You are on page 1of 10

Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv: Sjedinjene Amerike Drave


Glavni grad: Washington, D.C.
Povrina: 9,831,510 km2
Broj stanovnika: 321,605,012 (2015)
Slubeni jezik: Nema slubenog jezika na federalnoj razini, engleski je
najraireniji i praktiki slubeni jezik, jer je sluben u mnogim
saveznim dravama, ali ne u svim i nema slubenog na
saveznom nivou.
Dravno ureenje: predsjedniki sustav
Predsjednik: Donald J. Trump, 45. predsjednik SAD
Predsjednik Vlade: predsjednik SAD-a je predsjednik drave i predsjednik vlade
Vremenska zona: GMT 5 (New York, Boston, Philadelphia, Portland, Atlantic
City, Washington, Pittsburg, Cleveland, Detroit, Indianapolis,
Atlanta, Miami)
GMT 6 (Houston, Dallas, New Orleans, Minneapolis, Chicago,
St. Louis, Memphis)
GMT 7 (Denver, Salt Lake City)
GMT 8 (Los Angeles, Las Vegas, San Francisco, Seattle)
GMT 9 (Aljaska)
SAD ima est vremenskih zona
Valuta (teaj): ameriki dolar (1USD=0,939 EUR na dan 13.12.2016.)
BDP po glavi stanovnika: 55,836.8 USD (2015.)
Kreditni rejting: Aaa Stable Moody's; AAA stable Fitch; AA+ Stable Standard &
Poor's
lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: AfDB, APEC, BIS,
EBRD, FAO, G-5, G-7, G-8, G-10, IADB, IBRD, ICC, IDA, IEA, IFAD, IFC, IMF, MIGA,
NAFTA, OECD, Pariki klub, UNCTAD, WCO, WIPO, WTO.

UNDP Human Development Indeks iznosi: 0.915 Rangiranje: 81

1
HDI drava tijekom 2015. bio je u rasponu od 0.304 (najnii) do 0.955 (najvii). Rangiranje pokazuje
mjesto na popisu od 186 drava te 8 drava za koje podat+ci nisu raspoloivi.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1


Makroekonomski pokazatelji

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


BDP (mlrd. USD) 15 792 16 300 16 960 17 620 17 970 18 566
BDP po stanovniku
(USD)
50 350 51 920 53 470 54 597 56 300 57 765

Realni rast BDP-a (%) 1,6 2,3 1,9 2,2 2,6 -


Izvoz robe i usluga
(mlrd. USD)
2 127 2 216 2 325 2 352 2 253 1 504

Uvoz robe i usluga


2 675 2 754 2 788 2 901 2 782 2 307
(mlrd. USD)

Inflacija (%) 3,2 2,1 1,5 1,6 0,1 2,5


Nezaposlenost (%) 8,5 7,9 6,7 6,2 5,0 4,5
Izravna strana ulaganja
257,4 217,8 294,9 241,3 225,3 -
(mlrd. USD)
Izvor: The World Bank i Bureau of Economic Analysis of U.S. Department of Commerce, Bureau of
Labor Statistics.

Struktura BDP-a: usluge 77,7%, industrija 20,7%, poljoprivreda 1,6%.


Najvanije industrije: naftna, elik, motorna vozila, zrakoplovi i letjelice,
telekomunikacije, kemijska, elektronika, prehrambena, drvna graa i dr.

Porezi

Vrsta poreza Stopa poreza

Porez na nasljedstvo nakon iznosa koji se ne oporezuje 18-40%

Porez na dohodak od kapitala investiranog krae od 12 Dohodak se pridodaje redovno


mjeseci dohotku i oporezuje kao takav

Porez na dohodak od kapitala investiranog dulje od 12


20%
mjeseci

Porez na dohodak 15%,25%,34%,39%

Porez na zaposlene plaa poslodavac 6,75%

Porez na dodanu vrijednost PDV Ne postoji

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 2


Vrsta poreza Stopa poreza

Razliit za svih 50 saveznih


Porez na promet nekretnina
drava

Napomena: Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno
nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i
openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice,
osloboenja i slino) nisu posebno analizirane u ovom dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Invest in USA www.selectusa.commerce.gov


CASE Council of American States in Europe www.case-europe.com

Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd. USD
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
IZVOZ 2 127 2 216 2 280 2 352 2 253 1 504
UVOZ 2 675 2 754 2 756 2 901 2 782 2 307
RAZLIKA - 548 - 538 - 476 - 549 -529 -803
Izvor: The World Bank i Bureau of Economic Analysis of U.S. Department of Commerce

Najznaajnije zemlje izvoza: Kanada 18,9%; Meksiko 14%, Kina 7,2%, Japan
4,5%.
Najznaajnije zemlje uvoza: Kina 19%, Kanada 14,1%, Meksiko 12%, Japan 6,4%,
Njemaka 4,7%.
Najznaajniji izvozni proizvodi: poljoprivredni proizvodi 9,2%, industrijski proizvodi
26,8%, kapitalna dobra (zrakoplovi, dijelovi za motorna vozila, raunala,
telekomunikacijska oprema) 49%, potroaka dobra (automobili, lijekovi) 15%.
Najznaajniji uvozni proizvodi: poljoprivredni proizvodi 4,9%, industrijske
potreptine 32,9% (sirova nafta 8,2%), kapitalna dobra 30,4% (raunala,
telekomunikacijska oprema, dijelovi za motorna vozila), potroaka dobra 31,8%
(automobili, odjea, lijekovi, namjetaj, igrake).

Aktualno stanje u gospodarstvu

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3


Kao najvee svjetsko gospodarstvo, SAD su djelomino iznad kriterija i zakona koji
vae za druge, posebno manje ekonomije. Ipak, mehanizmi koji su jednom stvoreni
dobivaju vlastitu dinamiku, pa se ne moe iskljuiti njihov utjecaj ni na domicilno
gospodarstvo koje ih je u najveem dijelu i stvorilo. Iako europska kriza stavlja
ameriku u globalni kontekst i time relativizira stanje, dugorona neuravnoteenost
amerikog prorauna, vei rashodi od prihoda i nemogunost vlade da financira neke
programe mogu stvoriti veliku tetu, kako unutar SAD, tako i izvan zemlje. Rastui
Kina, Indija i Brazil, pa globalizacija koja je u svojoj povratnoj putanji prema zemljama
koje su je zagovarale rezultirala ujednaavanjem standarda, te promjene na
svjetskom energetskom tritu stvaraju pritiske na koje SAD moraju reagirati ako ele
zadrati svjetski primat i svoj dolar kao rezervnu svjetsku valutu, a sve to usprkos
svojoj vojnoj nadmoi, koja sve vie postaje veliki proraunski uteg.
Zbog niskih cijena nafte, u SAD-u sve vie steajeva naftnih kompanija. Zbog otrog
pada cijena nafte, od poetka etvrtog tromjeseja 2015. broj steajeva naftnih i
plinskih kompanija u SAD-u dosegnuo je razine koje nisu viene od Velike recesije
2008. godine, pa je devet naftnih i plinskih kompanija zavrilo u steaju, s dugovima
veima od dvije milijarde dolara.
Sustav federalnih rezervi (Fed amerika centralna banka) upozorava na mogunost
da cijena nafte nee znaajnije porasti u iduih 12 mjeseci, to bi moglo izazvati
daljnji val steajeva amerikih naftnih kompanija a zaposlenost u amerikom naftnom
i plinskom sektoru od listopada 2014. godine smanjena je za otprilike 70.000 radnih
mjesta.
Pozitivna stvar je da su nedavnim zatopljenjem odnosa SAD-a s Kubom, velike
amerike kompanije na rubu dobivanja znaajnih poslova na Kubi kao posljedica
povijesnog posjeta predsjednika Baracka Obame. Prema navodima Reutersa,
telekomunikacijska kompanija AT&T te hotelski lanci Starwood i Marriott objavljuju
ulazak na kubansko trite.
Fed u svom izvjeu iz oujka 2016. oekuje nastavak umjerenog rasta amerikog
gospodarstva, uz smanjenje nezaposlenosti, te neto niu inflaciju nego to je prije
prognozirao, no upozorio je i da situacija u globalnom gospodarstvu i na financijskim
tritima predstavlja rizike. Najava da e se razdoblje jeftinog novca nastaviti
potaknula je daljnji rast cijena nafte i sirovina, to je podralo uspon dionica u
rudarskom i energetskom sektoru.
Ameriko gospodarstvo u etvrtom je kvartalu 2016. godine poraslo 2,1 posto
zahvaljujui jaoj osobnoj potronji nego je prvotno procijenjeno. Iako je drugom
revizijom stopa rasta poboljana, u cijeloj 2016. godini rast je ostao u visini prvotno
procijenjenih 1,6 posto i svjedoi o znaajnijem usporavanju aktivnosti u odnosu na
2015. godinu kada je gospodarstvo poraslo 2,6 posto. Najvee svjetsko
gospodarstvo lani je tako raslo najslabijim tempom od 2011. godine. Prvotna
procjena za etvrti kvartal pokazivala je rast amerikog bruto domaeg proizvoda
(BDP) od 1,9 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.
Ameriki predsjednik Donald Trump je potpisao u travnju 2017. izvrne uredbe o
trgovini koje bi trebale postroiti provedbu carinjenja uvozne robe koja se zahvaljujui
subvencijama stranih vlada na tritu SAD-a prodaje po cijenama niim od trokova.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 4


Ameriki predsjednik Donald Trump je objavio svoj prijedlog prorauna za narednu
fiskalnu godinu koja poinje 01. listopada i traje do 30. rujna 2018., s poveanim
izdvajanjem za obranu i "rezanjem" novca za stranu pomo i zatitu okolia uz
objavu da je cit: "U ovim opasnim vremenima, ovo je nacrt prorauna nacionalne
sigurnosti i poruka svijetu - poruka o amerikoj snazi, sigurnosti i odlunosti".,
U veljai 2015. Japan je po prvi puta od kolovoza 2008. pretekao Kinu i postao
najvei kreditor SAD-a.

SAD - EU

Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) predstavlja priliku za


jaanje gospodarstva SAD-a i Europske unije. EU i SAD pregovaraju o TTIP-u od
srpnja 2013. godine, a proces bi trebao biti zakljuen do ljeta 2016. g. Iako su SAD i
EU najsnaniji investicijski i trgovinski partneri, generirajui gotovo 50% svjetskog
BDP-a i 30% svjetske trgovine, oba trita se bore s ekonomskom krizom. Cilj
sporazuma je ukloniti barijere trgovini i investicijama, a Europska komisija je
procijenila da bi sporazum mogao generirati 119 milijardi eura godinje za EU i 98
milijardi tritu SAD-a. Sporazum bi trebao ukloniti carine i granine prepreke u
trgovini robama, liberalizirati trgovinu uslugama, poveati ulaganja, stimulirati
inovacije, ojaati trita kapitala, olakati kretanje ljudi, te potaknuti regulatornu
suradnju.2
EK je tijekom rujna 2015., predloila osnivanje novog Investment Court System (ICS)
za TTIP koji bi se bavio i buduim multilateralnim trgovinskim pregovorima u tijeku.
Razlog ovog prijedloga je pokuaj izgradnje povjerenja javnosti u FTA koje u ovom
trenutku TTIP ne uiva. ICS bi bio prvostupanjski i albeni sud, u kojem bi djelovali
javno imenovani, vrlo klasificirani suci (ne arbitri) koji bi bili nasumino odabirani po
sluajevima. Svi sudski dokumenti nalazili bi se on-line te bi sva sasluanja bila
otvorena za javnost. CSI kao prijedlog mora biti raspravljen u Europskom parlamentu
i sa dravama lanicama EU prije nego se prezentira amerikoj strani kao dio TTIP
pregovora.
EU je tijekom kolovoza 2015. zabiljeila dramatino poveanje izvoza u SAD. Platna
bilanca kao skup svih transakcija EU sa svijetom pokazuje poboljanje u odnosu na
prolu godinu s realizacijom suficita na podraunima roba i usluga te posljedino i na
cijelom tekuem raunu. Rastu robnog izvoza znaajno je doprinijela i deprecijacija
eura prema dolaru te je najvee poveanje zabiljeeno upravo na podruju SAD-a (u
prvih pet mjeseci za 22%).
Iako je SAD tek 10. trgovinski partner Hrvatske, koristi od ovog sporazuma trebale bi
imati i hrvatske kompanije. Najvee koristi oekuju se u podruju necarinskih
prepreka trgovini, kao to su primjerice ekoloke ili sigurnosne norme ijim bi se
usklaivanjem olakao pristup drugim tritima.

SAD - Kuba

2
Protivnici TTIP-a u Europi izrazili su zabrinutost da bi on mogao smanjiti standarde EU-a glede
sigurnosti hrane i okolia i omoguiti tvrtkama da blokiraju zakone koji im ne idu na ruku te tvrde da
pregovori nisu transparentni.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 5


State Department je 17. rujna 2015. najavio niz novih zakonskih olakica kojima e
se promijeniti propisi za putovanja, trgovine i investicije prema Kubi koji e omoguiti
amerikim kompanijama otvaranje ureda na Kubi (prvi puta nakon 54 godine), te
pojasniti transakcije i financijske operacije. Olakat e se putovanja avionima,
cruiserima i drugim plovilima na Kubu, ali i uvoz dijelova i tehnologije u cilju
sigurnosti, ublaiti izvoz softwarea, te omoguiti joint ventures kompanije SAD-Kuba.

Iako se nee dozvoliti privatna financiranja trgovine niti promijeniti zakon o


putovanjima (turizmu), ovo su od 1961. do sada najopsenije promjene u trgovinskoj
investicijskoj regulativi SAD-a i Kube. 3 Direktori najveih amerikih lanaca hotela ve
vode neformalne razgovore s kubanskim dunosnicima o poslovanju na tom otoku,
nakon to je Washington najavio postupno ukidanje 50-godinjeg trgovinskog
embarga. Nedavno poputanje restrikcija na putovanja iz SAD-a ohrabrilo je od
poetka godine na posjet Kubi vie od 106.000 Amerikanaca, to je ve premailo
ukupni lanjski broj od 91.245 amerikih turista. I ukupan broj turista na Kubi ove je
godine vei za 18 posto nakon lanjskih rekordnih tri milijuna gostiju.

SAD i zemlje pacifikog prstena

Nakon maratonskih petodnevnih finalnih pregovora, u Atlanti su 5. listopada 2015.


zakljueni pregovori o Transpacifikom partnerstvu (Trans-Pacific Partnership
TPP). Ovim je postignut sporazum o formiranju jednog od najveih trgovinskih
sporazuma s ciljem smanjivanja trgovinskih prepreka, postavljanja zajednikih
standarda na tritu rada te zatite intelektualnog vlasnitva korporacija.
Sporazum za poetak obuhvaa SAD i zemlje pacifikog prstena koje ukljuuju:
Australiju, Brunej, ile, Kanadu, Japan, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Peru,
Singapur i Vijetnam, to predstavlja oko 40% svjetskog BDP-a, ali ne i Kinu. Za SAD
sporazum je naroito vaan jer im otvara trita poljoprivrednim proizvodima u
Japanu i Kanadi, postrouje zakonodavstvo koje se tie intelektualnog vlasnitva u
farmakolokim i tehnolokim kompanijama i stvara ekonomski savez meu pacifikim
zemljama koje bi trebale oslabiti utjecaj Kine u regiji. Ovaj sporazum e stubokom
promijeniti svjetsku trgovinu, a posebno znaajne reperkusije ima na dva sektora -
farmaceutsku i prehrambenu industriju.4 Kada (i ako) ovaj sporazum o slobodnoj
trgovini stupi na snagu, to e biti najvea zona slobodne trgovine na svijetu. TPP
zona ima oko 800 milijuna stanovnika i zdrueni BDP od 28,5 trilijuna $. TPP jo
treba biti ratificiran u nacionalnim zakonodavnim tijelima.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

3
Predsjednik Obama ima, u okviru svoje izvrne vlasti, mogunost donoenja velikog broja mjera
kojima se aktualni embargo (Helms-Burton Act) moe znatno umanjiti, ali e te ovlasti primjenjivati
postupno imajui u vidu snano opiranje Kongresa ukidanju embarga za Kubu.
4
Europska povjerenica za trgovinu pozdravila je sklapanje TPP-a kao dobru vijest za svjetsku trgovinu u cjelini,
govorei da je to takoer dobra vijest za trgovinske pregovore izmeu SAD-a i EU jer e se obje strane sada moi
vie fokusirati na razgovore S druge pak strane, vrlo je izvjesno da e dodatni zastoj u pregovorima doi u
sijenju 2017. kada u Bijelu kuu ue novi stanar.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6


Zadrana dobit od izravnih ulaganja u RH iz SAD je od 1993. do ukljuivo 3.
tromjeseja 2016., bila u iznosu od 99,8 milijuna Eura, a zadrana dobit od izravnih
ulaganja iz RH u SAD za isto razdoblje je iznosila 47 milijuna eura.
Robna razmjena izmeu dviju zemalja se od 2007-2014 kretala izmeu 500-947
milijuna USD s kontinuiranim padom od 2012 do 2015. kada je dosegla najnie
vrijednosti usa svega 480,6 milijuna USD. Meutim, tijekom 2016, robna razmjena je
ponovno zabiljeila porast i bila u iznosu od 714,7 milijuna USD a to je znaajan
porast u odnosu na 2015. i to u iznosu od 48,7%.
Glavno mjesto u strukturi izvoza iz RH u SAD zauzimaju: lijekovi, oruje i streljivo te
ostali medicinski i farmaceutski proizvodi, a u strukturi uvoza u RH prevladavaju:
medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova, zrakoplovi i oprema te dijelovi i
telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor.
Svake godine poveava se broj amerikih turista koji posjeuju RH. U 2015.taj broj
je dosegao 317 414, da bi ve 2016. opet porastao na 337 464 dolazaka (6,3% vie).
Prema rezultatima za 2016. godinu po broju noenja, biljei se 880 755 noenja a to
je za 9,2% vie nego prethodne godine.
HBOR klasificira SAD u kategoriju 1. u svojoj klasifikaciji drava po kategoriji rizika.

Robna razmjena
U milijunima
USD

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


IZVOZ 355, 45 361, 40 328, 23 291, 61 271, 31 505,8
UVOZ 519, 09 172, 68 222, 84 203, 58 157, 54 208,9
RAZLIKA -163, 64 188, 72 105, 38 88, 04 113, 77 296,9

Izvor: DZS RH (od 2012. godine ukljueni su podaci i o robnoj razmjeni s Portorikom)

Po zadnjoj rang listi Robne razmjena Republike Hrvatske s SAD vezano za izvoz u 2016., SAD se
nalazi na 8. mjestu s 3,71% udjela u ukupnom izvozu, a po uvozu za isto razdoblje, nalazi se na 21.
mjestu s 0,96% udjela u ukupnom uvozu. Po rang listi Ukupne robne razmjena Republike Hrvatske s
SAD za 2016., SAD se nalazi na 12. mjestu s 2,02% udjela u ukupnoj robnoj razmjeni.

Struktura izvoza iz RH

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 7


Sjedinjene Amerike Drave Izvoz Republike Hrvatske u dolarima
OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2015. 2016. % Indeks
1. 542 Lijekovi 62 017 343 167 672 091 33,15 270,4
2. 891 Oruje i streljivo 70 784 199 120 501 086 23,82 170,2
3. 541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova 7 879 392 82 531 164 16,32 1 047,4
4. 749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp. 16 912 421 20 396 040 4,03 120,6
5. 712 Turbine na vodenu i drugu paru; dijelovi 4 213 258 10 622 449 2,10 252,1
6. 661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.) 14 003 458 9 719 573 1,92 69,4
7. 551 Eterina ulja, parfemi 2 026 601 7 574 872 1,50 373,8
8. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi 30 987 253 6 962 383 1,38 22,5
9. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp. 894 177 6 945 699 1,37 776,8
10. 771 Elektroenergetski strojevi i njihovi dijelovi 6 640 392 6 765 119 1,34 101,9
11. 058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova) 2 275 854 5 555 974 1,10 244,1
12. 098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp. 4 939 945 4 898 021 0,97 99,2
13. 793 Brodovi, amci, plovne konstrukcije 5 861 051 4 505 988 0,89 76,9
14. 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi 4 441 365 3 977 770 0,79 89,6
15. 714 Pogonski strojevi i motori, neelektrini, nesp.; dijelovi 1 393 146 3 488 513 0,69 250,4
Ostalo 64 710 998 43 696 843 8,64 67,5
U K U P N O: 299 980 853 505 813 585 100,00 168,6

Izvor: DZS RH

Struktura uvoza u RH

Sjedinjene Amerike Drave Uvoz Republike Hrvatske u dolarima


OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2015. 2016. % Indeks
1. 541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova 26 437 565 29 502 939 14,13 111,6
2. 792 Zrakoplovi i oprema; dijelovi 2 555 860 21 389 490 10,24 836,9
3. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp. 12 229 948 10 529 796 5,04 86,1
4. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 7 636 746 9 649 223 4,62 126,4
5. 748 Transmisijska vratila, zupanici, mjenjai, spojke i sl.; dijelovi 469 967 9 294 437 4,45 1 977,7
6. 691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od eljeza, elika ili aluminija 49 296 8 985 636 4,30 ...
7. 714 Pogonski strojevi i motori, neelektrini, nesp.; dijelovi 4 304 487 6 851 524 3,28 159,2
8. 057 Voe svjee ili suho 5 768 769 6 030 368 2,89 104,5
9. 713 Klipni motori s unutarnjim izgaranjem; dijelovi 7 378 929 4 982 134 2,39 67,5
10. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp. 4 700 410 4 827 309 2,31 102,7
11. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 4 844 078 4 498 391 2,15 92,9
12. 098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp. 4 845 607 4 451 055 2,13 91,9
13. 598 Razni kemijski proizvodi, nesp. 1 880 929 3 988 878 1,91 212,1
14. 112 Alkoholna pia 3 662 574 3 800 269 1,82 103,8
15. 542 Lijekovi 4 347 860 3 519 977 1,69 81,0
Ostalo 89 522 354 76 566 414 36,66 85,5
U K U P N O: 180 635 379 208 867 840 100,00 115,6

Izvor: DZS RH

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 8


o Ugovor o poticanju investiranja izmeu Vlade RH i Vlade SAD (potpisan
15.1.1993., objava u NN-MU 02/1994, stupio na snagu 15.1.1993.)

o Sporazum izmeu Vlade RH i Vlade SAD o gospodarskoj, tehnikoj i


srodnoj pomoi (potpisan 6.5.1994., objava u NN-MU 3/1995, stupio na
snagu 1.5.1995.)5

o Sporazum izmeu Ministarstva financija RH i Korporacije za robne


kredite SAD o prodaji poljoprivrednih proizvoda (potpisan 7.7.1995.,
objava u NN-MU3/1996, stupio na snagu 7.7.1995.)

o Sporazum izmeu RH i SAD o konsolidaciji i reprogramiranju dugova


koje je odobrila i garantirala Vlada SAD i njezine agencije (potpisan
1.2.1996., objava u NN-MU8/1996.)

o Ugovor izmeu Vlade RH i Vlade SAD o poticanju i uzajamnoj zatiti


ulaganja (potpisan 13.7.1996., objava u NN-MU 6/1997, stupio na snagu
20.6.2001.)

o Sporazum izmeu Vlade RH i Vlade SAD-a o zranom prometu (potpisan


3.2.2011., objava u NN-MU 11/2011, stupio na snagu 7.9.2011.)

o Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih


Amerikih Drava o unaprjeenju ispunjavanja poreznih obveza na
meunarodnoj razini i provedbi FATCA-e, sklopljen 20.03.2015.

o Dodatni sporazum Sporazumu izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade


Sjedinjenih Amerikih Drava o unaprjeenju ispunjavanja poreznih
obveza na meunarodnoj razini i provedbi FATCA-e 6, stupio na snagu
28.09. 2015. godine)

Vanije institucije iz podruja gospodarstva

5
Hrvatska je krenula u postupak izmjena Sporazuma s SAD-om koji je u tijeku, izraen nacrt teksta
Protokola kojim e se izmijeniti ugovor te taj nacrt upuen u proceduru na Vladu RH u sijenju 2015.
godine, nakon ega su zapoeti pregovori s amerikom stranom. Naelno je sadraj izmjena takav da
se odreuje da e trokove poreza i carina za donacije u okviru programa pomoi financiranih od
stane amerike vlade snositi sami korisnici tih programa pomoi, s ime su suglasna sva ministarstva.
6
Vlada Republike Hrvatske i Vlada Sjedinjenih Amerikih Drava sklopili su 20. oujka 2015. godine
Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava o unaprjeenju
ispunjavanja poreznih obveza na meunarodnoj razini i provedbi FATCA-e koji jo nije na snazi. Ovim
prijedlogom bi se rok za prestanak Sporazuma produljio na dvanaest mjeseci od stupanja Sporazuma
na snagu. Sklapanje Dodatnog sporazuma predlae se radi omoguavanja da Republika Hrvatska u
novoodreenom roku ispuni zakonodavne preduvjete i uspostavi automatsku razmjenu informacija
sukladno Sporazumu. Dodatni sporazum sklopit e se razmjenom nota izmeu Dravnog tajnitva
Sjedinjenih Amerikih Drava i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sjedinjenim Amerikim
Dravama.

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 9


Ministarstvo trgovine (Department of Commerce)
www.commerce.gov
Ministarstvo poljoprivrede (Department of Agriculture) www.usda.gov
Ministarstvo energetike (Department of Energy) http://energy.gov
Ministarstvo financija (Department of Treasury) www.treasury.gov
Uprava za hranu i lijekove (Food and Drug Administration) www.fda.gov
Porezna uprava (Internal Revenue Services) www.irs.gov
Carinska uprava (Customs and Border Protection) www.cbp.gov

Bilateralna gospodarska udruenja

Amerika gospodarska komora u RH (American Chamber of Commerce in Croatia)


www.amcham.hr

Vaniji sajmovi

Vie informacija dostupno je na: http://www.tofairs.com/fairs2.php?cnt=1207&cty=


27th WORLD GAS CONFERENCE, WASHINGTON D.C., USA - June 25-29. 2018.,
http://wgc2018.com/

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Global Tenders from United States www.globaltenders.com/tenders-united-


states.htm

Najava dogaanja-
2nd Annual Conference Association of Croatian American Professionals
(ACAP), 12. svibnja 2017. http://www.croampro.com/

Posebne napomene
-

Aurirano: Zagreb, 8.5.2017. GOSPODARSKA INFORMACIJA 10