Вы находитесь на странице: 1из 6

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za informacijsko- komunikacijske tehnologije

Utjecaj video igara na mozak

Istraivako izvjee

Pula, 2017.

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli


Odjel za informacijsko- komunikacijske tehnologije

Utjecaj video igara na mozak

Istraivako izvjee

Studentica:
Studijski smjer: Informatika
Predmet: Metodologija znanstveno-istraivakog rada
Mentor: dr.sc. Sanja Blaevi

Pula, sijeanj 2017.

Cilj:
Glavni cilj ovog izvjea je opisati na koji nain bi se provelo istraivanje na temu utjecaj
video igara na mozak. Ovu temu sam odabrala iz razloga jer kada govorimo o video igricama
miljenja su podiljenjena. Neki misle da je to gubitak vremena i da je zapravo loe za djecu i
odrasle, dok drugi misle da video igre mogu doprinijeti razvoju mozga.

Hipoteza:
Hipoteza bi u ovom sluaju bila sljedea: prekomjerno igranje video igara loe utjee na
razvoj mozga i potie nasilno ponaanje. Ovom izjavom htjela bih dokazati da unato
mnogobrojnim potizivnim posljedicama igranja video igara, pretjerivanje se ipak skupo plaa.
Kao najbitniju negativnu posljedicu istaknula bih ovisnost koja jo uvijek nije slubeno
prepoznata kao poremeaj, ali razna istraivanja otkrila su nam da je 5- 11% djece irom
svijeta ovisno o igranju video igara.

Izvedba istraivanja:
Prvo je potrebno prikupiti odreene podatke, te ih uklopiti u istraivanje. Podaci koji su nam
potrebni za ovo istraivanje odnose se na meuljudske odnose i promjenu u ponaanju.
Prema istraivanju znanstvenika Brad J. Bushman i Craig A. Anderson iz 2001. Godine
pokazalo se da igranje nasilnih video igara moe utjecati na poveanje agresivnih misli,
agresivno ponaanje i osjeaje, meutim miljenja se razilaze. Do problema dolazi kada se
igrai u mnogim video igrama suoavaju s nasiljem te se potom nagrauju za nasilne radnje.
Istraivanje je pokazalo da nasilne video igre mogu biti povezane s agresivnim ponaanjem.
Nadalje, mnogi strunjaci su primjetili da je smanjena stopa maloljtnikog kriminala koja se
podudara s popularnosti igre kao sto su Death Race, Mortal Kombat i Grand Treft Auto.
Hedry Jenkins sa Massachusetts Institute of Tehnology smatra da su igrai u stanju ostaviti
emocionalne uinke igre iza sebe kada je igra gotova. Smatra kako e uvijek biti nasilnih ljudi
bez obzira na to igraju li video igre ili ne. Prekomjerno igranje video igara moe dovesti do
socijalne izolacije osobe. Tako osoba svakodnevno igrajui igre po nekoliko sati na dan,
odvaja manje vremena za socijalizaciju s ljudima i bavljenju s raznim aktivnostima.

Za istraivanje bih nasumino odabrala 60 ljudi. Ispitanici bi bili mukog roda, mlae ivotne
dobi od 18 do 30 godina. Zbog toga jer najvea zaiteresiranost za ozbiljno igranje nasilnih
video igara dolazi u toj ivotnoj dobi.

Istraivanje bih provela u tri dijela:

Prvi dio istraivanja obuhvaa metodu intervjuiranja i njome bih se sluila prije provoenja
eksperimenta. Svakom ispitaniku postavila bih nekoliko pitanja o trenutnom mentalno stanju,
ponaanju u stresnim i opasnim situacijama i primjeni agresivnosti, ako to situacija zahtjeva.
Na temelju dobivenih odgovora imala bih u uvid u trenutno psiholoko stanje pojedinog
ispitanika.

Za drugi dio istraivanja koristila bih metodu promatranja, pri kojoj bih podijelila ispitanike u
dvije skupine: jednu grupu smjestila bih u zajednicu gdje bi svakodnevno u razdoblju od 3
mjeseca, obavljali drutveno- koristan rad. Toj grupi zabranjena bi bila bilo kakva upotreba
tehnologije. Komunikacija s ostalim ljudima bila bi izriito osobnim kontaktom. Druga grupa
u svojoj zajednici imala bi na raspolaganju slobodno koritenje svih vrsta tehnologije uz
obavezu igranja odreene vste video igre od najmanje 8 sati dnevno.
U treem dijelu istraivanja ponovno bih koristila metodu intervjuiranja s kojom bih nakon
zavretka eksperimenta usporedila psihiko i socijalno stanje ispitanika prije i poslije ivota u
zajednici. Postavila bih im pitanja koja bi bila ista kao i prije eksperimenta.

Na temelju dobivenih odgovora i izazvanih reakcija osoba koje su sudjelovale u


eksperimentu, dokazala bih da prekomjerno igranje nasilnih video igara moe dovesti do
socijalne izolacije osoba i do zanemarivanja bitnih ivotnih obaveza. Takoer, dokazala bih da
grupa ispitanika koja je imala pristup tehnologiji ee iskazuju fiziko, verbalno i indirektno
nasilje. Igranjem igara mnogi u stvarnome svijetu nagomilavaju probleme i obaveze, a
uzimaju si dragocjeno vrijeme. to dovodi do ponovnog bjeanja u virtualni svijet. Na taj
nain dolazi se do ovisnosti koja nije puno drugaija od ostalih ovisnosti.

Koriteni podaci:

Podatke koje bih koristila bili bi u strunoj literaturi na podruju psihologije i sociologije. Za
potrebe istraivanja napravila bih obrazac ponaanja osoba koje su pristale sudjelovati u
eksperimentu kako bih mogla usporediti obje grupe.

Zakljuak:

Smatram kako bi ovo istraivanje bilo jako zanimljivo i korisno jer neka istraivanja pokazuju
da igranje video igara poboljava podruje mozga zadueno za prostornu navigaciju, strateko
planiranje, sjeanje i motorike vjetine, te koncentraciju. Druge studije navode da se
koncentracija poboljava samo kratkorono. Dugotrajno igranje video igara moe imati loe
posljedice na zdravlje, dovesti do pretilosti i drugih zdravstvenih problema. Za sve to radimo
u ivotu, pa i za igranje igara treba imati mjeru. Potrebno je postaviti si granicu po naoj mjeri
da ne teti naem psihikom ili fizikom stanju. Ne smijemo dopustiti da igranje igara preraste
u prekomjernost i postane ovisnost.

Pitanja za intervju:
1. Kako se danas osjeate?
2. Koliko imate bliskih prijatelja?
3. Opiite mi situaciju u kojoj Vas je posljednji put netko razljutio?
4. Osjeate li se zadovoljno sa svojim ivotom?
5. to Vam predstavlja zadovoljstvo u ivotu?
6. Koji je Va najvei strah?
7. Brinete li o svojem zdravlju?
8. Kako opisujete sebe u 5 rijei?
9. Smatrate li da ste sretni?
10. Jeste li negativna osoba?
11. Koja je najopasnija stvar koju ste napravili?
12. Smatrate li da je nasilje ponekad doputeno i opravdano? Zato?
13. Pomaete li drugima?
14. Jeste li ikad namjerno nekog ozljedili?
15. Da li se kajete ili stidite zbog neega?
16. Da li smatrate da se esto ponaate asocijalno bez razloga?
17. Jeste li ponekad jako nervozni?
18. Imate li cilj u ivotu i koji je?
19. Da li ponekad umiljate stvari?

Izvori:
1. https://www.jstor.org/stable/40063648?seq=1#page_scan_tab_contents
2. Ratko Zelenika: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela,
Rijeka, 2000.
3. http://www.bastabalkana.com/2014/01/kako-video-igre-uticu-na-mozak-sta-gejmeri-
dozivljavaju-u-pc-igri/
4. http://www.znanostblog.com/utjecaj-video-igara-na-mozak/
5. http://www.goodgame.hr/super-mario-64-za-dobrobit-znanosti/?
doing_wp_cron=1484490584.5576510429382324218750

Вам также может понравиться