E430 Polaznik

Proraunske tablice
Excel 2016
E430
prirunik za polaznike 2016 Srce
Prirunik za predavaa
2012 Srce
Ovu inaicu prirunika izradio je autorski tim Srca u sastavu:
Autor: Biserka Buli
Urednik: Vlasta Pavii
Recenzent: Sanja Babi Getz
Sveuilite u Zagrebu
Sveuilini raunski centar
Josipa Marohnia 5, 10000 Zagreb
edu@srce.hr
ISBN 978-953-7138-90-5 (meki uvez)

ISBN 978-953-7138-91-2 (PDF)
Verzija prirunika E430-20161011
Ovo djelo dano je na koritenje pod licencom Creative Commons

Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0
meunarodna. Licenca je dostupna na stranici:
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.
Sadraj
Uvod........................................................................................................................... 1
1. Uporaba programa................................................................................................ 3
1.1. to su proraunske tablice.......................................................................................... 3
1.2. Pokretanje i opis programa ......................................................................................... 4
1.3. Vjeba: Prilagodba suelja i postavki programa .........................................................13
1.4. Sustav pomoi ...........................................................................................................14
1.5. Rad s datotekama......................................................................................................15
1.6. Vjeba: Upravljanje datotekama i uporaba pomoi ....................................................21
2. Radni listovi ........................................................................................................ 23
2.1. Kretanje po radnim listovima ......................................................................................23
2.2. Umetanje novoga radnoga lista .................................................................................23
2.3. Brisanje radnoga lista ................................................................................................24
2.4. Preimenovanje radnoga lista .....................................................................................24
2.5. Premjetanje i kopiranje radnoga lista .......................................................................25
2.6. Vjeba: Upravljanje radnim listovima .........................................................................26
3. Tablice ................................................................................................................. 27
3.1. Unos podataka ..........................................................................................................27
3.2. Promjena upisanih podataka .....................................................................................29
3.3. Vjeba: Unos podataka..............................................................................................30
3.4. Kretanje radnim listom ...............................................................................................31
3.5. Oznaavanje elija, redaka i stupaca .........................................................................32
3.6. Traenje i zamjena podataka .....................................................................................33
3.7. Razvrstavanje podataka ............................................................................................34
3.8. Filtriranje podataka ....................................................................................................35
3.9. Vjeba: Pretraivanje i razvrstavanje podataka ..........................................................36
3.10. Kopiranje, premjetanje i brisanje podataka.............................................................37
3.11. Umetanje i brisanje elija, redaka i stupaca .............................................................39
3.12. Promjena veliine redaka i stupaca .........................................................................41
3.13. Zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca .................................................................42
3.14. Podjela prozora .......................................................................................................42
3.15. Brza analiza podataka .............................................................................................43
3.16. Vjeba: Umetanje, brisanje i kopiranje .....................................................................44
4. Oblikovanje podataka i tablica .......................................................................... 45
4.1. Oblikovanje podataka ................................................................................................46
4.2. Oblikovanje tablice.....................................................................................................47
4.3. Primjena stilova .........................................................................................................51
4.4. Kopiranje i brisanje oblikovanja .................................................................................51
4.5. Vjeba: Oblikovanje ...................................................................................................53
5. Formule i funkcije ............................................................................................... 55
5.1. Izrada formula............................................................................................................55
5.2. Adresiranje ................................................................................................................59
5.3. Vjeba: Formule ........................................................................................................61
5.4. Funkcije .....................................................................................................................63
5.5. Vjeba: Funkcije ........................................................................................................70
5.6. Vjeba: Formule i funkcije ponavljanje ....................................................................71
6. Grafiki prikaz podataka .................................................................................... 73
6.1. Izrada grafikona .........................................................................................................74
6.2. Elementi grafikona .....................................................................................................76
6.3. Oblikovanje grafikona ................................................................................................78
6.4. Promjena vrste grafikona ...........................................................................................79
6.5. Promjena veliine grafikona .......................................................................................80
6.6. Promjena obuhvata podataka ....................................................................................81
6.7. Premjetanje, kopiranje i brisanje grafikona ...............................................................82
6.8. Vjeba: Izrada, ureivanje i oblikovanje grafikona .....................................................83
6.9. Dopunski zadatak ......................................................................................................83
7. Priprema i ispis radne knjige ............................................................................. 85
7.1. Provjera podataka......................................................................................................85
7.2. Uporaba komentara ...................................................................................................87
7.3. Pregledavanje prije ispisa ..........................................................................................88
7.4. Postavke stranice ......................................................................................................90
7.5. Ispis ...........................................................................................................................94
7.6. Vjeba: Pripreme za ispis ..........................................................................................96
Zavrna vjeba ........................................................................................................ 98
Proraunske tablice (E430)
Uvod
Na ovome teaju polaznik se upoznaje s programom za proraunske

tablice, upoznaje osnovne operacije vezane uz izradu i oblikovanje tablica,
izradu prorauna uporabom formula i ugraenih funkcija, izradu grafikoga
prikaza podataka i pripremu podataka za ispis.
Teaj je namijenjen poetnicima ili onima koji su se malo sluili
proraunskim tablicama, onima koji se ele obrazovati i utvrditi znanje.
Polaznik e na teaju nauiti:
raditi s radnim knjigama i spremati ih u razliitim oblicima datoteka
koristiti se ugraenim sustavom pomoi
unositi, oznaavati, razvrstavati, kopirati, premjetati i brisati
podatke u elijama
upravljati radnim listovima
izraivati proraune pomou formula uporabom matematikih
operatora i osnovnih funkcija
oblikovati elije, stupce, retke i sadraj elija
izraivati i oblikovati grafikone
pripremiti podatke za ispis i ispisati ih.
Svi se primjeri i vjebe izvode pomou programa Excel 2016 (dio
programskoga paketa MS Office 2016), hrvatska inaica. Steeno znanje
lako se moe primijeniti i na ostale programe iz skupine proraunskih
tablica.
U priruniku se za oznaavanje vanijih pojmova i naredbi rabe podebljana
slova. Put do naredbe pisan je kurzivom, a sama naredba podebljano. Na
primjer: Polazno Meuspremnik Kopiraj.
Podebljanim slovima i kurzivom otisnuta su imena mapa, datoteka i
radnih listova. Preaci na tipkovnici pisani su ovako: [Ctrl]+[Alt]+[Del], [F1].
Savjeti, upozorenja i zanimljivosti nalaze se u okvirima sa strane.
1
2
1. Uporaba programa
Po zavretku ovog poglavlja polaznik e moi:

razlikovati i prilagoditi dijelove prozora programa Excel
izmijeniti osnovne postavke programa Excel
koristiti sustav pomoi programskog paketa Office
izraditi novu, otvoriti postojeu radnu knjigu
spremiti radnu knjigu u razliitim oblicima.
1.1. to su proraunske tablice
Proraunske tablice ili tablini kalkulatori su programi koji omoguavaju

unos, obradu, analizu i ispis tablino prikazanih podataka.
Vrlo se esto u raznim izvjetajima javlja potreba raunanja, poput zbrojeva
stupaca i redova, postotaka uea u kumulativnim vrijednostima ili
prikazivanja tih podataka u grafikim oblicima radi brega, lakega i
preglednijega prikaza pojedinih rezultata analize. Uglavnom, programi za
proraunske tablice trebaju ispunjavati ove zahtjeve:
rad s tablicama (unos brojanih i tekstnih podataka,
izrada prorauna)
povezivanje (mogunost povezivanja podataka iz razliitih tablica)
grafika (razni grafiki prikazi brojanih rezultata)
stolno izdavatvo (kombiniranje grafiki prikazanih podataka s Zanimljivosti i napomene
tekstom, simbolima, uporaba raznovrsnih oblika slova itd.). Danas proraunske tablice
Prvim programom proraunskih tablica smatra se program VisiCalc, koji je predstavljaju vrlo rairenu
skupinu programa, a
1978. godine za mikroraunala izradio Dan Bricklin, student ekonomije na najpoznatiji su Lotus,
Harvardu. Taj je program imao izbornik instrukcija, tuma pojedinoga QuattroPro, Plan Perfect,
izbora, omoguavao je brz rad i jednostavnu komunikaciju pri obradi Super Calc 5, Smart Ware,
raunovodstvenih tablica i kalkulacija. Framework, Excel itd.
Besplatni programi koji nisu
Najznaajniji je program proraunskih tablica u tekstnome okruenju Lotus
za komercijalnu uporabu su
1-2-3, a vrlo je priznat program Quattro Pro. Program Excel, koji se nalazi u SOT Office, Matrix v1.6 i
sklopu programskoga paketa Microsoft Office, 1985. godine prvi je ponudio drugi.
grafiko okruenje. Razne inaice programa Excel nudile su sve bolje i Po svojoj primjeni
kvalitetnije mogunosti, a svaka od njih pridonijela je nastanku programa najznaajniji je program
Excel kakav je danas. Excel.
Program Excel rabi se za:

izradu tablica
izradu prorauna
grafike prikaze podataka
analizu informacija
upravljanje bazama podataka
razmjenu podataka s ostalim programima.
3
1.2. Pokretanje i opis programa
Program Excel moe se pokrenuti na vie naina:

izbornik Start Sve aplikacije Excel 2016
poetni zaslon preac Excel
programska traka preac Excel
otvaranjem postojeega dokumenta programa Excel u pregledniku
datoteka (Eksplorer za datoteke).
Pokretanjem programa otvara se prozor programa Excel koji na poetnom
zaslonu nudi odabir mogunosti za nastavak rada: otvaranje radne knjige
na kojoj se radilo u posljednje vrijeme, stvaranje nove prazne radne knjige
ili stvaranje nove radne knjige na temelju jednog od ponuenih predloaka.
Odabirom mogunosti Prazna radna knjiga prikazuje se prozor prazne

radne knjige nazvane Knjiga1.
4
1.2.1 Pojam radne knjige i radnoga lista
Datoteka programa Excel zove se radna knjiga. Radna knjiga je primarni

dokument u programu Excel, a rabi se za rad s podacima u obliku tablice te
za njihovo pohranjivanje.
Radna se knjiga sastoji od jednog ili vie radnih listova koji nalikuju
listovima u biljenici. Osnovu radnoga lista ini tablica koja se sastoji od
redaka i stupaca. Svakome od 16.384 (214) stupaca dodijeljena je slovna
oznaka kao naslov stupca (od A do XFD), a svakome od redaka broj (od 1
do 1.048.576 (220)).
Naslovi
stupaca
Naslovi
redaka
Presjek stupca i retka ini eliju. elije su osnovni elementi tablice, a slue
za unos, prikaz i pohranu podataka. Svaka elija ima jedinstvenu adresu
koja se sastoji od slovane oznake stupca i broja retka (npr. A1, B2, C4).
Oznake s nazivima radnih listova pri dnu prozora omoguavaju da se
klikom mia na neku od njih otvori eljeni radni list.
Podaci i prorauni mogu biti smjeteni u druge radne listove ili u druge
radne knjige. Meusobno se povezuju preko jedinstvenih adresa.
Primjeri adresa:
s nazivom radnoga lista: Meteoroloki podaci!A1
s nazivom radne knjige i radnoga lista:
[Podaci.xlsx]Meteoroloki podaci!A1.
5
1.2.2. Izgled i dijelovi prozora programa Excel
Prozor programa Excel sastoji se od vie razliitih dijelova, od kojih svaki

ima svoju namjenu i odreeni poloaj u prozoru.
Alatna traka za brzi pristup Naslovna traka Dugmad programa

Kartica
Datoteka Kartica Naredba Skupina
Vrpca
Traka
formule
Aktivna
elija
Radni
list
Oznaka
radnoga
lista
Statusna Pokreta dijalokog Trake za

traka okvira pomicanje
Naslovna traka smjetena je na vrhu prozora programa Excel, a sadri

naziv programa i naziv otvorene radne knjige. S desne strane trake nalaze
se tri standardna dugmeta za upravljanje prozorom: za smanjenje prozora,
za obnavljanje veliine prozora i za zatvaranje prozora programa Excel.
Lijevo od njih nalazi se dugme za upravljanje prikazom vrpce.
Alatna traka za brzi pristup prilagodljiva je alatna traka koja sadri
naredbe neovisne o kartici koja je trenutano prikazana i na taj nain
omoguava brzi pristup tim naredbama.
Vrpca pomae u brzome pronalaenju naredbi potrebnih za izvoenje
zadatka. Naredbe su organizirane u logine skupine koje su zajedno
okupljene pod karticama.
Kartice se nalaze na vrhu vrpce i predstavljaju osnovne zadatke koji se
obavljaju u programu Excel. Standardne su kartice: Polazno, Umetanje,
Izgled stranice, Formule, Podaci, Pregled i Prikaz, dok se neke
(kontekstne kartice) pojavljuju samo kada se radi na odreenim zadacima,
na primjer, kada se ureuju grafikoni, rabi zaokretna tablica ili kada se
umeu grafiki oblici.
Kartica Datoteka sadri naredbe za upravljanje datotekama i podacima u
njima, na primjer, naredbe za stvaranje, spremanje, pregledavanje i
ispisivanje. Pritiskom na karticu Datoteka prelazi se u pozadinski prikaz
radnoga lista iz kojega se izlazi pritiskom na dugme ili pritiskom na tipku
[Esc].
6
Skupine prikazuju srodne naredbe potrebne za odreenu vrstu zadataka, a

nalaze se na svakoj kartici.
Naredbe su sastavni dio skupina, a predstavljene su dugmetom,
izbornikom ili okvirom.
Pokretai dijalokih okvira su male ikone koje se pojavljuju u nekim
skupinama u donjem desnom kutu. Pritiskom na odgovarajui pokreta
otvorit e se s njim povezani dijaloki okvir ili okno zadatka, donosei vie
mogunosti povezanih s naredbama u toj skupini.
Traka formule prikazuje trenutanu adresu elije u okviru naziva i sadraj
Zanimljivosti i napomene
elije u okviru formule. Na njoj se nalazi i dugmad za potvrdu unosa
podataka (Unos) i za odustajanje od unosa podataka (Odustani) te dugme Okvir trake formule
za umetanje funkcije. Veliina okvira formule moe se promijeniti kako bi se proiruje se na vie redaka i
olakalo pregledavanje i ureivanje dugakih formula ili veih koliina saima se na jedan redak
pomou dugmeta Proiri
teksta u eliji.
traku formule ili
Radni list je radni prostor u obliku tablice. Sastoji se od stupaca i redaka tipkovnim preacem
na ijem je presjeku elija. [Ctrl]+[Shift]+[U].
Aktivna elija trenutano je odabrana elija ili raspon elija i oznaena je Traka za pomicanje u okviru
formule znai da ima jo
podebljanim okvirom. teksta za pregledavanje.
Trake za pomicanje (klizai) slue za pregledavanje trenutano
nevidljivoga dijela radnoga lista (vodoravno i okomito pomicanje).
Oznake radnih listova omoguavaju odabir eljenoga radnoga lista.
Statusna traka je prilagodljiva i moe prikazivati podatak o tekuoj
aktivnosti, stanje nekih tipki tipkovnice, kao npr. [Caps Lock] i [Num Lock],
brzu informaciju o rezultatu brojanih vrijednosti odabranih elija (npr. zbroj,
prosjek i sl.), nuditi mogunosti zumiranja i pogleda radnoga lista.
Brzi izbornik (kontekstni izbornik) pojavljuje se nakon pritiska desnom
tipkom mia na eliju ili bilo koji objekt u prozoru
programa Excel. Brzi izbornik sadri samo one
naredbe koje se odnose na prethodno pokazani
objekt i omoguava brzi pristup tim naredbama.
Uz izbornik s naredbama prikazuje se i dodatna
traka s alatima za oblikovanje Mini alatna traka.
Galerije pojednostavljuju izradu zadataka tako da
daju skup jasnih mogunosti za jednostavni odabir.
Pomicanjem pokazivaa mia preko mogunosti
predstavljenih u galeriji, prikazuje se trenutani
pretpregled primjene tih rezultata, a klikom mia na
odabrani rezultat, on se i primjenjuje.
7
Pokaziva mia u programu Excel poprima razliite oblike ovisno o mjestu

na kojem se nalazi i koju operaciju obavlja.
U tablici su prikazani najei oblici pokazivaa mia, poloaj na kojemu se
taj oblik prikazuje i operacije koje se pri tome mogu izvesti.
Pokaziva Poloaj Operacija

Na vrpci, klizaima, brzim Odabir naredbe,
izbornicima, dijalokim okvirima, pomicanje klizaa, odabir
oznakama radnih listova, traci radnoga lista
stanja
Na elijama u radnome listu Odabir elije i raspona
Na zaglavlju redaka ili stupaca Odabir retka i stupca

U traci formule, u eliji pri Unos i izmjena podataka
ureivanju podataka
U donjem desnom kutu Automatsko ispunjavanje
oznaene elije ili raspona raspona elija
U donjem desnom kutu Automatsko ispunjavanje
oznaene elije ili raspona uz kopiranjem
pritisnuti tipku [Ctrl]
U zaglavlju redaka i stupaca na Promjena visine retka ili
razdjelnoj crti irine stupca
Na rubu elije ili raspona, Premjetanje elije,
grafikonu ili grafikom objektu raspona elija, grafikona
i objekta
Na rubu elije ili raspona uz Kopiranje elije ili
pritisnutu tipku [Ctrl] raspona
Na nazivu radnoga lista kod Premjetanje radnoga
povlaenja miem lista
Na nazivu radnoga lista kod Kopiranje radnoga lista
povlaenja miem uz pritisnutu
tipku [Ctrl]
Na elijama uporabom naredbe Kopiranje oblikovanja
Prenositelj oblikovanja elije
Na hvataljkama oznaenoga Promjena veliine
objekta i rubnim linijama prozora grafikona ili objekta
Na okomitom ili vodoravnom Pomicanje linije podjele
razdjelniku podjele okna radnoga lista
radnoga lista
Izvan radne knjige pri Upozorenje da se izvan
premjetanju ili kopiranju prozora ne moe vriti
kopiranje ili premjetanje
Na rijeima u prozoru pomoi Dodatno pojanjenje
koje sadre vezu rijei ili pojma
8
1.2.3. Prilagodba dijelova prozora
Alatna traka za brzi pristup moe se nalaziti na dva mjesta iznad vrpce
u gornjem lijevom kutu naslovne trake i ispod vrpce.
Poloaj se odreuje nakon pritiska na dugme
Prilagodi alatnu traku za brzi pristup
odabirom, na prikazanome izborniku, naredbe
Prikai ispod vrpce za smjetaj ispod vrpce ili
naredbe Prikai iznad vrpce za smjetaj iznad
vrpce.
Alatnoj traci za brzi pristup mogu se dodati nove
naredbe ili ukloniti postojee odabirom naredbe na
izborniku Prilagodi alatnu traku za brzi pristup ili
naredbom Vie naredbi odabirom naredbe na
prikazanome popisu naredbi.
Naredba se takoer moe dodati izravno s naredbe
prikazane na vrpci pritiskom desne tipke mia na
odgovarajuu naredbu i odabirom Dodaj na alatnu
traku za brzi pristup.
Mogunosti prikaza vrpce vrpca je tako dizajnirana da pomae u
brzome pronalaenju naredbi potrebnih za izvoenje zadataka. Naredbe su Zanimljivosti i napomene
organizirane u skupine unutar kartica. Svaka se kartica odnosi na odreenu Vrpca se moe prilagoditi
vrstu aktivnosti, na primjer, izrada formula ili postavljanje izgleda stranice. potrebama korisnika tako
da se promijeni sadraj
Kako bi se izbjegla pretrpanost zaslona, neke se kartice prikazuju samo postojeih kartica ili da se
kad su potrebne. Ako je potrebno osloboditi jo vie prostora na zaslonu, izrade nove kartice i nove
vrpca se moe saeti i sakriti. skupine u koje se smjeste
potrebne naredbe.
Kada je vrpca saeta, vide se samo nazivi kartica. Da bi se uporabila
Mogunosti za prilagodbu
naredba sa saete vrpce, potrebno je pritisnuti odgovarajuu karticu i vrpce nalaze se ovdje:
naredbu. Nakon toga, vrpca se ponovno saima. Prilagodi alatnu traku za
brzi pristup Vie naredbi
Postupci za saimanje vrpce i njezino vraanje: Prilagodba vrpce.
dugme Sami vrpcu u desnom donjem kutu vrpce / dugme
Prikvai vrpcu u desnom donjem kutu otvorene kartice
dvostruki klik miem na naziv aktivne kartice
brzi izbornik: naredba Sami vrpcu
tipkovni preac [Ctrl]+[F1].
Dugme Mogunosti prikaza vrpce , koje
se nalazi na desnoj strani naslovne trake,
omoguava saimanje vrpce pomou naredbe
Pokai kartice, a pomou naredbe
Automatski sakrij vrpcu sakriva vrpcu pri
emu se prozor programa Excel maksimalno
proiruje.
Naredbom Pokai kartice i naredbe prikaz vrpce se ponovno vraa.
Kada je vrpca sakrivena, u prozoru je prikazana samo traka formule, radni
list, trake za pomicanje i oznake radnih listova. Naredbe na vrpci dostupne
su pritiskom na dugme s tri tokice
9
Prikazivanje i sakrivanje zaslonskih opisa zaslonski su opisi manji ili

vei okviri koji se pojavljuju i prikazuju naziv i opis naredbe prilikom
zadravanja pokazivaa mia nad naredbom.
Zaslonski opis prikazuje samo naziv naredbe, a poveani zaslonski opis
sadri i opis naredbe, esto i vezu sa sustavom pomoi.
Zaslonski opis
Poveani
zaslonski opis
Za prilagodbu prikaza zaslonskih opisa treba:

1. pritisnuti Datoteka Mogunosti Openito
2. u skupini Mogunosti korisnikog suelja na popisu Stil
zaslonskog opisa odabrati eljenu mogunost:
Prikazuj opise znaajki u zaslonskim opisima zaslonski
opis i poveani zaslonski opis su ukljueni (zadana
postavka).
Ne prikazuj opise znaajki u zaslonskim opisima
zaslonski opisi su ukljueni, a poveani zaslonski opisi
iskljueni.
Ne prikazuj zaslonske opise iskljueni su i zaslonski opisi
i poveani zaslonski opisi.
Prilagodba statusne trake statusna
traka na dnu prozora prikazuje razne
mogunosti koje se mogu ukljuiti ili
iskljuiti na izborniku Prilagodi
statusnu traku. Izbornik se dobije
pritiskom desne tipke mia na
statusnu traku.
10
1.2.4. Promjena veliine prikaza radnoga lista
Za poveanje ili smanjenje prikaza radnoga prostora rabi se naredba

Zumiraj, koja omoguava raspon zumiranja od 10 do 400 %. Ona se
nalazi:
na kartici Prikaz u sastavu skupine Zumiraj
- Naredba Zumiraj otvara dijaloki okvir Zumiranje na kojem

treba odabrati ili upisati postotak zumiranja.
- Naredba 100% vraa prikaz na normalnu veliinu.

- Naredba Zumiraj odabrano poveava prikaz usmjeravajui se
na oznaeni dio radnoga lista.
na statusnoj traci pomou Klizaa za zumiranje promjena
veliine prikaza jo je jednostavnija; dugme 100% (Razina
zumiranja) prikazuje trenutani postotak prikaza, pritiskom na njega
otvara se isti dijaloki okvir Zumiranje.
Promjena veliine radnoga lista ne utjee na ispis, ve slui za lake itanje

i vidljivost podataka na zaslonu.
11
1.2.5. Izmjena osnovnih postavki programa Excel
U programu Excel
mogu se mijenjati,
odnosno
prilagoavati mnogi
elementi radne
knjige i radnoga
prostora.
Osnovne postavke programa odreuju se mogunostima do kojih se dolazi

pritiskom na Datoteka Mogunosti:
Openito sadri mogunosti za promjenu ili prilagodbu korisnikog
imena, standardne vrste i veliine fonta, broja radnih listova u novoj
radnoj knjizi i drugo.
Formule sadri mogunosti koje se odnose na izraune i provjeru
pogreaka u radu s formulama, kao, na primjer, mogunost kojom
se odreuje hoe li se formule preraunavati automatski ili runo.
Jezina provjera odreuje postavke pravopisa, pravila i
mogunosti samoispravka i oblikovanja teksta.
Spremanje odreuje pravila kod spremanja datoteke: oblik u
kojemu se datoteka sprema, zadano mjesto spremanja datoteke,
vremenski razmak i mjesto automatskoga spremanja samooporavka
radne knjige.
Jezik sadri mogunosti kojima se odreuje jezik u programu Excel,
kao na primjer jezik suelja, zaslonskih opisa, pomoi i jezik za
provjeru pravopisa.
Dodatno sadri ostale mogunosti, kao to su uvjeti unosa
podataka, smjer pomicanja pokazivaa aktivne elije nakon pritiska
tipke [Enter], prikaz brojeva, smjer kretanja teksta, mogunosti za
ispis i za prikaz dijelova suelja.
Neke se mogunosti primjenjuju na cijelu radnu knjigu, a neke na
aktivni radni list ili odabrane radne listove.
Prilagodba vrpce omoguava prilagodbu vrpce dodavanjem ili
uklanjanjem kartica, skupina i naredbi.
Alatna traka za brzi pristup omoguava prilagodbu trake
dodavanjem i uklanjanjem naredbi.
Dodaci omoguavaju pregled i upravljanje dodatnim alatima
programa Excel, kao npr. alatima za analizu podataka.
Centar za pouzdanost odreuje postavke zatite i sigurnosti.
12
1.3. Vjeba: Prilagodba suelja i postavki programa
1. Kojoj vrsti programa pripada program Excel? __________________

2. Kako se zove prikazana traka?
Kriiem oznaite toan odgovor:

naslovna traka
statusna traka
traka formule
traka za pomicanje
3. Alatnu traku za brzi pristup prikaite iznad vrpce.
4. Na alatnu traku za brzi pristup postavite naredbe Novo, Otvori,
Spremi, Kopiraj, Poniti, Ponovi poniteno, Sortiraj uzlazno i
Sortiraj silazno. Ostale, ako su prikazane, uklonite.
5. Prilagodite statusnu traku tako da su aktivne mogunosti: Nain
elije, Caps Lock, Num Lock, Broj stranice, Prosjek, Brojanje,
Zbroj, Prikaz preaca, Kliza za zumiranje i Zumiraj. Ostale
mogunosti postavite neaktivnima.
6. U osnovnim postavkama programa promijenite korisniko ime u ime
pod kojim ste prijavljeni na raunalu (provjerite na izborniku Start).
7. Provjerite koliko je radnih listova ukljueno pri otvaranju nove radne
knjige i, ako je taj broj razliit od jedan, postavite na jedan.
8. Provjerite i upiite na crtu koje je zadano mjesto spremanja datoteke
i u kojem obliku.
Mjesto: ________________________________________________
Oblik: ________________________________________________
13
1.4. Sustav pomoi
Pri radu u programu Excel moe se naii na probleme ili nejasnoe vezane
uz pojedine mogunosti. Prvo mjesto na kojem se moe potraiti
objanjenje ugraeni je sustav pomoi.
Pomo se moe pozvati na nekoliko naina:
pomou okvira Recite to elite uiniti koji se nalazi na vrpci
Upisivanjem rijei i izraza koji se

odnose na ono to se sljedee eli
uiniti ili za koji se trai objanjenje,
Zanimljivosti i napomene brzo se moe pristupiti znaajkama
Pametnom pretraivanju koje se ele koristiti ili radnjama koje
moe se pristupiti i se ele izvriti.
odabirom kartice Pregled
Uvidi Pametno Moe se pronai pomo za uneseni
pretraivanje. pojam ili iskoristiti mogunost
pametnog pretraivanja na webu kako
bi se dobili dodatni odgovori, odnosno
uvidi u ono to se pretrauje.
pomou dugmeta Microsoft Excel pomo u desnome gornjemu
kutu prozora kartice Datoteka
Ovisno o odabranoj naredbi na kartici Datoteka, na otvorenom

okviru pomoi ponudit e se ili kategorije tema o radu u programu ili
odgovori o primjeni te naredbe.
U okvir Pretrai, takoer se mogu upisati kljune rijei ili izrazi te za

njih dobiti objanjenje.
pomou tipkovnoga preaca [F1]
14
pomou poveanoga zaslonskoga opisa nad naredbom za koju se

trai pomo elim saznati vie ili tipka [F1].
Dok je zaslonski opis prikazan, pritiskom na elim saznati vie ili

na funkcijsku tipku [F1] izvrava se pretraivanje i prikazuje se
objanjenje za odgovarajuu naredbu.
1.5. Rad s datotekama
Datoteka programa Excel zapravo je radna knjiga. U ovome se poglavlju

govori kako napraviti novu, praznu radnu knjigu, ili kako otvoriti ve
postojeu i kako je spremiti na neki od medija za pohranu podataka.
1.5.1. Izrada nove prazne radne knjige
Pokretanjem programa Excel otvara se poetni zaslon na kojem se izmeu

ostalih mogunosti nalazi i mogunost izrade prazne radne knjige.
Pritiskom na Prazna radna knjiga otvara se radna knjiga kojoj ime nije
odreeno, pa je program privremeno naziva KnjigaN, gdje N predstavlja
redni broj novostvorene radne knjige. Prva prazna radna knjiga na poetku
rada naziva se Knjiga1. To se ime zadrava tako dugo dok se prvi put ne
spremi.
Tijekom rada s programom mogu se stvarati nove prazne radne knjige. To
se moe uiniti na nekoliko naina:
na alatnoj traci za brzi pristup klikom miem na dugme naredbe
Novo (ako je postavljeno)
tipkovnim preacem [Ctrl]+[N]
Datoteka Novo Prazna radna knjiga.
15
1.5.2. Izrada nove radne knjige na osnovi predloka
Program Excel sadri ili s interneta preuzima mnogobrojne gotove

predloke, unaprijed dizajnirane radne knjige koje se mogu prilagoditi
naim potrebama i spremiti kao osobni predloak. Postoje tablini predloci
za izradu rauna, izvjetaja o potronji, trokovnika, narudbenica,
prorauna rashoda, obiteljskih prorauna i sl.
Odabir predloka vri se na poetnom zaslonu pri ulasku u program Excel
ili kasnije, tijekom rada u programu, pritiskom na Datoteka Novo.
Na poetku zaslona Novo nalaze se izdvojeni predloci, a daljnja
pretraivanja izvode se odabirom kategorije predloaka Posao, Osobni
predloci, Mala tvrtka itd. ili upisivanjem kljune rijei za vrstu predloka u
okvir za pretraivanje.
U rezultatima pretraivanja odabere se predloak koji se eli koristiti, a

zatim pritisne dugme Stvori. Nova datoteka otvorit e se ovisno o
predloku koji je odabran.
Do vlastitih prethodno spremljenih predloaka dolazi se pritiskom na karticu
OSOBNO.
1.5.3. Otvaranje postojee radne knjige
Ve prije spremljena radna knjiga otvara se na neki od ovih naina:

kod ulaska u program Excel na poetnom naslonu odabir
datoteke na popisu Nedavno ili pritisak na Otvori jo radnih knjiga
na alatnoj traci za brzi pristup klikom miem na dugme Otvori

(ako je postavljeno)
tipkovnim preacem [Ctrl]+[O]
Datoteka Otvaranje.
16
Na neki od tih naina prelazi se u zaslon Otvaranje. Postojea datoteka

moe se otvoriti s popisa nedavno rabljenih radnih knjiga, pomou servisa
OneDrive, pretraivanjem Ovog raunala ili pritiskom na Pregledaj.
Pritiskom na Pregledaj ili Ovo raunalo dolazi se do dijalokog okvira

Otvori, gdje je potrebno pronai datoteku i otvoriti je pritiskom na Otvori.
1.5.4. Spremanje radne knjige
Prije zavretka rada, radnu knjigu treba spremiti na medij za pohranu

podataka ili u oblak za razmjenu i dohvaanje s bilo kojeg mjesta. Pri tome
se mogu rabiti naredbe Spremi i Oblik spremanja (ustvari naredba
Spremi kao), ovisno o tome sprema li se datoteka prvi put, pod istim ili pod
drugim imenom, na istome ili na drugome mjestu ili u drugome
datotenome obliku.
Razlika je izmeu naredbi Oblik spremanja (Spremi kao) i Spremi:
Naredba Uporaba
Oblik Spremanje nove neimenovane radne knjige ili ve

spremanja imenovane, ali pod drugim imenom, na novome mjestu
(Spremi kao) (druga mapa ili drugi medij) ili u novome datotenome obliku.
Spremanje ve imenovane i nekad spremljene, a sada

Spremi sadrajno promijenjene radne knjige pod istim imenom, na
istom mjestu, u istome datotenome obliku.
17
Datoteka se moe spremiti na jedan od ovih naina:
Zanimljivosti i napomene na alatnoj traci za brzi pristup pritiskom na dugme Spremi

Tipkovni preac za naredbu tipkovnim preacem [Ctrl]+[S]
Spremi kao je funkcijska
tipka [F12]. Datoteka Spremi ili Oblik spremanja.
Kada je u pitanju prvo spremanje datoteke, na svaki od tih naina prelazi se
u zaslon Oblik spremanja. Datoteka se moe spremiti u oblak pomou
servisa OneDrive. Zatim, moe se spremiti odabirom mape kod Ovog
raunala ili pritiskom na Pregledaj.
Prethodno spremljena datoteka moe se ponovno spremiti pod drugim

imenom (kako bi se sauvala i prvobitna inaica promijenjene datoteke), u
drugu mapu ili na drugi medij, a moe se spremiti i u drugome datotenome
obliku. Tada treba uporabiti naredbu Datoteka Oblik spremanja.
Na zaslonu Oblik spremanja pritiskom na Ovo raunalo i Pregledaj
otvara se dijaloki okvir Spremi kao, gdje je potrebno odabrati, odnosno
upisati potrebne informacije o mjestu spremanja, nazivu i obliku datoteke.
Da bi se u postojeoj radnoj knjizi spremile nastale promjene u datoteci

istoga imena, na istome mjestu i u istome obliku, rabi se naredba Spremi
(Datoteka Spremi ili tipkovni preac [Ctrl]+[S]).
18
Pregled nekih oblika datoteka:
Oblik Nastavak Opis

Oblik datoteke koji se temelji na XML obliku za
Radna knjiga datoteke nastale u programu Excel 2007 i novije.
.xlsx
programa Excel U tome se obliku ne mogu spremati
makronaredbe.
Radna knjiga
Oblik datoteke koji se temelji na XML obliku za
programa Excel s
.xlsm datoteke nastale u programu Excel 2007 i novije.
omoguenim
U tome obliku mogu se spremati makronaredbe.
makronaredbama
Binarni oblik datoteke programa Excel 2007 i Zanimljivosti i napomene
Binarna radna novije (BIFF12). Pogodan oblik za spremanje
Kada se datoteka nastala u
knjiga programa .xlsb izuzetno velike radne knjige. Ta vrsta datoteke
programu Excel 2016
Excel otvorit e se bre, imat e nove znaajke sprema u drugome obliku,
programa Excel, ali ne i XML. neka oblikovanja, podaci ili
Oblik datoteke programa Excel 2007 i novije za znaajke mogu se izgubiti.
Predloak
.xltx spremanje predloka. U tome obliku ne mogu se
programa Excel
spremati makronaredbe.
Predloak s Oblik datoteke programa Excel 2007 i novije za
omoguenim .xltxm spremanje predloka. U tome obliku mogu se
makronaredbama spremati makronaredbe.
Radna knjiga
Binarni oblik datoteke programa Excel 97 Excel
programa Excel .xls
2003 (BIFF8)
97-2003
Predloak
Binarni oblik datoteke programa Excel 97 Excel
programa Excel .xlt
2003 (BIFF8) za predloak programa Excel
97-2003
Radna knjiga
Binarni oblik datoteke programa Excel 5.0/95
programa Excel .xls
(BIFF5)
5.0/95
XML proraunska Oblik datoteke XML proraunske tablice 2003
.xml
tablica 2003 (XMLSS)
XML podaci .xml XML oblik podataka
Dodatak programa Excel 2007 i novije koji se
Dodatak programa temelji na XML obliku. Omoguene su
.xlam
Excel makronaredbe i dodatni program koji pokree
dodatni kd.
.htm,
Web-stanica Sprema radnu knjigu u obliku internetske stranice
.html
Sprema radnu knjigu kao tekstnu datoteku u kojoj
su vrijednosti razdvojene tabulatorom za uporabu
Tekst (razdvojeno u drugome operacijskome sustavu Microsoft
.txt
tabulatorom) Windows. Osigurava pravilnu interpretaciju
znakova tabulatora, prijeloma redaka i drugih
znakova. Sprema samo aktivni radni list.
Unicode Tekst .txt Sprema radnu knjigu kao Unicode Tekst.
Sprema radnu knjigu kao tekstnu datoteku u kojoj
su vrijednosti razdvojene zarezom za uporabu u
CSV (razdvojeno drugome operacijskome sustavu Microsoft
.csv
zarezom) Windows. Osigurava pravilnu interpretaciju
znakova tabulatora, prijeloma redaka i drugih
znakova. Sprema samo aktivni radni list.
DIF (oblik za
Oblik za razmjenu podataka. Sprema samo aktivni
razmjenu .dif
radni list.
podataka)
PDF .pdf Ispisni, zatieni oblik datoteke.
19
Ako pored naziva datoteke ili pored oblika datoteke nije prikazan nastavak
(ekstenzija) pomou kojega se lake moe prepoznati i odabrati eljeni oblik,
u postavkama operacijskoga sustava tu mogunost treba prilagoditi.
U operacijskome sustavu Windows 10 prikaz nastavka u imenu datoteke
odreuje se ovako: Eksplorer za datoteke Prikaz Mogunosti
kartica Prikaz iskljuiti mogunost Sakrij datotene nastavke za
poznate vrste datoteka.
1.5.5. Prijelaz izmeu otvorenih radnih knjiga
Istovremeno moe biti otvoreno vie radnih knjiga. Na taj se nain

omoguava istovremeni rad s nekoliko njih na primjer, u sluaju kada se
neki podaci ele kopirati ili premjestiti iz jedne radne knjige u drugu ili se
ele izraditi prorauni u jednoj radnoj knjizi na temelju podataka iz druge
radne knjige i sl.
U programu Excel 2016 svaka radna knjiga, za razliku od prethodnih
inaica, otvara se u zasebnom prozoru. Na taj je nain jednostavnije
prelaziti iz jedne radne knjige u drugu i razmijetati ih na radnoj povrini.
Prijelaz izmeu otvorenih radnih knjiga moe se postii:
klikom miem na vidljivi dio prozora radne knjige ako prozori nisu
maksimalno proireni na radnoj povrini
pomou programske trake operacijskoga sustava Windows na kojoj
Tipkovni su preaci za
prijelaz izmeu otvorenih
su grupirani ili nanizani prozori svih otvorenih radnih knjiga
prozora: [Alt]+[Tab] i pomou naredbe na kartici Prikaz skupina Prozor
[Alt]+[Esc].
Promjena prozora odabirom radne knjige s popisa.
1.5.6. Zatvaranje radne knjige i izlaz iz programa Excel
Nakon zavrenoga rada na radnoj knjizi i njezinog spremanja, radna se

knjiga moe zatvoriti na jedan od ovih naina:
Datoteka Zatvori
pritiskom na dugme Zatvori u desnom gornjem kutu prozora radne
knjige i programa Excel
tipkama [Ctrl]+[W]
tipkama [Ctrl]+[F4].
Zatvaranjem posljednje radne knjige izlazi se i iz programa Excel.
Ako radna knjiga nije spremljena ili nisu spremljene u meuvremenu

izvrene promjene, prilikom zatvaranja radne knjige postavit e se pitanje u
okviru upozorenja:
20
1.6. Vjeba: Upravljanje datotekama i uporaba pomoi
1. Pokrenite program Excel i napravite praznu radnu knjigu.

2. Smanjite prikaz radnoga lista na 75%.
3. Napravite jo dvije nove prazne radne knjige.
4. Spremite Knjiga2 u mapu Dokumenti pod imenom
Prva tablica.xlsx i zatvorite je.
5. Spremite Knjiga1 u mapu za spremanje predloaka (Prilagoeni
predloci sustava Office) pod imenom Moj predloak.xltx u
datotenome obliku predloka.
6. Zatvorite datoteku Moj predloak.xltx.
7. Napravite novu radnu knjigu na temelju predloka Moj
predloak.xltx, spremite je pod imenom Druga tablica.xlsx u mapu
Dokumenti i zatvorite je.
8. Otvorite datoteku Prva tablica.xlsx i spremite je u mapu
Dokumenti pod imenom Prva tablica-promijenjena.xlsx.
9. Otvorite datoteku 01_Spremanje.xlsx iz mape E430_Vjezbe i
spremite je na istome mjestu pod istim imenom u datotenome
obliku ranije inaice programa Excel (Excel 2003).
10. Zatvorite datoteku 01_Spremanje.xls.
11. U sustavu pomoi programa Excel potraite informacije za pojam
Predloak. Pronaite objanjenje gdje se obino na raunalu
nalaze predloci (u kojoj mapi). Putokaz upiite na crtu:
______________________________________________________
(Pomo: U okvir Recite to elite uiniti upiite Predloak i otvorite
lanak Spremanje radne knjige kao predloka.)
12. Zatvorite sustav pomoi i sve otvorene datoteke.
21
U ovome je poglavlju obraeno:

upoznavanje s proraunskim tablicama
pokretanje i zatvaranje programa
izrada jedne ili vie novih radnih knjiga
izrada nove radne knjige na temelju predloka
spremanje radne knjige
spremanje radne knjige pod drugim imenom
spremanje radne knjige u drugome datotenome obliku
prijelaz izmeu otvorenih radnih knjiga
uporaba sustava pomoi
mijenjanje osnovnih postavki programa.
22
2. Radni listovi

kretati se po radnim listovima
umetnuti, obrisati, preimenovati, premjestiti i kopirati radni list.
Po zadanoj vrijednosti svaka se radna knjiga u programu Excel 2016 sastoji

od jednoga radnoga lista ije se ime List1 nalazi na oznaci pri dnu prozora.
Radni listovi mogu se dodavati ili brisati, premjetati ili kopirati te
preimenovati. Najvei broj radnih listova u radnoj knjizi je 255. Zanimljivosti i napomene
Promjena zadanoga broja

2.1. Kretanje po radnim listovima radnih listova kod otvaranja
nove radne knjige:
Datoteka Mogunosti
Budui da radna knjiga esto sadri vie radnih listova, potreban je lagan Openito Stvori ovoliko
nain pregledavanja i kretanja od jednoga radnoga lista do drugoga. listova.
Ponueni su naini kretanja i odabira radnoga lista:

klik na oznaku radnoga lista na koji se eli doi
klik desnom tipkom mia nad dugmadi za kretanje po radnim
listovima i odabir eljenoga radnoga lista
kod veeg broja radnih listova pritisak na dugme

pomou tipki [Ctrl]+[PgDn] za prelazak na sljedei radni list ili
[Ctrl]+[PgUp] za prelazak na prethodni radni list.
Ako oznaka radnoga lista nije vidljiva (kod puno radnih listova), rabi se
dugmad za kretanje kako bi se trenutano nevidljivi radni list doveo u vidno
podruje. Pritiskom na desnu ili lijevu strelicu prikazuje se oznaka jednog
po jednog do tada nevidljivoga radnoga lista kojega je sada mogue
odabrati i aktivirati.
Preac [Ctrl] + klik lijevom tipkom mia nad desnom strelicom za kretanje
po radnim listovima omoguava da se brzo prikae posljednji nevidljivi radni
list, a ako se preac rabi nad lijevom strelicom prikazuje se prvi radni list.
Oznaka govori da postoje nevidljivi listovi na poetku ili na kraju niza
radnih listova.
2.2. Umetanje novoga radnoga lista
Novi radni list moe se umetnuti na nekoliko naina:

za brzo umetanje novoga radnoga lista iza aktivnoga pritisnuti
dugme Novi list u podruju oznaka radnih listova
za umetanje novoga radnoga lista ispred trenutano aktivnoga
pritisnuti [Shift]+[F11]
23
za umetanje novoga radnoga lista ispred trenutano aktivnoga

pritisnuti naredbu: Polazno elije Umetni Umetni list
za umetanje novoga radnoga lista ispred aktivnoga: desni klik mia
nad oznakom aktivnoga lista brzi izbornik
Sve naredbe za rad s Umetni kartica Openito Radni list U redu.
radnim listovima najbre se
mogu pronai na brzome
izborniku koji se poziva
desnom tipkom mia na
oznaci radnoga lista.
Novi radni listovi numeriraju se na temelju broja radnih listova u radnoj

knjizi. Prvi list koji se umee ima broj uvean za jedan od postojeih, npr.
List2, sljedei je List3 itd.
2.3. Brisanje radnoga lista
Nepotrebni radni list moe se obrisati na jedan od ovih naina:

kartica Polazno skupina elije Izbrii Izbrii list
Obrisani radni list ne moe
se vratiti naredbom Poniti. naredba Izbrii na brzome izborniku nad aktivnim radnim listom.
S obzirom da je rije o opasnoj radnji, koja zajedno s radnim listom brie i
sve podatke u njemu, Excel upozorava i trai potvrdu brisanja.
2.4. Preimenovanje radnoga lista
Radni listovi su prema osnovnim postavkama nazvani List1, List2 itd.

Promjena u imena, koja e biti primjerenija sadranim podacima i
Zanimljivosti i napomene oznaavati namjenu radnih listova, moe se izvriti na neki od ovih naina:
Dobro je za nazive radnih kartica Polazno skupina elije Oblikuj Preimenuj list
listova umjesto generikih
zadanih imena rabiti imena naredba Preimenuj s brzoga izbornika
koja oznaavaju namjenu i
sadraj radnih listova. dvostruki klik miem na postojee ime radnoga lista.
Svaki od tih naina oznaava ime radnoga lista okvirom u koji treba upisati
novo ime i potvrditi ga tipkom [Enter].
Ime moe sadravati najvie 31 znak ukljuujui i praznine.
24
2.5. Premjetanje i kopiranje radnoga lista
Radni se listovi mogu premjetati ili kopirati u istoj radnoj knjizi, u drugu
otvorenu radnu knjigu ili u novu radnu knjigu na nain:
1. odabrati radni list odreen za premjetanje ili kopiranje
2. odabrati naredbu za kopiranje ili premjetanje
na kartici Polazno skupina elije Oblikuj
Premjesti ili kopiraj list ili
na brzome izborniku naredbu Premjesti ili kopiraj
koja otvara dijaloki okvir Premjetanje ili kopiranje
U istoj knjizi nisu mogua

dva ista imena radnoga
lista, zato se nakon
kopiranja uz ime prikazuje i
redni broj u zagradi.
3. na padajuem popisu U knjigu odabrati ime radne knjige (prethodno

treba biti otvorena) u koju e se list premjestiti ili kopirati (u sluaju
kopiranja ili premjetanja u novu radnu knjigu odabire se (nova
knjiga))
4. u okviru popisa Prije lista odabrati radni list ispred kojega e se
premjestiti ili kopirati radni list
5. za kopiranje radnoga lista ukljuiti mogunost Stvori kopiju
, a za premjetanje okvir ostaje prazan.
Premjetanje se moe izvriti na jo jednostavniji nain metodom Povuci i

spusti (Drag&Drop):
1. kliknuti na ime radnoga lista i drati pritisnutu lijevu tipku mia
2. odvui radni list na novi poloaj, a zatim pustiti tipku mia.
Ako se za vrijeme odvlaenja dri pritisnuta tipka [Ctrl] na tipkovnici, radni
list e se kopirati na novome poloaju.
Metodom Drag & Drop moe se izvriti premjetanje i kopiranje u istoj
radnoj knjizi, ali i u drugu radnu knjigu. Tada najprije treba rasporediti
prozore otvorenih radnih knjiga kako bi bili istovremeno vidljivi
25
2.6. Vjeba: Upravljanje radnim listovima
1. Otvorite datoteku radnu knjigu 02_Radni listovi.xlsx.

2. Pregledajte sadraj radnih listova.
3. Umetnite novi radni list izmeu listova Defektolozi i Ekonomisti.
4. Premjestite radni list List1 iza posljednjega.
5. Preimenujte radni list List1 u Prazan list.
6. Kopirajte radni list umari iza posljednjega.
7. Kopirajte radni list Ekonomisti u novu knjigu.
8. Spremite novu knjigu u mapu Dokumenti pod imenom
Nezaposleni ekonomisti.xlsx.
9. Premjestite radni list Prazan list iz datoteke 02_Radni listovi.xlsx u
datoteku Nezaposleni ekonomisti.xlsx iza postojeega lista.
10. U datoteci 02_Radni listovi.xlsx obriite radni list umari (2).
11. Spremite promjene i zatvorite sve datoteke.
kretanje po radnim listovima

umetanje novoga radnoga lista
brisanje radnoga lista
preimenovanje radnoga lista
premjetanje radnoga lista u istoj radnoj knjizi i u drugu radnu knjigu
kopiranje radnoga lista u istoj radnoj knjizi i u drugu radnu knjigu.
26
3. Tablice

u tablice unositi i mijenjati razliite vrste podataka
oznaavati, umetati, brisati, premjeati, kopirati i zamrzavati elije
razvrstavati i filtrirati podatke te stvarati nizove podataka.
Kao i tradicionalni obraunski obrasci i tablice, prozor radnoga lista sastoji

se od redaka i stupaca. Presjek odreenoga retka i stupca ini eliju. U
eliju se unose podaci ili formule i na taj se nain izrauju tablice podataka
s proraunima. Tablica i dijelovi tablice, odnosno elije, mogu se
premjetati i kopirati, moe im se ureivati sadraj, mogu se oblikovati i dr.
3.1. Unos podataka

Podaci se unose i pohranjuju u elije. U jednu eliju upisuje se samo jedan
podatak. Na primjer, za upis imena i prezimena trebalo bi rabiti dvije, a ne
jednu eliju. Time se olakava naknadna obrada podataka (poput
pretraivanja, filtriranja i razvrstavanja).
Program Excel doputa unos dviju osnovnih vrsta podataka:
konstante
formule.
Konstante mogu biti:
brojane vrijednosti Zanimljivosti i napomene
datumske i vremenske vrijednosti Datumske vrijednosti su
ustvari brojane vrijednosti
tekstne vrijednosti. oblikovane kao datum.
Postupak unosa jednak je za sve vrste podataka:
1. odabrati eliju u koju e se podatak unositi (aktivna elija)
2. upisati podatak (tijekom unosa, svaki upisani znak vidljiv je
istovremeno u aktivnoj eliji i u traci formule)
3. pritisnuti tipku [Enter] za zavretak unosa.

U eliji je podatak zapisan, a susjedna elija ispod postaje aktivnom (ako u
postavkama programa nije odreeno drugaije) i spremnom za unos.
Ako sljedei novi podatak treba unijeti u eliju desno, lijevo, ispod ili iznad
aktivne, nakon upisivanja svih znakova, pritiskom na tipku jedne od strelica
smjera (,,,) podatak se zapisuje u eliju, a elija na koju se pomie
postaje aktivnom i spremnom za unos.
27
Unos se moe zavriti i pomou dugmeta Unos , koje se nalazi na traci

formule. Odustajanje od zapoetoga unosa postie se tipkom [Esc] ili
dugmetom Odustani .
Program Excel prati unos u elije i pokuava prepoznati vrstu podatka te ga
prikazati u odgovarajuem obliku, to ponekad nije onako kako se eli. Na
primjer, ako se u neku eliju upie 1/5, program Excel e to protumaiti kao
datum 1. svibnja (1.svi) te automatski u toj eliji uz unos izvriti i oblikovanje
Zanimljivosti i napomene datuma.
Osnovne postavke: Start
Postavke Vrijeme i jezik 3.1.1. Unos broja
Regija i jezik Dodatne
postavke datuma i vremena Broj podrazumijeva znamenke od 0 do 9 ukljuujui neke posebne znakove
te regionalne postavke
Regija Dodatne
kao npr. + E e ( ) , . $ % i /. Brojani unos u eliju moe imati najvie 15
postavke. znamenki. Ako se unos broja zapone znakom minus (), to e biti
negativan broj. Mogu se unositi i decimalni brojevi pri emu je decimalni
Na kartici Brojevi odreuje
se oblik broja: decimalni
znak toka (.) ili zarez (,), ovisno o osnovnim postavkama na raunalu.
znak, znak za grupiranje Ako se brojani unos zavri znakom postotka (%), Excel eliji pridruuje
znamenki broja, znak za
negativan broj i dr.
postotni oblik te s njime rauna i ispisuje ga kao postotak (npr. 25%).
Na karticama Vrijeme i Brojevi se u eliji automatski poravnavaju s desne strane.
Datum odreuju se oblici
vremena i datuma
3.1.2. Unos datuma i vremena
U elije se mogu unositi datumske i vremenske vrijednosti, mogu se izvoditi
datumski i vremenski prorauni. Oblik datuma i vremena ovisi o osnovnim
postavkama na raunalu. Ako se ne rabi predvieni oblik, uneseni podatak
Excel nee prepoznati kao datum, ve kao tekst. Uobiajeni oblik datuma je
dd.mm.yyyy, a vremena hh:mm.
Datum i vrijeme u eliji se automatski poravnavaju s desne strane.
Trenutani datum moe se upisati pomou tipki [Ctrl]+[Shift]+[,] (zarez), a
trenutano vrijeme [Ctrl]+[Shift]+[.] (toka).
3.1.3. Unos teksta
Tekst je bilo koja kombinacija slova, brojeva i praznih mjesta. Ako uneseni
tekst sadri vie znakova od irine elije, tekst se prikazuje i preko
susjednih elija ako su one prazne. Ako desna elija sadri podatke, vidljiv
je samo dio teksta koji odgovara irini elije.
Tekst dui od irine elije moe se prikazati u potpunosti ako se povea
irina elije ili ako se tekst prelomi u vie redaka iste elije.
Ako je potrebno broj upisati kao tekst (npr. potanski broj, OIB, telefonski
broj), ispred prve znamenke upie se apostrof (') (npr. '091 123 456) ili se
prije unosa elija oblikuje kao tekst.
Tekst se u eliji automatski poravnava na lijevu stranu.
28
3.2. Promjena upisanih podataka
Podaci uneseni u eliju mogu se naknadno promijeniti, izbrisati, mogu se

ispraviti pogreke. Podaci se mogu mijenjati ovisno o tome je li podatak u
eliji zapisan ili je jo uvijek u postupku unosa.
U tijeku unosa, pomou tipki [Back Space] i [Delete] brie se znak lijevo ili
desno od toke umetanja (kursora). Pomou strelica smjera ili klikom mia,
toka umetanja se postavlja na eljeno mjesto jednako kao u programu za
pisanje. Ispravlja se ili u eliji ili u traci formule.
Da bi se ispravila pogreka ili da bi se ureivali podaci koji su zapisani i
spremljeni, potrebno je oznaiti eliju u kojoj se ele ureivati podaci i na
neki od ovih naina doi u postupak ureivanja:
tipkom [F2]
dvostrukim klikom miem na sadraj elije
klikom miem na traku formule.
Lijevi donji kut trake stanja oznaava da se promijenio nain rada sa
Spreman na Ureivanje. Pojavio se kursor koji se pomou strelica smjera
ili klika miem premjeta na eljeno mjesto i tada su mogue izmjene.
Nakon zavrenoga ureivanja, izmjene se prihvaaju klikom miem na
dugme Unos ili pritiskom tipke [Enter].
Ako je potrebno zamijeniti cijeli sadraj elije novim sadrajem, jednostavno
se upiu novi podaci u eliju bez ulaska u postupak ureivanja. Prethodni
sadraj automatski se brie i zamjenjuje se novim sadrajem.
3.2.1. Uporaba naredbe za ponitavanje
Naredba Poniti omoguava vraanje unatrag na stanje prije posljednje

akcije, odnosno ponitava se djelovanje posljednje akcije ili nekoliko
posljednjih akcija koje su izvedene. Rabi se na jedan od ovih naina:
klikom miem na naredbu Poniti na alatnoj traci za brzi pristup
tipkama [Ctrl]+[Z].
Naredba Ponovi ponitava djelovanje naredbe Poniti. Rabi se na jedan
od ovih naina:
klikom miem na naredbu Ponovi na alatnoj traci za brzi pristup
tipkama [Ctrl]+[Y].
Naredbom Poniti moe se ponititi do sto akcija redoslijedom kako su i
nastajale.
Neke se akcije ne mogu ponititi ili ponoviti. Tada se naredba Poniti
mijenja u naredbu Ne mogu ponititi, a naredba Ponovi u Ponavljanje
nije mogue.
29
3.3. Vjeba: Unos podataka
1. Otvorite novu praznu radnu knjigu.

2. Radni list List1 preimenujte u Trajanje nezaposlenosti.
3. U radni list Trajanje nezaposlenosti upiite ovu tablicu (samo
podatke bez oblikovanja) poevi od prve elije (A1):
Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti
Trajanje
Ukupno Postotak ene
nezaposlenosti
Do 6 mj. 115504 30,1% 57897
6 12 mj. 59324 15,5% 31074
1 2 god. 76763 20,0% 42200
2 3 god. 43819 11,4% 24646
Vie od 3 god. 88090 23,0% 51675
Sveukupno 383500 100,0% 207492
4. U eliju ispod elije s tekstom Sveukupno upiite dananji datum i

trenutano vrijeme s razmakom izmeu.
5. U radnome listu List2 napravite popis od najmanje petoro prijatelja
upisujui podatke u stupce kojima dodijelite nazive: Ime,
Prezime, Broj mobitela, Datum roenja. (Podaci ne moraju biti
istiniti.)
6. Radni list List2 preimenujte sukladno njegovome sadraju.
7. Spremite radnu knjigu u mapu E430_Vjezbe pod imenom
03_Unos podataka.xlsx.
30
3.4. Kretanje radnim listom
Odabir elije koja se eli aktivirati mogu je samo u vidljivome dijelu

radnoga lista. Za odabir elije u dijelu radnoga lista koji trenutano nije
vidljiv na zaslonu, potrebno je pomicati radni list unutar njegova prozora.
Pomicanje prozora moe se izvoditi pomou traka za pomicanje, pomou
mia i pomou tipkovnice na ove naine:
Kretanje Postupak
Pomicanje prozora za jedan redak ili Klik miem na strelicu trake za
stupac pomicanje
Pomicanje za jedan prozor okomito ili Klik miem na prostor izmeu klizaa
vodoravno i strelice na traci za pomicanje
Pomicanje klizaa u eljenome
Linearno pomicanje prozora
smjeru
Okomito pomicanje prozora Okretanje kotaia mia
Pomicanje za jednu eliju dolje [Enter]
Pomicanje za jednu eliju gore [Shift]+[Enter]
Pomicanje za jednu eliju desno [Tab]
Pomicanje za jednu eliju lijevo [Shift]+[Tab]
Pomicanje aktivne elije za jedno
Strelice smjera: tipke , , ,
mjesto u smjeru strelice
Pomicanje za jedan prozor prema dolje [Page Down]
Pomicanje za jedan prozor prema gore [Page Up]
Pomicanje za jedan prozor udesno [Alt]+[Page Down]
Pomicanje za jedan prozor ulijevo [Alt]+[Page Up]
Pomicanje na poetak retka [Home]
Pomicanje na poetak lista, u eliju A1 [Ctrl]+[Home]
Pomicanje na posljednju eliju s
[Ctrl]+[End]
podatkom
Pomicanje na prvu ili posljednju eliju s
[Ctrl]+ tipke , , ,
podatkom
31
3.5. Oznaavanje elija, redaka i stupaca
Prije nego to se ponu unositi podaci, oblikovati elije, kopiranje ili

premjetanje sadraja elija, potrebno je oznaiti jednu eliju ili skupinu
elija, redak ili stupac, a moda ak cijeli radni list.
U tablici su prikazane tehnike oznaavanja:
Oznaavanje Postupak
Klik miem na odreenu eliju
Jedna elija Strelice smjera: tipke , , ,
Tipka [Enter]
Klik miem na prvu eliju + povlaenje mia
Niz susjednih elija Klik miem na prvu eliju u nizu [Shift] + klik
miem na posljednju eliju u nizu
Klik miem na prvu eliju [Ctrl] + klikovi
Niz nesusjednih elija
miem na ostale elije
Redak Klik miem na zaglavlje (broj) retka
Klik miem + povlaenje mia po zaglavlju
Niz susjednih redaka
redaka
Klik miem na zaglavlje retka [Ctrl] + klikovi
Niz nesusjednih redaka
miem na ostale retke
Stupac Klik miem na zaglavlje stupca
Klik miem + povlaenje mia po zaglavlju
Niz susjednih stupaca
stupaca
Klik miem na zaglavlje stupca [Ctrl] + klikovi
Niz nesusjednih stupaca
miem na ostale stupce
Dugme Odaberi sve na presjeku zaglavlja
stupaca i redaka
Cijeli radni list
[Ctrl]+[A] (ako je odabrana prazna elija)
[Ctrl]+[Shift] + razmaknica
Od aktivne elije do posljednje/prve rabljene
Tipke [Ctrl] i [Shift] dre se
elije:
pritisnute i otputaju se tek Ispunjeni dio radnoga lista
kad se oznaavanje zavri. [Ctrl]+[Shift]+[End] ili [Home] ili
[Ctrl]+[Shift]+ strelica smjera , , ,
Raspon kojem pripada [Ctrl]+[Shift] + zvjezdica [*]

odabrana elija [Ctrl]+[A]
Uklanjanje oznake Klik miem bilo gdje izvan oznaenoga podruja
Klik miem na oznaku prvoga radnoga lista
Niz susjednih radnih listova
[Shift] + klik miem na posljednji radni list u nizu
Niz nesusjednih radnih Klik miem na oznaku prvoga radnoga lista
listova [Ctrl] + klikovi miem na ostale radne listove
Desni klik miem na oznaku radnoga lista
Svi radni listovi
Odaberi sve listove
32
3.6. Traenje i zamjena podataka
Uporabom naredbe Trai i Zamjena moe se pronai elija koja sadri

odreeni podatak ili se postojei podatak moe zamijeniti drugim.
Naredbe se nalaze na kartici Polazno u skupini Ureivanje
Pronai i odaberi Trai i Zamjena.
Tipkovni preaci za
naredbe:
Trai [Ctrl]+[F]
Zamijeni [Ctrl]+[H].
Odabirom naredbe pokree se dijaloki okvir Traenje i zamjena.
Na kartici Trai u okviru Trai ovo potrebno je upisati podatak koji se eli
potraiti. Nakon ponovljenih pritisaka miem na dugme Trai dalje taj se
podatak pronalazi jedan po jedan. Pritiskom miem na dugme Trai sve
prikazuje se popis elija (i njihovih adresa) sa zapisom koji sadri traeni
podatak. S popisa se moe odabrati pojedina stavka i tako se moe kretati
po pripadajuim elijama na radnome listu.
Na kartici Zamijeni pojavljuje se okvir Zamijeni sa u koji se upisuje
podatak s kojim se eli zamijeniti podatak upisan u okvir Trai ovo.
Mijenjati se moe jedan po jedan podatak naredbom Zamijeni ili se
naredbom Zamijeni sve mogu zamijeniti svi odjednom.
33
3.7. Razvrstavanje podataka
Podaci se mogu razvrstavati prema jednom ili prema vie stupaca, prema
redcima, prema prilagoenome popisu ili prema oblikovanju.
Tekstni podaci u tablici mogu se razvrstati prema abecednom redu, brojani
podaci prema vrijednosti, a datumski i vremenski podaci kronoloki.
Redoslijed moe biti rastui (uzlazni) ili padajui (silazni), od A do Z ili Z do
A, od najmanjega do najveega ili od najveega do najmanjega, od
najstarijega do najnovijega ili od najnovijega do najstarijega.
Razvrstavanje podataka prema jednome stupcu vri se naredbom Sortiraj
uzlazno u uzlaznome redoslijedu ili naredbom Sortiraj silazno u
silaznome redoslijedu.
Naziv naredbe za razvrstavanje ovisi o vrsti podataka koji se razvrstavaju.
Ako se razvrstavaju tekstni podaci, naredbe su
Sortiraj od A do i Sortiraj od do A.
Kod brojanih podataka naredbe su
Sortiraj od najmanjeg do najveeg i
Sortiraj od najveeg do najmanjeg.
Kod datumskih podataka naredbe su
Sortiraj od najstarijeg do najnovijeg i
Sortiraj od najnovijeg do najstarijeg.
Zanimljivosti i napomene Postupak razvrstavanja podataka:

Kod jednostavnoga 1. oznaiti jednu od elija stupca prema kojem se podaci ele razvrstati
razvrstavanja u pravilu je
dovoljno oznaiti jednu 2. uporabiti naredbu za razvrstavanje koja je dostupna na nekoliko
eliju u stupcu po kojem se mjesta:
razvrstava, meutim
ponekad je potrebno na kartici Polazno u skupini Ureivanje Sortiraj i filtriraj
oznaiti cijeli raspon elija
koje se razvrstavaju.
na kartici Podaci u skupini Sortiranje i filtriranje
na alatnoj traci za brzi pristup Sortiraj uzlazno ili

Sortiraj silazno (ako su prethodno postavljene)
na brzome izborniku Sortiraj.
34
3.8. Filtriranje podataka
Filtriranje je brz i lagan nain pronalaenja podataka i rada s podskupom

podataka. Filtrirani raspon pokazuje samo one retke koji zadovoljavaju
postavljeni kriterij u stupcu. Za razliku od razvrstavanja, filtriranje ne
preureuje raspon ve privremeno sakriva retke.
Postupak filtriranja:
1. odabrati jednu od elija raspona tablice
2. ukljuiti naredbu za filtriranje na jedan od ovih naina:
na kartici Polazno Ureivanje Sortiraj i filtriraj Filtar
na kartici Podaci Sortiranje i filtriranje Filtar
ili Zanimljivosti i napomene

3. u zaglavlju stupaca pojavljuju se strelice pritiskom na strelicu
Podaci se mogu brzo
otvara se izbornik filtrirati kriterijem koji je
jednak sadraju ili
oblikovanju aktivne elije:
brzi izbornik na aktivnoj

eliji Filtar Filtriraj po
odabranoj vrijednosti
elije, boji elije, boji
fonta elije, ikoni elije.
Tipkovni je preac za
filtriranje: [Ctrl]+[Shift]+[L].
4. u izborniku se kriteriji za filtriranje postavljaju na vie naina:

na popisu vrijednosti iskljuiti ili ukljuiti potrebne stavke
u okvir za pretraivanje upisati vrijednost za pronalaenje
eljene stavke na dugim popisima
ovisno o tome koju vrstu podataka stupac sadri, napraviti
filtar pomou naredbi Filtri za tekst, Filtri za brojeve ili Filtri
datuma Zanimljivosti i napomene
5. unutar filtriranih podataka po jednom kriteriju podaci se mogu dalje
Kombinirati se moe
filtrirati po drugom kriteriju itd. razvrstavanje i filtriranje.
Filtriranjem se sakrivaju redci koji ne zadovoljavaju kriterij, a prikazuju oni
koji kriterij zadovoljavaju. Njihov je ukupan broj prikazan na traci stanja.
Stupac po kojem je izvreno filtriranje ima strelicu s ikonom filtra .
35
Postavljeni kriterij filtriranja na pojedinom stupcu uklanja se naredbom

Ukloni filtar iz "[naziv polja]" na pripadajuem izborniku. Naredbom
Podaci Sortiranje i filtriranje Oisti uklanjaju se svi trenutano aktivni
filtri, odnosno prikazuju se svi podaci.
Za prestanak uporabe filtra (postavljenih filtara i strelica pored naslova
stupaca) treba iskljuiti naredbu Filtar.
3.9. Vjeba: Pretraivanje i razvrstavanje podataka
1. Otvorite datoteku 04_Trazi.xlsx.

2. Pronaite u cijeloj tablici rije ekonomist (pojavljuje se 21 put).
3. Zamijenite skraenicu in. s inenjer u cijeloj tablici.
4. Razvrstajte podatke prema stupcu Ukupno u redoslijedu od
najveeg do najmanjeg, a zatim u redoslijedu od najmanjeg do
najveeg.
5. Vratite stanje prije razvrstavanja rabei naredbu za ponitavanje.
6. Filtrirajte podatke tako da se prikazuju podaci za zanimanja koja
sadre rije ekonomist s brojem nezaposlenih veim od 100.
7. Razvrstajte filtrirane podatke prema stupcu Ukupno u redoslijedu
od najveeg do najmanjeg.
8. Ponitite filtriranje podataka.
9. Zatvorite datoteku bez spremanja promjena.
36
3.10. Kopiranje, premjetanje i brisanje podataka
Sadraj elije moe se kopirati ili premjestiti na drugo podruje radnoga

lista, na drugi radni list iste ili druge radne knjige ili u dokument nekoga
drugoga programa. To se moe uiniti pomou naredbi Kopiraj ili Izrei i
Zalijepi te pomou mia.
3.10.1. Kopiranje sadraja elija
Kopiranje sadraja elije ili niza elija u istome radnome listu, u drugi radni
list i u drugu otvorenu radnu knjigu radi se u etiri osnovna koraka:
1. oznaiti to se eli kopirati (elija ili raspon elija)
2. uporabiti naredbu Kopiraj na neki od ovih naina:
kartica Polazno skupina Meuspremnik Kopiraj
[Ctrl]+[C]
brzi izbornik Kopiraj

3. kliknuti miem na mjesto kamo se eli zalijepiti kopirani sadraj
(oznaiti poetnu eliju budueg raspona na istom radnom listu, na
drugom radnom listu ili u drugoj radnoj knjizi)
4. uporabiti naredbu Zalijepi na neki od ovih naina:
kartica Polazno skupina Meuspremnik Lijepljenje
[Ctrl]+[V]
brzi izbornik Zalijepi.
Naredba Zalijepi zalijepit e sve to elija
sadri, dok naredba Vrijednosti lijepi samo Formule
Oblikovanje
vrijednosti, naredba Formula formule, ali i Vrijednosti
vrijednosti tamo gdje nema formula i naredba
Zalijepi
Oblikovanje lijepi samo oblikovanja.
Sadraj elije moe se jo bre kopirati pomou mia. Potrebno je oznaiti
eliju, pritisnuti tipku [Ctrl] i smjestiti se na rub elije. Kada pokaziva mia
poprimi oblik , eliju treba odvui na drugo mjesto.
3.10.2. Kopiranje pomou automatske ispune
Program Excel omoguava kopiranje sadraja elije pomou automatske

ispune:
1. oznaiti elije koje se ele kopirati
2. povlaiti dra za ispunu preko elija koje treba ispuniti
3. otpustiti tipku mia.
Dra za ispunu je mali kvadrat u donjem desnom kutu okvira za
oznaavanje aktivne elije. Kada se miem pokae na dra za ispunu,
pokaziva se pretvara u crni krii ( ).
37
3.10.3. Izrada nizova podataka
Pomou automatske ispune mogu se izraditi nizovi uzastopnih podataka

(brojeva, datuma ili teksta). Potrebno je unijeti poetne elemente u nizu
(jedan ili dva) i povlaiti dra za ispunu oznaenih elija na druge elije
dok se niz dovoljno ne proiri kako bi se smjestili svi potrebni podaci.
Na primjer, za niz rednih brojeva u prvu eliju treba upisati 1. kao poetni
broj niza, a zatim povlaiti dra za ispunu preko elija koje treba ispuniti.
Za niz parnih brojeva potrebno je upisati 2 u prvu eliju i 4 u drugu eliju,
odabrati obje elije, a zatim uporabiti dra za ispunu kako bi se niz proirio
do eljene vrijednosti.
Ako je potrebno unijeti nazive mjeseci, u prvu se eliju upie Sijeanj i
dra za ispunu povue se do elije s posljednjim nazivom mjeseca.
Nakon to se zavri kopiranje podataka pomou automatske ispune,
pojavljuje se oznaka Mogunosti automatske ispune odmah ispod
ispunjenoga dijela. Pritiskom na oznaku pojavljuje se popis za odabir
naina ispune podataka.
3.10.4. Premjetanje sadraja elija
Premjetanje sadraja elije ili raspona elija u istome radnome listu, u

drugi radni list i u drugu otvorenu radnu knjigu slino je kopiranju, osim to
se podaci uklanjaju s izvornoga mjesta i postavljaju se na novo mjesto. I
premjetanje se radi u etiri osnovna koraka:
1. oznaiti to to se eli premjestiti (elija ili raspon elija)
2. uporabiti naredbu Izrei na neki od ovih naina:
kartica Polazno skupina Meuspremnik Izrei
brzi izbornik Izrei
[Ctrl]+[X]
3. kliknuti miem na mjesto kamo se eli premjestiti sadraj
4. uporabiti naredbu Zalijepi na neki od ovih naina:
kartica Polazno skupina Meuspremnik Lijepljenje
brzi izbornik Zalijepi
[Ctrl]+[V].
38
Sadraj se elije moe premjestiti i pomou mia:

1. oznaiti eliju ili raspon elija
2. postaviti pokaziva mia na njihov rub
3. pritisnuti lijevu tipku mia da bi pokaziva mia poprimio oblik
4. odvui oznaeni raspon na drugo mjesto.
3.10.5. Brisanje sadraja elija
Najjednostavniji nain brisanja podataka u eliji ili rasponu elija je uporaba

tipke [Delete]. Prethodno je potrebno oznaiti eliju ili raspon elija iji se
sadraj eli obrisati.
Brisanje sadraja elija moe se obaviti i odabirom naredbe na kartici
Polazno skupina Ureivanje Oisti Oisti sadraj.
Naredba Oisti sve izbrisat

e sve iz elije: sadraj,
oblikovanja te komentare i
veze ako postoje.
Naredba Oisti sadraj postoji i na brzome izborniku.

Brisanje sadraja elije je postupak kojim se brie sadraj, a elija ostaje u
tablici prazna i ne dolazi do pomicanja susjednih elija.
3.11. Umetanje i brisanje elija, redaka i stupaca
Izmeu postojeih podataka u tablici mogu se dodati novi podaci

umetanjem jedne ili vie elija, cijeloga retka ili stupca. Takoer se moe
obrisati jedna ili vie elija, cijeli redak ili stupac. Umetanje ili brisanje elija
unutar postojeih uzrokuje pomicanje preostalih elija.
Umetanje se radi ovako:

umetanje redaka:
1. oznaiti redak iznad kojega se eli umetnuti novi redak
2. kartica Polazno skupina elije Umetni
Umetni retke lista.
umetanje stupaca:
1. oznaiti stupac ispred kojega se eli umetnuti novi stupac
Umetni stupce lista.
39
umetanje elija:
1. oznaiti toliko elija koliko ih se eli umetnuti
Umetni elije.
Na okviru Umetanje, mogunost Pomakni elije udesno oznaava da e

se postojee elije pomaknuti udesno, kako bi se nove elije mogle
umetnuti na mjesto odabranih elija.
Mogunost Pomakni elije nadolje oznaava da e se postojee elije
pomaknuti dolje. Mogunosti Cijeli redak i Cijeli stupac umeu cijeli redak,
odnosno stupac.
Brisanje se radi ovako:

brisanje redaka:
1. oznaiti redak koji se eli obrisati
2. kartica Polazno skupina elije Izbrii Izbrii retke
lista.
brisanje stupaca:
1. oznaiti stupac koji se eli obrisati
2. kartica Polazno skupina elije Izbrii Izbrii
stupce lista.
brisanje elija:
1. oznaiti one elije koje se ele obrisati
2. kartica Polazno skupina elije Izbrii
Izbrii elije.
Naredbe Umetni i Izbrii

mogu se uporabiti i s
brzoga izbornika.
Na okviru Brisanje, mogunost Pomakni elije ulijevo oznaava da e se

brisanjem oznaenih elija ostale elije pomaknuti ulijevo, a mogunost
Pomakni elije nagore da e se ostale elije pomaknuti gore.
Mogunosti Cijeli redak i Cijeli stupac briu cijeli redak ili stupac.
40
3.12. Promjena veliine redaka i stupaca
Promjena veliine redaka i stupaca odnosi se na promjenu visine retka i

irine stupca. U novome radnome listu svi stupci imaju standardnu irinu, a
redci standardnu visinu, to ovisi o veliini standardnoga fonta. Vrijednost
za standardnu irinu stupca oznaava prosjean broj znakova
standardnoga fonta koji mogu stati u eliju.
U radu s tablicama esto je potrebno prilagoditi visinu retka i irinu stupca
kako bi sadraj elije bio vidljiv. Ako je irina stupca neprilagoena, dio
teksta je nevidljiv ili ako se u eliji nalazi broj ili datum, prikazani su znakovi
ljestvica (######).
Promjena visine redaka:
1. oznaiti redak ili retke kojima se mijenja visina
2. kartica Polazno skupina elije Oblikuj Visina retka
3. upisati visinu u prikazani okvir.
Visina redaka moe se podeavati i miem. U podruju broja retka postavi

se pokaziva mia na razdjelnu crtu i kada pokaziva poprimi oblik
dvostruke strelice , pritisnutom lijevom tipkom mia povue se na
odgovarajuu visinu.
Dvostrukim klikom miem na razdjelnu crtu ili odabirom naredbe
Samoprilagodi visinu retka s popisa naredbi visina retka e se prilagoditi
najviem zapisu (najveem fontu) u oznaenome retku.
Promjena irine stupaca:
1. oznaiti stupac ili stupce kojima se mijenja irina
2. kartica Polazno skupina elije
Oblikuj irina stupca ili
brzi izbornik irina stupca
3. upisati irinu u prikazani okvir.
I irina stupaca moe se podeavati miem. U podruju naziva stupaca
postavi se pokaziva mia na razdjelnu crtu i kada pokaziva poprimi oblik
dvostruke strelice , pritisnutom lijevom tipkom mia povue se na
odgovarajuu irinu.
Dvostrukim klikom miem na razdjelnu crtu ili odabirom naredbe
Samoprilagodi irinu stupca s popisa naredbi irina e se stupca
prilagoditi najirem zapisu u oznaenome stupcu.
Odreivanje nove standardne irine svih stupaca u aktivnome radnome
listu obavlja se odabirom naredbe Zadana irina.
41
3.13. Zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca
Kada radni list sadri vie informacija nego to moe stati na zaslon,
sadraj prozora mora se pomaknuti kako bi bili vidljivi i drugi dijelovi radne
tablice. Pri tome se esto na zaslonu eli zadrati odreeni dio tablice, npr.
naslovi redaka ili stupaca zaglavlja tablice. Njihova vidljivost moe se
postii zamrzavanjem dijela radne tablice. Prilikom pomaka sadraja,
zamrznuti dijelovi i dalje ostaju prikazani u prozoru na istome mjestu.
Postupak zamrzavanja:
1. odabrati eliju, redak ili stupac iznad i(li) lijevo od kojih se ele
zamrznuti redci ili stupci
2. odabrati na kartici Prikaz u skupini Prozor naredbu
Zamrzavanja okana i mogunost Zamrzni okna.
Mogunosti Zamrzni gornji redak i Zamrzni prvi stupac zamrznut e

samo prvi redak ili prvi stupac.
Odmrzavanje naslova vri se odabirom naredbe Odmrzni okna, koja se
pojavljuje na istome mjestu gdje su i mogunosti zamrzavanja.
3.14. Podjela prozora
Za lake pregledavanje velike koliine podataka u radnome listu, prikaz se

radnoga lista moe prilagoditi na vie naina. Jedan od naina je podjela
prozora na posebna okna kako bi se istovremeno mogli vidjeti razliiti i
udaljeniji dijelovi radnoga lista.
Radni se list moe podijeliti na dva vodoravna i dva okomita okna. Po njima
se kree odvojeno pomou traka za pomicanje.
42
Kako bi se radni list podijelio, potrebno je:

1. oznaiti mjesto podjele (jednu eliju, cijeli redak ili cijeli stupac)
2. odabrati naredbu Prikaz Prozor Podijeli.
Veliina se okna moe promijeniti i prilagoditi, odnosno linija se podjele,
vodoravna ili okomita, moe premjestiti. Za to je potrebno lijevom tipkom
mia uhvatiti liniju podjele u trenutku kada pokaziva mia ima oblik ili
oblik i povui je na eljeno mjesto, prema gore, prema dolje ili ulijevo,
odnosno udesno.
Podjela se radnoga lista moe ukloniti iskljuivanjem naredbe Podijeli
(Prikaz Prozor Podijeli), povlaenjem linije podjele izvan radnoga
lista ili dvostukim klikom miem na liniju podjele.
3.15. Brza analiza podataka
Analiziranje podataka zahtijeva dosta truda, no u programu Excel 2016

pomou alata Brza analiza za to je potrebno tek nekoliko koraka. U trenu
se mogu stvoriti razne vrste grafikona ili pak dodati minijaturne grafikone
(nazivaju se mini grafikoni). Moe se primijeniti stil tablice, stvoriti zaokretne
tablice, brzo umetati zbrojeve i primijeniti uvjetno oblikovanje.
Postupak brzog analiziranja podataka:
1. odabrati elije koje sadre podatke za analizu
2. pritisnuti dugme Brza analiza koje se pojavljuje u donjem

desnom kutu odabranih podataka (ili pritisnuti [Ctrl]+[Q])
3. u galeriji Brza analiza odabrati eljenu karticu da bi se, na primjer,
vidio grafiki prikaz podataka (kartica Grafikoni) ili izraunale brze
formule (kartica Ukupni zbrojevi)
4. odabrati mogunost ili prelaziti pokazivaem mia po ponuenim

mogunostima kako bi se vidio njihov pretpregled.
Primjer brze primjene uvjetnog oblikovanja trake podataka kako bi se
lake uoio odnos vrijednosti u elijama (dulja traka predstavlja veu
vrijednost, a kraa manju):
43
3.16. Vjeba: Umetanje, brisanje i kopiranje
1. Otvorite datoteku 05_Umetanje.xlsx.

2. Proirite stupac B tako da cijeli tekst bude vidljiv.
3. U tablicu umetnite prazne retke na mjestu gdje prema rednome
broju nedostaju upanije i u njih kopirajte odgovarajue podatke koji
se nalaze ispod tablice.
4. Izmeu stupaca C i D umetnite novi stupac i nazovite ga Postotak.
5. Redcima sa zaglavljem tablice (3. redak) i s podatkom za
Republiku Hrvatsku promijenite visinu na 30.
6. Oistite sadraj elija ispod tablice gdje se nalaze podaci za
umetnute upanije.
7. Zamrznite prva tri retka radnoga lista.
8. Oznaite tablicu na radnome listu Prvi i kopirajte je na radni list
Drugi.
9. Spremite promjene u datoteci i zatvorite je.
upisivanje podataka u elije

ureivanje podataka
uporaba naredbi Poniti i Ponovi
oznaavanje elija, redaka, stupaca i cijeloga radnoga lista
traenje i zamjena odreenoga podatka
razvrstavanje podataka
filtriranje podataka
kopiranje, premjetanje i brisanje sadraja elija
umetanje i brisanje elija, stupaca i redaka
mijenjanje veliine stupaca i redaka
zamrzavanje naslovnih redaka i stupaca
podjela prozora na okna
brza analiza podataka.
44
4. Oblikovanje podataka i tablica

oblikovati podatke kao brojane, datumske ili tekstne vrijednosti
poravnati sadraj elije, dodati ili obrisati obrub ili ispunu elije.
Pod oblikovanjem se podrazumijeva oblikovanje vrijednosti u elijama i

oblikovanje tablice, odnosno elija. Nakon unosa podataka, tablicu treba
urediti i oblikovati. Podaci se mogu prikazati u odgovarajuem obliku, moe
se izvriti poravnanje podataka u eliji, mogu se oblikovati znakovi i dodati
efekti, obrubi i sjenanje.
Primjer neoblikovane i oblikovane tablice:
Naredbe za oblikovanje nalaze se na kartici Polazno u skupinama Font,

Poravnanje, Broj i Stilovi.
Naredbe u skupini Font slue za oblikovanje znakova, dodavanje obruba i

sjenanje elija. Naredbama u skupini Poravnanje mogu se izvriti razna Zanimljivosti i napomene
poravnanja sadraja elije. Naredbama skupine Broj podacima se odreuju
Oblikovanje podatka, fonta i
oblici, npr. oblik broja sa zadanim brojem decimala, oblik postotka, valutni elije moe se izvriti i
oblik itd. Skupina Stilovi nudi mogunosti automatskoga oblikovanja. pomou naredbi na Mini
alatnoj traci prikazanoj uz
Ako su potrebne dodatne i detaljne mogunosti oblikovanja, one se mogu brzi izbornik.
pronai na karticama dijalokoga okvira Oblikovanje elija. Dijaloki se
okvir pokree klikom miem na strelicu (Pokreta dijalokog okvira) u
donjem desnom kutu pojedine skupine.
Dijaloki okvir Oblikovanje

elija pokree se i
naredbom Oblikuj elije s
brzoga izbornika ili na
kartici Polazno skupina
elije Oblikuj
Oblikovanje elija.
45
4.1. Oblikovanje podataka
Na kartici Broj dijalokoga okvira Oblikovanje elija nude se mnogobrojne

mogunosti za oblikovanje brojanih, datumskih i tekstnih vrijednosti.
U tablici su prikazane kategorije oblikovanja elije s primjerima i opisima:
Kategorija Primjer Opis
Excel prikazuje vrijednost onako kako je

456.908,00 kn
Openito upisana. Taj oblik prikazuje znak valute
10,60
ili postotka samo ako su upisani.
Podrazumijevani oblik broja ima dva
decimalna mjesta koja se mogu
3.400,50 poveavati ili smanjivati. Moe se
Brojana
-120,39 odrediti razdjelnik za tisuice i oblik
negativnog broja. Negativni brojevi
mogu se pojaviti i u crvenoj boji.
3.400,50 kn Valutni oblici slue za openite novane
Valutna
-3.400,50 kn vrijednosti prema izabranim simbolima.
Raunovodstveni oblici poravnavaju
3.400,00 kn
Raunovodstveni simbole valute i decimalne toke u
-978,21 kn
stupcu.
Datum 14.03.2004. Datumski oblici
Vrijeme 10:00 Vremenski oblici
Oblici postotka mnoe vrijednost elije

Postotak 99,50% sa 100 i prikazuju rezultat sa simbolom
postotka.
Oblik razlomka s unaprijed odreenim
Razlomak 1/2
nazivnikom.
Taj se oblik rabi za prikaz brojeva u
Znanstvena 3,40E+03
znanstvenoj notaciji.
Sadraj elije prikazan je tono onako
Tekst 135RV90 kako je unesen, tekst i brojevi prikazuju
se kao tekst.
Taj je oblik dizajniran za prikaz
potanskih brojeva, brojeva telefona,
Posebno 02110-000 JMBG-a i sl. tako da nije potrebno
upisivati dodatne znakove kao to su
povlake.
Slui za izradu vlastitoga oblika. Moe
se rabiti bilo koji oblik iz popisa Vrsta te
se na njemu mogu uiniti promjene.
Oznaka # prikazuje samo znaajne
Korisnika #.##0,00
znamenke, nevane nule ne prikazuje.
0 (nula) prikazuje nevane nule ako broj
ima manje znamenki nego to u obliku
ima nula.
46
ee rabljene naredbe za oblikovanje podataka nalaze se na kartici

Polazno u skupini Broj:
Naredba Naziv Opis

Nudi mogunosti odabira oblika
Oblik broja
podatka.
Oblik raunovodstvenog Podatku daje raunovodstveni i valutni
broja oblik.
Stil postotka Podatku daje oblik postotka.
Podatku daje raunovodstveni oblik s
Stil zareza
razdjelnikom tisuica.
Poveava broj decimalnih mjesta za
Poveaj broj decimala
prikaz.
Smanjenje broja Smanjuje broj decimalnih mjesta za
decimalnih mjesta prikaz.
4.2. Oblikovanje tablice
4.2.1. Oblikovanje znakova
Oblikovanje znakova obuhvaa: promjenu vrste, stila, veliine i boje

znakova, podcrtavanje znakova i dodavanje efekata.
Najbri je nain za oblikovanje znakova uporaba naredbi u skupini Font na
kartici Polazno:
Naredba Naziv Opis

Font mogunosti odabira vrste fonta
Veliina fonta odreivanje veliine fonta
Poveavanje/Smanji-
poveavanje ili smanjivanje veliine fonta
vanje veliine fonta
Podebljano podebljani font
Kurziv ukoeni font
Podcrtavanje podcrtano
Boja fonta boja fonta
Drugi je nain za oblikovanje znakova pomou dijalokoga okvira

Oblikovanje elija, kartica Font:
u okviru Font odabire se vrsta fonta
u okviru Stil fonta odabire se stil fonta podebljano, ukoeno
u okviru Veliina odabire se ili se upisuje veliina fonta
u okviru Podcrtano odabire se oblik linije za podcrtavanje
u okviru Boja odabire se boja fonta
u okviru Efekti dodaju se efekti precrtanoga teksta, oblik
eksponenta i oblik indeksa
47
u okviru Pretpregled prikazuje se uzorak teksta sa svim

primijenjenim oblikovanjima.
Oblikovanje elije moe se primijeniti i na dio tekstnoga podatka, npr.

oblikovanje eksponenta ili indeksa.
4.2.2. Poravnanje sadraja elije
Upisani podaci u eliji se automatski poravnavaju tekst na lijevu, a brojevi

na desnu stranu. Prema osnovnim postavkama i tekst i brojevi smjeteni su
na dnu elije. Meutim, promijeniti se moe i vodoravno i okomito
poravnanje podataka u eliji.
Naredba Naziv Opis

Poravnanje s gornjom/donjom
okomito poravnanje sadraja
marginom i po sredini
Lijevo/desno poravnanje i
vodoravno poravnanje sadraja
sredina
Usmjerenje usmjerenje sadraja pod kutom
Smanji/poveaj uvlaku smanjivanje/poveavanje uvlake
Prelamanje teksta prelamanje teksta unutar elije

spajanje oznaenih elija u
Spoji i centriraj
jednu i centriranje sadraja
Na oznaenoj eliji ili rasponu elija mogu se primijeniti mogunosti raznih

poravnanja s dijalokoga okvira Oblikovanje elija, kartica Poravnanje:
Vodoravno nudi mogunosti vodoravnoga poravnanja u odnosu

na irinu elije: lijevo, desno, sredina, obostrano, s uvlakom i dr.
Okomito nudi mogunosti okomitoga poravnanja u odnosu na
visinu elije: vrh, sredina, dno i dr.
Pomou okvira Usmjerenje moe se odrediti stil i kut pod kojim e
tekst biti napisan.
48
Mogunost Prelomi tekst prelama dugaak tekst u vie redaka u

istoj eliji. Zanimljivosti i napomene
Mogunost Stisni da stane omoguava stiskanje teksta tako da Tekst dui od irine elije
stane u eliju. Pri tome se font teksta smanjuje ili poveava do moe se prelomiti u vie
zadane veliine. redaka iste elije i tipkovnim
preacem [Alt]+[Enter].
Mogunost Spoji elije spaja nekoliko elija u jednu.
4.2.3. Dodavanje obruba elijama
Na radnome listu nalazi se mrea linija koja

okruuje svaku eliju. Ta se mrea obino ne
ispisuje na papiru, ve slui za pregledniji rad s
elijama.
elijama se mogu postaviti vidljive linije oko elije ili
raspona elija (tablice s podacima) dodavanjem
obruba.
Obrubi se dodaju odabirom mogunosti naredbe

Obrubi u skupini Font na kartici Polazno.
49
Obrubi se mogu postaviti i pomou dijalokoga okvira Oblikovanje elija,

kartica Obrub:
Obrubi se postavljaju ovako:

1. oznaiti eljene elije
2. na dijalokome okviru odabrati vrstu i boju linija
3. pritiskom na dugmeta obruba odrediti smjetaj linija: vanjski rubovi,
unutarnji rubovi, gornji rub, donji rub, desni, lijevi itd.
Uklanjanje linija obruba oznaenim elijama postie se dugmetom Nema.
4.2.4. Boja pozadine elija
Promjena boje pozadine elije postie se naredbom Boja ispune u

skupini Font na kartici Polazno. Na galeriji se odabire eljena boja.
Boja elije moe se

promijeniti i pomou
dijalokoga okvira
Oblikovanje elija. Na
kartici Ispuna ponueno je
jo vie mogunosti.
Osim vie boja, odabrati se
mogu efekti ispune i uzorak
(Boja uzorka i Stil uzorka).
50
4.3. Primjena stilova

elija ili oznaeni raspon elija moe se brzo oblikovati pomou stilova
elije. Potrebno je pritisnuti naredbu Polazno Stilovi Stilovi elija.
Kretanjem po galeriji stilova odabrani stil prikazuje se na oznaenim
elijama u radnome listu, a pritiskom na eljeni stil on ostaje primijenjen.
4.4. Kopiranje i brisanje oblikovanja

Oblikovanje elije moe se primijeniti, odnosno kopirati s jedne ili nekoliko
elija na druge elije pomou Prenositelja oblikovanja : Zanimljivosti i napomene
1. oznaiti eliju koja sadri oblikovanje koje se prenosi Dvostrukim klikom miem
na dugme Prenositelj
2. kliknuti miem na naredbu Prenositelj oblikovanja (kartica Polazno oblikovanja, naredba
skupina Meuspremnik) ostaje ukljuena i dostupna
za primjenu sve dok se ne
3. pokaziva mia poprima oblik kista , kliknuti miem na jednu iskljui ponovnim pritiskom
eliju ili povui preko raspona elija na koje se eli primijeniti na istu naredbu ili na tipku
[Esc].
kopirano oblikovanje
4. otpustiti tipku mia oblikovanje e se kopirati i primijeniti na
oznaene elije.
Oblikovanje elije (bez sadraja) moe se kopirati s jedne elije na drugu
pomou posebnoga lijepljenja koje se nalazi:
na kartici Polazno skupina Meuspremnik donji dio naredbe
Lijepljenje Druge mogunosti lijepljenja Oblikovanje
Mogunost lijepljenja samo

oblikovanja nalazi se i na
dijalokome okviru
Posebno lijepljenje.
51
na brzome izborniku koji se otvara pritiskom na desnu tipku mia

Mogunosti lijepljenja Oblikovanje.
Tim se postupcima kopira samo oblikovanje, na primjer, boja pozadine ili

obrubi, ali ne i sadraj elija.
4.4.1. Brisanje oblikovanja
Postavljeno oblikovanje uklanja se ili brie odabirom naredbe na kartici

Polazno skupina Ureivanje Oisti Oisti oblikovanja.
52
4.5. Vjeba: Oblikovanje
1. Otvorite datoteku 06_Oblikovanje.xlsx.

2. U radnom listu Tablica 1 samostalno oblikujte tablicu u rasponu
elija A11:D18 po uzoru na prvu tablicu koja je oblikovana (nemojte
kopirati oblikovanje).
3. U eliju F2 upiite dananji datum i primijenite oblikovanje datuma
tako da je vidljiv naziv mjeseca i toka iza godine.
4. U radnom listu Tablica 2 samostalno oblikujte tablicu u rasponu
elija E1:G25 po uzoru na prvu tablicu koja je oblikovana (nemojte
kopirati oblikovanje).
5. U radnom listu Tablica 3 oblikujte tablicu kopiranjem oblikovanja s
oblikovane tablice.
6. Spremite promjene i zatvorite datoteku.
7. Otvorite datoteku 03_Unos podataka.xlsx koju ste sami stvorili
tijekom vjebe 3.3. i oblikujte tablice po elji.
53

oblikovanje podataka u elijama
oblikovanje znakova vrsta, stil, boja, veliina, efekti
poravnanje sadraja elije
dodavanje rubova i sjenanje
primjena stila elije
kopiranje oblikovanja
brisanje oblikovanja.
54
5. Formule i funkcije

izraditi formule s operatorima i ugradnjom funkcija
prepoznati i razumjeti standardne pogreke u formulama
adresirati elije i razlikovati vrste adresa
rabiti funkcije SUM, AVERAGE, MIN, MAX, COUNT, COUNTA,
COUNTBLANK, ROUND i IF.
Formule su temelj proraunskih tablica. Program Excel nudi razne

mogunosti za izradu jednostavnih i sloenih izrauna pomou formula.
Poznavanjem pravila za unos podataka u elije te uporabom matematikih
operatora i funkcija radni list postaje moan kalkulator.
Formule omoguavaju izraune s vrijednostima zapisanima u tablice.
Pomou formula dobivaju se rezultati razliitih operacija, od zbrajanja,
mnoenja, brojenja do sloenih financijskih ili statistikih operacija.
Formula moe sadravati nekoliko vrsta elemenata koji ine argumente
formule: vrijednosti (broj, tekst, logike vrijednosti), adrese ili nazive elija,
operatore, funkcije.
Kao i podaci, formule se mogu brisati, ureivati, premjetati i kopirati.
5.1. Izrada formula
Formula uvijek poinje znakom jednakosti (=). Argumenti se odvajaju

znakom toka-zarez (;), a rasponi elija dvotokom (:). Zanimljivosti i napomene
Znak odvajanja argumenata (List separator) odreen je u osnovnim Znak jednakosti programu
postavkama na raunalu (izbornik Start Upravljaka ploa Regija i Excel govori da sljedei
znakovi izrauju formulu.
jezik Prilagodi ovaj oblik Brojevi).
Ako se znak jednakosti
Za izvoenje osnovnih matematikih operacija, kao to su zbrajanje, ispusti, Excel interpretira
oduzimanje, dijeljenje ili mnoenje, kombiniranje brojeva i dobivanje znakove kao tekst ili kao
brojanih rezultata, rabe se matematiki operatori: broj (ako su unesene kao
ispravne brojane
vrijednosti).
Operator Operacija Primjer Rezultat
+ Zbrajanje =A1+A2 Zbroj vrijednosti elija A1 i A2.
- Oduzimanje =A1-A2 Razlika vrijednosti elija A1 i A2.
* Mnoenje =A1*A2 Umnoak vrijednosti elija A1 i A2.
/ Dijeljenje =A1/A2 Kolinik vrijednosti elija A1 i A2.

Vrijednost elije A1 na treu
^ Potenciranje =A1^3
potenciju.
Operatori su usporeivanja =, >, <, >=, <=, <>, a operator je spajanja ili
povezivanja dvaju nizova znakova & (and).
55
Rezultat formule nakon uporabe matematikih operatora je nova brojana

vrijednost, nakon uporabe operatora usporeivanja je logika vrijednost
FALSE ili TRUE, a nakon uporabe operatora spajanja dobiva se spojeni niz
vrijednosti.
Formula se izraunava s lijeva na desno prema odreenome redoslijedu za
svaki operator u formuli. Ako se u formuli kombinira vie operatora,
operacije se izvode ovim redoslijedom: potenciranje, mnoenje ili dijeljenje,
zbrajanje ili oduzimanje, spajanje i na kraju usporedba. Sadri li formula
operatore s istom prednou (npr. mnoenja i dijeljenja), operatori se
vrednuju s lijeva na desno.
Za promjenu redoslijeda vrednovanja rabe se okrugle zagrade u koje se
upisuje onaj dio formule koji se treba izraunati prvi. Na primjer, formula
=5+2*3 kao rezultat daje 11, jer se najprije mnoi, a zatim zbraja. Ta
formula mnoi 2 s 3, a zatim se rezultatu pribraja 5.
Meutim, ako se rabe zagrade, kao u formuli =(5+2)*3, rezultat je 21, jer se
prvo izraunava ono to je u zagradi (zbrajanje 5 i 2), pa se dobiveni
rezultat mnoi s 3. Zagrade izravno utjeu na redoslijed izvravanja
operacija.
U formuli se mogu rabiti brojevi i adrese elija koje sadre podatke. Prilikom
unoenja u formulu broj se ne smije oblikovati. Na primjer, ak i ako je
vrijednost koja se eli unijeti 1.000,00 kn, u formulu se unosi 1000. Brojevi i
adrese elija mogu se i kombinirati (npr. =A2+5).
Formula se moe upisati na dva naina: unosom adrese elije ili odabirom
Zanimljivosti i napomene elija s podacima koje sudjeluju u formuli. Za upis formule treba:
Ako se u formulama rabe 1. oznaiti eliju koja e prikazivati rezultat
podaci iz neke druge elije,
preporua se rabiti adrese 2. upisati znak jednakosti (=)
elija radije nego runo
upisivati brojeve.
3. upisati adrese elija koje sudjeluju u formuli, izmeu njih upisati
operator ili odabrati miem eliju ija se adresa stavlja kao prva u
formuli, upisati operator i odabrati sljedeu eliju koja sudjeluje u
formuli odabir elija i upisivanje operatora moe se ponavljati dok
se formula ne zavri (npr. =C2+C3+C4+C5)
4. zapisati unesenu formulu pritiskom tipke [Enter] ili dugmetom .
U eliji se prikazuje rezultat formule prikazana vrijednost, a u traci
formule pojavljuje se oblik formule stvarna ili zapisana vrijednost.
Promjena zadanih postavki

prorauna vri se na kartici
Datoteka Mogunosti
Formule.
Izraun u radnoj knjizi Promjena sadraja zapisanoga u eliji tablice utjee na rezultat formule
moe se osim automatski koja u izraunu rabi tu eliju. To je vano svojstvo proraunskih tablica.
izvoditi i runo, odnosno
kada se pritisne tipka F9 ili Dakle, izmjena vrijednosti podatka zapisanoga u eliji proraunske tablice
naredba Formule Izraun izravno utjee na rezultat formule koja u sebi sadri adresu te elije.
Izraunaj sad. Preraunavanje formula je prema zadanim postavkama trenutano.
56
5.1.1. Pogreke pri unosu formule
Ako formula ne moe pravilno izraunati rezultat, u eliji se prikazuje

pogreka. Pokraj aktivirane elije s pogrekom pojavljuje se oznaka Slijedi
pogreke . Klikom miem na oznaku pokazuje se izbornik informacija
o pogreci i nudi se pomo za njezino ispravljanje.
U tablici su opisane najee pogreke, njihovo znaenje i primjer:
Vrsta pogreke Opis znaenje, primjer

Stupac nije dovoljno irok za prikazivanje rezultata
(potrebno je prilagoditi irinu stupca) ili se negativni
broj eli oblikovati kao datum ili vrijeme.
#######
Formula sadri pogrean argument (npr. tekst tamo

gdje je potreban broj).
#VRIJEDNOST!
#VALUE!
Formula sadri tekst koji Excel ne prepoznaje. Moda

su isputeni znakovi dvotoka, toka zarez, navodnici
ili je pogrean naziv funkcije.
#NAZIV?
#NAME?
Formula se odnosi na eliju koja ne postoji (to se

moe dogoditi kada se elija izbrie).
#REF!
57
Vrsta pogreke Opis znaenje, primjer

Formula pokuava izvriti dijeljenje nulom (najee
dijeljenje s praznom elijom).
#DIJ/0!
#DIV/0!
Formula sadri pogrean argument ili je rezultat

formule predug za prikaz u programu Excel.
#BROJ!
#NUM!
Za izvoenje formule nisu dostupne vrijednosti.
#N/D
#N/A
Ukljuena je praznina izmeu dva raspona u formuli,

najee je izostavljen znak dvotoka ili toka zarez.
#NULA!
#NULL!
Izrazi u formuli mogu se ispraviti ili promijeniti u postupku ureivanja u koji

se dolazi dvostrukim klikom miem na eliju s formulom ili klikom miem na
traku formule. elije koje sudjeluju u formuli tada su osjenane i oznaene
posebnim okvirom.
58
5.2. Adresiranje
Svaka elija ima svoju adresu (slovna oznaka stupca i broj retka). Na
primjer, elija B5 nalazi se u stupcu B i retku 5. Adresa elije je jedinstvena.
Ako se rabe adrese iz drugih radnih listova ili radnih knjiga, tada se ispred
oznake stupca i retka prikazuje ime datoteke i ime radnoga lista
(npr. '[Tablica.xls]Podaci'!B7).
5.2.1. Kopiranje i premjetanje formula
Kopiranje elije koja sadri formulu obavlja se na isti nain kao i kopiranje
elije s drugim vrstama podataka pomou automatske ispune ili metodom
Kopiraj-Zalijepi. Tim metodama formula e se primijeniti na novome
mjestu i preraunati, ali e se kopirati i oblikovanje izvorne elije.
Meutim, ako se eli kopirati samo formula, bez dodatnih oblikovanja,
komentara i slino, tada se nakon oznaavanja elije za kopiranje i odabira
naredbe Kopiraj na novome mjestu rabi mogunost lijepljenja samo
formule:
kartica Polazno skupina Meuspremnik donji dio naredbe
Lijepljenje Zalijepi mogunost Formule
brzi izbornik Mogunosti lijepljenja Formule.
Postupak premjetanja formula identian je postupku premjetanja

podataka. Rabe se naredbe Izrei i Zalijepi ili se premjetanje moe obaviti
pomou mia pomicanjem elije.
Kod premjetanja, adrese se u formuli ne mijenjaju.
59
5.2.2. Vrste adresa
Kada se kopira elija s formulom, adrese se elija u formuli mijenjaju i

automatski prilagoavaju novome mjestu. To se naziva relativnim
adresiranjem (npr. A1), jer se adrese u izvornoj formuli same podeavaju
kako bi se prilagodile novome retku ili stupcu koji sudjeluje u izraunu
formule.
Ponekad nije potrebno da se adrese podeavaju i mijenjaju prilikom

kopiranja formule. U tome se sluaju rabe apsolutne adrese elija, koje se
kopiranjem ne mijenjaju. Adrese u formuli pretvaraju se u apsolutne
pomou znaka za dolar ($) ispred slovne oznake stupca i ispred broja retka
koji ine adresu elije (npr. $A$2).
Mijeane adrese su adrese koje su samo djelomino apsolutne (npr. $A2

ili A$2). Kada se formula s mijeanom adresom kopira u drugu eliju,
mijenja se samo relativni dio adrese.
Znak za dolar moe se upisati izravno u formulu ili se vrsta adrese, za
trenutano oznaenu adresu u formuli, moe odabrati pritiskom na tipku
[F4].
60
5.3. Vjeba: Formule
1. U kojoj se formuli rabi samo relativna adresa? Kriiem oznaite

toan odgovor.
=SUM(A5;C1;$G80:$G120)
=B2*$A$1/B18
=ROUND(A1:C85;D1:D85)
=$B$18*SUM(B4:G4)
2. Otvorite datoteku 07_Formule.xlsx.
3. U radnome listu Trajanje popunite prazne elije tablice rabei
formule s operatorima zbrajanja, oduzimanja, dijeljenja i mnoenja.
4. U radnome listu Prijavljene potrebe u eliji D23 upiite formulu
pomou operatora za zbrajanje kojom ete zbrojiti vrijednosti iz
elija D6 do D22.
5. Dobivenu formulu u eliji D23 kopirajte u eliju E23.
6. Popunite prva dva prazna stupca tablice rabei formule za izraun
indeksa i razlike.
7. Rabei apsolutne adrese, pomou formule izraunajte udio pojedine
djelatnosti u ukupnome broju u posljednja dva prazna stupca.
8. U radnome listu Tekui raun u stupcu Stanje rauna, poevi od
elije E6, izraunajte iznos stanja rauna za svaki redak uzimajui u
obzir stanje iz prethodnoga retka, prihode i rashode.
9. U radnome listu Uvoz pomou formula izraunajte ukupan i
prosjean uvoz i izvoz.
10. U eliju D3 upiite naslov stupca Omjer izvoza i uvoza i za
pojedine zemlje i redak Ukupno izraunajte omjer izvoza i uvoza
(izvoz u odnosu na uvoz).
11. U eliju E3 upiite naslov stupca Izvoz u odnosu na prosjek, a u
ostalim elijama stupca izraunajte omjer izvoza u pojedine zemlje u
odnosu na prosjean izvoz. (U formuli rabite apsolutnu adresu.)
12. U eliju F3 upiite naslov stupca Izvoz u odnosu na Njemaku u
kojem izraunajte omjer izvoza u pojedine zemlje u odnosu na izvoz
u Njemaku. (U formuli rabite apsolutnu adresu.)
13. U radnome listu Reijski trokovi napravite obraun reijskih
trokova za navedena domainstva. Prvo u eliji C14 izraunajte
koliko ima stanovnika zgrade.
14. Trokove za vodu podijelite na stanove prema broju lanova njihova
domainstva.
15. Trokove za struju ravnomjerno podijelite na sve stanove.
16. Isto tako i raun za ienje ravnomjerno podijelite na sve stanove.
17. U retku UKUPNO zbrojite iznose za vodu, struju i ienje. Ukupni
iznosi moraju biti identini iznosima rauna u elijama C2 do C4.
18. U stupcu Ukupno zbrojite iznose za vodu, struju i ienje za svaki
stan posebno.
61
19. U radnome listu Raun u eliju D13 upiite aktualnu opu stopu
Poreza na dodanu vrijednost (PDV).
20. Pomnoite koliine i jedinine cijene kako biste dobili ukupnu cijenu
bez PDV-a.
21. U stupcu Iznos PDV-a izraunajte iznose PDV-a rabei stopu iz
elije D13.
22. U stupcu Cijena s PDV-om zbrojite cijene bez PDV-a i iznose
PDV-a za svaku pojedinu stavku.
23. Na kraju, u retku UKUPNO zbrojite dobivene iznose u sva tri
stupca.
24. Ako ste dobro savladali formule i brzo rjeavali zadatke, rijeite i
zadatke na radnim listovima Dopunski 1 i Dopunski 2.
62
5.4. Funkcije
Funkcije su gotovi sloeni specijalni izrazi koji izvode niz operacija i

izrauna pomou odreenih vrijednosti (argumenata) u nekome tono
zadanome redoslijedu ili strukturi te kao rezultat vraaju novu vrijednost.
Pomou funkcija se izvode jednostavni ili sloeni izrauni.
Na primjer, za dobivanje zbroja niza brojeva u elijama moe se uporabiti
funkcija SUM (=SUM(A1:A11)) umjesto upisivanja formule s nabrajanjem
svih elija (=A1+A2+A3+A4...).
Program Excel 2016 raspolae s oko 400 funkcija, koje su svrstane u
kategorije: financijske funkcije, logike, tekstne, datumske i vremenske,
funkcije pretraivanja i referenci, matematike i trigonometrijske, statistike,
inenjerske, funkcije kocke, informacijske funkcije, web-funkcije, funkcije
baze podataka i funkcije kompatibilnosti.
Znak jednakosti
Naziv funkcije Dvotoka za raspon elija Zanimljivosti i napomene
Funkcije iz kategorije
=SUM(A1:A5;C1:C5) Kompatibilnost i dalje se
mogu koristiti zbog
Toka-zarez za odvajanje argumenata kompatibilnosti sa starijim
Argumenti u okruglim zagradama inaicama programa Excel.
U novijim inaicama
programa Excel one su
zamijenjene novim
Svaka funkcija sastoji se od naziva funkcije, koji govori koja e operacija funkcijama koje nude veu
biti izvedena, i argumenata, koji predstavljaju podatke s kojima se rauna. tonost i dodijeljeni su im
nazivi koji bolje odraavaju
Obavezno se nalaze u okrugloj zagradi. Najvie ih moe biti 255, a nekoliko njihovu namjenu.
funkcija nema svojih argumenata.
Oblik funkcije moe biti:
=FUNKCIJA() ili
=FUNKCIJA(argument1;argument2;;argumentn)
Argumenti mogu biti brojevi, tekst, adrese ili nazivi elija, logike vrijednosti,
druge funkcije i sl. Odvajaju se znakom toka-zarez (;), to ovisi o
osnovnim postavkama na raunalu.
Operator raspona, dvotoka (:), slui za oznaavanje raspona elija. Na
primjer, SUM(A1:A5) odnosi se na raspon elija od A1 do A5, ukljuujui i
te dvije elije.
Argument Primjer
Broj =SUM(100;25;18)
Tekst =IF(A3>50;''Prolaz'';''Pad'')
Adresa elije =SUM(A1:C22;$G$8)
Naziv elije =SUM(Ukupno;Ukupno*Porez)
Logika vrijednost =IF(A3>50;''Prolaz'';''Pad'')
Funkcija, formula
=IF(AND(A3>50;A3<100);A3+100;0)
(ugnijeena)
63
Funkcije obuhvaene u ovome teaju:
Funkcija Primjer Opis

SUM Zbroj vrijednosti u
=SUM(A1:A10)
Zbroj rasponu
Prosjena vrijednost u
AVERAGE
=AVERAGE(A4:A9) rasponu (aritmetika
Prosjek
sredina)
MIN Najmanja vrijednost u
=MIN(B4:B10)
Minimum rasponu
MAX Najvea vrijednost u

=MAX(B4:B10)
Maksimum rasponu
COUNT Broj elija u rasponu s

=COUNT(C1:C20)
Broja brojeva brojanim vrijednostima
COUNTA Broj elija u rasponu s

=COUNTA(C1:C20)
Broja bilo kojim vrijednostima
ROUND Zaokrueni broj na

=ROUND(A1;-2)
Zaokruivanje zadani broj znamenaka
Uvjetna funkcija, ako je
uvjet ispunjen, vraa
IF prvu vrijednost (npr.
=IF(A3>50;''Prolaz'';''Pad'')
Ako Prolaz), a ako nije, vraa
drugu vrijednost (npr.
Pad)
5.4.1. Umetanje funkcija
Kao i kod jednostavne formule s operatorima, polazi se od elije u kojoj

elimo prikazati rezultat. Stoga je prvi korak prilikom izrade formule i
umetanja funkcije u formulu oznaavanje elije koja e prikazati rezultat.
Zatim slijedi odabir funkcije i njezino umetanje u formulu. Postoji nekoliko
naina umetanja funkcija u formulu.
Brz je i jednostavan nain umetanja najee rabljenih funkcija pomou
naredbe Automatski zbroj, koja se nalazi na kartici Polazno u skupini
Ureivanje.
64
Klikom miem na naredbu Automatski zbroj odmah se umee funkcija

SUM, a klikom miem na strelicu pored naredbe otvara se izbornik za
odabir odgovarajue funkcije iz skupine najee rabljenih: Zbroj (SUM),
Prosjek (AVERAGE), Prebrojavanje brojeva (COUNT), Maksimalno (MAX) i
Minimalno (MIN).
Umetnuta funkcija nudi raspon elija koje e ui u formulu. Ako ponueni

raspon odgovara, unos funkcije potvruje se tipkom [Enter], a ako ne
odgovara, miem se oznai potreban raspon ili vie njih i nakon toga se
potvruje unos u eliju.
Ostale funkcije (a i ve spomenute) mogu se pronai i umetnuti naredbom
Umetni funkciju, koja je dostupna na nekoliko mjesta:
na kartici Polazno skupina Ureivanje strelica naredbe
Automatski zbroj Vie funkcija
na traci formule kao dugme
na kartici Formule skupina Biblioteka funkcija Umetni

funkciju
na kartici Formule skupina Biblioteka funkcija odabirom iz

biblioteke funkcija koja je organizirana prema kategorijama.
Tipkovni preac za
umetanje funkcija je
[Shift]+[F3], a za funkciju
SUM [Alt]+[=].
65
Naredbom Umetni funkciju otvara se dijaloki okvir Umetanje funkcije

gdje se odabire potrebna funkcija iz ponuenih kategorija ili trai pomou
okvira Trai funkciju.
Za oznaenu funkciju nudi se informacija o namjeni funkcije, sintaksi i

argumentima koje sadri. Na okviru je dostupna i pomo za tu funkciju.
Odabirom funkcije otvara se okvir Argumenti funkcije u koji treba upisati
odreene parametre argumenata. U veini su to adrese elija ili raspona
elija u kojima se nalaze podaci. Raspon elija moe se odabrati i
povlaenjem mia u podruju tablice.
Funkcije se u formulu mogu umetnuti i izravnim unosom u eliju, pri emu

se moe rabiti znaajka samodovretka formule:
1. u eliju upisati znak jednakosti (=) i poetno
slovo funkcije, na primjer "s"
2. pomicati se po popisu raspoloivih funkcija
trakom za pomicanje, a odabirom funkcije
jednostrukim pritiskom miem prikazuje se
kratak opis funkcije
3. odabrati potrebnu funkciju dvostrukim
pritiskom miem nakon ega je u eliju
umetnut naziv funkcije i otvorena zagrada, na
primjer =SUM(
4. dovriti formulu upisivanjem argumenata

5. pritisnuti tipku [Enter].
66
5.4.2. Osnovne funkcije
Osnovne funkcije programa Excel ujedno su i najee rabljene funkcije.

Slijedi opis tih funkcija i njihovih argumenata. Argumenti koji se u sintaksi
funkcije nalaze u uglatoj zagradi su neobvezni.
SUM
Funkcija SUM zbraja vrijednosti unutar oznaenoga raspona.
=SUM(broj1; [broj2]; ...)
Od jednog argumenta do 255 argumenata koji

Broj1;Broj2 sadre brojane vrijednosti. Tekstne i logike
vrijednosti se zanemaruju.
Primjer
AVERAGE
Funkcija AVERAGE rauna prosjenu vrijednost unutar oznaenoga
raspona po statistikoj metodi aritmetike sredine.
=AVERAGE(broj1; [broj2]; ...)

sadre brojane vrijednosti. Tekstne i logike
Broj1;Broj2
vrijednosti se zanemaruju, ali e elije s
vrijednostima nula biti ukljuene.
Primjer
MIN
Funkcija MIN prikazuje najmanju vrijednost u oznaenome rasponu.
=MIN(broj1; [broj2]; ...)

Primjer
67
MAX
Funkcija MAX prikazuje najveu vrijednost u oznaenome rasponu.
=MAX(broj1; [broj2]; ...)

Primjer
COUNT
Funkcija COUNT broji elije u rasponu koje sadre brojane (ili datumske)
vrijednosti.
=COUNT(vrijednost1; [vrijednost2]; ...)

Vrijednost1;Vrijed- mogu sadravati ili se odnositi na mnogo razliitih
nost2 vrsta podataka, ali broje se samo elije s
brojanim vrijednostima.
Primjer
COUNTA
Funkcija COUNTA broji elije u rasponu koje sadre bilo koju vrstu
podatka. Rezultat pokazuje broj elija u rasponu koje nisu prazne.
=COUNTA(vrijednost1; [vrijednost2]; ...)

Vrijednost1;Vrijed-
predstavljaju vrijednosti koje se eli prebrojiti.
nost2
Vrijednosti mogu biti bilo koja vrsta podataka.
Primjer
68
COUNTBLANK
Funkcija COUNTBLANK broji prazne elije u zadanom rasponu.
=COUNTBLANK(raspon)
Raspon Raspon u kojem se eli prebrojiti prazne elije.
Primjer
ROUND
Funkcija ROUND zaokruuje broj na zadani broj znamenaka.
=ROUND(broj; broj_znamenki)
Broj koji se eli zaokruiti, a to moe biti broj ili
Broj
adresa elije u kojoj se broj nalazi.
Broj znamenaka na koji se eli zaokruiti broj.
Kada je Broj_znamenki:
pozitivan zaokruuje se na navedeni broj
Broj_znamenki decimalnih mjesta
negativan zaokruuje se ulijevo od
decimalnoga simbola, na desetice, stotice,
nula (0) zaokruuje se na najblii cijeli broj.
Primjer
IF
Funkcija IF je logika funkcija koja provjerava je li postavljeni uvjet (logiki
test) zadovoljen. Ako je zadovoljen, prikazuje jednu vrijednost, a ako nije
zadovoljen, drugu vrijednost. Zanimljivosti i napomene
Funkcija IF se postavlja na
=IF(logiki_test; [vrijednost_ako_je_true]; [vrijednost_ako_je_false]) jednu eliju.
Bilo koja vrijednost ili izraz koji se moe

Logiki_test
vrednovati kao istinit (TRUE) ili laan (FALSE).
Vrijednost koja se prikazuje ako je postavljeni
Vrijednost_ako_je_
uvjet istinit (TRUE). Ako je isputena, vraa se
true
TRUE.
Vrijednost koja se prikazuje ako je postavljeni
Vrijednost_ako_je_
uvjet laan (FALSE). Ako je isputena, vraa se
false
FALSE.
Primjer
69
5.5. Vjeba: Funkcije
1. Otvorite datoteku 08_Funkcije.xlsx.

2. U radnome listu upanije formulama popunite redak Ukupno i
stupac Godinji prosjek rabei funkcije SUM i AVERAGE.
3. Izravnim upisivanjem u eliju D27 unesite formulu kojom ete
izraunati minimalni broj nezaposlenih iz raspona elija C25:N25, a
u eliju D28 formulu kojom ete izraunati maksimalni broj.
4. U radnome listu kola u eliju O4 unesite formulu kojom ete
prebrojiti iz koliko je predmeta Ivana Babi ocijenjena. Kopirajte
formulu iz elije O4 u raspon elija O5:O25.
5. U eliju P4 unesite formulu kojom ete prebrojiti iz koliko predmeta
Ivana Babi nije ocijenjena. Kopirajte formulu iz elije P4 u raspon
elija P5:P25.
6. U eliju Q4 unesite formulu kojom ete izraunati prosjenu ocjenu
Ivane Babi. Kopirajte formulu iz elije Q4 u raspon elija Q5:Q25.
7. U eliju R4 unesite formulu kojom ete prosjenu ocjenu iz elije Q4
zaokruiti na cijeli broj. Kopirajte formulu iz elije R4 u raspon elija
R5:R25.
8. U eliju C27 unesite formulu kojom ete prebrojiti uenike u razredu.
9. U eliju C29 unesite formulu za raunanje prosjene ocjene razreda
iz predmeta Hrvatski. Kopirajte formulu iz elije C29 u raspon elija
D29:N29.
10. U eliju C30 unesite formulu kojom ete prebrojiti uenike koji su
ocijenjeni iz predmeta Hrvatski. Kopirajte formulu iz elije C30 u
raspon elija D30:N30.
11. U eliju C31 unesite formulu koja e ispisati tekst DA ako je broj u
eliji C30 jednak broju u eliji C27, a inae neka ispie tekst NE.
Kopirajte formulu iz elije C31 u raspon elija D31:N31.
12. U radnome listu Natjecanje u eliji E5 izraunajte prosjean rezultat
natjecatelja Nikole iz tri pokuaja. Kopirajte formulu iz elije E5 u
raspon elija E6:E13.
13. U eliju F5 unesite formulu kojom ete izraunati najbolji (najvei)
Nikolin rezultat. Kopirajte formulu iz elije F5 u raspon elija F6:F13.
14. U eliju G5 unesite formulu kojom ete izraunati najloiji (najmanji)
Nikolin rezultat. Kopirajte formulu iz elije G5 u raspon elija
G6:G13.
15. U eliji F15 prebrojite natjecatelje, u eliji F16 izraunajte prosjean
rezultat natjecanja, u eliji F17 prikaite najbolji rezultat natjecanja,
a u F18 najloiji.
16. U eliju H5 izravno upiite formulu koja e ispisati tekst Novi
svjetski rekord! ako je vrijednost u eliji F5 vea od 24,5, a inae
ostavite eliju praznom. Kopirajte formulu u raspon H6:H13.
17. U radnome listu Ispravak ispravite pogreke u formulama.
70
5.6. Vjeba: Formule i funkcije ponavljanje
1. Otvorite datoteku 09_Funkcije 2.xlsx.

2. U radnome listu Teajna lista u eliji I5 prikaite teaj iz elije E5
zaokruen na dvije decimale. Kopirajte formulu iz elije I5 u raspon
elija I6:I17, a zatim formule iz raspona I5:I17 u raspon J5:K17.
3. U radnome listu Zaposleni u eliju B5 upiite formulu kojom ete
zbrojiti vrijednosti svih grana djelatnosti. Grane djelatnosti, njih 21,
uz naziv, prepoznaju se po slovima abecede: A, B, C, D, , U.
4. Formulu iz elije B5 kopirajte u elije D5 i F5.
5. U eliju C6 upiite formulu (uporabite apsolutnu adresu za jednu
eliju) kojom ete izraunati postotak udjela vrijednosti elije B6 u
vrijednosti elije B5. Kopirajte formulu iz elije C6 u raspon elija
C7:C386.
6. Iste izraune, kao u prethodnome zadatku, napravite i u stupcima E
i G.
7. U eliju H5 unesite formulu kojom ete oduzeti vrijednost elije B5
od vrijednosti elije F5. Kopirajte formulu iz elije H5 u raspon elija
H6:H386.
8. U eliju J5 unesite formulu kojom ete oduzeti vrijednost elije D5
od vrijednosti elije F5. Kopirajte formulu iz elije J5 u raspon elija
J6:J386.
9. U eliju I5 unesite formulu kojom ete izraunati indeks vrijednosti
elije F5 u odnosu na vrijednost elije B5. Kopirajte formulu iz elije
I5 u raspon elija I6:I386.
10. U eliji K5 napravite isti proraun, indeks vrijednosti elije F5 u
odnosu na vrijednost elije D5. Kopirajte formulu iz elije K5 u
raspon elija K6:K386.
11. Neke elije stupaca I i K prikazuju pogreku formule #DIJ/0! zato to
su u nekim elijama stupaca B i D nule. Doradite formule u elijama
I5 i K5 tako da se izraun indeksa izvri ako je vrijednost u eliji B5
(odnosno u eliji D5) vea od nule, a inae (ako je jednaka nuli)
ispie povlaka (-). Ponovno kopirajte formule iz elija I5 i F5 u
raspon elija I6:I386, odnosno K6:K386.
12. U radnome listu Vozila popunite prazne elije tablice potrebnim
formulama i funkcijama.
13. U radnome listu upanije-prosjek izraunajte redak UKUPNO u
obje tablice.
14. Na odgovarajuem mjestu u prvoj tablici (prema broju upanije)
umetnite retke i zalijepite podatke za upanije iz druge tablice.
15. Provjerite formulu u retku Ukupno u prvoj tablici i ako je potrebno,
popravite je kako bi zbrojila vrijednosti svih upanija.
71
16. U radnome listu Trajanje nezap-struktura popunite praznu tablicu

formulama rabei apsolutne adrese.
Izraunajte strukturu nezaposlenih osoba (%) prema trajanju
nezaposlenosti za svaku skupinu strune spreme.
Na primjer, u stupcu Ukupno (stupac B) koliki je postotak osoba s
trajanjem nezaposlenosti do 3 mjeseca, zatim koliki je postotak
osoba s trajanjem od 3 do 6 mjeseci itd. Zatim u skupini NKV
(stupac C) koliki su postoci osoba za svaku skupinu trajanja
nezaposlenosti itd.
17. U eliju B21 upiite formulu kojom ete zbrojiti vrijednosti u rasponu
elija B14:B20. Rezultat bi trebao biti 100,0. Kopirajte formulu iz
elije B21 u raspon elija C21:H21.
18. U radnome listu Dopunski 1 u eliju B13 upiite formulu kojom ete
zbrojiti vrijednosti iz raspona B3:B12. Kopirajte formulu iz elije B13
u raspon elija C13:F13.
19. U eliju B17 unesite formulu kojom ete izraunati verini indeks za
vrijednost iz elije C3 u odnosu na vrijednost iz elije B3. Kopirajte
formulu iz elije B17 u raspon elija B17:E27.
20. U eliji B31 izraunajte indeks na bazi 2004. godine. Unesite
formulu kojom ete izraunati indeks vrijednosti u eliji C3 u odnosu
na vrijednost elije B3. Kopirajte formulu iz elije B31 u raspon elija
B32:B41.
Za ostale godine ponavljajte postupak (indeks ostalih godina je
takoer na bazi 2004.) ili ako u formuli u eliji B31 rabite mijeanu
adresu, kopirajte formulu na ostale elije tablice.
21. U radnome listu Dopunski 2 u eliji B25 unesite formulu kojom ete
zbrojiti vrijednosti iz raspona elija B4:B24. Kopirajte formulu iz
elije B25 u elije C25, E25 i G25.
22. U eliju D4 unesite formulu kojom ete izraunati udio ena u
ukupnoj nezaposlenosti zapisanoj u eliji B4. Dobivenu formulu
kopirajte u raspon elija D5:D25.
23. U stupcu F i H na isti nain izraunajte udio mladih do 24. godine i
strunih osoba po upanijama.
24. U radnome listu Dopunski 3 izraunajte retke Sveukupno i
potrebne indekse.

izvoenje formula uporabom adresa elija i aritmetikih operatora
prepoznavanje i razumijevanje standardnih pogreaka formule
uporaba i razumijevanje relativnih i apsolutnih adresa elija
izvoenje formula uporabom funkcija zbroja, prosjeka, minimuma,
maksimuma, brojanja i zaokruivanja (SUM, AVERAGE, MIN, MAX,
COUNT, COUNTA, COUNTBLANK, ROUND)
izvoenje formula uporabom logike funkcije IF.
72
6. Grafiki prikaz podataka

odabrati prikladan grafikon za grafiki prikaz podataka
izraditi, urediti, oblikovati i obrisati grafikon.
Grafikoni se rabe za grafiki prikaz i usporedbu podataka smjetenih u

proraunskim tablicama. Podaci prikazani grafikonom su razumljiviji i
uoljiviji, lake ih je usporediti i pratiti trend kretanja.
Izrada grafikona u programu Excel brza je i jednostavna. Ponueno je
mnotvo razliitih vrsta i podvrsta grafikona. Koju vrstu grafikona odabrati,
ovisi o podacima koji se ele prikazati, o nainu kako se ti podaci ele
prikazati i to se njima eli naglasiti, odnosno o vrsti analize koja se eli
izvriti.
Kako bi se lake odluilo koji grafikon odabrati, u programu Excel 2016
uvedena je nova znaajka Preporueni grafikoni. Na prilagoenom skupu
grafikona nudi se pretpregled grafikona koje program smatra prikladnima za
odabrane podatke.
Dostupne vrste grafikona:
Stupasti obino se rabi za prikaz odnosa izmeu vrijednosti
razliitih vrsta podataka u odreenim vremenskim trenucima (prikaz
promjena kroz odreeno razdoblje). Kategorije se prikazuju
vodoravno na osi x, a vrijednosti okomito na osi y.
Linijski najrairenija je vrsta poslovnoga grafikona. Prikazuje
kretanje ili promjene podataka tijekom vremena te vie istie
kategoriju vremena i stupanj promjena nego odnos samih promjena.
Grafikon je pogodan za uoavanje ekstrema, padova i porasta
vrijednosti tijekom odreenoga razdoblja.
Tortni rabi krug ili tortu za prikaz relativnoga doprinosa svake
vrijednosti u cjelini, odnosa izmeu vrijednosti i cjeline, kao i
isticanje vanoga elementa. Tortni grafikon predstavlja samo jedan
niz podataka, dok prstenasti moe sadravati viestruke nizove.
Trakasti rabi se za prikaz odnosa izmeu podataka, a rjee za
prikaz vrijednosti u pojedinome trenutku. Vodoravna i okomita os su
zamijenjene, vodoravno su prikazane vrijednosti podataka, a
okomito kategorije.
Povrinski obino se rabi za prikaz iznosa (jaine) promjena, iako
prikazuje promjene jednako izrazito kao i linijski grafikon. Veliina
svakoga podruja koje odgovara svakom nizu podataka predstavlja
njezin doprinos cjelini. Popunjena povrina dodatno istie veliinu
pojave. Rabi se za prikazivanje kontinuiranih, a ne pojedinanih
vrijednosti.
XY (raspreni) i mjehuriasti obino se rabi za prikaz odnosa ili
stupnja odnosa izmeu dva ili vie nizova podataka, odnosno za
prikaz kretanja i analize ovisnosti, korelacije meu skupinama
podataka. Izgleda kao linijski grafikon, ali se razlikuje od njega po
tome to prikazuje vrijednosti du obje osi vrijednosti (nema osi
73
kategorije), na vodoravnoj i okomitoj. Osnovno svojstvo je da moe

prikazati vie toaka s istom osi.
Mjehuriasti grafikon usporeuje nizove od tri vrijednosti. Trea
vrijednost odreuje veliinu mjehuria.
Burzovni kombinacija je stupastoga i linijskoga grafikona
pogodan za prikaz burzovnih informacija.
Ploni slui za prikaz najbolje kombinacije izmeu dvaju nizova
podataka, kao na topografskoj karti; boje i uzorci naznauju
podruja koja se nalaze u istom rasponu vrijednosti.
Polarni prikazuje promjene ili frekvencije podataka relativno
prema sredinjoj i drugim tokama. Svaka kategorija ima svoju
vlastitu os vrijednosti koja ima ishodite u sredinjoj toki grafikona.
Linije povezuju sve oznake podataka iz iste serije. Grafikon je
koristan za prikaz relativne razlike meu podacima.
Karta u obliku stabla (Hijerarhijski) omoguava hijerarhijski
prikaz podataka te jednostavnu usporedbu razliitih razina
kategorizacije. Moe jednostavno prikazati mnogo podataka, to je
kod drugih vrsta grafikona teko.
Prstenasti rabi se kao i tortni, ali moe sadravati viestruke
nizove.
Histogram prikazuje distribuciju podataka grupiranih u intervale
uestalosti.
Pravokutni (Grafikoni s okvirima i poveznicama) prikazuje
varijacije unutar skupa podataka uz istaknute srednje i ekstremne
vrijednosti. Ta vrsta grafikona rabi se kada postoji vie skupova
podataka koji su na neki nain meusobno povezani.
Vodopad (Pozitivno-negativni grafikoni) prikazuje kumulativni
uinak niza pozitivnih i negativnih vrijednosti na poetnu vrijednost.
Slui za npr. prikaz financijskih podataka koji predstavljaju ulaze i
izlaze.
Kombinirani kombinacija je dvije ili vie vrsta grafikona kojom se
pojednostavljuje razumijevanje podataka, naroito ako se radi o vrlo
razliitim podacima ili ako je raspon vrijednosti velik.
Veina vrsta grafikona ima i svoju podvrstu, a neke i trodimenzionalni oblik.
Takoer se moe napraviti, oblikovati i spremiti vlastiti grafikon kao
predloak.
Grafikon je povezan s podacima radnoga lista od kojih je napravljen i
automatski se obnavlja kada se promijene izvorini podaci.
6.1. Izrada grafikona

Ako podaci koji se ele Postupak je za izradu novoga grafikona:

iscrtati na grafikonu nisu u
neprekinutome rasponu, 1. Odabrati raspone elija s podacima koji e se prikazati grafiki.
pomou tipke [Ctrl] mogu se 2. Na kartici Umetanje u skupini Grafikoni pritisnuti Preporueni
odabrati nesusjedne elije ili
rasponi. grafikoni (ili odmah odabrati vrstu i podvrstu grafikona).
3. Pomicati se kroz popis preporuenih vrsta grafikona i pritisnuti miem
na pojedine vrste grafikona da bi se vidjelo kako e podaci izgledati u
74
tim oblicima grafikona. Ako niti jedan od ponuenih ne odgovara, na

kartici Svi grafikoni mogu se vidjeti svi dostupni grafikoni.
4. Odabrati eljenu vrstu grafikona i pritisnuti dugme U redu. Grafikon se moe izraditi i
pomou Brze analize
Grafikon se kao objekt (uloeni grafikon) postavlja na isti radni list gdje se
odabirom vrste grafikona na
nalaze i podaci. eli li se grafikon postaviti na zasebni list grafikona, njegov kartici Grafikon.
se smjetaj moe naknadno promijeniti.
Brza izrada grafikona na
zasebnom listu je pomou
tipke [F11].
Uloeni grafikon izrauje se
tipkama [Alt]+[F1].
Kada je grafikon oznaen (prikazane kontrolne toke ili hvataljke na okviru

grafikon), na vrpci se aktiviraju Alati za grafikone s dvije kartice Dizajn i
Oblikovanje koje sadre naredbe za ureivanje i oblikovanje grafikona.
Kartica Dizajn:
Kartica Oblikovanje:
75
6.2. Elementi grafikona
Grafikon se sastoji od elementa kao to su: osi, naslovi osi, naslov

grafikona, natpisi nad podacima, podatkovna tablica, crte reetke, legenda i
dr. Svi elementi mogu se pojedinano oblikovati, dodavati, brisati,
premjetati ili im se moe mijenjati veliina. Naknadno se moe promijeniti i
vrsta grafikona.
Elementi grafikona prikazani su na ovoj slici:
Naziv osi
vrijednosti (Y)
Os vrijednosti (Y) Naslov grafikona Podruje
grafikona
Podruje
iscrtavanja
Glavne crte
reetke osi
vrijednosti
Legenda
Nizovi
podataka
Os kategorije (x)
Naziv osi
kategorije (x)
Pomou dugmadi Elementi grafikona, Stilovi grafikona i Filtri grafikona

uz gornji desni kut oznaenog grafikona mogu se dodati ili ukloniti elementi
grafikona, moe se prilagoditi izgled grafikona ili promijeniti obuhvat
podataka koji se prikazuje na grafikonu.
Elementi grafikona mogu se dodati ili ukloniti i pomou naredbe na kartici

Dizajn skupina Rasporedi grafikona Dodaj element grafikona.
76
Uz, na izborniku, odabrani element otvara se podizbornik na kojem se

odmah moe odabrati poloaj elementa ili neka druga ponuena znaajka.
Tako se, na primjer, naslov grafikona moe postaviti iznad podruja
iscrtavanja grafikona ili u njegovom podruju.
Kod izrade grafikona, u tekstni okvir Naslov grafikona treba upisati naslov
koji e odgovarati podacima koje grafikon prikazuje.
Tekst se naslova grafikona moe naknadno urediti i promijeniti. Za to je
potrebno odabrati naredbu Uredi tekst s brzog izbornika ili pritisnuti lijevom
tipkom mia na oznaenom naslovu. Pri ureivanju se mogu rabiti tipke
[Delete], [Backspace] i strelice smjera.
Legenda takoer moe mijenjati svoj poloaj odabirom mogunosti: Desno,
Gore, Lijevo, Dolje.
Detaljnije mogunosti upravljanja elementima ili njihovog oblikovanja

dobivaju se odabirom naredbe Jo mogunosti ili Vie mogunosti pri
emu se otvara okno zadatka Oblikovanje (naziv okna se prilagoava
nazivu odabranog elementa).
77
6.3. Oblikovanje grafikona
Pojedini dio grafikona ili cijeli grafikon prije oblikovanja

treba oznaiti. Oznaavanje se vri klikom miem na
element koji zatim okruuju hvataljke (kruii) ili
odabirom s popisa elemenata.
Popis elemenata dostupan je na kartici Oblikovanje u
skupini Trenutni odabir.
Naredbe i detaljne mogunosti za oblikovanje oznaenog elementa osim na

vrpci na kartici Oblikovanje nalaze se i u oknu zadatka Oblikovanje koji
se pokree na nekoliko naina:
odabirom naredbe na kartici Oblikovanje Trenutni odabir
Oblikuj odabir
odabirom naredbe Oblikovanje na brzom izborniku
pritiskom na pokreta dijalokog okvira u skupinama Stilovi oblika,
WordArt stilovi i Veliina na kartici Oblikovanje
dvostrukim pritiskom mia na element grafikona.
Odabir eljenog elementa moe se napraviti i u oknu zadatka pritiskom na
strelicu pored naziva trenutano oznaenog elementa. Okno zadatka
automatski e se osvjeiti u skladu s novim elementom grafikona.
Mogunosti oblikovanja su mnogobrojne. Moe se mijenjati boja ispune

cijelom grafikonu, legendi, naslovu, stupcima, trakama, isjecima u tortnom
grafikonu, boja i stil crta nizovima kod linijskog grafikona, boja i stil crta
obruba pojedinih elemenata. Oblikovati se moe font naziva i natpisa u
grafikonu, pri emu se mijenja boja, stil, ispuna, kontura teksta, efekti itd.
Ikone pri vrhu okna zadatka omoguavaju kretanje do drugih dijelova okna
na kojima se nalaze dodatne mogunosti.
Mogunosti
Veliina i svojstva
Efekti
Ispuna i crta
Mogunosti oblikovanja teksta dostupne su pritiskom na Mogunosti

teksta pri vrhu okna zadatka.
Vrsta, stil, veliina, efekti i boja fonta kod naziva i natpisa moe se mijenjati:
naredbama na kartici Polazno u skupini Font
naredbama na mini alatnoj traci
78
pomou naredbe Font na brzom izborniku.
Stilovi grafikona omoguavaju brz nain oblikovanja grafikona prema

gotovim zadanim shemama. Stilovi grafikona i shema boja u stilovima
mogu se birati pritiskom na dugme Stilovi grafikona ili na vrpci na
kartici Dizajn Stilovi grafikona.
6.4. Promjena vrste grafikona
Vrsta grafikona naknadno se mijenja naredbom Promijeni vrstu

grafikona, koja se nalazi na kartici Dizajn u skupini Vrsta.
U okviru Promjena vrste grafikona potrebno je odabrati novu vrstu i

podvrstu meu Svim grafikonima ili pregledati preporuene grafikone.
Kao to se vrsta grafikona mijenja na cijelom grafikonu, tako se moe

promijeniti i za pojedini niz podataka koji prethodno treba oznaiti.
79
6.5. Promjena veliine grafikona
Veliina grafikona mijenja se pomou naredbi i okretne dugmadi na vrpci i

na oknu zadatka Oblikovanje podruja grafikona te pomou mia:
naredbe na kartici Oblikovanje Veliina Visina objekta ili
irina objekta
okno zadatka Oblikovanje podruja grafikona Veliina Visina

ili irina
Mogunosti skaliranja po visini i irini omoguavaju da se promjena

visine i irine vri u postotnoj vrijednosti. Ako su proporcije
zakljuane, tada se istovremeno promjenom postotka po visini
proporcionalno mijenja i postotak po irini i obrnuto.
pomou mia se veliina grafikona mijenja pomicanjem hvataljki.
Pokaziva mia postavi se na neku od hvataljki (pokaziva mia se
pretvori u strelicu s dva vrha), uhvati i povue u eljenom smjeru za
smanjivanje ili poveanje.
Na isti nain, pomou hvataljki, mijenja se i veliina prethodno

oznaenoga elementa grafikona, npr. podruje iscrtavanja i legenda.
80
6.6. Promjena obuhvata podataka
Na napravljenom grafikonu naknadno se moe promijeniti obuhvat

podataka koji se prikazuje u grafikonu, mogu se dodavati ili uklanjati nizovi
podataka bez promjene strukture podataka u tablici. Mogu se mijenjati i
ureivati nazivi koji se pojavljuju u legendi i natpisi koji se pojavljuju na osi
kategorije. Pri tome se zapravo mijenja veza do izvora podataka.
Promjena se moe izvriti:
pomou filtara grafikona
pomou dijalokog okvira Odabir izvora podataka.
Pritiskom na dugme Filtri grafikona pokraj grafikona otvara se

mogunost potvrivanja ili ponitavanja niza podataka i kategorija koje se
ele prikazati odnosno sakriti.
Upravljanje nazivima vri se na kartici Nazivi gdje se nazivi preuzeti s
radnoga lista mogu iskljuiti ili ukljuiti.
Svaka promjena potvruje se dugmetom Primijeni.
Jednostavan je nain
brisanja oznaenog niza
podataka iz grafikona
pomou tipke [Delete] na
tipkovnici.
Detaljnije mogunosti upravljanja izvorinim podacima nalaze se na

dijalokom okviru Odabir izvora podataka koji se otvara na nekoliko
naina:
na okviru Filtri grafikona Odabir podataka
na vrpci na kartici Dizajn skupina Podaci Odaberi podatke
na brzome izborniku Odaberi podatke.
81
6.7. Premjetanje, kopiranje i brisanje grafikona
Grafikon se na radni list postavlja kao uloeni grafikon. Naknadno se moe

promijeniti njegov smjetaj pa se grafikon moe postaviti na poseban list
grafikona ili kao uloeni grafikon na neki drugi radni list iste radne knjige. Za
to je potrebno:
1. oznaiti grafikon
2. na kartici Dizajn skupina Mjesto odabrati naredbu Premjesti
grafikon
3. na dijalokom okviru Premjesti grafikon za prikaz grafikona na listu

grafikona odabrati Novi list, a za prikaz grafikona kao uloenoga na
nekom od postojeih radnih listova odabrati Objekt na i naziv
radnoga lista.
Grafikon se moe premjetati uobiajenim nainom Izrei Zalijepi ili

pomou mia metodom Povuci i spusti (Drag&Drop).
Naredbama Kopiraj Zalijepi grafikon se moe kopirati na drugo

odabrano mjesto.
Brisanje grafikona radi se pritiskom na tipku [Delete] nakon to je grafikon
oznaen.
82
6.8. Vjeba: Izrada, ureivanje i oblikovanje grafikona
1. Otvorite datoteku 10_Grafikon.xlsx.

2. U radnome listu Zadatak 1 linijskim grafikonom prikaite kretanje
podataka dvaju skupova: zapoljavanje i ostali razlozi po
mjesecima.
3. Premjestite novi grafikon tako da njegov poetak bude u
neposrednoj blizini elije F17.
4. Oblikujte svoj grafikon na temelju uzorka koji se nalazi u radnome
listu.
5. U radnome listu Zadatak 2 stupastim grafikonom prikaite
rezultate natjecanja po natjecateljima.
6. Stupcu Prosjean rezultat natjecanja promijenite vrstu grafikona u
linijski.
7. Oblikujte grafikon prema uzorku koji se nalazi u radnome listu.
8. U radnome listu Zadatak 3 grafiki prikaite strukturu ukupnoga
broja nezaposlenih pomou tortnog grafikona. (Tortni grafikon moe
sadravati samo jedan skup podataka.)
9. Premjestite grafikon tako da njegov poetak bude u neposrednoj
blizini elije E12.
10. Promijenite veliinu grafikona na 8 cm visine i 13 cm irine.
11. Oblikujte grafikon prema uzorku koji se nalazi u radnome listu.
12. Napravite kopiju svojega grafikona i smjestite ga odmah ispod.
13. U kopiranom grafikonu promijenite izvorine podatke tako da se
odnose na podatke za ene iz iste tablice.
14. Promijenite tekst naslova grafikona u skladu s novim podacima
(Struktura nezaposlenih ena prema strunoj spremi).
15. U radnome listu Zadatak 4 trakastim grafikonom prikaite
nezaposlene osobe prema dobi i godinama.
16. Oblikujte grafikon prema uzorku koji se nalazi u radnome listu. U
uzorku je primijenjen stil grafikona broj 7 (Dizajn Stilovi grafikona
Stil 7).
6.9. Dopunski zadatak
1. U radnome listu Dopunski grafiki, rabei linijski grafikon, prikaite

kretanje triju skupova podataka: prosjeni broj nezaposlenih,
nezaposleni 31.12. i osobe bez radnoga iskustva od 1980. do 2003.
2. Premjestite ga u novi radni list (rabite naredbu Premjesti grafikon).
3. Oblikujte grafikon prema uzorku koji se nalazi u radnome listu
Uzorak dopunski.
4. Spremite i zatvorite datoteku programa Excel.
83

vrste grafikona
izrada grafikona iz podataka u radnoj knjizi
oznaavanje grafikona i njegovih dijelova
oblikovanje grafikona
promjena vrste grafikona
promjena veliine grafikona
promjena obuhvata podataka
premjetanje, kopiranje i brisanje grafikona.
84
7. Priprema i ispis radne knjige

provjeriti pravopis i ispravnost formula
rabiti komentare
pregledati dokument prije ispisa i ispisati ga
promijeniti postavke stranice.
Nakon zavretka rada, tablice, grafikoni, prorauni i izvjetaji mogu se

ispisati na papir. Pri tome se moe ispisati samo dio podataka iz jednoga
radnoga lista, svi podaci koji se nalaze u jednome radnome listu ili svi
podaci koji se nalaze u radnoj knjizi na nekoliko radnih listova.
7.1. Provjera podataka
Dobro je, prije nego se pristupi obavljanju predradnji potrebnih za ispis,

provjeriti jesu li podaci, tekst u tablicama i prorauni ispravni.
7.1.1. Provjera pravopisa
Provjera pravopisa moe se izvriti pritiskom na tipku [F7] ili odabirom

naredbe na kartici Pregled Jezina provjera Provjera pravopisa.
Na okviru Pravopis, koji se otvara u sluaju pogreke, odluuje se to

uiniti s pogrekom i odabire se jezik za provjeru pravopisa.
85
7.1.2. Provjera ispravnosti formula
Provjera ispravnosti formula moe se izvriti naredbama za praenje

formule i provjeru pogreaka. Naredbe se nalaze na kartici Formule u
skupini Kontrola formule.
Najpogodnija naredba je Provjera pogreaka pomou koje se vri

pretraivanje pogrenih formula po cijelome radnome listu od elije do
elije.
Na okviru Provjera pogreaka, koji se pojavljuje ako pogreka postoji,
nude se informacije o mjestu i vrsti pogreke te pomo za njezino
rjeavanje. Pomou dugmeta Sljedee i Prethodno kree se od elije do
elije s pogrenom formulom.
Na pogreku u formuli ukazuju ifra pogreke (npr. #DIJ/0!), koja se

prikazuje umjesto rezultata, i zeleni trokuti u gornjem lijevom kutu elije.
Oznai li se ta elija, pojavit e se oznaka Slijedi pogreke . Pritiskom
na strelicu oznake prikazuju se informacije o pogreci, nudi pomo i
mogunost ispravka.
7.1.3. Prikaz formula u radnome listu
elije s formulama prikazuju rezultat formule. Za svaku pojedinano

oznaenu eliju formula je vidljiva u traci formule. Meutim, ako je
potrebno, taj se prikaz moe promijeniti tako da se formule vide i u elijama
u radnome listu.
Za prikaz formula u radnome listu koristi se naredba na kartici
Formule Kontrola formule Prikai formule .
86
Ponovnim pritiskom na naredbu Prikai formule, odnosno njezinim

iskljuivanjem, vraa se uobiajeni prikaz rezultata formule u eliji.
Formule se u radnom listu mogu prikazati i tipkovnim preacem [Ctrl]+[Q].
7.2. Uporaba komentara
Komentari su dodatna objanjenja koja se prilau nekoj eliji. Korisni su kao

podsjetnici ili upute ostalim korisnicima, npr. kako radi sloena funkcija
zapisana u toj eliji i sl.
Komentari se umeu i njima se upravlja pomou naredbi skupine
Komentari na kartici Pregled ili naredbama s brzog izbornika.
Postupak umetanja komentara:

1. oznaiti eliju na koju se eli staviti komentar
2. kartica Pregled skupina Komentari Novi komentar ili
brzi izbornik Umetni komentar
3. u tekstni okvir upisati tekst komentara
4. pritisnuti izvan okvira komentara.
87
U eliji s komentarom u gornjem desnom kutu nalazi se crveni trokuti

pokazatelj komentara. Kad se pokaziva mia pomie preko elije s
komentarom, komentar se pojavljuje pokraj elije.
Naredba Prikai/Sakrij komentar slui za ukljuivanje stalnog prikazivanja
ili sakrivanja komentara na aktivnoj eliji. Ukljuivanjem naredbe Prikai
sve komentare prikazuju se svi komentari u radnome listu.
Naredbama Prethodni i Sljedei moe se kretati od komentara do
komentara.
Promjena sadraja komentara vri se nakon odabira naredbe Uredi
komentar.
Kopiranjem elije koja sadri komentar kopira se i sam komentar.
Nepotreban komentar u oznaenoj eliji brie se naredbom Izbrii. Pomou
naredbe Polazno Ureivanje Oisti Oisti komentare briu se
odjednom svi komentari u radnome listu.
7.3. Pregledavanje prije ispisa
Prije odreivanja postavki stranice i podruja ispisa, a naroito prije

samoga ispisa, dobro je pregledati kako stranica izgleda, odnosno gdje su
prijelomi stranica. Program Excel umee automatske prijelome stranica na
temelju veliine papira i postavki margina uz mogunost postavljanja
Proizvoljni prijelom stranica proizvoljnoga runoga prijeloma stanica.
umee se iznad
oznaenoga retka ili lijevo
od oznaenoga stupca
odabirom naredbe Izgled Za pregled stranica postoje tri mogunosti: pogled Izgled stranice,
stranice Postavljanje Pretpregled prijeloma stranica i Pretpregled ispisa.
stranice Prijelomi
Umetni prijelom stranice. Pomou dugmadi na statusnoj traci u donjem desnom kutu prozora
programa Excel mogu se promijeniti pogledi na radni list pritiskom na
Uklanja se naredbom
Ukloni prijelom stranice. Izgled stranice ili Pretpregled prijeloma stranica te se moe vratiti na
pogled Normalno.
Pretpregled prijeloma stranica

Izgled stranice
Normalno
Pogledi se takoer mogu promijeniti odabirom pogleda na kartici Prikaz u

skupini Prikazi radne knjige.
88
Izgled stranice je pogled na radni list koji na vrhu, dnu i sa strane prikazuje
margine te prostor izmeu stranica. Ravnala na vrhu i s lijeve strane mogu
se rabiti za prilagoavanje margina.
U tome se pogledu moe upisivati, ureivati i oblikovati sadraj radnoga
lista te se mogu dodavati sadraji u zaglavlje i podnoje stranice.
Pretpregled prijeloma stranica je pogled na radni list koji pokazuje

podruja koja e biti ispisana i smjetaj prijeloma stranica. Podruje koje e
biti ispisano bijele je boje, automatski prijelomi stranica su isprekidane crte,
a runi prijelomi stranica prikazani su punom crtom.
U tome se pogledu moe prilagoditi prijelom stranica, promijeniti veliina
podruja ispisa i urediti radni list.
Pretpregled ispisa prikazuje stranice predviene za ispis tako da im se

moe prilagoditi irina stupaca i margine. Nain na koji se stranice
pojavljuju u prozoru za pretpregled ovisi o dostupnim fontovima i bojama te
razluivosti pisaa. U ovom prikazu, podaci na radnome listu ne mogu se
mijenjati i ureivati.
89
Prikaz se moe poveati klikom miem na dugme Zumiraj na

stranicu, a ukljuivanjem mogunosti Prikai margine prikazuju
se margine. Margine se mogu namjetati povlaenjem miem.
Dugmad se nalazi u donjem desnom kutu prozora.
Stranice se mogu pregledavati pomou traka za pomicanje
ili brojaa stranica na dnu prozora.
U ovaj se prikaz dolazi pritiskom na karticu Datoteka i odabirom naredbe
Tipkovni preac za ulazak u Ispis. Pretpregled ispisa je sastavni dio Prikaza Microsoft Office
Pretpregled ispisa je
[Ctrl]+[F2], a za izlazak
Backstage, koji se odnosi na ispis.
[Esc].
Pritiskom na dugme prelazi se u prikaz radnoga lista, gdje su
isprekidanom crtom prikazani automatski prijelomi stranica, a punom crtom
runi prijelomi.
7.4. Postavke stranice
Program Excel sadri vie neobveznih postavki za prilagoavanje izgleda

ispisane stranice. Mogu se prilagoditi margine, oznaiti podruje ispisa,
odrediti smjer i veliina papira, dodati ili promijeniti zaglavlje i podnoje koje
e se pojavljivati na svakome ispisanome listu papira itd.
Postavke stranice prilagoavaju se na kartici Izgled stranice u skupinama
Postavljanje stranice, Prilagodba veliine i Mogunosti lista.
Pokretai dijalokih okvira u ovim skupinama kao i pojedine naredbe

otvaraju dijaloki okvir Postavljanje stranice, na ijim su karticama
detaljne mogunosti postavljanja i mijenjanja postavki stranice.
90
Na kartici Stranica okvira Postavljanje stranice pripremaju se ove

postavke:
Usmjerenje odreuje se smjer papira Okomito ili Vodoravno

Skaliranje odreuje se postotak smanjenja ili poveanja tablice ili
prilagodba ispisa na odreeni broj stranica
Veliina papira odreuje se veliina papira A4 ili neka druga
Kvaliteta ispisa ispisivati se moe u loijoj kvaliteti, kako bi ispis
bio bri, ili se moe rabiti ispis vrlo visoke kvalitete (ovisno i o
mogunostima pisaa)
Broj prve stranice za prvu se stranicu moe postaviti i neki drugi
broj osim 1, to je osnovna postavka (Automatski).
Margine se odreuju na kartici Margine:
Gornja, Donja, Lijeva, Desna odreuje se veliina margina

Zaglavlje, Podnoje odreuju se margine za zaglavlje i podnoje
stranice koje moraju biti unutar osnovnih margina
Centriraj na stranici tablica se na stranici moe centrirati
vodoravno i okomito.
91
Na kartici Podnoje/Zaglavlje odreuje se tekst koji e se pojavljivati na

vrhu ili na dnu svake ispisane stranice, na svim stranicama osim prve ili na
neparnim, odnosno na parnim stranicama:
Ako je ukljuena
mogunost Razliite parne
i neparne stranice, tada se
u okviru
Zaglavlje/Podnoje
pojavljuju dvije kartice Zaglavlje, Podnoje zaglavlje ili podnoje stranice moe se
(Zaglavlje/Podnoje
neparne stranice i
dodati klikom miem na padajuu strelicu i odabirom neke od
Zaglavlje/Podnoje parne predvienih mogunosti
stranice) na kojima se
postavljaju zaglavlja za Prilagoeno zaglavlje i Prilagoeno podnoje rabe se za izradu
lijeve i desne stranice. vlastitoga zaglavlja i podnoja, za umetanje broja stranice, datuma,
vremena, naziva radnoga lista, naziva datoteke, slike i drugo.
Oblikovanje teksta Oblikovanje slike

Broj stranice Slika
Ukupan broj stranica Naziv radnoga lista
Datum Naziv datoteke
Vrijeme Putokaz i naziv datoteke
92
Na kartici List odreuje se podruje ispisa, naslovi tablica i druge

mogunosti koje se ispisuju:
Podruje ispisa moe se ispisati dio radnoga lista oznaavanjem

jednoga ili vie raspona elija koje se ele ispisati. Podruje (adrese
elija) se moe upisati ili oznaiti pomou mia na radnome listu.
Ako u okviru nije nita upisano, ispisat e se svi podaci koji se
nalaze na radnome listu.
Ispii naslove moe se odrediti da se u ispisu velikih tablica, iji
sadraj ne moe stati na jednu stranicu, ponavljaju naslovi stupaca i
redaka na svakoj stranici. Adresu stupca ili retka koji e se
ponavljati treba upisati ili oznaiti pomou mia na radnome listu.
Ispii mogu se rabiti dodatne mogunosti: ispis crta reetke,
odnosno mree koja odreuje elije, ispis u crno-bijelom, oznake
redaka i stupaca iz radnoga lista, ispis komentara i dr.
Redoslijed stranica odabire se redoslijed ispisa stranica (ako ih
ima vie), od gore prema dolje ili s lijeva na desno.
Tijekom postavljanja postavki stranice na svim karticama, ispis se moe
pregledavati klikom miem na dugme Pretpregled prije ispisa.
7.4.1. Jednostavan nain dodavanja zaglavlja i podnoja
Osim navedenoga naina postavljanja zaglavlja i podnoja, zaglavlje i

podnoje se mogu dodati jo jednostavnije:
1. postaviti pogled Izgled stranice
2. pokazati miem na podruje pri vrhu ili dnu stranice
Zaglavlje i podnoje se
mogu umetnuti i naredbom
Umetanje Tekst
Zaglavlje i podnoje.
3. odabrati jednu od tri sekcije (lijeva, sredina ili desna)

4. upisati eljeni sadraj ili s vrpce odabrati mogunost iz skupine
Elementi zaglavlja i podnoja
5. kliknuti miem u podruje radnoga lista za izlaz iz podruja zaglavlja
i podnoja.
93
U tijeku rada na zaglavlju ili podnoju na vrpci se prikazuju Alati za

zaglavlje i podnoje s karticom Dizajn. Na njoj se nalaze sve naredbe za
rad sa zaglavljima i podnojima.
Za ureivanje ili oblikovanje sadraja zaglavlja i podnoja, potrebno je

ponovno kliknuti miem na to podruje i izvriti potrebne izmjene.
7.5. Ispis
Nakon prilagoavanja postavki stranice, odreivanja podruja ispisa i

pregledavanja ispisa, pristupa se posljednjim radnjama za ispis podataka.
Moe se ispisati trenutano aktivan radni list ili cijela radna knjiga, nekoliko
ili sve stranice, jedna ili nekoliko kopija.
Grafikon koji je ugraen u radni list ispisat e se kada se ispisuje radni list
koji ga sadri. Meutim, ako se eli ispisati samo ugraeni grafikon,
potrebno ga je oznaiti i tada pristupiti postupku ispisivanja.
Postavke ispisa odreuju se u lijevom dijelu prozora koji se otvara pritiskom
na karticu Datoteka Ispis:
Tipkovni preac za
pokretanje naredbe Ispis je
[Ctrl]+[P].
U okviru Kopije odreuje se broj kopija, a u odjeljku Pisa

odabire se instalirani pisa na koji se ispis upuuje.
U odjeljku Postavke odreuje se:
podruje ispisa ispis trenutano odabranog dijela radnoga lista
(na primjer, grafikon), aktivnoga radnoga lista (listova, ako ih je
oznaeno vie) ili cijele radne knjige
94
raspon stranica ispis svih stranica ili odreenih stranica

odabirom ili upisom njihovih brojeva
slaganje listova mogunost ispisa kompleta stranica ako se

ispisuje vie od jedne kopije.
Osim postavki ispisa, tu se nalaze i najvanije postavke stranice, tako da se

jo jednom moe, prije samog ispisa, prilagoditi usmjerenje stranice,
veliina papira i margina, postotak skaliranja ili se moe pritiskom na
poveznicu Postavljanje stranice otvoriti dijaloki okvir s detaljnim
postavkama.
Ispis dokumenta pokree se pritiskom na dugme Ispis.
95
7.6. Vjeba: Pripreme za ispis
1. Otvorite datoteku 11_Ispis.xlsx.

2. U radnome listu Za ispis pripremite tablicu za ispis:
a) provjerite pravopis i ispravite pogreke
b) odredite usmjerenje stranice okomito
c) promijenite lijevu i desnu marginu tako da cijela tablica stane na
dva lista papira
d) u lijevu sekciju zaglavlja umetnite polja za ime radne knjige i
ime radnoga lista; imena odvojite zarezom
e) u desnu sekciju zaglavlja umetnite polja za datum i vrijeme
f) u sredini podnoja umetnite polje za broj stranice, a u lijevoj
sekciji upiite svoje ime i prezime
g) odredite da se naslovni redci tablice (3. i 4. redak) u ispisu
automatski ponavljaju na svakoj stranici.
3. Pregledajte ispis.
4. Ispiite sadraj prve stranice radnoga lista na pisa.
5. U eliji D4 dodajte komentar: Verini indeks pokazuje relativnu
promjenu vrijednosti u odnosu na prethodno razdoblje.
6. Kopirajte komentar iz elije D4 na eliju G4.
7. U radnome listu Drugi zadatak ukljuite ispisivanje crta reetke i
naslova redaka i stupaca.
8. Promijenite veliinu papira za ispis u Legal.
9. Umetnite prijelom stranice tako da se prva tablica i grafikon ispisuju
na prvoj stranici, a druga tablica na drugoj.
10. Pregledajte ispis.
11. Spremite i zatvorite radnu knjigu.
96

provjera pravopisa i formula
prikaz formula na radnome listu
umetanje komentara
pregledavanje radnoga lista prije ispisa
promjena margina, usmjerenja stranice i veliine papira
skaliranje dokumenta za ispis
dodavanje i mijenjanje teksta i polja u zaglavlju i podnoju
ukljuivanje i iskljuivanje prikaza crta reetke, naslova redaka i
stupaca
automatsko ispisivanje naslovnog retka/stupca na svakoj stranici
ispis dijela radnoga lista, cijeloga radnoga lista, cijele radne knjige,
grafikona
odreivanje broja kopija za ispis.
97
Zavrna vjeba
1. Otvorite datoteku Zavrsna.xlsx.

2. Na radnome listu List1 oblikujte podatke i tablicu:
a) Spojite elije naslova (A1:E1), tekst centrirajte i prelomite.
b) Promijenite font naslova u Tahoma, podebljano, veliine 11.
c) Poveajte visinu retka s naslovom na 30,00.
d) Tekst u naslovnim redcima tablice centrirajte i prelomite.
e) Podacima u stupcima C i D postavite razdjelnik tisuica.
f) Tablici stavite obrube i boju pozadine elija po elji.
g) Boju fonta promijenite u eljene boje.
h) Centrirajte podatke u stupcu B.
i) U cijeloj tablici napravite centrirano okomito poravnanje.
j) Redak s brojevima stupaca tablice (redak 5) centrirajte
vodoravno i oblikujte font da bude ukoen (kurziv) i veliine 8.
3. Proirite stupce i retke koliko je potrebno da bi tablica bila itljiva.
4. U stupac A od 6 do 22 retka upiite redne brojeve uporabom
automatske ispune, a zatim ih centrirajte.
5. U stupcu E pomou formule izraunajte odnos broja djece i korisnika
(broj djece/broj korisnika). Rezultat oblikujte na dvije decimale.
6. Na dnu tablice dodajte redak Prosjek i izraunajte prosjean broj
korisnika i prosjean broj djece u razdoblju od 1985. 2001.
7. Oblikujte novi redak po elji.
8. Izbriite suvine retke izmeu naslova i tablice.
9. Zamrznite retke s naslovom i zaglavljem tablice (prva tri retka).
10. Preimenujte radni list List1 u Dodatak na djecu.
11. Kopirajte taj radni list na kraj i preimenujte ga u Kopija podataka.
12. Na radnome listu Kopija podataka razvrstajte podatke po stupcu
Broj korisnika silaznim redoslijedom.
13. Izmeu stupca A i B umetnite novi stupac irine 1,00.
14. Na radnome listu Dodatak na djecu prikaite podatke linijskim
grafikonom i smjestite ga ispod tablice s podacima.
15. Grafikon oblikujte po elji.
16. Grafikon kopirajte na radni list Kopija podataka.
17. Tablicu i grafikon s radnoga lista Dodatak na djecu pripremite za
ispis na pisa tako da u zaglavlje stranice stavite svoje ime i
prezime, a u podnoje polje za trenutani datum.
18. Pregledajte ispis i umetnite prijelom stranice izmeu tablice i
grafikona tako da je na prvoj stranici tablica, a na drugoj grafikon.
19. Promijenite gornju, donju, lijevu i desnu marginu na 1,5, a margine
zaglavlja i podnoja na 1,0.
20. Ispiite tablicu i grafikon na pisa, a datoteku spremite i zatvorite.
98

E430 Polaznik

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

E430 Polaznik

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Proraunske tablice

prirunik za polaznike 2016 Srce

ISBN 978-953-7138-90-5 (meki uvez)

Verzija prirunika E430-20161011

Ovo djelo dano je na koritenje pod licencom Creative Commons

Na ovome teaju polaznik se upoznaje s programom za proraunske

Po zavretku ovog poglavlja polaznik e moi:

1.1. to su proraunske tablice

Proraunske tablice ili tablini kalkulatori su programi koji omoguavaju

Program Excel rabi se za:

1.2. Pokretanje i opis programa

Program Excel moe se pokrenuti na vie naina:

Odabirom mogunosti Prazna radna knjiga prikazuje se prozor prazne

1.2.1 Pojam radne knjige i radnoga lista

Datoteka programa Excel zove se radna knjiga. Radna knjiga je primarni

1.2.2. Izgled i dijelovi prozora programa Excel

Prozor programa Excel sastoji se od vie razliitih dijelova, od kojih svaki

Alatna traka za brzi pristup Naslovna traka Dugmad programa

Statusna Pokreta dijalokog Trake za

Naslovna traka smjetena je na vrhu prozora programa Excel, a sadri

Skupine prikazuju srodne naredbe potrebne za odreenu vrstu zadataka, a

Pokaziva mia u programu Excel poprima razliite oblike ovisno o mjestu

Pokaziva Poloaj Operacija

Na zaglavlju redaka ili stupaca Odabir retka i stupca

1.2.3. Prilagodba dijelova prozora

Prikazivanje i sakrivanje zaslonskih opisa zaslonski su opisi manji ili

Za prilagodbu prikaza zaslonskih opisa treba:

1.2.4. Promjena veliine prikaza radnoga lista

Za poveanje ili smanjenje prikaza radnoga prostora rabi se naredba

- Naredba Zumiraj otvara dijaloki okvir Zumiranje na kojem

- Naredba 100% vraa prikaz na normalnu veliinu.

Promjena veliine radnoga lista ne utjee na ispis, ve slui za lake itanje

1.2.5. Izmjena osnovnih postavki programa Excel

Osnovne postavke programa odreuju se mogunostima do kojih se dolazi

1.3. Vjeba: Prilagodba suelja i postavki programa

1. Kojoj vrsti programa pripada program Excel? __________________

Kriiem oznaite toan odgovor:

1.4. Sustav pomoi

Upisivanjem rijei i izraza koji se

Ovisno o odabranoj naredbi na kartici Datoteka, na otvorenom

U okvir Pretrai, takoer se mogu upisati kljune rijei ili izrazi te za

pomou poveanoga zaslonskoga opisa nad naredbom za koju se

Dok je zaslonski opis prikazan, pritiskom na elim saznati vie ili

1.5. Rad s datotekama

Datoteka programa Excel zapravo je radna knjiga. U ovome se poglavlju

1.5.1. Izrada nove prazne radne knjige

Pokretanjem programa Excel otvara se poetni zaslon na kojem se izmeu

1.5.2. Izrada nove radne knjige na osnovi predloka

Program Excel sadri ili s interneta preuzima mnogobrojne gotove

U rezultatima pretraivanja odabere se predloak koji se eli koristiti, a

1.5.3. Otvaranje postojee radne knjige

Ve prije spremljena radna knjiga otvara se na neki od ovih naina:

na alatnoj traci za brzi pristup klikom miem na dugme Otvori

Na neki od tih naina prelazi se u zaslon Otvaranje. Postojea datoteka

Pritiskom na Pregledaj ili Ovo raunalo dolazi se do dijalokog okvira

1.5.4. Spremanje radne knjige

Prije zavretka rada, radnu knjigu treba spremiti na medij za pohranu

Oblik Spremanje nove neimenovane radne knjige ili ve

Spremanje ve imenovane i nekad spremljene, a sada

Datoteka se moe spremiti na jedan od ovih naina:

Zanimljivosti i napomene na alatnoj traci za brzi pristup pritiskom na dugme Spremi

Prethodno spremljena datoteka moe se ponovno spremiti pod drugim

Da bi se u postojeoj radnoj knjizi spremile nastale promjene u datoteci