Вы находитесь на странице: 1из 23

Tehnike odravanja i ispitivanja

Tehniko veleuilite u Zagrebu


elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Tehniko veleuilite u Zagrebu


Specijalistiki studij elektrotehnike
Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme

SEMINARSKI RAD

POSTUPAK REVIZIJE ENERGETSKIH TRANSFORMATORI

STUDENTI: Matija Mezak 0246051865


Marko Vlai 0246032712

PROFESOR: Ante Elez

DATUM: 15.03.2017.

MJESTO: Zagreb

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 1/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

1. Uvod:
DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA

Koritenjem kroz godine energetski transformator stari, komponente transformatora


gube svoja prvotna svojstva i s vremenom transformator postaje nesiguran za pogon.
Sama svrha dijagnostikih ispitivanja je dobivanje informacija o stanju energetskih
transformatora s ciljem planiranja daljnjih aktivnosti vezanih za odravanja. Informacije o
stanju dviju najvanijih komponenti transformatora, izolacijskog sustava i namota
dobivamo dijagnostikim ispitivanjima. Pogonsku starost transformatora odreuje stanje
izolacijskog sustava kojeg ine tekua (ulje) i kruta izolacija (izolacija izmeu zavoja,
namota). Do oneienja i razgradnje izolacijskog sustava dolazi uslijed povienih
temperatura te naponskih i mehanikih naprezanja , a kombinacija rezultata razliitih
dijagnostikih ispitivanja moe dati tonu informaciju o problematinim dijelovima
transformatora, kao i o potrebnim radnjama za uklanjanje imbenika koji pogon
transformatora ine ili mogu initi riskantnim. Dijagnostika ispitivanja energetskih
transformatora moemo podijeliti na ispitivanja na terenu (tzv. elektrina ispitivanja) i
ispitivanja u laboratoriju. Dijagnostika ispitivanja obuhvaaju mjerenja elektrinih,
ultrazvunih i toplinskih veliina, a provode se na lokacijama transformatorskih stanica
te uglavnom zahtijevaju iskapanje ispitivanog transformatora. Iznimka su ispitivanja novih
transformatora i transformatora nakon remonta/revizije koja se uglavnom provode u ispitnoj
stanici proizvoaa/servisera. Laboratorijska ispitivanja izolacijskih materijala energetskih
transformatora provode se u ne nuno laboratorijima, a ispituju se uzorci koji se vrlo esto
uzimaju dok je transformator u pogonu.

Uobiajena dijagnostika ispitivanja su:


- Mjerenje kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka provodnih izolatora (tan)
- Mjerenje rasipnog induktiviteta namota (Lx)
- Mjerenje struje magnetiziranja
- Fizikalno-kemijska analiza ulja
- Kromatografska analiza plinova otopljenih u transformatorskom ulju
- Mjerenje otpora namota
- Mjerenje otpora izolacije
- Mjerenje kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka izolacije (tan)

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 2/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

- Odreivanje sadraja furana u ulju


- Mjerenje frekvencijskog odziva transformatora (FRA frequency response analysis)
- Mjerenje ovlaenosti sustava izolacije metodom obnovljenog napona (RVM recovery
voltage method)
- Odreivanje stupnja polimerizacije papira (DP degree of polymerization)
- Termovizijsko ispitivanje.

Korisniku energetskog transformatora dobar uvid u stanje najznaajnijeg dijela mree daje
redovito provoenje spomenutih dijagnostikih metoda. Ipak, rezultati ispitivanja dobiveni
primjenom pojedinane ispitne metode, a koji odstupaju od standardnih vrijednosti, esto nisu
dovoljni i tek kombinacija rezultata vie ispitnih metoda daje pouzdaniju informaciju o
problematinom dijelu unutar energetskog transformatora. Temeljem toga u konanici proizlaze i
radnje potrebne kako bi se transformator vratio u stanje sigurno za pogon.

2. Dijagnostika ispitivanja:

1) Mjerenje otpora namota:

Stanje strujnih puteva energetskih transformatora provjerava se mjerenjem otpora namota.


Namotaji energetskih transformatora formiraju se od svitaka, a svitak sainjavaju vodii.
Strujni putevi osim namota obuhvaaju i spojeve unutar energetskih transformatora te sva
spojna mjesta do vanjskih kontakata na svornjacima. Kod transformatora s regulacijom,
kontakti u regulacijskoj sklopki takoer su dio strujnih puteva i kod provoenja ove metode
provjerava ih se u svim poloajima regulacijske sklopke. Ovom metodom detektira se
postojanje poveanih prijelaznih otpora koji dovode do lokalnih pregrijavanja unutar
energetskih transformatora.

1.1.1 Mjerenje djelatnog otpora namota:

Poveanje djelatnog otpora dovodi do pregrijavanja namota, to moe izazvati njegov


prekid. Mjerenjem djelatnih otpora namota U-I metodom provodi se kontrola kontakata

regulacijske sklopke, namota te njegovih spojeva. Mjerenje djelatnog otpora provodi se


izmeu faza VN i NN namota i neutralne toke te na svim poloajima regulacijske sklopke. Za
izvor moe se koristiti stabilizirani izvor ili baterija. Vrijednosti dobivenih djelatnih otpora
mogu se

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 3/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

usporeivati samo s vrijednostima dobiveni mjerenjem u istom mjernom spoju te na


referentnoj temperaturi od 20C. Otpor jako ovisi o temperaturi, zato je bitno odrediti
temperaturu namota za vrijeme mjerenja. Ako nije poznata temperatura namota, tada rezultat
mjerenja nema smisla. Za usporedbu dvaju mjerenja na razliitim temperaturama nije nuno
preraunati oba rezultata na temperaturu 20 C, moe se npr. prvi rezultat preraunati na
temperaturu drugoga ili obratno.

Djelatni otpor namota je ovisan o pa se izmjereni rezultati se preraunavaju na


temperaturu R20 od 20C da bi se dobio otpor na referentnoj temperaturi.gdje je RT

izmjereni djelatni otpor pri nekoj temperaturi T, k konstanta (bakar 235, aluminij 225) te T
temperatura namota transformatora prilikom mjerenja stanje namota moe se ocjeniti na
temelju dva kriterija.

Prvi kriterij: usporedbom referentnih i izmjerenih vrijednosti moe se utvrditi stanje namota
energetskog transformatora. Referentne vrijednosti su tvornike ili one izmjerene na
mjestu ugradnje prilikom putanja u pogon.

Drugi kriterij: apsolutne vrijednosti djelatnih otpora na sve tri faze trebaju biti priblino
jednake. Ukoliko apsolutni iznosi jedne faze odstupaju od drugih za vie od 3 %- 5%
pretpostavlja se da postoje u namotu loi spojevi. Postotna razlika djelatnih otpora rauna se iz
izraza:

gdje su Rmax i Rmin najvia i najnia vrijednost otpora faze jednog namota.Vrijednost otpora
namota u svakom poloaju regulacijske sklopke u odnosu na referentnu vrijednost mora biti
priblino jednak tj. grafiki prikaz otpora namota po svim poloajima regulacijske sklopke
trebao bi biti pravac. Ukoliko postoje odstupanja od linije pravca, znai da

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 4/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

je dolo do oteenja kontakata sklopke ili spojeva unutar tog dijela namota. Pritom treba znati
da u srednjem poloaju regulacijske sklopke dolazi do prekapanja namota grube regulacije,
to dovodi do promjene djelatnog otpora namota u tom poloaju regulacijske sklopke.

2) Mjerenje otpora izolacije:

Mjerenjem opora izolacije te kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka izolacije (tan)


prati se stanje izolacijskog sustava energetskih transformatora. Ulje i papir s vremenom
stare, osobito pod utjecajem temperature i vlage, a ovim mjernim metodama se utvruje
sposobnost transformatora da podnese naponska optereenja u normalnom pogonu. U
kombinaciji s rezultatima ostalih ispitivanja, rezultati dobiveni ovim dijagnostikim
metodama korisniku daju dobar uvid u stanje izolacije i upuuju na zahvate koje je potrebno
poduzeti kako bi se odrala puna funkcionalnost ispitivanog energetskog transformatora.

2.1 Ispitivanje izolacije namota istosmjernim i izmjeninim naponom


2.1.1 Ispitivanje izolacijskog sustava transformatora istosmjernim naponom
Izolacijski sustav veine transformatora sastoji se od izolacijskog ulja i
izolacijskog papira. Ulje se moe zamijeniti, a papir ostaje dok traje i
transformator pa je vijek trajanja transformatora odreen vijekom trajanja sustava
izolacije, tj. vijekom trajanja papira u izolaciji.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 5/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Slika 1. Papirna izolacija transformatora

Molekule koje oneiuju izolaciju, (molekule vode i ostali produkti starenja) pod
utjecajem elektrinog polja, zakreu se u smjeru polja, tj. polariziraju se, i pri tome se u njima
akumulira energija. Ovisno koliini oneienja, za odvijanje kompletnog procesa polarizacije
potrebno je odreeno vrijeme (vremenska konstanta polarizacije) koje je tim krae to je
oneienje izolacije vee. Mjerenje otpora izolacije izvodi se U-I metodom upotrebom
stabiliziranog izvora, najee 1000 V i mjerne opreme.

Slika 2. Shema mjerenja otora izolacije tronamotnog transformatora

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 6/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Otpor izolacije ovisi i o temperaturi transformatora.

Slika 3. Krivulja porasta otpora izolacije

Zbog toga je izmjereni otpor izolacije potrebno preraunati na vrijed temperaturi od 20C (R20). Otpor
izolacije preraunava se koritenjem izraza:

gdje je RT izmjereni otpor izolacije pri nekoj temperaturi t, a T temperatura namota transformatora
prilikom mjerenja otpora izolacije.

2.1.2 Ispitivanje izolacijskog sustava transformatora izmjeninim naponom


mjerenjem kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka:
Tijekom vremena oprema je izloena termikom i mehanikom naprezanju,
te utjecaju topline i vlage to poveava radnu temperaturu. Poveanje radne
temperature ubrzava kemijske reakcije u elektrinoj izolaciji, to rezultira
pogoranjem dielektrinih karakteristika. Taj proces ima lavinski karakter, pa
promjena znaajki izolacije poveava faktor gubitaka i uzrokuje zagrijavanje
to dovodi do daljnjeg poveanja dielektrinih gubitaka.

3) Mjerenje kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka izolacije (tan):

Mjerenje kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka provodnih izolatora (tan) provodi


se radi utvrivanja stanja provodnih izolatora 110 kV. Za razliku od ostalih, ovom
dijagnostikom metodom se ispituje samo jedan dio energetskog transformatora neovisan o
ostatku, to u smislu tumaenja rezultata, ovu metodu ini egzaktnijom od ostalih. Nadalje,

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 7/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

obzirom da loi rezultati dobiveni ovom metodom upuuju na neadekvatnost dijela


energetskog transformatora koji se nalazi izvan samog kotla, a iji kvar moe izazvati velike
tete, postupanje osoblja odravanja temeljem negativnih rezultata dobivenih ovom
metodom podrazumijeva zamjenu koja se lako provodi na terenu, tj. u transformatorskoj
stanici. Faktor dielektrinih gubitaka namota pokazuje stanje izolacije sa stanovita
njene ovlaenosti i neistoe. Izuzetno bitna informacija prilikom interpretacije rezultata
mjerenja je trend promjene vrijednosti faktora dielektrinih gubitaka tijekom vremena.
Transformatori, provodni izolatori, generatori, motori, VN prekidai izraeni su od
metala i izolacije i posjeduju kapacitivne odlike. Ukoliko s vremenom doe do promjene
kapaciteta namota to moe ukazivati na promjenu geometrije namota i izolacijskog sustava.
Zbog loe razluivosti predmetna metoda se ne upotrebljava za kontrolu geometrije namota.
Pri izmjeninom naponu stalne frekvencije, dielektrik s gubitcima se u pogledu
kapacitivnosti i gubitaka snage moe predstaviti nadomjesnom shemom, koja se sastoji od
idealnog dielektrika bez gubitaka i omskog otpora, spojenog u seriju ili paralelu

Slika 4. Nadomjesna shema izolacijskog sustava transformatora i fazorski dijagram

Faktor dielektrinih gubitaka namota tg ovisan je kapacitetu, otporu i frekvenciji.


Izmjerene vrijednosti ne ukazuju na lokalna slaba mjesta ve daju sliku o opem
stanju ispitivanog transformatora. Mjerenja kapaciteta i faktora dielektrinih gubitaka
izolacijskog sustava transformatora izvode se mjernim ureajem na principu Scheringovog
mosta.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 8/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Slika 5. Shema Sheringonovog mosta

Faktor dielektrinih gubitaka je ovisan o temperaturi. Faktor dielektrinih gubitaka na


referentnoj temperaturu od 20C (tg20) dobiva se iz izraza:

Slika 6. Shema spajanja ureaja za mjerenje tg tronamotnog transformatora

4) Mjerenje struje magnetiziranja:


Mjerenjem struje magnetiziranja mogu se otkriti grube greke strujnih puteva i jezgre.

4.1 Ispitivanje jezgre transformatora mjerenjem struja magnetiziranja:

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 9/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Mjerenjem struja magnetiziranja kontrolira se stanje magnetskog kruga transformatora. Nagle


promjene struja magnetiziranja upuuju na oteenje jezgre i tada je potrebna sanacija
transformatora.

Slika 7. Primjer topljenja pregrijane jezgre

Mjerenje struja magnetiziranja provodi se za sve naponske razine i to za svaku fazu


pojedinano, naponom od 380 V, 50 Hz uporabom trofaznog regulacijskog
transformatora.Usporedbom izmjerenih struja magnetiziranja s referentnim vrijednostima

moe se utvrditi stanje jezgre. Referentne vrijednosti su one izmjerene u tvornici ili prilikom
prvog mjerenja, a pretpostavlja se da je tada magnetski krug transformatora bio ispravan.

Tablica 1. Granine vrijednosti struja magnetiziranja

Gdje je Im izmjerena vrijednost struja magnetiziranja, a Iref referentna vrijednost struja


magnetiziranja.

5) Mjerenje rasipnog induktiviteta namota (Lx):

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 10/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Mjerenje rasipnog induktiviteta namota (Lx) i frekvencijskog odziva transformatora (FRA)


slui za provjeru stanja geometrije namota, odnosno za otkrivanje deformacija namota
kao posljedice kratkih spojeva u mrei tijekom rada transformatora. Dinamike sile
uzrokovane strujama kratkog spoja mogu mehaniki deformirati namot. Deformacija namota
se oituje izbacivanjem jednog ili vie zavoja ili pomakom cijelog namota stvaranjem usjeka
ili izboina.

Slika 8. Primjer deformacije srednjenaponskog namota

Ukoliko doe do takvih pomaka dolazi i do promjena rasipnog induktiviteta Lx i kapaciteta


Cx. Mjerenjem rasipnih induktiviteta mogue je utvrditi da li su na namotu zabiljeeni pomaci
ili odreene deformacije. Induktivitet je ovisan o presjeku zranog raspora izmeu
pojedinih namota kada se jedan namot kratko spoji. Na taj nain je presjek primarnog namota
kompenziran presjekom sekundarnog namota. Glavni magnetski tok tvore silnice kroz zavoje
primarnog i sekundarnog svitka dok rasipni tok primarnog ili sekundarnog svitka tvore silnice
oko zavoja primarnog odnosno sekundarnog svitka. Rasipni induktivitet se upotrebljava
umjesto rasipnog toka i odreen je izrazom:

gdje je LX rasipni induktivitet, r rasipni magnetski tok, I struja kroz svitak, N broj zavoja,
permeabilnost, A presjek zranog raspora i l duljina namota. Ukoliko je promjena na
namotu takva da doe do meuzavojnog spoja velika je vjerojatnost da e proraditi
zatita Buholtzovim relejem te nee doi do promjene rasipnog induktiviteta. Uslijed
promjene presjeka zbog deformacije namota doi e do promjene rasipnog induktiviteta.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 11/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

6) Fizikalno-kemijska analiza ulja:

Fizikalno-kemijskom analizom ulja utvruje se kvaliteta i ope stanje ulja. Izgled ulja,
boja, prisutnost inhibitora, probojna vrstoa, sadraj vode i sl. pokazatelji su temeljem
kojih dijagnostiari procjenjuju stanje energetskog transformatora, naravno, u kombinaciji s
rezultatima ostalih dijagnostikih metoda. Fizikalno-kemijska analiza ulja odraava stanje ulja
to ukljuuje ocjenu stupnja kemijske degradacije (boja i istoa, neutralizacijski broj i
prisutnost taloga), ocjenu u ulju otopljena oneienja polarnog karaktera (faktor dielektrinih
gubitaka), sadraj vode u ulju, te ponaanje ulja u elektrinom polju (probojni napon,
specifini elektrini otpor ulja). Probojni napon ulja mjeri se na uzorku u standardiziranoj
eliji s razmakom elektroda od 2,5 mm. Prilikom mjerenja probojnog napona brzina podizanja
ispitnog napona iznosi 2 kV/s. Dielektrina vrstoa ulja neposredno ovisi o vlanosti ulja.
Za sluaj da je izmjereni rezultat loiji od graninih kriterija potrebno je poduzeti mjere za
poboljanje stanja ulja u to moe biti ukljueno filtriranje, suenje ili zamjena ulja. Faktor
dielektrinih gubitaka i specifini elektrini otpor ulja mjeri se u standardiziranoj eliji pri
temperaturi od 90C. Faktor dielektrinih gubitka mjeri se pri naponu od 2 kV, 50 Hz, a
specifini elektrini otpor mjeri se istosmjernim naponom od 500 V.
Voda u ulju potjee iz procesa proizvodnje ulja, uslijed ovlaivanja iz atmosfere ili nastaje kao
produkt starenja celuloze papirne izolacije. Poveanje sadraja vode u ulju ubrzava starenje

celulozne izolacije. Boja i istoa ulja korisna su u smislu usporedbe. Nagla promjena boje
ulja moe biti znak njegova ubrzanog starenja ili oneienja, a smanjena istoa ulja moe
biti znak prisutnosti taloga ili grafita u ulju. Neutralizacijski broj predstavlja koliinu kiselih
sastojaka. Uslijed oksidacijskih procesa starenja, neutralizacijski broj raste, a izraava se u
mgKOH/g ulja potrebnog da se ulje neutralizira. Prema IEC-u taj broj mora biti manji od 0.3.

Kiseline u ulju nagrizaju metalne dijelove transformatora i ubrzavaju proces degradacije


papira. Talog nastaje kao posljedica starenja ulja i celulozne izolacije, a ine ga grafiti,
produkti korozije te moe imati utjecaj na dielektrina svojstva ulja. U tablici 7 prikazane su
granine vrijednosti fizikalno kemijskog ispitivanja ulja kao i maksimalno dozvoljena koliina
vlage u ulju.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 12/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Tablica 2. Granine vrijednosti fizikalno kemijskog ispitivanja ulja

Odreivanje preostalog vijeka transformatorskog ulja je skup dijagnostikih metoda koje se


temelje na usporedbi fizikalnih i kemijskih svojstava ulja prije i nakon starenja. Pokus
ubrzanog starenja se provodi u laboratoriju, na uzorcima ulja u dostavnom stanju i uz dodatak
inhibitora oksidacije. Ispituje se termika stabilnost ulja tj. procjenjuje se tempo slabljenja
svojstava ulja u narednom pogonskom razdoblju.

7) Kromatografska analiza plinova otopljenih u transformatorskom ulju:

Kromatografskom analizom plinova otopljenih u transformatorskom ulju utvruju se


koliine karakteristinih plinova, vodika, raznih ugljikovodika i ugljinih oksida. Vodik i
njegovi spojevi s ugljikom produkt su degradacije ulja, a ugljini oksidi degradacije papira
tako da poveana koncentracija pojedinih plinova pouzdano ukazuje na oteenja i ubrzanu
degradaciju izolacijskog sustava. Kromatografska analiza plinova otopljenih u ulju spada u
najpouzdanije dijagnostike metode, a odraava stanje izolacijskog sustava transformatora,
koje moe biti normalno ili moe postojati odstupanje pri emu se procjenjuje vrsta
naprezanja koje uzrokuje odstupanja (elektrino, termiko) kao i vrsta oteenja i nastalog
kvara. U normalnim pogonskim uvjetima plinovi otopljeni u transformatorskom ulju potjeu

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 13/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

iz zraka i od produkata procesa starenja uljno-papirne izolacije, a u nenormalnim pogonskim


stanjima stvara se plin kao posljedica prekomjernog elektrinog ili toplinskog naprezanja.
Produkti razaranja transformatorskog ulja su vodik, metan, acetilen etilen i etan, a kao produkt
razaranja celuloze nastaje ugljini monoksid i ugljini dioksid. Granine vrijednosti
koncentracije plinova u ulju dane su u tablici 3.

Tablica 3. Granine vrijednosti koncentracije plinova u ulju

Prilikom elektrinih pranjenja s velikom gustoom energije ulje se uslijed visokih


temperatura pirolizom razlae na svoje elementarne dijelove. Oslobaa se vodik i acetilen te
ugljini monoksid (ako je kvarom obuhvaena i celulozna izolacija). Toplinski kvarovi
rezultat su preoptereenja namota, nedovoljnog hlaenja i pojave toplih toaka pod utjecajem
magnetskog toka. Posljedice su ovisne o temperaturi pa pri temperaturi ispod 300C nastaju
metan i etan. Pri temperaturi izmeu 300C i 1000C mogu se oekivati tei kvarovi, a pri
temperaturama veim od 1000C dolazi do unitenja neorganskih izolacijskih slojeva i
topljenja metalnih materijala, pri emu dolazi do pojave etilena i acetilena.

8) Odreivanje sadraja furana u ulju:

Furan je spoj koji nastaje degradacijom celuloze u transformatorskom ulju pa je


njegova koncentracija direktan pokazatelj realne istroenosti papirne izolacije. Starenjem
papirno-uljne izolacije transformatora razgrauje se celuloza, a posljedica je stvaranje
specifinih spojeva furana (furfuraldehida). Visokouinska tekuinska kromatografija
(HPLC) omoguuje procjenu stanja papira na temelju produkata razgradnje papira, furana,
otopljenih u transformatorskom ulju. Za odreivanje stupnja degradacije, odnosno ostarjelosti
papira, koristi se 2-furfural (2FAL), jedan od pet karakteristinih derivata. Ispituje se
oneienje ulja krutim esticama (metali, grafit, vlakna), koji mogu pospjeiti proboj kroz
ulje. Procjenjuje se stupanj oneienja i brzina propadanja papira (normalno ili ubrzano
starenje) te potrebni zahvati.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 14/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

9) Mjerenje ovlaenosti sustava izolacije metodom obnovljenog napona (RVM


recovery voltage method):

Ovlaenost sustava izolacije smanjuje njegovu funkcionalnost, a rezultati dobiveni


metodom povratnog napona (RVM) korisniku daju dobru informaciju o trenutnom
stanju, a isto tako mogu dati i procjenu preostalog ivotnog vijeka energetskog
transformatora. Metodom odreivanja spektra polarizacije izolacijskog sustava, mjerenjem
obnovljenog napona (RVM) utvruje se stupanj vlanosti papirne izolacije transformatora
bez njegova otvaranja (uobiajeno se transformator otvarao te uzimao uzorak papirne
izolacije koji se transportirao do laboratorija, pri emu se mogao oneistiti). Ukoliko se
izolacija izvrgne djelovanju elektrinog polja, njeno se ponaanje opisuje elektrinom
vodljivosti i elektrinom polarizacijom. Polarizacija je pojava zakretanja postojeih
elektrinih dipola u smjeru polja i stvaranje novih dipola. Elektrini dipol tvore meusobno
jednaki pozitivni i negativni naboji s razmaknutim teitima. Spektrom polarizacije naziva se
intezitet polarizacije kao funkcija vremenskih konstanti polarizacijskih mehanizama, koji su
ovisni o svojstvima, strukturi i stanju tvari, tj. izolacije. Polarizacijski spektar izolacije
transformatora, odreen je sadrajem vode u izolaciji, u podruju vremenskih konstanti od
0,02 s do 10 000 s [10], [11].Transformator se moe prikazati kao kondenzator, s elektrodama
koje s jedne strane tvori niskonaponski namot, a s druge strane visokonaponski namot i svi
uzemljeni dijelovi transformatora, ukljuivi jezgru i kotao. Izolacija transformatora koja je
sainjena od papira i ulja tvori dielektrik toga kondenzatora.

Slika 9. Nadomjesna shema ureaja za mjerenje spektra polarizacije

Poznato je da ukoliko je sadraj vlage u papirnoj izolaciji transformatora vei od 3%


potrebno je provesti suenje izolacije. Na slici prikazan je mjerni spoj prilikom ispitivanja
vlanosti papirne izolacije tronamotnog transformatora. Spajanje ureaja se izvodi na nain da

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 15/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

VN i NN izvodi namota se kratko spoje te prikljue na plus izvod ureaja dok se SN namot
spaja na minus izvod ureaja.

Slika 10. Mjerni spoj


tronamotnog transformatora

10) Ispitivanje deformacija namota mjerenjem frekvencijskog odziva transformatora


(FRA)

Ukoliko rezultati ispitivanja deformacije namota mjerenjem raspinih induktiviteta upuuju na


promjenu geometrije namota, dodatna potvrda stanja namota dobiva se metodom mjerenja
frekvencijskog odziva. FRA metoda ima mogunost detekcije kvarova transformatora koji
utjeu na promjenu induktiviteta ili kapaciteta samog namotaja ili izmeu namotaja. Metoda
mjerenja frekvencijskog odziva je komparativna metoda, to znai da ne postoji kvantificirana
veza izmeu geometrijskih promjena u transformatoru i promjene u frekvencijskom spektru
koje se dobije tim mjerenjem. Slijedom toga pri interpretaciji mjerenja razlikuju se tri mogua
postupka:

- usporedba izmjerenih rezultata s referentim mjerenjem,


- usporedba mjerenja izmeu faza i
- usporedba mjerenja s istim tipom transformatora.

Prilikom FRA mjerenja u frekvencijskoj domeni transformator se pobuuje sinusnim


naponima varijabilne frekvencije od nekoliko desetaka Hz pa do priblino 1 MHz. Promjene u
frekvencijskom odzivu ukoliko se radi o slijedeim vrstama kvarova; kratko spojenim
zavojima, zatvorenim strujnim petljama, problemima vezanim uz jezgru ili neuzemljenu
jezgru mogu se oekivati u donjem dijelu frekvencijskog spektra (do 10 kHz), dok se u
srednjem dijelu mogu otkriti aksijalni pomaci namota (iznad 200 kHz) ili radijalni pomaci

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 16/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

unutarnjih namota (od 5 kHz o 500 kHz) [8]. Za metodu mjerenja frekvencijskog odziva
(FRA) kao potpuno komparativnu metodu, vana je ponovljivost rezultata mjerenja. FRA
metoda posebno je pogodna za otkrivanje pomaka namota u radijalnom ili aksijalnom smjeru i
deformacije namota. Glavni problem predstavlja ocjena rezultata i promjena (pomaka) na
FRA karakteristikama, kako bi se detektirali ve nastali ili potencijalni kvarovi.
Tijekom FRA mjerenja u vremenskoj domeni transformator se mora odspojiti od mree.
Ispitni transformator se pobuuje sa irokopojasnim signalom. Odzivni signal e biti ovisan o
ulaznom signalu. Oba signala se analiziraju pomou brze Fourierove transformacije (FFT).
Kompleksna FRA krivulja se dobije kao kvocijent FFT transformiranog izlaznog i ulaznog
signala. Prilikom FRA mjerenja u frekvenciskoj domeni ispitivani transformator se pobuuje
sa sinusnim naponima varijabilne frekvencije. Odziv se ovisno o vrsti spoja mjeri na drugom
namotu ili na drugom kraju istog namota. Prijenosna funkcija se dobiva izravno iz omjera
izlaznog i ulaznog signala, na irokom pojasu frekvencija od 100 Hz do 1 MHz.

Postoji 6 moguih vrsta spojeva, ovisno o grupi spoja i izvedbi transformatora. Ulazna i
izlazna impedancija analizatora mree ima utjecaja na rezultate mjerenja, te je stoga u sluaju
veine ureaja odabrana konstantna vrijednost od 50 .

11) Odreivanje stupnja polimerizacije papira (DP degree of polymerization):

Stupanj polimerizacije papira kvalitativno je mjerilo koje se prvenstveno koristi kod


odreivanja preostalog ivotnog vijeka papirne izolacije. Najvei nedostatak ove metode je
problem uzorkovanja, tj. nedostupnost papirne izolacije za ispitivanje na lokacijama
transformatorskih stanica. Ipak, dosadanja iskustva dijagnostiara ukazuju i na
relevantnost rezultata dobivenih iz uzoraka papira dostupnog krozreviziona okna na
gornjoj ploi transformatora.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 17/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Slika 11. Primjer oteenja papirne izolacije

12) Termovizijsko ispitivanje:

Termovizijskim ispitivanjem mogu se uoiti nedostaci na ili u blizini vanjskog dijela


energetskih transformatora kao npr. lo spoj u blizini provodnika to se manifestira
zagrijavanjem provodnika, zaepljenje pojedinih hladnjaka to se manifestira razliitim
temperaturama u hladnjacima) i sl. Termovizijsko ispitivanje je metoda bezkontaktnog
mjerenja povrinskih temperatura. Ispitivanje se temelji na injenici da svako tijelo s
temperaturom iznad apsolutne nule (0K ili -273C) emitira elektromagnetska zraenja
(toplinska zraenja) infracrvenog spektralnog pojasa koja lee na granici vidljivog crvenog
spektra u valnom podruju >0,7 m. Zraenje je posljedica vibracija uzrokovanih kaotinim
termikim gibanjem molekula u tijelu materije. Navedena zraenja postaju vidljiva za ljudsko
oko ukoliko temperatura tijela postigne temperaturu 500550C. Vrijednost radijacije ovisi o
temperaturi objekta, odnosno porastom temperature raste. Ispitivanja se izvode kamerom sa
senzorom, koja detektira iznos infracrvenog zraenja odaslanog iz objekta. Vrijednost
infracrvenog zraenja kamera zatim pretvara u elektrini signal te prenosi u raunalo kamere
koje te signale pretvara u temperaturne informacije. Upotrebljavajui razliite boje raunalo
formira temperaturnu podjelu na monitoru. Formirane temperaturne raspodjele nazivaju se

termogramima te ih je mogue pohraniti u memoriju raunala za kasniju analizu. Termovizija


je proizala iz vojne tehnologije razvojem opreme za lokaciju izvora zraenja topline bez
neposrednog kontakta s objektom. Zadatak termovizijskog ispitivanja jest utvrditi
temperaturnu raspodjelu vidljivog dijela povrine ispitivanog elementa. Da bi rezultati
ispitivanja bili kvalitetni optereenje postrojenja mora biti minimalno 40% nazivne struje.
Snimanja termovizijskom kamerom preporuuju se izvoditi po oblanom vremenu jer ukoliko
je vrijeme sunano moe doi do odbljesaka zbog kojih mjerenje nije upotrebljivo, ne smije se
zanemariti ni utjecaj vjetra koji hladi mjesta potencijalnog kvara, utjecaj zagaenja i vlage u

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 18/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

zraku koji apsorbiraju dio infracrvenog spektra i smanjuju prozirnost, a ispitivani objekt
potrebno je snimiti iz vie kuteva jer esto odsjaj elementa moe krivo navesti na mjesto
zagrijavanja.
Termovizijsko ispitivanje izvodi se mjernom metodom koja se naziva metoda usporeivanja.
Metoda usporeivanja temelji se na temperaturnom usporeivanju elemenata s istim
elementom druge faze pod istim optereenjem. Potrebno je odrediti mjesto radne (referentne)
temperature, koja je uz jednako optereenje na sve tri faze u normalnim radnim uvjetima
jednaka. Odstupanje od normalne radne temperature ukazuje na neispravnost objekta
ispitivanja. Prekoraenje temperature odreuje se razlikom radne temperature i temperature
mjesta temperaturnog povienja. Treba obratiti pozornost na injenicu da li je mjesto radne
temperature od istog materijala kao i mjesto temperaturnog povienja kako bi faktor emisije
bio priblino jednak. Termovizijska ispitivanja izvode se na vidljivim dijelovima ispitivanih
elementa. Postoji vie prednosti koritenja termovizijskih ispitivanja:

- ispitivanje se obavlja tijekom normalnog pogona,


- neispravnost opreme se precizno locira u ranoj fazi,
- izbjegnuta su nepotrebna servisiranja,
- skrauje se vrijeme remonta,
- unapreuje se odravanje te ekonomizira voenje zaliha,
- pravilnim odreivanjem rokova kontrole smanjuje se broj veih kvarova.

Faktor T predstavlja razliku temperature izmeu uoenog mjesta temperaturnog povienja ili
tople toke i mjesta radne temperature. Kriteriji za utvrivanje stupnja neispravnosti vrijede za
elektrinu opremu pod 100%-tnim optereenjem.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 19/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Tablica 4. Kriteriji za utvrivanje neispravnosti ispitivanog elementa

Tijekom termovizijskog ispitivanja potrebno je zabiljeiti trenutno optereenje ispitivanog objekta.


Da bi se mogao pravilno odrediti stupanj hitnosti intervencije, izmjereno temperaturno
prekoraenje, ukoliko postoji, potrebno je preraunati na temperaturno prekoraenje pri nazivnom
optereenju izrazom:

gdje su T100 temperaturno prekoraenje pri nazivnom optereenju, T temperaturno

prekoraenje pri trenutnom optereenju, I100struja pri nazivnom optereenju i I struja pri

trenutnom optereenju. Na temelju izraza moe se uoiti da temperaturno prekoraenje raste s


razlikom kvocijentom nazivne i trenutne struje. Izraz se primjenjuje pri optereenjima iznad 50%.
U sluaju manjih optereenja koristi se empirijski izraz:

Vrijednosti dobivene na temelju izraza mogu se smatrati indikativnima. Primjeri termovizijskih


ispitivanja razliite opreme predoeni su na slikama. Termogram prikazuje energetski
transformator 110/20 kV i njegove provodne izolatore 20 kV. Iz termograma moe se iitati da ne
postoje nedozvoljena prekoraenja temperature na vidljivim dijelovima energetskog
transformatora.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 20/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Slika 12. Termogram energetskog


transformatora snimljen s stranje strane

Na slici prikazan je termogram naponskih mjernih transformatora u transformatorskom polju. Iz


termograma se moe uoiti da ne postoje nedozvoljena temperaturna prekoraenja. Poveano
toplinsko zraenje moe se uoiti u podnoju transformatora to je uobiajeno u sluaju naponskih
mjernih transformatora i povezano je s njihovom konstrukcijom.

Slika 13. Kvar na spoju otkriven termovizijskom kamerom

Termovizijska ispitivanja mogu biti izravna i neizravna. Kamere za izravna ispitivanja su skuplje i
osjetljivije.

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 21/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

Slika 14. Izravno ispitivanje oitanje temperature

Zakljuak:

Dijagnosticiranje odnosno procjena stanja elemenata postrojenja te praenje progresije njihovog


starenja vrlo je sloen, odgovoran i skup posao koji zahtijeva obrazovane ispitivae i modernu
dijagnostiku opremu. Dijagnostika oprema koja postoji na tritu vrlo je razliita, a metode koje
se koriste za dijagnosticiranje nisu opeprihvaene. Rezultati dijagnostikih ispitivanja najee ne
daju cjelovite odgovore, nego se dijagnosticiranje esto svodi na praenje promjena u trendu
dijagnostikih veliina. Stoga iskustvo postaje neizostavan i nemjerljiv faktor u dijagnostici.
Iskustvo se, naravno, moe stei samo radom i uporabom dijagnostike instrumentacije, ali se
treba voditi rauna o cijeni stjecanja iskustva u odnosu na rizik ulaganja u ispitnu opremu. Razvoj
dijagnostikih metoda je intenzivan i u pogledu terenskih i laboratorijskih metoda, ali je
sveprisutno nastojanje ka omoguavanju primjene to veeg broja metoda u terenskim uvjetima.
Razvojem novih tehnologija te primjenom novih ureaja i alata za nadzor stanja i dijagnostiku

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 22/23


Tehnike odravanja i ispitivanja
Tehniko veleuilite u Zagrebu
elektrine opreme
Specijalistiki studij elektrotehnike

primarne opreme, trokovi redovitog odravanja mogu se smanjiti odnosno mogue je predvidjeti
prioritete interventnog odravanja.
Glavni naini za smanjivanje cijene odravanja opreme jest koritenje daljinskog voenja za
praenje stanja opreme tj. uvoenje kontinuiranog nadzora. Siguran pristup podacima koritenjem
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, procjena stanja opreme i uvjeta rada znatno
poveavaju pouzdanost, a rana upozorenja o potencijalnim kvarovima i njihovim uzorcima znatno
smanjuju i kvarove i njihove posljedice. Predvianje trenutka kada je potrebno provesti odravanje
smanjuje vrijeme i sredstva utroena na prekomjerno odravanje, ime se produljuje ukupno
trajanje izmeu neophodnih, velikih zahvata na opremi. Takoer se omoguava upravljanje
optereenjima te time i postizanje maksimalnog ivotnog vijeka opreme i smanjuje rizik od
nastanka kvarova.

Literatura :

1) Dijagnostika elemenata EES-a


2) Primjena dijagnostikih ispitivanja energetskih transformatora na suelju s prijenosnom
mreom

Tehnike odravanja i ispitivanja elektrine opreme Str. 23/23