www.fmup.gov.

ba

Br. 1 besplatan primjerak januar/sijeanj 2010.

str. 8 TEMA BROJA - ORGANIZIRANI KRIMINAL

Mr. sci. Edin Vranj

Autokriminal kao
oblik organiziranog
kriminala u Bosni i
POLICIJSKA AKADEMIJA
Hercegovini str. 20
Izmjena koncepta osnovne
policijske obuke

Izbor za policajca godine

 Uestvuj i Ti! 3
Sadraj Rije urednika

IZBOR POLICAJCA GODINE 4

6
INTERVJU
Muhidin Ali, federalni ministar unutranjih poslova

6 PREDSTAVLJAMO
Nedim Alikovi, Almir Dautovi i Edin Zuli

Federalno ministarstvo unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova ob-
javljuje oglas za izbor policajca godine.
Za izbor policajca godine mogu biti predloeni policijski slubenici uposlenici Federalnog i
kantonalnih ministarstava unutranjih poslova.
Pravo predlaganja po oglasu za izbor policajca godine imat e uposlenici Federalnog i kan-
tonalnih ministarstava unutranjih poslova, graani, ministri kantonalnih ministarstava unutranjih
poslova i komesari kantonalnih ministarstava unutranjih poslova.
Kriteriji za izbor policajca godine su: posebno iskazana profesionalnost, hrabrost i
odlunost.
Prijedlozi za izbor policajaca godine trebaju sadravati sljedee podatke o predloenom kan-
didatu:
ime i prezime policijskog slubenika koji se predlae za izbor policajca godine, naziv organiza-
cione jedinice u kojoj je zaposlen, sa navoenjem razloga zbog kojih se predlae za izbor poli-
cajca godine, te ime i prezime lica koje predlae policijskog slubenika, naziv organa u kojem
je zaposlen i na kojem radnom mjestu (graanin koji predlae policijskog slubenika za izbor
policajca godine na oglas treba navesti svoju adresu stanovanja, te svoj broj telefona).
Prijedlog kandidata za izbor policajca godine moe se vriti na sljedei nain:
putem e-mail adrese Federalnog ministarstva unutranjih poslova:
najboljipolicajac@fmup.gov.ba
pismom-dopisom koji se predaje na protokol ovog ministarstva, ili putem pote na adresu:
Federalno ministarstvo unutranjih poslova, ul. Mehmeda Spahe br. 7, Sarajevo, s obaveznom
naznakom: prijedlog policajca godine.
Prijedlozi kandidata za izbor policajca godine mogu se predavati poev od dana objave ovog oglasa
pa do 15. 2. 2010. godine.
Izbor policajca godine izvrit e Komisija za izbor koja e biti imenovana rjeenjem federalnog
7 Dani otvorenih vrata
8 TEMA BROJA
Autokriminal kao oblik organiziranog
kriminala u Bosni i Hercegovini
13 Odnosi s javnou u radu agencija za provoenje
zakona u BiH
17 PROJEKTI
Borba protiv ubice savremenog doba
19 Nastupi Nogometne reprezentacije BiH STOP Magazin koji pokree
20 Izmjena koncepta osnovne policijske obuke
Dobrodoli!
Policijski magazin STOP namijenjen je prvenstveno vama,
policajcima, i elja nam je da vi ovaj magazin osjetite kao svoj.
Immpresum Naravno i svi ostali su dobrodoli, jer na ovom mjestu e moi
pronai pregrt zanimljivih informacija koje se moda drugdje ne
mogu nai. Ovaj magazin e biti daleko od jo jednog policijskog
Federalno ministarstvo unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih biltena koji bi, kako moda neki oekuju, trebao davati statistike
podatke, suhoparno izvjetavati o policijskim akcijama i krivinim
poslova
prijavama.
Glavni i odgovorni urednik: Admir Katica, Federalno ministarstvo
Izvjetavat emo i o tome, ali najprije elimo da ovaj magazin na
unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova interesantan nain predstavi ono to je dua i srce nae policije.
To su ljudi, profesionalci, majke i oevi, graani naeg drutva
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Senad Musli, Federalno mini-
koji su na sebe uzeli teret zatite sigurnosti svih nas. Zato su
starstvo unutranjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova oni najbolji meu nama. Najmanje to zasluuju je da budu
spomenuti.
Uredniki odbor:
U ovom broju emo pokrenuti akciju za izbor najboljeg polica-
Federalna uprava policije
MUP Unsko-sanski kanton
- Robert Cvrtak
- Ale iljdedi jca Federacije Bosne i Hercegovine kojem emo odati priznanje
MUP Posavski kanton - Josip Dominkovi za njegov rad i adekvatno ga nagraditi. Predstavljat emo nae
uzorne profesionalce, policajce, komandire, rukovodioce polici-
MUP Tuzlanski kanton
MUP Zeniko-dobojski kanton
- Izudin ari
- Aldina Ahmi je, ministre. Neemo se tu zaustaviti kada je u pitanju vraanje
MUP Bosansko-podrinjski kanton - evko Guo policijskog dostojanstva koje se negdje malo izgubilo i treba ga
MUP Srednjobosanski kanton - Sefir Baruija ponovno pronai.
MUP Hercegovako-neretvanski kanton - Sreko Bonjak
Naravno, posvetit emo dunu panju najvanijim stratekim
MUP Zapadnohercegovaki kanton
MUP Kanton Sarajevo
- Damir utura
- Irfan Nefi
aktivnostima policije, prilikama koje se ukazuju i rizicima kojima
MUP Kanton 10 - Ivica Vrdoljak
smo izloeni.

ministra unutranjih poslova, a sainjavat e je dva ministra unutranjih poslova, dva komesara,
jedan predstavnik Federalnog ministarstva unutranjih poslova, jedan predstavnik medija, jedan
predstavnik sindikata policije i jedan predstavnik akademske zajednice.
Policajac kojeg Komisija za izbor bude izabrala za policajca godine, drugoplasirani policajac, kao i
treeplasirani policajac e biti novano nagraeni.
Imena i prezimena kandidata koji budu izabrani za policajca godine e biti objavljena:
u biltenu Stop,
na web-stranici FMUP-a,
na oglasnim ploama Federalnog i kantonalnih ministarstava unutranjih poslova.
Nagrade izabranim policajcima e biti uruene na posebnoj sveanosti.
Kreativni koncept, korektura i redaktura: Rent a PR, info@rentapr.ba
U prvom broju elimo naglasiti moda najvanije sigurnosno
pitanje koje ne samo da ugroava na svakodnevni ivot, nae
DTP: M Line d.o.o., info@mline.ba plae, na standard, ve prijeti da postane novi stub vlasti i tako
Lektura: Lejla Mai
ugrozi same temelje nae drave. Ovakvo stanje nije ekskluzivitet
samo nae zemlje. Priroda organizovanog kriminala je svugdje
tampa: Amos-graf
ista, ali kod nas dobija na snazi zbog neureenosti i iscjepkanos-
ti svih drutvenih mehanizama potrebnih za uspjenu borbu pro-
Tira: 9000 primjeraka tiv ove pojave. Zato u ovom prvom broju predstavljamo ono to
smo zajedniki uinili i to namjeravamo uiniti kako bismo bili
snaan takmac nosiocima organizovanog kriminala kod nas.
Adresa: Mehmeda Spahe 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
T +387 33 280-020, lokali: 3322, 3314, 3106 i 3107 Magazin STOP e izlaziti svaka tri mjeseca, to je dovoljno za
F +387 33 280-020, lokal 3321 poetak. Sretan sam da je ova ideja, koja ve odavno postoji,
E stop@fmup.gov.ba
dobila podrku svih policijskih agencija u Federaciji Bosne i Her-
cegovine, pa stoga mogu s pravom rei da je ovo jo jedan na
zajedniki projekt koji emo zajedniki i na partnerskim osno-
Fotografija na naslovnoj strani
vama ostvariti.

Edita olakovi i Mirsad emernica, Pa nek je onda svima nama SRETNO!!!

pripadnici Jedinice za podrku
Admir Katica
Kantona Sarajevo
foto: Edina Delali
4 Intervju
Muhidin Ali, federalni ministar unutranjih poslova
Policajac je najbolji graanin!
Razgovarala: Alma ozo Jedinstvo policije je model jedinstvenog drutva -
Foto: Edina Delali Organizovani kriminal - prioritet broj jedan
Federalno ministarstvo unutranjih
poslova u posljednje vrijeme pokree
i ostvaruje znaajne projekte bitne
za sigurnost graana. Ovi projekti su
rezultat jedinstva i partnerskog odnosa
federalnog i kantonalnih ministarstava
unutranjih poslova.
Interni magazin STOP je
takoer zajedniki projekt namijenjen
prvenstveno svim pripadnicima
Federalnog i kantonalnih ministarstava
unutranjih poslova.
O ovome ali i o drugim aspektima
rada Federalnog ministarstva
unutranjih poslova razgovarali smo
sa federalnim ministrom Muhidinom
Aliem.
Gospodine Aliu, esto ujemo
ocjene da je stanje sigurnosti loe i
da se graani ne osjeaju sigurno. S
druge strane, svjedoci smo mnogih
aktivnosti koje policija poduzima
kako bi stanje bilo drugaije. Kakva
je Vaa ocjena?
Kada se procjenjuje stanje
sigurnosti u bilo kojoj zemlji, glavni
parametri za to su: kriminalitet, javni
red i mir, sigurnost u saobraaju.
Gledajui statistiki, stanje sigurnosti
je zadovoljavajue i ono ne iskae iz
viegodinjih trendova. Meutim, ono
to nas u policiji mora vie zanimati je
osjeaj sigurnosti graana. Taj osjeaj
je najvaniji za mjerenje efikasnosti
naeg rada. U tom smislu, oigledno
je da su graani u naoj zemlji postali
mnogo osjetljiviji na pitanja sigurnosti
nego to je to prije bio sluaj. Pitanje
sigurnosti je postalo jedno od osnovnih
pitanja kvaliteta ivota graana.
Moje je miljenje da je ovaj osjeaj
nesigurnosti u direktnoj vezi sa tzv.
ulinim kriminalom, zloupotrebom
droga, upotrebom oruja na ulici, be-
zobzirnim ubistvima. A sve to je opet
u neraskidivoj vezi s organizovanim
kriminalom i korupcijom, koji su glav-
ni uzrok svega to graani opaaju i
Intervju 5
se odbranili od te pojave. elimo sa vrenju krivinih djela, svakako da sigurnosti u saobraaju. Poznato je
graanima, predstavnicima medija, kaznena politika treba biti adekvatnija da Vi ve due vrijeme radite na tom
nevladinih organizacija, pravosua, i da se zakoni kakvi jesu energinije polju. Kakvi su dosadanji rezultati i
i efikasnije provode. Ali, evo, mi smo, ta planirate u narednom periodu?
politike i svima ostalim koji mogu
biti od pomoi, izgraditi vrlo jasne, iako nije u naoj nadlenosti, pokrenuli
otvorene i partnerske odnose. To, s pitanje jedinstvene zakonske regulative Svakako, pitanje sigurnosti u
jedne strane, moe biti i opasno zbog koja bi tretirala oblast nabavke, noenja saobraaju je vrlo vano za ukupnu
kontroverznosti ovog oblika kriminala, i dranja oruja, te jedinstvenih kazni
za nelegalno noenje i upotrebu
sigurnost graana koju elimo ostvariti.
ali, s druge strane, ne postoji drugi Zato? Kada bismo posmatrali bilo
nain za izgradnju fronta borbe protiv oruja. Osnovali smo radnu grupu koja koji period vremena i istraili broj
organizovanog kriminala. e uskoro izraditi prijedlog zakona koji nasilnih smrti i nesretnih sluajeva,
Pored toga, imamo izgraene e se donijeti ili na nivou Federacije vidjeli bismo da je saobraaj postao
osjeaju kao gu- projekte edukacije policije o temi: tzv ubica savremenog doba. U
bitak sigurnosti. Borba protiv organizovanog kriminala saobraaju stradaju poteni graani,
Zato je borba kroz kvalitetne specijalistike kurseve tu se lome ljudske sudbine. Mi smo
protiv organi- na naoj Policijskoj akademiji. Nastavit morali pokazati odgovornost prema
zovanog krimi- emo u skladu sa procjenama policije s toj injenici i zato smo kao i sve ostale
nala i korupcije nabavkom moderne policijske opreme, projekte, zajedno sa kantonalnim
osnovni izazov bez koje bi provoenje pojedinih ministarstvima unutranjih poslova,
sigurnosti u istranih radnji bilo nemogue. donijeli odluku da se strateki
budunosti. obraunamo s ovom pojavom.
Na osnovu onoga to ste rekli, ini Zajedno sa kantonalnim ministarst-
U vie navra- mi se da postoji tijesna povezanost vima unutranjih poslova smo sainili
ta ste izjavljivali izmeu borbe protiv organizovanog prvi bh. strateki dokument pod na-
o povezanosti kriminala i reforme policije u Bosni Policajac je najbolji zivom Polazne osnove strategije sig-
organizovanog i Hercegovini. Zaista, je li to tako i graanin jer je na sebe urnosti drumskog saobraaja 2008.-
kriminala, ko- ta initi dok do toga ne doe? 2013.. Nakon prve godine primjene
rupcije s ovim
uzeo teret brige za ovog dokumenta imamo ohrabrujue
tzv. ulinim Sve je povezano jedno s drugim i nau sigurnost, koja je, rezultate. Ne samo da smo zaustavili
tendenciju rasta saobraajnih nezgoda,
kriminalom. nerjeavanje jednog pitanja direktno opet, postala najvaniji smrtno stradalih i teko povrijeenih
Ako je to tako, utie na drugo pitanje. Naalost, ovdje
ta uraditi da se radi o elementarnoj sigurnosti sastojak kvaliteta naeg ve smo taj broj uspjeli u znaajnoj
bi se stanje po- graana koja je ugroena ne samo ivota. Zato svima nama mjeri smanjiti.
pravilo i da li je zbog zamaha organizovanog kriminala,
uope mogue sloene ekonomske i socijalne
policajac mora biti u Jasno je da sve ono to je
popraviti to Muhidin Ali: Borba protiv organizovanog situacije, ve i zbog neureenosti sreditu panje. Kao postignuto i to se eli postii
stanje? kriminala nije jednostavan posao drave. Naa drava, da bi garantovala to se on brine za nau u najveoj mjeri zavisi od ljudi
minimum sigurnosti naim graanima, koji provode te planove. Svakako
mora imati jasnu jedinstvenu policijsku sigurnost - isto tako se ovdje mislim na policajce, koji
Borba protiv organizovanog stalno se odravaju i specijalistiki strukturu u kojoj e se jasno podijeliti svi mi moramo brinuti o su najdirektnije izloeni ovim
uloge i zadaci i u kojoj e se moi locirati sigurnosnim izazovima. Va
kriminala nije jednostavan posao. kursevi na naoj Policijskoj akademiji
vezani za borbu protiv organizovanog jedinstvena strategija, ali i odgovornost
njegovom dostojanstvu, komentar?
Tome treba prii strateki, sa jasnim
ciljevima i jedinstvenim pristupom kriminala. za stanje sigurnosti. Sada kada bismo materijalnom poloaju i
svih. Kada kaem svih, onda mislim postavili pitanje ko je odgovoran za opremljenosti. Slaem se. Policajac je najbolji
na policiju, pravosue, nevladine Za potrebe Federalne uprave policije stanje sigurnosti, ne bismo mogli nai graanin jer je na sebe uzeo teret
organizacije, medije, graane. Svi mi smo nabavili suvremenu policijsku odgovor. To treba mijenjati i to ne brige za nau sigurnost, koja je, opet,
moemo doprinijeti da organizovani opremu za borbu protiv organizovanog samo zbog toga to elimo ulazak u BiH ili e se ova materija jedinstveno postala najvaniji sastojak kvaliteta
kriminal bude manji problem za nae kriminala i isto tako znaajno poboljali Evropsku uniju ve zbog nas samih, regulisati na nivou kantona. Tek tada naeg ivota. Zato svima nama
drutvo. materijalni poloaj policajaca iz nae zbog nae sigurnosti. emo imati jasniju, ali to je najvanije, policajac mora biti u sreditu panje.
nadlenosti Evo, nedavni sluaj hladnokrvnog jedinstvenu zakonsku regulativu pa se Kao to se on brine za nau sigurnost
Mi smo do sada kroz projekt
ubistva Amara Mistria i druga nee moi desiti arolikost i mogunost - isto tako se svi mi moramo brinuti o
Organizaciono, kadrovsko i
Kakvi su planovi u skorijoj bezobzirna ubistva su uzrokovala da je neko kriminalac po zakonu u njegovom dostojanstvu, materijalnom
materijalno-tehniko jaanje policije u
budunosti? negodovanje i protest graana. U to jednom kantonu, a u drugom nije. poloaju i opremljenosti. Ovaj magazin
borbi protiv organizovanog kriminala
vrijeme se veinom moglo uti kako Naravno da bi bilo najbolje da se ova je zapravo naa tenja da policajcima
slijedili upravo takvo polazite, a kao
Cilj nam je cjelokupno osnaenje je sve u odgovornosti neke druge oblast regulie na dravnom nivou, osnaimo dostojanstvo koje, kako
osnovne principe smo uzeli: obui,
policije kada je u pitanju ono to u institucije. Ja sam zahtjevao da niko ali poto ne postoji politika volja, nam se ini, u ovom poratnom periodu
opremi i motiviraj.
temelju ugroava i nau dravu i nae ne bjei od odgovornosti, ve da svako mi emo uiniti ono to je mogue u nije na ba visokom nivou. Policajac
Uloili smo vie od 1.200.000 KM
graane. Ubrzo planiramo provoenje pogleda u svoje insitucije i uini ono to Federaciji BiH. je najbolji graanin i zato mu moramo
u edukaciju policijskih slubenika kroz
postdiplomski specijalistiki studij jedne sveobuhvatne javne kampanje je mogue kako bi se stanje popravilo. odati priznanje. Kroz nae zajednike
Zakonitost u istraivanju i dokazivanju koja treba osvijestiti sve nas o kakvom Svakako da treba osigurati zatvorske ini mi se da je pored navedenog, projekte mi emo nastojati to i
organizovanog kriminala. Takoer, obliku kriminala se radi, koliko je kapacitete za smjetaj osuenih lica jedan od najvanijih segmenata pokazati.
potrebno jedinstvo svih nas da bismo kako bi se smanjio broj povratnika u sigurnosti graana i pitanje
6 Predstavljamo Kanton 10 7

Policajci Nedim Alikovi i Almir Dautovi iz Sarajeva Partnerstvo izmeu policije i lokalne zajednice
ZA GRAANE I U VATRENU STIHIJU
Pie: Ivica Vrdoljak
Sarajevo. Hrabri policajci su odmah po saznanju
stigli na lice mjesta i saznavi da se u kui nalaze
dvoje starih ljudi, krenuli u akciju spaavanja. Oni
Foto: Ivan Mihaljevi
Dani otvorenih vrata
manja i izdavanja putovnica, vozakih
su, ne obraajui panju na poar koji se irio, i u
dozvola i osobnih iskaznica. U poseb-
tom momentu ne mislei na svoju sigurnost, uli u
nim prostorijama mogli su vidjeti oruje i
zapaljenu kuu i iz nje iznijeli dvoje ljudi, 85-godinju
sve one predmete koji su opasni ukoliko
Almasu Hadiabanovi i 82-godinjeg Ahmeda
netko doe u njihov posjed, a posebno
Bajraktarevia.
zanimljivo je bilo u kriminalistikoj teh-
nici. Svi su za uspomenu dobili otisak
Naenik Opine Stari Grad u Sarajevu Ibrahim
prsta, te su sa zanimanjem sluali na
Hadibajri je policajcima uruio zahvalnice i novane
koji nain se uzimaju otisci i kako se
nagrade od po 300 KM, izrazivi zahvalnost za profe-
izrauje signaletika fotografija, kako
sionalno obavljen posao, te da je povjerenje graana
ih sama djeca nazivaju, lopova i onih
u rad policije na najviem nivou. Policajci Alikovi
zloestih.
i Dautovi su izjavili da bi uvijek i u svakoj situaciji
Nedim Alikovi i Almir Dautovi isto postupili, istaknuvi da su ponosni to su spasili
Zanimljivo je bilo i u Operativno ko-
dvoje nemonih ljudi iz veoma teke situacije.

P
Foto: Pres-sluba Opine Stari Grad
olovinom januara 2009. godine, Nedim Alikovi
i Almir Dautovi, policajci Policijske stanice Stari
Grad Sarajevo Prve policijske uprave MUP-a
Kantona Sarajevo, zahvaljujui brzini i sposobnosti,
spasili su dva ljudska ivota prilikom poara u kui porod-
ice Hadiabanovi, ulica Oaktanum, opina Stari Grad
Policajac Edin Zuli iz Sanskog Mosta
KAKAV JE TO DANANJI VOZA?
Ovo je samo jedan od primjera kako policajci hra-
bro i portvovano obavljaju svoj posao i ujedno doka-
zuju da posao policajca nije nimalo lagan, nego
veoma zahtjevan i iziskuje mnogo truda i odricanja.
Uenici O.. Ivan Goran Kovai
Sanja Hubli
Tijekom mjeseca studenog Ministarstvo unutarnjih
poslova Kanton 10 (K 10) odrao je Dane otvorenih vrata
policije.
Rije je o manifestaciji koju organiziramo ve petu
godinu zaredom, a koja ima za cilj promoviranje partnerstva
izmeu policije i lokalne zajednice, odnosno koja ima za cilj
munikacijskom centru gdje su policajci
bili ugodno iznenaeni da svi znaju broj
policije 122 i kada ga treba zvati.
I mi smo uspjeli iznenaditi djecu
kada smo im pokazali policijska vozila
i motocikle koje koristi policija u svojem
radu.
Ukratko, bio je to jedan zanimljiv susret gdje smo bili
iznenaeni otvorenou djece, a vjerujemo da su i oni bili
iznenaeni naom otvorenou, to je bio i cilj posjeta,
pribliiti djecu policiji, odori i policijskom tekom poslu.

O
dlazak na vozilo ispod kojeg je bio povrijeeni Anel Avdi.
godinji Automobil nisu uspjeli podii, a zbog curenja ulja i goriva
o d m o r iz motora plamen se proirio na unutranjost vozila i njih
u julu 2009. trojica nisu mogla vie prii povrijeenom.
godine je neto
to policajac Edin Naalost, njih trojica nisu mogli spasiti Avdia, koji je na
Zuli nee nikad mjestu nesree podlegao od zadobijenih povreda.
zaboraviti. Na putu
prema Mostaru, u Smajkiev vapaj za pomo i njegovu bol neu nikad
blizini Jablanice, zaboraviti. Kao to nikad neu zaboraviti kako sam bio
oko dva sata iza razoaran i ljut na druge vozae koji su prolazili pored nas
Zuli: Razoarenje i bijes ponoi, Edin i u oba smjera. ak se i kolona formirala, a samo nam je
njegovi saputnici jedan ovjek priao pomoi i to kad smo od njega zatraili
su naili na mjesto saobraajne nesree. Putniki automobil aparat za gaenje poara, ispriao je Edin. kim upravama, a donje fotografije prikazuju uenike
je udario u ogradu pri emu se zapalio. Voza automobila
Nedim Smajki je bio u oku jer je njegov saputnik ispao Na kraju Edin dodaje da i danas, kada se sjeti ovog
iz automobila prilikom udara u ogradu te se nalazio ispod dogaaja, mijeaju mu se osjaaji razoarenja i bijesa.
vozila koje je gorjelo. Prvo na to pomislim je: Da li smo mogli spasiti jedan
Edin nije izgubio prisebnost, ve je pozvao 122, policijski broj ivot? Zato nam niko nije priao? Kakav je to dananji
za pomo. Svoje kolege iz Mostara i Jablanice je obavijes- ovjek kada nije spreman pomoi drugom u nevolji, a
tio o nesrei i od njih zatraio pomo. U meuvremenu, pogotovo kada je u pitanju ono najvrednije - ljudski ivot,
zajedno sa svojim roakom Vehidom Rekiem i vozaem kazao je Edin Zuli.
zapaljenog vozila Nedimom Smajkiem, pokuao je podii Ale iljdedi
smanjenje psiholoke distance izmeu policije i graana,
te izgradnju povjerenja koje je pretpostavka uspjenog Najdrai i najveseliji gosti otili su u svoje razrede puni
dojmova, svoje impresije su prikazali u svojim radovima,
rada policije u zajednici.
a obeano nam je da e netko u budunosti postati i na
kolega.
Sve policijske uprave na podruju nae upanije su bile
otvorene za posjet graanima koji su eljeli upoznati nain
rada policije, vidjeti uvjete u kojima radimo, opremu kojom Otisak prsta za uspomenu
raspolaemo, te su im vrata rukovodeih policijskih
slubenika bila otvorena za razgovor i rjeavanje nji-
hovih problema.
Takoer, u suradnji s osnovnim kolama orga-
nizirali smo posjet uenika osnovnih kola policijs-
niih razreda Osnovne kole Ivan Goran Kovai u
posjetu PU Livno.
Zgrada Policijske uprave gotovo dva sata odzvan-
jala je od veselog djejeg glasa i smijeha. Naime, u
posjet Upravi dolo je, po manjim grupama, 60-ak
uenika sa svojim uiteljima.
Na samom poetku djeci je pokazan nain zapri-
8 Tema
uspijevaju, vratiti svoje vozilo sistemom tzv. otkupa vlastitog
Organizirani kriminal vozila. Praksa pokazuje da su neki od oteenih graana
zbog nesaradnje sa policijom ostali ne samo bez auta ve i
Autokriminal kao oblik organiziranog bez novca datog za otkup i tako postali dvostruki gubitnici.
Ono to posebno treba da nas zabrinjava jeste injenica
da se graani na suradnju sa kriminalnim podzemljem
kriminala u Bosni i Hercegovini odluuju nerijetko nakon to utvrde da im policija svojom
aktivnou najvjerovatnije nee uspjeti pronai njihovo
vozilo. Uvidom u statistiku ove vrste kriminaliteta, evidentno
Pie: Mr. sci. Edin Vranj je da i pored dosta uloenog truda policijskih slubenika, u
Kantonu Sarajevo npr., procent otkrivenosti ovih krivinih
Foto: Edina Delali djela, odnosno pronalaska otuenih motornih vozila je uvijek
manji od 50 %, dok je otkrivenost od policije jo manja,
Krae motornih vozila su u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini postale jer jedan broj otuenih vozila graani zaista pronalaze i
veoma prisutan oblik kriminala u koji su nerijetko ukljuene (manje ili otkupljuju uz pomo kriminalaca.
vie) organizirane kriminalne grupe koje kradu desetine i stotine auta i Naalost, oteene graane na suradnju sa kriminalnim
iji lanovi postaju sve vie specijalizirani u dijelu kriminalnog posla kojim podzemljem ne podstiu samo kradljivci njihovih auta, koji sa
njima kontaktiraju u vezi s otkupom sa prepaid telefonskih
se bave. Statistiki pokazatelji ukazuju da ovaj vid kriminala nema trend
kartica za jednokratnu upotrebu, ve oteene na otkup
smanjenja, posebno u glavnom gradu Sarajevu, ali zato sve ee ima ponekad upuuju i pojedini policijski slubenici licitirajui
obiljeja organiziranog kriminala na koji policija, tuilatvo i sud u BiH jo im sa imenima
Koritenje runo napravljenih mikropro-
uvijek nemaju adekvatan odgovor. Stoga je autor, nakon prikaza stanja i cesora, odnosno dekodera, tzv. kocki iz kriminalnog
specifinosti autokriminala u BiH, iznio nemali broj prijedloga i preporuka kojima se stavljaju u pogon skupocjena p o l u svijeta
za poboljanje u ovoj oblasti. vozila koja imaju elektronsku zatitu, kojima se trebaju
koritenje radioveze kojom se vrlo dobro obratiti. Ovakvo
prati radiokomunikacija policijskih pa- neprofesionalno
Vranj: Vjetake granice trola na odreenom podruju, koritenje ponaanje jo vie
vozila tzv. istaa na putu, koritenje pojaava osjeaj
Sveukupna deavanja u Bosni i Hercegovini, kao vozila, za krivotvorenje broja asija na otuenim vozilima,
prepaid telefonskih kartica za jednokrat-
dravi sa brojnim unutranjim potekoama politike, za promjene izgleda vozila, za registriranje otuenih vozila kod oteenog
nu upotrebu, upotreba oruja-pitolja
ekonomske i socijalne naravi, uticala su i na sigurnosnu pod novim identitetom itd. graanina da je on
radi oduzimanja vozila, upotreba plina
situaciju na nain da je naa drava posljednjih godina Na udaru kradljivaca su posebno putnika motorna radi uspavljivanja ukuana za vrijeme preputen samom
postala pogodno tlo za progrediranje organiziranog i drugih vozila njemake proizvodnje marke VW - Golf i Pasat, dok se otuuju originalni kljuevi auta iz sebi a da je policija
oblika kriminala. Sporou u uspostavi pravnog sistema na Mercedes, Audi, BMW, a u posljednje vrijeme i koda unutranjosti kue i drugi slini metodi neefikasni organ policije i drugih policijskih organa na polju borbe protiv
nivou drave i entiteta te u izgradnji i razvoju sigurnosnih oktavija i drugo. Podruje Kantona Sarajevo je, u tom rada kriminalaca, naalost, nisu vie ri- koji samo registrira
institucija na nivou drave stvoren je manevarski kontekstu, najneuralginiji prostor u BiH, jer je na tom jetkost i nepoznanica. sluaj krae. Da
prostor za razne manje ili vee kriminalne grupe. prostoru oko 50 % svih poinjenih kraa vozila. Samo u bismo ilustrirali
novembru 2009. godine na podruju Sarajeva prijavljeno je neprofesionalnost u policijskim redovima, podsjetit emo
Osvrt na specifinosti 96 kraa motornih vozila. To govori da autokriminal u naoj da su pripadnici Odjeljenja za borbu protiv organiziranog
dravi i dalje ostaje aktuelan problem. Kuriozitet je svakako kriminala Sektora kriminalistike policije Federalne uprave
Tako su npr. krae motornih vozila od 1996. godine injenica da se na podruju Kantona Sarajevo, otprilike, policije na podruju Srednjobosanskog kantona liili slobode
veoma prisutan oblik kriminala u Bosni i Hercegovini. u jednom danu otui vozila koliko na podruju Istonog i uz izvjetaj o poinjenom krivinom djelu predali dvojicu
Nerijetko se radi, u pravom smislu te rijei, o organiziranom Sarajeva (RS) za tri mjeseca. policijskih slubenika.
kriminalu, odnosno organiziranim grupama od tri i vie Vie je razloga za ovakav obim autokriminala. Jedan je Prvi je osumnjien da je kao lan kriminalne grupe
uobiavao da nakon zavretka radnog vremena skine
kriminalaca koji kradu desetine i stotine auta. Neki od svakako i postojanje vjetakih granica u BiH, posebno oko
njih u vrenju tih krivinih djela ispoljavaju visok nivo Sarajeva, odnosno postojanje rascjepkanosti policijskog policijsku uniformu i odloi pitolj, obue radni kombinezon
profesionalnosti, organiziranosti, rafiniranosti i brutalnosti i tuilakog aparata na naim podrujima i odreenoj i brusilicom sijee veliki broj prethodno otuenih vozila sa
pa takva djela poprimaju obiljeja organiziranog, odnosno sporosti u toj policijsko-tuilakoj saradnji koju kriminalci ireg podruja BiH. Od gazde, voe kriminalne grupe u ijoj
meukantonalnog, meuentitetskog ili meudravnog itekako koriste. kui su se skrivala i sjekla otuena vozila, dobijao je dosta
kriminala. Podjela posla moe podrazumijevati, osim Godinama smo suoeni sa pojavom da se vozila otuuju otuenih autodijelova za sebe, a zauzvrat je vjerovatno
organizatora koji planira i kontrolira sve aktivnosti i koji je u Sarajevu, a da zavravaju u Republici Srpskoj, gdje gazdi ustupao povjerljive policijske informacije, odnosno
moda zaduen za odreeno podruje, osobe koje lociraju i kriminalci otkup zakazuju najee na podruju Istonog slubene tajne do kojih je mogao doi.
tipuju vozila koja e biti predmetom krae (tzv. tiperi), osobe Sarajeva. U posljednje vrijeme je oigledna pojava da Drugi kolega takoer policajac, po saznanjima koja se
jo provjeravaju, nudio je oteenom da mu posreduje i
koje e samo staviti u pogon motorno vozilo (u posljednje kriminalci sa podruja jednog kantona otuuju automobile
vrijeme se kod nekih skupocjenih vozila ove osobe- u drugom kantonu, a otkup realiziraju u treem kantonu. pomogne u otkupu vlastitog prethodno otuenog vozila.
specijalisti dovode ak i iz susjednih drava), osobe koje e Nimalo sluajno! Imamo pojavu da se posljednjih godina O ueu u otkupu ukradenih vozila i drugim
izvriti prijevoz vozila do odreene destinacije, osobe koje otuuju hiljade automobila po zvaninoj registriranoj statistici. neprofesionalnostima policijskih slubenika iz drugih
su zaduene za sakrivanje otuenog vozila, za ugovaranje Na to se mora dodati i jedan broj kraa auta koje oteeni policijskih organa, a u vezi s autokriminalom, Federalna
i realizaciju otkupa, odnosno krijumarenja vozila van ne prijavljuju i tako ostaju u tamnoj brojci kriminaliteta te uprava policija ima odreeni kvantum operativnih saznanja,
drave ili njegove prodaje autootpadima u cjelosti ili u vrste. Koji put graani u svojoj reiji, koja, naalost, nekad od kojih je jedan broj proslijeen nadlenim tuilatvima.
autodijelovima, za falsificiranja dokumentacije od otuenih bude i veoma nepovoljna po njih, pokuavaju, i ponekad injenica koja takoer zabrinjava je da se mnoga vozila
Tema 9
otuuju na jednom podruju da bi posluila injenju drugih,
najee tekih krivinih djela, npr. ubistava, razbojnikih
napada i sl. na drugom podruju. Podsjeanja radi, u
nemalom broju ubistava poinjenih na podruju Istonog
Sarajeva izvrioci su se koristili otuenim motornim vozilima,
kao to je to bio sluaj i u jednom broju razbojnikih napada
na pote ili vozila koja su vrila prijevoz novca u FBiH. S
druge strane, krae motornih vozila su nerijetko povezane
sa naknadno izvrenim krivinim djelima kao to su Iznuda
i Krivotvorenje isprave. Koji put, otuena vozila se koriste u
raznim vidovima krijumarenja (droga i sl.).
Zakljuak i prijedlozi
ta se moe zakljuiti na osnovu ovog grubog
prikaza stanja autokriminala? Naime, ope je prihvaeno
stajalie da organizirani kriminal, kao sigurnosni problem,
predstavlja jednu od velikih prijetnji za ekonomsku, politiku i
socijalnu stabilnost BiH. Autokriminal kao oblik organiziranog
kriminala je bez obzira na sav uloeni policijski trud i neke
pozitivne rezultate i dalje vrlo aktuelan problem na podruju
BiH. Vlasnici motornih vozila u naoj zemlji dovedeni su u
poziciju da kao graani rijetko koje drave u svijetu moraju
razmiljati o ugradnji alarma i drugim nainom zatite za
svoje vozilo. Bez elje da kritizira, autor smatra da rezultati
policijsko-tuilako-sudskog odgovora na ovu problematiku
u BiH mogu i moraju biti bolji.
Na osnovu dosadanjih iskustava, a posebno loe prakse,
autor je slobodan iznijeti sljedee prijedloge i preporuke
radi poboljanja stanja:
1. Pod hitno insistirati na formiranju tuilatva (ili odjeljenja
u tuilatvu) koje e pratiti aktivnosti Federalne uprave
organiziranog, odnosno meukantonalnog kriminala,
iz razloga to su dosadanja iskustva kada su se
jedinstvene istrage koje se proteu na podruju vie
kantona povjeravale jednom kantonalnom tuiocu, kojeg
odredi Federalno tuilatvo, koje nema nadlenosti u
prvom stepenu, uglavnom pokazivale kao sterilne.
2. Zalagati se za kontinuiranu edukaciju i linijsku
specijalizaciju pojedinih tuilaca i inspektora iz ove
oblasti koji e
na taj nain biti Kada se na podruju bive SFRJ posma-
tra geografska distribucija autokriminala,
u toku sa svim vidjet emo da su glavni gradovi bivih ju-
novim modus goslavenskih drava najugroeniji ovom
operandijima problematikom. Tako npr. i u Makedoniji
u ovom obliku vie od polovine kraa vozila deava se
kriminala, sa u glavnom gradu Skoplju.
p o s t u p c i m a Zanimljivo je da je veina policijskih
krivotvorenja menadera, policijskih portparola i
broja asija, tuilaca u BiH sklonija govoriti o dobroj i
alatima za sve boljoj suradnji izmeu policijskih or-
gana kako u FBiH tako i o suradnji polici-
prekucavanje jskih i tuilakih organa iz oba entiteta i
brojeva asije, Brko Distrikta.
provjerama
p r e k o
proizvoaa vozila, nainima i mogunostima hitnih
provjera preko Interpola i u nacionalnim bazama
podataka itd. Policajci koji rade na terenu trebaju
znati na ta sve treba Nastavak na strani 22.
10 Unsko-sanski kanton
Uspostava boljih mehanizama suradnje izmeu policije i tuitelja
OBAVJETAVANJE TUITELJA O POINJENOM
KAZNENOM DJELU I PODNOENJE IZVJEA O
KAZNENOM DJELU U POLICIJSKIM SNAGAMA
Pie: Marijan imi
Foto: Arhiv MUP USK-a
T
ijekom ove modul polazi od cjelovitog tumaenja postojeih zakona
godine, o kaznenom postupku i drugih zakona te injenica da su
izraena policijske agencije i tuiteljsva:
je radna statusno razliiti - imaju razliita rjeenja za pitanje
angairanost nezavisnosti, odgovornosti, zapovjednog lanca, edukaciju,
tima sastav-razvoj inovacija, specijalizaciju, profesionalnu podrku i sl.
ljenog od vi- Pri tome su sagledane sredinje teme sabrane u tri
soko profiliranih najznaajnija podruja u kojima se odnos suradnje posebice
tuitelja i polici-oituje, a to su:
jskih dunosnika, 1. obavjetavanje tuitelja o poinjenom kaznenom djelu,
koji je sastavio 2. istrane radnje i podjela uloga izmeu policije i tuitelja,
modul na temu: te
Obavjetavanje 3. zajednika misija policije i tuitelja u borbi protiv
tuitelja o kriminala.
poinjenom ka-
znenom djelu
Ove tri grupe problema podijeljene su na konkretne
primjere situacija koje ilustriraju sastavne dijelove svake od
i podnoenju njih.
izvjea o ka- Uz ostale odgovore, kod obavjetavanja tuitelja
znenom djelu u o poinjenom kaznenom djelu sagledava se problem
okviru projekta: neizvrenja odreenih policijskih radnji radi utvrivanja
imi: Zajednika misija policije i Uspostava boljih osnova sumnje (prije obavjetavanja tuitelja o poinjenom
tuitelja mehanizama kaznenom djelu), problem bukvalnog tumaenja termina
suradnje izmeu ODMAH (l. 218. stavak 1. ZKP-a BiH) i (odgovarajuih
policije i tuitelja. odredaba FBiH, RS, Distrikta), a za radnje obavjetavanje
Modul je izraen pod pokroviteljstvom Visokog tuitelja uspostavljaju se odgovarajui kriteriji i standardi.
sudbenog i tuiteljskog vijea BiH, Ministarstva vanjskih
poslova BiH, Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, te EUPM-a, a Kod istranih radnji i problema u podjeli uloga
zapoela je odabirom radnog tima u sijenju 2009. godine izmeu tuitelja i policije u kaznenim istragama u praksi se
u Travniku. identificiraju problemi razliitog tumaenja uloga tuitelja u
Implementacija ovog modula bitno e izmijeniti istragama, u lakim i teim kaznenim djelima, prijedlozima
kvalitetu i znaajno unaprijediti razinu suradnje izmeu za uspostavu istranih centara za rjeavanje lakih
policije i tuiteljstava, upravo iz razloga to daje odgovore kaznenih djela, obavljanju istranih radnji prije sastavljanja
na niz znaajnih pitanja i otklanja dvojbe koje su se do sada izvjea (npr. ispitivanje osumnjienog ili svjedoka),
pojavljivale u bilo kojem obliku, od ocjena i problema u razliitog pristupa pisanju izvjea, zapisnika i druge
suradnji policije i tuitelja, prava, obveze i uloge ovlatene korespondencije izmeu policije i tuitelja (otuda potreba za
slubene osobe u istrazi, postupku po objavi obavijesti ujednaenim obrascima), problemi kod zakonitosti dokaza
tuitelja od ovlatene slubene osobe o osnovama sumnje da prikupljenih u istranim radnjama, proputanje policije da
je poinjeno kazneno djelo, postupka po prijavi podnesenoj osigura nadzor tuitelja nad istragom (dogaa se da se
tuitelju od strane pravnih i fizikih osoba, obavjetavanja dokazi na sudu proglase nezakonitim), uloga na oevidu,
tuitelja o osnovama sumnje da je poinjeno kazneno kod osiguranja osoba za prepoznavanje, pitanja kvalitete
djelo nepoznatog poinitelja, harmonizacije meusobnih naredaba za provoenje odreenih istranih radnji koje
evidencija, obrazaca s komentarima do preporuke i sl. osigurava tuitelj, pristupa tuitelja kaznenim i prekrajnim
Zalaui se za nove mehanizme u suradnji, evidencijama (ne postoji jedinstvena i lako dostupna
evidencija o osuivanosti, kaznenom progonu, potvrenim
optunicama protiv osoba koje bi se mogle koristiti kao
argument tuitelja u zahtjevima za pritvor) i sl.
Modul daje odgovarajui znaaj posebnim istranim
radnjama, pri emu, pored vanosti, istie i probleme
neobuenosti, nedovoljne tehnike opremljenosti policije,
nepostojanje svih procedura (osim standardnih operativnih
procedura za presretanje komunikacija) odgovarajuih
uputa ukazujui na promptnost njihovog donoenja,
posebno zbog specifinosti radnji dokazivanja kod djela
korupcije i uope organiziranog kriminala.
Zalaui se za nove mehanizme za bolju suradnju
tuitelja i policije, istie se posebna vanost implementacije
preporuka modula od usvajanja novih podzakonskih akata,
provoenja zajednikih edukacija izmeu neposrednih
poinitelja u zoni odgovornosti, i to kao redovna aktivnost
do osiguranja uvjeta za pristup evidencijama (u sklopu
proirenja telekomunikacijskih mehanizama za razmjenu
informacija).
Na kraju implementacija modula razvijat e
potreban osjeaj zajednike misije policije i tuiteljstva
u borbi protiv kriminala i postii zahtjevnu povezanost i
utjecati na kvalitetu ivota u zajednici.
Projekti
Organizaciono, kadrovsko i materijalno-tehniko jaanje policije u borbi protiv
organizovanog kriminala
Motiviraj, opremi i obui
Organizovani kriminal je najvei
sigurnosni problem kako u Bosni i
Hercegovini tako i u svijetu. Ovo je
tvrdnja najveeg broja strunjaka
iz oblasti istraivanja kriminala dok
i povrne analize javnog mnijenja
pokazuju iste rezultate.
Iz tih razloga, Federalno ministarstvo unutranjih poslova
je borbu protiv organizovanog kriminala stavilo u vrh
svojih prioriteta i opredijelilo se za strateki i sistematian
pristup.
U 2007. godini kreiran je dokument koji je spomenut u
naslovu. Zasnovan je na tri osnovna principa: motiviraj,
opremi, obui.
Prvi korak realiziran u sklopu ovog projekta jeste da su
znaajno poboljana primanja policajaca FMUP-a. U dva
navrata su primanja poveana za oko 70 %.
Takoer u okviru ovog projekta osigurano je gotovo
700.000 KM za nabavku moderne policijske opreme
potrebne za borbu protiv organizovanog kriminala.
Radi to boljeg kadrovskog ekipiranja i modernizovanja
policijskih znanja o nainima borbe protiv organizovanog
kriminala u novim uvjetima i sa novim zakonskim rjeenjima,
na Univerzitetu u Sarajevu je u okvirima ukupne saradnje
organizovan postdiplomski specijalistiki studij Zakonitost
u istraivanju i dokazivanju organizovanog kriminala.
etrnaest policajaca Federalne uprave policije, te jo 60-
11
O AUTORU:
Marijan imi, glavni inspektor, naelnik Sektora
kriminalistike policije u Upravi policije Ministarstva unutarnjih
poslova USK-a Biha.
Skoro cijeli radni vijek radio je u policijskim strukturama u Bihau:
operativni i rukovodni zadaci u Dravnoj sigurnosti;
tajnik Opinskog tajnitva unutarnjih poslova Biha;
naelnik Stanice javne sigurnosti Biha u Centru slubi sigurnosti
Biha;
naelnik Sektora javne sigurnosti u Centru slubi sigurnosti Biha;
koordinator u Sektoru kriminalistike policije MUP-a USK-a Biha;
koordinator u Uredu policijskog komesara MUP-a USK-a Biha;
naelnik Sektora uniformirane policije MUP-a USK-a Biha;
naelnik Jedinice za profesionalne standarde, unutarnju kontrolu i
reviziju MUP-a USK-a Biha;
naelnik Sektora kriminalistike policije MUP-a USK-a Biha.
Vodio je raznovrsne operativne timove i policijska tijela u okviru ega je
imao znaajne radne zadatke.
Pored ostalog, rukovodio je timom za certifikaciju MUP-a USK-a i tada
je u MUP-u USK-a prvi certificiran od strane meunarodne zajednice.
Kao predsjedatelj PIBO-a (Odbor za provedbu programa i projekata)
izvravao je zadatke u vezi sa standarizacijom policijskih struktura
teei uvoenju najbolje meunarodne policijske prakse, a takoer
je dao doprinos provedbi i donoenju usvojenih strategija u raznim
podrujima policijske nadlenosti.
ak policajaca svih kantonalnih ministarstava unutranjih
poslova, SIPA-e, OSA-e, Granine policije i Policije Brko
Distrikta se pribliava kraju ovog iznimno vanog oblika
educiranja mladih policajaca. Oni bi na osnovama usvojenog
znanja trebali postaviti nove standarde i efikasniji rad
policije na suzbijanju organizovanog kriminala. Uporedo s
ovim, na Policijskoj akademiji dodatno je organizovan niz
specijalistikih kurseva.
Federalno ministarstvo unutranjih poslova planira u
2010. godini nastaviti sa provedbom projekta.
Poetkom 2010. godine provest e se sveobuhvatna
kampanja o borbi protiv organizovanog kriminala. Plan je
da se putem medijske kampanje, organizacije razliitih
vrsta dogaaja te posebno sastanaka predstavnika policije,
pravosua, medija, nevladinih organizacija, graana, stvori
jaka baza za jedinstvenu borbu protiv organizovanog
kriminala.
Isto tako, nastavit e se s organizacijom raznovrsnih
specijalistikih kurseva iz ove oblasti a takoer e se vriti
nabavka savremene policijske opreme neophodne za
provoenje modernih operativnih i istranih radnji.
Za ove aktivnosti, planirano je ulaganje oko 600.000
konvertibilnih maraka.
Motiviraj, opremi i obui e i u budunosti biti osnovni
principi djelovanja Federalnog ministarstva unutranjih
poslova.
Admir Katica
12 Mediji i policija
Nerijeen sluaj
Vie od 1.700 poziva gledalaca
Emisija Nerijeen sluaj je moda najbolji primjer kriminalistike inovaci-
je u istraivanju kriminala. Metoda od vrata do vrata kada policajci troe
dane i noi nastojei doi do informacija, sada je u velikoj mjeri zamijenjena
ovom TV-emisijom. O tome, ali i o mogunostima koritenja ove emisije u bor-
bi protiv organizovanog kriminala, razgovarali smo s urednikom i voditeljem
Amarildom Gutiem.
Razgovarala: Alma ozo
Amarildo Guti, urednik i voditelj emisije Nerijeen
sluaj
Gospodine Gutiu, kakvi su dosadanji rezultati TV
emisije Nerijeen sluaj? Da li je bilo sluajeva gdje
je Nerijeen sluaj pomogao policiji u BiH da budu
razrijeeni neki predmeti iz oblasti organiziranog
kriminala i ako moete da nevedete neki primjer?
Od oktobra 2005. do decembra 2009. godine emitirane
su 44 emisije serijala Nerijeen sluaj. Predstavljen je 191
nerijeen sluaj kriminalnih djela, objavljeno 167 potjernica
za poiniocima kriminalnih djela te traganja za nestalim
osobama. Prosjeno po emisiji bilo je 40 poziva gledalaca.
Svi pozivi nisu sadravali informacije o krivinim djelima
predstavljenim u emisiji, ali jesu o mnogim drugim krivinim
djelima i izvriocima. Najvie poziva vezanih za organizira-
ni kriminal je bilo o krivinim djelima nedozvoljene trgovine
narkoticima, gotovo polovina. Jedan broj poziva odnosio
se i na organiziranje nelegalnog prelaska granice. Nemam
uvida u operativne podatke, odnosno sadraj anonimnih
prijava. Moda bi povratne informacije o rezultatima pozi-
va iz nadlenih policijskih agencija bile dobar pokazatelj i
ohrabrenje graanima da nastave tako. U svakom sluaju,
rezultata ima, iako, naravno, ne treba nikada biti zadovol-
jan u istragama organiziranog kriminala, jer se uniten u
jednom, iznova javlja u drugom obliku. No, treba biti upo-
ran, pa e i njega biti manje.
Moete li izdvojiti neki od sluajeva koji je razrijeen
na osnovu saznanja dobivenih u vaoj emisiji?
Pozitivne rezultate, ako je rije o organiziranom krimi-
nalu, imala je pria o lanim identitetima na CIPS linim
kartama. Putem poziva tokom emisije izvrena je identi-
fikacija vie osoba na osnovu objavljenih fotografija, a ne-
dugo nakon emitiranja prie i Tuilatvo BiH je pokrenulo
intezivnu istragu o izdavanju CIPS dokumenata sa lanim
identitetima, koje je rezultiralo hapenjem vie osoba.
Inae, do sada je putem poziva tokom emisije rijeeno vie
nerijeenih sluajeva tekog krivinog djela. Otkrivene su
ubice Marijana okevia (Brko), Bogdana uria (Zeni-
ca), Milutina Mikerevia (Doboj) dok je u Kozarskoj Dubici
zbog dvostrukog ubistva uhapen Goran Kotoran. Bilo je i
nekoliko hapenja po osnovu dojave o kretanju osoba za
kojima je raspisana potjernica.
Postoji li prostor za unapreenje ovog vaeg
istraivakog alata, odnosno postoji li mogunost za
izgradnju veeg povjerenja i saradnju graana?
Graani vie razmiljaju o kriminalu u segmentu pljaki mediji pribjegavaju odreenim intervencijama i prilagod-
stanova, krae automobila i ulinog razbojnitva, jer sa tim
imaju vie neposrednog iskustva. Organizirani kriminal ima
specifinosti za ije istraivanje i dokazivanje trebaju iskus-
ni i hrabri istraitelji. Ipak, graani neupitno imaju volju da
pomognu koliko mogu. Ono to im stvara dozu rezerve
jeste pitanje koliko mogu biti zatieni kao davaoci infor-
macije. Mnogo je u nekom prethodnom vremenu bilo loih
iskustava, i sada treba vremena da povjerenje postane
obostrano. Primjera radi, nedavno je u nau redakciju zvala
ena iz HNK-a da pita koliko je zatien identitet pozivao-
ca. Sa njenog telefona kominica je zvala liniju Krimolovci
da prijavi neku kriminalnu radnju i ona je bila uplaena da
neko ne sazna broj i nju oznai kao davaoca informacije.
Potrebna je stalna kampanja i edukacija graana i o njiho-
vim mogunostima da pomognu policiji. Na to stalno uka-
zuje i emisija Nerijeen sluaj.
Hercegovako-neretvanski kanton
Odnosi s javnou u radu agencija za provoenje zakona u BiH
Pozicioniranje struke i jaanje
profesionalizacije
Pie: Sreko Bonjak
Foto: Arhiv MUP HNK
O
Bonjak: Ogromni pomaci u odnosima s javnou
dnosi s javnou i prva priopenja prvotno
su krenula poetkom 20. stoljea od strane
eljeznikih kompanija u SAD-u koje su ovim
nainom komunikacije s javnou htjele izbjei direktno
sueljavanje sa novinarima i javnou zbog pitanja koja su
bila neugodna na koje kompanije nisu imale prave odgo-
vore.
U poetku je ovaj oblik komunikacije smatran izvjesnom
vrstom samoreklame, no tijekom vremena njihov se oblik
promijenio, te su priopenja postala pouzdan i besplatan iz-
vor informacija za medije koji su ih mogli iskoristiti za plasir-
anje vlastitih pria. Danas se izvjea za javnost najee u daljnjem razvoju karijere. Kao dokaz ovih i ovakvih oz-
ne objavljuju u svom izvornom i integralnom obliku, ve
podigne na vrhunsku razinu je i niz priznanja koja su dobili
bama s ciljem pojaavanja interesa za informaciju radi
poveanja tiraa ili gledanosti, te poveanja uvjerljivosti ili
kredibilnosti informacije, njene autorizacije ili potvrivanja
informacije iz vie nezavisnih izvora.
U vrijeme ubrzanog tehnolokog napretka i procvata
alata i pomagala koja ubrzavaju i olakavaju komunikaciju,
prvenstveno internet komunikacije i e-maila kao sredstva
prijenosa poruke, elektronika pota preuzima primat i
postaje osnovni alat i glavni nain distribucije izvjea za
javnost. Elektronika forma medijske i interne komunikacije
i prezentacije dogaaja pogodna je i za tehniku doradu,
korekciju i proirenje i ona postaje prevladavajui nain ko-
munikacije kako prema internoj tako i eksternoj javnosti.
Unutar agencija za provoenje zakona odnosi s
javnou su nova i mlada struka koja dobija na znaenju
iz dana u dan.
Pozicioniranje struke i jaanje profesionalizacije u oblas-
13
ti odnosa s javnou unutar agencija za provoenje zakona
kako na dravnoj tako i na entitetskoj i upanijskog razini
zapoelo je otprilike prije pet godina zahvaljujui inicijativi
nekolicine entuzijasta, uposlenika agencija za provoenje
zakona na poslovima glasnogovornika. Navedena grupa,
kojoj sam imao ast pripadati i predsjedati, osnovala je
Forum glasnogovornika agencija za provedbu zakona
iji su lanovi bili a i danas su glasnogovornici: SIPA-e,
Granine policije, Federalne uprave policije, Policije RS-a,
te upanijskih MUP-ova i Policije Brko Distrikta. Navedena
grupa ljudi uz nesebinu financijsku i tehniku kao i strunu
pomo PPID-a misije EUPM-a do sada je osmislila i idejno
pokrenula te dala naznake kreativnog koncepta est kam-
panja na razini Bosne i Her-
cegovine a tim kampanjama
svi smo svjedoili i policija je
na njima izgradila svoju vje-
rodostojnost, te nametnula
svoj vizuelni i korporativni
imid u mjeri i na nain koliko
su to novane i druge prilike
doputale.
Tijekom ovih nekoliko godina uposlenici su postigli
ogromne pomake u oblasti odnosa s javnou, te su proli
u organizaciji EUPM-a i Centra za strateke komunikacije
iz Londona i odreenu strunu edukaciju, te su mnogi proli
i proces profesionalne certifikacije koja im moe posluiti
biljnih nastojanja da se ova profesija i struka unutar policije
glasnogovornici agencija za provoenje zakona a izmeu
ostalih i Zlatno pero /Gold
Quill/ za glasnogovornika go-
dine za 2008. godinu kao i
uvaen status osoba ija se
rije potuje, sa povjerenjem
citira i prihvata sa povjeren-
jem.
Za sve ove rezultate i
nesmetan put ka razvoju i
unapreenju odnosa s javnou treba zahvaliti i direktoru
Federalne uprave policije, direktoru Policije RS-a, te polici-
jskim komesarima i ministrima, te Federalnom ministru un-
utarnjih poslova uz iju podrku su i relizirani svi programi i
svi projekti koji su do sada zamiljeni i provedeni.
Stoga s punim optimizmom i nadom u bolje sutra svim
itateljima lista Stop elim sretnu Novu 2010. godinu.
14 Tuzlanski kanton
MENADMENT U POSJETI
SPECIJALCIMA
U sklopu redovnog materijalno-tehnikog opremanja
MUP-a TK, nabavljena su nova savremena sredstva nami-
jenjena potrebama Jedinice policije za podrku MUP-a TK
(uniforme i naoruanje).
Tim povodom, ministar MUP-a TK prof. dr. Sead
Omerbegovi, policijski komesar Nedim Mutapi i kumenata koje izdaje MUP TK.
naelnik Sektora uniformisane policije Zijad Srabovi
boravili su u radnoj posjeti Jedinici policije za podrku, iji
su pripadnici pod vodstvom komandira Jedinice Devada
Kormana upriliili smotru nove opreme, naoruanja i sred-
stava.
Prilikom posjete, odran je i sastanak menadmenta
MUP-a TK sa komandirom Jedinice, radi iznalaenja
mogunosti poboljanja smjetajnih kapaciteta, a sve radi
poboljanja postojeih uvjeta rada.
Izudin ari
Srednjobosanski kanton
Dojave o postavljenim eksplozivnim napravama
najee u kolama
Protekle godine policijskim stanicama u Srednjobo-
sanskom kantonu vie puta je prijavljeno postavljanje ek-
splozivnih naprava.
Na udaru lanih dojava posebno su bile izloene kole
ali i druge ustanove, meutim, svakako izdvajamo Srednju
ekonomsko-tehniku kolu u Travniku. Naime, ovoj koli
je u toku 2009. godine upueno devet dojava. U aprilu su
upuene ak etiri dojave i to u vrijeme kada su bile zaka-
zane pismene provjere znanja uenika.
Na meti lanih dojava nala se i Srednja mjeovita
kola u Travniku, u istom periodu i u Srednjoj ekonomsko-
tehnikoj koli su bile lane dojave.
Istu dojavu pred kraj kolske godine, tanije, u maju do-
bila je i Srednja kola u Vitezu, a to se takoer ponovilo u
oktobru, zatim KC Gimnazija u Travniku u novembru i
Posjeta Ekspertnog tima
Evropske komisije
U sklopu
priprema
za dolazak
Ekspertnog
tima Evrop-
ske komisije
za sigurnost
dokume-
nata, koji je
boravio u viednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, u
sjeditu MUP-a TK je 2. decembra 2009. godine odran
radni sastanak ministra unutranjih poslova Tuzlan-
skog kantona prof. dr. Seada Omerbegovia i naelnika
Sektora za administraciju MUP-a TK Safeta Begia sa
naelnicima Odjeljenja za administraciju iz svih opina
Tuzlanskog kantona.
Cilj sastanka bio je priprema lokacija za izdavanje
biometrijskih pasoa kao i sigurnost identifikacionih do-
Na sastanku je konstatovano da je MUP TK u
dosadanjem periodu uradio znaajan posao, kao i da
su poduzete sve potrebne mjere iz njegove nadlenosti
kako bi se graanima BiH omoguilo ispunjavanje uv-
jeta za uspostavljanje bezviznog reima.
Takoer, analizirano je stanje u oblasti rada Odjeljen-
ja za administraciju, sa posebnim osvrtom na stanje u
oblasti primjene novog Zakona o putnim ispravama i
registraciji motornih vozila.
Izudin ari
decembru, Medresa u Travniku u aprilu protekle kolske
godine.
Pored obrazovnih ustanova, i Policijska stanica Travnik
je bila metom dojave o postavljenjoj eksplozivnoj napravi.
Naime, 5. februara 2009. godine, prema dojavi, u prizemlju
policijske stanice u toaletu postavljena je kaikara.
Ovaj put nije bila rije o lanoj dojavi, nego o pravoj bom-
bi, koja je sigurno ukonjena.
Tokom 2009. godine obavljeno je 47 pregleda, od kojih
je po dojavi bilo 29, a 18 redovnih.
Pored stvarne dojave u Policijskoj stanici Travnik, dru-
ga stvarna dojava je bila u u Srednjoj ekonomsko-ugos-
titeljskoj koli u Travniku.
Sefir Baruija
Bosansko-podrinjski kanton 15
SPREMNO DOEKAJMO ZIMU
Uprava policije Ministarstva unutranjih poslova Bosan-
sko-podrinjskog kantona Gorade u svom radu poseban
akcent stavlja na preventivno djelovanje u svim segmen-
tima rada.
U sklopu Akcionog plana iz dokumenta "Polazne os-
nove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federaci-
je Bosne i Hercegovine 2008.-2013.", Policijska stanica za
kontrolu i regulisanje saobraaja, u saradnji sa BIHAMK-
om, organizovala je posebnu akciju preventivnog karak-
tera pod nazivom "Spremno doekajmo zimu".
Policijski slubenici su zajedno sa predstavnicima BI-
HAMK-a vrili kontrolu tehnike ispravnosti vozila i posje-
dovanje neophodne zimske opreme. Vozaima, kod kojih
je utvrena tehnika neispravnost na vozilima ili nedostat-
ak zimske opreme, nisu izricane sankcije, ve su pred-
stavnici BIHAMK-a na licu mjesta otklanjali manje kvarove Policija u saradnji sa BIHAMK-om
na vozilima, a za vee, vozaima je sugerisana opravka u policije izmeu ostalog je i podatak da na podruju Bosan-
odgovarajuim servisima. sko-podrinjskog kantona Gorade u toku 2008. i proteklih
deset mjeseci 2009. godine nije bilo saobraajnih nezgoda
Saradnja Ministarstva unutranjih poslova i BIHAMK-a
sa smrtno stradalim licima.
traje dui niz godina, a ova akcija kao i sve druge koje su
dosad organizovane nailaze na punu saradnju i podrku
svih vozaa, a kao rezultat ovakvog preventivnog rada Emko Rizvanovi
KOLSKE SAOBRAAJNE PATROLE
menadmentom i pedagozima svih os-
novnih kola sa podruja Kantona, or-
ganizovali su pilot-projekt pod nazivom
kolske saobraajne patrole. Njihov
zadatak je da omogue nesmetan i
siguran prelaz uenika, posebno
onih najmlaih, preko pjeakih prela-
za u blizini kola. U sastav kolskih
saobraajnih patrola odabrani su oni
uenici koji su pokazali najvie znan-
ja i interesovanja iz oblasti sigurnosti
saobraaja.
Uenici mali policajci su, za-
jedno sa policijskim slubenicima
policijske stanice za kontrolu i regu-
lisanje saobraaja, vrili regulisanje
Poveanje sigurnosti djece saobraaja. Tokom ovih aktivnosti
policija ne poduzima represivne mjere, a poiniocima
Radi poveanja sigurnosti djece i uenika u saobraaju,
prekraja, vozaima i pjeacima, uesnicima u saobraaju,
Uprava policije Ministarstva unutranjih poslova Bosansko-
dijelili su promotivne materijale edukativnog karaktera iz
podrinjskog kantona Gorade kontinuirano provodi projekte
oblasti sigurnosti saobraaja.
edukacije djece predkolskog i kolskog uzrasta iz oblasti
poznavanja propisa iz sigurnosti saobraaja. Ove aktivnosti Ovakve aktivnosti redovno finansijski podravaju pred-
provode se tokom cijele kolske godine. stavnici EUPM-a u Bosni i Hercegovini a za ovaj pilot-pro-
jekt osigurali su policijske uniforme za pripadnike kolskih
Kako bi mali policajci svoja steena znanja iz teoretske
saobraajnih patrola.
obuke pokazali i praktino, Ministarstvo unutranjih poslo-
va Bosansko-podrinjskog kantona Gorade u saradnji sa evko Guo
16 Posavski kanton
Predstavljamo JEDINICU ZA PROFESIONALNE STANDARDE
MUP-a upanije Posavske
Istraeno 275 predmeta od 1998. godine!
Jedinicom za profesionalne standarde MUP-a P od
2007. godine rukovodi naelnik jedinice samostalni ins-
pektor Davor Vidovi, diplomirani inenjer s bogatim 20-
godinjim policijskim iskustvom.
U jedinici su rasporeeni i inspektori Marko Vinceti,
sa 14-godinjim policijskim iskustvom, koji je proao sve
razine slube uprave policije i Anto Klai, sa policijskim
iskustvom od 18 godina, koji je kao mlai kolega proao
sve razine policijske organizacije Uprave policije MUP-a.
U periodu od 1998. do 2009. godine ova jedinica je, iako
dugo vremena nepopunjena, zaprimila i uspjeno istraila
275 predmeta predstavki protiv uposlenika MUP-a.
Tijekom 2009. godine zaprimljena je 31 predstavka
od kojih je est utemeljenih, est neutemeljenih, dvije
oslobaajue, etiri bez dovoljno dokaza, devet obustava
postupaka i etiri su jo uvijek istrage u tijeku.
Kanton Sarajevo
USPJENO OKONANA KAMPANJA
Zamjena orunih listova u MUP-u Kantona Sarajevo
Nabavljanje, posjedovanje i noenje vatrenog oruja
bilo je uvijek interesantno i specifino pravo graanina. Za
ostvarivanje ovog prava nuno je ispunjavanje zakonom
precizno odreenih opih i posebnih uvjeta i tek nakon
toga podnosilac zahtjeva je mogao dobiti odobrenje za
nabavljanje oruja i municije. Po izvrenoj nabavci oruja,
nadlena policijska uprava za njegovo dranje i noenje
izdaje oruni list. Prilikom dranja ili noenja oruja imalac
je duan kod sebe imati oruni list izdat za to oruje i na
zahtjev policijskih slubenika omoguiti uvid u to oruje i
oruni list.
Da bi se ova oblast maksimalno uredila i zakonski prop-
isala i uokvirila, Skuptina Kantona Sarajevo je na sjednici
odranoj 28. 11. 2009. godine donijela Zakon o nabavl-
janju, dranju i noenju oruja i municije, koji je objavljen
u Slubenim novinama Kantona Sarajevo, br. 38 od 13.
12. 2007. godine, a dan nakon objavljivanja je stupio na
snagu.
Pored ostalih odredbi, ovim zakonom je u lanu 57.
nametnuta obaveza svim osobama koje u trenutku njenog
stupanja na snagu imaju oruni list bez obzira na datum
njegovog izdavanja od nadlenog organa u Bosni i Her-
cegovini da u roku od jedne godine od stupanja na snagu
ovog zakona podnesu zahtjev za zamjenu orunog lista
Tijekom ove godine izvrene su inspekcije i revizije
Implementacije akata naredbodavnog karaktera izdanih od
strane policijskog komesara, zloupotrebe bolovanja, kon-
trole provoenja instrukcije o postupanju sa predmetima
istraga kaznenih djela i dogaaja, kontrola primopredaje
dunosti van slubenih prostorija, kontrola implementacije
zakona o prekrajima FBiH, revizija i inspekcija podnesenih
izvjea o upotrebi sile, kontrola koritenja slubenih vozila,
kontrola efikasnog koritenja radnog vremena, inspekcija
memorije radara i alkotestera, inspekcija izdanih orunih
listova i postupanja nakon iskljuenja vozila i vozaa.
Jedinica u svom radu preferira rad po internim inspekci-
jama i revizijama na nain da se dijagnosticira eventualni
problem, provede revizija i inspekcija a po potrebi, nakon
naloenog roka za postupanje po naloenim mjerama, pro-
vede i reinspekcija.
Josip Dominkovi, mag.ing prometa
nadlenoj policijskoj upravi.
Nakon izvrene analize zamjene orunih listova u
prva tri kvartala 2008. godine, MUP Kantona Sarajevo
je ocijenio da broj podnesenih zahtjeva za zamjenu nije
oekivan i zadovoljavajui te se zapoelo s procedurom za
podnoenje prijedloga za izmjenu i dopunu spomenutog
zakona radi produenja roka za podnoenje zahtjeva za
jo jednu godinu. Nakon podnoenja prijedloga od naeg
ministarstva, Skuptina Kantona ga je prihvatila i Zakonom
o izmjenama i dopunama Zakona o nabavljanju, dranju i
noenju oruja i municije koji je stupio na snagu 1. 1. 2009.
godine, produila rok za podnoenje zahtjeva za jo godinu
dana, odnosno do 14. 12. 2009. godine. Da bismo intenzi-
virali aktivnosti na zamjeni orunih listova, organizovana je
kampanja koja je ukljuila distribuciju promotivnog materi-
jala graanima Kantona Sarajevo.
Tokom ove informativne kampanje pravnim i fizikim
licima je podijeljeno 5.387 letaka, obavjetenja, a na 190
mjesta postavljeno je 190 odgovarajuih plakata.
Kao rezultat svih ovih aktivnosti, do 14. 12. 2009. go-
dine nadlenim policijskih upravama je podneseno oko
8.000 zahtjeva za zamjenu orunih listova, to pokazuje da
je ova kampanja poluila dobre rezultate.
Irfan Nefi
Projekti 17
Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja 2008.-2013.
Borba protiv ubice savremenog doba
U prvih devet mjeseci 2009. godine na cestama FBiH spaena
33 ljudska ivota
Pie: Alma ozo
Foto: Edina Delali
riod 2008. godine. Mi nau zajedniku borbu protiv ubice
savremenog doba nastavljamo i u 2010. godini, a sve radi
spaavanja ljudskih ivota, pojasnio je Katica.
Pored brzine, na drugom mjestu je alkohol kao uzronik
saobraajnih nezgoda u FBiH.
U organizaciji Ekspertnog tima za praenje implemen-
tacije Akcionog plana za provoenje mjera iz dokumenta
Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja
Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2013. FMUP-a, 22.
decembra 2009. godine u Domu policije je odran Okrugli
sto o temi: Alkohol kao uzronik saobraajnih nezgoda.
Uesnici ovog okruglog stola bili su: prof. dr. Osman
Lindov, doc. dr. Safet Kapo, prof. dr. Jasna Bajraktarevi,
Darko Omeragi, novinar Osloboenja, dr. Jasminka
Kovaevi, Ministarstvo zdravstva FBiH, Fuad Klisura, In-
Okrugli sto o temi: Alkohol kao uzronik stitut za privredni ininjering.
saobraajnih nezgoda
SARAJEVO U prvih devet mjeseci 2009. godine na
cestama u FBiH 139 osoba je poginulo u saobraajnim
nezgodama, to je 19,20% manje u odnosu na isti period
2008. godine. Ovi, ali i drugi rezultati iz oblasti saobraaja
saopeni su 22. decembra 2009. godine na pres-konferen-
ciji Ekspertnog tima za praenje implementacije Akcionog
plana za provoenje mjera iz dokumenta Polazne os-
nove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Federacije
Bosne i Hercegovine 2008.-2013..
Ovi podaci su veoma ohrabrujui, jer primjenom Ak-
cionog plana za provoenje mjera iz dokumenta Polazne
osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja Feder-
acije Bosne i Hercegovine 2008.-2013., policija je spasila
Konferencija za medije Ekspertnog tima
33 osobe. Smrtnost je smanjena vie i od zacrtanih ciljeva
i s pravom kaem da su podaci ohrabrujui. Mi emo za-
jedno sa kantonalnim ministarstvima unutranjih poslova i
Uzrok 1.287 saobraajnih nezgoda u kojima
je poginulo 13 osoba u prvih devet mjeseci
u narednoj godini nastaviti s ovim aktivnostima, sve s ciljem
da se spase ljudski ivoti, istakao je tokom pres-konferen- 2009. godine na podruju Federacije BiH je
cije Muhidin Ali, federalni ministar unutranjih poslova. alkohol. U ovim nezgodama 68 osoba je tee
Admir Katica, savjetnik federalnog ministra unutranjih povrijeeno. Ovi podaci ukazuju na injenicu
poslova i lan Ekspertnog tima FMUP-a, kazao je da je da je broj saobraajnih nezgoda u FBiH, a
pored smanjenja broja smrtno stradalih, primjenom Akcion- gdje je uzrok alkohol, u prvih devet mjeseci
og plana za provoenje mjera iz navedenog dokumenta
ove godine povean za 7,8 %.
smanjen i broj teko povrijeenih.
Za devet mjeseci 2009. godine teko je povrijeena
921 osoba, to je 19% manje u odnosu na uporedni pe-
18 Zapadnohercegovaki kanton
Komunalna prevencija kao sastavnica rada policije u zajednici
Grudsko Vijee za prevenciju kriminaliteta (VPK)
potie rjeavanje problema graana u zajednici
VPK Grude osnovano je 14. 7. 2009., broji 15 lanova,
a predsjednik VPK Grude je Nikica Tomas, koji je ujedno i
predsjednik Opinskog vijea Grude.
VPK Grude okuplja predstavnike lokalne vlasti, policije,
kolstva, zdravstva, udruga graana, predstavnike poslo-
davaca, uenika, Crkve, Centra za socijalni rad, opinske
inspekcije, a zastupljeni su i svi dijelovi opine.
Dakle, VPK Grude okuplja predstavnike svih relevantnih
drutvenih subjekata iz te opine koji raspravljaju o svim
sigurnosnim problemima, pokreu inicijative za rjeavanje
problema i ujedno vre pritisak na nadlene institucije da
detektirane probleme rijee.
Meu prvim problemima koje je VPK detektirao bilo je
uestalo opijanje uenika SC A. B. imi za vrijeme imno uinkovita pod pretpostavkom da animiraju to vei
nastave, izostanci uenika s nastave i razni vidovi njiho-
vog devijantnog ponaanja. Rasprava o toj temi pokazala
je da su godinama svi nadleni zatvarali oi pred tim prob-
lemom, sve institucije su odgovornost prebacivale na dru-
ge i potpuno je izostala suradnja pa i komunikacija meu
institucijama. Nakon otvorene rasprave odlueno je da e
Viktor Roso, predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Drinovci:
MZ Drinovci ima priblino 3.000 stanovnika i najvea je
MZ u opini Grude. Drinovci su od Gruda udaljeni samo
20 km, ali zbog velikog broja starakih domainstava broj-
ni graani, de facto, teko mogu doi do dravnih insti-
tucija a samim time oteano ostvaruju svoja prava. Stoga
smo kontaktirali elne ljude policije i postigli dogovor da u
Drinovcima svakodnevno boravi kontakt-policajac a u tu
svrhu osigurali smo mu i ured u zgradi koja je u vlasnitvu
MZ. Naalost, ta zgrada je oronula, skromnim sredstvima
kojima raspolaemo uredili smo ured a sada traimo do-
natora koji bi bio spreman financirati zamjenu otvora i san-
aciju oteenja.
opinski inspektori i policija poeti zajedniki kontrolirati
toe li se alkoholna pia maloljetnicima u kafiima koji se
nalaze u blizini kole, obavljen je razgovor s vlasnicima tih
kafia i osigurana njihova podrka te je u vrlo kratkom roku
rijeen problem koji se godinama inio nerjeivim.
Drugi detektirani problem bio je premalo prisustvo
policije u Drinovcima i posljedini osjeaj nesigurnosti
prvenstveno starijih graana. Taj problem rijeen je tako
to je kontakt-policajac zaduen da svakodnevno dolazi
u Drinovce a MZ Drinovci osigurala je prostoriju u kojoj
graani mogu potraiti kontakt-policajca i iznijeti mu svoje
probleme.
Iz navedenih primjera vidljivo je da VPK mogu biti izn-
broj drutvenih subjekata koji su okupljeni oko zajednikog
cilja stvaranja sigurnije lokalne zajednice, i koji su sprem-
ni zarad realizacije toga cilja iskreno suraivati s drugim
drutvenim subjektima.
Damir utura
Nikica Tomas, predsjednik Opinskog vijea Grude i
ujedno predsjednik Vijea za prevenciju kriminaliteta
(VPK) u opini Grude:
Rad VPK pokazao je da su brojni problemi, s kojima smo
se bojali suoiti, zapravo lako rjeivi, pod pretpostavkom
da se uspostavi iskrena suradnja izmeu razliitih tijela
vlasti. Suradnja opinskih inspekcija, policije i ugostitelja
u kratkom je vremenu praktino iskorijenila pojavu iz-
bivanja uenika iz kole i opijanja za vrijeme nastave. Ti
rezultati, ostvareni zahvaljujui suradnji raznih dravnih
tijela i drutvenih subjekata, putokaz su u kome smjeru i
nadalje trebamo ii.
Zeniko-dobojski kanton
Nastupi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine
Ponosni na iskazanu portvovanost i
profesionalizam
Pie: Aldina Ahmi
Foto: Arhiv MUP Zeniko-dobojski kanton
poslova Zeniko-dobojskog kantona je pozivala navijae
Sa jedne utakmice na stadionu Bilino polje
S
tadion Bilino polje je centar svijeta kada su u
pitanju nastupi nogometne reprezentacije Bosne
i Hercegovine. Svaka utakmica je predstavljala
poseban izazov sa stanovita oganizacije i sigurnosti.
Uprava policije MUP-a Zeniko-dobojskog kantona
dosljedno primjenjuje odredbe Zakona o bezbjednosti
odravanja sportskih takmienja u Zeniko-dobojskom
kantonu prilikom poduzimanja mjera i radnji na osiguranju
nogometnih utakmica i drugih sportskih dogaaja i
takmienja.
Naznaene aktivnosti su dale dobre rezultate a to
potvruje i injenica da je MUP Zeniko-dobojskog kantona
u proteklom periodu osigurao znaajne nogometne
utakmice bh. reprezentacije, kada nisu evidentirani
sluajevi naruavanja javnog reda i mira i izgredi, niti bilo
kakva ugroavanja line i imovinske sigurnosti navijaa i
gostiju.
Uprava policije MUP-a Zeniko-dobojskog kantona
blagovremeno je prepoznala probleme kada su u pitanju
neredi i huliganstvo na utakmicama, identifikovala ih i
u skladu s izvrenim procjenama pristupila sistemskom
rjeavanju naznaenog problema.
S obzirom da se radilo o veoma znaajnim meunarodnim
utakmicama, nita nije preputeno sluaju. Poseban Plan
mjera i radnji je napravljen za svaku utakmicu posebno.
Pored mjera vidljivih graanima i medijima, kao to je
fiziko osiguranje, poduzimane su mjere saobraajnog,
operativnog i KDZ osiguranja utakmica.
Istiemo da je prilikom odigravanja ovih utakmica bio
onemoguen ulazak na stadion osobama koje ve imaju
izreenu zatitnu mjeru zabrane prisustva sportskim
takmienjima. Ova mjera je novina u FBiH, a u skladu je
19
s odredbama Zakona o bezbjednosti odravanja sportskih
takmienja u Zeniko-dobojskom kantonu.
Usljed poveane frekvencije saobraaja za vrijeme
utakmica, detaljne informacije o eventualno izmijenjenim
reimima saobraaja su dostavljane graanima Zenice.
Pored pojaane komunikacije sa graanima, svojim
saopenjima Uprava policije Ministarstva unutranjih
da se pridravaju zakonskih odredbi i naredbi koje su se
izdavale u skladu sa planiranim aktivnostima od ovlatenih
slubenika.
Povodom odigravanja meunarodne nogometne utakmice
izmeu reprezentacija BiH i Portugala, na stadionu Bilino
polje u Zenici 18. 11. 2009. godine, a u sklopu priprema
koje su se poduzimale na osiguranju ovog znaajnog
sportskog dogaaja, Ured policijskog komesara je izradio
letak sa sadrajem koji je bio namijenjen navijakoj
populaciji i koji je imao za cilj da podsjeti navijae na
prekraje, protivpravne radnje i ponaanja prije, za vrijeme
i nakon odravanja utakmice.
Policijski slubenici su prilikom obavljanja redovnih
poslova i zadataka, nekoliko dana prije odravanja
utakmice zapoeli sa podjelom letaka i promovisanjem
njihovog sadraja.
Za poduzimanje svih aktivnosti na osiguranju ovih
sportskih dogaaja su angaovane znaajne policijske
snage Uprave policije MUP-a Zeniko-dobojskog kantona,
kao i odreen broj slubenika jedinica za podrku iz drugih
kantonalnih MUP-ova i slubenika Jedinice policije za
zatitu linosti i osiguranje objekata Federalne uprave
policije.
Uprava policije MUP-a Zeniko-dobojskog kantona je na
profesionalan i ozbiljan nain odgovorila na postavljene
zahtjeve te ove znaajne sportske dogaaje osigurala
na najbolji nain i svim uesnicima i gostima pruila
maksimalnu linu i imovinsku sigurnost.
Ponosni smo na iskazanu portvovanost i profesionalizam
naih slubenika kao i veliku predanost u radu.
Posebno naglaavamo injenicu da je prilikom
poduzimanja naznaenih aktivnosti ostvarena izuzetna
saradnja sa graanima i gostima, koji su prepoznali nae
napore, postupali u skladu s izdatim naredbama i uputama
naih slubenika te korektnim i sportskim ponaanjem i
navijanjem dali senzacionalnu dimenziju ovom znaajnom
sportskom dogaaju.
20 Policijska akademija
Izmjena koncepta osnovne
policijske obuke
Izmjena koncepta osnovne policijske obuke dio je kontinuiranog procesa re-
forme obuke policije. Ova izmjena treba da odgovori novim zadacima i iza-
zovima pred policijskim slubenicima u spreavanju i borbi protiv svih vrsta
kriminala. Da bi se tom izazovu uspjenije odgovorilo, namee se potreba
uspostave novog koncepta sa dosadanje jednogodinje policijske obuke
na opepriznato kolovanje za in policajac.
Pie Mr. sci. Taib Spahi
NOVI KONCEPT OBUKE
ZA IN POLICAJAC
Cilj uvoenja novog
koncepta policijske obuke
za in policajac jeste
da se dugorono osigura
kolovanje polaznika za
potrebe policijskih orga-
na na novi nain koji e
omoguiti postizanje vieg
nivoa kvaliteta, uz skraeno
ukupno vrijeme kolovanja,
umjesto dosadanjeg
naina koji je prvenstveno
P
bio orijentisan na kvantita-
Taib Spahi: Novi koncept obuke
tivnu multietniku i popunu policijskih
rema vaeim propisima organa po spolnom sastavu4.
za ulazak u policiju, za Jaa strana - Za razliku od
poetni in policajac, dosadanje osnovne policijske obuke
kandidati trebaju pored
opih ispunjavati i posebne
koja je uvedena 1998. godine, reform-
isani nain kolovanja na Policijskoj
uvjete, i to: starosna dob od 18 do akademiji zasnivao bi se na novom
27 godina, zavrena najmanje sred- dvogodinjem konceptu. Postojei
nja kola, poloen vozaki ispit za B jednogodinji koncept odgovarao je zavrenom policijskom kolovanju (IV
kategoriju, psihofizike sposobnosti, prvenstveno s ekonomskog i kvan-
poloen test informisanosti i pismeni titativnog aspekta5. Nedostatak
rad, te zdravstvena sposobnost1. Kan- postojeeg koncepta je u tome to
didati koji ispune ove uvjete na osnovu jedna godina policijske obuke nije
konanog spiska policijskog organa drutveno opepriznata kao stepen
za ije potrebe se koluju upuuju se strune spreme, nego ima interni kara-
na jednogodinju osnovnu policijsku kter za rad u policiji, a ukupno vrijeme
obuku2. potrebno da kandidat poslije osnovne
Za in mlai inspektor pro- kole stupi na samostalno obavljanje kolovanje zahtijeva da jo uvijek
pisano je da kandidati pored uvjeta policijskih poslova iznosi pet godina6.
potrebnih za in policajac mogu Po novom dvogodinjem
imati starosnu dob do 35 godina, te konceptu kolovanja kandidati bi se
zavrenu univerzitetsku viu ili visoku primali sa zavrena dva razreda sred-
kolsku spremu. Kandidati nakon nje kole u graanstvu (IV stepena
selekcije u policijskom organu za ije strune spreme), to znai da bi ve kolovanja. To moe rezultirati
potrebe se koluju pohaaju osnovnu raspolagali odreenim nivoom opeg
estomjesenu policijsku obuku na znanja. kolovanje na Policijskoj
Policijskoj akademiji3. akademiji trajalo bi jo dvije godine,
nakon ega bi polaznici sticali zvanje
policajac. Ovo bi omoguilo da se uz
kognitivni aspekt u toku dvogodinjeg
kolovanja na Policijskoj akademiji po-
laznici usmjere na sticanje novih znan-
ja, vjetina i sposobnosti neophodnih
za efikasno policijsko djelovanje u
demokratskoj drutvenoj zajednici.
Polaznici koji uspjeno zavre
osnovnu policijsku obuku upuivali
bi se na rad u policijske organe za
ije potrebe su kolovani, gdje bi na
poslovima policajca u poetnom inu
proveli jednu do dvije godine. Nakon
toga bi se usmjeravali na obuku iz
ue specijalistikih policijskih oblasti
u skladu s iskazanim sposobnostima
i eljama7.
U reformisanom sistemu
obuke polaznici bi bili osposobljeni za
obavljanje ireg spektra drutvenih
djelatnosti, a ne samo za interno za-
nimanje u policiji, te bi sa diplomom o
stepen kolske spreme), koja bi vrije-
dila na cijelom teritoriju Bosne i Herce-
govine, mogli konkurisati za obavljanje
poslova kako iz oblasti sigurnosti tako i
u drugim organima iz oblasti provedbe
zakona i slino8.
Slabija strana - Nedostatak
ovog koncepta je to dvogodinje
da postoji Zakon o oruju i municiji na nivou BiH. Iako je
maloljetni polaznici nakon zavrena
dva razreda srednje civilne kole nas-
tave kolovanje na Policijskoj aka-
demiji, ime se naruava kontinuitet
njihovog zapoetog srednjokolskog
o nabavljanju, noenju i dranju oruja, ipak postoje prob-
psiho-socijalnim problemima, te
potekoama u prilagoavanju po-
laznika internatskom nainu ivota i
Policijska akademija 21
drugaijem nainu kolovanja od dotadanjeg. Takoer, tate i iskustva usmjeri prema novom konceptu kolovanja
upis na Policijsku akademiju ne bi se mogao osporiti ni policije.
kandidatima sa zavrenim fakultetskim i srednjim obrazo-
vanjem koji ispunjavaju ope uvjete, to bi moglo rezultirati
1. Ovi uvjeti propisani su podzakonskim aktima za svaki policijski
heterogenom strukturom polaznika. organ pojedinano.
Prilike - Uvoenje novog dvogodinjeg koncepta 2. Prema zakonima o policijskim slubenicima konaan izbor i listu
polaznika za obuku na Policijskoj akademiji sainjavaju policijski
osnovne policijske obuke omoguava da se kolovanje iz-
vodi uz postojanje jae korelacije teorijske i praktine nas-
organi za ije potrebe se vri njihovo kolovanje.
3. Osnovna policijska obuka za in mlai inspektor otpoela je
tave9. Organizovanjem efikasne praktine nastave osigurat 2005. godine i mogla bi se provoditi po vaeem estomjesenom
e se vea koordinacija Policijske akademije sa policijskim konceptu jer kvalitativno i sadrajno zadovoljava potrebe koje se
organima. Takoer, omoguit e se lake uvezivanje polici- od nje oekuju.
jske obuke u buduu jedinstvenu policijsku strukturu Bosne 4. Osnovna zamisao novog koncepta prelazak sa kvantiteta na
kvalitet kolovanja polaznika.
i Hercegovine.
Zadaci - Uvoenje novog koncepta kolovanja 5. Krai nain obuke predstavlja manje ekonomske trokove za
policijski organ za koji se polaznici koluju. Jednogodinji koncept
podrazumijeva izmjenu i dopunu postojeih zakonskih i
podzakonskih propisa policijskih organa. Primjena novog
pruio je veliki doprinos u uspostavi profesionalne multietnike
policije u Bosni i Hercegovini, naroito za vrijeme mandata
koncepta mogla bi otpoeti od septembra 2011. godine, UNMIBH/IPTF-a.
do kada bi se izvrila registracija Policijske akademije u 6. etiri godine srednje civilne kole (IV stepen strune spreme), uz
registar srednjih kola pri Ministarstvu za obrazovanje, kao jednu godinu osnovne policijske obuke na Policijskoj akademiji
ukupno 5 godina.
i izvrile neophodne izmjene i dopune zakonskih i podza-
7. Nakon jedne do dvije godine rada kao policajac slijedilo bi nekoliko
konskih propisa. kolska 2011./2012. godina mogla bi biti
mjeseci specijalistike obuke za odreenu uu oblast policijskog
i prelazna godina, u kojoj bi se kolovanje izvodilo i po no-
rada (krim-policija, saobraaj, krim-tehnika i sl.).
vom i po starom konceptu10.
8. Nakon zavretka kolovanja policajci mogli bi raditi u policiji,
ZAKLJUAK finansijskoj policiji, inspekcijskim, poreskim i carinskim organima,
Analizirajui sisteme obuke zemalja sa razvijenom privatnim agencijama za sigurnost, detektivskim agencijama,
zatvorima i sl.
policijskom obukom, kao i dosadanje koncepte policijske
9. Dvogodinje kolovanje moglo bi se zasnivati na konceptu: 10
obuke u Bosni i Hercegovini, moe se zakljuiti da je pri-
mjeseci teorijske nastave + 12 mjeseci praktine nastave + 2
hvatljiv novi koncept dvogodinje policijske obuke. Takav
mjeseca teorijske nastave sa zavrnim ispitom, tj. koncept 10 +
koncept kolovanja imao bi za rezultat osposobljavanje pol- 12 + 2 mjeseci;
icajaca za efikasno suprotstavljanje svim oblicima kriminala 10. U Policijsku akademiju upisivalo bi se svake godine od 2 do 4
u zajednici. odjeljenja polaznika, to je dovoljno za potrebe policijskih organa.
U odnosu na broj policajaca u FBiH te na postojee osipanje i
Policijska akademija u Sarajevu je organizaciono, kadrovs-
fluktuaciju kadrova, minimalno oekivani broj polaznika iznosi 150
ki, infrastrukturno spremna da dosadanje reformske rezul-
do 200 godinje;
Nelegalno oruje predstavlja najvidljiviji izraz organizovanog kriminala
Zavren nacrt Zakona o oruju i municiji
Nakon niza nemilih prekraj.
dogaaja koji su se desili u Meutim, najvei problem je to se nelegalno oruje ko-
ovoj godini na podruju Fed- risti kao sredstvo izvrenja u krivinim djelima kao to su
eracije Bosne i Hercegovine, ubistva, pokuaji ubistava, razbojnitva i slino.
meu kojima su teka ubistva
u Sarajevu, Tuzli, irokom Nelegalno oruje, na neki nain, predstavlja najvidljiviji
Brijegu, ponovo se otvorilo izraz organizovanog kriminala. I to onoga koji ubija i koji
pitanje nelegalnog koritenja kod graana proizvodi osjeaj nesigurnosti.
vatrenog oruja.
Stoga je u oktobru 2009.god., rjeenjem federalnog
Naalost, ova problematika ne bi bila ovako izraena ministra unutranjih poslova Muhidina Alia, formirana
Radna grupa za izradu nacrta zakona o oruju i municiji.
uraen nacrt Zakona o oruju i municiji BiH, ovaj prijedlog lanovi ove radne grupe su predstavnici Federalnog i svih
nije proao parlamentarnu proceduru. kantonalnih ministarstava unutranjih poslova.
Sve bi bilo donekle lake kada bi postojao ovaj zakon Nakon dva mjeseca rada Zakon o oruju i municiji je
na federalnom nivou, jer iako svi kantoni imaju svoj Zakon zavren. Sainjen je nacrt Zakona i istovremeno je pokre-
nuta procedura za traenje saglasnosti od kantona da se
lemi. ovaj Zakon donese na nivou Federacije BiH.
Naime, u Kantonu Sarajevo nelegalno noenje oruja
je krivino djelo, dok je u Zeniko-dobojskom kantonu to Alma ozo
22 Tema - nastavak sa strane 9.
obratiti panju prilikom kontrole i pregleda vozila te kada
i koje putne pravce treba pokrivati sa saobraajnim
patrolama i kontrolama.
3. Ma kako zvualo izraubovano, insistirati na kvalitetnom
obavljanju
uviaja gdje
U pozitivne rezultate treba uvrstiti i re-
alizaciju CIPS projekta u vezi sa regis-
god je to tracijom otuenih i registriranih motornih
mogue, kako vozila u BiH, to je od 2007. godine
na licu mjesta znaajno olakalo borbu protiv au-
i z v r e n e tokriminala te zapoetu praksu firmi koje
krae vozila se bave tehnikim pregledom vozila o
tako i na obaveznosti dovoenja i stvarnog pre-
licu mjesta gleda vozila.
p r o n a l a s k a Autor je svjestan da za najvei broj na-
vedenih prijedloga i preporuka ve due
otuenog
vrijeme postoji konsenzus meu polici-
vozila. Ovdje jskim slubenicima, ali da je implemen-
p o s e b n o tiranje navedenih prijedloga i preporuka,
s k r e e m o ba kao i u drugim brojnim oblastima, bio
panju na i ostao najvei problem u BiH.
mogunosti
identifikacije
poinilaca na osnovu tragova papilarnih linija kao i
tragova biolokog porijekla putem DNK-a analize, a to
se ne koristi u mjeri u kojoj je to mogue.
4. Na sve mogue naine zalagati se za otriju i
blagovremenu kaznenu i procesnu politiku posebno
prema viestrukim povratnicima u vrenju ovih krivinih
djela, odnosno prema izvriocima vie krivinih djela
ove vrste. U tom kontekstu, gdje god je to mogue i
potrebno, predlaganjem i valjanim obrazloenjima
policija treba insistirati i na odreivanju mjere pritvora,
jer je nedopustivo da profesionalni kradljivci motornih
23
organom te Graninom policijom BiH. I AM
8. S obzirom na posljednje izmjene ZKP-a FBiH (lan
O R
Zvonimir Slipevi Zvonko (1969.-2008.)
131.), policija u dogovoru sa nadlenim tuiocima sada
ima znaajno vei manevarski prostor za predlaganje
koritenja posebnih istranih radnji, to znai da se te E M
radnje, u istraivanju autokriminala, trebaju prakticirati M Zvonko je roen u Instructor i SDI instruktor trener, alpinista, padobranac,
ee nego do sada.
9. Federalna uprava policije, na bazi dobijenih informacija IN Parizu 1. 12. 1969.
od oca Franje i majke
poznavao je vie borilakih vjetina, a govorio je i nekoliko
stranih jezika.
o stanju i nosiocima autokriminala u FBiH, treba vie
Carmine. U periodu od
nego do sada prema KMUP-ovima uzvraati povratnim
1992. do 1994. godine Zbog izuzetne uvjebanosti i obuenosti bio je jedan
informacijama, analizama, inicijacijama za poduzimanje
bio je pripadnik Odreda od dvanaesterice bosanskohercegovakih policajaca koji
odreenih mjera i radnji. Osim toga, Federalna uprava
za specijalna dejstva su imali privilegiju i ast da predstavljaju nau dravu i
policije, odnosno Odjeljenje za borbu protiv organiziranog
Petog korpusa Armije uestvuje u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na otoku
i meukantonalnog kriminala, treba sve vie preuzimati
BiH, nakon ega prelazi Haiti kao lan SWAT tima.
vodeu ulogu u obavljanju i koordiniranju istragama koje
u 501. slavnu brdsku
imaju obiljeja meukantonalnog i meuentitetskog Zvonimir Slipevi (u sredini) brigadu, gdje ostaje do Zvonko je zajedno sa nekoliko kolega iz Francuske,
autokriminala i ee nego do sada organizirati radne
7. 4. 1996. godine. Kanade i ilea bio zaduen za obuku pripadnika lokalne
sastanke radi dogovaranja i harmoniziranja mjera i
specijalne policije, a pored obuke uestvovao je tokom
radnji protiv autokriminala u FBiH.
Za vrijeme ratnih djelovanja ranjen je dva puta i to 1992. boravka od godinu dana na Haitiju, u raznim operacijama
10. Provesti medijsku kampanju radi osnaivanja graana,
i 1993. godine, to ga nije sprijeilo da nastavi aktivno i rjeavanju brojnih talakih kriza u siromanim etvrtima
a posebno oteenih graana da se ne uputaju u
uestvovanje u borbi za obranu RBiH. tromilionskog glavnog grada Port au Prince.
samoinicijativne otkupe vlastitog otuenog vozila preko
kriminalne mree, ve da grade povjerenje i surauju
Nakon rata zavrio je Policijsku akademiju u Sarajevu Dana 15. 10. 2008. godine kao pripadnik Jedinice za
sa policijom
2000. godine, a po zavretku je zasnovao radni odnos i bio podrku, prilikom izvravanja slubenog zadatka hapenja
Ukupnoj neefikasnosti u ovoj oblasti do- koja treba,
rasporeen u Jedinicu policije za podrku MUP-a USK. odbjeglog kriminalca i ubice, u rejonu Podzvizda u opini
prinosila je i injenica da se Tuilatvo po uzoru na
Velika Kladua zadobio je smrtonosne povrede.
BiH nikada nije htjelo baviti sluajevima skoranji
autokriminala ma koliko ti sluajevi
Kao jedan od najboljih i najsvestranijih pripadnika Je-
pozitivni
imali obiljeja organiziranog, odnosno dinice policije za podrku, bio je ronilac CMAS sa tri Sahranjen je na Rimokatolikom groblju u mjestu
primjer iz
meudravnog kriminala. Obrazloenje zvijezde kao samostalni ronilac, TDI - Advanced Trimix Vrkai u Bihau.
M U P - a
za takvo postupanje bilo je u faktu da
K a n t o n a
osnovno krivino djelo krae vozila
Sarajevo,

Amir Avdi (1974.-2009.)

vozila boravei na slobodi dok im traje krivini postupak
nastavljaju sa injenjem ovih krivinih djela.
5. S obzirom na to da se jedan broj autootpada u BiH u
znaajnoj mjeri pretvorio u depoe za otuena vozila i
otuene autodijelove, treba ih kao takve identificirati
i to ee i temeljitije kontrolirati i nadzirati. Radi
njihovog zatvaranja prilikom pretresanja tih lokacija,
obavezno treba angairati i nadlene inspekcijske
organe. Poueni dosadanjim iskustvima policija, a
posebno tuilatvo trebali bi na efikasniji nain insistirati
kod suda da se ovakvi predmeti to bre rjeavaju s
obzirom na uobiajenu zatrpanost policije oduzetim
predmetima prilikom i nakon pretresanja ovih lokacija.
6. U dokumentiranju sluajeva autokriminala vie nego do
sada istraivati lanac kriminalne mree, odnosno ulogu i
povezanost lanova kriminalne grupe i na taj nain gdje
god je to mogue sluaj, iz vie razloga, procesuirati
kroz inkriminaciju Zloinaka organizacija.
7. Radi potovanja naela operativnosti u kriminalistikom
istraivanju velikog broja sluajeva autokriminala,
neophodna je tijesna suradnja, odnosno zajedniki rad
policije i tuilatva na nain da e tuioci morati biti u
mogunosti da u vrlo kratkom vremenu, ako treba za sat
ili dva, osiguraju potrebne naredbe i tako brzo reagiraju
povodom dobijenih saznanja, odnosno zahtjeva. Ova
pravovremena reakcija podrazumijeva oslanjanje
na usmene zahtjeve ovlatenog slubenog lica za
pretresanje odreenih lokaliteta i brzu komunikaciju i
razmjenu informacija sa prvim susjednim policijskim
koja se kvalificira kao Teka kraa
nije propisano u KZBiH. S druge strane ofanzivnije
jo uvijek je primjetna razliita praksa nego do
u spremnosti tuilaca, odnosno sudova sada istragu
da izdaju saglasnosti, odnosno nared- usmjeravati
be za pretresanja na podruju drugog i prema ovoj
entiteta.
mrei lica koja
posreduju
organiziraju otkupe vozila. Nedopustivo je da su iroj
javnosti opepoznata lica koja posreduju i organiziraju
otkupe otuenih vozila a da ih policija i tuilatvo
ne tretira u svojim istragama i da prema njima ne
primjenjuju odreene mjere i radnje pa ak i posebne
istrane radnje.
O AUTORU:
Edin Vranj od 2005.godine obavlja dunost
naelnika Odjeljenja za borbu protiv organizovanog i
meukantonalnog kriminala u FMUP-u.
Zavrio je Srednju kolu unutranjih poslova u Saraje-
vu, smjer kriminalistike tehnike, Viu kolu unutranjih
poslova u Beogradu, Fakultet bezbjednosti u Skoplju, a
magisterij na Fakultetu kriminalistikih nauka u Sara-
jevu.
U policijskoj slubi - krim-policiji radi od 1984. godine.
Pohaao i zavrio vei broj specijalistikih kurseva i
seminara iz oblasti spreavanja i otkrivanja raznih vi-
dova kriminala u zemlji i inozemstvu.
Policajac Amir Avdi
(35), iz Zenice, nastradao je
i 26. decembra 2009. godine
prilikom obavljanja redovnih
poslova i zadataka. Avdi je
bio pripadnik Policijske stan-
ice Crkvice.
Prilikom obavljanja re-
dovnih policijskih poslova,
Avdi je 26. decembra 2009. godine dvadesetak minuta iza
ponoi pokuao da zaustavi vozilo Yugo, kojim je upravljao
Semir Duvnjak (19) iz Zenice.
Duvnjak, koji je vozio pod djelovanjem alkohola, nije se
zaustavio i nakon to je udario Avdia.
Usljed siline udara Avdi je zadobio teke tjelesne pov-
rede opasne po ivot. Nekoliko sati nakon to je povrijeen
na radnom mjestu, Avdi je izgubio ivotnu bitku u Kan-
tonalnoj bolnici Zenica.
Amir Avdi je sa 19 godina stupio u redove Oruanih u toj namjeri biti jo jai, reeno je na denazi tragino
snaga BiH, a 1994. godine prelazi u Rezervni sastav polici-
je, odnosno Jedinicu za posebne manevre pri tadanjoj
Stanici javne bezbjednosti Zenica. Dvije godine kasnije
zasniva radni odnos kao policajac u Policijskoj stanici Cen-
tar i Policijskoj stanici Crkvice.
Na posljednjem ispraaju njegove kolege su kazale da
je Avdi u vie navrata samoinicijativno uestvovao u hva-
tanju izvrilaca krivinih djela te je pomagao kolegama i
kada je bio van slube, za ta je pohvaljivan vie puta.
Poslove policajca je obavljao savjesno i profesionalno,
ne tedei sebe u naporima da dosljedno primjenjuje za-
kon i kazni njegove prekrioce.
Na tom asnom ali nadasve tekom zadatku, branei
vrijednosti za koje danas mnogi ne mare, on je dao svoj
ivot. Upravo za te vrijednosti se obavezao i poloenom
policijskom zakletvom.
Amir nas je ostavio da nastavimo tamo gdje je on stao,
da zavrimo ono to je on zapoeo i da budemo jo istrajniji
u borbi protiv kriminalaca i zloinaca. Sigurni smo da emo
nastradalog zenikog policajca Amira Avdia.