You are on page 1of 121

Krivini zakon F BiH ("Slubene novine FBiH", br.

36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10,


42/11, 59/14, 76/14. i 46/16)

KRIVINI ZAKON
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

OPI DIO
1-GLAVA PRVA

lan 1.
Predmet ovog zakona

Ovim zakonom se ureuje opi dio krivinog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine i
krivina djela iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

lan 2.
Znaaj izraza u ovom zakonu

(1) Krivino zakonodavstvo u Federaciji sainjavaju krivinopravne odredbe sadrane u ovom


zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona.
(2) Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene povrine unutar njenih
granica, te zrani prostor nad njima.
(3) Slubena osoba je izabrani ili imenovani slubenik ili druga slubena osoba u organima
zakonodavne, izvrne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i slubama za upravu
Federacije, kantona, gradova i opina koje obavljaju odreene upravne, strune i druge poslove u
okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vri slubenu
dunost u navedenim organima i tijelima; ovlaena osoba u privrednom drutvu ili u drugoj
pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno
obavljanje javnih ovlaenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreenu funkcija; te druga osoba
koja obavlja odreenu slubenu funkcija na osnovu ovlaenja iz zakona ili drugog propisa
donesenog na osnovu zakona.
(4) Vojna osoba, u smislu ovog Zakona , je profesionalna vojna osoba i osoba u rezervnom
sastavu dok je na slubi u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o
slubi u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine.
(5) Kada je kao uinitelj pojedinog krivinog djela oznaena slubena osoba ili vojna osoba,
osobe iz stava 3. ovog lana mogu biti uinitelji tih djela, ako iz obiljeja pojedinog krivinog
djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da uinitelj moe biti samo neka od tih osoba.
(6) Odgovorna osoba je osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom
na njenu dunost ili na osnovu posebne ovlasti povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na
primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opeg akta privrednog drutva ili
druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje
proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnou ili na nadzor nad njima. Odgovornom
osobom smatra se i slubena osoba u smislu stava 3.ovog lana kad su u pitanju radnje ijim je
uiniteljem oznaena odgovorna osoba, a nisu propisane kao krivino djelo odredbama glave o
krivinim djelima protiv slubene i druge odgovorne funkcije ili odredbama o krivinim djelima
2

iji je uinitelj slubena osoba propisanima u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom
Federacije ili kantona.
(7) Kad je kao uinitelj krivinih djela oznaena slubena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3.
i 5. ovog lana mogu biti uinitelji tih djela, ako iz zakonskih obiljeja pojedinog krivinog djela
ne proizlazi da uinitelj moe biti samo neka od tih osoba.
(8) Strana slubena osoba je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane
drave, javni slubenik meunarodne organizacije i njezinih tijela, sudija i drugi slubenik
meunarodnog suda.
(9) Sudija porotnik je osoba koja je lan kolegijalnog tijela koje ima odgovornost
odluivanja o krivnji optuene osobe i izricanja krivino-pravne sankcije u postupku
suenja.
(10) Arbitar je osoba koja je, na osnovu sporazuma o arbitrai, pozvana da donese
pravno obavezujuu odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma.
(11) Krivino djelo iz mrnje je svako krivino djelo uinjeno zbog rasne pripadnosti,
boje koe, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etnikog porijekla, jezika, invaliditeta,
spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet
e se kao oteavajua okolnost ako ovim zakonom nije izriito propisano tee
kanjavanje za kvalifikovani oblik krivinog djela uinjenog iz mrnje.
(12) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota.
(13) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.
(14) Pravna osoba je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika Srpska,
Distrikt Brko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opina, mjesna zajednica,svaki organizacioni
oblik privrednog drutva i svi oblici povezivanja privrednih drutava, ustanova, ustanova za
obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova ili za osiguranje osoba i imovine, te druge
finansijske institucije, fond, politike stranke, udruenja graana i drugi oblici udruivanja koji
mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji
ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
(15) Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, poduzee, ortakluk i svaki
organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne aktivnosti.
(16) Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba.
(17) Vie osoba je najmanje dvije osobe.
(18) Skupina ljudi je najmanje pet osoba.
(19) Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,ponovljenog ili
povremenog injenja krivinih djela, pri emu svaka od tih osobauestvuje u uinjenju krivinog
djela.
(20) Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je formirana, a nije nastala spontano,radi izravno
slijedeeg uinjenja krivinog djela, iji lanovi ne moraju imati formalno odreene uloge, koja
ne mora imati slijed lanstva niti razvijenu organizaciju.
(21) Grupa za organizirani kriminal je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja
postoji neko vrijeme, djelujui u cilju uinjenja jednog ili vie krivinih djela za koja se po
zakonu moe izrei kazna zatvora preko tri godine ili tea kazna.
(22) Izbjeglica ili raseljena osoba je, u smislu ovog zakona, osoba koja je napustila svoju imovinu
na podruju Federacije u vremenu izmeu 30. aprila 1991. godine i 4.aprila 1998. godine, za koju
se pretpostavlja da je izbjeglica ili raseljena osoba po Aneksu 7.Opeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini.
3

(23) lanovi porodice, u smislu ovog zakona, jesu: brani i izvanbrani drug, bivi brani i
izvanbrani drug, krvni roak u ravnoj liniji, usvojitelj i posvojenik, roak u pobonoj liniji do
treeg stepena zakljuno i srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno.
(24) Tajna Federacije, kantona, grada i opine je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim
propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim na osnovu zakona,odreena tajnom
Federacije, ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i opinu.
(25) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom nadlenog
organa Federacije donesenim na osnovu zakona proglaena vojnom tajnom.
(26) Slubena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom
nadlene institucije u Federaciji, kantonu, gradu i opini donesenim na osnovu zakona proglaena
slubenom tajnom.
(27) Poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom
privrednog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odreen poslovnom tajnom, a koji
predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak
zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine
privredne interese.
(28) Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu stranaka koji saznaju
odvjetnici, branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje ili drugi
zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici staranja, vjerski ispovjednici i druge osobe u
obavljanju svog zvanja.
(29) Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja
je od znaenja za pravne odnose.
(30) Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni
i Hercegovini ili u stranoj dravi.
(31) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.
(32) Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili
kretanja, te telefonski i drugi impulsi.
(33) Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo kakvko drugo sredstvo
koje se moe koristitiza prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zranom prometu, bez obzira
na vrstu pogona.
(34) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se ko protiv svoje volje
dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.
(35) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim
svojstvima, ili supstanca koja se lahko moe pretvoriti u takvu supstancu ako podlijee nadzoru
po meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili supstanca koja je
proglaena opojnom drogom od nadlene institucije Bosne i Hercegovine ili nadlene institucije
entiteta.
(36) Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih
osoba.

II- GLAVA DRUGA


OSNOVNE ODREDBE

lan 3.
Osnova i granice krivinopravne prinude
4

(1) Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako
ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti
zajamene i zatiene Ustavom Federacije i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi
mogla ostvariti bez krivinopravne prinude.
(2) Propisivanje krivinih djela i vrste i mjere krivinopravnih sankcija zasniva se na nunosti
primjene krivinopravne prinude i njenoj razmjernosti jaini opasnosti za osobne slobode i
prava ovjeka, te druge osnovne vrijednosti.

lan 4.
Naelo zakonitosti

(1) Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo zakonom.


(2) Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivinopravna sankcija za djelo koje, prije
nego to je uinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao krivino djelo i
za koje zakonom nije bila propisana kazna.

lan 4a.
Naelo krivice

Niko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu izrei druge krivinopravne sankcije,
ako nije kriv za poinjeno krivino djelo.

lan 5.
Vremensko vaenje Krivinog zakona

(1) Prema uinitelju krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja
krivinog djela.
(2) Ako se poslije uinjenja krivinog djela zakon jednom ili vie puta izmijeni, primijenit e se
zakon koji je blai za uinitelja.

lan 6.
Vrste krivinopravnih sankcija

Krivinopravne sankcije jesu: kazne, mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere.

lan 7.
Svrha krivinopravnih sankcija

Svrha krivinopravnih sankcija je:


a) zatita drutva od injenja krivinih djela preventivnim uticajem na druge da potuju
pravni sistem i ne poine krivina djela te sprijeavanjem poinitelja d apoini krivina djel
akaoi poticanje njegovog prevaspitanja;
b) zatita i satisfakcija rtve krivinog djela.

lan 8.
Ogranienja u izvrenju krivinopravnih sankcija
5

Uinitelju krivinog djela u izvrenju krivinopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniena
odreena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadraju te sankcije i samo na nain kojim
se osigurava potivanje osobe uinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i
meunarodnim pravom.

III-GLAVA TREA
PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI

lan 9.
Iskljuenje primjene krivinog zakonodavstva u Federaciji prema djeci

Krivino zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme uinjenja


krivinog djela nije navrilo etrnaest godina ivota.

lan 10.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji prema maloljetnicima

Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu sa glavom X


(Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona
i drugim zakonima u Federaciji.

lan 11.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji na pravne osobe

Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se na pravne osobe u skladu sa glavom XIV


(Odgovornost pravnih osoba za krivina djela) ovog zakona i drugim zakonima u Federaciji.

lan 12.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji prema svakom ko na teritoriji Federacije
uini krivino djelo

(1) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino djelo na
teritoriji Federacije.
(2) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino ndjelo
na domaem plovilu, bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme uinjenja krivinog djela.
(3) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino djelo u
domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom zrakoplovu, bez obzira na to
gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme uinjenja krivinog djela.

lan 13.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji za krivina djela uinjena na podruju
Bosne i Hercegovine

(1) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko na teritoriji Bosne i


Hercegovine uini:
a) bilo koje krivino djelo protiv ustavnog poretka Federacije iz glave XV (Krivina djela protiv
ustavnog poretka Federacije) ovog zakona;
6

b) krivino djelo protiv slubene ili odgovorne osobe u vezi sa njezinom slubom.
(2) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema dravljaninu Bosne i Hercegovine
koji izvan teritorije Federacije uini bilo koje drugo krivino djelo osim onih koja su obuhvaena
odredbom stava 1. ovog lana.
(3) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije
Federacije prema Bosni i Hercegovini, njezinom dravljaninu ili prema Federaciji ili njezinom
dravljaninu uini bilo koje krivino djelo koje nije obuhvaeno odredbom stava 1. ovog lana.
(4) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije
Federacije prema stranoj dravi ili prema strancu uini krivino djelo za koje se po tom
zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. Ako zakonom nije
drukije propisano, sud u takvom sluaju ne moe izrei kaznu teu od kazne propisane zakonom
zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno.
(5) U sluajevima iz st. 2. i 3. ovog lana krivino zakonodavstvo u Federaciji primijenit e se
samo ako se uinitelj krivinog djela zatekne na teritoriji Federacije ili bude izruen, a u sluaju
iz stava 4. ovog lana samo ako se uinitelj zatekne na teritoriji Federacije i ne bude izruen
drugoj dravi.

lan 14.
Primjena Opeg dijela ovog zakona

(1) Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema uiniteljima svih krivinih djela
propisanih zakonima u Federaciji.
(2) Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom
nije drukije propisano.
(3) Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom
nije drukije propisano.

IV-GLAVA ETVRTA
ZASTARJELOST

lan 15.
Zastarjelost krivinog gonjenja

(1) Ako u ovom zakonu nije drukije propisano, krivino se gonjenje ne moe poduzeti kad od
uinjenja krivinog djela protekne:
a) trideset pet godina za krivino djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;
d) deset godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;
e) pet godine za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;
f) tri godine za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili
novanom kaznom.
(2) Ako je za krivino djelo propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po najteoj
propisanoj kazni.

lan 16.
Tok i prekid zastarjelosti krivinog gonjenja
7

(1) Zastarijevanje krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino djelo uinjeno.
Zastarijevanje krivinog gonjenja za krivina djela trajnog karaktera poinje tei u
trenutku prestanka protivpravnog stanja.
(2) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu krivino gonjenje ne moe poduzeti ili
nastaviti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja
uinitelja zbog uinjenog krivinog djela.
(4) Zastarijevanje se prekida i kad uinitelj, u vrijeme dok tee rok zastarjelosti, uini isto tako
teko ili tee krivino djelo.
(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei.
(6) Zastarjelost krivinog gonjenja nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko
vremena koliko zakon propisuje za zastarjelost krivinog gonjenja.

lan 17.
Zastarjelost izvrenja kazne

Ako u ovom zakonu nije drukije propisano, izreena se kazna nee izvriti kad od dana
pravosnanosti presude kojom je kazna izreena protekne:
a) trideset pet godina ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina ako je izreena kazna zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina ako je izreena kazna zatvora preko pet godina;
d) deset godina ako je izreena kazna zatvora preko tri godine;
e) pet godina ako je izreena kazna zatvora preko jedne godine;
f) tri godine ako je izreena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna.

lan 18.
Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera

(1) Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastupa kad proteknu dvije
godine od dana pravosnanostii presude kojom je ta kazna izreena.
(2) Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijeenja,
sigurnosne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti i sigurnosne mjere oduzimanja
predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravosnanosti odluke kojom su te
mjere izreene.
(3) Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere zabrane vrenja poziva, aktivnosti ili funkcija
i sigurnosne mjere zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom nastupa kad protekne onoliko
vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

lan 19.
Tok i prekid zastarijevanja izvrenja kazne i sigurnosnih mjera

(1) Zastarijevanje izvrenja kazne poinje od dana pravosnanosti presude kojom je kazna
izreena, a u sluaju opoziva uvjetne osude od dana pravosnanosti odluke o opozivu uvjetne
osude.
(2) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe poduzeti.
8

(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se poduzima radi izvrenja
kazne.
(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei.
(5) Zastarjelost izvrenja kazne nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena
koliko zakon propisuje za zastarjelost izvrenja kazne.
(6) Odredbe st. od 2. do 5. ovog lana primjenjuju se i na zastarjelost izvrenja sigurnosnih mjera.

lan 20.
Nezastarivost krivinog gonjenja i izvrenja kazne

Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela za koja po meunarodnom


pravu zastarjelost ne moe nastupiti.

V-GLAVA PETA
KRIVINO DJELO

lan 21.
Krivino djelo

Krivino djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su
obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija.

lan 22.
Nain uinjenja krivinog djela

(1) Krivino djelo se moe uiniti injenjem ili neinjenjem.


(2) Krivino djelo je uinjeno neinjenjem kad je uinitelj koji je pravno obavezan sprijeiti
nastupanje zakonom opisane posljedice krivinog djela to propustio uiniti, a takvo je
proputanje po djelovanju i znaenju jednako uinjenju tog krivinog djela injenjem.

lan 23.
Vrijeme uinjenja krivinog djela

Krivino djelo je uinjeno u vrijeme kada je uinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzirana to
kad je posljedica injenja ili neinjenja nastupila.

lan 24.
Mjesto uinjenja krivinog djela

(1) Krivino djelo je uinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u
mjestu gdje je posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelimino nastupila.
(2) Krivino djelo je u sluaju kanjivog pokuaja uinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio
ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umiljaju posljedica njegovog
injenja ili neinjenja potpuno ili djelimino trebala nastupiti.
(3) Krivino djelo je u sluaju sauesnitva uinjeno u mjestu utvreenom u stavu 1. ovog lana i
u mjestu gdje je sauesnik radio ili je bio duan raditi ili u mjestu gdje je prema umiljaju
sauesnika posljedica njegovog injenja ili neinjenja trebala nastupiti.
9

lan 25.
Beznaajno djelo

Nije krivino djelo ono djelo koje je, iako sadri zakonom odreena obiljeja krivinog
djela, zbog prirode i teine djela, ili naina poinjenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja
tetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepena krivice
poinitelja, predstavlja beznaajno djelo.

lan 26.
Nuna odbrana

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani.
(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinitelj od sebe ili od drugog odbije
istovremeni ili direktno predstojei protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu.
(3) Uinitelj koji prekorai granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje
uinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i osloboditi kazne.

lan 27.
Krajnja nuda

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
(2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili od drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, a pritom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.
(3) Uinitelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekorai granice krajnje nude, moe se
blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, moe se i
osloboditi kazne.
(4) Nema krajnje nude ako je uinitelj bio duan izloiti se opasnosti.

lan 27a.
Sila i prijetnja

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je poinjeno pod djelovanjem neodoljive sile.
(2) Poinitelj koji je poinio krivino djelo pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje moe
se blae kazniti.
(3) U sluaju iz stava (1) ovog lana, poiniteljem krivinog djela smatra e se osoba koja je
primjenila neodoljivu silu.

lan 28.
Pokuaj

(1) Ko s umiljajem zapone injenje krivinog djela, ali ga ne dovri kaznit e se za pokuaj
krivinog djela ako se za to krivino djelo moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna,
a za pokuaj drugog krivinog djela kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.
(2) Uinitelj e se za pokuaj krivinog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivino
djelo, a moe se i blae kazniti.
10

lan 29.
Nepodobni pokuaj

Uinitelj koji pokua uiniti krivino djelo neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom
predmetu, moe se osloboditi kazne ili se moe blae kazniti.

lan 30.
Dobrovoljni odustanak

(1) Uinitelj koji je pokuao uiniti krivino djelo, ali je dobrovoljno odustao od kanjivog
pokuaja moe se osloboditi kazne.
(2) U sluaju dobrovoljnog odustanka od kanjivog pokuaja,uinitelj e se kazniti za one radnje
koje ine neko drugo samostalno krivino djelo.

lan 31.
Sauiniteljstvo

Ako vie osoba zajedniki uini krivino djelo, uestvovanjem u uinjenju krivinog djela ili
preduzimajui to drugo ime se na odluujui nain doprinosi uinjenju krivinog djela, svaka
e se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivino djelo.

lan 32.
Podstrekavanje

(1) Ko drugog s umiljajem podstrekava da uini krivino djelo kaznit e se kao da ga je sam
uinio.
(2) Ko drugog s umiljajem podstrekava na uinjenje krivinog djela za koje se moe izrei kazna
zatvora od tri godine ili tea kazna, a krivino djelo ne bude ni pokuano kaznit e se kao za
pokuaj krivinog djela.
(3) Podstrekavanjem na poinjenje krivinog djela smatra se naroito: upuivanje molbe,
ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od poinjenja krivinog djela, davanje ili
obeavanje poklona, zloupotreba odnosa podreenosti ili ovisnosti, dovoenje ili
odravanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude.

lan 33.
Pomaganje

(1) Ko drugom s umiljajem pomogne u uinjenju krivinog djela, kaznit e se kao da ga je sam
uinio, a moe se i blae kazniti.
(2) Kao pomaganje u uinjenju krivinog djela smatra se naroito: davanje savjeta ili uputa kako
da se uini krivino djelo, stavljanje na raspolaganje uinitelju sredstava za uinjenje krivinog
djela, uklanjanje prepreka za uinjenje krivinog djela te unaprijed obeano prikrivanje krivinog
djela, uinitelja, sredstava kojima je krivino djelo uinjeno, tragova krivinog djela ili predmeta
pribavljenih krivinim djelom.
lan 34.
Granice krivice i kanjivosti sauesnika
11

(1) Sauesnik je kriv u granicama svojeg umiljaja ili nehata, a podstreka i pomaga u
granicama svog umiljaja.
(2) Sauesnika, podstrekaa ili pomagaa koji dobrovoljno sprijei uinjenje krivinog djela, sud
e osloboditi kazne.
(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivicu ili doputa
osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne mogu se uzeti u obzir samo onom uinitelju,
sauesniku, podstrekau ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ESTA
KRIVICA

lan 35.
Sadraj krivice

(1) Krivica postoji ako je poinitelj u vrijeme poinjenja krivinog djela bio uraunjljiv i
pri tome postupao s umiljajem.
(2) Krivica za krivino djelo postoji i ako je poinitelj postupao iz nehata, ako to zakon
izriito predvia.

lan 36.
Uraunljivost

(1) Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla shvatiti znaaj
svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne bolesti,
privremene duevne poremeenosti ili zaostalog psihikog razvoja (neurainljivost).
(2) Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana, moe
se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost).
(3) Kriv je uinitelj krivinog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u
stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u
vrijeme dovoenja u to stanje krivino djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u
pogledu krivinog djela kod njega postojao nehat a zakon za takvo krivino djelo propisuje
krivicu i za nehat.
(4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne
moe biti osnov za ublaavanje kazne.

lan 37.
Umiljaj

(1) Krivino se djelo moe uiniti s direktnim ili eventualnim umiljajem.


(2) Uinitelj postupa s direktnim umiljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo
uinjenje.
(3) Uinitelj postupa s eventualnim umiljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili
neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

lan 38.
Nehat
12

(1) Krivino djelo moe se uiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.


(2) Uinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili
neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko drao da ona nee nastupiti
ili da e je moi sprijeiti.
(3) Uinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja
zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio
duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

lan 39.
Stvarna zabluda

(1) Nije kriv poinitelj koji poini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako poinitelj u vrijeme poinjenja krivinog djela nije
bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja, ili je pogreno smtarao da
postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo inile dozvoljenim.
(3) Ako je poinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojat e krivino djelo poinjeno iz
nehata, ako zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje i za nehat.

lan 40.
Pravna zabluda

Uinitelj krivinog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se
blae kazniti ili osloboditi kazne.

VII-GLAVA SEDMA
KAZNE

lan 41.
Vrste kazni

Poinitelju krivinog djela koji je kriv mogu se izrei:


a) kazna zatvora;
b) kazna dugotrajnog zatvora;
c) novana kazna.
lan 42.
Svrha kanjavanja

Svrha kanjavanja jeste:


a) da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela;
b) da se utie na uinitelja da ubudue ne uini krivina djela i potakne njegovo prevaspitanje;
c) da se utie na ostale da ne uine krivina djela;
d) i da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i o pravednosti
kanjavanja uinitelja.

lan 43.
Kazna zatvora
13

(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od 30 dana ni dua od 20 godina.


(2) Kazna zatvora izrie se na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane.
(3) Kazna zatvora iz st. (1) i (2) ovog lana ne moe se izrei maloljetnicima. Maloljetnicima
se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora pod uslovima propisanim glavom X
(PRAVILA O VASPITNIM PREPORUKAMA, VASPITNIM MJERAMA I O
KANJAVANJU MALOLJETNIKA) ovog zakona. Kazna maloljetnikog zatvora po
svojoj je svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode.

lan 43a.
Zamjena kazne zatvora

(1) Izreena kazna zatvora u trajanju do jedne godine e se, na zahtjev osuenika,
zamijeniti novanom kaznom koja se plaa u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.
(2) Kazna zatvora zamjenjuje se novanom kaznom tako to se svaki dan izreene kazne
zatvora izjednauje sa 100 KM ako se novana kazna utvruje u odreenom iznosu.
(3) Ako se novana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog lana, sud e donijeti odluku o
izvrenju kazne zatvora. Ako se novana kazna plati samo djelimino, izvrit e se kazna
zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaen.
lan 43b.
Kazna dugotrajnog zatvora

(1) Za najtee oblike tekih krivinih djela poinjenih s umiljajem moe se propisati kazna
dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za
pojedino krivino djelo.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji u vrijeme poinjenja
krivinog djela nije navrio 21 godinu ivota.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se samo na pune godine.
(5) Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se moe dati tek nakon
izdranih tri petine te kazne.

lan 43c.
Kuni zatvor sa elektronskim nadzorom

(1) Osobe osuene na kaznu zatvora do jedne godine, uz svoj pristanak, mogu izdravati tu kaznu
i kao kuni zatvor sa elektronskim nadzorom to podrazumijeva da osuena osoba ne smije
naputati prostorije u kojima stanuje osim u sluajevima propisanim zakonom koji ureuje
izvrenje krivinih sankcija.
(2) Odluka da se kazna zatvora moe izvriti i kao kuni zatvor sa elektronskim nadzorom
zasniva se na ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne,
poinioca krivinog djela nije prijeko potrebno uputiti u ustanovu na izdravanje kazne zatvora,
ve da se i na ovakav nain moe postii svrha kanjavanja i svrha izvrenja kazne zatvora.
(3) Osuenoj osobi koja izdrava kuni zatvor sa elektronskim nadzorom i koja neopravdano
napusti prostorije u kojima stanuje sud e odrediti izdravanje ostatka kazne zatvora u ustanovi
za izdravanje kazne.
14

(4) Osobama osu|enim za krivina djela protiv braka, porodice i omladine koje ive sa oteenim
u istom domainstvu ne moe biti odreeno izvrenje kazne zatvora na nain propisan u stavu 1.
ovog lana.

lan 44.
Rad za ope dobro na slobodi

(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine moe istovremeno
odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni radom za ope dobro na slobodi.
(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da,
uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi
bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila
dovoljna za postizanje ope svrhe krivinopravnih sankcija.
(3) Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj kazni zatvora od
najmanje deset do najvie devedeset radnih dana. Rok za izvrenje rada za ope dobro na slobodi
ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dui od jedne godine.
(4) Pri ocjenjivanju trajanja rada za ope dobro na slobodi, kao i vremena izvrenja tog rada, sud
e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti uinitelja, s obzirom na
njegovu osobnu situaciju i zaposlenje.
(5) U sluaju kad osuenik po isteku odreenog roka nije izvrio ili je samo djelimino izvrio
rad za ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju
srazmjernom vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima
kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lana 47. (Zamjena
novane kazne) ovog zakona.
(7) Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja
kantonalno ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu prebivalita odnosno
boravita osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima i znanjima.

lan 45.
Uvjetni otpust

(1) Osueni koji je izdrao polovinu, te, izuzetno, osueni koji je izdrao jednu treinu kazne
zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora, pod uvjetom da ne uini novo krivino
djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).
(2) Osueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne
zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te mjere da se
moe opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati
primjereno, a naroito da nee uiniti krivina djela. Prilikom odluivanja o uvjetnom otpustu
osuenog, uzet e se u obzir njegovo ponaanje tokom izdravanja kazne i druge okolnosti koje
ukazuju na to da je svrha kanavanja postignuta.
(3) Osueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uvjetno otputen ukoliko
postoje uvjeti iz stava 1. ovog lana i ukoliko posebne okolnosti vezane za linost osuenog jasno
ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja.
(4) Osueni na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uvjetno otputen nakon izdrane tri petine te
kazne.
15

lan 46.
Opoziv uvjetnog otpusta

(1) Sud e opozvati uvjetni otpust ako osueni za vrijeme uvjetnog otpusta uini jedno ili vie
krivinih djela za koja mu je izreena kazna zatvora preko jedne godine ili tea kazna.
(2) Sud moe opozvati uvjetni otpust ako osueni na uvjetnom otpustu uini jedno ili vie
krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja hoe li
opozvati uvjetni otpust sud naroito uzima u obzir slinost uinjenih djela, njihov znaaj, motive
iz kojih su uinjena, te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.
(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu
kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u
izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava.
(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i kad se osuenom na uvjetnom otpustu sudi
za krivino djelo uinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
(5) Ako je osueni na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne
opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produava za vrijeme koje je osueni proveo
na izdravanju kazne zatvora.

lan 47.
Novana kazna

(1) Novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u
odreenom iznosu.
(2) Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje pet a najvie tri
stotine estdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie hiljadu pet
stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
(3) Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe biti manji od 500
KM, a najvii iznos ne moe biti vei od 100.000 KM, a za krivina djela uinjena iz
koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim
ovim zakonom.
(4) Prilikom izricanja novane kazne za krivina djela uinjena iz koristoljublja sud moe izrei
novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. Ovog lana, ukoliko
vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem krivinog djela
prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju uinitelju moe izrei novana kazna u iznosu
koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je
pribavio uinjenjem krivinog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna.
(5) Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje
kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka
uinitelja prema iznosu njegove tromjesene netoplae i njegove druge dohotke, te porodine
obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja
kazne nisu stariji od est mjeseci.
(6) Podatke iz st. od 1. do 5. ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava optueni u roku koji
odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka
glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine
dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu pri emu se
primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne.
16

(7) Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu
posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene netoplae zaposlenih u Federaciji, koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku.
(8) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od petnaest dana
niti dui od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati
novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od jedne godine.
(9) Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu prihod su budeta Federacije.

lan 48.
Zamjena novane kazne

(1) Novana kazna se ne naplauje prinudno.


(2) Ako se novana kazna ne plati u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti
odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos
novane kazne ili ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu za svakih zapoetih
100 KM novane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim to ne moe prkoraiti propisanu
kaznu za to djelo.
(4) Ako osueni isplati samo dio novane kazne ostatak e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a
ako osueni isplati ostatak novane kazne izvrenje zatvora e se obustaviti.

lan 49.
Opa pravila za odmjeravanje kazne

(1) Sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za
to krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da
kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice,
pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod
kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon
uinjenog krivinog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja.
(2) Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u
obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko
je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne.
(3) Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja, vodei
rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim
obiteljskim obavezama.

lan 50.
Ublaavanje kazne

Sud moe uinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu
kazne:
a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti;
b) i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i ublaenom
kaznom moe postii svrha kanjavanja.

lan 51.
17

Granice ublaavanja kazne

(1) Kad postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lana 50. (Ublaavanje kazne) ovog zakona, sud e
ublaiti kaznu u ovim granicama:
a) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili vie
godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora;
b) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili vie
godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora;
c) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine,
kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora;
d) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine,
kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora;
e) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie jedne godine, kazna se moe
ublaiti do trideset dana zatvora;
f) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne
zatvora moe se izrei novana kazna;
g) ako je za krivino djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe
ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 500 KM.
(2) Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stava 1. ovog lana, sud e
posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to krivino djelo.

lan 52.
Osloboenje od kazne

(1) Sud moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje.
(2) Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez
ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 50. (Ublaavanje kazne)ovog zakona.

lan 53.
Poseban sluaj osloboenja od kazne za krivina djela poinjena iz nehata

Sud moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela uinjenog iz nehata kad posljedice djela
tako teko pogaaju uinitelja da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo
svrsi kanjavanja.

lan 54.
Stjecaj krivinih djela

(1) Ako je poinitelj jednom radnjom ili s vie radnji poinio vie krivinih djela za koja mu
se istovremeno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih krivinih djela, pa e
za sva krivina djela izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu
zatvora ili jedinstvenu novanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima:
a) ako je za krivina djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog
zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti vea od svake pojedine
utvrene kazne, ali ne smije prijei 45 godina;
18

b) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora
biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih kazni niti
prijei dvadeset godina;
c) ako je za dva ili vie krivinih djela poinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju
duem od deset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne
smije dosegnuti zbir pojedinanih kazni zatvora;
d) ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna
zatvora ne moe biti vea od osam godina;
e) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna mora biti
vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih novanih
kazni.
(3) Ako je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivina djela u
stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu po
odredbama stava 2. ta.od b) do d) ovog lana.
(4) Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno krivino djelo u stjecaju, a ako
je utvrdio vie novanih kazni izrei e jedinstvenu novanu kaznu po odredbi stava 2. take d)
ovog lana.
(5) Ako je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog zatvora,
izrei e jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. ta. b) i c) ovog lana.

lan 55.
Produeno krivino djelo

(1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivinih djela nee se primijeniti kad uinitelj uini
produeno krivino djelo.
(2) Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s namjerom uinio vie istih ili istovrsnih
krivinih djela koja, s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne
okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kad se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i
mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim krivinim djelima
sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela.

lan 56.
Odmjeravanje kazne osuenoj osobi

(1) Ako se osuenoj osobi sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoela izdravanje
kazne po ranijoj osudi, ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva
krivina djela primjenom odredaba lana 53. (Stjecaj krivinih djela) ovog zakona uzimajui
ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdrao uraunat e
se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora
ili kazne maloljetnikog zatvora sud e uinitelju izrei kaznu neovisno od ranije izreene kazne
ako se primjenom odredaba lana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja, s
obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne.
(3) Brisan
19

lan 57.
Uraunavanje pritvora i ranije kazne

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lienje slobode u vezi sa krivinim djelom, uraunavaju
se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora ili
novanu kaznu.
(2) Kazna zatvora koju je osuenik izdrao ili novana kazna koju je osuenik platio za prekraj
uraunava se u kaznu izreenu za krivino djelo ija obiljeja obuhvaaju i obiljeja prekraja.
(3) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan
maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.

lan 58.
Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inozemstvu

Pritvor, lienje slobode u toku postupka izruenja i kazna koju je uinitelj izdrao po presudi
inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino djelo, a ako
kazne nisu iste vrste uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda.

VIII-GLAVA OSMA
MJERE UPOZORENJA

lan 59.
Vrste mjera upozorenja

Mjere upozorenja jesu:


a) sudska opomena;
b) uvjetna osuda.

lan 60.
Svrhe mjera upozorenja

(1) Svrha sudske opomene je da se krivino odgovornom uinitelju uputi upozorenje kad se radi
ostvarivanja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno
radi krivinopravne zatite.
(2) Svrha uvjetne osude je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom
kojim se omoguava ostvarivanje svrhe krivinopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina
izvrenja kad izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi krivinopravne zatite.

lan 61.
Sudska opomena

(1) Sudska opomena moe se izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do jedne
godine ili novanom kaznom koja su poinjena pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih
ine naroito lahkim i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu uinitelja, posebno njegova
odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom, steknu uvjeti za
postignue svrhe krivinopravnih sankcija bez kanjavanja.
20

(2) Sudska opomena moe se izrei i za odreeno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora
do tri godine, pod uvjetima propisanim zakonom i kad se steknu ostali uvjeti iz stava 1. ovog
lana.
(3) Sudska opomena moe se izrei i za krivina djela poinjena u stjecaju, ako se za svako od
tih djela steknu uvjeti iz st. 1. ili 2. ovog lana.
(4) Pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene,
posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog
krivinog djela, stepen krivine odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo
uinjeno.
(5) Sudska se opomena ne moe izrei vojnim osobama za krivina djela protiv oruanih snaga
Federacije.

lan 62.
Uvjetna osuda

(1) Uvjetnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se
ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti
due od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo krivino djelo.

(2) Pri odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uvjetne osude,
posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog
krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
(3) Uvjetna osuda moe se izrei kad je uinitelju utvrena kazna zatvora do dvije godine ili
novana kazna.
(4) Uvjetna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe
izrei kazna zatvora laka od jedne godine.
(5) Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda moe se izrei za
obje kazne ili samo za kaznu zatvora.
(6) Sigurnosne mjere, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se.

lan 63.
Obaveze uinitelja kojem je izreena uvjetna osuda

(1) Sud moe u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedeih obaveza: da osueni vrati
imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, da naknadi tetu koju je priinio krivinim
djelom, ili da ispuni druge obaveze predviene krivinim zakonodavstvom u Federaciji.
(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog lana utvruje sud u okviru odreenog vremena
provjeravanja.

lan 64.
Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueni tokom vremena provjeravanja uini jedno ili vie
krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora dvije godine ili tea kazna.
(2) Ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena
kazna zatvora u trajanju kraem od dvije godine ili novana kazna, sud e, nakon to ocijeni sve
okolnosti koje se odnose na uinjena krivina djela i uinitelja, a posebno srodnost uinjenih
21

krivinih djela, njihov znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti hoe li opozvati uvjetnu
osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako uinitelju za krivina djela
utvrena u uvjetnoj osudi i za nova krivina djela treba izrei kaznu zatvora u trajanju duem od
dvije godine lan 62.. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).
(3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud e primjenom odredaba lana 54. (Stjecaj krivinih djela)
ovog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije injeno i za novo krivino djelo uzimajui kaznu
iz opozvane uvjetne osude kao utvrenu.
(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe za novo krivino djelo izrei uvjetnu osudu ili
kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivino djelo treba izrei uvjetnu osudu, utvrdit e
jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo primjenom odredaba lana 54.
ovog zakona i odredit e novo vrijeme provjeravanja koje ne moe biti krae od jedne niti due
od pet godina, raunajui od dana pravosnanostii nove presude. Osuenom kojem za novo
krivino djelo bude izreena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne
uraunava se u vrijeme provjeravanja utvreno uvjetnomosudom za ranije krivino djelo.

lan 65.
Opoziv uvjetne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osueni uinio
krivino djelo prije nego to je uvjetno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje
uvjetne osude da se znalo za to krivino djelo. U tom e sluaju primijeniti odredbu lana 64.
(Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela) stav 3. Ovog zakona.
(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu primijenit e odredbu lana 64. stav 4. Ovog zakona.

lan 66.
Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osueni tokom odreenog
vremena provjeravanja ne ispuni izreenu obavezu u sluajevima kad je mogao ispuniti tu
obavezu.
(2) U sluaju nemogunosti ispunjenja izreene obaveze sud moe produiti rok za ispunjenje te
obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom predvienom krivinim
zakonodavstvom u Federaciji, ili moe osuenog osloboditi ispunjenja izreene obaveze.

lan 67.
Rokovi za opoziv uvjetne osude

(1) Uvjetna osuda se moe opozvati tokom vremena provjeravanja.


(2) Ako osueni tokom vremena provjeravanja uini krivino djelo koje povlai opoziv uvjetne
osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moe
se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja.
(3) Ako osueni u odreenome roku ne ispuni koju obavezu iz lana 63. (Obaveze
uinitelja kojem je izreena uvjetna osuda) stav 1. ovog zakona, sud moe uvjetnu osudu
opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da
se izvri kazna utvrena u uvjetnoj osudi.

lan 68.
22

Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom

(1) Sud moe odrediti da se uinitelj kome je izreena uvjetna osuda stavi pod zatitni nadzor
ako, s obzirom na okolnosti uinjenja krivinog djela, linost uinitelja, njegov raniji ivot i
ponaanje poslije uinjenog krivinog djela smatra da e se uz odreivanje zatitnog nadzora
svrha uvjetne osude i drutveno prilagoavanje osuenika bolje
ostvariti.
(2) Zatitni nadzor obuhvaa ovim zakonom predviene mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, s
tim da vrijeme trajanja nadzora ne moe biti krae od est mjeseci niti due od dvije godine.

lan 69.
Sadraj zatitnog nadzora

Zatitni nadzor moe obuhvaati ove obaveze:


a) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
b) uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga;
c) posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje
po njihovim savjetima;
d) osposobljavanje za odreeno zanimanje;
e) prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinitelja;
f) raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu branim i
obiteljskim obavezama.

lan 70.
Odreivanje zatitnog nadzora

(1) Sud u presudi odreuje jednu ili vie obaveza iz lana 69. (Sadraj zatitnog nadzora) ovog
zakona utvrujui njihov sadraj.
(2) Pri odreivanju obaveza iz lana 69. ovog zakona sud e naroito uzeti u obzir godine ivota
uinitelja, njegovo ope zdravstveno i psihiko stanje, njegove sklonosti i navike u nainu
voenja ivota, naroito u kui, koli ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je uinio krivino
djelo i ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, njegov raniji ivot, osobne i obiteljske prilike,
te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja a od znaaja su za izbor obaveza zatitnog
nadzora i njihovo trajanje.
(3) Ako tokom trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zatitnog nadzora,
moe zatitni nadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena.
(4) Ako osueni kojem je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio,
sud ga moe opomenuti ili moe ranije obaveze zamijeniti drugim ili produiti trajanje zatitnog
nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX- GLAVA DEVETA


SIGURNOSNE MJERE

lan 71.
Vrste sigurnosnih mjera

Uiniteljima krivinih djela mogu se izrei ove sigurnosne mjere:


23

a) obavezno psihijatrijsko lijeenje;


b) obavezno lijeenje od ovisnosti;
c) zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcija;
d) zabrana upravljanja prijevoznim srestvom;
e) lienje predmeta.

lan 72.
Svrha sigurnosnih mjera

Svrha sigurnosnih mjera jest otklanjanje stanja ili uvjeta koji mogu uticati da uinitelj ubudue
uini krivina djela.

lan 73.
Izricanje sigurnosnih mjera

Sud moe uinitelju krivinog djela izrei jednu ili vie sigurnosnih mjera kad postoje uvjeti za
njihovo izricanje propisani ovim zakonom.

lan 74.
Obavezno psihijatrijsko lijeenje

(1) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja izrie se uinitelju krivinog djela koji
je krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uraunljivosti ako postoji
opasnost da bi uzroci takvoga stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo
krivino djelo.
(2) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izvriti pod uvjetima iz stava 1.
ovog lana, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za ope dobro na slobodi ili uz uvjetnu osudu.
(3) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih
je izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na
slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.
(4) Pod uvjetima iz stava 2. ovog lana obavezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan
medicinske ustanove nakon to je osueni uvjetno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje,
uvjetni otpust e se opozvati.
(5) Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tokom vremena
provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 66. (Opoziv
uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.

lan 75.
Obavezno lijeenje od ovisnosti

(1) Sigurnosna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uinitelju koji je krivino
djelo uinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji
opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue uiniti krivina djela.
(2) Sigurnosna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti se, pod uvjetima iz stava 1. Ovog lana,
moe izrei uz istu krivinopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti nain kako je ovim
zakonom propisano za sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog lijeenja.
24

(3) Kao u sluaju iz lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvrenje
kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji se tokom izvravanja rada za ope
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lijeenju od ovisnosti.
(4) Pod uvjetima iz lana 74. (Obvezno psihijatrijsko lijeenje) stav 2. ovog zakona, obavezno
lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni uvjetno
otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati.
(5) Prema uionitelju krivinog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tokom vremena
provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 65. (Opoziv
uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.

lan 76.
Zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije

(1) Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreenog zvanja, djelatnosti ili dunosti moe se
izrei poinitelju koji je poinio krivino djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dunost,
ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da poini novo
krivino djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dunost.
(2) Sigurnosna mjera zabrane vrenja odreenog poziva,aktivnosti ili funkcije moe se izrei u
trajanju koje ne moe biti krae od jedne niti due od deset godina, raunajui od dana
pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava
u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere.
(3) Kao u sluaju iz lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvrenje
kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji tokom izvravanja rada za ope
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu vrenja poziva,aktivnosti ili
funkcije.
(4) Prema uinitelju krivinog djela koji prekri zabranu vrenja poziva,aktivnosti ili funkcije
tokom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana
66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza)ovog zakona.

lan 77.
Zabrana upravljanja prijevoznom sredstvom

(1) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom moe se izrei uiniteljukrivinog
djela protiv sigurnosti prometa kada postoji opasnost da e upravljajui prijevoznom sredstvom
ponovno uiniti takvo krivino djelo.
(2) Pod uvjetima iz stava 1. ovog lana zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom moe se
odnositi samo na odreenu vrstu ili na sve vrste motornih vozila.
(3) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom moe se izrei u trajanju koje
ne moe biti krae od tri mjeseca ni due od pet godina raunajui od pravosnanosti sudske
odluke, s tim da se vrijeme izvrenja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Prema uinitelju krivinog djela kojem je zabranjeno upravljanje prijevoznim sredstvom uz
zamjenu za kaznu zatvora ili uvjetnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit e se
odredbe lana 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stav 5. i lana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog
neispunjenja odreenih obaveza) stav 5. ovog zakona.

lan 78.
Oduzimanje predmeta
25

(1) Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za uinjenje krivinog djela ili koji su
nastali uinjenjem krivinog djela oduzet e se, kad postoji opasnost da e biti ponovo
upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela ili kad se radi zatite ope sigurnosti ili iz razloga
morala lienje ini prijeko potrebnim, ako su vlasnitvo uinitelja.
(2) Predmeti iz stava. 1. ovog lana mogu se oduzeti i ako nisu vlasnitvo uinitelja kad to
zahtijevaju interesi ope sigurnosti i razlozi morala, ali se time ne dira u prava treih osoba na
naknadu tete od uinitelja.
(3) Zakonom se moe propisati obavezno oduzimanje predmeta.

X- GLAVA DESETA
PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM
MJERAMA I O KANJAVANJU MALOLJETNIKA

lan 79.
Primjena posebnih krivinih odredaba prema
Maloljetnicima

(1) Prema maloljetnim uiniteljima krivinih djela primjenjuju se odredbe l. od 79. do 109. ovog
zakona, a ostale krivinopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima
samo ako ne izlaze iz okvira utvrenih posebnim odredbama o maloljetnim uiniteljima krivinih
djela.
(2) Posebne odredbe o maloljetnim uiniteljima krivinih djela primjenjuju se pod uvjetima
propisanim odredbama l. od 79. do 109. ovog zakona i prema punoljetnim osobama kad im se
sudi za krivina djela koja su uinila kao maloljetnici, a izuzetno i prema osobama koje su uinile
krivino djelo kao mlai punoljetnici.

lan 80.
Uvjeti primjene odgojnih preporuka

(1) Prema maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za
krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuitelj ili sud za
maloljetnike.
(3) Uvjeti su primjene odgojnih preporuka: maloljetnikovo priznanje krivinog djela i njegova
izraena spremnost za pomirenjem s oteenim.

lan 81.
Svrha odgojnih preporuka

Svrha je odgojnih preporuka:


a) da se ne pokree krivini postupak prema maloljetnom uinitelju krivinog djela;
b) i da se primjenom odgojnih preporuka utie na maloljetnika da ubudue ne uini krivina
djela.

lan 82.
Vrste odgojnih preporuka
26

Odgojne preporuke jesu:


a) osobno izvinjenje oteenom;
b) naknada tete oteenom;
c) redovito pohaanje kole;
d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
e) prihvaanje odgovarajueg zaposlenja;
f) smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;
g) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
h) posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.
(2) Odgojne preporuke iz stava 1. ta.od a) do c) i h) ovog lana primjenjuje ovlateni tuitelj, a
odgojne preporuke iz ta.od d) do g) primjenjuje sud za maloljetnike.

lan 83.
Izbor odgojnih preporuka

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuitelj ili sud za maloljetnike uzet e u obzir
sveukupne interese maloljetnika i oteenika. Pritom e posebno voditi rauna da se
primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovito kolovanje ili
njegov rad.
(2) Odgojne preporuke mogu trajati najdue jednu godinu.
(3) Odgojne se preporuke mogu tokom njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti.
(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka izvrava se u saradnji s roditeljima ili starateljima
maloljetnika i organima socijalnog staranja.

lan 84.
Krivine sankcije prema maloljetnicima

(1) Maloljetnom se uinitelju krivinog djela mogu izrei odgojne mjere i odreene sigurnosne
mjere, a starijem se maloljetniku izuzetno moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme uinjenja krivinog djela navrio etrnaest, a nije navrio
esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samo odgojne mjere.
(3) Maloljetniku koji je u vrijeme uinjenja krivinog djela navrio esnaest, a nije navrio
osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), odgojne se mjere mogu izrei pod uvjetima
propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.
(4) Maloljetniku se mogu izrei sigurnosne mjere pod uvjetima propisanima ovim zakonom.
(5) Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena ni uvjetna osuda.

lan 85.
Svrhe odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se pruanjem zatite i pomoi


maloljetnim uiniteljima krivinih djela, nadzorom nad njima, njihovim strunim
osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i
pravilan razvoj.. Uz to, svrha je kazne maloljetnikog zatvora poseban uticaj na maloljetnog
uinitelja da ubudue ne uini krivina djela, te na druge maloljetnike da ne uine krivina djela.

lan 86.
27

Vrste odgojnih mjera

(1) Odgojne mjere jesu:


a) disciplinske mjere;
b) mjere pojaanog nadzora;
c) zavodske mjere.
(2) Disciplinske mjere izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem nije potrebno izrei
trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroito ako je uinio krivino djelo iz nepromiljenosti ili
lahkomislenosti.
(3) Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei
trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo
potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.
(4) Zavodske mjere izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei trajnije
mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.
Zavodske mjere ne mogu trajati due od pet godina.

lan 87.
Odgojne mjere

Maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se izrei ove odgojne mjere:


a) disciplinska mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike;
b) mjere pojaanog nadzora: od roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj obitelji; ili od
nadlenog tijela socijalne zatite;
c) zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu
za osposobljavanje.

lan 88.
Izbor odgojne mjere

Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir godine ivota maloljetnika, stepen njegovog
duevnog razvoja, njegova psihika svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo uinio,
dotadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu krivinog djela, te je li mu ranije bila
izreena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od uticaja na izricanje
odgojne mjere.

lan 89.
Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno
da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utie na osobnost i ponaanje maloljetnog uinitelja
krivinog djela.
(2) Maloljetnika kome je izreena mjera iz stava 1. ovog lana sud moe uputiti u disciplinski
centar:
a) na odreeni broj sati tokom dana blagdana, ali najvie etiri uzastopna dana blagdana;
b) na odreeni broj sati tokom dana, ali najdue u trajanju do jednog mjeseca;
c) na neprekidni boravak tokom odreenog broja dana, ali ne due od dvadeset dana.
28

(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog lana sud e voditi rauna da zbog njenog izvrenja
maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili posla.
(4) U disciplinskom se centru maloljetnik moe zaposliti na korisnim radovima koji odgovaraju
njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.
(5) Pri izricanju odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike sud moe izrei i
odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne zatite koja se izvrava po izvrenju
odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike.

lan 90.
Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja

(1) Odgojnu mjeru pojaanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud e izrei ako su
roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom iako su u mogunosti
obavljati nadzor.
(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud moe roditelju, usvojitelju ili staratelju
dati potrebne upute i naloiti im odreene dunosti u pogledu mjera koje treba preduzeti radi
odgoja maloljetnika, njegovog lijeenja i radi otklanjanje tetnih uticaja.
(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud moe odrediti da nadleni organ
socijalnog staranja provjerava njeno izvravanje i ukazuje pomo roditelju, usvojitelju ili
staratelju.. Sud e naknadno odluiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne moe
trajati manje od jedne ni due od tri godine.

lan 91.
Pojaan nadzor u drugoj obitelji

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti da maloljetnika pojaano nadziru ili ako
se od njih takav nadzor ne moe opravdano oekivati, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru
pojaanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna primitimaloljetnika i koja ima mogunosti da
ga pojaano nadzire.
(2) Izvrenje odgojne mjere iz stava 1. ovog lana obustavit e se kad roditelji, usvojitelj ili
staratelj steknu mogunost da maloljetnika pojaano nadziru ili kad prema rezultatu odgoja
prestane potreba za pojaanim nadzorom.
(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud e odrediti da za vrijeme njenog
trajanja nadleni ogran socijalne zatite provjerava njeno izvravanje i ukazuje potrebnu pomo
obitelji u kojoj je maloljetnik smjeten.

lan 92.
Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti pojaano nadzirati maloljetnika, a ne
postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj obitelji, sud e
maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite.
(2) Sud e naknadno odluiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog lana s tim da njeno
trajanje ne moe biti krae od jedne ni due od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere
maloljetnik i dalje ivi s roditeljima, usvojiteljem ili starateljem, a pojaani nadzor nad njim vri
ovlaena osoba nadlenog organa socijalne zatite.
29

(3) Ovlaena osoba u nadlenom organu socijalne zatite brine se o kolovanju maloljetnika,
njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utie, potrebnom lijeenju i
sreivanju prilika u kojima ivi.

lan 93.
Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora

(1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojaanog nadzora iz lana 90. (Pojaan nadzor
roditelja, usvojitelja ili staratelja), 91. (Pojaan nadzor u drugoj obitelji) i 92. (Pojaan nadzor
nadlenog organa so cijalne zatite) ovog zakona, sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie
posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspjenije izvrenje izreene mjere, s tim da te obaveze
ne mogu trajati due od trajanja odgojne mjere.
(2) Sud moe maloljetniku odrediti naroito ove obaveze: osobno izvinjenje oteeniku, naknadu
tete u okviru vlastitih mogunosti, redovno pohaanje kole, osposobljavanje za zanimanje koje
odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdravanje od uivanja alkoholnih pia i
opojnih droga, posjeivanje odgovarajue zdravstvene ustanove ili savjetovalita te uzdravanje
od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju.
(3) Sud moe obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.
(4) U sluaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog lana sud moe izreenu mjeru pojaanog
nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.
(5) Pri odreivanju obaveza iz stava 2. ovog lana sud e maloljetnika upozoriti na posljedice iz
stava 4. ovog lana.

lan 94.
Upuivanje u odgojnu ustanovu

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu maloljetniku nad kojim treba
osigurati izvrenje stalnog nadzora strunih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.
(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci a najvie tri godine. Pri
izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lan 97.
Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).

lan 95.
Upuivanje u odgojno-popravni dom

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne uinitelje
krivinih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaane mjere preodgoja.
(2) Pri odluivanju hoe li izrei odgojnu mjeru iz stava 1. ovog lana sud e posebno uzeti u
obzir teinu i prirodu uinjenog krivinog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreene
odgojne mjere ili kazna maloljetnikog zatvora.
(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu a najvie pet godina. Pri
izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome
30

naknadno odluiti (lan 97. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2.
ovog zakona).

lan 96.
Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

(1) Maloljetniku ometenom u psihikom ili fizikom razvoju sud moe umjesto odgojne mjere
upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom izrei
odgojnu mjeru upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.
(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili
osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovo e se ispitati potreba njegova
daljnjeg zadravanja u toj ustanovi.

lan 97.
Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

(1) Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili
zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih
nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se
obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaanog nadzora ili
zavodskom odgojnom mjerom.
(2) Uz sluajeve iz stava 1. ovog lana, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo propisano,
odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s obzirom na postignuti
uspjeh odgoja, obustaviti od izvrenja, a moe se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e
se bolje postii svrha odgojnih mjera.
(3) Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere
drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja:
a) odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka
roka od est mjeseci, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom
upuivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za
osposobljavanje;
b) odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se obustaviti od izvrenja prije
isteka roka od jedne godine, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom
upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za
osposobljavanje.
(4) Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja u
odgojno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije
isteka rokova iz stava 3. ta. a. i b. ovog lana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu
maloljetnika oito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

lan 98.
Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama

(1) Ako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili
zavodska odgojna mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovno
odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera
izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.
31

(2) Odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo
vie od est mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je ova mjera izreena, a njeno izvrenje nije
zapoeto.

lan 99.
Kanjavanje starijih maloljetnika

Kazniti se moe samo stariji maloljetnik koji je uinio krivino djelo s propisanom kaznom
zatvora teom od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i stepena krivice ne bi bilo
opravdano izrei odgojnu mjeru.

lan 100.
Kazna maloljetnikog zatvora

(1) Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od jedne ni dua od deset godina, a izrie se
na pune godine ili na pola godine.
(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivino djelo sud ne moe izrei kaznu
maloljetnikog zatvora u trajanju duem od kazne zatvora propisane za to krivino djelo, ali sud
nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne.

lan 101.
Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora

Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku sud e uzeti u obzir sve
okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (lan 49. Opa pravila za odmjeravanje kazne),
imajui posebno u vidu stepen psihikog razvoja maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov
preodgoj i struno osposobljavanje.

lan 102.
Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora
za krivina djela u stjecaju

(1) Za krivina djela u stjecaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu
maloljetnikog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je
treba izrei.
(2) Po odredbi stava 1. ovog lana sud e postupiti i kad poslije izreene odgojne mjere, ili kazne
maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja uinio krivino
djelo.

lan 103.
Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora

Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kad od dana pravosnanosti presude kojom je
kazna izreena protekne:
a) deset godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko pet godina;
b) pet godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko tri godine;
c) tri godine ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do tri godine.
32

lan 104.

Izricanje krivinopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivina djela koja su uinila kao
maloljetnici
(1) Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadeset jednu godinu ivota ne moe se suditi za krivino
djelo koje je uinila kao mlai maloljetnik.
(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila dvadeset jednu godinu ivota moe joj
se suditi samo za krivina djela s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina. Takvoj osobi
sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni hoe li izrei
ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog krivinog djela,
vrijeme koje je proteklo od njegovog uinjenja, ponaanje uinitelja i svrhu te odgojne mjere.
(3) Punoljetnoj osobi moe se za krivino djelo koje je uinila kao stariji maloljetnik izrei
odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz lana 100. (Kazna maloljetnikog
zatvora) ovog zakona i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni hoe li i koju e od ovih sankcija
izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog krivinog djela,
vrijeme koje je proteklo od njegovog uinjenja, ponaanje uinitelja, te svrhu koju treba postii
ovim sankcijama.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila
dvadeset jednu godinu ivota sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu
zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima u pogledu rehabilitacije,
brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.

lan 105.
Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama

(1) Uinitelju koji je kao punoljetan uinio krivino djelo, a u vrijeme suenja nije navrio
dvadeset jednu godinu ivota, sud moe izrei odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s
obzirom na njegovu linost i okolnosti pod kojima je krivino djelo uinio, moe oekivati da e
se i odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.
(2) Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe, pod uvjetima
propisanima ovim zakonom, izrei sve sigurnosne mjere propisane ovim zakonom, osim
sigurnosne mjere zabrane vrenja poziva,aktivnosti ili funkcije.
(3) Izreena odgojna mjera moe trajati najdue dok uinitelj ne navri dvadeset tri godine ivota.

lan 106.
Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku

(1) Maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna
maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei sigurnosne mjere iz
lana 71. (Vrste sigurnosnih mjera) ta.a), b) i e) ovog zakona.
(2) Sigurnosna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz disciplinsku mjeru.
(3) Umjesto sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna mjera
upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi moe osigurati lijeenje i
time postii svrha te sigurnosne mjere. Pored toga, moe se izrei i sigurnosna mjera oduzimanja
predmeta.
33

lan 107.
Uinak kazne na odgojne mjere

(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu
maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje te kazne.
(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnikog
zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kad ta osoba zapone
izdravanje kazne.
(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u trajanju
kraem od jedne godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje
izreene odgojne mjere ili e se ta mjera ukinuti.

lan 108.
Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora

(1) Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude
koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava iz lana 118. (Vrste pravnih posljedica osude)
stav 2. ovog zakona.
(2) Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu
maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lana 112. (Rad osuenih osoba) ovog zakona.

lan 109.
Evidencija o izreenim odgojnim mjerama

(1) Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadleni organi socijalne zatite na osnovu
propisa koje donosi organ nadlean za poslove socijalne zatite u Federaciji.
(2) Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuiteljstvu, organima
unutarnjih poslova i organima socijalne zatite u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv
osoba kojima su izreene odgojne mjere.

XI-GLAVA JEDANAESTA
OPE ODREDBE O IZVRENJU KRIVINOPRAVNIH
SANKCIJA

lan 110.
Izvrenje kazne zatvora

(1) Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili
otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
(3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog lana, kazna dugotrajnog zatvora moe se
izvravati i u ustanovama poluotvorenog tipa pod uvjetom da je osuena osoba
izdrala dvije treine kazne dugotrajnog zatvora i pod uvjetom da uredno koristi
vanzavodske pogodnosti.
(4) Na postupak premjetaja osuene osobe iz stava (3) ovog lana shodno se
34

primjenjuju odredbe o premjetaju osuenih osoba propisanih odredbama Zakona o


izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(5) Kuni zatvor sa elektronskim nadzorom izvrava se u prostorijama u kojima osuena osoba
stanuje u mjestu prebivalita, odnosno boravita.

lan 111
Granice izvrenja kazni

Osoba prema kojoj se izvrava kazna liava se prava ili se ona ograniava u pravima u skladu sa
zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.

lan 112.
Rad osuenih osoba

(1) Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora,
koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane.
(2) Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti.
(3) Rad osuene osobe treba biti koristan i usklaen sa savremenim nainom vrenja iste vrste
rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenog.

lan 113.
Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora

(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navri osamnaest godina ivota, kazna maloljetnikog
zatvora izvrava se u posebnim krivino opravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja
je navrila osamnaest godina, ivota ali nije navrila dvadeset tri godine ivota (mlaa unoljetna
osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za mlae punoljetne
osobe ili u posebnom odjeljenju stanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama,
pri emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u kontakt sa starijim zatvorenicima.
Prema osobi koja je navrila dvadeset tri godine ivota prije kraja izdravanja kazne ostatak
kazne se izvrava u krivino-popravnoj ustanovi za odrasle.
(2) Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u krivino-popravnoj ustanovi za
maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strunog
osposobljavanja. Meutim, prema mlaoj se punoljetnoj osobi kazna ne moe ni u kojem sluaju
izvravati u krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno
za maloljetne osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi.
(3) Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za
odreenu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema mogunostima koje postoje u
krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj punoljetnoj osobi e se takoer omoguiti
obrazovanje i struno osposobljavanje, bez obzira na to izvrava li se kazna u posebnim
ustanovama ili u posebnim odjeljenjima krivino-popravnih ustanova za odrasle osobe.
(4) Radno vrijeme osuenog maloljetnika odreuje se tako da mu se omogui kolovanje i
struno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fiziki odgoj i razonodu.
(5) Osueni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je izdrao treinu
kazne, ali ne prije nego to je proveo jednu godinu u krivino-popravnoj ustanovi. Za vrijeme
uvjetnog otpusta sud moe odrediti odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne
35

zatite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe lana 46. (Opoziv uvjetnog otpusta)
ovog zakona.
(6) Maloljetni osuenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo odravati kontakte sa svojom
obitelji putem pisama i posjeta.

XII- GLAVA DVANAESTA


LIENJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE
KRIVINIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

lan 114.
Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivinim djelom

(1)Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom.


(2)Korist iz stava 1. ovog lana oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je krivino
djelo uinjeno pod uvjetima propisanima ovim zakonom.
(3) Brisan

lan 114a.
Proireno oduzimanje imovinske koristi
pribavljene krivinim djelom

Kada se krivini postupak vodi za krivina djela iz glava XXII, XXIX i XXXI ovog zakona,
sud moe odlukom iz lana 114. stav (2) oduzeti i onu imovinsku korist za koju tuitelj
prui dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena
poinjenjem ovih krivinih djela, a poinitelj nije pruio dokaze da je korist zakonito
pribavljena.

lan 115.
Nain oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom

(1) Uinitelju e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je
pribavljena krivinim djelom, a ako lienje nije mogue, uinitelj e se obavezati na isplatu
novanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena
krivinim djelom moe se oduzeti osobi na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne
odgovara stvarnoj vrijednosti ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena
krivinim djelom.
(2) Kad je imovinska korist pribavljena krivinim djelom sjedinjena s imovinom steenom na
zakoniti nain, takva imovina moe biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premauje
procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
(3) Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, ili imovine u koju je
imovinska korist pribavljena krivinim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist
pribavljena krivinim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom lanu na isti
nain i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivinim djelom.

lan 116.
36

Zatita oteenog

(1) Ako je oteenom u krivinom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e izrei
lienje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog.
(2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuen na
parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene parnini
postupak u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnini
postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov
zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.
(3) Oteeni koji u krivinom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati
namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svog zahtjeva pokrenuo parnini postupak
u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje
u roku od dvije godine od pravosnanostii odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od
tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz
oduzete vrijednosti.

lan 117.
Nastupanje pravnih posljedica osude

(1) Osude za odreena krivina djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak
odreenih prava ili zabranu sticanja odreenih prava.
(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino djelo uinitelju izreena
novana kazna, sudska opomena ili uvjetna osuda ili kad je uinitelj osloboen kazne.
(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su
propisane.

lan 118.
Vrste pravnih posljedica osude

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu:
a) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovakim drutvima ili u
drugim pravnim osobama;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vrenja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odluko organa vlasti;
d) lienje odlikovanja.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava jesu:
a) zabrana vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovakim drutvima
ili u drugim pravnim osobama;
b) zabrana sticanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;
c) zabrana sticanja dozvola ili odobrena koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa
koji se priznaje odlukom organa vlasti.

lan 119.
Poetak i trajanje pravnih posljedica osude

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnanosti presude.


37

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava traju najdue deset
godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije
zakonom propisano krae trajanje.
(3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.

lan 120.
Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude na
osnovu sudske odluke

(1) Sud moe odluiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane vrenja zvanja, djelatnosti
ili dunosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.
(2) Sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja
odreenog prava kad proteknu tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne.
(3) Pri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude,
sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi tetu
prouzrrokovanu krivinim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, te
druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne
posljedice osude.
(4) Prestanak pravne posljedice osude ne utie na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi.

XIII- GLAVA TRINAESTA


REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I
BRISANJE OSUDE

lan 121.
Rehabilitacija

(1) Poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne
maloljetnikog zatvora, osuene osobe uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim
propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili
nastupanjem pravne posljedice osude.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova prava
nisu ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdravanja kazne zatvora.

lan 122.
Amnestija

(1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaene daje osloboenje od krivinog gonjenja
ili potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom
kaznom, odreuje se brisanje osude, ili se ukida odreena pravna posljedica osude.
(2) Amnestiju za krivina djela propisana ovim i drugim zakonom Federacije moe dati
Parlament Federacije, a za krivina djela propisana zakonom kantona skuptina kantona.
(3) Amnestija se daje zakonom.

lan 123.
Pomilovanje
38

(1) Pomilovanjem se poimenino odreenim osobama daje potpuno ili djelimino osloboenje od
izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, ili se odreuje brisanje osude, ili
se ukida ili odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zabrane vrenja zvanja, aktivnosti ili
funkcije, ili odreene pravne posljedice osude.
(2) Pomilovanje za krivina djela koja spadaju u nadlenost Federacije moe svojom odlukom
dati predsjednik Federacije na osnovu posebnog zakona.

lan 124.
Uinak amnestije i pomilovanja na prava treih osoba

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utie se na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi.

lan 125.
Brisanje osude

(1) Pod uslovom da poinitelj krivinog djela nije ponovo osuen za novo krivino djelo,
osuda se brie po sili zakona kada proteknu sljedei rokovi:
a) osuda kojom je poinitelj osloboen kazne brie se iz kaznene evidencije ako
osuenik u roku od jedne godine od dana pravosnanosti presude ne poini novo
krivino djelo,
b) uslovna osuda brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od
dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo
krivino djelo,
c) osuda na novanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine brie se iz
kaznene evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvrenja, zastare ili
oprosta kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo krivino djelo,
d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri godine brie se iz kaznene
evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvrenja, zastare ili oprosta
kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo krivino djelo,
e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet godina brie se iz kaznene
evidencije po proteku roka od deset godina od dana izvrenja, zastare ili oprosta
kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo krivino djelo,
f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do deset godina brie se iz kaznene
evidencije po proteku roka od 15 godina od dana izvrenja, zastare ili oprosta kazne,
ako za to vrijeme osuenik ne poini novo krivino djelo.
(2) Sud moe, na molbu osuenika, odrediti da se iz kaznene evidencije brie osuda na
kaznu zatvora u trajanju preko deset godina ako je protekao rok od 20 godina od dana
izdravanja, zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenu osuenik nije poinio novo krivino
djelo.
(3) Prilikom odluivanja o brisanju osude iz stava (2) ovog lana, sud e voditi rauna o
vladanju osuenika poslije izdravanja kazne, o prirodi krivinog djela i o drugim
okolnostima koje mogu biti od znaaja za ocjenu opravdanosti brisanja osude.
(4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne brie.
(5) Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje krivini postupak za novo
krivino djelo.
(6) Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti
dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom nije potpuno izvreno.
39

(7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz st. (1) do (3) ovog lana poinitelj
krivinog djela smatra se neosuivanim.

lan 125a.
Podaci iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.


(2) Graanin ima pravo traiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi, ako su mu ti
podaci potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.
(3) Zamjena izreene novane kazne radom za ope dobro na slobodi ili kaznom zatvora,
kao i zamjena izreene kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi ili novanom
kaznom, upisuju se u kaznenu evidenciju.

XIV- GLAVA ETRNAESTA


ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA

lan 126.
Odgovornost pravne osobe

(1) Glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajui Bosnu i Hercegovinu,
Federaciju, Republiku Srpsku, Distrikt Brko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opinu i mjesnu
zajednicu, za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
(2) Glava ovog zakona propisuje kazne i druge krivinopravne sankcije koje se mogu izrei
pravnoj osobi te pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo.
(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili
ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei
pravnim osobama.
(4) Krivini postupak protiv privrednih drutava vodi se po odredbama Zakona o krivinom
postupku Bosne i Hercegovine.

lan 127.
Primjena ovog Zakona prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa krivinom
odgovornou pravnih osoba

(1) Domaa i strana pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivina djela
poinjena na podruju Federacije.
(2) Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na podruju Federacije ili u njoj obavlja svoju
aktivnost je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivino djelo uinjeno izvan Federacije,
ako je krivino djelo uinjeno protiv Bosne i Hercegovine, Federacije, njenih dravljana ili
domaih pravnih osoba.
(3) Domaa pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivino djelo uinjeno
izvan Federacije protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima
lana 13. (Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji za krivina djela poinjena na podruju
Bosne i Hercegovine) ovog zakona.

lan 128.
Osnovi odgovornosti pravne osobe
40

Za krivino djelo koje je initelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, odgovorna je
pravna osoba:
a) kada smisao uinjenog krivinog djela proizlazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodei
ili nadzornih organa pravne osobe;
b) ili kad su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe uticali na uinitelja ili mu omoguili da
uini krivino djelo;
c) ili kad pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete
nastale krivinim djelom;
d) ili kad su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad zakonitou
rada zaposlenika.

lan 129.
Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo

(1) Uz uvjete iz lana 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona pravna je osoba
odgovorna za krivino djelo i kad uinitelj za uinjeno krivino djelo nije kriv.
(2) Odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivicu fizikih odnosno odgovornih osoba za
uinjeno krivino djelo.
(3) Za krivina djela uinjena iz nehata pravna osoba moe biti odgovorna pod uvjetima iz lana
128. take d. ovog zakona i u tom se sluaju pravna osoba moe blae kazniti.
(4) Kad u pravnoj osobi osim uinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili
nadzirati uinitelja, pravna osoba odgovara za uinjeno krivino djelo u granicama uiniteljeve
odgovornosti.

lan 130.
Odgovornost pri statusnoj promjeni pravne osobe

(1) Pravna osoba u steaju moe biti odgovorna za krivino djelo bez obzira na to je li krivino
djelo uinjeno prije poetka steajnog postupka ili u meuvremenu, ali se pravnoj osobi u steaju
ne izrie kazna, ve se izrie sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska
korist pribavljena krivinim djelom.
(2) Kad je dolo do prestanka pravne osobe prije pravomonog okonanja krivinog postupka, a u
krivinom je postupku utvrena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale krivinopravne
sankcije izriu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena krivina
odgovornost, ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za
uinjeno krivino djelo.
(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena odgovornost i ija su
rukovodei ili nadzorni organi znali za uinjeno krivino djelo, izrie se sigurnosna mjera
oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
(4) Ako je do prestanka pravne osobe dolo po pravomono okonanom krivinom postupku,
izreena se krivinopravna sankcija izvrava po odredbama st. 2. i 3. ovog lana.

lan 131.
Odgovornost pravne osobe za pokuaj
41

(1) Ako je uinitelj planirano krivino djelo zapoeo ali ga nije dovrio pravna je osoba
odgovorna po uvjetima iz lana 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona
ako zakon propisuje kanjavanje i za pokuaj tog krivinog djela.
(2) Pravna se osoba kanjava za pokuaj kaznom propisanom za dovreno krivino djelo, a moe
se i blae kazniti.
(3) Ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe sprijeila uinitelja da dovri zapoeto
krivino djelo, pravna se osoba moe osloboditi kazne.

lan 132.
Produeno krivino djelo i odgovornost pravnih osoba

Kad je kod pravne osobe prisutan istovjetan osnov odgovornosti u pogledu vie istovrsnih i
vremenski povezanih krivinih djela vie poinitelja, pravna je osoba odgovorna kao da je
poinjeno jedno krivino djelo.

lan 133.
Sauesnitvo pravnih osoba

(1) U sluaju da dvije ili vie pravnih osoba uestvuju u uinjenju krivinog djela, svaka je
odgovorna po lanu 128. (Osnovii odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.
(2) Kod sauesnitva pravnih osoba iz stava 1. ovog lana svaka pravna osoba odgovara kao da je
jedina pravna osoba odgovorna za krivino djelo.

lan 134.
Opi razlozi za ublaavanje kazne pravnoj osobi ili osloboenje od kazne

(1) Pravna osoba iji rukovodei ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi uinitelja nakon
uinjenog krivinog djela moe se blae kazniti.
(2) Pravna osoba iji rukovodei ili nadzorni organ nakon uinjenog krivinog djela odlui vratiti
protupravno pribavljenu imovinsku korist ili otkloni prouzrokovane tetne posljedice ili saopi
podatke o opravdanosti odgovornosti drugih pravnih osoba moe se osloboditi kazne.

lan 135.
Kazne za pravne osobe

Pravnim se osobama za krivina djela mogu izrei ove kazne:


a) novana kazna;
b) kazna oduzimanja imovine;
c) kazna prestanka pravne osobe.

lan 136.
Novana kazna za pravne osobe

(1) Novana kazna koja se izrie pravnoj osobi ne moe biti manja od 5.000 KM niti vea od
5.000.000 KM.
(2) Ako je krivinim djelom pravne osobe drugom prouzrokovana imovinska teta ili je
pribavljena protupravna imovinska korist, najvea mjera izreene novane kazne moe
42

iznositi dvostruki iznos te tete odnosno koristi.


(3) Ako se novana kazna ne plati u roku utvrenom presudom, bez odgaanja e se
provesti postupak prisilne naplate.

lan 137.
Kazna oduzimanja imovine

(1) Kazna oduzimanja imovine moe se izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora od
pet godina ili teom kaznom.
(2) Pravnoj se osobi moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili cjelokupna
imovina.
(3) U sluaju steajnog postupka kao posljedice izreene kazne oduzimanja imovine, povjeritelji
se mogu namiriti iz oduzete steajne mase.

lan 138.
Kazna prestanka pravne osobe

(1) Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako je aktivnost pravne osobe u cijelosti ili
preteno koritena za uinjenje krivinih djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, moe se izrei i kazna oduzimanja imovine.
(3) Uz izreenu kaznu prestanka pravne osobe, sud e predloiti otvaranje postupka likvidacije.
(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izreena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti
povjeritelji.

lan 139.
Odmjeravanje kazne pravnoj osobi

(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir, pored opih pravila za odmjeravanje
kazne iz lana 49. (Opa pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona i privredna snaga pravne
osobe.
(2) Pri odmjeravanju novane kazne za krivina djela za koja se uz novanu kaznu izrie i kazna
oduzimanja imovine, izreena kazna ne smije prijei polovinu imovine pravne osobe.

lan 140.
Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi

(1) Sud moe pravnoj osobi za krivino djelo izrei uvjetnu osudu umjesto novanem kazne.
(2) Uvjetnom osudom sud moe pravnoj osobi utvrditi novanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno
odluiti da se ona nee izvriti ako pravna osoba, u roku koji odredi sud a koji ne moe biti krai
od jedne ni dui od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivino djelo.

lan 141.
Sigurnosne mjere za pravne osobe

Pravnoj se osobi mogu za krivino djelo izrei, pored sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz
lana 78. (Lienje predmeta) ovog zakona, ove sigurnosne mjere:
a) objava presude;
43

b) zabrana vrenja odreene djelatnosti.

lan 142.
Objava presude

(1) Sigurnosna mjera objave presude izrie se kad bi bilo korisno da javnost sazna za osudu,
naroito ako bi objava presude bila od koristi za otklanjanje opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi ili
za sigurnost prometa ili za zatitu ili promicanje drutvenih vrijednsoti.
(2) S obzirom na znaaj krivinog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud e ocijeniti hoe
li se presuda objaviti u tampi, na radiju ili televiziji ili u vie navedenih sredstava javnog
informiranja, i ujedno hoe li se objaviti obraloenje presude u cijelosti ili u izvodu, uzimajui
pritom u obzir da se nainom objave omogui obavijetenost svih u ijem je objava presude
interesu.

lan 143.
Zabrana obavljanja odreene djelatnosti

(1) Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti sud moe pravnoj osobi
zabraniti proizvodnju odreenih proizvoda ili obavljanje odreenih poslova, ili joj
zabraniti bavljenje odreenim poslovima prometa robe ili drugom djelatnou odnosno
djelatnostima.
(2) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog lana izrie se pravnoj osobi ako bi njezino daljnje
bavljenje odreenom djelatnou bilo opasno za ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za
privredno ili finansijsko poslovanje drugih osoba ili za privredu, ili ukoliko je pravna osoba
u posljednje dvije godine prije poinjenog krivinog djela ve bila kanjena za isto ili slino
krivino djelo.
(3) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajanju od est mjeseci do pet
godina, raunajui od pravosnanosti presude.

lan 144.
Oduzimanje imovinske koristi pravnoj osobi

Ukoliko pravna osoba poinjenim krivinim djelom pribavi imovinsku korist, imovinska e se
korist pribavljena krivinim djelom pravnoj osobi oduzeti.

lan 145.
Pravne posljedice osude pravne osobe

(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo jesu:


a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije, izdanih od organa strane drave;
b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije, izdanih od institucija u Federaciji.
(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo mogu nastupiti i kad je pravnoj osobi
za uinjeno krivino djelo izreena novana kazna.

lan 146.
Zastarjelost gonjenja i izvrenja krivinopravnih sankcija izreenih pravnim
osobama
44

(1) Na zastarjelost gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe lana 15. (Zastarjelost
krivinog gonjenja) ovog zakona.
(2) Zastarjelost izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnanosti presude
kojom je kazna izreena protekne:
a) tri godine za izvrenje novane kazne;
b) pet godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.
(3) Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere nastupa protekom:
a) est mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je izreena sigurnosna mjera objave presude;
b) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje sigurnosne mjere zabrane vrenja
odreene djelatnosti.
lan 147.
Zakoni koji propisuju krivina djela pravnih osoba

Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivina djela iz ovog zakona i za druga krivina djela
propisana zakonom u Federaciji.

lan 148.
Kazne za krivina djela

(1) Za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna e
se osoba kazniti novanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa tete
prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
(2) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna e se osoba kazniti
novanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa tete prouzrokovane
ili imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
(3) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom, pravnoj se
osobi umjesto novane kazne moe izrei kazna oduzimanja imovine.
(4) Za krivina djela iz stava 1. ovog lana pravnom se licu umjesto novane kazne moe izrei
kazna prestanka pravnog lica, pod uvjetima iz lana 138. (Kazna prestanka pravnog lica) ovog
zakona.

POSEBNI DIO
XV- GLAVA PETNAESTA
KRIVINA DJELA PROTIV USTAVNOG
PORETKA FEDERACIJE

lan 149.
Napad na ustavni poredak Federacije

Ko upotrebom fizike sile ili prijetnjom upotrebe fizike sile pokua promijeniti ustavni poredak
Federacije ili svrgnuti njene najvie institucije, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 150.
Ugroavanje teritorijalne cjeline Federacije
45

Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokua otcijepiti dio teritorije Federacije ili dio
njene teritorije pripojiti drugom entitetu, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 151.
Dovoenje Federacije u poloaj potinjenosti ili ovisnosti

Graanin Federacije koji pokua dovesti Federaciju u poloaj potinjenosti ili ovisnosti prema
nekoj drugoj dravi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 152.
Spreavanje borbe protiv neprijatelja

Graanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba spreava graane Federacije ili
graane njenih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.

lan 153.
Sluba u neprijateljskoj vojsci

(1) Graanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba slui u neprijateljskoj vojsci ili
drugim neprijateljskim oruanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oruanom sukobu borei se
protiv Federacije ili njenih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko vrbuje graane Federacije za slubu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim
oruanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Federacije ili njenih
saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 154.
Pomaganje neprijatelju

(1) Graanin Federacije koji za vrijeme rata pomae neprijatelju u provoenju prisilnih mjera
prema stanovnitvu Federacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Graanin Federacije koji s ciljem pomaganja neprijatelju politiki ili privredno sarauje s
neprijateljem za vrijeme rata, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

lan 155.
Podrivanje vojne i odbrambene moi

(1) Ko s ciljem umanjenja odbrambene moi Federacije uniti, uini neupotrebljivim ili omogui
da preu u neprijateljske ruke odbrambena postrojenja, objekti, poloaji, naoruanje ili druga
vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istom cilju omete ili dovede u
opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko nabavlja sredstva za uinjenje krivinog djela iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

lan 156.
Oruana pobuna
46

(1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije ili
njenih najviih institucija, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi uinjenjem krivinog djela iz stava 1. ovog lana, kaznit
e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko nabavlja sredstva za uinjenje krivinog djela iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

lan 157.
pijunaa

(1) Ko tajnu Federacije ili vojnu ili slubenu tajnu saopi, preda ili uini dostupnom stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ko na tetu Federacije za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u
Federaciji ili njome rukovodi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko stupi u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen
rad, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajnu Federacije ili vojnu ili slubenu tajnu s ciljem da je saopi ili preda stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(5) Ko nabavlja sredstva za uinjenje krivinog djela iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.

lan 158.
Odavanje tajne Federacije

(1) Ovlaena osoba koja protivno zakonu ili drugom propisu Federacije donesenom na osnovu
zakona, drugome saopi, preda ili uini ostupnim tajnu Federacije koja joj je povjerena, kaznit e
se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko drugome saopi ili preda, ili posreduje u saopavanju ili predaji podatka ili isprave za koju
zna da je tajna Federacije, a do koje je protupravno doao, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne
ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugoavanja sigurnosti, privredne ili vojne moi Federacije,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ovlaena osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana iz nehata, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(5) Nema krivinog djela iz stava 2. ovog lana ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju
tajne Federacije ija je sadrina suprotna ustavnom poretku Federacije, s ciljem da javnosti
otkrije povredu ustavnog poretka Federacije ako objavljivanje nema tetne posljedice za sigurnost
Federacije.

lan 159.
Upuivanje i prebacivanje oruanih grupa ljudi, oruja i municije na teritoriju Federacije
47

Ko na teritoriju Federacije upuuje ili prebacuje oruane grupe ljudi, teroriste, pijune,
diverzante, oruje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi uinjenja krivinih
djela iz ove glave ovog zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 160.
Unoenje opasnih materija u Federaciju

(1) Ko protivno propisima unese u Federaciju za ivot ili zdravlje ljudi tetne radioaktivne ili
druge opasne materije ili otpatke, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja protivno propisima omogui da se u Federaciju
unesu za ivot ili zdravlje ljudi tetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpaci, kaznit e
se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 161.
Ubistvo najviih slubenika Federacije

Ko s umiljajem ugroavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije usmrti


slubenu osobu institucija Federacije pri vrenju njene slube, ili predsjednika ili potpredsjednika
Federacije, predsjednika Vlade Federacije, predsjedavajueg doma Parlamenta Federacije,
predsjednika Ustavnog suda Federacije, predsjednika Vrhovnog suda Federacije ili glavnog
tuitelja Federacije kada nisu na funkciji, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 162.
Otmica najviih slubenika Federacije

(1) Ko s umiljajem ugroavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije


protupravno zatvori, dri zatvorenu ili na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja
slubenoj osobi institucija Federacije pri vrenju njene slube, s ciljem da nju ili nekog drugog
prisili da to izvri, ne izvri ili trpi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko s umiljajem ugroavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije
protupravno zatvori, dri zatvorenog ili na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja
predsjedniku ili potpredsjedniku Federacije, predsjedniku Vlade Federacije, predsjedavajuem
doma Parlamenta Federacije, predsjedniku Ustavnog suda Federacije, predsjedniku Vrhovnog
suda Federacije ili glavnom tuitelju Federacije, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet
godina.

lan 163.
Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mrnje, razdora ili netrpeljivosti

(1) Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost
meu konstitutivnim narodima i ostalima koji ive u Federaciji, kaznit e se kaznom zatvora od
tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prisilom, zlostavljanjem, ugroavanjem
sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih
48

simbola, skrnavljenjem spomenika, spomen-obiljeja ili grobova, uinitelj e se kazniti kaznom


zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ko krivino djelo iz stava (1) ovog lana poini zloupotrebom svoga poloaja ili
ovlatenja kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko krivino djelo iz stava 2. ovog lana uini zloupotrebom poloaja ili ovlasti, ili ako je
zbog tog djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot
konstitutivnih naroda i ostalih koji ive u Federaciji, kaznit e kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(5) Ko krivino djelo iz stava (1) ovog lana uini javnim poricanjem ili opravdanjem genocida,
zloina protiv ovjenosti ili poinjenih ratnih zloina utvrenih pravosnanom odlukom
Meunarodnog suda pravde, Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju ili domaeg
suda kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 164.
Kanjavanje za najtee oblike krivinih djela protiv ustavnog poretka Federacije

(1) Za krivino djelo iz l. 149. (Napad na ustavni poredak), 150. (Ugroavanje cjelovitosti
Federacije), 155. (Podrivanje vojne i odbrambene moi), 156. (Oruana pobuna) i 157.
(pijunaa) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili vie osoba, ili je izazvalo
opasnost za ivot ljudi, ili je praeno tekim nasiljima i velikim razaranjima, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj s umiljajem usmrtio
jednu ili vie osoba, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.

lan 165.
Osnivanje udruenja ili nabavljanje sredstava za uinjenjekrivinih djela iz ove glave ovog
zakona

Ko osnuje udruenje u cilju uinjenja krivinih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi
sredstva za uinjenje krivinih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit e se kaznom zatvora
najmanje tri godine.

XVI- GLAVA ESNAESTA


KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA

lan 166.
Ubistvo

(1) Ko drugoga usmrti,


kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se:
a) ko drugog usmrti na okrutan ili podmukao nain;
b) ko drugog usmrti pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju;
c) ko drugog usmrti iz mrnje;
49

d) ko drugog usmrti iz koristoljublja, radi uinjenja ili prikrivanja kog drugog krivinog djela, iz
bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;
e) ko usmrti sudiju ili tuioca u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake
dunosti, slubenu ili vojnu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti ili dunosti
uvanja javnog reda, hapenja uinitelja krivinog djela ili uvanja osobe kojoj je
oduzeta sloboda".

lan 167.
Ubistvo namah

Ko drugoga usmrti namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovim
napadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.

lan 168.
Prouzrokovanje smrti iz nehata

Ko prouzroi smrt drugog iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 169.
edomorstvo

Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit e se kaznom zatvora
od jedne do pet godina.

lan 170.
Uestvovanje u samoubistvu

(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, pa ono bude uinjeno,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prema maloljetniku ili prema osobi ija je sposobnost
shvaanja znaenja svog djela ili upravljanja svojim postupcima bitno smanjena, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prema djetetu ili prema osobi koja nije mogla shvatiti
znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit e se po lanu 166. (Ubistvo) stav 1.
ovog zakona.
(4) Ko okrutno ili neovjeno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve
podreenosti ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo te osobe, kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 171.
Protupravni prekid trudnoe

(1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni s njezinim pristankom zapone initi,
uini ili joj pomogne uiniti prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
50

(2) Ko trudnoj eni bez njezina pristanka zapone initi ili uini prekid trudnoe, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana trudna ena teko tjelesno ozljeena, ili joj je
zdravlje teko narueno ili je prouzrokovana smrt trudne ene, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je krivinim djelom iz stava 2. ovog lana trudna ena teko tjelesno ozljeena, ili joj je
zdravlje teko narueno ili je prouzrokovana smrt trudne ene, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora najmanje jednu godinu.

lan 172.
Teka tjelesna ozljeda

(1) Ko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje teko narui, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u
izvanbranoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne ivi u zajednici, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je zbog toga doveden u
opasnost ivot ozljeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio
njegova tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad ozljeenoga ili
trajno i teko naruenje njegova zdravlja ili unakaenost, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznit e se ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz
mrnje.
(5) Ako ozlijeeni umre zbog ozljede iz st. 1.do 4. ovog lana, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od jedne do dvanaest godina.
(6) Ko krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora do
tri godine.
(7) Ko krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana uini namah, doveden bez svoje krivnje u jaku
razdraenost napadom ili tekim vrijeanjem od ozlijeenog, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
(8) Ko krivino djelo iz stava 4. ovog lana uini namah, doveden bez svoje krivnje u jaku
razdraenost napadom ili tekim vrijeanjem od ozlijeenog, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.

lan 173.
Lahka tjelesna ozljeda

(1) Ko drugog lahko tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lahko narui, kaznit e se novanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u
izvanbranoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojime ne ivi u zajednici, kaznit e se kaznom
zatvora do jedne godine.
(3) Sud moe uinitelju krivinog djela iz stava 1. ovog lana izrei sudsku opomenu ako je
uinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponaanjem oteenog.
51

lan 174.
Uestvovanje u tui

Ko uestvuje u tui u kojoj je neko usmren ili je drugom nanesena teka tjelesna ozljeda za samo
uestvovanje u tui, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 175.
Nepruanje pomoi

(1) Ko ne prui pomo osobi koja se nalazi u direktnoj ivotnoj opasnosti iako je to mogao uiniti
bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est
mjeseci.
(2) Ko ostavi drugoga bez pomoi u ivotnoj opasnosti koju je sam prouzrokovao, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 2. ovog lana prouzrokovana smrt osobe izloene opasnosti
ili je teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje teko narueno, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 176.
Naputanje nemone osobe

(1) Ko nemonu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inae duan brinuti ostavi bez
pomoi u prilikama opasnim za ivot ili zdravlje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana smrt ostavljene osobe ili je ona
teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje teko narueno, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora
od tri mjeseca do tri godine.

XVII- GLAVA SEDAMNAESTA


KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA
OVJEKA I GRAANINA

lan 177.
Povreda ravnopravnosti ovjeka i graanina

(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom
ili drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, drutvenom poloaju ili
socijalnom porijeklu, uskrati ili ogranii graanska prava utvrena meunarodnim ugovorom,
Ustavom, zakonom, drugim propisom ili opim aktom u Federaciji, ili ko na osnovu takve razlike
ili pripadnosti ili kojeg drugog poloaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja uini krivino djelo iz stava 1.ovog lana,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja suprotno propisima o
ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji ive na teritoriji Bosne i
Hercegovine uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraenju
organima vlasti i institucijama u Federaciji, trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama
52

upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(4) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja uskrati ili ogranii pravo
graaninu na slobodno zapoljavanje na cijelom podruju Bosne i Hercegovine i pod jednakim
propisanim uvjetima,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 178.
Spreavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan nain sprijei izbjeglicu ili raseljenu
osobu da se vrati u svoj dom ili da koristi svoju imovinu koja joj je bila oduzeta tokom
neprijateljstava od 1991. godine, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko uestvuje u grupi ljudi koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, kaznit e se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog
lana, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 179.
Protupravno lienje slobode

(1) Ko drugog protupravno zatvori, dri zatvorena ili ga na drugi nain lii slobode kretanja,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je protupravno lienje slobode trajalo due od trideset dana ili je uinjeno na okrutan
nain ili je osobi kojoj je protupravno liena slobode zbog toga teko narueno zdravlje ili su
nastupile druge teke posljedice, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako je zbog krivinog djela iz stava 1. ovog lana osoba kojoj je protupravno liena slobode
izgubila ivot, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 180.
Otmica

(1) Ko drugog protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii
slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da to uini, ne uini ili trpi, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema djetetu ili maloljetniku, ili ko radi
ostvarivanja cilja otmice iz stava 1. ovog lana prijeti da e taoca usmrtiti ili teko tjelesno
ozlijediti, ili ako je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca prije
nego je ostvaren njegov zahtjev radi kog je uinio otmicu, moe se osloboditi kazne.

lan 181.
Iznuivanje iskaza

(1) Slubena osoba koja u vrenju slube upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protupravan nain s
ciljem iznuivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjienika, optuenika, svjedoka, vjetaka
ili koga drugoga, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
53

(2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana praeno tekim nasiljem ili ako su zbog
iznuenog iskaza nastupile naroito teke posljedice za osumnjienika ili optuenika u krivinom
postupku, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 182.
Zlostavljanje u obavljanju slube

Slubena osoba koja u obavljanju slube drugog zlostavlja, nanosi mu tee tjelesne ili duevne
patnje, zastrauje ga ili vrijea, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 183.
Ugroavanje sigurnosti

(1) Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo te osobe
ili na taj nain izazove uznemirenje graana, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ko ugrozi sigurnost vie osoba ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili organ tih osoba
ili taj nain izazove uznemirenje graana, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet
godina.
(3) Ko prikradanjem, uestalim praenjem ili uznemiravanjem na drugi nain ugroava sigurnost
branog partnera, osobe s kojom ivi u izvanbranoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge
osobe s kojom odrava ili je odravao bliske veze, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

lan 184.
Naruavanje nepovredivosti doma

(1) Ko neovlaeno prodre u tui dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlaenika otamo
ne udalji, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Slubena osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u vrenju slube, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 185.
Protuzakoniti pretres

Slubena osoba koja u vrenju slube protuzakonito izvri pretres stana, prostorija ili osoba,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 186.
Povreda tajnosti pisma ili druge poiljke

(1) Ko bez odobrenja otvori tue pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili poiljku
ili na drugi nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlateno zadri, prikrije, uniti ili drugome
preda tue pismo, brzojav, zatvoreno pismo ili poiljku, kaznit e se kaznom zatvorado est
mjeseci.
(2) Ko neovlaeno prodre u kompjutorsku bazu osobnih podataka ili te podatke neovlaeno
koristi ili ih uini dostupnim drugoj osobi, kaznit e se zatvorom do est mjeseci.
54

(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist
ili da drugom nanese kakvu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Slubena osoba koja uini krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana u obavljanju slube, kaznit e
se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(5) Slubena osoba koja uini krivino djelo iz stava 3. ovog lana u obavljanju slube, kaznit e
se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 187.
Neovlaeno otkrivanje profesionalne tajne

(1) Advokat, branitelj, javni biljenik, doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili drugi
zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik starateljstva, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja
neovlaeno otkrije tajnu koju je saznala u vrenju svog zvanja, kaznit e se kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako neko tajnu otkrije u opem interesu ili
interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne.

lan 188.
Neovlaeno prislukivanje i zvuno snimanje

(1) Ko putem posebnih naprava bez odobrenja prislukuje ili zvuno snimi razgovor ili izjavu
koja mu nije namijenjena ili omogui nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom
koja je neovlaeno prislukivana ili zvuno snimljena, ili ko neovlaeno prislukuje ili snimi
tue poruke u raunalnom sustavu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Slubena osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u vrenju slube, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 189.
Neovlaeno optiko snimanje

(1) Ko fotografski, filmski ili na drugi nain snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim
prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese treem ili ko mu takav snimak pokae ili mu na
koji drugi nain omogui da se s njim direktno upozna, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Slubena osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u vrenju slube, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audiovizualnog materijala ili drugih
predmeta pornografskog sadraja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili rasparava ili prikazuje
takav materijal, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela iz st. 1. i 3.
ovog lana oduzet e se, a predmeti koji su uinjenjem krivinog djela iz st. 1. i 3. ovog lana
nastali oduzet e se i unititi.

lan 190.
Spreavanje ili ometanje javnog okupljanja
55

(1) Ko uskrati ili omete pravo graana na javno okupljanje, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Slubena osoba koja krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini zloupotrebom svoga poloaja
ili ovlaenja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 191.
Spreavanje tampanja i raspaavanja tampanog materijala

Ko protupravno sprijei tampanje, prodaju ili raspaavanje knjiga, asopisa, novina ili
drugih tampanih materijala, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

lan 192.
Povreda prava na podnoenje albi i molbi

Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja sprijei
drugog da se koristi svojim pravom podnoenja albe, prigovora, molbe, predstavke ili pritube,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

lan 193.
Nedozvoljeno korienje linih podataka

Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja bez pristanka pojedinca protivno zakonskim
uvjetima prikuplja, obrauje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno
zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do est mjeseci.

lan 194.
Uskraivanje birakog prava

Ko u obavljanju povjerene mu dunosti u vezi sa izborima za institucije u Federaciji, drugog


protuzakonito ne uvede u biraki popis ili ga izbrie s birakog popisa ili mu na drugi nain
uskrati birako pravo, s ciljem da ga sprijei u ostvarivanju njegovog birakog prava, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

lan 195.
Povreda slobode odluivanja biraa

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmiivanjem ili korienjem njegovog tekog
imovinskog stanja ili na drugi protupravan nain utie na biraa u Federaciji da na izborima za
institucije u Federaciji ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu glasa za ili protiv
pojedine liste, pojedinog kandidata, ili da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o
kome se odluuje referendumom, ili da uope ne glasa, kaznit e se novanom kaznom i kaznom
zatvora do tri godine.
(2)lan birakog odbora ili druga osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u vrenju
povjerene joj dunosti u vezi sa izborima, glasanjen ili referendumom, kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
56

lan 196.
Prijevara pri glasanju

Ko na izborima za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u


Federaciji ili na referendumu u Federaciji, glasa umjesto drugog pod njegovim imenom ili
ponovo glasa ili pokua ponovo glasati iako je ve glasao, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.

lan 197.
Povreda tajnosti glasanja

(1) Ko pri izboru za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama
u Federaciji ili na referendumu u Federaciji povrijedi tajnost glasanja, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan nain trai od graanina da kae za
koga je glasao ili kako je glasao ili je li glasao za ili protiv opoziva, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) lan birakog odbora ili druga osoba koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u vrenju
povjerene joj dunosti u vezi sa izborom ili glasanjem, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.

lan 198.
Izborna prijevara
Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Federaciji dodavanjem, lienjem ili
brisanjem glasova ili potpisa, netanim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u
izborne isprave ili na drugi nain, ili objavi kao konane rezultate izbora ili glasnja koji ne
odgovaraju obavljenom glasanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 199.
Unitenje izbornih isprava

Ko na izborima za institucije u Federaciji pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u


Federaciji ili na referendumu u Federaciji uniti, prikrije, oteti ili oduzme kakvu ispravu o
izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji slui za izbor ili za glasanje o opozivu,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 199a.
Davanje lanih izjava tokom postupka imenovanja

(1) Ko sa ciljem obmanjivanja ili odravanja u obmani organa nadlenog za imenovanje u


Federaciji o tome da li ispunjava uslove za imenovanje na poloaj premijera ili ministra
Vlade Federacije, odnosno za potvrdu na te poloaje, tokom postupka imenovanja i potvrde
na te poloaje koji se provodi na osnovu zakona, da lanu izjavu, u pisanom ili usmenom
obliku, o podatku ili informaciji potrebnoj za utvrivanje da li ispunjava uslove, a koju je
obavezan po zakonu ili drugom propisu pruiti, te time prikrije ili izmijeni inenice
znaajne za odluku o imenovanju ili potvrdi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
57

(2) Ako poinitelj dobrovoljno opozove svoju lanu izjavu prije nego to je donesena
konana odluka o potvrivanju, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est
mjeseci, a moe biti osloboen od kazne.

XVIII- GLAVA OSAMNAESTA


KRIVINA DJELA TERORIZMA

lan 200.
Uzimanje talaca

(1) Ko drugoga zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja,
ili ga dri i prijeti da e ga ubiti, ozlijediti ili nadalje zadravati kao taoca, s ciljem da primora
Federaciju da to uini ili ne uini, kao izriiti ili preutni uvjet za oslobaanje taoca, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je zbog krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otete osobe, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj otetu osobu s umiljajem
usmrtio, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 201.
Terorizam

(1) Ko uini teroristiki in s ciljem ozbiljnog zastraivanja stanovnitva ili prisiljavanja organa
vlasti u Federaciji da to uini ili ne uini, ili s ciljem ozbiljnog naruavanja ili unitavanja
osnovnih politikih, ustavnih, privrednih ili drutvenih struktura jedinica u Federaciji, kaznit e
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ako je zbog krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jedne ili vie osoba, uinitelj
e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj neku osobu s umiljajem
usmrtio, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Teroristiki in, u smislu ovog lana, podrazumijeva koju od sljedeih namjernih radnji koja,
s obzirom na svoju prirodu ili okolnost moe ozbiljno otetiti dravu ili meunarodnu
organizaciju:
a) napad na ivot osobe koji moe prouzrokovati njenu smrt;
b) napad na tjelesnu cjelovitost osobe;
c) protupravno zatvaranje, dranje zatvorenom ili na drugi nain lienje ili ograniavanje slobode
kretanja drugoj osobi, s ciljem da se nju ili nekoga drugoga prisili da to uini, ne uini ili trpi
(otmica), ili uzimanje talaca;
d) nanoenje velike tete objektima Federacije ili javnim objektima, prometnom sustavu,
postrojenjima infrastrukture ukljuujui informatiki sustav, nepominoj platformi koja se nalazi
u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju tetu je vjerovatno da e
ugroziti ljudski ivot ili dovesti do znatne privredna tete;
e) otmicu zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraaja ili prijevoza robe;
f) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prijevoz, snabdijevanje, korienje ili osposobljavanje za
korienje oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja ili radioaktivnih
materija, te istraivanje i razvoj biolokog i hemijskog oruja ili radioaktivnih materijala;
58

g) isputanje opasnih materijala ili izazivanje poara, eksplozija ili poplava s ciljem ugroavanja
ljudskih ivota;
h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim
prirodnim resursom s ciljem ugroavanja ljudskih ivota;
i) prijetnja uinjenjem kojeg djela iz ta.od a) do h) ovog stava.

lan 202. mijenja se i glasi:

lan 202.
Finansiranje teroristikih aktivnosti

(1) Ko na bilo koji nain, direktno ili indirektno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da
se upotrijebe ili znajui da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za uinjenje:
a) krivinog djela iz lana 200. (Uzimanje talaca) i lana 201. (Terorizam) ovog
zakona;
b) drugog krivinog djela koje moe prouzrokovati smrt ili teu tjelesnu ozljedu
civilne osobe ili osobe koja aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom
sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastraivanje
stanovnitva ili prisiljavanje organa vlasti u Federaciji da to uini ili ne uini, bez
obzira na to da li su teroristike aktivnosti izvrene i da li su sredstva koritena za
izvravanje teroristikih aktivnosti, bit e kanjen kaznom zatvora od jedne do 10
godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog lana bit e kanjen onaj ko na bilo koji nain,
neposredno ili posredno, d ili prikupi ili na drugi nain osigura sredstva:
a) s ciljem da se ona u potpunosti ili djelimino upotrijebe u bilo koju svrhu od
teroristikih
organizacija ili pojedinanih terorista ili
b) znajui da e, u potpunosti ili djelimino, biti upotrijebljena za izvrenje krivinih
djela iz stava
(1) ovog lana od strane teroristikih organizacija ili pojedinanih terorista.
(3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvrenje ili nastala izvrenjem krivinog djela
iz stava (1) ovog lana bit e oduzeta.
(4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog lana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se
sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili
nepokretna, bez obzira na to kako su steena te pravni dokumenti ili instrumenti u
svakom obliku, ukljuujui i elektronske ili digitalne koji dokazuju vlasnitvo ili pravo
vlasnitva nad imovinom ukljuujui, ali ne ograniavajui se na bankarske kredite,
putnike ekove, bankarske ekove, novane naloge, udjele, vrijednosne papire,
obveznice, mjenice i kreditna pisma.

XIX- GLAVA DEVETNAESTA


KRIVINA DJELA PROTIV SPOLNE
SLOBODE I MORALA
59

lan 203.
Silovanje

(1) Ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ili
na ivot ili tijelo ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui
nain, ili ako je istom prilikom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim
izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest
godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana smrt silovane osobe, ili je ona
teko tjelesno ozlijeena, ili joj je teko narueno zdravlje, ili je silovana enska
osoba ostala trudna, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana zbog
mrnje prema rtvi.
(5) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema maloljetniku, kaznit e se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(6) Ko krivino djelo iz st. 2., 3. i 4. ovog lana uini prema maloljetniku, kaznit e se kaznom
zatvora najmanje pet godina.
(7) Ako su krivinim djelom iz stava 2. ovog lana prouzrokovane posljedice iz stava 3. ovog
lana,uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 204.
Spolni odnoaj s nemonom osobom

(1) Ko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s drugom osobom iskoristivi
njezinu duevnu bolest, duevnu poremeenost, nedovoljnu duevnu razvijenost, neku drugu teu
duevnu smetnju, ili kakvo drugo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor, kaznit e
se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema osobi ije je stanje nesposobnosti za
otpor sam izazvao ili je u tome uestvovao, kaznit e se po lanku 203. (Silovanje) stav1. ovog
zakona.
(3) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui
nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja, ili s njim
izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(4) Ko krivino djelo iz stava 2. ovog lana uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui
nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja, ili s njim
izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja, kaznit e se po lanu 203. stav 2. ovog zakona.
(5) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana smrt osobe s kojom je izvren
spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja, ili je ona teko tjelesno ozlijeena, ili joj je
zdravlje teko narueno, ili ako je enska osoba ostala trudna, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
(6) Ako su krivinim djelom iz st. 3. i 4. ovog lana prouzrokovane posljedice iz stava 5. ovog
lana, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
60

lan 205.
Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja

(1) Ko zloupotrebom svog poloaja navede na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju
drugu osobu koja se zbog imovinskog, obiteljskog, drutvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili
tekih prilika nalazi prema njemu u odnosu zavisnosti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca
do tri godine.
(2) Nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, ouh, maeha ili druga osoba koja
iskoritavajui svoj poloaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi uenja, odgoja,
uvanja ili njege izvri s njim spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 206.
Prinuda na spolni odnoaj

Ko drugu osobu prisili na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom
prijetnjom nekim tekim zlom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 207.
Spolni odnoaj s djetetom

(1) Ko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko izvri nasilni spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom (lan 203.
Silovanje, stav 1.) ili s nemonim djetetom (lan 204. Spolni odnoaj s nemonom osobom, stav
1.), kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom zloupotrebom
poloaja (lan 205. Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja, stav 2.), kaznit e se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(4) Ko krivino djelo iz st. 1. do 3. ovog lana uini na naroito okrutan ili naroito poniavajui
nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi uinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim
izjednaenih spolnih radnji od vie uinitelja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(5) Ako je krivinim djelom iz st. od 1. do 3. ovog lana prouzrokovana smrt djeteta, ili je dijete
teko tjelesno ozlijeeno, ili mu je zdravlje teko narueno, ili je ensko dijete ostalo trudno,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 208.
Bludne radnje

(1) Ko u sluajevima iz l. 203. (Silovanje), 204. (Spolni odnoaj s nemonom osobom), 205.
(Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja) i 206. (Prinuda na spolni odnoaj) ovog zakona, kada
nije poinjen ni pokuaj tog krivinog djela, uini samo bludnu radnju, kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko u sluaju iz lana 207. (Spolni odnoaj s djetetom) ovog zakona, kada nije poinjen ni
pokuaj tog krivinog djela, uini samo bludnu radnju, ili ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana
uini prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
61

lan 209.
Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom

Ko pred djetetom ili maloljetnikom ini radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue
pohote, ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vri takve radnje, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 210.
Navoenje na prostituciju

(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, potie ili namamljuje drugog na pruanje
seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu predaju drugome radi pruanja
seksualnih usluga, ili na bilo koji nain uestvuje u organiziranju ili voenju pruanja
seksualnih usluga, bit e kanjen kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Bez uticaja je za uinjenje krivinog djela iz ovog lana da li se osoba koja se
navodi, potie ili namamljuje ve ranije bavila prostitucijom.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se ko radi ostvarenja koristi, na nain iz stava 2.
ovog lana, koristei teku situaciju proisteklu iz boravka neke osobe u stranoj zemlji, prisili ili
navede tu osobu na pruanje seksualnih usluga.
(4) Ko krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana uini prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e
se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Bez uticaja je za uinjenje krivinog djela iz ovog lana je li se osoba koja se navodi, potie,
namamljuje ili prisiljava ve ranije bavila prostitucijom.

lan 211.
Iskoriavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije

(1) Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izradbe fotografija, audiovizuelnog materijala ili drugih
predmeta pornografskog sadraja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaava ili prikazuje
takav materijal, ili te osobe navede na uestvovanje u pornografskoj predstavi, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela iz stava 1. ovog
lana oduzet e se, a predmeti koji su nastali uinjenjem krivinog djela iz stava 1. ovog lana
oduzet e se i unititi.

lan 212.
Upoznavanje djeteta s pornografijom

(1) Ko djetetu proda, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini pristupanim
spise, slike, audiovizuelne i druge predmete pornografskog sadraja ili mu prikae pornografsku
predstavu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Predmeti iz stava 1. ovog lana oduzet e se.

lan 213.
62

Rodoskvrnue

(1) Ko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s krvnim roakom u ravnoj liniji
ili s bratom ili sestrom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora od est mjeseci do
dvije godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini s maloljetnikom, kaznit e se kaznom zatvora
od jedne do pet godina.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini s djetetom, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do
deset godina.

XX - GLAVA DVADESETA
KRIVINA DJELA PROTIV BRAKA,
PORODICE I MLADEI

lan 214.
Dvobranost

(1) Ko sklopi novi brak iako se u braku ve nalazi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko sklopi brak s osobom za koju zna da se u braku
ve nalazi.

lan 215.
Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka

Ovlaena osoba pred kojom se brak sklapa ili matiar koji obavljajui svoju slubenu dunost
omogui sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, nitavan ili se smatra nepostojeim, kaznit
e se kaznom zatvora do jedne godine.

lan 216.
Izvanbrana zajednica s mlaim maloljetnikom

(1) Punoljetna osoba koja izvanbrano ivi s maloljetnikom koji nije navrio esnaest godina
ivota, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se roditelj, usvojitelj ili staratelj koji maloljetniku u
ivotnoj dobi izmeu etrnaest i esnaest godina ivota omogui izvanbrani ivot s drugom
osobom ili ga na to navede.
(3) Ko krivino djelo iz stava 2. ovog lana uini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora od
est mjeseci do pet godina.
(4) Ako se sklopi brak, krivino gonjenje nee se poduzeti, a ako je poduzeto obustavit e se.

lan 217.
Oduzimanje djeteta ili maloljetnika

(1) Ko dijete ili maloljetnika protupravo oduzme roditelju, usvojitelju, staratelju ili osobi kojoj je
povjeren, ili ko ga protupravno zadrava ili spreava da bude s osobom koja ima to pravo ili ko
onemoguava izvrenje izvrne odluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e se
kaznom zatvora do tri godine.
63

(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana dijete ili maloljetnik napustio teritoriju
Federacije ili teritoriju Bosne i Hercegovine, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca
do pet godina.
(3) Uinitelj koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika, moe se osloboditi kazne.

lan 218.
Promjena porodinog stanja

Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi nain promijeni porodino stanje djeteta, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 219.
Zaputanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika

(1) Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje funkcije
zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja
zlostavi dijete ili maloljetnika, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, ili na
pretjerani rad, ili na prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponaanje koje je tetno za
njegov razvoj.
(3) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana dijete ili maloljetnik teko tjelesno ozlijeen,
ili mu je teko narueno zdravlje, ili se zbog krivinog djela iz st. 1.ili 2. ovog lana dijete ili
maloljetnik odao prosjaenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja ili
delikvenciji,uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 220.
Naputanje djeteta

Ko napusti svoje nemono dijete s ciljem da ga se trajno rijei, kaznit e se kaznom zatvora od
est mjeseci do tri godine.

lan 221.
Povreda porodinih obaveza

(1) Ko grubim krenjem svojih zakonskih porodinih obaveza ostavi u tekom poloaju lana
obitelji koji nije u stanju sam o sebi skrbiti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana smrt lana koji je ostavljen u
tekom poloaju, ili je teko tjelesno ozlijeen, ili mu je zdravlje teko narueno, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Pri izricanju uvjetne osude sud moe uinitelju odrediti obavezu urednog izvravanja svoje
obaveze zbrinjavanja, odgoja i izdravanja.

lan 222.
Nasilje u porodici
64

(1) Ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava mir, tjelesnu cjelovitost ili
psihiko zdravlje lana svoje porodice, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema lanu porodice s kojim ivi u
zajednikom kuanstvu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana upotrijebljeno oruje, opasno
orue ili drugo sredstvo prikladno teko ozlijediti tijelo ili naruiti zdravlje, uinitelj e se kazniti
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(4) Ako je krivinim djelom iz st. od 1. do 3. ovog lana lan porodice teko tjelesno ozlijeen ili
mu je zdravlje teko narueno, ili ako je krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog
lana uinjeno prema djetetu ili maloljetniku, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do
pet godina.
(5) Ako je krivinim djelom iz st. od 1. do 4. ovog lana prouzrokovana smrt lana porodice,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.
(6) Ko usmrti lana i kojeg je prethodno zlostavljao, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset
godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 223.
Izbjegavanje izdravanja

(1) Ko izbjegava davanje izdravanja za osobu koju je na osnovu izvrne sudske odluke ili
izvrne nagodbe sklopljene pred drugim nadlenim organom duan izdravati, kaznit e se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Pri izricanju uvjetne osude sud moe uinitelju odrediti obavezu urednog plaanja izdravanja
te podmirenja dospjelih obaveza.
(3) Ako je uinitelj krivinog djela iz stava 1. ovog lana ispunio svoju obavezu do okonanja
glavnog pretresa, moe se osloboditi kazne.

lan 224.
Spreavanje i neizvravanje mjera za zatitu maloljetnika

(1) Ko spreava izvrenje odgojnih i drugih mjera suda i nadlenih organa za zatitu maloljetnika,
kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba na radu u organima ili ustanovama za zatitu, odgoj ili radno
osposobljavanje maloljetnika, koja u svomu radu oito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude
teko ugroeno zdravlje ili razvoj maloljetnika, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.

XXI - GLAVA DVADESET PRVA


KRIVINA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

lan 225.
Prenoenje zarazne bolesti

(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje
preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spreavanje zarazne
65

bolesti kod ljudi, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti, kaznit e se kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko ne postupi po propisima ili naredbama iz stava
1. ovog lana u pogledu suzbijanja ili spreavanja zaraznih bolesti kod ivotinja, pa zbog toga
doe do opasnosti prenoenja zarazne bolesti na ljude.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 226.
Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije

Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama


donesenima na osnovu propisa nadlenog organa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili
spreavanje epidemije, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

lan 227.
Prenoenje spolne bolesti

Ko znajui da je zaraen spolnom boleu, spolnim odnoajem ili s njim izjednaenom spolnom
radnjom ili na drugi nain drugog spolno zarazi, ako time nije uinjeno krivino djelo teke
tjelesne ozljede, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

lan 228.
Zapoljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti

(1) Ko u bolnici, porodilitu, javnom domu, koli, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi,
obrtu ili kod samostalnog privrednika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim proizvodima
ili koja obavlja higijenske usluge ili u slinoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima,
zaposli ili dri zaposlenom osobu koja boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga doe do opasnosti
od irenja zarazne bolesti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 229.
Nesavjesno lijeenje

(1) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajui svoju aktivnost primijeni oito
neprikladno sredstvo ili oito neprikladan nain lijeenja ili ne primijeni odgovarajue higijenske
mjere, pa time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se drugi zdravstveni djelatnik koji pri pruanju
medicinske pomoi ili njege postupi nesavjesno i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog
stanja neke osobe.
(3) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz
nehata, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznit e se drugi zdravstveni djelatnik koji krivino djelo iz
stava 2. ovog lana uini iz nehata.
66

lan 230.
Samovoljno lijeenje

(1) Ko drugog bez njegovog pristanka lijei, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora
do est mjeseci.
(2) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji poduzme hirurki ili drugi medicinski zahvat na
tijelu drugog, bez njegovog izriitog i valjano pisanog pristanka, kaznit e se novanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Nema krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana kad je zakonom propisano prisilno lijeenje ili je
lijeenje hirurki ili drugi medicinski zahvat poduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je
nesposobna za rasuivanje, a nije dostupan lan ue porodice ili zakonski zastupnik, a odgodom
lijeenja ili zahvata bio bi ugroen njezin ivot ili bi dolo do znatnog pogoranja njenog
zdravlja.

lan 231.
Nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela

(1) Ko medicinski neopravdano uzme radi presaivanja dio ljudskog tijela s pristankom ivog
davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca, kaznit
e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko medicinski opravdano uzme, radi presaivanja,
dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davaoca, ili ko medicinski opravdano presadi dio ljudskog
tijela bez pristanka primaoca.
(3) Ko medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog
davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca, kaznit
e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego to je smrt na propisani nain
utvrena, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(5) Ko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za ivota tome
izriito pisano protivila, ili ko uzme radi presaivanja dio tijela umrle maloljetne ili duevno
bolesne osobe, bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(6) Ko, za nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge ive ili umrle osobe, radi
presaivanja, ili u tome posreduje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(7) Doktor medicine koji uini krivino djelo iz st. 1., 2. i 4. ovog lana, kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina, a doktor medicine koji uini krivino djelo iz stava 3. ovog
lana, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

lan 232.
Nepruanje medicinske pomoi

Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne prui neodgodivu
medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao biti
svjestan da zbog toga moe nastupiti teko naruavanje zdravlja ili smrt te osobe, kaznit e se
kaznom zatvora do tri godine.
67

lan 233.
Nadrilijenitvo

Ko se, nemajui propisanu strunu spremu, neovlaeno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom
djelatnou, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine i novanom kaznom.

lan 234.
Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica

(1) Ko proizvodi radi prodaje ili prodaje ili nudi na prodaju ili na drugi nain stavlja u promet
ivene namirnice, jelo, pie ili druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do est mjeseci.
(3) kodljive namirnice i predmeti oduzet e se.

lan 235.
Nesavjesni pregled mesa za prehranu

(1) Veterinar ili drugi ovlateni veterinarski djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa
namijenjenog prehrani ljudi postupi nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili
mesa, pa time omogui stavljanje u promet mesa kodljivog za zdravlje ljudi, kaznit e se
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Veterinar ili drugi ovlateni veterinarski djelatnik koji krivino djelo iz stava 1. ovog lana
uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 236.
Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica

(1) Ko kodljivom ili kakvom drugom materijom zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili
ivene namirnice, pa time prouzrokuje opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri mjeseca.

lan 237.
Sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima

Ko u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pia poslui
maloljetnika koji nije navrio esnaest godina ivota estokim alkoholnim piem ili ga poslui
drugim alkoholnim piem u koliinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 238.
Neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
68

(1) Ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri
ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlateno stavlja u promet
materije ili pripravke propisom proglaene opojnim drogama, kaznit e se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ko organizira grupu ljudi u cilju uinjenja krivinog djela iz stava 1. ovog lana, ili ko
postane lanom takve organizirane grupe ljudi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko neovlaeno izrauje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili
supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet e se.

lan 239.
Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga

(1) Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili druga
osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugom
omoguuje uivanje opojne droge, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema djetetu, maloljetniku ili prema vie
osoba, ili ako su prouzrokovane naroito teke posljedice, kaznit e se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(3) Ko neovlateno posjeduje opojnu drogu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Opojne droge oduzet e se.

lan 240.
Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi

(1) Ako je krivinim djelom iz lana 225. (Prenoenje zarazne bolesti) st. 1. i 2.; lana 228.
(Zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti) stav 1.; lana 229. (Nesavjesno lijeenje) st. 1.
i 2.; lana 233. (Nadrilije-nitvo); 234. (Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih
namirnica) stav 1.; lana 235. (Nesavjesni pregled mesa za prehranu) stav 1. i lana 236.
(Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica) stava 1. ovog zakona prouzrokovana teka
tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teko narueno, ili postojea bolest znatno
pogorana, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako je krivinim djelom navedenim u stavu 1. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie
osoba, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz lana 225. stav 3.; lana 228. stav 2.,;lana 229. stav 3.; lana 234.
stav 2.; lana 235. stav 2. i lana 236. stav 2. ovog zakona prouzrokovana teka tjelesna ozljeda
neke osobe, ili joj je zdravlje teko narueno, ili postojea bolest znatno pogorana, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina
(4) Ako je krivinim djelom navedenim u stavu 3. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie
osoba, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

XXII- GLAVA DVADESET DRUGA


KRIVINA DJELA PROTIV PRIVREDE, POSLOVANJA I
SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA

lan 241.
69

Povreda ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti

(1) Ko zloupotrebom svog slubenog ili uticajnog poloaja ili ovlaenja ogranii slobodno
kretanje ljudi, roba i kapitala na podruju Federacije, uskrati ili ogranii pravo privrednog drutva
ili druge pravne ili fizike osobe da se na teritoriji Federacije bavi prometom robe i usluga, ili ko
stavi privredno drutvo ili drugu pravnu ili fiziku osobu u neravnopravan poloaj prema drugim
osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vrenje prometa robe i usluga ili ogranii slobodnu
razmjenu robe i usluga na podruju Federacije, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do
pet godina.
(2) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog slubenog poloaja ili
ovlaenja ogranii slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala izmeu entiteta ili izmeu entiteta i
Distrikta Brko Bosne i Hercegovine, uskrati ili ogranii pravo privrednog drutva ili druge
pravne ili fizike osobe da se na podruju drugog entiteta ili Distrikta Brko Bosne i Hercegovine
bavi prometom robe i usluga; ili stavi privredno drutvo ili drugu pravnu ili fiziku osobu u
neravnopravan poloaj prema drugim osobama u pogledu uvjeta rada ili uvjeta vrenja prometa
robe i usluga; ili stavi privredno drutvo ili drugu pravnu ili fiziku osobu u neravnopravan
poloaj prema drugim osobama u pogledu uvjeta rada ili uvjeta vrenja prometa robe i usluga,ili
ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga izmeu entiteta i Distrikta Brko Bosne i Hercegovine,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

lan 242.
Nesavjesno privredno poslovanje

(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji oito
nesavjesno posluje pa time prouzrokuje znatnu imovinsku tetu toj pravnoj osobi, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana prisilna likvidacija ili steaj
pravne osobe, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 243.
Prouzrokovanje steaja

(1) Ko znajui za svoju prezaduenost ili nesposobnost za plaanje, obustavljajui naplaivanje


svojih trabina s ciljem da smanji buduu steajnu masu, prekomjerno troi, otuuje imovinu u
bescjenje, preuzme nesrazmjernu obavezu, lahkomisleno koristi ili daje zajmove, sklopi posao s
osobom nesposobnom za plaanje, propusti blagovremeno naplatiti svoje trabine ili na drugi
nain koji je u oitoj suprotnosti s urednim privreivanjem umanji svoju imovinu,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko kao odgovorna osoba u pravnoj osobi uini
krivino djelo iz stava 1. ovog lana.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

lan 244.
Lani steaj
70

(1) Ko u cilju izbjegavanja plaanja svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje
imovine prouzrokuje steaj tako to:
a) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod trine vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili
uniti;
b) zakljui fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojee trabine;
c) prikrije, uniti, preinai ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezan voditi, da se iz njih ne moe utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili to
stanje sainjavanjem lanih isprava ili na drugi nain prikae takvim da se po toj osnovi moe
otvoriti steaj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ako su krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovane teke posljedice povjeritelju,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 245.
Zloupotreba u steajnom postupku

(1) Ko u steajnom postupku prijavi lanu trabinu ili trabinu u lanom isplatnom redu da bi
time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se povjeritelj, lan odbora povjeritelja ili steajni
upravitelj koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obeanje imovinske koristi da bi se
donijela ili da se ne bi donijela odreena odluka, ili da bi se na drugi nain otetio barem jedan
povjeritelj u steajnom postupku.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e ko povjeritelju, lanu odbora povjeritelja ili
steajnom upravitelju dade ili obea imovinsku korist radi uinjenja krivinog djela iz stava 2.
ovog lana.

lan 246.
Oteenje povjeritelja

(1) Ko znajui da je postao nesposoban za plaanje isplatom duga ili na drugi nain stavi kojeg
povjeritelja u povoljniji poloaj i time oteti najmanje jednog od svojih povjeritelja, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja znajui da je pravna osoba postala nesposobna za
plaanje, u cilju izigravanja ili oteivanja povjeritelja prizna neistinitu trabinu, sastavi lani
ugovor ili drugom prijevarnom radnjom oteti povjeritelja pravne osobe, kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovana teta koja prelazi 500.000
KM, ili postupak sanacije ili steaja prema oteeniku, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
jedne do deset godina.

lan 247.
Zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju

(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protuprave imovinske koristi za
tu pravnu osobu:
a) stvara ili dri nedozvoljene fondove u zemlji ili izvan nje;
71

b) sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilansama, procjenama ili inventurom ili
drugim lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje
sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pravne osobe pri donoenju
odluka o poslovima upravljanja;
c) uskrati plaanje poreznih i drugih fiskalnih obaveza utvrenih zakonom;
d) sredstva kojima raspolae koristi protivno njihovoj namjeni;
e) na drugi nain grubo povrijedi ovlasti raspolaganja, koritenja ili upravljanja imovinom pravne
osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
200.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

lan 248.
Zloupotreba u postupku privatizacije

(1) Ko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu korist, drugom
nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugog, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogui
kupnju znatno ispod cijene pravne osobe u privatizaciji, dajui netane podatke ili skrivajui
podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili injenicama od uticaja na
utvrivanje stvarne cijene, kaznit e se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
teta koja prelazi 300.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
teta koja prelazi 800.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest
godina.
(4) Slubena ili odgovorna osoba koja, znajui za radnje iz stava 1. ovog lana, iskoritavanjem
svog slubenog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granica svog slubenog ovlaenja ili
proputanjem svoje slubene dunosti, uini ili propusti uiniti slubenu radnju u postupku
privatizacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 249.
Izrada lane bilanse

Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu u pravnoj
osobi izradi lanu bilansu kojom se utvruje dobit ili gubitak te pravne osobe ili kojom se
utvruje udio svakog lana pravne osobe u dobiti ili gubitku, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.

lan 250.
Zloupotreba procjene

(1) Ovlaeni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravne osobe zloupotrijebi svoju ovlast,
pa time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu tetu, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
teta koja prelazi 10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
teta koja prelazi 50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
72

lan 251.
Prijevara u privrednom poslovanju

(1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe s ciljem pribavljanja protuprave imovinske
koristi toj ili drugoj pravnoj osobi, upotrebom nenaplativih akceptnih naloga, ekova za koje zna
da nemaju pokrie ili na drugi nain dovede nekoga u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga
navede da na tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od
est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana teta koja prelazi 10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana teta koja prelazi 50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do
deset godina.

lan 252.
Sklapanje tetnog ugovora

(1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe u njezinoj privrednoj aktivnosti sklopi ugovor
za koji zna da je za tu pravnu osobu tetan, ili sklopi ugovor protivno ovlaenju i time
prouzrokuje tetu pravnoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ako je uinitelj krivinog djela iz stava 1. ovog lana za to primio protupravnu korist ili
obeanje koristi ili ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta koja
prelazi 200.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 253.
Stvaranje monopolistikog poloaja na tritu

Ko u pravnoj osobi sklopi sporazum kojim se druga pravna ili fizika osoba ograniava u
slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili s odreenim pravnim ili fizikim
osobama, ili sklopi sporazum kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj odreenih
pravnih ili fizikih osoba na tritu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 254.
Odavanje i neovlaeno pribavljanje poslovne tajne

(1) Ko neovlaeno drugome saopi, preda ili na drugi nain uini dostupnim poslovnu tajnu ili
ko poslovnu tajnu pribavlja s ciljem da je preda nepozvanoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora
od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana s ciljem odnoenja poslovne tajne izvan zemlje,
ili ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 255.
Odavanje i korienje burzovnih tajnih podataka
73

(1) Ko poslovne podatke burze koji nisu pristupani svim sudionicima burze saopi nepozvanoj
osobi, ili ko doe do takvih podataka, pa njihovim koritenjem na burzi ostvari protupravnu
imovinsku korist, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

lan 256.
Krivotvorenje vrijednosnih papira

(1) Ko izradi lane vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinai
takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko pribavlja lane vrijednosne
papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ko lani vrijednosni papir koji je primio kao pravi, znajui ili saznavi da je lano nainjen ili
preinaen, stavi u opticaj, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Lani vrijednosni papiri oduzet e se.

lan 257.
Krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja

(1) Ko s ciljem da je upotrijebi kao pravu izradi lanu kreditnu karticu ili drugu karticu
bezgotovinskog plaanja, ili ko preinai takvu pravu karticu, ili ko takvu lanu karticu upotrijebi
kao pravu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinsku korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinsku korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(5) Lane kreditne kartice i kartice za bezgotovinsko plaanje oduzet e se.

lan 258.
Krivotvorenje znakova za vrijednost

(1) Ko izradi lane biljege, potanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu
propisa, ili ko preinai koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao
prave ili da ih drugome dade na upotrebu, ili ko takve lane znakove za vrijednost upotrijebi kao
prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog lana vee vrijednosti, uinitelj e se kazniti
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ko odstranjenjem iga kojim se znakovi iz stava 1. ovog lana ponitavaju ili kojim drugim
nainom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima dade izgled kao da nisu
upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili
proda kao da vrijede, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
74

(4) Lani znakovi za vrijednost oduzet e se.

lan 259.
Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega

(1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave izradi lane peate, igove, marke ili druge znakove za
obiljeavanje domae ili strane robe kojima se igoe zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga
roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinai, ili ko takve lane znakove upotrijebi kao
prave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko krivotvori mjere ili utege. Lani znakovi, mjere
i utezi oduzet e se.

lan 260.
Izrada, nabavka, posjed, prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje

(1) Ko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lanog novca,
lanih kreditinih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaanja ili lanih vrijednosnih papira, kaznit
e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lanih
znakova za vrijednost izdatih na osnovu propisa ili lanih znakova za obiljeavanje robe, te
lanih mjera i utega, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduzet e se.

lan 261.
Krivotvorenje ili unitenje poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava

(1) Ko u poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spise koje je duan voditi na osnovu zakona ili
drugog propisa unese neistinite podatke ili ne unese neki vaan podatak, ili svojim potpisom ili
peatom ovjeri poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis s neistinitim sadrajem, ili svojim
potpisom ili peatom omogui izradu poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa s neistinitim
sadrajem, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko neistinitu poslovnu ili trgovaku knjigu,
ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uniti, oteti, prikrije ili na drugi nain uini
neupotrebljivom poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis

lan 262.
Povreda pronalazakog prava

Ko u poslovanju neovlateno upotrijebi tui prijavljeni ili propisima zatieni pronalazak, kaznit
e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 263.
Neovlaeno korienje tueg modela i uzorka

(1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlaeno upotrijebi tui prijavljeni ili modelom ili
uzorkom zatieni vanjski oblik, sliku ili crte, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
75

(2) Ko neovlaeno objavi predmet prijave tueg modela ili uzorka, kaznit e se novanom
kaznom i kaznom zatvora do pet godina.

lan 264.
Neovlaena upotreba tue tvrtke

Ko se u cilju obmane kupca ili korisnika usluga poslui tuom tvrkom, igom, zatitnim znakom
ili posebnom oznakom robe ili unese pojedina obiljeja tue oznake u svoju tvrtku, ig, zatitni
znak ili posebnu oznaku robe, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

lan 265.
Obmana kupaca

(1) Ko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci
koji ne odgovaraju sadraju, vrsti, porijetku ili kakvoi proizvoda, ili stavi u promet proizvode
koji po svojoj teini ili kakvoi ne odgovaraju onome to se redovno pretpostavlja kod takvih
proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadraju, vrsti, porijeklu ili kakvoi
proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine i novanom
kaznom.
(2) Ko s ciljem obmane kupaca lano objavi snienje cijene proizvoda, rasprodaju robe po
snienim cijenama ili na drugi nain lanom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene
proizvoda koje prodaje,kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 266.
Nedozvoljena trgovina zlatnim novcem i zlatom

(1) Ko se protivno propisima bavi trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja prelazi
10.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je uinitelj djela iz stava 1. ovog lana organizirao mreu preprodavatelja ili posrednika,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Zlatni novac ili zlato koje je bilo predmetom nedozvoljene trgovine oduzet e se.

lan 267.
Nedozvoljena trgovina

(1) Ko, nemajui ovlaenja za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete ope potronje u
vrijednosti koja prelazi 10.000 KM u cilju prodaje, ili ko se neovlaeno u veem obimu bavi
trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i usluga, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je uinitelj djela iz stava 1. ovog lana organizirao mreu preprodavatelja ili posrednika,
ili je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi 30.000
KM, ili se radi o robi ili predmetima iji je promet zabranjen ili ogranien propisima, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzet e se.

lan 268.
Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti
76

(1) Ko s ciljem da za sebe ili drugog pribavi kredit, ulagaka sredstva, subvencije ili kakvu drugu
pogodnost, davatelju kredita ili osobi nadlenoj za odobravanje pogodnosti dade neistinite ili
nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke znaajne za dobijanje kredita ili druge
pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava
1. ovog lana u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava
1. ovog lana u vrijednosti koja prelazi 50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
dvije do deset godina.
(4) Ko dobijeni kredit, ulagaka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi u drugu
svrhu od one za koju su mu ta sredstva odobrena, kaznit e se novanom kaznom i kaznom
zatvora do dvije godine.

lan 269.
Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnou

(1) Ko se bez odobrenja ili protivno uvjetima pod kojima je odobrenje dano bavi bankarskom
djelatnou, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(4) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
200.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

lan 270.
Nedozvoljena proizvodnja

(1) Ko proizvede ili preradi robu ija je proizvodnja ili prerada zabranjena, ako takvim djelom
nije uinjeno drugo krivino djelo s propisanom teom kaznom, kaznit e se novanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Roba iz stava 1. ovog lana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradu oduzet e se.

lan 271.
Zloupotreba eka i kartice

(1) Ko zloupotrebom eka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja na iju upotrebu
ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obavee na isplatu iznosa za koji zna da nema pokria, a
koji je ugovorom o upotrebi ekova ili kartice izriito zabranjen, kaznit e se novanom kaznom i
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj se e kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

lan 272. mijenja se i glasi:


77

lan 272.
Pranje novca

(1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni uinjenjem krivinog
djela direktno ili indirektno primi, zamijeni, dri, raspolae njima, koristi u
privrednom ili
drugom poslovanju, vri konverziju ili njihov prijenos ili na drugi nain prikrije ili
pokua prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasnitvo ili
drugo pravo, a takav novac ili imovinska korist su pribavljeni uinjenjem krivinog
djela koje je propisano ovim zakonom, bit e kanjen kaznom zatvora od est mjeseci
do pet godina.
(2) Ako je uinitelj djela iz stava (1) ovog lana istovremeno i uinitelj ili sauesnik u
krivinom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, bit
e kanjen kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je novac ili imovinska korist iz stava (1) ovog lana velike vrijednosti,
uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora od jedne do 10 godina.
(4) Ako djela iz st. (1), (2) i (3) ovog lana izvri vie lica koja su se udruila za
vrenje takvih djela, uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora od dvije do 12 godina.
(5) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz st. (1) i (2) ovog lana uinitelj postupio iz
nehata u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivinim
djelom, bit e kanjen novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi
ostvarene krivinim djelom iz st. od (1) do (4) ovog lana e se oduzeti.".

XXIII- GLAVA DVADESET TREA


KRIVINA DJELA IZ OBLASTI POREZA

lan 273.
Porezna utaja

(1) Ko za sebe ili drugog izbjegne plaanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u
Federaciji ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji, ne dajui zahtjevane
podatke ili dajui lane podatke o svom steenom oporezivom prihodu ili o drugim injenicama
koje su od uticaja na utvrivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obaveze ije se plaanje
izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina..
(2) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava
prelazi 50.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava
prelazi 200.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

lan 274.
Lana porezna isprava
78

(1) Ko izda lanu ispravu ije se podnoenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu u Federaciji,
ili ko ne izda ispravu ije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva, kaznit
e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u odnosu na vei broj isprava, ili ako je
ugroena naplata veeg iznosa javnog prihoda, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.

lan 275.
Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba

Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji naroito


odgovorna za porezne obaveze pravne osobe, a koja je odobrila izdvajanje sredstava pravne
osobe u druge svrhe, a ne za plaanje porezne obaveze pravne osobe, pa je time prouzrokovana
nesposobnost pravne osobe za blagovremeno podmirenje porezne obaveze, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

lan 276.
Podnoenje lane porezne prijave

Ko dostavi poreznom tijelu lanu prijavu ili drugi lani podatak ije se podnoenje po poreznom
zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva,kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.

lan 277.
Spreavanje poreznog slubenika u obavljanju slubene radnje

(1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile spreava ili nastoji sprijeiti poreznog slubenika u
obavljanju njegove slubene dunosti, ili ko ga na isti nain prisili ili nastoji prisiliti da slubenu
funkcija ne obavi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj poreznog slubenika uvrijedi
ili zlostavi, ili ga lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oruja, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do tri godine.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim
postepanjem poreznog slubenika, moe se osloboditi kazne.

lan 278.
Napad na poreznog slubenika u obavljanju slubene dunosti

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti poreznog slubenika ili osobu koja poreznom
slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u Federaciji, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj poreznog slubenika ili
osobu koja poreznom slubeniku pomae lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oruja,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinitelj poreznog slubenika ili
osobu koja poreznom slubeniku pomae teko tjelesno ozlijedio, kaznit e se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
79

(4) Uinitelj krivinog djela iz st.od 1. do 3. ovog lana koji je bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem poreznog slubenika ili osobe koja poreznom slubeniku pomae, moe se
osloboditi kazne.
(5) Krivina djela iz st.od 1. do 3. ovog lana odnose se i na slubene osobe u Federaciji koje
vre poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa.

XXIV- GLAVA DVADESET ETVRTA


KRIVINA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

lan 279.
Povreda ravnopravnosti u zapoljavanju

Ko uskrati ili ogranii pravo graanima na slobodno zapoljavanje na podruju Federacije pod
jednakim uvjetima koji vrijede u mjestu zapoljavanja, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.

lan 280.
Povreda prava iz radnog odnosa

Ko krenjem propisa ili opeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog
odnosa, o plai ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zatiti ena,
mladei i invalida ili o zabrani prekovremenog ili nonog rada uskrati ili ogranii zaposleniku
pravo koje mu pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 281.
Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti

Ko krenjem propisa ili opeg akta o pravima graana za vrijeme privremene nezaposlenosti
drugom uskrati pravo koje mu po tom propisu ili opem aktu pripada, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 282.
Povreda prava iz socijalnog osiguranja

Ko krenjem propisa ili opeg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ogranii nekoj osobi pravo
iz socijalnog osiguranja koje joj pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.

lan 283.
Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja

Ko lanim prikazivanjem da je bolestan ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad


postigne da mu se iz socijalnog osiguranja prizna pravo koje mu inae po propisu ili opem aktu
ne bi pripalo, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 284.
Neizvrenje odluke o vraanju na rad
80

Slubena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji ne postupi po
pravomonoj odluci kojom je odlueno o vraanju radnika na rad, kaznit e se kaznom zatvora od
tri mjeseca do tri godine.

lan 285.
Nepoduzimanje mjera zatite pri radu

(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji krenjem zakona ili drugog
propisa ili opeg akta o mjerama zatite pri radu ne provede propisane mjere zatite pri radu,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Pri izricanju uvjetne osude sud moe uinitelju odrediti obavezu da u odreenom roku postupi
po propisima o mjerama zatite pri radu.

XXV- GLAVA DVADESET PETA


KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE

lan 286.
Kraa

(1) Ko tuu pokretninu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protupravu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji ukradenu stvar vrati oteeniku prije
nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

lan 287.
Teka kraa

(1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se ko krau (lan 286. Kraa, stav
1.) uini:
a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka da doe do tvari iz
zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora;
b) na naroito opasan ili naroito drzak nain;
c) iskoriavanjem stanja nastalog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom;
d) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja druge osobe.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se uinitelj krivinog djela krae (lan 286.,stav 1.):
a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti;
b) ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili
prostorije koja slui za vjerske obrede;
c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog, povijesnog ili
tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za
javnost.
(3) Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se ko uini krau (lan
286. ,stav 2.) na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2., ta. 2. i 3. ovog lana.
81

(4) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se ko krau (lan 286. stav 1.) uini u
sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao akvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela.

lan 288.
Razbojnika kraa

(1) Ko je zateen pri uinjenju krivinog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri,
upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem teko tjelesno
ozlijeena, ili je to krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oruje
ili opasno orue, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem usmrena,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 289.
Razbojnitvo

(1) Ko upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili
organ oduzme tuu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem teko tjelesno
ozlijeena, ili je to krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrebljeno oruje ili
opasno orue, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem usmrena,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

lan 290.
Utaja

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist protupravno zadri tuu pokretninu
koja mu je povjerena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Staratelj koji uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(3) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili
ako je utajena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je utajena stvar male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(5) Kaznom iz stava 4. ovog lana kaznit e se ko tuu pokretninu koju je naao ili do koje je
sluajno doao protupravno zadri s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist.
(6) Uinitelj krivinog djela iz st. 1., 4. i 5. ovog lana koji utajenu stvar vrati oteeniku prije
nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

lan 291.
Oduzimanje tue pokretnine
82

(1) Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadri tuu pokretninu,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako se krivino djelo iz stava 1. ovog lana odnosi na prijevozno sredstvo pokuaj e se
kazniti.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. ovog lana koji oduzetu stvar, koja nije prijevozno sredstvo,
vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

lan 292.
Protupravno zauzimanje nekretnine od opeg znaaja

(1) Ko protupravno zauzme nekretninu koja je graevinsko zemljite ili njegov dio, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ako se krivino djelo iz stava 1. ovog lana odnosi na nekretninu koja je proglaena javnim
dobrom, spomenikom kulture, prirodnom rijetkou ili drugim prirodnim bogatstvom ili je dio
zatiene ume ili druge ume s posebnom namjenom, nacionalnog parka ili drugog posebno
zatienog teritorija prirode ili zemljita posebne namjene, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora
od tri mjeseca do tri godine.

lan 293.
Oteenje tue stvari

(1) Ko oteti, uniti ili uini neupotrebljivom tuu stvar, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ko oteti, izoblii, uniti ili uini neupotrebljivom tuu stvar koja slui za vjerske svrhe,
kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zatieni objekt prirode, umjetniki
predmet, stvar od naunog ili tehnikog znaenja, stvar koja se nalazi u javnoj zbirci ili je
izloena za javnost ili stvar koja slui za javne potrebe ili koja uljepava trgove, ulice ili parkove,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se ko uini djelo iz stava 1. ovog lana iz mrnje.

lan 294.
Prijevara

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lanim
prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na
tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako teta prelazi 30.000 KM, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi
takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je teta male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi
takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(4) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini samo s ciljem da drugog oteti, a bez cilja da
sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

lan 295.
Iznuda
83

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom
prijetnjom prisili drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine,kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana upotrijebljeno oruje ili opasno
orue, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe
ljudi ili grupe za organizirani kriminal, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset
godina.

lan 296.
Ucjena

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da e
protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga
prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.
(2) Ako krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena znatna imovinska korist, ili je
krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili grupe za organizirani kriminal, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 297.
Zloupotreba povjerenja

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, zastupajui interese
neke osobe ili brinui se o njezinoj imovini ne ispuni svoju na zakonu zasnovanu dunost ili
zloupotrijebi zakonom ili ugovorom data mu ovlaenja, pa oteti osobu ije interese zastupa ili o
ijoj se imovini brine, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Staratelj ili advokat koji uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Uinitelj krivinog djela iz stava 1. ovog lana koji prouzrokovanu tetu naknadi oteeniku
prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

lan 298.
Lihvarstvo

(1) Ko iskoriujui nudu, teke imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo,
lahkomislenost ili smanjenu sposobnost rasuivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori
za sebe ili drugog imovinsku korist koja je u oitom nesrazmjeru s onim to je on dao, uinio ili
se obavezao dati ili uiniti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako su krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovane teke posljedice oteenom,
uinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje
nesrazmjerne imovinske koristi.

lan 299.
84

Prijevara povjeritelja
(1) Ko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti ili oduzme svoju stvar na kojoj
drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga oteti, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznit e se ko uniti, prividno proda ili uinineupotrebljiivom
svoju cjelokupnu imovinu ili neki njen sastavni dio ili prizna neistinitu trabinu, sklopi lani
ugovor ili nekom drugom prijevarnom radnjom prividno ili stvarno pogora svoje imovinsko
stanje i time umanji mogunost ili sprijei namirenje najmanje jednog od svojih povjeritelja.

lan 300.
Prikrivanje

(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim djelom ili ono to je za nju dobiveno
prodajom ili zamjenom, kupi, primi u zalog ili na drugi nain pribavi, prikrije ili proda, kaznit e
se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini ne znajui da je stvar pribavljena krivinim
djelom, iako je to po okolnostima sluaja mogao znati, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do est mjeseci.

lan 301.
Paljevina

(1) Ko zapali tuu kuu ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom koritenju, ili
tuu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam
godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta koja prelazi 100.000 KM
ili je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno s ciljem prijevare osiguravajueg drutva,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

lan 302.
Zloupotreba osiguranja

(1) Ko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu, uniti, oteti ili sakrije stvar koja je
osigurana protiv unitenja, oteenja, gubitka ili krae, i zatim prijavi tetu, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu
za sluaj tjelesnog oteenja, tjelesne ozljede ili naruenja zdravlja, sebi prouzrokuje takvo
oteenje, ozljedu ili naruenje zdravlja i zatim prijavi tetu.
(3) Uinitelj djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji odustane od odtetnog zahtjeva prije nego sazna da
je otkriven, moe se osloboditi kazne.

XXVI- GLAVA DVADESET ESTA


KRIVINA DJELA PROTIV OKOLIA,
POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA.

lan 303.
Oneienje okolia
85

(1) Ko krenjem propisa oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok, more,
morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi istou, kakvou zraka, tla, vode,
vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada bioloke
raznolikosti na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili
ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do
pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu
vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi istou i
kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog
genetskog sklada bioloke raznolikosti i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili
ivotinja ili prouzrokuje unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja u irem
podruju.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je
prouzrokovana imovinska teta velikih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(5) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(6) Ako je krivinim djelom iz stava 3. ovog lana neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je
prouzrokovana imovinska teta velikih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(7) Ako je krivinim djelom iz stava 3. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

lan 304.
Ugroavanje okolia napravama

(1) Ko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih
postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari koje mogu ugroziti kakvou zraka, tla, vode,
vodotoka ili mora na irem podruju, te morskih ekosustava i u mjeri koja moe pogorati uvjete
ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem propisa propusti postaviti naprave za
preiavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji oneiuje
okolinu,kaznit e se novanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

lan 305.
Ugroavanje okolia otpadom

(1) Ko protivno propisima odbacuje, odlae, skuplja, skladiti, obrauje i prevozi otpad ili uope
njime postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog
dna ili morskog podzemlja na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili
ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
86

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko odbacuje, odlae, skuplja, obrauje i prevozi
otpad ili uope s njim postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka,
mora, morskog dna ili morskog podzemlja i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili
ivotinja ili prouzrokuje i unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja na irem
podruju.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 306.
Ugroavanje okolia bukom

(1) Ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzrokovati tee oteenje zdravlja
vie osoba, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata,kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 307.
Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja

(1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili spreavanje zaraze kod
ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do est mjeseci.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja
ili irenje zarazne bolesti, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata,kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri mjeseca.

lan 308.
Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi

(1) Veterinar ili ovlateni veterinarski pomonik koji pri pruanju veterinarske pomoin propie
ili primijeni oito neprikladno sredstvo ili oito nepravilan nain lijeenja ili uope nesavjesno
postupa pri lijeenju i time prouzrokuje uginue veeg broja ivotinja, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 309.
Neovlaeno obavljanje veterinarskih usluga

Ko nemajui propisanu strunu spremu ili neovlaeno obavlja poslove zatite zdravlja ivotinja
ili druge veterinarske zahvate,kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 310.
Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja
87

(1) Ko za vrijeme epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo ne postupi po naredbi ili
odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili
spreavanje bolesti,n kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i
tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet, ne postupi po naredbi ili odluci nadlenog organa
donesenoj na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti ili
tetoina.
(3) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovana znatna teta, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ko krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 311.
Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod ivotinja

Ko prikriva postojanje zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnju da takva bolest postoji, ili to ne
prijavi javnoj veterinarskoj slubi ili organu nadlenom za poslove veterinarstva, pa zbog toga
nastupi irenje zarazne bolesti ili uginue ivotinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

lan 312.
Zagaivanje stone hrane ili vode za napajanje stoke

(1) Ko kodljivom materijom zagadi stonu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima,
bunarima, cisternama ili drugu vodu koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai i time dovede
u opasnost ivot ili zdravlje ivotinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 313.
Unitenje zasada

Ko kodljivom materijom uniti bilje, voke ili druge zasade i time prouzrokuje tetu velikih
razmjera, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

lan 314.
Nesavjesno postupanje u prometu pesticida

Ko stavi pesticide ili druge otrove u promet bez dozvole, ili izda drugi pesticid ili otrov umjesto
propisanog kad zamjena nije dozvoljena, ili na drugi nain nesavjesno postupa u prometu
pesticida ili drugih otrova i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili za
okoli,kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

lan 315.
Pustoenje uma
88

(1) Ko protivno propisima ili naredbama nadlenih tijela sjee ili kri umu, ili ko podbjeljuje
stabla ili na drugi nain pustoi umu, a time nije uinjeno neko drugo krivino djelo za koje je
propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u
drugim umama posebne namjene, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

lan 316.
umska kraa

(1) Ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina je oborenog drveta vea od dva
kubna metra,kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je
koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara, ili ako je krivino djelo iz stava 1. ovog
lana uinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi posebne namjene, kaznit e
se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

lan 317.
Izazivanje umskog poara

(1) Ko izazove umski poar zbog kojeg nastupi teta velikih razmjera, ili istovremeno izazove
vie umskih poara, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Ko izazove poar u zatienoj umi, nacionalnom parku, vonjaku ili drugoj umi posebne
namjene ili u itnom polju, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
(4) Ko krivino djelo iz stava 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

lan 318.
Muenje i ubijanje ivotinje

(1) Ko ivotinju teko zlostavlja ili izlae nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, ili joj nanosi
nepotrebne boli, ili protupravno razara ivotinjska stanita u veoj mjeri ili na irem prostoru, ili
protivno propisima ubija ivotinje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est
mjeseci.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske
koristi, ili ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja
ivotinja ili ivotinje ija je vrsta posebno zatiena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.

lan 319.
Protuzakoniti lov

(1) Ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divlja u veem broju ili u veoj
vrijednosti, ili divlja iji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlaeno iznese izvan zemlje vrhunski
trofej vee vrijednosti ili vrhunske trofeje u veem broju, ili ko lovi zatienu ivotinjsku vrstu,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
89

(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini sredstvima ili na nain koji je zabranjen ili
kojim se divlja masovno unitava, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ulovljena divlja i sredstva upotrijebljena za lov oduzet e se.

lan 320.
Protuzakoniti ribolov

(1) Ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme u vrijeme kad je to
zabranjeno ili na teritoriji na kojoj je to zabranjeno, ili ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske
ivotinje ili organizme eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje
ili drugim nainom ili sredstvom koji su tetni za njihovo rasploivanje ili koji su propisima
zabranjeni, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ribe ili drugih
slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u irim razmjerima, uinitelj e se kazniti
novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ulov i sredstva za lov oduzet e se.

lan 321.
Oteenje, unitenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zatienih objekata prirode

(1) Ko oteti ili uniti spomenik kulture ili zatieni objekt prirode, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema spomeniku kulture ili zatienom
objektu prirode nariite vrijednosti ili je prouzrokovana znatna teta, uinitelj e se kazniti
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ko bez dozvole nadlenog organa izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili zatieni
objekt prirode, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznit e se uinitelj koji spomenik kulture ili zatieni objekt
po proteku roka odreenog u dozvoli za iznoenje ne vrati.

lan 322.
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova iprisvajanje spomenika kulture

(1) Ko bez dozvole nadlenog organa obavi na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske
ili istraivake radove ili protivno zabrani ili bez dozvole nadlenog organa obavlja arheoloka
iskopavanja ili istraivanja, pa zbog toga spomenik bude uniten, teko oteen ili izgubi osobine
spomenika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u odnosu na spomenik kulture nariite
vrijednosti ili znaenja ili je prouzrokovana znatna teta, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
est mjeseci do pet godina.

GLAVA XXVII- GLAVA DVADESET SEDMA


KRIVINA DJELA PROTIV OPE
SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

lan 323.
Izazivanje ope opasnosti
90

(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajuim zraenjem,
motornom silom, elektrinom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oruja ili kakvom
ope opasnom radnjom ili ope opasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu
veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja ne postavi
propisane naprave za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajueg
zraenja, ili te naprave ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u rad ili
uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, pa time izazove
opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini na mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 324.
Unitenje ili oteenje vanih privrednih objekata ili javnih naprava

(1) Ko ruenjem, paljenjem ili na drugi nain uniti ili oteti, vaan industrijski, poljoprivredni ili
drugi privredni objekt, napravu ili postrojenje za vodu, toplinu, plin, elektrinu ili drugu energiju,
naprave sustava veza ili druge naprave javne upotrebe i time izazove njihov zastoj ili oteani rad,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko protupravno ukloni ili iskljui iz rada naprave ili postrojenja iz stava 1. ovog lana i time
izazove poremeaj u redovnom ivotu graana, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do
pet godina.
(3) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora do pet
godina.
(4) Ko krivino djelo iz stava 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 325.
Oteenje zatitnih naprava na radu

(1) Ko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad uniti, oteti ili
ukloni zatitnu napravu i time izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit
e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Odgovorna osoba u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad, koja
ne postavi zatitne naprave ili ih ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u
rad ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama i na taj nain
izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora do tri
godine.
(4) Pri izricanju uvjetne osude za krivino djelo iz st. 2. i 3. ovog lana sud moe uinitelju
odrediti obavezu da u odreenom roku postavi zatitne naprave.

lan 326.
91

Nepropisno i nepravilno izvoenje graevinskih radova

(1) Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvoenju gradnje ili graevinskih
radova postupi protivno propisima ili opepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost
za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata,kaznit e se kaznom zatvora do tri
godine.

lan 327.
Nesavjesno uvanje pasa i drugih opasnih ivotinja

(1) Ko pse ili druge opasne ivotinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge
odgovarajue zatite i bez izravnog uvanja i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili
imovinu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ako je krivinim dijelom iz stava 1. ovog lana neka osoba tjelesno ozlijeena, uinitelj e se
kazniti kaznom zatvora do tri godine.

lan 328.
Teka krivina djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine

(1) Ako je krivinim djelom iz lana 323. (Izazivanje ope opasnosti) st.od 1. do 3.,; lana 324.
(Unitenje ili oteenje vanih privrednih objekata ili javnih naprava) st. 1. i 2.; lana 325.
(Oteenje zatitnih naprava na radu) st. 1. i 2. i lana 326. (Nepropisno i nepravilno izvoenje
graevinskih radova) stav 1. ovog zakona neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je
prouzrokovana imovinska teta velikih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz lana 323. st. od 1. do 3.; lana 324. st. 1. i 2.; lana 325. st. 1. i 2.
i lana 326. stav 1. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti
kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz lana 323. stav 4.; lana 324. st. 3. i 4.; lana 325. stav 3. I lana
326. stav 2. ovog zakona neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je prouzrokovana imovinska
teta velikih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora do pet godina.
(4) Ako je krivinim djelom iz lana 323. stava 4.; lana 324. st. 3. i 4.; lana 325. stav 3. i lana
326. stav 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

lan 329.
Nepropisni prijevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala

Ko protivno propisima o prijevozu eksplozivnog ili lahko zapaljivog materijala preda na prijevoz
javnim prometnim sredstvima eksplozivni ili lahko zapaljivi materijal ili takav materijal sam
prevozi ili prenosi koristei se javnim prometnim sredstvima, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 330.
Oteenje ustava
92

Ko oteti izraene ili prirodne ustave koji slue kao zatita od prirodnih nepogoda, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 331.
Neotklanjanje opasnosti

(1) Ko blagovremeno prijavom nadlenom tijelu ili na drugi nain ne poduzme mjere radi
otklanjanja poara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za ivot ili tijelo
ljudi ili za imovinu veeg opsega, iako je to mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit
e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko odvraanjem ili na drugi nain sprijei drugog u poduzimanju mjera radi otklanjanja
poara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za
imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXVIII- GLAVA DVADESET OSMA


KRIVINA DJELA PROTIV SIGURNOSTI
JAVNOG PROMETA

lan 332.
Ugroavanje javnog prometa

(1) Uesnik u prometu na putevima koji se ne pridrava prometnih propisa i time tako ugrozi
javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu veih razmjera, pa zbog toga kod
drugoga nastupi imovinska teta preko 5.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Ko ugroavanjem eljeznikog, brodskog, tramvajskog, trolejbusnog ili prometa iarom
dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora do
pet godina.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se kaznom zatvora do tri
godine.

lan 333.
Ugroavanje javnog prometa zbog omamljenosti

(1) Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujuih sredstava upravlja prijevoznim
sredstvom, iako je zbog toga oito nesposoban za sigurnu vonju i time tako ugrozi javni promet
na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 334.
Ugroavanje javnog prometa opasnom radnjom

(1) Ko unitenjem, uklanjanjem ili teim oteenjem prometne naprave, sredstva, znaka ili
naprave za signalizaciju koji slue sigurnosti prometa ili davanjem pogrenih znakova ili signala,
postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi nain tako ugrozi javni promet da time
93

dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora do
tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.

lan 335.
Nesavjestan nadzor nad javnim prometom

(1) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odravanjem prometnica i objekata
na njima, prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta
rada vozaa, ili odgovorna osoba kojoj je povjereno rukovoenje vonjom, koja nesavjesnim
obavljanjem dunosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit
e se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vonju ili
dozvoli vonju, iako zna da voza zbog umora, bolesti, uticaja alkohola ili iz drugih razloga nije
u stanju sigurno upravljati vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili
tijelo ljudi ili za imovnu veeg opsega.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

lan 336.
Teka krivina djela protiv sigurnosti javnog prometa

(1) Ako je krivinim djelom iz lana 332. (Ugroavanje javnog prometa) st. 1. i 2.; lana 333.
(Ugroavanje javnog prometa zbog omamljenosti) stav 1.; lana 334. (Ugroavanje javnog
prometa opasnom radnjom) stav 1. i lana 335. (Nesavjestan nadzor nad javnim prometom) st. 1.
i 2. ovog zakona prouzrokovana teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih
razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz lana 332. st. 1. i 2.; lana 333. stav 1.; lana 334. stav 1. I lana
335. st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti
kaznom zatvora najmanje godinu dana.
(3) Ako je krivinim djelom iz lana 332. stav 3.; lana 333. stav 2.; lana 334. stav 2. I lana
335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta
velikih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je krivinim djelom iz lana 332. stav 3.; lana 333. stav 2.; lana 334. stav 2. I lana
335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

lan 337.
Neukazivanje pomoi osobi ozlijeenoj u prometnoj nezgodi

(1) Voza prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi osobu koja je ozlijeena tim prijevoznim
sredstvom ili iju je ozljedu prouzrokovao, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teka tjelesna ozljeda ili smrt
ozlijeene osobe, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
94

XXIX-GLAVA DVADESET DEVETA


KRIVINA DJELA PROTIV PRAVOSUA

lan 338.
Dogovor za uinjenje krivinih djela

Ko s drugime dogovori uinjenje krivinog djela propisanog zakonom u Federaciji za koje se


moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, ako za dogovor uinjenja takvog pojedinog
krivinog djela nije propisana posebna kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.

lan 339.
Pripremanje krivinog djela

Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara
uvjete za izravno uinjenje, ali nije dio uinjenja krivinog djela propisanog zakonom u
Federaciji za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, ukoliko za pripremanje
pojedinog krivinog djela nije propisana posebna kazna,kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.

lan 340.
Udruivanje radi injenja krivinih djela

(1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi nain udruuje tri ili vie osoba u ciljem injenja
krivinih djela propisanih zakonom u Federaciji ako za takvo organiziranje ili udruivanje radi
injenja pojedinog krivinog djela nije propisana posebna kazna, kaznit e se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ko postane lanom grupe ljudi ili udruenja iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3)lan grupe ljudi koji otkrije grupu ili lan udruenja koji otkrije udruenje prije nego to je u
njihovom sastavu ili za njih uinio krivino djelo, moe se osloboditi kazne.
(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruenja ili na drugi nain sprijei uinjenje
krivinog djela iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine, a moe se i osloboditi kazne.

lan 341.
Uestvovanje u grupi ljudi koja uini krivino djelo

(1) Ko uestvuje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teko
tjelesno ozlijedi, uini paljevinu, oteti imovinu u veem opsegu ili uini druga teka nasilja ili
koja pokua uiniti takva djela za samo uestvovanje u toj grupi ljudi kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog
lana,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 342.
Organizirani kriminal
95

(1) Ko uini krivino djelo propisano zakonom u Federaciji kao lan grupe za organizirani
kriminal, ako za pojedino krivino djelo nije propisana posebna kazna, kaznit e se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko kao lan grupe za organizirani kriminal uini krivino djelo propisano zakonom u
Federaciji za koje se moe izrei kazna zatvora pet godina ili tea kazna, ako za pojedino
krivino djelo nije propisana posebna kazna, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajednikim
djelovanjem uini ili pokua krivino djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino
krivino djelo nije propisana posebna kazna, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina
ili dugotrajnim zatvorom.
(4) Ko postane lanom grupe za organizirani kriminal koja zajednikim djelovanjem uini ili
pokua krivino djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino krivino djelo nije
propisana posebna kazna, kaznit e se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.
(5) Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz st. (1) do (4) ovog lana, koji tu grupu
otkrije, moe se osloboditi kazne.

lan 343.
Izrada i nabavka oruja i sredstava namijenjenih uinjenju krivinih djela

(1) Ko oruje, eksplozivne materije ili sredstva za njihovo pripravljanje ili otrove za koje zna da
su namijenjeni uinjenju krivinog djela izradi, nabavi ili drugom omogui da do njih doe,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko izradi ili drugom ustupi lani klju, otpira ili kakvu drugu stvar ili sredstvo za provalu,
iako zna da je namijenjeno uinjenju krivinog djela, kaznit e se kaznom zatvora do jedne
godine.

lan 344.
Neprijavljivanje pripremanja krivinog djela

(1) Ko zna da se priprema uinjenje krivinog djela za koje se po zakonu u Federaciji moe izrei
tri godine zatvora ili tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo mogue sprijeiti njegovo uinjenje
to ne prijavi, a djelo bude pokuano ili uinjeno, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u odnosu na krivino djelo za koje se po zakonu
u Federaciji moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci
do pet godina.
(3) Za krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana nee se kazniti osoba kojoj je uinitelj brani drug,
osoba koja s njim ivi u izvanbranoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik i njihov brani drug ili osoba s kojom ive u izvanbranojzajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uinitelja.

lan 345.
Neprijavljivanje krivinog djela ili uinitelja

(1) Ko zna za uinitelja krivinog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, ili ko
samo zna da je takvo djelo uinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno
96

otkrivanje uinitelja ili krivinog djela, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja ne prijavi
krivino djelo za koje je saznala u vrenju svoje dunosti, ako se za to krivino djelo moe izrei
kazna zatvora pet godina zatvora ili tea kazna.
(3) Za krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana nee se kazniti osoba kojoj je uinitelj brani drug,
osoba koja s njim ivi u izvanbranoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik i njihov brani drug ili osoba s kojom ive u izvanbranoj zajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uinitelja.
(4) Za krivina djela iz st. 1. i 2. ovog lana kaznit e se i doktor medicine, doktor stomatologije,
babica ili zdravstveni djelatnik, psiholog, javni biljenik i djelatnik socijalne zatite, ako je
krivino djelo uinjeno prema djetetu ili maloljetniku.

lan 346.
Pomo uinitelju poslije uinjenog krivinog djela

(1) Ko krije uinitelja krivinog djela za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili mu
prikrivanjem orua, tragova ili na drugi nain pomae da ne bude otkriven, ili ko krije osuenog
ili poduzima to drugo s ciljem izbjegavanja izvrenja izreene kazne, sigurnosne mjere ili
odgojne zavodske mjere, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko prui pomo iz stava 1. ovog lana uinitelju krivinog djela za koje se moe izrei kazna
zatvora pet godina ili tea kazna, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(3) Ko prui pomo iz stava 1. ovog lana uinitelju krivinog djela za koje se moe izrei kazna
dugotrajnog zatvora, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Kazna izreena za krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana ne moe biti tea ni po vrsti ni
po visini od kazne na koju je osuena osoba kojoj je uinitelj pruio pomo.
(5) Za krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana nee se kazniti osoba kojoj je uinitelj brani
drug, osoba koja s njim ivi u izvanbranoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra,
usvojitelj ili usvojenik ili njihov brani drug ili osoba s kojom ive u izvanbranoj zajednici, ili
koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uinitelja.

lan 347.
Lano prijavljivanje

(1) Ko prijavi koju odreenu osobu da je uinila krivino djelo propisano zakonom u Federaciji,
znajui da ta osoba nije uinitelj, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko podmetanjem tragova krivinog djela ili na
drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog krivinog djela propisanog zakonom u
Federaciji protiv osobe za koju zna da nije uinitelj.
(3) Ko sam sebe prijavi da je uinio krivino djelo propisano zakonom u Federaciji, iako ga nije
uinio, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznit e se ko prijavi da je uinjeno krivino djelo propisano
zakonom u Federaciji, iako zna da to djelo nije uinjeno.

lan 348.
Davanje lanog iskaza
97

(1) Svjedok, vjetak, prevoditelj ili tuma koji u sudskom, prekrajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku u Federaciji da lani iskaz, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se stranka koja pri izvoenju dokaza ispitivanjem
stranaka u parninom ili upravnom postupku u Federaciji da lani iskaz, a na tom je iskazu
zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je laan iskaz dat u krivinom postupku u Federaciji, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako su zbog krivinog djela iz stava 3. ovog lana nastupile naroito teke posljedice za
okrivljenika, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ako uinitelj dobrovoljno opozove svoj lani iskaz prije nego to je donesena konana
odluka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseca, a moe se i osloboditi
kazne.

lan 349.
Spreavanje dokazivanja

(1) Ko svjedoka ili vjetaka u sudskom, prekrajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u
Federaciji, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prinude ili obeanjem dara ili kakve druge koristi
navede na laan iskaz, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u sudskom, prekrajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku u Federaciji sakrije, oteti, uniti ili uini neupotrebljivim tui predmet
ili ispravu koja slui dokazivanju, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje
u sudskom, prekrajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji ukloni, uniti,
pomakne ili premjesti kakav granini kamen, zemljomjerski znak ili uope kakav znak o
vlasnitvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili upotrebi vode, ili ko s istim ciljem takav znak
lano postavi.

lan 350.
Povreda tajnosti postupka

Ko neovlaeno otkrije ono to je saznao u sudskom, prekrajnom ili upravnom postupku u


Federaciji , a to se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadlene instititucije u Federaciji
proglaeno tajnom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 351.
Neizvrenje sudske odluke

(1) Odgovorna osoba u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugim institucijama u Federaciji koja
ne postupi po pravomonoj odluci suda u Federaciji, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja odbije izvriti odluku Doma
za ljudska prava za Federaciju ili odluku Ustavnog suda Federacije koju je duna izvriti.
(3) Ako je krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovana tea povreda prava drugog ili
znaajna materijalna teta, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.
98

lan 352.
Odavanje istovjetnosti zatienog svjedoka

Sudija suda u Federaciji ili druga slubena osoba koja je uestvovala u ispitivanju zatienog
svjedoka u krivinom postupku koji se vodi po zakonu Federacije, koja neovlaenoj osobi uini
pristupanim podatke o istovjetnosti zatienog svjedoka, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.

lan 353.
Povreda sudske odluke o zabrani vrenja zvanja, djelatnosti ili dunosti

Ko drugome omogui obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dunosti iako zna da mu je


pravomonom sudskom odlukom izreena sigurnosna mjera zabrane vrenja zvanja, djelatnosti ili
dunosti, ili zatitna mjera zabrane vrenja odreenih dunosti, ili je takva zabrana pravna
posljedica osude, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 354.
Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda

(1) Osoba kojoj je na osnovu zakona oduzeta sloboda, koja se udrui s drugim osobama kojima je
na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobodi ili da te osobe zajedniki
napadnu osobe ijem su nadzoru povjerene, ili da ih silom ili prijetnjom da e izravno upotrijebiti
silu prinude da uine ili propuste neto to je protivno njihovoj dunosti, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je
prouzrokovana imovinska teta veih razmjera, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

lan 355.
Bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda

Ko upotrebom sile ili prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili tijelo druge osobepobjegne iz
krivino-popravne ustanove ili zatvora, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 356.
Omoguavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda

(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain omogui bijeg osobi kojoj je na osnovu
zakona oduzeta sloboda, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini kao lan grupe ljudi, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

lan 357.
Povreda zakona od sudije
99

Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi
kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi nain prekri
zakon, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

XXX- GLAVA TRIDESETA


KRIVINA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I
PRAVNOG PROMETA

lan 358.
Spreavanje slubene osobe u vrenju slubene radnje

(1) Ko silom ili prijetnjom da e izravno upotrijebiti silu sprijei slubenu osobu u vrenju
slubene radnje koju je poduzela u okviru svojih ovlasti ili je na isti nain prisili na obavljanje
slubene radnje, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubena osoba uvrijeena, zlostavljana ili je
lahko tjelesno ozlijeena ili je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prijetnjom upotrebe
oruja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema sudiji ili tuiocu, ili slubenoj osobi
pri obavljanju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili funkcija i uvanja javnog reda,
uhienja uinitelja krivinog djela ili uvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je uinitelj krivinog djela iz st. od 1. do 3. ovog lana bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem slubene osobe, moe se osloboditi kazne.

lan 359.
Napad na slubenu osobu u vrenju poslova sigurnosti

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti sudiju ili tuioca, ili slubenu osobu ili osobu
koja joj pomae u vrenju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili dunosti uvanja
javnog reda, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubena osoba ili osoba koja joj pomae
lahko tjelesno ozlijeena ili je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno uz
prijetnju upotrebom oruja, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubena osoba ili osoba koja joj pomae teko
tjelesno ozlijeena, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je uinitelj krivinog djela iz st. od 1. do 3. ovog lana bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj pomae,moe se osloboditi kazne.

lan 360.
Uestvovanje u grupi ljudi koja sprijei slubenu osobu u vrenju slubene radnje

(1) Ko uestvuje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem sprijei ili pokua sprijeiti slubenu
osobu u vrenju slubene radnje ili je na taj nain prisilii na vrenje slubene radnje, za samo
uestvovanje kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
100

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog
lana, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

lan 361.
Organiziranje otpora

(1) Ko druge organizira ili poziva na pruanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama
nadlenih tijela, ili ukazuje otpor slubenoj osobi u vrenju slubene radnje, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano neprovoenje ili je znatno
oteano provoenje zakonite odluke ili mjere nadlenog tijela, uinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uini krivino djelo iz stava 1. ovog
lana, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 362.
Nasilniko ponaanje

(1) Ko grubim vrijeanjem ili zlostavljanjem drugog, nasiljem prema drugom, izazivanjem tue
ili naroito drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava graanski mir, kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u sastavu grupe ljudi, ili ako je krivinim
djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano teko ponienje vie osoba, ili je neka osoba lahko
tjelesno ozlijeena, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 363.
Neovlaeno posjedovanje ili ugroavanje javnog reda putem radio ili televizijske stanice

(1) Ko protivno propisima o sustavu veza posjeduje radio ili televizijsku stanicu ili radio
televizijsku stanicu koristi bez propisanog odobrenja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ko grubo krei standarde profesionalnog ponaanja medija i novinara, koristi hukaki ili
govor mrnje ili govor koji oito poziva ili potie na nasilje, narodnosne ili etnike sukobe i time
dovede do ugroavanja javnog reda ili mira, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.

lan 364.
Neovlaeno bavljenje odreenim zanimanjem
Ko se neovlaeno za nagradu bavi odreenim zanimanjem za ije obavljanje je pozakonu ili
drugim propisima donijetim na osnovu zakona potrebna dozvola nadlenog organa, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 365.
Neuestvovanje u otklanjanju ope opasnosti
101

Ko protivno naredbi nadlenog organa bez opravdanog razloga odbije uestvovati u otklanjanju
opasnosti od poara, poplave ili sline opasnosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do est mjeseci.

lan 366.
Skidanje ili povreda slubenog peata ili znaka

Ko skine ili povrijedi slubeni peat ili znak koji je ovlaena slubena osoba stavila radi
osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede peata ili znaka otvori osigurani
predmet ili ue u takvu prostoriju, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 367.
Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenih spisa

Ko protupravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain uini neupotrebljivim slubeni
peat, knjigu, spis ili ispravu institucije u Federaciji ili druge pravne osobe koja vri javno
ovlaenja ili se kod njih nalazi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

lan 368.
Unitenje ili prikrivanje arhivske grae

Ko uniti, prikrije ili uini neupotrebljivom arhivsku grau ili je iznese izvan zemlje bez
prethodnog odobrenja nadlenog organa,kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 369.
Lano predstavljanje

(1) Ko se s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu lano
predstavlja kao slubena ili vojna osoba ili neovlaeno nosi oznake slubene ili vojne osobe,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko izvri kakvu radnju koju je ovlaena izvriti
samo odreena slubena osoba.

lan 370.
Samovlae

(1) Ko upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra
da mu pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u sastavu grupe ljudi ili udruenja
organiziranog radi uinjenja tog krivinog djela, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.

lan 371.
Nedozvoljeno dranje oruja ili eksplozivnih materija
102

(1) Ko neovlaeno izradi, prepravi, proda, nabavi ili razmijeni vatreno oruje, municiju ili
eksplozivne materije, ili ko neovlaeno dri vatreno oruje, municiju ili eksplozivne materije
ija nabavka graanima uope nije dozvoljena, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine,
(2) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana u odnosu na veu koliinu vatrenog oruja,
municije ili eksplozivnih materija, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko dobrovoljno preda sredstva iz stava 1. ovog lana nadlenom organu, moe se blae
kazniti.

lan 372.
Zloupotreba znaka za pomo i opasnost

Ko zloupotrijebi znak za pomo ili znak za opasnost ili neosnovano poziva u pomo s ciljem da
izazove izlazak slubenika dravnih organa ili vatrogasaca ili zaustavljanje prometa, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 373.
Krivotvorenje isprave

(1) Ko izradi lanu ispravu ili preinai pravu ispravu s ciljem da se takva isprava upotrijebi kao
prava, ili ko lanu ili preinaenu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kaznit e
se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u pogledu javne isprave, oporuke, mjenice,
eka, javne ili slubene knjige ili druge knjige koja se po zakonu mora voditi, kaznit e se
kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 374.
Posebni sluajevi krivotvorenja isprave

Smatrat e se uinjenjem krivinog djela krivotvorenja isprava i kaznit e se po lanu 373.


(Krivotvorenje isprave) stav 1. ovog zakona:
a) ko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet koji je neka osoba potpisala neovlaeno
popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose;
b) ko drugog obmane o sadraju kakve isprave i taj je potpie smatrajui da potpisuje kakvu
drugu ispravu ili kakav drugi sadraj;
c) ko ispravu izda u ime druge osobe bez njezinog ovlaenja ili u ime osobe koja ne postoji;
d) ko kao izdavatelj isprave uz svoj potpis navede da ima kakav poloaj, poziv ili in iako nema
takav poloaj, poziv ili in, a to ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave;
e) ko ispravu izradi neovlaenom upotrebom pravog peata ili znaka.

lan 375.
Ovjeravanje neistinitog sadraja

(1) Ko dovoenjem u zabludu nadlenog organa uini da on u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi
ovjeri togod neistinito to treba sluiti kao dokaz u pravnom prometu, kaznit e se kaznom
zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko ispravu, zapisnik ili knjigu iz stava 1. ovog
lana upotrijebi znajui da su neistiniti.
103

lan 376.
Izdavanje i upotreba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe

(1) Doktor medicine, doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu lijeniku ili
veterinarsku svjedodbu znajui da je neistinita, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko upotrijebi neistinitu lijeniku ili veterinarsku svjedodbu znajui da je neistinita, kaznit
e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

lan 377.
Nadripisarstvo

Ko se, nemajui propisanu strunu spremu, neovlaeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne
pomoi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

lan 378.
Ometanje vjerskih obreda

(1) Ko ometa ili sprijei vjerski obred, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom
upotrebe sile, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 379.
Povreda mira pokojnika

(1) Ko neovlaeno prekopa, razrui, oteti ili na drugi nain grubo oskvrne grob ili drugo mjesto
ukopa ili spomen na umrle, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko neovlaeno iskopa, odnese, oteti, uniti, sakrije ili premjesti organ, dio tijela ili pepeo
umrle osobe, ili ko oskvrne organ umrle osobe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do dvije godine.

XXXI- GLAVA TRIDESET PRVA


KRIVINA DJELA PODMIIVANJA I KRIVINA
DJELA PROTIV SLUBENE I DRUGE ODGOVORNE
FUNKCIJE

lan 380.
Primanje dara i drugih oblika koristi

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji, ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili arbitra ili
sudiju porotnika koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugu osobu,
ili koja primi obeanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugu osobu, da u okviru svoje
funkcije uini to ne bi smjela uiniti ili da ne uini to bi morala uiniti, ili ko posreduje pri
ovakvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
104

(2) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji, ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili arbitra ili
sudiju porotnika koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za drugu osobu, ili koja
primi obeanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugu osobu, da u okviru svoje funkcije
uini to bi morala uiniti ili da ne uini to ne bi smjela uiniti, ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubene ili odgovorne osobe,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se slubena ili odgovorna osoba u Federaciji,
ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili arbitra ili sudiju porotnika,
koja poslije injenja ili neinjenja iz st. 1. i 2. ovog
lana, a u vezi s tim zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugu osobu.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet e se.

lan 381.
Davanje dara i drugih oblika koristi

(1) Ko slubenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili
arbitra ili sudiju porotnika uini ili obea dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svoje
funkcije uini to ne bi smjela uiniti ili da ne uini to bi morala uiniti, ili ko posreduje pri
ovakvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(2) Ko slubenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili
arbitra ili sudiju porotnika uini ili obea dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svoje
funkcije uini to bi morala uiniti ili da ne uini to ne bi smjela uiniti, ili ko posreduje pri
ovakvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.

(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji je dao mito na zahtjev slubene ili
odgovorne osobe u Federaciji, ukljuujui i stranu slubenu osobu, ili arbitra ili sudiju
porotnika i prijavio krivino djelo prije njegovog otkrivanja ili saznanja da je otkriveno, moe se
osloboditi kazne.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet e se, a u sluaju iz stava 3. ovog lana moe se
vratiti osobi koja je dala mito.

lan 382.
Primanje nagrade ili drugog oblika koristi
za trgovinu uticajem

(1) Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu
drugu korist ili obeanje nagrade ili kakve druge koristi za sebe ili drugog, da
koritenjem svog stvarnog ili pretpostavljenog slubenog ili drutvenog ili uticajnog
poloaja ili drugog statusa posreduje da slubena ili odgovorna osoba u Federaciji ili
strana slubena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvri ili ne izvri slubenu iii drugu
radnju bit e kanjen kaznom zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko posreduje, koristei svoj slubeni ili drutveni ili uticajni poloaj ili drugi
105

status, da slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana slubena
osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvri ili ne izvri slubenu ili drugu radnju, bit e
kanjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina.
(3) Ako je uinitelj za uinjenje krivinog djela iz stava (2) ovog lana zahtijevao ili
primio ili prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, bit e kanjen
kaznom zatvora u trajanju od jedne do 10 godina.
(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit e oduzeta.

lan 382a.
Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem

(1) Ko posredno ili neposredno osobi koja ima slubeni ili drutveni ili uticajni poloaj
ili drugi status uini ili ponudi ili obea nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da
slubena ili odgovorna osoba u Federaciji ili strana slubena osoba ili arbitar ili sudija
porotnik izvri
ili ne izvri slubenu ili drugu radnju, bit e kanjen kaznom zatvora u trajanju od est
mjeseci do pet godina.
(2) Ko posredno ili neposredno, na zahtjev osobe koja ima slubeni ili drutveni ili
uticajni poloaj ili drugi status, uini krivino djelo iz stava (1) ovog lana i prijavi
krivino djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe
biti osloboen kazne.
(3) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit e oduzeta, a u sluaju iz stava 2. ovog
lana moe se vratiti osobi koja je dala nagradu ili kakvu drugu korist.

lan 383.
Zloupotreba poloaja ili ovlaenja

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskoriavanjem svog slubenog poloaja ili
ovlaenja, prekoraivi granice svoje slubene ovlasti ili ne obavivi svoje slubene dunosti,
pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugog,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena korist bit e oduzeta.

lan 384.
Pronevjera u slubi

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac,
vrijednosne papire ili druge pokretnine koje su mu povjerene u slubi ili uope na radu u
institucijama u Federaciji, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
106

(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist kojaprelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine te pribavljena korist bit e oduzeti.

lan 385.
Prijevara u slubi

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja s ciljem da sebi ili drugom pribavi
protupravnu imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu
ovlaenu osobu da uini nezakonitu isplatu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM,uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena imovinska korist bit e oduzeta.

lan 386.
Posluga u slubi

Ko se neovlaeno poslui novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretninama koje su mu


povjerene u slubi ili uope na radu u institucijama u Federaciji ili te stvari drugom neovlaeno
da na poslugu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 387.
Nesavjestan rad u slubi

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja povredom zakona, drugog propisa ili opeg
akta ili proputanjem dunosti nadzora, oito nesavjesno postupi u vrenju dunosti, pa zbog toga
pravo drugog bude teko povrijeeno ili nastupi imovinska teta koja prelazi 1.000 KM, kaznit e
se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana teko povrijeeno pravo drugog ili nastupi
imovinska teta koja prelazi 10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset
godina.

lan 388
Odavanje slubene tajne

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja neovlaeno drugome saopi, preda ili na
drugi nain uini dostupnim podatke koji su slubena tajna, ili koja pribavlja takve podatke s
ciljem da ih preda neovlaenoj osobi,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se i osoba koja s ciljem da neovlaeno upotrijebi
takve podatke nezakonito iskoristi podatke koji se uvaju kao slubena tajna, ili osoba koja bez
odobrenja te podatke objavi.
107

(3) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito
povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili korienja podataka izvan Federacije, uinitelj e
se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja uini krivino djelo iz stava 1. Ovog lana iz
nehata, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Nema krivinog djela iz stava 2. ovog lana ako ko objavi ili posreduje u objavljivanju
slubene tajne institucije u Federaciji iji je sadraj suprotan ustavnom poretku Federacije, s
ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti u organiziranju, djelovanju i rukovoenju slubom, ako
objava nema tetne posljedice za Federaciju.
(6) Odredbe st. od 1. do 4. ovog lana primijenit e se i prema osobi koja je odala slubenu tajnu
nakon to joj je sluba ili odgovornost u Federaciji prestala.

lan 389.
Krivotvorenje slubene isprave

(1) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja u slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis
unese neistinite podatke ili ne unese kakav vaan podatak, ili svojim potpisom ili slubenim
peatom ovjeri slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s nneistinitim sadrajem, ili koja
svojim potpisom ili slubenim peatom omogui izradu takve isprave, knjige ili spisa s
neistinitim sadrajem, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se i slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja
neistinitu slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u slubi ili pri poslovanju kao da
su istiniti, ili koja slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uniti, prikrije, u veoj mjeri oteti
ili na drugi nain uini neupotrebljivom.

lan 390.
Protuzakonita naplata i isplata

Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja od drugog naplati to drugi nije duan, ili naplati
vie nego je duan, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati ili preda, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

lan 391.
Protuzakonito osloboenje osobe liene slobode

Slubena osoba u Federaciji koja protuzakonito oslobodi osobu lienu slobode, a koja joj je
povjerena na uvanje, ili joj pomogne u bijegu, ili joj omogui nedoputenu vezu ili prijepisku
radi pripremanja bijega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

lan 392.
Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvrenju

Slubena osoba u Federaciji koja pri pretresanju stana, prostorija ili osoba ili pri izvrenju,
oduzme pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu
imovinsku korist, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XXXII- GLAVA TRIDESET DRUGA


108

KRIVINA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE


OBRADE PODATAKA

lan 393.
Oteenje raunalnih podataka i programa

(1) Ko oteti, izmijeni, izbrie, uniti ili na drugi nain uini neupotrebljivim ili nepristupanim
tue raunalne podatke ili raunalne programe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ko unato zatitnim mjerama neovlaeno pristupi raunalnim podacima ili programima ili
neovlaeno presree njihov prijenos, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se ko onemogui ili otea rad ili korienje
raunalnog sustava, raunalnih podataka ili programa ili raunalnu komunikaciju.
(4) Ako je krivino djelo iz st. od 1. do 3. ovog lana uinjeno u odnosu na raunalni sustav,
podatak ili program organa vlasti, javne slube, javne ustanove ili privrednog drutva od
posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od tri
mjeseca do pet godina.
(5) Ko neovlaeno izrauje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili ini drugom dostupne posebne
naprave, sredstva, raunalne programe ili raunalne podatke stvorene ili prilagoene radi
uinjenja krivinog djela iz st. od 1. do 3. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(6) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci stvoreni, korieni ili prilagoeni
radi uinjenja krivinih djela, kojima je krivino djelo iz st. od 1. do 3. Ovog lana uinjeno,
oduzet e se.

lan 394.
Raunalno krivotvorenje

(1) Ko neovlaeno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neupotrebljivim raunalne podatke ili
programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da se upotrijebe kao pravi ili sam
upotrijebi takve podatke ili programe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u odnosu na raunalne podatke ili
programe organa, javne slube, javne ustanove ili privrednog drutva od posebnog javnog
interesa, ili je prouzrokovana znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet
godina.
(3) Ko neovlaeno izrauje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili ini drugom pristupanim posebne
naprave, sredstva, raunalne programe ili raunalne podatke stvorene ili prilagoene radi
uinjenja krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(4) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci stvoreni, korieni ili prilagoeni
radi uinjenja krivinih djela kojima je uinjeno krivino djelo iz stava 1. ili 2. ovog lana, oduzet
e se.

lan 395.
Raunalna prijevara
109

(1) Ko neovlaeno unese, oteti, izmijeni ili prikrije raunalni podatak ili program ili na drugi
nain utie na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu
imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
10.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi
50.000 KM, uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(4) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini samo s ciljem da drugog oteti, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

lan 359a.
Prinuda prema osobi koja vri pravosudnu funkciju

(1) Ko sudiju ili tuioca silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da neto uini, ne uini
ili trpi, bit e kanjen kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog lana uini prijetnjom ubistvom, tekom tjelesnom
povredom, otmicom ili u sastavu grupe za organizirani kriminal, bit e kanjen
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 396.
Ometanje rada sustava i mree elektronske obrade podataka

Ko neovlaenim pristupom u sustav ili mreu elektronske obrade podataka izazove zastoj ili
poremeti rad tog sustava ili mree, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.

lan 397.
Neovlaeni pristup zatienom sustavu i mrei elektronske obrade podataka

(1) Ko se neovlaeno ukljui u sustav ili mreu elektronske obrade podataka krenjem mjera
zatite, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko upotrijebi podatak dobijen na nain iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom zatvora do
tri godine.
(3) Ako su krivinim djelom iz stava 2. ovog lana prouzrokovane drugom teke posljedice,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

lan 398.
Raunalna sabotaa

Ko unese, izmijeni, izbrie ili prikrije raunalni podatak ili program ili se na drugi nain umijea
u raunalni sustav, ili uniti ili oteti naprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da
onemogui ili znatno omete postupak elektronske obrade podataka znaajnim organima vlasti,
javnim slubama, javnim ustanovama, trgovakim drutvima ili drugim pravnim osobama od
110

posebnog javnog interesa, pa time prouzrokuje tetu u iznosu veem od 500.000 KM, kaznit e se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.

XXXIII- GLAVA TRIDESET TREA


KRIVINA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA
FEDERACIJE - Brisana

lan 399. do lana 418. BRISANI

XXXIV- GLAVA TRIDESET ETVRTA


PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 419.
Prestanak vaenja biveg Zakona

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Krivini zakon Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02).

lan 420.
Obaveza usklaivanja pravomono izreenih krivinopravnih sankcija

(1) Izvrenje krivinopravnih sankcija pravomono izreenih u skladu sa odredbama Krivinog


zakona iz lana 419. (Prestanak vaenja biveg Zakona) ovog zakona, ije izvrenje nije zapoelo
ili je u toku, ima se u nazivu krivinog djela, odnosno sigurnosne mjere uskladiti sa nazivima
predvienim u ovom zakonu.
(2) Uskaivanje pravomono izreene odluke iz stav 1. ovog lana vri sud koji je donio tu
odluku u prvom stepenu. Ovo usklaivanje se vri po slubenoj funkcijui u roku od 30 dana od
dana poetka primjene ovog zakona.

lan 421.
Stupanje na snagu ovog zakona

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Federacije BiH (objavljen u Sl.novinama F BiH dana 19.09.2014.god.).

lan 21.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim


novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj Predsjedatelj
Doma naroda Zastupnikog doma
Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei, v.r. Safet Softi, v.r.
111

Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati, s.r.

Predsjedavajui Predstvanikog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi s. r.

Predsjedavajua Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara

Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mui

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVINOG ZAKONA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Slubene novine Federacije BiH, broj 46/16 /15.6.2016./

lan 1.

U Krivinom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije


BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14) u lanu 2. u
stavu (8) rijei: "slubujui u Federaciji koja radi za naknadu ili bez naknade" se briu.
Iza stava 8. dodaju se novi st. (9), (10) i (11) koji glase:
"(9) Sudija porotnik je osoba koja je lan kolegijalnog tijela koje ima odgovornost
odluivanja o krivnji optuene osobe i izricanja krivino-pravne sankcije u postupku
suenja.
(10) Arbitar je osoba koja je, na osnovu sporazuma o arbitrai, pozvana da donese
pravno obavezujuu odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma.
(11) Krivino djelo iz mrnje je svako krivino djelo uinjeno zbog rasne pripadnosti,
boje koe, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etnikog porijekla, jezika, invaliditeta,
spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet
e se kao oteavajua okolnost ako ovim zakonom nije izriito propisano tee
kanjavanje za kvalifikovani oblik krivinog djela uinjenog iz mrnje.".
Dosadanji st. od (9) do (33) postaju st. od (12) do (36).

lan 2.
112

U lanu 16. u stavu (1) dodaje se nova reenica koja glasi:


"Zastarijevanje krivinog gonjenja za krivina djela trajnog karaktera poinje tei u
trenutku prestanka protivpravnog stanja.".

lan 3.

U lanu 43a. u stavu (2) rijei: "sa jednim dnevnim iznosom novane kazne ili" se
briu.

lan 4.

U lanu 43b. u stavu (5) rijei: "amnestija i pomilovanje mogu se" zamjenjuju se
rijeima: "pomilovanje se moe".

lan 5.

U lanu 110. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase:
"(3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog lana, kazna dugotrajnog zatvora moe se
izvravati i u ustanovama poluotvorenog tipa pod uvjetom da je osuena osoba
izdrala dvije treine kazne dugotrajnog zatvora i pod uvjetom da uredno koristi
vanzavodske pogodnosti.
(4) Na postupak premjetaja osuene osobe iz stava (3) ovog lana shodno se
primjenjuju odredbe o premjetaju osuenih osoba propisanih odredbama Zakona o
izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.".
Dosadanji stav (3) postaje stav (5).

lan 6.
113

U lanu 166. u stavu (2) u taki c) rijei: "rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda"
zamjenjuju se rijeju "mrnje".
Taka e) mijenja se i glasi:
"e) ko usmrti sudiju ili tuioca u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake
dunosti, slubenu ili vojnu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti ili dunosti
uvanja javnog reda, hapenja uinitelja krivinog djela ili uvanja osobe kojoj je
oduzeta sloboda".

lan 7.

U lanu 172. u stavu (4) rijei: "rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda" zamjenjuju se
rijeju "mrnje".

lan 8.

lan 202. mijenja se i glasi:

"lan 202.
Finansiranje teroristikih aktivnosti

(1) Ko na bilo koji nain, direktno ili indirektno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da
se upotrijebe ili znajui da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za uinjenje:
a) krivinog djela iz lana 200. (Uzimanje talaca) i lana 201. (Terorizam) ovog
zakona;
b) drugog krivinog djela koje moe prouzrokovati smrt ili teu tjelesnu ozljedu
civilne osobe ili osobe koja aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom
sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastraivanje
stanovnitva ili prisiljavanje organa vlasti u Federaciji da to uini ili ne uini, bez
obzira na to da li su teroristike aktivnosti izvrene i da li su sredstva koritena za
izvravanje teroristikih aktivnosti, bit e kanjen kaznom zatvora od jedne do 10
godina.
114

(2) Kaznom iz stava (1) ovog lana bit e kanjen onaj ko na bilo koji nain,
neposredno ili posredno, d ili prikupi ili na drugi nain osigura sredstva:
a) s ciljem da se ona u potpunosti ili djelimino upotrijebe u bilo koju svrhu od
teroristikih
organizacija ili pojedinanih terorista ili
b) znajui da e, u potpunosti ili djelimino, biti upotrijebljena za izvrenje krivinih
djela iz stava
(1) ovog lana od strane teroristikih organizacija ili pojedinanih terorista.
(3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvrenje ili nastala izvrenjem krivinog djela
iz stava (1) ovog lana bit e oduzeta.
(4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog lana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se
sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili
nepokretna, bez obzira na to kako su steena te pravni dokumenti ili instrumenti u
svakom obliku, ukljuujui i elektronske ili digitalne koji dokazuju vlasnitvo ili pravo
vlasnitva nad imovinom ukljuujui, ali ne ograniavajui se na bankarske kredite,
putnike ekove, bankarske ekove, novane naloge, udjele, vrijednosne papire,
obveznice, mjenice i kreditna pisma.".

lan 9.

U lanu 203. u stavu (4) rijei: "etnike, narodnosne, rasne, vjerske ili jezike
netrpeljivosti" zamjenjuju se rijeju "mrnje".

lan 10.

U lanu 210. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase:


"(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, potie ili namamljuje drugog na pruanje
seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu predaju drugome radi pruanja
seksualnih usluga, ili na bilo koji nain uestvuje u organiziranju ili voenju pruanja
seksualnih usluga, bit e kanjen kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Bez uticaja je za uinjenje krivinog djela iz ovog lana da li se osoba koja se
navodi, potie ili namamljuje ve ranije bavila prostitucijom.".
115

lan 11.

Iza lana 210. dodaju se novi l. 210a. i 210b. koji glase:

"lan 210a.
Trgovina ljudima

(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude,
otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili poloaja
bespomonosti
ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi kako bi privolio osobu koja ima
kontrolu nad drugom osobom vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi osobu u svrhu
iskoritavanja te osobe, bit e kanjen kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi osobu koja nije navrila 18
godina ivota u svrhu iskoritavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog
iskoritavanja, prisilnim radom ili uslugama, prisilnim prosjaenjem, ropstvom ili
njemu slinim odnosom,
sluenjem, odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskoritavanjem,
bit e kanjen kaznom zatvora najmanje 10 godina.
(3) Iskoritavanje, u smislu ovog lana, podrazumijeva:
prostituciju druge osobe ili druge oblike seksualnog iskoritavanja, prisilni rad ili
usluge, prisilno prosjaenje, ropstvo ili njemu slian odnos, sluenje, odstranjivanje
dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskoritavanje.
(4) Ako je krivino djelo iz st. (1) i (2) ovog lana uinila slubena osoba prilikom
obavljanja slubene dunosti, uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora od najmanje 10
godina.
(5) Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili linu ispravu ili koristi, zadrava, oduzima,
mijenja, oteuje, unitava putnu ili linu ispravu druge osobe u svrhu omoguavanja
trgovine ljudima, bit e kanjen kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(6) Ko koristi usluge rtve trgovine ljudima bit e kanjen kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(7) Ako je uinjenjem krivinog djela iz st. (1) i (2) ovog lana prouzrokovano tee
naruenje zdravlja, teka tjelesna povreda ili smrt osoba iz st. (1) i (2) ovog lana,
uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(8) Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za uinjenje djela e se
116

oduzeti.
(9) Na postojanje krivinog djela trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je
osoba koja je rtva trgovine ljudima pristala na iskoritavanje.
(10) Protiv rtve trgovine ljudima koja je bila prisiljena od strane uinitelja krivinog
djela uestvovati u izvrenju drugog krivinog djela, nee se voditi krivini postupak
ako je takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa rtve trgovine
ljudima.

lan 210b.
Organizirana trgovina ljudima

(1) Ko organizira ili rukovodi grupom ljudi, organiziranom grupom ljudi, ili grupom
ljudi za organizirani kriminal koja zajednikim djelovanjem uini ili pokua krivino
cijelo iz lana 210a. (Trgovina ljudima) ovog zakona, bit e kanjen kaznom zatvora
najmanje 10 godina ili
dugotrajnim zatvorom.
(2) Ko uini krivino djelo u okviru grupe iz stava (1) ovog lana bit e kanjen
kaznom zatvora najmanje 10 godina.
(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog lana koji tu grupu ili udruenje otkrije moe se
osloboditi kazne.".

lan 12.

lan 272. mijenja se i glasi:

"lan 272.
Pranje novca

(1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni uinjenjem krivinog
djela direktno ili indirektno primi, zamijeni, dri, raspolae njima, koristi u
privrednom ili
117

drugom poslovanju, vri konverziju ili njihov prijenos ili na drugi nain prikrije ili
pokua prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasnitvo ili
drugo pravo, a takav novac ili imovinska korist su pribavljeni uinjenjem krivinog
djela koje je propisano ovim zakonom, bit e kanjen kaznom zatvora od est mjeseci
do pet godina.
(2) Ako je uinitelj djela iz stava (1) ovog lana istovremeno i uinitelj ili sauesnik u
krivinom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, bit
e kanjen kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je novac ili imovinska korist iz stava (1) ovog lana velike vrijednosti,
uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora od jedne do 10 godina.
(4) Ako djela iz st. (1), (2) i (3) ovog lana izvri vie lica koja su se udruila za
vrenje takvih djela, uinitelj e biti kanjen kaznom zatvora od dvije do 12 godina.
(5) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz st. (1) i (2) ovog lana uinitelj postupio iz
nehata u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivinim
djelom, bit e kanjen novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi
ostvarene krivinim djelom iz st. od (1) do (4) ovog lana e se oduzeti.".

lan 13.

U lanu 293. u stavu (3) rijei: "zbog razlike u etnikoj ili narodnosnoj pripadnosti,
rasi, vjeroispovijesti, spolu ili jeziku" zamjenjuju se rijeima: "iz mrnje".

lan 14.

U lanu 358. u stavu (3) iza rijei "prema" dodaju se rijei: "sudiji ili tuiocu, ili".

lan 15.

U lanu 359. u stavu (1) iza rijei "napasti" dodaju se rijei: "sudiju ili tuioca, ili".
118

lan 16.

Iza lana 359. dodaje se novi lan 359a. koji glasi:

"lan 359a.
Prinuda prema osobi koja vri pravosudnu funkciju

(1) Ko sudiju ili tuioca silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da neto uini, ne uini
ili trpi, bit e kanjen kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ko djelo iz stava (1) ovog lana uini prijetnjom ubistvom, tekom tjelesnom
povredom, otmicom ili u sastavu grupe za organizirani kriminal, bit e kanjen
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.".

lan 17.

U lanu 380. u stavu (1) iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili
sudiju porotnika", rijei: "svog ovlaenja" zamjenjuju se rijeima: "svoje funkcije", a
iza rijei: "morala uiniti" dodaju se rijei: "ili ko posreduje pri ovakvom
podmiivanju slubene ili odgovorne osobe".
U stavu (2) iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili sudiju
porotnika", rijei: "svog ovlaenja" zamjenjuju se rijeima: "svoje funkcije", a iza
rijei: "smjela
uiniti" dodaju se rijei: "ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubene ili
odgovorne osobe".
U stavu (3) iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili sudiju
porotnika".

lan 18.
119

U lanu 381. u stavu 1. iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili
sudiju porotnika" i rijei: "svog ovlaenja" zamjenjuju se rijeima: "svoje funkcije".
U stavu 2. iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili sudiju porotnika"
i rijei: "svog ovlaenja" zamjenjuju se rijeima: "svoje funkcije".
U stavu 3. iza rijei: "slubenu osobu" dodaju se rijei: "ili arbitra ili sudiju
porotnika".

lan 19.

lan 382. mijenja se i glasi:

"lan 382.
Primanje nagrade ili drugog oblika koristi
za trgovinu uticajem

(1) Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu
drugu korist ili obeanje nagrade ili kakve druge koristi za sebe ili drugog, da
koritenjem svog stvarnog ili pretpostavljenog slubenog ili drutvenog ili uticajnog
poloaja ili drugog statusa posreduje da slubena ili odgovorna osoba u Federaciji ili
strana slubena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvri ili ne izvri slubenu iii drugu
radnju bit e kanjen kaznom zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko posreduje, koristei svoj slubeni ili drutveni ili uticajni poloaj ili drugi
status, da slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana slubena
osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvri ili ne izvri slubenu ili drugu radnju, bit e
kanjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina.
(3) Ako je uinitelj za uinjenje krivinog djela iz stava (2) ovog lana zahtijevao ili
primio ili prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, bit e kanjen
kaznom zatvora u trajanju od jedne do 10 godina.
(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit e oduzeta.".
120

lan 20.

Iza lana 382. dodaje se novi lan 382a. koji glasi:

"lan 382a.
Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem

(1) Ko posredno ili neposredno osobi koja ima slubeni ili drutveni ili uticajni poloaj
ili drugi status uini ili ponudi ili obea nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da
slubena ili odgovorna osoba u Federaciji ili strana slubena osoba ili arbitar ili sudija
porotnik izvri
ili ne izvri slubenu ili drugu radnju, bit e kanjen kaznom zatvora u trajanju od est
mjeseci do pet godina.
(2) Ko posredno ili neposredno, na zahtjev osobe koja ima slubeni ili drutveni ili
uticajni poloaj ili drugi status, uini krivino djelo iz stava (1) ovog lana i prijavi
krivino djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe
biti osloboen kazne.
(3) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit e oduzeta, a u sluaju iz stava 2. ovog
lana moe se vratiti osobi koja je dala nagradu ili kakvu drugu korist.".

lan 21.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim


novinama Federacije BiH".

Predsjedavajua
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
121

Lidija Bradara

Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH

Edin Mui