PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

kola:
Ime i prezime uitelja:
Razredni odjel: Redni broj sata: Mjesto i datum:
Marcel Proust
Naziv nastavne jedinice:
Proljetni dan
Nastavno podruje: knjievnost.
Nastavni oblici: Tip nastavnog sata: Nastavni materijali:
itanka, biljenice, kreda, ploa, grafoskop,
elni rad, pojedinani rad. obrada.
prozirnica.
proza, pjesnika slika, opisivanje, motiv, epitet, preneseno znaenje, osnovna
Kljuni pojmovi:
misao.
Interpretirati tekst. Prepoznati knjievni rod i vrstu. Uoiti i izdvojiti motive.
Operacionalizirani ciljevi: Doivjeti pjesnike slike. Otkriti preneseno znaenje. prepoznati opisivanje.
Odrediti temu djela i osnovnu misao.
Zadae sata: Uenik e:
odrediti temu i osnovnu misao djela
uoiti motive i pjesnike slike
a) obrazovne uoiti i imenovati stilska izraajna sredstva
prepoznati opisivanje kao proznu pripovjednu tehniku
prepoznati preneseno znaenje
razvijati senzibilitet za pjesniku prozu
b) odgojne uoiti ljepotu raznolikosti promjena u prirodi
zapaati prirodne ljepote
razvijati sposobnost sluanja, doivljavanja, usmenog i pismenog
izraavanja, ralanjivanja, povezivanja, zakljuivanja, itanja u sebi i naglas,
interpretativnog i usmjerenog itanja
c) funkcionalne razvijati sposobnosti komunikacije s pripovjednim djelom
razvijati sposobnost iskazivanja vlastitih doivljaja i prosudaba
razvijati svoje emocionalne, intelektualne i stvaralake aktivnosti
uoiti odnos prirode i pjesnike rijei
obogatiti ueniki rjenik
njegovati komunikacijske vjetine, iznositi svoje miljenje, sluati i uvaavati
d) komunikacijske drugoga
razvijati sposobnost komunikacije s knjievnim djelom i mogunosti
doivljaja pjesnikih slika.
Uenici biraju zadatak:
Domaa zadaa: a) Napii sastavak naslova Proljetna pria. Neka likovi budu biljke ivotinje.
b) Zamisli da si vjetar. Napii vjetrovitu pjesmu o proljeu.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Uenike upoznati s inkvinom, talijanskom narodnom pjesmom od 5 stihova. U 1. stihu: imenica -
tema, 2. stih: dva pridjeva koji ju poblie oznaavaju, 3. stih: tri glagola ili glagolske imenice vezane uz
imenicu, 4. stih: kratka misao izraz od etiri rijei u kojem se iznosi stav i 5. stih: imenica, zakljuna
rije. Moe se dati tematski neutralan primjer: Uenici. Radoznali, paljivi. Sluaju, mataju, zapisuju.
Uivanje je gledati ih. Peti a. Naravno, svaki stih ne mora biti samostalna reenica. Uenicima sada
pokazati (ako je mogue preko projektora) nekoliko fotografija japanske jabuke ili trenje u punom
svatu i zadati da napiu inkvinu, npr: Kronja, njena, snana, iri se, ari se, treperi, poput kraljice u
rozom. Ljepota.) itaju se ueniki radovi, nekoliko se zapie na plou.
b) Najava teme sata
Drago mi je to mogu primijetiti kako vas je nadahnulo nekoliko lijepih fotografija voke u cvatu.
Poznati francuski pisac Marcel Proust rekao je da ga je do suza dirnula ljepota ba ovih stabala u
cvatu. to mislite, zato ljepota dira umjetnika do suza? Posluajte tekst, a nakon sluanja zapiite
kakav je dojam tekst ostavio na vas, kako ste ga doivjeli, to ste mogli zamisliti, osjetiti.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon uiteljeva itanja, uenici itaju svoja zapaanja i dojmove o tekstu.
b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja uitelj s uenicima interpretira tekst. Uenici zakljuuju da je u tekstu rije o
ljepoti rascvjetanih kroanja japanske jabuke. (Govori li pripovjeda jo o neemu? Kronje su osnovni
 motiv, no spominje se jo neto. Primijetite to se sve spominje. to je pripovjeda primijetio iza
cvjetova, a to izmeu cvjetova? Kako tekst zavrava?) Uenici odreuju temu, raspoloenje i motive.
Primjeuju proljetne motive iz krajolika: kronju jabuke u cvatu, modro nebo, ptice sjenice, kiu, vjetar.
Primjeuju bogatstvo opisa svakog navedenog motiva. Trae primjere i citiraju ih. Prepoznaju stilska
izraajna sredstva. (Tko je imao rozu haljinu, a noge u blatu? to su to jabuke dizale? Koje je to
pjesniko sredstvo? Koju ulogu ima u pjesmi?) Uenici pronalaze personifikaciju i prepisuju je.
Pronalaze usporedbu, epitete, preneseno znaenje, kontrast, onomatopeju. Primjeuju motive koji se
zapaaju drugim osjetilima, miris, zvuk i opip kie i vjetra. Uenici otkrivaju kojim se jo osjetilom
moe doivjeti pjesma (sluhom, dodirom, mirisom). Uenici primjeuju da neke rijei nemaju doslovno
nego preneseno znaenje. (Imaju li kine kapi zaista mreu? Zato je pripovjeda ipak rekao da je to
mrea?) Trae takve izraze i prepisuju ih.
Primjeuju da su je tekst napisan u prozi, a pripovjeda je u prvoj osobi. Uenicima se moe objasniti
da je tekst pjesniki jer iznosi pripovjedaev osobni stav i doivljaj proljea, ali nije, kao to je
uobiajeno, napisan u stihovima nego u prozi. Upoznaju se s pojmom pjesnika proza.
3. Usustavljivanje
Uitelj potie uenike da navedu nove spoznaje koje su nauili na ovom satu: o pjesnikoj prozi,
stilskim izraajnim sredstvima, prenesenom znaenju i opisivanju.
4. Zadatci za prilagoeni program
Pronai i zapii to je u pjesmi plave boje. Nacrtaj sve to u kronji procvale jabuke. Pripazi kakve e
boje biti kronja.

Plan ploe

Marcel Proust [marsel prust]

Proljetni dan

TEMA: proljetni dan

RASPOLOENJE: sretno, vedro, zadovoljno, zaneseno ljepotom

MOTIVI: kronja jabuke u cvatu, udaljeni morski obzor, hladni povjetarac, modre sjenice, zrake sunca,
iznenadna kia, leden vjetar

STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA:

PERSONIFIKACIJA: (jabuke) s nogama u blatu, a u plesnoj haljini...
USPOREDBA:
Jabuke usred polja kao seljaci na irokoj cesti.
Morski obzor kao pozadina japanskog crtea.
EPITET: rumeno (drvee), neobina (rasko), vedra (modrina), istanana (umjetnost),
ruiasta (ljepota)
PRENESENO ZNAENJE:
ruiasta svila njene ruiaste latice
dubina raja nepregledna ljepota
siva kina mrea kine kapi
KONTRAST:
zrake sunca kapi kie,
rumeno drvee modrina neba i sjenica
ONOMATOPEJA: pljusak

PROZA knjievna djela iji je jezik blizak govornom jeziku. Pisana su u reenicama, po ulomcima, od
poetka do kraja stranice, za razliku od poezije koja je pisana u stihovima.

ZA ONE KOJI ELE VIE

Metafora skraena usporedba; rije prenesena znaenja.
Zrake kie obuhvatile su red jabuka u svoju sivu mreu.

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

Usmeno odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.