1

PROSTORNO UREENJE Graevinsko podruje naselja utvreno prostornim

planom ureenja velikog grada, grada i opine je izgraeni i ureeni dio naselja i
neizgraeni dio podruja tog naselja planiran za njegov razvoj i proirenje .
Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja utvreno prostornim planom
ureenja velikog grada, grada i opine je izgraena i/ili neizgraena prostorna
cjelina izvan graevinskog podruja naselja iskljuivo za gospodarsku namjenu
bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja. Izdvojeni
dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog
podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih
utjecaja. Izgraeni dio graevinskog podruja su izgraene i ureene
graevne estice i druge povrine privedene razliitoj namjeni kao i neizgraene
i neureene estice zemljita povrine do 5.000 m koje s izgraenim dijelom
graevinskog podruja ine prostornu cjelinu. Neizgraeni dio graevinskog
podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neizgraenih i neureenih
estica zemljita ukupne povrine vee od 5.000 m2. Graevinsko zemljite je
zemljite unutar i izvan graevinskog podruja, koje je izgraeno ili prostornim
planom namijenjeno za graenje graevina i ureenje javnih povrina.
Graevna estica je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je
izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi
oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te
izgraditi, odnosno urediti. Dijelovi (etae) i visina graevine: Prizemlje (P) je
dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5
m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz
proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod
poda kata ili krova). Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani
teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem
izvan terena. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi
ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Kat (K) je dio graevine iji se prostor
nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja. Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz
proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ija visina ne
moe biti via od 1,2 m. Ukupna visina graevine mjeri se od konano
zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem dijelu uz proelje graevine
do najvie toke krova (sljemena). Druga infrastruktura su graevine
regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednika opskrba, usluge,
odnosno drugi oblici poveanja kvalitete ivota u naselju ili korisnicima na
odreenom podruju. Javna infrastruktura dravne i regionalne razine su
graevine i ureaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim
ovlastima u podruju prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s
drugim vrstama prirodnih dobara ili zatite okolia. Komunalna infrastruktura
su graevine i ureaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na
temelju posebnog propisa. Krajobraz je odreeno podruje, opaeno ljudima,
ija je osobnost rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika
i koje obiljeava prevladavajua prisutnost prirodnih sastojina. Krajobrazne
 2

vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza,

koje odreuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost.
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu
zahvata u prostoru utvreni lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima
graenja na temelju dokumenta prostornog ureenja, ovoga Zakona i posebnih
propisa. Namjena prostora/povrina je planirani sustav koritenja prostora,
odnosno uporabe graevina, povrina i zemljita odreena odgovarajuim
dokumentom prostornog ureenja.
 3

Osnovna namjena prostora/povrina je planirano koritenje prostora/povrina

podreeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, ume, promet, gospodarstvo,
sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadraji,
koji iskljuivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene. Preteita namjena je
planirano koritenje prostora/povrina za vie razliitih funkcija, od kojih je jedna
prevladavajua. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Obuhvat
dokumenta prostornog ureenja je prostorna ili administrativno utvrena cjelina
koja se namjerava prostorno urediti odreivanjem obveze izrade i donoenja
odgovarajueg dokumenta prostornog ureenja. Odgovarajua posebna
geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim
prikazom slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz
s uklopljenim katastarskim planom) izraena u odgovarajuem mjerilu i ovjerena
od nadlenog tijela za dravnu izmjeru i katastar nekretnina. Opremanje
graevinskog zemljita je osiguranje uvjeta za graenje i prikljuivanje na
komunalnu infrastrukturu kojim se omoguuje graenje i uporaba zemljita u
skladu s namjenom odreenom u dokumentu prostornog ureenja. Osjetljivost
prostora je mogua preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i
drutvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili
ugroavanja okolia na odreenom podruju (gubitak osobnosti prostora,
neracionalna potronja zemljita i pritisci koncentracijom stanovnitva i
djelatnosti na ue obalno podruje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i
ruralnih podruja). Osoba je pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje
djelatnosti prostornog ureenja, odnosno graenja. Povrina javne namjene je
svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima
(javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i
zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.). Prometna povrina je
povrina javne namjene ili povrina u vlasnitvu vlasnika graevnih estica ili
povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza a kojom se osigurava
pristup do graevnih estica. Prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te
ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi.
Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokrueno podruje odreene
namjene, koje je izgraeno i ureeno ili koje se prostornim planom planira
izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana. Prostorni razvoj podrazumijeva
trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi. Prostorno planiranje
kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih
mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora i
ouvanja kakvoe okolia, odreuju namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj
djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu obnovu
izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.
Urbana komasacija je postupak spajanja estica graevinskog zemljita u
jednu cjelinu i njezina podjela na graevne i druge estice u skladu s detaljnim
planom ureenja na podruju komasacije uz istodobno sreivanje vlasnikih i
drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljitu s ciljem podjele graevnih
estica vlasnicima tog zemljita razmjerno njegovoj povrini i jedinici lokalne
samouprave za potrebe povrina javne namjene. Urbana obnova je skup
planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih,
 4

drutvenih, kulturnih i okolinih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih

podruja. Ureeno graevinsko zemljite je dio graevinskog podruja koje je
opremljeno za graenje u skladu s prostornim planom. Ureenje graevinskog
zemljita je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi
opremanje graevinskog zemljita. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je
sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu. Zahvat u prostoru je
privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se odreuje ili mijenja
stanje u prostoru. Zatita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se
osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno ureenje zemljita.
 5

GRADNJA Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain

iskolenja graevine na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane
graevine. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za
izgraenu graevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja ureuju topografsku
izmjeru i katastar, izradila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere
i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Gradilite je zemljite ili
graevina, ukljuivo i privremeno zauzete druge povrine, potrebno za izvedbu
graevinskih radova ili primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu, na
kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi odravanja
graevine. Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni,
zemljani, konstrukterski, instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda,
postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i
odrava postojea graevina. Rekonstrukcija graevine je izvedba
graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za
postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje,
nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi
promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.). Odravanje
graevine je izvedba graevinskih i drugih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva
za graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost
graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena. Ugradnja je
izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi,
instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne
mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu odvojiti od
graevine. Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje
graevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje
zateenog otpada u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i
otpada nastalog razgradnjom graevine, te dovoenje graevne estice odnosno
zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje. Graevina je
graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih
proizvoda sa zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim
postrojenjem, odnosno opremom kao tehniko tehnoloka cjelina ili samostalna
postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem,
ako se njime mijenja nain koritenja prostora. Graevina s utjecajem na
okoli je svaka graevina za koju je prema propisima o zatiti okolia obvezna
procjena utjecaja na okoli. Graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj
povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo
povrine loe, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih
zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. Iskolenje
graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa graevine ili osi trase
graevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar graevne estice. Oprema
su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se
sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili
drugog procesa kojemu je namijenjena graevina. Postojea graevina je
graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg
akta i svaka druga graevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednaena.
Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili
 6

drugog procesa kojemu je namijenjena graevina. Pripremni radovi su

graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i
ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije
graenja. Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom. Sloena
graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih
graevina. Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u
neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste
graevne estice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na
okoli dotadanje graevine. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina
namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom
se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine
(trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. graevine). Zgrada ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrada za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2
su zgrade u iju se graevinsku (bruto) povrinu uraunavaju i povrine svih
drugih graevina ako se grade na istoj graevinskoj estici. Bitni zahtjevi za
graevinu: mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja
tijekom graenja i uporabe ne prouzroe: ruenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedoputena stupnja, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog
deformacije nosive konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja u odnosu na
uzrok zbog kojih su nastala. zatita od poara tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom, sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje vatre
na susjedne graevine, omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti
graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje, omogui zatita
spaavatelja. higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne
ugroava: oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje
zraka i sl.), opasno zraenje, oneienje voda i tla, neodgovarajue
odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom, sakupljanje vlage u dijelovima
graevine ili na povrinama unutar graevine. sigurnost u koritenju tako da se
tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati
uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije,
zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u
njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i
zadovoljavajue uvjete za odmor i rad, uteda energije i toplinska zatita tako
da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja
ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili
nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui
toplinski uvjeti. Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu Ako se
rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene
pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad. Lokacijska
dozvola Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog
ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije
odreeno drukije. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju
ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s
 7

dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. U sluaju meusobne

neusklaenosti dokumenta prostornog ureenja uega i irega podruja,
lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog ureenja ireg
podruja. U postupku donoenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na
temelju koje e se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska
dozvola. Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m i
jednostavne graevine i radove iz lanka 209. stavka 5. ovoga Zakona. Sadraj
lokacijske dozvole oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat
zahvata u prostoru prikazani na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem
funkcionalnih jedinica, smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici,
odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj
posebnoj geodetskoj podlozi, uvjeti za oblikovanje graevine, uvjeti za
nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, uvjeti
za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina, nain i
uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite
prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti
zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno nain
sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, posebni uvjeti tijela i osoba
odreenih prema posebnim propisima, ostali uvjeti iz dokumenta prostornog
ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru, uvjeti vani za provedbu zahvata u
prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne
estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja
tla i dr.), uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije
gradilita (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i
transformatorska stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te
prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim
nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte
zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u
prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. Zahtjev za izdavanje lokacijske
dozvole Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se: izvod iz
katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, tri primjerka idejnog projekta
ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, izjavu
projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog
ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, pisano izvjee i potvrdu
o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
Postupak izdavanja lokacijske dozvole U postupku izdavanja lokacijske
dozvole utvruje se da je: idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom i
posebnim uvjetima iz lanka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena
dokumentacija iz lanka 107. ovoga Zakona, osiguran pristup s prometne
povrine do graevne estice I graevna estica ureena u smislu lanka 125.
stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga Zakona. Odbijanje zahtjeva za
 8

izdavanje lokacijske dozvole idejni projekt nije izradila ovlatena osoba,

idejni projekt nije izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na
temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih
propisa, idejnim projektom nije rijeeno prikljuenje graevne estice, odnosno
graevine na prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu, graevna estica
nije ureena te ako investitor ne ispuni uvjete odreene zakljukom iz stavka 1.
ovoga lanka. Dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva
podnositelju zahtjeva s idejnim projektom, strankama koje su se odazvale
pozivu nadlenog upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta, strankama koje
se nisu odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi Ministarstva,
odnosno nadlenog upravnog tijela u trajanju od osam dana, urbanistikoj
inspekciji bez idejnog projekta. Parcelacija Parcelacija zemljita unutar granica
graevinskog podruja i parcelacija graevinskog zemljita izvan granica tog
podruja, moe se provoditi samo u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,
lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim
planom ureenja. Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi
poveanja graevne estice unutar granice graevnog podruja nije doputena.
Parcelacijski elaborate Akt o parcelaciji graevinskog zemljita unutar i izvan
graevinskog podruja provodi se u katastru zemljita odnosno katastru
nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadleno upravno tijelo
iz lanka 105. ovoga Zakona, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj
usklaenosti s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o
utvrivanju graevne estice ili detaljnim planom ureenja. Rjeenje o
utvrivanju graevne estice Kada za postojeu graevinu nije utvrena
graevna estica ili zemljite nuno za redovitu uporabu graevine, parcelacija
graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju graevne
estice. Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe se donijeti: ako su na istoj
katastarskoj estici izgraene dvije ili vie graevina koje graevinski,
funkcionalno ili tehniko-tehnoloki nisu cjelina, ako je graevina izgraena na
katastarskoj estici ija je povrina vea od povrine nune za redovitu uporabu
graevine, ako je postojea katastarska estica, na kojoj je izgraena
graevina, takva da se ne moe smatrati zemljitem nunim za redovitu uporabu
te graevine. Ureenje graevinskog zemljita Graevinsko zemljite ureuje
se u cilju njegovog osposobljavanja za graenje, rekonstrukciju i koritenje
zgrada u skladu s dokumentom prostornog ureenja te s tim u vezi poboljanja
uvjeta ivota i rada u naseljima. Ureenje graevinskog zemljita, sukladno ovom
Zakonu, obveza je jedinica lokalne samouprave. Ureenje graevinskog zemljita
obuhvaa sljedee radnje i radove: osiguranje sredstava za ureenje
graevinskog zemljita u proraunu jedinice lokalne samouprave i iz drugih
izvora, pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje
imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i
ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu ureenja graevinskog
zemljita, graenje u svrhu proirenja i/ili poboljanja komunalne i druge
infrastrukture sukladno posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije odreeno
drukije, sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i
sl.), poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih
osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata u ijem je djelokrugu prema
 9

posebnim propisima graenje graevina prometne, elektroopskrbne i

telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih
javnih graevina potrebnih za ivot i rad u jedinici lokalne samouprave. Urbana
komasacija Svrha Urbana komasacija (u daljnjem tekstu: komasacija) provodi
se radi preoblikovanja estica graevinskog zemljita u podruju komasacije u
graevne estice, uz istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-pravnih
odnosa na tom zemljitu, tako da se vlasnicima nekretnina, ije se estice zbog
svoje povrine, oblika, poloaja, neodgovarajueg pristupa na javnu povrinu i/ili
drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici
lokalne samouprave omogui graenje, uporaba, odnosno ureenje graevinskog
zemljita u skladu s detaljnim planom ureenja. Podruje komasacije Provedba
postupka komasacije i podruje komasacije odreuje se prostornim planom
ureenja opine ili grada ili urbanistikim planom ureenja. Podruje komasacije
je obuhvat detaljnog plana ureenja u skladu s kojim se komasacija provodi.
Predmet komasacije Predmet komasacije su sva zemljita na podruju
komasacije osim: graevnih estica izgraenih u skladu s vaeim detaljnim
planom ureenja, neizgraenih estica koje imaju oblik i povrinu odreenu
vaeim detaljnim planom ureenja, izgraenih estica koje se promjenom
oblika i povrine mogu uskladiti s vaeim detaljnim planom ureenja I estica
na kojima su izgraene graevine bez graevinske dozvole odnosno drugog
odgovarajueg akta u skladu s detaljnim planom ureenja koje se promjenom
oblika i povrine mogu uskladiti s tim planom. GRADNJA Sudionici u gradnji
investitor, projektant, revident, izvoa, nadzorni inenjer. Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. Projektiranje,
kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti
prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Investitor je
duan osigurati struni nadzor graenja graevine ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno. Investitor je duan povjeriti projektantu glavnog projekta
projektantski nadzor graenja graevine, ako je takav nadzor predvien glavnim
projektom. Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja
povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora
graenja prema posebnom zakonu. Fizika osoba koja je investitor stambene i
stambeno-poslovne zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom u pet godina sama
projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer
odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit.
Projektant Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo
uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je
odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je
projektirana graevina usklaena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne
zahtjeve za graevinu i da je usklaena s odredbama ovoga Zakona i posebnim
propisima. Projektant ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj
graevini. Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i
meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. Glavnog
projektanta odreuje investitor. Izvoa Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi
pojedine radove na graevini. Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini
 10

moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema

posebnom zakonu. Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima
graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom
odreenima ovim Zakonom i pri tome: povjeriti izvoenje graevinskih radova i
drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih
radova, odnosno obavljanje poslova, radove izvoditi tako da se ispune bitni
zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu, ugraivati graevne proizvode i opremu u
skladu s ovim Zakonom, osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih
proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraene opreme prema posebnom zakonu,
isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za
graevinu i od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja,
zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza
prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene
dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim
propisom ili projektom, propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tijekom
graenja na gradilitu, sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o
uvjetima odravanja graevine. Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno
voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno
pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovorni su za
provedbu obveza iz lanka 182. ovoga Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili
vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za
meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost
radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz lanka 182. ovoga
Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti
istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za
odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj
radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema
posebnom zakonu. Nadzorni inenjer Nadzorni inenjer je fizika osoba koja
prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja
ako za to ispunjava uvjete graenja prema posebnom zakonu i propisima
donesenim na temelju tog zakona. Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik
osobe koja je izvoa na istoj graevini. U provedbi strunog nadzora graenja
nadzorni inenjer duan je: nadzirati graenje tako da bude u skladu s
rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno
graevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima, utvrditi je li
glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine
izraen u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom dozvolom
u sluaju graenja graevina iz lanka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, utvrditi
je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne
izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, utvrditi ispunjava li
izvoa uvjete za obavljanje djelatnosti graenja propisane posebnim zakonom,
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti,
odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine putem ovlatene
osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz
 11

lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove

graevine i za radove koji su u tijeku u sluajevima kada je ovim Zakonom,
propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom
odreena takva obveza, bez odlaganja upoznati investitora sa svim
nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoi tijekom graenja, a investitora i
graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama, sastaviti
zavrno izvjee o izvedbi graevine. Struni nadzor graenja zgrade ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivredne djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti te utede energije i toplinske zatite. Na graevinama na kojima se
izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi
vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka
investitor ili osoba koju on odredi duna je imenovati glavnoga nadzornog
inenjera. Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu
usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno
izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za
odreenu vrstu radova. Revident Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu
projekata. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja
ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, koja
je diplomirani inenjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju,
koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe graevine osobite inenjerske
sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku struku u podruju kontrole
projekta. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom
miljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje
ministar. Detaljnije uvjete u odnosu na radno i struno iskustvo za davanje,
produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata,
sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje
tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom. Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4.
ovoga lanka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zatite okolia, u
dijelu zatite okolia za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja
objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnom zakonu, odreeni su tim
zakonom. Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili
djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili
nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Revident je odgovoran da projekt
ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava
zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju
zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
Projekti Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt
u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1:
50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Idejni projekt Idejni projekt u
skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske
dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno
usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i
tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj graevine na
graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni projekt
koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska
 12

dozvola osim sadraja iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o sloenosti i tehnikoj

strukturi graevine, sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s
objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente ako su oni
znaajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt zajedno s lokacijskom
dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je investitor, odnosno njegov
pravni sljednik trajno uvati. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o
uvjetima graenja mora sadravati podatke za obraun komunalnog i vodnog
doprinosa u skladu s posebnim propisima. Glavni projekt Glavni projekt je skup
meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i
dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema
ovom Zakonu i posebnih propisa te tehnikih specifikacija. Glavni projekt ne
smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. U
sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je
duan projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog
projekta odnosno graevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi
davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Glavni
projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta
duan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati. Glavni projekt
ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri: arhitektonski projekt,
graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik
projektiranih radova. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom razrauje se
tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u
skladu s glavnim projektom. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina
ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije
odreeno. Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m i
jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga
Zakona. Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama
sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati
investitor, odnosno njegov pravnisljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
Kontrola projekata Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine,
odnosno radova mora se provesti s obzirom na: mehaniku otpornost i
stabilnost, zatitu od buke, utedu energije i toplinsku zatitu, higijenu,
zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu.
Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano
izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. U izvjeu o obavljenoj
kontroli revident moe zahtijevati da: prije poetka izvoenja odreenih radova
obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, obavi
pregled radova u odreenoj fazi graenja. Rjeenje o uvjetima graenja
Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi
investitor. Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae:
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj
posebnoj geodetskoj podlozi, posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog
za poslove kulturnih dobara za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja,
koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao
kulturnopovijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar kao kulturno
 13

dobro, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt

izraen prema stranim propisima, dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od
kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na postojeoj graevini.
Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se
osobito: izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili
nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava
graditi, ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor
stekao pravo vlasnitva, pravo graenja ili pravo slunosti, ugovor o ortakluku
sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje ili rekonstrukcija,
ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja, pisana suglasnost vlasnika
postojee graevine u sluaju rekonstrukcije te graevine ako posebnim
zakonom nije drukije odreeno, pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana
dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor. U postupku izdavanja
rjeenja o uvjetima graenja utvruje se: da je idejni projekt izraen u
skladu s prostornim planom, da je idejni projekt izraen u skladu s odredbama
ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa,
da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka
126. stavka 1. ovoga Zakona, mjesto i nain prikljuenja na prometnu,
komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu, da su zahtjevu za izdavanje
rjeenja priloeni dokumenti iz lanka 213. ovoga Zakona. Rjeenje o uvjetima
graenja odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje
dostavlja se: investitoru s idejnim projektom, stranci koja se odazvala
pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta, stranci koja se
nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi nadlenoga
upravnog tijela u trajanju od osam dana, graevinskoj inspekciji bez idejnog
projekta. Potvrda glavnog projekta Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog
projekta u pisanom obliku podnosi investitor. Zahtjevu za izdavanje potvrde
glavnog projekta investitor prilae: tri primjerka glavnog projekta s uvezanom
preslikom teksta konane lokacijske dozvole, pisano izvjee o kontroli glavnog
projekta, ako je kontrola projekta potrebna, pisano izvjee i potvrdu o
nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema stranim propisima, elaborate o
geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge
elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku
dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne
estice, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu
zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojeoj graevini. U
postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvruje se: da je glavni
projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izraen u
skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i
drugih propisa, da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2.,
odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga Zakona, da su zahtjevu za izdavanje
potvrde priloeni dokumenti iz lanka 223. ovoga Zakona. Graevinska
dozvola Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole u pisanom obliku podnosi
investitor. Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae: tri
primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
 14

dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole, pisano

izvjee o kontroli glavnog projekta, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji,
ako je projekt izraen prema stranim propisima, elaborate o geotehnikim i
drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su
podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta, parcelacijski
elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz
potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice, dokaz da ima
pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno
na postojeoj graevini. Stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole je
investitor. U postupku izdavanja graevinske dozvole utvruje se: da je
glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt
izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona i posebnih propisa, da je graevna estica ili podruje obuhvata
ureeno u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga
Zakona, da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba odreenih posebnim
propisima iz lanka 208. stavka 3. ovoga Zakona, da su zahtjevu za izdavanje
graevinske dozvole priloeni dokumenti iz lanka 228. stavka 2. ovoga Zakona.
Ureenje gradilita Gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti
prolaznika i sprjeavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite. Na gradilitu
koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi
isl.) dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim
prometnim znakovima ili oznaeni na drugi nain. Ograivanje gradilita nije
doputeno na nain koji bi mogao ugroziti prolaznike. Gradilite mora biti
oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku investitora,
projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu
graevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi,
klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonost toga
akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna graevina
upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Privremene graevine i
oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite
od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja
ljudi i okolia. Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova,
oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju se
ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno
stanje prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave zavrnog izvjea
nadzornog inenjera nadlenom upravnom tijelu. Na gradilitu je potrebno
predvidjeti i provoditi mjere kojima se oneienje zraka, tla i podzemnih voda te
buka svodi na najmanju mjeru. Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi
mjere zatite na radu te ostale propisane mjere za zatitu zdravlja ljudi.
Gradilite mora imati ureenu elektrotehniku instalaciju u skladu s propisima.
Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom ako ovim Zakonom
ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije odreeno drukije.
Dokumentacija na gradilitu rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno
obrtnicu, suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja i ugovor o udruivanju
izvoaa prema posebnom zakonu, akt o imenovanju glavnog inenjera
gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, akt o imenovanju
 15

nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera, rjeenje o

uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu s
idejnim odnosno glavnim projektom, izvedbene projekte s miljenjem
projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvjeu o
obavljenoj kontroli glavnog projekta zatraio, za do tada izveden dio graevine i
graevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,
izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
graevinski dnevnik, dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode,
dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za ugraenu opremu, isprave o
sukladnosti odreenog dijela graevine bitnim zahtjevima prema posebnom
zakonu i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom odreena obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih
radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio
graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku, elaborat iskolenja
graevine, drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim
propisima propisana obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine
mora imati na gradilitu. Uporabna dozvola Uporabnu dozvolu izdaje
Ministarstvo za izgraenu graevinu za koju je izdalo graevinsku dozvolu, a
nadleno upravno tijelo za izgraenu graevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog
projekta. Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo,
nakon to se tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom, odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito
glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu. Uporabna dozvola za graevinu
za koju se prema posebnim propisima utvruju objedinjeni uvjeti zatite okolia,
u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje vaiti u roku i pod uvjetima
odreenim tim propisom. Uporabna dozvola za graevinu u kojoj se nalazi
sklonite dostavlja se na znanje tijelu nadlenom za poslove zatite i spaavanja
radi voenja evidencije o sklonitima. Zahtjev za izdavanje uporabne
dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine. Zahtjevu za izdavanje
uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine prilae: presliku
konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta, podatke o
sudionicima u gradnji, pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine, zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi
graevine. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit e se rjeenjem:
ako je graevina izgraena bez graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog
projekta, ako je graevina izgraena protivno graevinskoj dozvoli, odnosno
potvrenom glavnom projektu, ako se u roku od devedeset dana od dana
zavretka tehnikog pregleda ne otklone nedostaci koji utjeu na ispunjavanje
bitnih zahtjeva za graevinu prema ovom Zakonu, ako je donesen zakljuak
kojim se doputa obnova postupka izdavanja graevinske dozvole, ako je u
tijeku postupak ponitenja graevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune
potvrde glavnog projekta po pravu nadzora, ako je u tijeku postupak
graevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu graenja ili uklanjanje
graevine, ako graevina nije prikljuena na prometnu povrinu i druge
graevine i ureaje komunalne infrastrukture odreene lokacijskim uvjetima,
ako privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema
gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a
 16

zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita nije dovedeno u uredno

stanje. Ovlasti inspektora U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je
ovlaten: zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na
temelju kojih moe utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba
nazonih inspekcijskom nadzoru, ui na gradilite i u graevine, odnosno
zgrade, prostorije i prostore (industrijske-proizvodne graevine, pogoni s
pripadajuim ureajima i postrojenja s pripadajuim zemljitem na graevnoj
estici, te stambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade s pripadajuim
zemljitem na graevnoj estici) i pregledati ih, kao i umska, poljoprivredna i
druga zemljita te privremena gradilita i izvoenje radova, narediti investitoru
odnosno izvoau da u nunom opsegu odstrani drvee, drugo raslinje, ivotinje i
druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda, pregledati poslovnu
dokumentaciju koja omoguuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi
primjene ovoga Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i
dr.), uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama
koje se ne mogu izravno utvrditi kao i od drugih osoba nazonih inspekcijskom
nadzoru, zatraiti pisano od nadzirane osobe tone i potpune podatke i
dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru, utvrivati injenino stanje
na vizualni nain (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.), zatraiti
uzorkovanje i ispitivanje graevnog proizvoda putem ovlatene osobe, zatraiti
pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama nareenim u
inspekcijskom nadzoru I obavljati i druge radnje sa svrhom inspekcijskog
nadzora. Nadzor urbanistike inspekcije Urbanistiki inspektor provodi
inspekcijski nadzor nad opim i pojedinanim aktima, uvjetima rada nadziranih
osoba ovlatenih za izradu dokumenata prostornog ureenja te poduzima i druge
mjere odreenih ovim Zakonom. U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki
inspektor jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave rjeenjem
nareuje u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje
utvrdi u izvjeu o stanju u prostoru, u odluci o izradi prostornog plana i u
dokumentu prostornog ureenja i/ili u postupku njihove izrade, prihvaanja,
odnosno donoenja. U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor e
predloiti da se po pravu nadzora poniti: lokacijska dozvola koja je oito izdana
protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovi ovoga Zakona,
dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima, rjeenje o utvrivanju
graevne estice koje je izdano protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na
osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima,
rjeenje o zadravanju objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o
postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja
za graenje (Narodne novine, br. 33/92.) ili Zakonu o prestanku vaenja
Zakona o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez
odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/95.). akt o parcelaciji koji je
izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklaenosti s lokacijskom
dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja ili rjeenjem o utvrenju graevne
estice ili detaljnim planom ureenja. Nadzor graevinske inspekcije U
provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor ima pravo i obvezu u
skladu s ovim Zakonom narediti strankama: otklanjanje nepravilnosti, zabranu
ugradbe graevnog proizvoda, otklanjanje oteenja na postojeoj graevini,
 17

obustavu daljnjeg graenja graevine, uklanjanje izgraene graevine ili

graevine koja se gradi, zabranu uklanjanja graevine, te druge mjere
odreene ovim Zakonom. Uklanjanje graevine U provedbi inspekcijskog
nadzora graevinski inspektor e rjeenjem investitoru, odnosno vlasniku
narediti uklanjanje graevine odnosno njezinog dijela: ako se gradi ili je
izgraena bez konanog, odnosno pravomonog rjeenja o uvjetima graenja,
graevinske dozvole, odnosno bez potvrenog glavnog projekta, ako se gradi
protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja,
graevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno
protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni
glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni
graevinske dozvole, tako da je vanjska tlocrtna povrina graevine, mjerena kao
tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova graevine vea od maksimalno
dozvoljene, i/ili nije potivana propisana udaljenost obveznoga graevinskog
pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je graevina smjetena na manjoj
udaljenosti od granice graevne estice ili druge graevine od najmanje
udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog ureenja i/ili je broj etaa
izgraen vei od dozvoljenog, u kojem sluaju se smatra graevinom koja se
gradi, odnosno koja je izgraena bez tih akata, ako je izgraena protivno
konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj
dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno
izmjeni i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog
projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili dopuni graevinske
dozvole, ako je stanje izvedene graevine protivno aktu iz lanka 241., odnosno
aktu iz lanka 244. ovoga Zakona, ako tijekom graenja utvrdi neotklonjive
nepravilnosti zbog kojih je ugroena stabilnost graevine i stabilnost okolnih
graevina ili je na drugi nain ugroen ivot ljudi, ako u odreenom roku ne
postupi prema lanku 238. stavku 3. ovoga Zakona, ako je izgraen za vrijeme
obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava graenje, ako se radi o
graevini oteenoj ili poruenoj u domovinskom ratu, a Ministarstvo mora,
turizma, prometa i razvitka je izdalo potvrdu da graevinu nije mogue uvrstiti u
projekt obnove ratom oteenih ili poruenih graevina.