovih shema moemo odrediti reakcije u leajevima (osloncima), za

FiH = 0 ...(1) MjH = 0 ...(2).

Iz izraza (1) imamo:

F2H + F3rH F3oH + F4H= 0

Za taku j odaberimo taku 1, i onda iz (2) imamo:

Iz ovih izraza slijedi:

Izrazi uslova ravnotee za vertikalnu ravan su:

FiV = 0 ...(3) MjV = 0 ...(4).

Gdje je: i redni broj sile koja djeluje na vratilo,

Iz izraza (3) imamo:

-G1 + F2V F3rV F3oV G3 F4V - Fk G5=0

Za taku j odaberimo taku 1, i onda iz (4) imamo:

Iz ovih izraza slijedi:

F2V= 0,73 kN F2V= 0,73 kN

Ukupne reakcije u leajevima 2 i 4 odreuju se prema izrazima:

F2= F22H + F22V = 0,12 + 0,732 = 0,74 kN F2= 0,74 kN

Slika 6.6. dijagrami transverzalnih sila i momenata savijanja u horizontalnoj

Slika 6.7. dijagrami transverzalnih sila i momenata savijanja u vertikalnoj

Ukupne momente savijanja na karakteristinim mjestima odreujemo po:

M2 = M22H + M22V = 02 + (- 32,45)2 = 32,45 Nm

M3 = M23H + M23V = (- 22)2 + 63,252 = 66,96 Nm

M4 = M24H + M24V = 12 + (- 408,2)2 = 408,2 Nm

Gdje je: Mi moment savijanja na mjestu i na vratilu;

Slika 6.8. dijagram ukupnih momenata savijanja

6.7. Odreivanje momenata uvijanja

Poto je broj obrtaja, odnosno ugaona brzina, konstantna, promjena momenta

Iz ega se moe zakljuiti:

Mu1= Mo1= 261,9 Nm

Na osnovu ovih vrijednosti moemo nacrtati dijagram momenata uvijanja koji je

Slika 6.9. dijagram momenata uvijanja

6.7. Odreivanje idealnih (fiktivnih) momenata savijanja

Poto je vratilo optereeno na savijanje i uvijanje (sloeno optereenje) za

Gdje je: ds dozvoljeni napon na savijanje materijala vratila;

Poto vratilo ne mijenja smijer obrtanja u vremenu moemo zakljuiti da je

6.8. Odreivanje idealnih (fiktivnih) prenika vratila