FKN

FINANSIJE

Pr. Dr. Mehmed Jahi

2008
 FINANSIJE

SADR AJ:

Pojam financija................................................................................................................................................5
Istorijski razvoj financija..................................................................................................................................5
Vrste financija..................................................................................................................................................6
Financijska politika...........................................................................................................................................6
Novac i novani sistem pojam, razvoj i vrste.............................................................................................7
Funkcije novca................................................................................................................................................9
Novac kao mjerilo vrijednosti.......................................................................................................................9
Novac kao sredstvo prometa......................................................................................................................10
Novac u tednoj i kreditnoj funkciji.............................................................................................................10
Novac u funkciji: depozita, kaucija, kapara, zaloga, avansa i akreditiva......................................................11
Kapara.....................................................................................................................................................12
Avans......................................................................................................................................................13
Akreditiv.................................................................................................................................................13
Novana masa i likvidnost.........................................................................................................................14
Odnos likvidnosti i solventnosti...................................................................................................................15
Valute i devize...............................................................................................................................................16
Pojam i vrste valuta....................................................................................................................................16
Pojam i vrste deviza....................................................................................................................................17
Kursne razlike..............................................................................................................................................17
Pozitivna kursna razlika...............................................................................................................................18
Negativna kursna razlika.............................................................................................................................19
Financijski izvjetaj........................................................................................................................................19
Pojam, cilj i karakteristike...........................................................................................................................19
Vrste financijskih izvjetaja.........................................................................................................................21
Struktura obveznog financijskog izvjetaja.................................................................................................21
Bilans stanja............................................................................................................................................22
Bilans uspjeha.........................................................................................................................................23
Bilans novanih tokova..................................................................................................................23
Izvjetaj o promjenama vlasnikog kapitala...........................................................................24
Inflacija i njen utjecaj na revalorizaciju sredstava......................................................................................24
Deflacija i njene posljedice...........................................................................................................................25
Banke i bankarski sistem..............................................................................................................................26
Porez na promet roba, proizvoda i usluga.................................................................................................29

2
 FINANSIJE

Predmet oporezivanja.................................................................................................................................30
Poreski obveznik.........................................................................................................................................32
Poreska osnovica........................................................................................................................................32
Poreska stopa.............................................................................................................................................33
Poreska oslobaanja...................................................................................................................................33
Rokovi plaanja poreza...............................................................................................................................35
Zastara poreskih obveza.............................................................................................................................35
Doprinosi........................................................................................................................................................37
Administrativne takse...................................................................................................................................40
Budet kao javni sistemski dokument prihoda i rashoda..........................................................................42
Budetski prihodi........................................................................................................................................43
Porezni prihodi..................................................................................................................................43
Neporezni prihodi.............................................................................................................................44
Budetski rashodi........................................................................................................................................45
Suficit i deficit budeta...............................................................................................................................45
Rokovi i procedure donoenja budeta.......................................................................................................46
Autorsko pravo..............................................................................................................................................47
Carine kao prihod budeta...........................................................................................................................49
Koncesija kao osnov financijskog prava......................................................................................................50
Komisija za koncesije..................................................................................................................................52
Centralna banka BiH.....................................................................................................................................52
Porez na plae...............................................................................................................................................55
Osnovica za obraun poreza na plau.........................................................................................................55
Poreske stope i nain obrauna poreza na plae........................................................................................57
Porez na dobit privrednih drutava.............................................................................................................58
Poreska osnovica........................................................................................................................................60
Poreske olakice poreza na dobit................................................................................................................62
Mikrokreditne organizacije kao financijska institucija.................................................................................63
Agencija za bankarstvo..................................................................................................................................65
Osiguranje imovine i lica..............................................................................................................................68
Osnivanje drutva za osiguranje.................................................................................................................69
Drutvo za uzajamno osiguranje.................................................................................................................69
Ured za nadzor............................................................................................................................................72
Obavezno osiguranje..................................................................................................................................72
Drutvo za upravljanje fondovima................................................................................................................73
3
 FINANSIJE

Depozitar drutva.......................................................................................................................................75
Investicioni fond.........................................................................................................................................75
Privatizacijska drutva i privatizacijski investicioni fondovi (PD i PIF)..........................................................76
Privatizacijski investicioni fond PIF...........................................................................................................76
Komisija za vrijednosne papire...................................................................................................................77
Porez na dobit fizikih lica...........................................................................................................................80
Osnovica poreza na dobit fizikih lica.........................................................................................................80
Porez na imovinu........................................................................................................................................82
Porez na prihod od imovine i imovinskih prava..........................................................................................83
Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja.....................................................84
Porez na nasljee i poklone........................................................................................................................85
Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti...........................................................................................87
Porez na dobitke od igara na sreu.............................................................................................................88
Sistem indirektnog oporezivanja u BiH........................................................................................................89
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.....................................................................................90
Naplata i raspodjela prihoda na osnovu indirektnih poreza.......................................................................91
Porez na dodatnu vrijednost.......................................................................................................................91
Prenos ovlatenja na Upravu......................................................................................................................91
Jedinstveni rauni i raspodjela prihoda.......................................................................................................92
Predsjedavanje odborom i procedure glasanja pri prvom predsjedavanju.................................................92
Plan organizacijskog restruktuiranja...........................................................................................................92
Imovina i budet Uprave.............................................................................................................................93
Revizija poslovanja Uprave.........................................................................................................................93
Financijska policija........................................................................................................................................93
Porez na dodatu vrijednost (PDV)...............................................................................................................96
Poreska osnovica PDV-a..............................................................................................................................99
Period oporezivanja, obraunavanja i plaanja PDV-a..............................................................................102
Povrat PDV-a.............................................................................................................................................103

POJAM FINANCIJA
Ekonomska nauka je kompleksna nauka, sa mnogo naunih disciplina. Jedna od njih su
finansije, koje se bave izuavanjem: pojmova, kriterija i institucija vezanih za novac,
kredite, banke, berze i druge finansijske institucije. Financije se bave prouavanjem
kategorija prihoda i rashoda dravnih organa, kao i pravnih i fizikih lica.

4
 FINANSIJE

Rije ''financije'' je staroslavenskog porijekla i potjee od rijei ''finis'', to bi znailo

kraj nekog posla, granicu ili kraj nekog injenja. Razvojem drutva, ova rije dobija
formu ''finire'' ili ''finare'', kao zvanian prestanak obaveze na osnovu sudskih presuda.
Razvojem proizvodnih odnosa, dolazi do robno-novane razmjene, gdje je rije ''finare''
zamijenjena rjeju ''finatio'', to je oznaavalo sumu za plaanje. Danas je rije
''finatio'' u svakodnevnoj uporabi u obliku pojma ''financije'', to je u stvari zamjena za
mnoge poslove s novcem, porezima i drugim obvezama prema dravi, pravnim i
fizikim licima.
Vano je zapamtiti da financija nema bez novca, jer sve transakcije u konanom
obraunu imaju za rezultat novac, kao efektivu i kao obraunsku vrijednost.

ISTORIJSKI RAZVOJ FINANCIJA

Prva pojava financija se povezuje za razvoj novca, tj. robno-novane privrede. Tada
dolazi do prvih duniko-povjerilakih odnosa, pojave kredita, kamata, pojave drave i
prava.
Grki filozofi Ksenofon i Aristotel su u svojim radovima koristili izraz ''financijski
poslovi''. Ksenofon je prouavao dravne prihode i rashode, a Aristotel stvaranje
robova po principu neplaanja poreza.
Rimski pisci Tacit i Ciceron su koristili financijske izraze u prouavanju dravnog
sistema prihoda.
U srednjem vijeku su zabiljeena koritenja pojma financija kod arapskih
velikodostojnika, kao to je Ibn Haldun.
U Europi toga doba, financije se kao pojam susreu kod poznatog vjerskog filozofa
Tome Akvinskog. Ubrzo su financije kao pojam zaivjele kod mnogih autora Francuske,
Njemake, Italije, Austrije, Rusije i dr.

VRSTE FINANCIJA
Kroz historijski razvoj iskristalizirala su se dva osnovna oblika financija: monetarne i
javne financije. Poslovni svijet financija, koji se bavi praenjem procesa poslovanja sve
vie se naziva poslovnim financijama.
Monetarne financije podrazumijevaju pitanja financija pojedinaca, fizikih lica,
privatno-pravnih ili javno-pravnih lica. Dakle, pitanja novca, institucija novca, raznih
oblika duniko-povjerilakih odnosa, prihoda i rashoda pomenutih lica su pitanja
monetarnih financija.
Monetarne financije se bave i pitanjima novca, kredita banaka i berzi sa dravnog
interesa.
Pod pojmom javnih financija podrazumijevamo financijske aktivnosti, pojave, odnose,
institucije vezane za pribavljanje i troenje financijskih i nefinancijskih sredstava koje
obavlja drava ili dravni organi za svoje potrebe.
Metod obavljanja poslova javnih financija ovisi od drutveno-politikog ureenja.
Javne financije imaju dvije osnovne oblasti:
a) oblast javnih prihoda
b) oblast javnih rashoda.
5
 FINANSIJE

Da bi javne financije bile uspostavljene, moraju zadovoljiti tri osnovna aspekta:

a) ekonomski,
b) socijalni
c) politiki.

FINANCIJSKA POLITIKA
Financijska politika je jedna od onih politika koje je mogue voditi u sistemu
ekonomske politke.
Ona predstavlja mogue optimalno rjeenje u voenju strategije u upravljanju
elementima i institucijama koje ine financije. To je izraz primijenjene nauke o
financijama u svakom konkretnom sluaju u praksi.
Voenjem financijske politike, pravna i fizika lica, dravni organi i druge organizacije,
pokuavaju ostvariti svoj ekonomski cilj.
Svoju financijsku politiku drava vodi i usmjerava moguim zakonskim rjeenjima
vezanim za prikupljanje i raspored prihoda.
Sa dravnog aspekta, najvie se koriste pojmovi monetarne i fiskalne politike, kao
oblika financijske politike sa makro aspekta, dok se financijska politika kod pravnih lica
koristi kao sastavni dio poslovne politike pravnog lica.
Monetarnu politiku moemo definirati kao kreaciju kojom se usmjerava reguliranje
novane mase u pravcu postizanja zacrtanih ekonomskih ciljeva. Od ciljeva ekonomske
politike, zavisit e i ciljevi monetarne politike.
U razliitim dravnim ureenjima razlikuju se i monetarne politike.
Centralna banka je ta koja kreira i vodi monetarnu politiku, a ona ima svoje
instrumente, koji reguliraju kvantitet i kvalitet mjera koje poduzima centralna banka.
U kvantitativne (selektivne) mjere ubrajamo:
a) ekonomsko-diskontna politika,
b) politika otvorenog trita,
c) politika obaveznih rezervi.
Kvalitativne mjere monetarne politike obuhvaaju:
a) reguliranje vlastitog uea potroaa,
b) primjenu razliite kamatne stope za pojedine vrste kredita,
c) utvrivanje razliitih rokova povrata kredita ili drugih oblika obaveza.
Fiskalna politika nam nudi odgovore na pitanja vezana za aktivnosti koritenja fiskalnih
instrumenata kao to su porezi i drugi javni prihodi, javni rashodi i drugi oblici javnog
duga koji utjeu na socijalno, sigurnosno i politiko stanje kao i privredni rast u cjelini.

NOVAC I NOVANI SISTEM POJAM, RAZVOJ I VRSTE

Novac je ope sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i tranje. Ova
karakteristika proizlazi iz funkcije koju novac obavlja. Danas se funkcija novca, pored
razmjene, razvila i u funkciju reguliranja duniko-povjerilakih odnosa, tj. stvaranja
prihoda i rashoda. Razvojem funkcije ponude i tranje, danas se govori o aktivnom i
pasivnom tritu.
Aktivno trite podrazumijeva uee tri ili vie uesnika na razliitim stranama
ponude i tranje. Taj princip podrazumijeva uslov konkurencije na tritu.
Pasivno trite je kupoprodajni odnos izmeu dva lica (kupca i prodavca) bez
konkurencije.

6
 FINANSIJE

I u jednom i u drugom sluaju su ispunjeni uvjeti za razmjenu i funkciju novca, pod

uvjetom da cijena bude postignuta. Historijski gledano, novac se pojavljuje sa pojavom
vika proizvoda koji izneseni na trite poprimaju karakter robe.
Kad je proces trampe proizvoda za proizvod postao preuzak da primi sav viak
proizvoda te zadovolji i one koji nisu proizvoai ve samo potroai, bilo je neminovno
da dolazi vrijeme odreenog opeg ekvivalenta razmjene to je nazvano novac.
Za novac se moe rei da je specifian oblik robe. S obzirom na to, on ima svoju
vrijednost i upotrebnu vrijednost.
Ulogu novca kao opeg ekvivalenta razmjene preuzimale su razliite robe: platno,
metal, drvo, stoka i drugi proizvodi za koje se smatralo da mogu u ponovljenom
postupku razmjene biti predmet ekvivalenta prometa.
Kada se u optoj razmjeni roba jedna roba pretvara u vrijednost razmjene koju svatko
eli primiti za svoju robu u razmjeni, tada kaemo da ta roba poprima karakteristike
novca postaje novac.
Funkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali, koji su zbog svojih karakteristika
(postojanost i otpornost) bili vrlo pogodni da preuzmu tu funkciju. Takoer, nalazita su
im rijetka, a trokovi proizvodnje visoki, no ima ih dovoljno da mogu preuzeti ulogu
ekvivalenta razmjene.
Dijelovi srebra i zlata se uvijek uporeuju sa vrijednou kilograma robe kao da su
cjelina, to npr. nije sluaj s dijamantima.
Razvojem trita zlato i srebro nije moglo zadovoljiti potrebe razmjene, pa ih brzo
mijenjaju drugi metali, papirni novac, ekovi, mjenice i drugi surogati.
Papirni novac je znak zlata ili novani znak. Njegov se odnos prema robnim
vrijednostima sastoji u tome to on simboliki konkretno predstavlja iste koliine zlata
u kojima se robne vrijednosti idejno izraene. Papirni novac je znak vrijednosti samo
ukoliko predstavlja koliine zlata koje su, kao i koliine svih ostalih roba, koliine
vrijednosti.
Novac koji vai u drugoj dravi poprimio je naziv deviznog novca izraen u valuti date
zemlje. Ovo nas upuuje da trebamo razlikovati pojam devize od pojma valute.
Valuta je efektivni novac odreene drave, a devize su oblici potraivanja u stranoj
valuti. Devize su se najprije pojavile u obliku mjenica, kasnije i ekova i drugih
potraivanja koja su se imala naplatiti u stranoj valuti.
Gotov novac u obliku papirnih novanica ili kovanog novca u zemlji koja nije zemlja
porijekla novca, ne smijemo zvati devizama, ve su to valute kojima se trguje po
posebnoj proceduri uz uporedivost kurseva koje odobrava centralna banka, a preuzima
ih od berze valuta.
iralni novac je vrijednost koja se posebnim nalogom za prenos prenosi sa rauna na
raun. Mi u tom sluaju ne vidimo efektivni novac, niti ga fiziki prenosimo sa iro-
rauna na iro-rauna. To za nae potrebe uradi banka prenosom sa jednog iro-rauna
na drugi. Odatle mu naziv iralni novac.

7
 FINANSIJE

FUNKCIJE NOVCA
Funkcije koje novac treba obaviti ili je za to namijenjen, mijenjaju se kroz vrijeme.
Funkcija koja se ne mijenja jest da je novac ekvivalent vrijednosti pretpostavljenog
utroenog rada u vrijednosti novca koju treba razmijeniti za istu koliinu rada.

NOVAC KAO MJERILO VRIJEDNOSTI

Prva funkcija zlata sastoji se u tome da svijetu roba prui materijal za izraavanje
robnih vrijednosti, tj. da sve predstavlja kao jednoimene veliine kvalitativno jednake,
a kvantitativno uporedive. Time ono funkcionira kao opa mjera vrijednosti i tek ovom
funkcijom zlato postaje novcem.
S obzirom da svaka roba ima svoju vrijednost i upotrebnu vrijednost, vano je istai da
su upotrebne vrijednosti razliite, ali da su vrijednosti kategorije koje se izjednaavaju i
uporeuju.
I na aktivnom i na pasivnom tritu se na osnovu ponude i tranje utvruje cijena koju
u ekonomiji nazivamo trina vrijednost. Dakle, novac kao mjerilo vrijednosti se danas
pretvara u formu trine cijene.
Trina cijena zavisi od intenziteta ponude i tranje. Novac pomae da se promet
obavi, ali koliko e novca trebati za to zavisi od jedne druge kategorije poetne cijene
ponude. Poetnu cijenu na tritu uvijek odreuje ponua, a ne trailac.
Poetna cijena kod ponude se formira na bazi trokova stjecanja odreene robe,
uveanih za pretpostavljenu zaradu i dravne obveze koje optereuju promet. Da li e
se sve to i naplatiti, zavisit e od interesa kupca za robom, za koliinom, i od
mogunosti da se ponuenoj robi nae zamjena koja je jeftinija, ili skuplja, ali boljeg
kvaliteta. Cijena koja se ostvari u takvoj razmjeni naziva se mjerilom vrijednosti robe, a
novac je samo sredstvo realizacije takve razmjene.
Ukoliko ponua ne moe ostvariti ponuenu prodajnu cijenu, jer je kupac ne eli
platiti, ve mu nudi niu cijenu, tada se korekcija cijene vri prvo na na teret razlike u
cijeni, a ne na teret poreza, sve dok prodajna cijena ne padne ispod trokova stjecanja
robe. Kada postignuta cijena razmjene padne na visinu troka stjecanja robe, tada je
razlika u cijeni nula, ali se koriguje i vrijednost poreza jer se osnovica mijenja.

NOVAC KAO SREDSTVO PROMETA

Novac je ekvivalent koji posreduje izmeu razliitih roba u prometu. Kada bismo iz
posredovanja izbacili novac, to bi bio primitivni oblik razmjene ili trampa. U razmjeni
danas nastaje duniko-povjerilaki odnos, koji moe biti plaen novcem, ali i drugim
nenovanim sredstvima. Tada i danas imamo sluajeva trampe na tritu, ali se
obavlja na razliitn nain u odnosu na ranije oblike trampe.
Svaki kupac, koji ima novac da bi uestvovao u razmjeni, u nekoj prethodnoj fazi je bio
prodavac ili je novac dobio od banke kao kredit.
Novac vremenom treba minimizirati svoju ulogu u prometu. Vrijednost prometa e se i
dalje izraavati i evidentirati, ali e se konani obrauni zavravati meusobnim
iralnim kompenzacijama, dok e se samo konana salda obaveza, krajem
obraunskog perioda plaati u novcu. To ne znai da e novac prestati biti sredsvo
prometa, ali znai da e vrijednost prometa biti evidentirana, a da e novac koristiti
samo kao kvantifikacija vrijednosti prometa.

NOVAC U TEDNOJ I KREDITNOJ FUNKCIJI

Danas je novac uglavnom preuzeo funkciju tednje, iako se u toj funkciji moe pojaviti
i druga roba.

8
 FINANSIJE

tednja je pojam koji je u direktnoj vezi sa vikom novca kod pojedinaca ili pravnih
lica. Za tednju u smislu bankarske funkcije trebaju biti ispunjeni i drugi uvjeti, pored
vika novca. Kao to su sigurnost tednje u smislu povrata kada novac bude potreban
tedii. Visina kamate na tednju je takoer faktor koji nas opredjeljuje za tednju.
Tajnost informacija o tednji i jo niz drugih faktora koji utjeu na tednju.
Novac je univerzalno sredstvo za tednju. Nije mogue tednju vriti u razliitim
robama, jer je to nepraktino, budui da za to ne postoje institucije, a za samu banku
to je neizvodljivo.
Ali ima sluajeva kad je tednja novca zamijenjena tednjom robe, kao to su sluajevi
dravnih robnih rezervi. Drava nee tediti kod banke novac namijenjen za robne
rezerve, ve e ga potroiti kupovinom roba koje e tediti za odreeno vrijeme. Tu
takoer postoji granina vrijednost potronje novca jer se nee sav novac predvien za
tednju potroiti u robe, zato to i njima istiu rokovi trajanja.
Imamo sluajeve kad novac u funkciji tednje gubi svoj smisao, a to su sluajevi
galopirajue inflacije, gdje je kamata na tednju uvijek manja od inflacije.
Zdravi kreditni odnosi se razvijaju na tednji. Odnos tednje i kredita je uspostavljanje
ravnotee posredstvom banaka, izmeu lica koja imaju viak novca i lica kojima taj
novac nedostaje. Tu relaciju uspostavlja banka, koja takoer garantira za njen uspjean
zavretak.
Kreditni sistem moe funkcionirati i bez tednje, ali je ta pojava veoma opasna i brzo
proizvodi inflaciju koju je teko zaustaviti jer je potpomognuta emisijom novca bez
robne podloge.
Kredit kao pojam moe biti vezan za robu i novac. Kada ga vezujemo za robu kao izvor
kredita, tada govorimo o komercijalnim kreditima. Kada je izvor kredita novac, tada je
rije o financijskom kreditu. I za jedan i za drugi kredit je zajedniko da se vraaju u
novcu uz cijenu nadoknade ekanja povrata novca koju nazivamo kamata.
Kreditni odnos je plasman sredstava (robe i novca) na odgoeni povrat uz cijenu
povrata kamata. Ako imamo plasman robe ili novca na odreeno vrijeme, ali bez
kamate, to nee biti kredit. Ukoliko je odgoeno plaanje definirano uz fiksni iznos
cijene kapitala bez obzira na vrijeme povrata, tada se ponovno ne radi o kreditu, ve
pozajmnici na koju se plaa provizija, a ne kamata. Zbog toga u kreditnoj funkciji
novca treba razlikovati kredit od pozajmnice ili zajmova i razlikovati kamatu od
provizije.
Drava svojim zakonima ureuje koje sredstvo plaanja e vaiti na podruju jedne
drave. To sredstvo (novac) nazivamo zakonsko sredstvo plaanja. To vai za unutarnji
platni sistem, dok vanjski platni sistem ureuje svaka drava za sebe i dunici ga
moraju potovati.
Kreditni odnos ne nastaje samo izmeu pravnih lica i banke, ve moe nastati i izmeu
pravnih lica kao davaoca kredita, s jedne strane i pravnog lica kao primaoca, s druge
strane. Ti su kreditni odnosi mogui samo u formi komercijalnih kredita, a ne
financijskih. U pitanju je duniko-povjerilaki odnos, izraen u novanoj vrijednosti i
time s funkcija novca kao mjere vrijednosti uspostavlja kao kreditna funkcija novca.
Kreditna funkcija novca, zasnovana na tednji, ima razvojni karakter, ukoliko kod
primaoca kredita (dunika) obezbjedi pozitivnu financijsku polugu, a banci pozitivnu
razliku izmeu aktivne i pasivne kamate.
U ovakvoj ulozi, tedie su zanemarene jer se pretpostavlja da su novac ostavili na
tednju zato to im je viak na potrebnu likvidnost u odreenom vremenu.
Ova funkcija novca je rezultat razvoja proizvodnih odnosa i proizvodnih snaga koje su
prouzrokovale pojavu vikova, zatim novca, potom vika novca, a zatim kredita koji se
mogao regulirati u novcu.
Novac kao kreditno sredstvo, tj. funkcija financijskih kredita, daje se iskljuivo
bankama, a ne preduzeima. Preduzeima je ostavljeno da mogu davati financijske
kredite samo kod sebe uposlenim radnicima.

9
 FINANSIJE

NOVAC U FUNKCIJI: DEPOZITA, KAUCIJA, KAPARA, ZALOGA, AVANSA I AKREDITIVA

Depoziti su deponovana (uloena) novana sredstva kod banke ili drugog lica za
obezbjeenje odreenih poslovnih aktivnosti. Depoziti mogu biti po vienju ili oroeni.
Depoziti po vienju su vlastita sredstva na raunu drugog lica (banke) kod koje pravno
lice ima otvoren iro-raun. Na ta sredstva njihov vlasnik moe ugovoriti odreenu
kamatu koju mu je banka duna plaati. Danas su depoziti po vienju uglavnom bez
kamata.
Sutinsku ulogu depozita imamo kod oroenih depozita, kod kojih moraju biti poznati
razlozi oroenja, rokovi oroenja, i kamata za vrijeme oroenja.
Depozit se ne moe razroiti, osim ukoliko se s tim ne slau obje strane (depozitar i
deponent). U tom sluaju se dogovaraju o uvjetima razroenja ili su ti uvjeti ve
definirani na ugovoru o oroenju.
Depozit moe biti oroen kratkorono i dugorono. Kod kratkoronog, rok oroenja je
do 12 mjeseci, a kod dugoronog preko 12 mjeseci.
Depozit koji je uvjetovan nekom drugom poslovnom koriu je npr., depozit koji je
poloen kao uvjet da bi se razmatralo da li se odreenom licu moe dati kredit. Takvu
funkciju novca kao depozita imamo kod kreditnih poslova. Takav depozit je oroen do
povrata kredita u cijelosti.
Kaucija, kao jedna od funkcija u poslovnom svijetu, izvrava se novcem. To ne znai da
i druga sredstva ne mogu posluiti kao kaucija ili kapara.
Kaucija (lat. cautio oprez):
1. svaka vrsta linog ili realnog jemstva za izvrenje neke obveze;
2. jemstvo koje trea lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita nekom
od klijenata banke;
3. kada dunik daje povjeriocu izvjesnu sumu novca kao garanciju da e izvriti svoju
ugovornu obvezu.
Raspolaganje povjerioca kaucijom u sluaju neizvrenja obveza, zbog koje je kaucija
poloena, zavisi od ugovora izmeu stranaka, no povjerilac ne smije raspolagati
kaucijom ako prethodno ne obavijesti dunika i bez intervencije suda. Ako se kaucija
daje u novcu, povjerilac se njome ne smije sluiti i ona se obino polae u banku na
tednu knjiicu kojom povjerilac moe raspolagati samo prema ugovorenim uvjetima.
Kaucija se razlikuje od jemstva i zaloga.
Jemstvo je tua lina obveza, a zalog se daje za pojaanje sigurnosti novanog duga.

Kapara

(TAL. CAPARIRA) JE NAIN OSIGURANJA IZVRENJA UGOVORA. TO JE NOVANI IZNOS KOJI JEDNA
STRANKA DAJE DRUGOJ KAO ZNAK DA JE UGOVOR SKLOPLJEN. AKO DAVALAC KAPARE NE
ISPUNI UGOVORENU OBVEZU, PRIMALAC KAPARE IMA PRAVO DA JE ZADRI. AKO PRIMALAC
KAPARE NE ISPUNI UGOVORENU OBVEZU, TADA DAVALAC KAPARE IMA PRAVO TRAITI POVRAT
U DVOSTRUKOM IZNOSU, AKO SE UGOVOR NE ISPUNI KRIVICOM PRIMAOCA.
Neduna stranka se ne mora zadovoljiti vraanjem dvostruke kapare, ve moe traiti
izvrenje ugovora i naknadu tete. Dakle, kad je jedna stranka odgovorna za
neispunjenje ugovora, druga stranka ne moe zahtijevati kumulativno vrijednost
kapare i ispunjenje ugovora ili naknadu tete. Zahtjev moe biti samo alternativan.
Stranka se ne moe osloboditi odgovornosti za neispunjenje ugovora time to ostavlja
kaparu ili je vrati u dvostrukoj vrijednosti. Zato ne moe ni odustati od ugovora. Druga
stranka moe, dakle, traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog kanjenja ili
naknadu tete zbog neispunjenja ugovora, ako ne eli koristiti pravo na kaparu.
Kada se ugovor normalno ispuni, kapara se obraunava ili vraa jer prestaje svrha za
koju je data.
Zalog kao pojam jedne od funkcija novca je uglavnom identian kauciji. Meutim,
moramo zapamtiti da zalog i kaucija nisu sinonimi ako se radi o nenovanim
sredstvima.
10
 FINANSIJE

Avans

Novac u funkciji avansa je apsolutno razliit od novca u funkciji kaucije, kapare ili
zaloga. Da bi novac bio u funkciji avansa, mora prethodno postojati pretpostavljeni
duniko-povjerilaki odnos, tj. kupoprodajni odnos.
Avans se daje kao garancija elje da kupoprodajni odnos bude uspjeno zavren.
esto se prilikom nabavke opreme, zaliha i sl. zahtijeva od kupca da uplati dio
sredstava unaprijed kao avans, a ponekad i da unaprijed uplati cijeli iznos predrauna.
Tako izdvojena sredstva sa iro-rauna ili odobranog kredita direktno se evidentiraju
kao dati avansi.
O avansu kao kategoriji moemo govoriti i kada mi primamo novana sredstva, kao
obvezu za izmirenje isporuke prilikom prodaje nenovanih sredstava. Tada govorimo o
kategoriji primljenog avansa ija funkcija zadovoljava novac.
Avans, dakle, treba shvatiti kao izmirenje obveze unaprijed (djelimino ili u cijelosti). To
''unaprijed'' treba shvatiti kao plaanje potencijalne obveze, tj. obveze koja bi trebala
nastati tek kad predmet kupoprodaje bude isporuen kupcu.
Obveza se ne formira dok ne doe do isporuke ili prijema kupljenog sredstva.
Ne avans kao novac se ne obraunavaju kamate, sve dok je u funkciji avansa. Kad i
ako taj novac izgubi funkciju avansa, on postaje osnovica na koju se plaa kamata.
Ovo treba biti predvieno u kupoprodajnom ugovoru.
Ako kupoprodajni ugovor ne bude ispotovan, avans postaje predmet obrauna
zatezne kamate.

Akreditiv

je jedna od specifinih funkcija novca. Kod akreditiva danas koristimo pojam

''otvorenog akreditiva'', kada mi otvaramo akreditiv ili kada nam drugo lice stavi
na raspolaganje sredstva po principu akreditiva.
Za pojam akreditiva se uobiajeno vee funkcija novca koju nazivamo akreditiranje.
Akreditiranje je, za razliku od naloga za isplatu (virmana) koji banka izvrava im ga
dobije, stavljanje na raspolaganje korisniku odreenog iznosa kod nekog drugog
bankarskog sjedita odreenom korisniku, koji podie novac prema vlastitoj potrebi
(neuslovljen akreditiv) ili uz ispunjenje odreenih injenja (uslovljeni akreditiv).
U neuslovljene akreditive spadaju:
1. Kreditno pismo. To je dokument o akreditovanju koji korisnik nosi sa sobom. Ako je
adresiran na jedno isplatno mjesto, onda je to posebno, a ako je adresirano na vie
isplatnih mjesta, to je cirkularno kreditno pismo. Korisnik moe akreditivnu sumu
naplaivati postepeno u djeliminim iznosima. Kreditno pismo primjenjuje se
naroito u putnikom prometu.
2. Putniki ek (traveller's cheque) je zapravo cirkularno kreditno pismo rastavljeno u
vie dijelova koji glase na manje okrugle sume, a imaju oblik (ali ne i pravno
svojstvo) eka.
3. Lini akreditiv je otvaranje akreditiva na odreeno vrijeme u korist odreenog lica
kod nekog drugog bankarskog sjedita. Korisnik ne dobija u ruke nikakav dokument,
na osnovu kojeg bi mogao naplatiti akreditirani iznos, ve eventualno izvjetaj da
mu je akreditiv otvoren. I ovaj akreditiv se moe naplaivati postepeno.

NOVANA MASA I LIKVIDNOST

U ekonomskoj teoriji postoje razliita gledita na to ta predstavlja pojam novane
mase, to znai da se ekonomski eksperti nisu mogli usaglasiti oko tog pojma.

11
 FINANSIJE

Novanu masu kao pojam moemo promatrati sa makro i mikro aspekta, jer samo tako
moemo govoriti i o novanoj masi i o likvidnosti.
Makro aspekt novane mase podrazumijeva kategorije koje predstavljaju razliite
oblike novanih sredstava i ekvivalenata novca u robno-novanom prometu u zemlji i
inostranstvu, kao i novac i ekvivalente novca koji se nalaze van prometa kao depoziti
ili novana masa kod razliitih financijskih institucija.
Sa mikro gledita, novana masa je novani izraz vrijednosti odreenog lica koji je u
njegovom vlasnitvu bez obzira na mjesto gdje se novac u momentu posmatranja
likvidnosti nalazi.
Prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima, novana masa predstavlja
novac rasporeen u obliku novca i ekvivalenata novca u ili na:
1. iro i tekuim raunima kao i deviznom raunu,
2. Otvorenom akreditivu u domaoj i stranoj valuti,
3. Blagajni domae valute i deviznoj blagajni,
4. Plemenitim metalima,
5. Ekvivalentima gotovine (mjenice, ekovi, razni bonovi i sl.) bez obzira da li se
pojavljuje oroena ili po vienju.
Likvidnost je sposobnost datog lica da raspoloivom novanom masom podmiri svoje
kratkorone obveze. To znai da likvidnost moemo mjeriti za svaki dan pojedinano,
za svaku sedmicu, mjesec i sl. pa se u praksi moemo susresti sa pojmovima dnevne,
sedmine, mjesene likvidnosti...
Prava likvidnost se moe promatrati samo sa mikro stanovita, tj. za svaki subjekat
pojedinano. Sa makro stanovita je besmisleno raunati likvidnost jer makro sistem
ne mora znati koliko novca ima kod mikro subjekata.
Uz ''novanu masu'' danas se esto uje i izraz ''optimalne novane mase''. To je
zapravo odranje kontinuiteta likvidnosti. Optimalna novana masa je novana
sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost, odnosno situacija u kojoj dospjele
obaveze izmirujemo bez kanjenja ili bez zateznih kamata, odnosno spornog vremena,
makar ono bilo i bez kamata.
Optimalna novana masa ne znai istovremeno i viak novca, ve dovoljnu koliinu
novca koja nee dozvoliti stvaranje zakanjelih obveza u plaanju.

ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI

Budui da je likvidnost sposobnost subjekata da novanim sredstvima ili ekvivalentima
novca izmiri sve svoje dospjele obveze, solventnost bi se najlake mogla
okarakterizirati kao dugorona likvidnost. Zbog toga se moe govoriti o mjesenoj,
polugodinjoj, godinjoj ili viegodinjoj solventnosti.
Kada se govori o mjesenoj solventnosti, u odnos se stavljaju procijenjena novana
sredstva i ekvivalenti novca koji se oekuju kao priliv u toku mjeseca, sa dospjelim i
procijenjenim obvezama koje bi se trebale platiti u tom periodu.
Dakle, likvidnost je parametar koji se moe izraunati na osnovu stvarnih elemenata,
dok je solventnost koeficijent koji se izraunava na bazi djelimino poznatih kategorija
i procijenjenih navedenih kategorija u periodu za koji se izraunava solventnost. Iz
navedenog proizlazi da je solventnost koeficijent dugorone likvidnosti, koji je sve
neprecizniji to se izraunava na dui vremenski period.
U suvremenom svijetu privrede, izmirenje obveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom
sredstava, ukoliko razmjenu prihvate obje strane. Takav odnos prema mogunosti
izmirenja obveza e dovesti u pitanje pojam likvidnosti i solventnosti. Sve smo blie
tvrdnji da je likvidnost izmirenje dospjelih obveza blagovremeno bilo kojim ili kakvim
sredstvima koje suprotna strana prihvaa u fer-vrijednosti.

12
 FINANSIJE

VALUTE I DEVIZE
POJAM I VRSTE VALUTA

Valuta kao pojam ima korijen u latinskoj rijei ''valuta'' to zadovoljava kriterije da u
odreenim sluajevima to bude:
1. Rok do kojeg treba izmiriti odreenu obvezu, to danas najee susreemo na
fakturama ili ugovorima,
2. Strani novac (papirni ili kovani),
3. Valutni sistem zemlje.
U meunarodnoj naunoj terminologiji valuta se koristi kao izraz za inokosni gotov
novac, koji se koristi kao zakonsko sredstvo plaanja.
Najvii nivo koji moe doivjeti valuta jest da preuzme ulogu svjetskog novca koju i do
danas ima zlato. To liderstvo valute dovodi do toga da se konvertibilnost drugih valuta
mjeri u odnosu na ''valutu lidera''. Sa tog aspekta liderstva, valute dijelimo na:
1. Konvertibilne
2. Nekonvertibilne
3. Transferabilne
4. Klirinke
5. Crnoberzanske.
Konvertibilne valute su valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne devize.
Danas imamo vie konvertibilnih valuta, to zavisi od ponude i tranje u robno-
novanom prometu i na berzi. Najbolja determinanta konvertibilnosti jedne valute je
razvijenost jedne zemlje mjerena kroz mnoge koeficijente koji garantiraju privrednu
dominaciju. Tako odreena valuta postaje konvertibilna, ako do tada nije bila.
Nekonvertibilna valuta se ne moe mijenjati za zlato niti je kao takvu ele imati druge
zemlje. Njena uloga se uglavnom zadrava u granicama domicilne zemlje (izdavaoca
te valute). Svoju misiju zavrava uglavnom kao interna valuta.
Transferabilna valuta se moe koristiti za plaanje u vie zemalja. Danas takvu
situaciju imamo sa eurom, dolarom i rubljom. Vezuju se obino za jedan blok drava i
kada izau iz tog bloka djelimino gube tu sposobnost, ali ne gube konvertibilnost.
Stupanj konvertibilnosti takvih valuta uglavnom zavisi od irine podruja koje pokriva,
tj. broja i razvijenosti zemalja koje ine taj blok.
Klirinke valute se vezuju za klirinki sporazum pojedinih zemalja. Klirinkom valutom
se uspostavljaju duniko-povjerilaki odnosi, tj. slue za meusobni obraun obveza i
potraivanja. Najpoznatija klirinka valuta u svijetu je ''klirinki dolar'' koji se i do
danas zadrao kao takav.
Crnoberzanska valuta je valutna vrijednost koja se ne uspostavlja na legalnom
berzanskom tritu niti se uspostavlja po legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo
valute. U ulozi crnoberzanske valute najee se nalaze konvertibilne valute koje
raznim nelegalnim kanalima kupuju nerazvijene ili zemlje u razvoju.

POJAM I VRSTE DEVIZA

Deviza je potraivanje u stranoj valuti. U prolosti devize su se vezivale samo za

hartije od vrijednosti u stranoj valuti, kao to su mjenice, ekovi, akreditivi i sl. Danas
je pojam deviza prihvaen kao opte potraivanje u stranoj valuti, bez obzira na
ronost i bez obzira u kojem obliku je to potraivanje bilo izraeno.

13
 FINANSIJE

Vano je uoiti da se valute u svom iznosu kroz vrijeme ne poveavaju, dok se devize u
vremenu potraivanja do vremena naplate mogu poveati kroz formu kamate, provizija
i sl.
I devize moemo sresti kao konvertibilne i nekonvertibilne. Ako je ronost faktor koji
pripada pojmu potraivanja u stranoj valuti, moemo rei da devize mogu biti
kratkorone i dugorone, tj. promptne i odloene do odreenog roka naplate.
Ako se kliring obraunava u devizama, tada se klirinka razlika i dalje tretira devizom,
to moemo nazvati klirinka deviza.
Devizni kurs se definira kao cijena domaeg novca izraena u stranom novcu (direktno
notiranje) ili kao cijena inozemnog novca u domaem novcu (indirektno notiranje).
Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti domaeg novca, vrijednosti inozemnog
novca i od njihovih meusobnih odnosa na deviznom tritu, to znai da se devizni
kursevi ne moraju poklapati sa njihovim zvaninim paritetima. Pri tome treba
razlikovati formiranje deviznog kusra u doba zlatnog standarda i njihovo formiranje
nakon ukidanja zlatnog standarda.
Danas, pri vrenju obrauna jedne valute u drugu, mogu se pojaviti kursne razlike.
Ovaj se odnos uglavnom uspostavlja izmeu domae valute i stranih konvertibilnih
valuta, jer se odnos domae nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj
nekonvertibilnoj valuti uspostavlja kliringom.

KURSNE RAZLIKE

Izvjetajna valuta je valuta koritena u prezentiranju financijskih izvjetaja

izvjetajnog pravnog lica.
Strana valuta je valuta koja nije izvjetajna valuta pravnog lica.
Valutni kurs je odnos razmjene dviju valuta.
Kursna razlika je razlika koja proizlazi iz izvjetavanja istog broja jedinica strane
valute u izvjetajnoj valuti po razliitim valutnim kursevima.
Zakljuni kurs je spot kurs na datum bilansa stanja.
Spot kurs je kurs razmjene za trenutnu isporuku razmijenjenih valuta.
Budui (terminski) kurs je specificirani kurs razmjene po ugovoru o razmjeni valuta
na odreeni budui datum.
Fer vrijednost je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmijeniti ili obveza
podmiriti, izmeu obavijetenih i zainteresiranih strana u transakciji u kojoj se
cijena odreuje pogodbom.
Postoje dva uvjeta za ostvarenje kursne razlike:
1. Distanca vremena od nastanka do izvrenja transakcije,
2. Razlika meu kursevima u razliitom vremenu.
Kod priznavanja efekata stranih valuta moemo govoriti o:
1. Monetarnim
2. Nemonetarnim stavkama.
Monetarne stavke u stranoj valuti se trebaju iskazati primjenom ili zakljunog kursa,
kada su poetno evidetirane primjenom spot kursa, ili budueg kursa, kada su
poetno evidentirane primjenom budueg kursa;
Nemonetarne stavke knjiene po troku nabavke, izraene u stranoj valuti, treba da
se iskau primjenom valutnog kursa na dan transakcije;
Nemonetarne stavke koje su knjiene po fer vrijednosti, izraene u stranoj valuti,
treba da se iskau primjenom valutnog kursa koji je postojao kada su se odredile
vrijednosti.
Kursne razlike proistekle iz podmirivanja novanih stavki ili iz izvjetavanja novanih
stavki pravnog lica po kursevima razliitim od onih po kojima su prvobitno
evidentirane tokom razdoblja ili iskazane u prolim financijskim izvjetajima, trebaju se
priznati kao prihod ili rashod u periodu u kojem nastaju.

14
 FINANSIJE

Kursna razlika nastaje kada postoji promjena valutnog kursa izmeu datuma
transakcije i datuma podmirenja bilo koje monetarne stavke proizale iz transakcije u
stranoj valuti. Kada je transakcija sreena u okviru istog obraunskog perioda u kojem
je i nastala, sve kursne razlike su priznate u tom periodu. Meutim, kada je transakcija
podmirena u sljedeem obraunskom periodu, kursna razlika je priznata kao prihod ili
rashod u bilansu uspjeha za svako proteklo razdoblje do perioda podmirivanja i
odreena je promjenom valutnih kurseva tokom tog razdoblja.

POZITIVNA KURSNA RAZLIKA

Pozitivna razlika je pozitivan odnos domae valute prema stranoj valuti, tj. kada se sa
manjom vrijednou domae valute izmiruje obveza ranije priznata u stranoj valuti.
Pored ovoga, postoji i sluaj kada se odreeno potraivanje naplauje u stranoj valuti.

NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA

Kao i pozitivna, negativna kursna razlika se priznaje u dva odvojena sluaja.

Prvi sluaj je kada dunik u nedostatku sredstava svoju evidentiranu obvezu plaa u
nekom buduem periodu u kome za isti iznos strane valute mora dati veu vrijednost
domae valute. To znai da je u meuvremenu dolo do porasta kursa strane valute u
odnosu na kurs domae valute. Moe se desiti da na berzi rastu obje valute, ali vii
rast u tom sluaju biljei strana valuta. Ili se moe desiti da doe do pada obje valute,
ali bre opada vrijednost domae valute.
Drugi sluaj imamo kada se naplauju potraivanja u stranoj valuti, pod uvjetom da na
dan naplate (strana valuta pretvorena u vrijednost domae valute) vrijednost iznosi
manje nego to je to bilo na dan evidencije potraivanja. Razliku u tom sluaju
priznajemo kao negativan utjecaj na sredstva i na bilans uspjeha.
Da bismo to lake shvatili odnos pozitivnih i negativnih razlika prema sredstvima,
obvezama i kapitalu, izloit emo kratak pregled tog utjecaja:
Pozitivna razlika kod:
Potraivanja: vie naplaeno u domaoj valuti nego to je fakturisano u odnosu
prema stranoj valuti po spot kursu i kursu na dan naplate.
Obveze: manje plaeno u domaoj valuti nego to je bilo evidentirano obveze po
spot kursu.
Negativna razlika kod:
Potraivanja: manje naplaeno u domaoj valuti (stranog potraivanja) nego to je
to bilo evidentirano po spot kursu.
Obveza: vie plaeno u domaoj valuti (strane obveze) nego to su bile priznate
po spot kursu na dan evidencije i nastanka obveze.

FINANCIJSKI IZVJETAJ
POJAM, CILJ I KARAKTERISTIKE

Financijski izvjetaj predstavlja pregled financijskih informacija koje su rasporeene u

vie formaliziranih tabela o rezultatima poslovanja izraenih kroz pokazatelje o
sredstvima, obvezama, kapitalu, rezervama, prihodima, rashodima i novanim
tokovima.
Korisnici informacija financijskog izvjetaja su prije svega ulagai, zaposleni,
zajmodavci, dobavljai i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije, javnost
drutveno-politike zajednice.

15
 FINANSIJE

Kod financijskog izvjetaja javnog sektora (dravnih organa) odgovornost izvjetavanja

i odgovornost za izvjetaje pripada nadlenim ministrima nadlenih vlada, a nakon
usvajanja na parlamentima i upoznavanje ire javnosti.
Ciljevi financijskih izvjetaja:
Da obezbijedi informacije o financijskom poloaju, performansi i promjenama u
financijskom poloaju pravnog lica koje su korisne irokom krugu korisnika u
donoenju financijskih odluka;
Da pokau rezultate vodstva menadmenta ili odgovornost za povjerene im
resurse. Korisnici koji ele ocijeniti rad menadmenta ili njegovu odgovornost ine
to kako bi sebi omoguili donoenje ekonomskih odluka.
Godinji financijski izvjetaj mora sadravati pregled razvoja poslovanja pravnog lica,
ukljuujui objanjenje o:
1. Bilo kojem vanom dogaaju koji je nastao od kraja financijske godine,
2. Predvienom buduem razvoju pravnog lica,
3. Aktivnosti na polju istraivanja i razvoja,
4. U sluaju kada pravno lice ili drugo pravno lice ili osoba koja djeluje u ime pravnog
lica, nabavi dionice u subjektu:
a) Razlozima za nabavku dionica;
b) Broju i nominalnoj vrijednosti takvih dionica koje su pribavljene ili otuene u
financijskoj godini i proporciju izdatih dionica koje one predstavljaju;
c) Plaeni iznos za pribavljanje takvih dionica i primljeni iznos od bilo kojeg
otuenja (prodavanja) dionica;
d) Broju i nominalnoj vrijednosti svih dionica u subjektu koje su nabavljene i koje
se uvaju, kao i proporciju izdatih dionica koje one predstavljaju.
Godinji financijski izvjetaj treba biti sainjen u skladu sa zahtjevima Zakona o
raunovodstvu.
Financijski izvjetaj treba pregledati nezavisni revizor, koji daje svoje pisano miljenje.
Revizorsko miljenje je javni dokument i obavezno je za objavljivanje, u jednom od
dnevnih listova u BiH.
Financijski izvjetaj mora imati sljedee karakteristike:
a) Razumljivost (informacije u izvjetaju su odmah razumljive korisnicima);
b) Relevantnost (informacije su korisne za donoenje odluka);
c) Znaajnost (informacije imaju vanost samim tim to im je odreeno posebno
mjesto u izvjetaju);
d) Pouzdanost ( da bi informacija bila korisna, ona mora biti pouzdana, to se mjeri
stepenom greke i nivoom znaajnosti greke);
e) Vjerodostojnost prezentacije (financijski izvjetaji moraju biti sainjeni na
vjerodostojnim informacijama zasnovanim na stvarnim dokumentima i knjigama
evidencije o poslovanju);
f) Kompletnost (da bi bile pouzdane, informacije moraju biti kompletne);
g) Uporedivost (sheme financijskog izvjetaja, da bi bile uporedive, moraju biti
sainjene u skladu sa raunovodstvenim standardima koji vae za sva pravna lica,
bez obzira na djelatnost).

VRSTE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Osnovna podjela financijskih izvjetaja je na obavezne i neobavezne. Obavezni su su

propisani za sva pravna lica, dok se neobavezni propisuju od korisnika informacija i
nisu obavezni za sva lica.
Cilj, djelokrug, svrha i dijelovi obaveznog financijskog izvjetaja su utvreni
Meunarodnim raunovodstvenim standardom br.1.
Pod obaveznim financijskim izvjetajem se podrazumijeva izvjetaj koji sainjavaju sva
pravna lica kao polugodinji i godinji. Pored obaveznog financijskog izvjetaja za
pravna lica, postoje obvezni financijski izvjetaji budeta i budetskih korisnika.

16
 FINANSIJE

Obavezni financijski izvjetaji su javni dokumenti i rezultati iz izvjetaja nisu, niti smiju
biti poslovna tajna.

Pored ovih izvjetaja o poslovanju, raunovodstveni standardi utvruju uvjete i forme

drugih raunovodstvenih informacija, kao to su:
a) Segmentarni
b) Intervalni
c) Konsolidovani financijski izvjetaji.
Segmentarni financijski izvjetaji potvruju informacije o odreenim dijelovima
pravnog lica, tj. o odreenom segmentu kako sa organizacijskog tako i sa aspekta
dijela sredstava, obveza, kapitala, prihoda ili rashoda. Nisu za objavljivanje, mogu biti
poslovna tajna i uglavnom slue vlasniku kapitala i menadmentu.
Intervalni financijski izvjetaji se sainjavaju u odreenom vremenu i predstavljaju
pregled stanja u odreenom vremenskom periodu ili izvjetaj za odreeni dan. Mogu
biti dnevni, sedmini, mjeseni, godinji i sl. intervalni izvjetaj je izvjetaj banke o
stanju na iro-raunu, sedmini izvjetaj o prometu i sl.
Konsolidovani financijski izvjetaj predstavlja izvjetaj iz vie dijelova (podrunica)
pravnog lica ili vie pravnih lica u sloenom privrednom sistemu. Pored toga to je
reguliran raunovodstvenim standardima, konsolidovani financijski izvjetaj (njegova
forma, tko ga sainjava, kome se podnosi, u kojem roku) reguliran je i Zakonom o
raunovodstvu. Vano je naglasiti da u ovu vrstu izvjetaja ne unosimo interne odnose
povezanih lica u izvjetaju, kao to su:
a) Prihodi i rashodi povezanih lica u sistemu koje meusobno ostvare,
b) Potraivanja i obveze izmeu povezanih lica u konsolidacijskom sistemu.
Pod pojmom ekvivalenata gotovine podrazumijevamo ulaganje, vrijednosne papire i
sl., koji su kratkog roka (do 3 mjeseca) i koje se mogu bruto unoviti, na dan dospijea
ili odmah po potrebi.

STRUKTURA OBVEZNOG FINANCIJSKOG IZVJETAJA

Bilans stanja
Bilans stanja predstavlja sumaran pregled sredstava, obveza i kapitala, iskazan na
odreeni da po vrsti i vrijednosti. Sainjavaju ga dvije osnovne strane:
a) Aktiva
b) Pasiva
Aktiva odraava sredstva preduzea ili drugih lica sa kojima preduzee posluje, a koja
moraju imati sadanju vrijednost koja se mjeri nivoom oekivane ekonomske koristi.
Sredstva se u bilansu stanja rasporeuju u dvije osnovne grupe:
1. Stalna
2. Tekua
Da bi se sastavio bilans stanja, posebno njegova aktiva (sredstva stalna i tekua),
potrebno je izvriti popis imovine kao bi se znalo ta je stvarno stanje sredstva i
uporedili ga sa knjigovodstvenim stanjem te ustanovili eventualne razlike (vikove ili
manjkove).
U bilans stanja se ne mogu nositi:
1. Korekcioni rauni (odstupanja od cijena i ispravke vrijednosti);
2. Rashodovana sredstva
3. Rauni nivelacije cijena (obraunati porezi i mare).
U pasivi bilansa stanja nalaze se izvori koji nam govore odakle su sredstva financirana
ili ija su sredstva i koliko su vlasnitvo osnivaa preduzea, a koliko su tua
(dobavljaa, banaka, radnika ili drave).
U pasivi se, dakle, nalaze dva osnovna izvora, a to su:
a) Kapitali rezerve
b) Obveze.

17
 FINANSIJE

Kapital i rezerve su rasporeene u vie grupa:

1. Upisani vlasniki kapital,
2. Dionika premija,
3. Revalorizovane rezerve,
4. Rezerve (obavezne i neobavezne),
5. Akumulirana dobit,
6. Dobit tekueg perioda,
7. Vlastite dionice koje dri pravno lice.
Obveze su uglavnom podijeljene po ronosti na dugorone i kratkorone, a po strukturi
u kojoj nastaju dijele se na:
1. Obveze prema dobavljaima (zbog neplaenih rauna za nabavku sredstava),
2. Obveze prema bankama (zbog neplaenih kredita i kamata),
3. Obveze prema radnicima (zbog neplaenih plaa i naknada),
4. Obveze prema dravi (zbog neplaenih poreza, doprinosa ili drugih obveza),
5. Ostale obveze fizikim i pravnim licima.
Kada elimo saznati koliki je kapital odreenog lica, tada od vrijednosti aktive
(sredstava) oduzimamo dio pasive (obveze) i takva razlika je kapital.
Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i to nazivamo bilansna ravnotea.

Bilans uspjeha
Bilans uspjeha predstavlja sumaran pregled prihoda i rashoda na odreeni dan,
iskazan po vrsti i vrijednosti. Ima dvije strane:
a) Strana prihoda
b) Strana rashoda.
Ove dvije strane moraju biti i statistiki uvijek u ravnotei, jer im se ravnotea postie
izraunavanjem financijskog rezultata koji se priznaje kao dobit ili gubitak
Prihodi i rashodi se dijele na dvije osnovne grupe:
a) Operativni (osnovni ili oni koji proizlaze iz osnovne registrovane djelatnosti)
b) Neoperativni (svi ostali koje pravno lice ostvari, a ne pripadaju pojmu operativne
djelatnosti).
Kod rashoda od operativne djelatnosti imamo rashode prodatih proizvoda, usluga i
robe, trokove distribucije i administracije i sl.
U strukturi neoperativnih prihoda nalaze se:
1. Prihodi od ulaganja i ulagakih aktivnosti,
2. Prihodi od financiranja (prihodi od kamata i korisnih razlika i sl.),
3. Ostali prihodi (prodaja stalnih sredstava, vikovi, prihodi od otpisanih
potraivanja, prihodi od prodaje materijala i sl.),
4. Vanredni prihodi (prihodi koji se rijetko javljaju, ne mogu se planirati niti po
pojavi niti po iznosu nasljedstva i sl.).
U strukturu neoperativnih rashoda ubrajamo:
1. Rashode po osnovu ulaganja,
2. Rashode od financiranja,
3. Ostale rashode (otpisana potraivanja, rashodi otuenja stalnih sredstava ili
zaliha materijala, inventure i sl.),
4. Vanredni rashodi (rashodi izazvani elementarnim nepogodama i sl.).

Bilans novanih tokova

Bilans promjena kapitala pokazuje da li je dolo do promjene vrijednosti kapitala ili do
promjene strukture vlasnika.
Ako je dolo do promjene vlasnika, promjena se mora ovjeriti kod suda, Komisije za
vrijednosne papire i registra vrijednosnih papira.
Raunovodstvene politike su peti dio godinjeg ili polugodinjeg izvjetaja koji treba da
prikae raunovodstvenu politiku koja se vodila u preduzeu, prezentirajui utjecaj svih
odluka, pravilnika i drugih mjera koje su utjecale na financijski rezultat.

18
 FINANSIJE

Raunovodstvena politka je opis dogaanja sa prijedlogom mjera za poboljanje

poslovanja.

Izvjetaj o promjenama vlasnikog kapitala

U etvrtom dijelu financijskog izvjetaja iznosi se informacija da li je dolo do promjene
vrijednosti kapitala i da li je dolo do promjene vlasnika.
Da li je dolo do promjene kapitala, saznajemo prema informacijama koje nam nudi
bilans stanja, kada uspostavlja ravnoteu izmeu sredstava i obveze. Tako dobijemo
informaciju da li se kapital poveao ili smanjio.
Druga informacija koja nam dolazi sa berze nam na osnovu kupoprodaje dionica govori
je li dolo do promjene vlasnika, tj. tko su sada vlasnici kapitala i koliko su pojedinana
vlasnitva. To znai da je pratea evidencija ovom bilansu knjiga dioniara.
Vrijednosti grupe kapitala i rezerva moe se poveati na sljedee naine:
1. Dodatnim ulaganjem vlasnika kapitala,
2. Iz dobiti nakon oporezivanja,
3. Iz osnova revalorizacije stalnih sredstava,
4. Smanjenjem obveza otpisom od strane povjerilaca.
Kapital se moe smanjiti pokriem gubitka i jednostranim povlaenjem kapitala od
strane vlasnika ili oprostom potraivanja.
Svaka promjena vrijednosti kapitala prijavljuje se Registru vrijednosnih papira i komisiji
za vrijednosne papire radi odnosa sa berzom, dok se svaka promjena vlasnika
prijavljuje sudu kod kojeg je lice registrovano.

INFLACIJA I NJEN UTJECAJ NA REVALORIZACIJU SREDSTAVA

Izraz inflacija vodi porijeklo od latinskog izraza ''inflatio'', to znai ''nadimanje'' i
''zapaljenje plua'' i stoljeima je to bio samo medicinski izraz. Do upotrebe ovog
termina u ekonomskoj nauci dolazi u Americi za vrijeme graanskog rata. 1861.-1865.
Nobelovac Paul A. Samnelson za inflaciju kae: ''Pod inflacijom podrazumijevamo
period opeg rasta cijena robe i faktora proizvodnje...''
Ako je inflacija rast cijena potpomognut stalnim poveanjem mase novca u obrtu,
moe se konstatirati da nema inflacije bez obzira na kojem nivou rasta cijena bila ona
zateena, ukoliko prestane poveanje mase novca u opticaju, a promet se normalno
odvija. Ili obrnuto, ako se cijene robe ne zaustave bez obzira na masu novca u
opticaju, nee biti inflacije ako tome moe odoljeti ponuda roba.
Profesor Bernard Schmidt kae: ''Inflacija je smanjenje vrijednosti novane jedinice'', a
''deflacija je poveanje vrijednosti novane jedinice.''
Odnos izmeu vrijednosti novca u robi ili robe u novcu je determiniran sa mnogo
faktora. Danas odnos prema inflaciji razne privredne djelatnosti reguliraju odreenim
zatitnim mjerama, npr. kod bankarskog poslovanja vrijednosti se od dejstva inflacije
tite kroz kamatu.
Meunarodni raunovodstveni standardi zahtijevaju obraun inflatornog dejstva samo
kod stalnih sredstava, dok je dejstvo inflacije na tekua sredstva u potpunosti
iskljueno jer se smatra da bi to bio generator inflacije.
Prema pomenutim standardima, revalorizacija stalnih sredstava se obavezno vri pod
uvjetom da je inflacija 10% i vie godinje priznata od nadlenog dravnog organa, ili
10% i vie kumulativno u vie godina uzastopno.
Kao promjenu vrijednosti sredstava i kapitala u plusu, tj. kao poveanje kapitala, sud
ne smije priznati sredstva u funkciji, osim ako to nije zasnovano na inflaciji. To znai da
se stalnim

19
 FINANSIJE

sredstvima smije poveati vrijednost samo kad to zahtijeva inflacija. Takvu pojavu
nazivamo revalorizacijom uslovljenom inflatornim dejstvom.
Revalorizacija stalnih sredstava se vri tako da se za koeficijent inflacije poveaju
stalne sredstva u funkciji i povea se ispravka za isti procenat, a razlika takvog
poveanja i korekcije naziva se efekt revalorizacije.
Inflacija kao faktor rasta cijena stalnih sredstava se primjenjuje samo kod stalnih
sredstava u funkciji, tj. u upotrebi. To znai da se revalorizacija stalnih sredstava nee
moi primjeniti na stalna sredstva u pripremi i stalna sredstva van upotrebe.
Dobivni efekt revalorizacije se smatra prirastom kapitala pod dejstvom inflacije. Raun
revalorizovane rezerve smijemo koristiti samo do salda nula, to znai da ne moe
nikada biti negativan, odnosno u minusu.

DEFLACIJA I NJENE POSLJEDICE

Deflacija predstavlja poveanje vrijednosti novane jedinice. To znai da se manjom
koliinom novca, koji sada ima veu vrijednost, moe kupiti ista ili vea koliina robe.
Prema miljenju prof.dr. H. Konjhodia deflacija je drutveno-ekonomska pojava
obrnuta inflaciji, koja se odlikuje opim padom cijena roba i usluga, porastom kupovne
snage novca, porastom nezaposlenosti, slabljenjem poslovne inicijative i investicijske
aktivnosti, porastom kamatne stope, ukoenou trita, usporenom realizacijom i
bankrotstvom mnogih poduzea.
Deflacija, kao i inflacija, moe biti izazvana raznim faktorima monetarnog, opeg
ekonomskog ili politikog karaktera. Ona najee dolazi kao posljedica kombinirane
primjene raznih uzroka: monetarno-kreditne politike, neracionalne raspodjele dohotka,
opadanja proizvodnje usljed raznih vanjskih faktora, opadanja produktivnosti rada i dr.
Deflacija je esto posljedica krize, a moe biti i njen uzronik, s obzirom na to da su
kriza i deflacija uzajamno uzrono povezane. Zbog toga se danas, sa stajalita prakse i
praktine monetarne i ekonomske politike, deflacija osuuje kao daleko vee zlo od
inflacije.
Deflacija moe prouzroiti velike tete za privredu, jer se zateena stanja obveza sve
tee izmiruju, budui da je sve tee doi do mase novca kojom se obveze mogu
izmiriti.
Korist od deflacije imaju samo povjerioci, jer njihova ranija potraivanja naplauju
danas, kada je vrijednost novca porasla.
U sluaju deflacije, pravno lice moe pristupiti smanjenju vrijednosti sredstava.
Gubitak oekivane vrijednosti dobiven slobodnom procjenom nadoknauje se na teret
rauna ''revalorizovana rezerva'', dok rezerve ima, a nakon toga smanjenje vrijednosti
se knjii na teret rashoda.

BANKE I BANKARSKI SISTEM

Zakonom o bankama utvrena su pravila osnivanja, organizacije, poslovanja,
prestanka pravnih lica koja se bave prijemom novanih sredstava (depozita) i
plasmanom tih sredstava u formi razlitih kredita ili drugih poslova iz nadlenosti
bankarskog zakonodavstva.
Banka se osniva i posluje kao dioniko drutvo, uz napomenu da je minimum
osnivakog kapitala vei od iznosa propisanog u Zakonu o privrednim drutvima za
dionika drutva.
Da bi se registrirano drutvo moglo baviti bankarskim poslovima, mora dobiti dozvolu
Agencije za bankarstvo. To znai da rije ''banka'' u svom nazivu ili u svojoj djelatnosti
ne moe koristiti nitko tko nije dobio dozvolu od nadlene Agencije. Ako neka banka iz
20
 FINANSIJE

inostranstva (van Federacije BiH) eli otvoriti predstavnitvo u FBiH, za to je takoer

potrebno dobiti dozvolu od Federalne agencije za bankarstvo. Na zahtjev banke iz
inostranstva za otvaranje banke ili podrunice, Agencija je duna odgovoriti u roku od
60 dana. Banka iz inostranstva moe osnovati filijalu, ali uz takav zahtjev je banka
duna priloiti ovjerenu izjavu da svojom imovinom odgovara za obveze koje e nastati
u poslovanju filijale. Filijalu banke treba prihvatiti kao poslovni dio banke, sa
ovlatenjima u prometu koja su predviena statutom banke.
Zahtjev za bankarsku dozvolu osniva podnosi Agenciji za bankarstvo. Uz zahtjev se
mora priloiti sljedea dokumenta:
1. Ugovor o osnivanju od osnivaa, nacrt statuta i drugih osnivakih akata;
2. Podatke o kvalifikacijama i iskustvu previenog vieg rukovodstva banke;
3. Iznos dionikog i drugih oblika kapitala banke;
4. Plan i projekciju poslovanja kao i organizacionu strukturu banke;
5. Knjigu dioniara banke.
Agencija je duna podnosiocu zahtjeva u roku od 60 dana dati odgovor (rjeenje o
osnivanju banke ili odbijenicu), na koji stranka ima pravo albe u roku od 8 dana.
Agencija nee izdati dozvolu banci, ako osnivai prethodno nisu uplatili iznos
osnivakog kapitala za banke (to danas iznosi 15 milijuna KM).
Svojstvo pravnog lica banka stjee upisom u sudski registar, to se mora uraditi roku
od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad od Agencije.
Dozvola za bavljenje bankarskim poslovima nije prenosiva i nije ograniena rokom. U
dozvoli se mora nedvosmisleno utvrditi ta je djelatnost banke, tj. kojim se sve
poslovima ona moe baviti. Domaa banka moe imati svoje filijale i podrunice, ali
one nemaju svojstvo pravnog lica, dok filijala strane banke ima takvo svojstvo.
Zakonom je predvieno kada Agencija moe banci oduzeti dozvolu za rad:
1. Ako to zatrai sama banka;
2. Ako je banka kanjena zbog prekraja ili nepridravanja uvjeta iz dozvole za rad;
3. Ako Agencija utvrdi da je banka nesolventna;
4. Ako se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na osnovu nezakonitih dokumenata;
5. Ako banka ne pone s radom u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar ili
ako za 6 mjeseci ne prima depozite niti daje kredite;
6. U sluaju spajanja, pripajanja ili podjele banke;
7. Ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma utvrenog za osnovanje banke.
Rjeenje o ukidanju dozvole za rad banke mora se objaviti u ''Slubenim novinama'' i u
jednom domaem dnevnom listu koji se izdaje na cijeloj teritoriji FBiH.
U roku od 3 mjeseca od oduzimanja dozvole, banka je duna isplatiti sve obveze i
likvidirati svoju aktivu po principu poslovanja kao da radi sa dozvolom.
Banka ima svoja rukovodna i kontrolna tijela koja su definirana zakonom u formi:
1. Skuptine dioniara
2. Nadzornog odbora
3. Direktora banke.
Agencija moe imenovati prinudnog upravitelja, u uvjetima za koje Agencija procijeni
da su alarmantni te da su time ugroena prava ili interesi deponenata, te ako je kapital
banke manji od 50% visine kapitala predvienog za osnivanje banke. Prinudni
upravitelj se odreuje i u uvjetima kad Agencija banci oduzme dozvolu za rad. Danom
imenovanja privremenog upravnika, prestaju s radom svi do tada legalni organi banke
(menadment i upravni odbor).
Ukoliko Agencije na osnovu izvjetaja privremenog upravitelja ili na drugi nain doe
do saznanja da treba pokrenuti likvidaciju, tada odreuje likvidacionog upravitelja, a
prestaje rad prinudnog upravitelja.
Banka svoje poslovanje mora podvrgnuti eksternoj reviziji od strane revizora iju
suglasnost daje Agencija, kojoj je obavezno dostaviti izvjetaj o reviziji banke.
Likvidnost ukazuje na raspoloivost dovoljnim iznosima financijskih sredstava za
pokrie povlaenja depozita i drugih financijskih obveza u vremenu dospijea.

21
 FINANSIJE

Solventnost ukazuje na viak sredstava nad obvezama i na adekvatnost kapitala

banke.
Sve bankarske poslove moemo podijeliti na etiri grupe:
1. Aktivni bankarski poslovi
2. Pasivni bankarski poslovi
3. Neutralni bankarski poslovi
4. Vlastiti bankarski poslovi
Aktivni bankarski poslovi su oni u kojima banka ostvaruje prihod ili porast sredstava
kroz razne oblike plasmana. Ovi poslovi se evidentiraju u aktivi bilansa stanja.
Aktivne bankarske poslove danas uglavnom promatramo kroz kreditnu aktivnost.
Banke su razvile razliite bankarske poslove koji imaju karakter aktivnih bankraskih
poslova kao to su:
1. Potroaki kredit (kratkoroni krediti za potroaku robu ili u novcu),
2. Investicijski kredit (kredit za investicije i nabavku stalnih sredstava),
3. Eskontni kredit (kredit za otkup eskont mjenica),
4. Lombardni kredit (kredit na bazi zaloga),
5. Akceptni kredit (davanje akceptne mjenice),

6. Rambursni kredit (kombinacija akceptnog kredita i robnog dokumentovanog

kredita).
Pasivni bankarski poslovi su poslovi u kojima banka stvara obveze koje bi trebala platiti
ili sredstva vratiti. Time se ostvaruje rashod ili smanjenje sredstava. Ovakvi poslovi se
evidentiraju u pasivni bilans stanja.
Pasivni bankarski poslovi su poslovi stvaranja obveza, povrata sredstava ili garancija.
U ovu vrstu poslova ubrajamo:
1. Emisione poslove,
2. Izdavanje obveznica i zalonica,
3. Izdavanje dionica,
4. Depozitni poslovi (oroeni ili po vienju),
5. Kreditna zaduenja kod banaka ili drugih financijskih institucija.
Dakle, aktivna je kamata koju banka naplauje, a pasivna je kamata koju banka plaa,
po raznim osnovama.
Neutralni bankarski poslovi su oni u kojima se banka ne pojavljuje niti kao dunik niti
kao povjerilac. To su npr. poslovi platnog prometa i druge bankarske usluge, koje
banka vri za svoje klijente. Po tom osnovu se ne ostvaruje kamata, ve provizija.

U grupu neutralnih bankarskih poslova ubrajamo:

1. Izdavanje kreditnih pisama,
2. Izdavanje akreditiva,
3. Depo-poslovi,
4. Inkase poslovi,
5. Bankarske garancije.
Vlastiti bankarski poslovi imaju svoju specifinost jer imaju karakter kupovine dionica
druge banke ili drugog preduzea te po tom osnovu ele ostvariti dobit (dividendu).

POREZ NA PROMET ROBA, PROIZVODA I USLUGA

Jedan od osnovnih izvora budetskih prihoda je porez na promet roba, proizvoda i
usluga.
Da bi odreena drutveno-politika zajednica dozvolila legalan promet proizvoda, roba
ili usluga na svom podruju, propisuje odreene cijene tarife takvih prava. Takvo
22
 FINANSIJE

pravo trgovine prometa regulira se naknadom koju nazivamo porez. U davnoj

prolosti porezi su se naplaivali u robi, da bi danas ta funkcija pripala novcu.
Porez na promet je prihod Federacije, kantona i opina. To znai da prihode koje
obveznici plaaju, drutveno-politika zajednica svojim posebnim propisom
rasporeuje na Federaciju,
kantone i opine. Da bi se u potpunosti mogao primjenjivati sistem obrauna i naplate
poreza na promet, drutveno-politika zajednica Zakonom o porezu na promet
proizvoda u usluga odreuje:
1. Institucije koje e to naplaivati,
2. Predmet oporezivanja,
3. Osnovice na koje e se porez obraunavati,
4. Poreske obveznike,
5. Rokove po kojima se ima pravo naplatiti porez,
6. Tarife po kojima se porez obraunava,
7. Lica koja ne plaaju porez poreska oslobaanja,
8. Povrat poreza,
9. Kaznene mjere.
Poreski obveznici su pravna lica koja se smatraju preduzeima, no time se ne iskljuuju
i drugi obveznici kao to su fizika lica koja obavljaju djelatnost u skkladu sa zakonom.
Kao poreski obveznici pojavljuju se i graanska pravna lica.
Institucije koje je drutveno-politika zajednica ovlastila da budu nadlene za naplatu
poreza su:
a) Poreska uprava
b) Financijska policija.

PREDMET OPOREZIVANJA

U skladu sa vaeim zakonom, porez na promet robe se plaa na promet proizvoda

robe, koji slue krajnjoj potronji, dok se porez na promet usluga plaa na promet
usluga koje se obavljaju uz naknadu. Ovdje je bitno uoiti razliku izmeu predmeta
oporezivanja proizvoda, robe i usluga.
Proizvodi i roba su oporezivi kad se obavlja posljednja faza promet za potronju, a ne
posljednja faza prometa za proizvodnju.
Potronja se smatra fazom u kojoj proizvod prestaje postojati u svom fizikom i
kemijskom smislu i ne moe se ponovno pojaviti u istom obliku u prometu. Kod
proizvodnje (proizvodne potronje) proizvod se troi, ali njegova supstanca se ne
unitava, ve se prenosi na neki drugi proizvod ili uslugu kao budueg poreskog
nosioca. Ba u toj razlici potronje nalazimo razloge da se u prvom sluaju obraunava
porez, a u drugom sluaju ne.
Kod usluge je predmet oporezivanja samo usluga koja se plaa. Kod plaanja nije
definirano kojim sredstvima. Meunarodna praksa i nai propisi dozvoljavaju da se
usluge plate ili nadoknade kako novanim, tako i nenovanim sredstvima koje
suprotna strana (trailac) prihvati.
Prema Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga, promet proizvoda koji slue
krajnjoj potronji je:
1. Promet proizvoda koji je plaen gotovinom, ekom s tekueg rauna i kreditnom
karticom graana;
2. Uvoz, ukljuujui i privremeni uvoz;
3. Uzimanje vlastitih proizvoda, koje je proizvelo ili nabavilo pravno lice za vlastitu
krajnju potronju;
4. Davanje proizvoda bez naknade koje izvri pravno lice;
5. Manjak proizvoda kod pravnog lica, osim manjka proizvoda koji je nastao
djelovanjem vie sile ili je posljedica kanjivog djela;
6. Rashod koji je vei od rashoda dozvoljenog opim aktom pravnog lica;

23
 FINANSIJE

7. Koritenje proizvoda koje graanin ili pravno lice izradi za vlastitu upotrebu, a
koji podlijeu obvezi godinje registracije;
8. Davanje bez naknade motornog vozila ili plovnog objekta.
Prema istom Zakonu, u promet koji se ne smatra krajnjom potronjom, tj. na koji se ne
plaa porez, ubraja se:
1. Prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi trgovinom, a koje je te proizvode
nabavilo radi dalje prodaje;
2. Prodaja proizvoda, pravnom licu koje se bavi ugostiteljskom djelatnou, a koje
te proizvode nabavlja radi prerade, odnosno dalje prodaje;
3. Prodaja upotrebljavanih stvari neposredno izmeu graana i putem komisione
prodaje, osim prodaje upotrebljavanih motornih vozila, kao i prodaja
poljoprivrednih proizvoda koja se obavlja meu graanima na pijacama i
sajmovima;
4. Uvoz proizvoda, radi dalje prodaje;
5. Prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi remontom, popravkom i
servisiranjem proizvoda radi ugradnje u proizvode koji se popravljaju i
servisiraju.
Usluge na koje se ne plaa porez:
1. Kreditne usluge, usluge deponirane tednje, usluge osiguranja ivota, osiguranja
za ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti;
2. Zdravstvene i veterinarske usluge te usluge socijalne zatite;
3. Usluge koje obavljaju humanitarne ogranizacije;
4. Usluge vjerskih institucija;
5. Usluge koje obavljaju organi uprave;
6. Obrazovne i kulturne usluge, usluge muzeja, galerija, biblioteka, pozorine i kino
predstave, koncerti klasine muzike, sportske i koncertne priredbe u
humanitarne svrhe;
7. Izvozne usluge koje obave domaa pravna i fizika lica sa sjeditem u Federaciji,
stranim pravnim i fizikim licima, sa sjeditem u inozemstvu;
8. Usluge prevoza u meunarodnom prometu;
9. Usluge koje pravna i fizika lica obavljaju diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima;
10.Usluge ekshumacije;
11.Usluge meljave penice za potrebe robnih rezervi.
Ukoliko pravna lica nabavaljaju opremu za obavljanje registrirane djelatnosti, nabavit
e je bez poreza.
Preduzea e za svoju osnovnu djelatnost moi nabaviti i reprodukcijski materijal bez
poreza na promet.
Pravna lica iz oblasti zdravstva, koja obavljaju lijeenje i njegu bolesnika, mogu
nabavljati proizvode i potroni materijal bez poreza, pod uvjetom da ih troe u
obavljanju registrirane djelatnosti.
Institucije kao to su muzeji, biblioteke, arhiva, zarada za zatitu spomenika kulture,
arheoloke i restauratorske institucije, mogu za svoju osnovnu djelatnost vriti
nabavku reprodukcijskog materijala bez plaanja poreza na promet.
Ako je materijal nabavljen bez poreza za obavljanje osnovne djelatnosti, on se ne smije
koristiti kao predmet prodaje u originalnom obliku.
U nekim sluajevima su automobili osloboeni poreza na promet. Ako fiziko ili pravno
lice obavlja taksi poslove, dozvoljena je nabavka novog automobila u te svrhe bez
poreza, ali jednom u tri godine.

PORESKI OBVEZNIK

Iako se u praksi zna da je porez uraunat u krajnju cijenu koju na tritu prepoznajemo
pod nazivom ''maloprodajna cijena'', tj. porez plaa krajnji potroa plaajui krajnju

24
 FINANSIJE

cijenu potronje, prema zakonu, poreski obveznik je pravno ili graansko lice koje je
obavilo posljednji promet.
Za razliku od prethodnog sluaja, poreski obveznik poreza na promet je pravno ili
fiziko lice koje uvozi proizvode za vlastitu potronju, kao imalac konsignacijskog
skladita i vlasnik konsignacije.
Poreski obveznik je lice koje daje proizvode bez naknade, kao i lice kod koga je utvren
manjak proizvoda ili robe iznad dozvoljenog rastura.
Ukoliko proizvode koje smo nabavili bez poreza, koristimo nenamjenski, tj. u svrhu koja
nije osloboena poreza, automatski postajemo poreski obveznik.
Kada pravno lice nabavlja proizvode ili prima uslugu od graanina, tada je pravno lice
poreski obveznik, o emu posebno treba voditi rauna kod obrauna poreza.
Kod prometa sredstava koja podlijeu registraciji (kao to su automobili), moemo
imati tri razliita sluaja:
1. Ako pravno lice prodaje pravnom licu ili graaninu sredstvo, tada je poreski
obveznik kupac;
2. Ako graanin prodaje graaninu pomenuto sredstvo, poreski obveznik je prodavac;
3. Ako se kupoprodaja obavi uz posredstvo agencije, poreski obveznik je kupac.

PORESKA OSNOVICA

Kada govorimo o poreskoj osnovici, mislimo na definiranje prometne vrijednosti u koju

nije uraunat porez, a koja je predmet plaanja.
Fakturna vrijednost je vrijednost duga za kupljene proizvode koji dobavlja (povjerilac)
upisuje na fakturi ili raunu.
Ukoliko prodavac odobrava popust u prodaji, on se umanjuje od poreske osnovice tako
da se direktno smanjuje fakturna vrijednost, ali pod uvjetom da je popust (rabat)
pismeno ugovoren i ako je direktno unesen na fakturu na dan ispostavljanja fakture.
Zavisni trokovi nabavke obuhvaaju trokove od kojih zavisi nabavka: trokove
utovara, istovara, prevoza, osiguranja, carine, uvanja u toku transporta, montae i sl.
Kada fakturnoj vrijednosti, korigovanoj za rabat (ukoliko ga ima), dodamo trokove
nabavke, dobijemo vrijednost koju nazivamo nabavna vrijednost ili vrijednost sticanja
zaliha.
Na nabavnu vrijednost dodajemo obraunatu buduu razliku u cijeni kao zaradu, koju
kod trgovinskih preduzea nazivamo ''mara'', a kod ostali preduzea ''razlika u cijeni''.
Kada na nabavnu vrijednost dodamo maru, dobijemo poresku osnovicu. Kada
osnovicu poreza pomnoimo sa procentom poreza, dobijemo vrijednost koju nazivamo
obraunati porez.
Kada poresku osnovicu i porez saberemo, dobijemo maloprodajnu vrijednost, tj.
vrijednost koju emo ostvariti na tritu.
Osnovica poreza za usluge je plaena vrijednost usluge. Usluga se moe platiti u
novcu, robi ili protivuslugama.
Poreske osnovice poreza na promet usluga su razliite, a zavise od vrste usluge ili
vrste lica koja ih pruaju, kao to imamo u sljedeim sluajevima:
1. Kod obavljanja spoljnjotrgovinskih usluga, primljena provizija ili druga naknada
ostvarena u vidu redovnog ili vanrednog prihoda;
2. Kod usluga zastupanja pravnih i fizikih lica, provizija i druga naknada ostvarena
u vidu redovnog ili vanrednog prihoda;
3. Kod obavljanja agencijskih, posrednikih ili komisionih poslova, ostvarena
provizija i druga naknada u vidu redovnog ili vanrednog prihoda;
4. Kod obavljanja bankarskih i berzanskih usluga, ostvareni prihod po osnovu
provizije i druge naknade za obavljene poslove;
5. Kod usluga osiguranja, odnosno reosiguranja, ostvarena premija osiguranja;
6. Kod igara na sreu, vrijednost primljenih uplata;
7. Kod usluga obavljanja platnog prometa, provizija koju ostvari pravno ili fiziko lice
obavljanjem platnog prometa;

25
 FINANSIJE

8. Kod graevinskih usluga, vrijednost usluge koja u sebi ne sadri vrijednost

ugraenog graevinskog materijala i porez na promet proizvoda koji je plaen na
taj materijal.

PORESKA STOPA

Poreske stope poreza na promet proizvoda i usluga su proporcionalne i jedinstvene za

sve proizvode i usluge u FBiH, a utvruju se na osnovicu. Stopa poreza na promet je
20%, a usluga 10%. Postoje izuzeci u kojima su stope jednake nuli, ali to se smatra
oslobaajuim mjerama.

PORESKA OSLOBAANJA

Pod pojmom poreskog oslobaanja podrazumijevamo promet u kome ni sa jedne

strane (kupca niti prodavca), ne postoji poreska obveza. Takvi sluajevi su u praksi
poznati kao promet pod tarifom nula (poreska stopa nula).
U skladu sa Zakonom o porezu na promet, ne plaa se porez na promet proizvoda u
sljedeim sluajevima, tj. poresku stopu nula imaju:
1. Prehrambeni proizvodi:
a) sve vrste hljeba,
b) sve vrste mlijeka i mlijenih proizvoda,
c) sve vrste jestivog ulja,
d) jestive masti,
2. Proizvodi koji se izvoze;
3. Lijekovi i pomona ljekovita sredstva;
4. Proizvodi koji se uvoze, a za koje je propisano oslobaanje od plaanja carine;
5. Proizvodi koje nabavljaju strana diplomatska i konzularna predstavnitva;
6. Proizvodi koje humanitarne organizacije dobiju bez naknade;
7. Sredstva naoruanja za armijske snage Federacije, policiju i slubu bezbjednosti;
8. Voda;
9. Knjige, broure, asopisi i publikacije strunog, naunog, umjetnikog, kulturnog
i obrazovnog karaktera, udbenici, slubena glasila, dnevne i tjedne novine;
10.Oprema za bebe;
11.Ortopedske sprave i pomagala;
12.Putniki automobili za invalidna lica;
13.Proizvodi koje kao spomenike, muzejske i arhivske vrijednosti otkupljuju muzeji
i arhive;
14.Oprema za poljoprivrednu proizvodnju;
15.Pelarski proizvodi, oprema za pelarstvo i sredstva za zatitu zdravlja pela;
Pored navedenih sluajeva, poreza e biti osloboeni proizvodi ili dijelovi koji se daju ili
zamjenjuju u garantnom roku.
Kod prometa rabljenih automobila ili plovnih objekata (starijih od 2 godine), poreska
osnovica je vrijednost koja se uspostavlja kao razlika izmeu prodajne i nabavne cijene
(koja mora biti vea od 10% od nabavne vrijednosti). Ovo vai kada je kupac pravno
lice.

Obveza obraunavanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet usluga nastaje

u asu kada je obavljen promet proizvoda, odnosno kada je obavljena usluga za koju je
propisano plaanje poreza na promet.
Smatra se da je promet proizvoda obavljen, odnosno da je usluga izvrena:
1. U asu izdavanja rauna o prodaji proizvoda, odnosno obavljanju usluge;
2. U asu isporuke proizvoda, ako je obavljena prije izdavanja rauna, odnosno u
asu obavljanja usluge, ako je usluga obavljena bez izdavanja rauna;
3. U asu uzimanja vlastitih proizvoda za vlastitu krajnju potronju ili upotrebu;
4. U asu nastanka obveze plaanja carine;

26
 FINANSIJE

5. U asu prelaska preko carinske crte, ako se radi o privremenom uvozu motornih
vozila;
6. U asu isporuke proizvoda koji su dati bez naknade;
7. U asu utvrivanja manjka i rashoda proizvoda.

ROKOVI PLAANJA POREZA

Porez na promet proizvoda i usluga obveznik plaa:

a) U roku od 5 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao, ako se radi o
pravnom licu,
b) U roku od 15 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao, ako se radi o
fizikom licu.
Ovdje moramo razlikovati promet proizvoda i usluga. Kod proizvoda je bitno da je
nastao promet, a kod usluga da je usluga obavljena i naplaena.
Ako je isporuka robe i izdavanje rauna u razliitom vremenu, rok tolerancije je 30
dana (pod uvjetom da je roba ranije otpremljena).
Kod prodaje automobila iz uvoza, rok plaanja poreza je 15 dana od prodaje.
Kod izvoza imamo specifinu situaciju: pravno i fiziko lice koje je izvezlo proizvode koji
nisu naplaeni u roku od 120 dana od dana izvoza, ili u tom vremenu nosi osigurani
dokazi o izvozu, duni su uplatiti porez kao da je promet obavljen na domaem tritu i
to prvog dana po isteku 120 dana od izvoza.
Poreski izvjetaj pravno lice sastavlja 15, a fiziko lice 30 dana po isteku mjeseca
obrauna poreza. Konaan obraun poreza za proteklu godinu sastavlja se i predaje
nadlenom organu najkasnije 28. februara tekue godine za prethodnu godinu, dok je
taj rok fizikom licu do kraja januara tekue godine za prethodnu godinu.

ZASTARA PORESKIH OBVEZA

Pravo na zastaru poreski obveznik koristi u periodu od 5 godina od nastanka poreske

obveze. U tom sluaju zastarijeva pravo na porez, kamatu, kaznu i trokove prisilne
naplate.
Ako se dogodilo da je poreski obveznik preplatio poresku obvezu ili vie platio kamate,
kazne i drugih trokova, pravo na povrat istie 5 godina od uplate.
Rok zastare prekida poreski organ ili organ financijske policije i od tada tee novi rok
zastare. To znai da apsolutni rok zastare iznosi 10 godina od prvog roka i bez obzira
na prekid zastare.
Nadzor nad obraunom obveza poreza na promet i plaanja istih ima Porezna uprava i
Financijska policija.
Organ nadlean za kontrolu poreza na promet moe rjeenjem privremeno zabraniti
poreznom obvezniku dalji rad peaenjem poslovnih prostorija, onemoguavanjem
koritenja postrojenja, ureaja i druge opreme za rad, odnosno raspolaganja
sredstvima na iro i drugim raunima dok se ne uklone sljedei razlozi postojanja
zabrane:
1. Ako nadleni organ ne moe pronai poreznog obveznika na prijavljenoj adresi;
2. Ako porezni obveznik ne dozvoli kontrolu nadlenom organu;
3. Ako porezni obveznik ne osigura uvjete za obavljanje kontrole;
4. Ako porezni obveznik ometa ovlateno lice prilikom kontrole;
5. Ako porezni obveznik ne posjeduje evidenciju i dokumentaciju o prometu
proizvoda;

27
 FINANSIJE

6. Ako porezni obveznik ne d na uvid dokumentaciju u vezi sa utvrivanjem obveze

poreza na promet;
7. Ako porezni obveznik ne obraunava, ne uplauje ili ne plaa porez na promet;
8. Ako porezni obveznik u toku jedne kalendarske godine u tri ponovljena sluaja ne
izda kupcu raun prilikom prodaje proizvoda ili obavljanja usluge;
9. Ako porezni obveznik ne obavi popis po nalogu organa koji obavlja kontrolu.
alba izjavljena protiv rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.
Kod povrata poreza, kamate i drugih trokova, rok za povrat tee od tridesetog dana
od podnoenja zahtjeva, nakon ega pravno ili fiziko lice ima pravo na zateznu
kamatu za dane kanjenja.
Novanom kaznom 5.000-150.000 KM, kaznit e se za prekraj porezni obveznik
pravno lice:
1. Ako u svojstvu kupca prilikom nabavke proizvoda da prodavcu netane podatke
na osnovu kojih proizvode nabavlja za namjene zbog kojih se ne plaa porez na
promet ili se plaa po nioj stopi;
2. Ako nabavljene proizvode koji predstavljaju materijal za reprodukciju ili opremu
upotrijebi za druge svrhe;
3. Ako nabavljene proizvode na koje nije plaen porez na promet zbog njihove
namjene proda bez obrauna poreza kupcu koji nema pravo na povlatenu
nabavku;
4. Ako u fakturi o prodaji ne unese propisane podatke ili unese netane podatke;

5. Ako pri prodaji proizvoda u iju je cijenu uraunat porez na promet ne iskazuje
posebno prodajnu cijenu bez poreza na promet;
6. Ako proizvoa, odnosno uvoznik derivata nafte ne obiljeava pojedinano svaki
proizvedeni, odnosno uvezeni proizvod.
7. Ako ne vodi evidenciju o koliinama i vrstama proizvoda na nain predvien
zakonom ili je vodi netano;
8. Ako kod promjene poreznih stopa ne obavi popis proizvoda na zalihama ili ako u
nove cijene ne urauna poveani, odnosno smanjeni porez na promet;
9. Ako ulje za loenje stavlja u promet na benzinskim crpkama ili drugim
maloprodajnim mjestima ili ako upotrijebi ulje za loenje lako ili lako specijalno za
svrhe za koje se po zakonu ne mogu upotrebljavati.
Novanom kaznom 1.000-100.000KM kaznit e se za prekaj obveznik-pravno lice:
1. Ako ne obrauna ili netano obrauna porez na promet ili obraunati porez ne
uplati na propisani nain;
2. Ako porez na promet ne obraunava na zakonom predvien nain, odnosno ako ga
obraunava netano ili ako obraunati porez ne uplati u propisanom roku;
3. Ako ne podnese konaan obraun poreza na promet zajedno sa poreznom prijavom
i ne uplati porez na promet.
Novanom kaznom 1.000-100.000KM kaznit e se porezni obveznik-pravno lice:
1. Ako ne podnese ili ne podnese pravovremeno izvjetaj o obraunatom i uplaenom
porezu ili konaan obraun poreza na promet;
2. Ako prilikom prodaje proizvoda ili obavljanju usluga ne izda raun kupcu odnosno
ne evidentira ili netano evidentira promet ili ne istakne obavijest o obvezi
izdavanja odnosno uzimanja rauna;
3. Ako ometa ovlateno lice prilikom obavljanja kontrole obrauna i plaanja poreza,
odnosno ne predoi evidenciju i dokumentaciju u roku koji odredi nadleni organ;
4. Ako prodavac ne ispostavi i ne poalje odmah, a najdue u roku od 5 dana od dana
objavljenog prometa, kopiju fakture o prodaji motornog vozila Poreznoj upravi.

28
 FINANSIJE

DOPRINOSI
Za razliku od poreza, koji se smatraju budetskim prihodima, doprinosi su kategorije
prihoda nosilaca osiguranja. To znai da se iz doprinosa financiraju direktno institucije
koje drava formira, a koje trebaju brinuti o odreenim nivoima osiguranja opeg
standarda stanovnitva, u odreenim sluajevima u uvjetima zaposlenosti, a u drugim
u uvjetima nezaposlenosti.
Doprinosi kao kategorija obveznog izdvajanja poslodavca po osnovi isplaenih
primanja mogu biti:
a) Obavezni
b) Neobavezni
Zakon o doprinosima regulira pitanja obaveznih doprinosa kao to su doprinosi za:
1. Penziono i invalidsko osiguranje,
2. Zdravstveno osiguranje,
3. Osiguranje od nezaposlenosti.
Postoje jo neki doprinosi koji se smatraju obveznim, a koje reguliraju kantonalni
propisi, kao to je doprinos za provoenje socijalne politike, tj. financiranje slubi
socijalne zatite.
Na osnovu vrste doprinosa u sistemu su formirane slube koje se brinu o prikupljanju,
ali i troenju odreenih doprinosa. Smatramo ih direktnim korisnicima doprinosa, a to
su:
1. Fond penziono-zdravstvenog osiguranja,
2. Fond zdravstvenog osiguranja,
3. Agencija za zapoljavanje.
Kad se govori o vrstama doprinosa, moemo ih promatrati u skladu sa osnovicom na
koju se obraunavaju kao:
1. Doprinose iz linih primanja i drugih prihoda osiguranika;
2. Doprinosi na isplaena lina primanja na teret poslodavca (za osnovicu uzimaju
bruto plau i druga lina primanja);
3. Doprinosi koji se plaaju na druge izvore, koje obezbjeuju obveznici.
U ovom sluaju bitno je uoiti napomenu doprinosi ''iz'' i doprinosi ''na''. Jedni se
izdvajaju iz plate i zajedno sa neto platom i porezima ine bruto platu, dok se drugi
obraunavaju na platu, ali ih plaa poslodavac na teret vlastitih trokova poslovanja.
Obveznik doprinosa iz linih primanja i drugih prihoda osiguranika po zakonu je fiziko
lice rezident Federacije:
1. Koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica
rezidenta Federacije;
2. Koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu dunost te za obavljanje dunosti
ostvaruje plau ili drugu naknadu;
3. Koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizikog lica nerezidenta
Federacije, meunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i
konzularnog predstavnitva, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno;

4. Koje je od pravnog ili fizikog lica rezidenta Federacije, kod kojeg je u radnom
odnosu, upueno na rad ili struno usavravanje u inozemstvo, ako nije obavezno
osigurano po propisima drave u koju je upueno;
5. Koje je zaposleno u inozemstvu kod inozemnog poslodavca, ako nije obavezno
osigurano kod inostranog socijalnog osiguranja;
6. Koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno
zanimanje;
7. Koje ostvaruje prihod od autorskih prava, a nije obavezno osigurano po drugom
osnovu;
8. Koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem;
9. Vrhunski sportai, ako nisu obavezno osigurani po drugom osnovu;
29
 FINANSIJE

10.Druga fizika lica rezidenti Federacije, u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i

invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti.
Obveznik doprinosa iz linih primanja i drugih primanja osiguranika kao nerezident
Federacije je fiziko lice koje je na teritoriji Federacije:
1. U radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica rezidenta Federacije;
2. Zaposleno kod pravnog ili fizikog lica nerezidenta federacije, ako meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno;
3. Zaposleno kod meunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i
konzularnog predstavnitva, ako meunarodnim ugovorom nije drukije
predvieno.
Za razliku od prethodnih obveznika, Zakon je utvrdio da su obveznici doprinosa na
isplaena lina primanja na teret poslodavca:
1. Pravna i fizika lica rezidenti Federacije, koje zapoljava radnike za radnike u
radnom odnosu i s njima izjednaene osiguranike;
2. Fiziko lice rezident Federaciju koje samostalno obavlja privrednu djelatnost,
profesionalnu i drugu djelatnost kao svoje osnovno zanimanje.
Rezident Federacije je fiziko lice koje na teritoriji Federacije ima prebivalite ili
boravite status rezidenta Federacije pripada uposlenim u diplomatskim i konzularnim
predstvanitvima u inostranstvu, ako se na ta primanja ne plaa doprinos u zemlji u
kojoj uposlenik radi.
Rezident Federacije je fiziko lice koje je upueno iz Federacije, ak i ako u inozemstvu
obavlja poslove za meunarodnu organizaciju.
Osnovica za obrauna doprinosa je:
1. Bruto plaa zaposlenog radnika, rukovodioca i pripravnika;
2. Bruto plaa ili druga naknada funkcionera, koja zamjenjuje plau;
3. Naknada plae za prekid rada koji nije prouzrokovao radnik;
4. Naknada plae za vrijeme praznika za koje se po zakonu ne radi;
5. Naknada plae za vrijeme odsustva sa posla radnika u vrijeme koritenja godinjeg
odmora;
6. Naknada plae za vrijeme odsustva radnika sa posla radi obrazovanja i strunog
osposobljavanja i prekvalifikacije radnika;
7. Naknada plae u sluajevima privremene sprijeenosti za rad uslijed bolesti do 42
dana;

8. Naknada plae zbog povreda na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti;

9. Bruto-plaa odnosno naknada plae radnika koji samostalno obavlja privrednu,
profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje;
10.Prosjena mjesena bruto-plaa zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije prema
posljednjem objavljenom podatku, za lice koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili
glavnim zanimanjem;
11.Primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportaa;
12.Ostala primanja i naknade fizikih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom
osnovu.
U sluaju da doprinosi nisu isplaeni, postupa se po principu izdavanja rjeenja o
prinudnoj naplati. Kod kaznenih odredbi za neplaanje doprinosa, kazne su utvrene u
vremenu, ali sa znatnom progresijom:
a) Za kanjenje due od 30 dana, platiti 2 puta vei iznos doprinosa;
b) Za kanjenje due od 60 dana, platiti 3 puta vei iznos doprinosa;
c) Za kanjenje due od 90 dana, platiti 5 puta vei iznos doprinosa.

ADMINISTRATIVNE TAKSE

30
 FINANSIJE

Administrativne takse, kao dio budetskog prihoda, predstavljaju naknadu fizikih i

pravnih lica za usluge koje pruaju dravni organi za jasno utvrene usluge i jasno
definirane iznose.
Administrativne takse su vrijednosti usluga utvrene tarifom o taksama, koje plaaju
fizika i pravna lica u postupcima pred institucijama BiH, prilikom podnoenja
odreenih spisa ili vrenja radnji.
Spisak radnji koje institucije BiH obavljaju fizikim i pravnim licima i graanima uz
naplatu takse utvren je Taksenom tarifom. Dakle, s jedne strane imamo lice koje trai
uslugu od institucija BiH, a s druge strane institucije BiH, ovlatene za pruanje usluga
i ovlatene da naplate taksu za takve usluge.
Ukoliko po jednom zahtjevu postoji vie obveznika, njihova obveza je solidarna, tj.
snosit e je svi obveznici kao korisnici usluge koju daje drava po tom zahtjevu.
Taksa kao troak podnosiocu zahtjeva i prihod budeta nastaje po tri osnova:
1. Za podneske u trenutku kada se predaje, a podneske date u zapisnik kada se
zapisnik sastavlja
2. Za rjeenje i druge isprave u trenutku podnoenja zahtjeva za njihovo
izdavanje;
3. Za pravne radnje u trenutku podnoenja zahtjeva za izvrenje tih radnji.
4. Za podnesak primljen bez takse smatra se da nije valjan i da ga ne treba
razmatrati, odnosno rjeavati. Izuzetak su podnesci koji su osloboeni taksi.

Postoje sluajevi kada se podnesak mora uraditi potom ili jednostavno dravni organ
dobije podnesak potom bez odgovarajue takse. Primalac podneska je duan u tom
sluaju napraviti opomenu. U roku od 8 dana od dana prijema opomene, podnosilac
zahtjeva je duan uplatiti redovnu taksu i trokove opomene. Nadleni organ e
pokrenuti aktivnosti koje se zahtijevaju takvim podneskom, meutim, rjeenje ili drugi
akt koji se trai ne moe dati dok se ne uplati taksa i trokovi opomene. Ako se radi o
podnesku iz inostranstva koji je potom stigao kod nadlenog dravnog organa, nee
se pisati opomena, ve e podnesak biti rijeen, a taksa se naplauje pri uruenju
rjeenja.
Zakonom je predvieno tko i kada je osloboen plaanja taksi u zemlji ili inozemstvu
(od tzv. konzularnih taksi taksi koje se plaaju u inostranstvu organima BiH sa
sjeditem u inostranstvu).
Takse ne plaaju:
1. Institucije BiH,
2. Humanitarne i dobrotvorne organizacije registrirane u BiH,
3. Strana diplomatska i konzularna predstavnitva u diplomatskim i konzularnim
poslovima,
4. Graani, za akte o zasnivanju radnog odnosa u institucijama BiH,
5. Spisi i radnje ije je oslobaanje od taksi predvieno meunarodnim ugovorom,
6. Izbjeglice u inozemstvu, dravljani BiH, za podneske u diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima u inozemstvu, plaaju 50% od vrijednosti propisanih konzularnih
taksi,
7. Zahtjev za povrat nepravilno naplaenih taksi,
8. Zahtjevi u postupku za ispravku greki u rjeenjima ili drugim ispravama ili
slubenim propisima.
Kod institucija BiH i na teritoriji BiH, takse se plaaju iskljuivo u gotovu.
Ako se obvezniku taksa naplauje prisilnim putem, to vre organi prisilne naplate
poreza graana ili po postupku prisilne naplate poreza od pravnih lica.
Ako pogreno naplaenu taksu treba vratiti, potrebno je da lice kome se vraa taksa
podnese zahtjev organu kome je taksa plaena. Vraene takse predstvaljaju rashod
budeta BiH, odnosno organa koji je taksu naplatio.
I kod takse postoje rokovi zastare, ali znatno krai od rokova zastare poreza. Pravo na
naplatu taksi zastarjeva u roku od 2 godine od dana kada je taksa trebala biti plaena.

31
 FINANSIJE

Za sluaj vie plaene takse, povrat se moe uiniti u roku najduem 2 godine od kada
je taksa plaena. Zakon o ovim sluajevima nije predvidio mogunost prekida zastare.
Tarifom za takse u BiH obuhvaene su tarife za:
1. Podneske
2. Rjeenja
3. Uvjerenja
4. Ovjere prepisa i izvode
5. Miljenja
6. Oblast meunarodnog cestovnog i vanjskog prometa
7. Putne isprave i dravljanstva
8. Vanjsku trgovinu.
Danas se pored administrativnih, pojavljuju razliiti oblici taksi koje su predviene kao
poseban prihod odreenih javnih preduzea ili nadlenih institucija, kao to su:
komunalne takse, sudske takse, takse za koritenje gradskog zemljita i sl.

BUDET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I

RASHODA
Budet kao pojam se najjednostavnije moe definirati kao prikupljanje prihoda sa
ciljem zadovoljenja javnih potreba.
Rije ''budet'' ima korijen u francuskoj rijei ''bougette'' i engleske rijei ''budget'', a
oznaava vreicu ili torbu u kojoj su informacije o prihodima i rashodima.
Rije budet se danas moe navesti kao izraz u irokoj upotrebi kao to je kuni budet
porodini budet, budet projekta, itd.
Ono to je ozvanieno kao dokument, o emu se donosi poseban zakon, poseban
pravilnik o prihodima i rashodima jest budet dravnih organa. Zbog toga se pod
pojmom budeta podrazumijevaju prihodi i rashodi dravnih organa. Zbog njegovog
znaaja, za budet je izraen i poseban kontni plan, posebna klasifikacija budeta kao
podloga za trezorsko poslovanje.
Ono to posebno obiljeava budet jest determinanta vremena. To znai da mora biti
odreeno vrijeme, za koji se budet donosi.
Budet sa sobom nosi odreene aktivnosti, od pripreme do nadzora kao to su:
1. Pripremne radnje za izradu budeta,
2. Izrada budeta,
3. Usaglaavanje (usvajanje) budeta,
4. Izvrenje budeta (prikupljanje prihoda i pokrie rashoda,
5. Rebalans budeta,
6. Nadzor i revizija budeta.
Prema Zakonu o budetu u FBiH, budet je procjena godinjih prihoda i primitaka te
utvren iznos izdataka i drugih plaanja Federacije, odnosno kantona, gradova i
opina, koje odobrava Parlament FBiH, odnosno zakonodavna tijela kantona, gradska
vijea i opinska vijea.
Budet je, dakle, procjena, tj. plan prihoda te na osnovu plana napravljen raspored
pokria rashoda, koji moraju biti odobreni od razliitih nivoa Parlamenata, a koji
konano usvaja Parlament FBiH.
Nakon usvajanja, budet postaje javni dokument i obavezno se objavljuje u Slubenim
novinama FBiH.
Svaki budet nosi sa sobom karakteristiku privrednog, socijalnog i politikog
dokumenta.
Budet sa sobom nosi karakteristiku analitinosti, tj. mora se jasno vidjeti iz kojih
izvora Vlada planira obezbjediti i koliko prihoda, kao i koje potrebe i koliko e
financirati drava iz budeta.

32
 FINANSIJE

Zakonom o budetu se ureuje nain izrade, donoenje i izvravanje budeta FBiH,

budeta kantona, gradova, opina, kao i financijski planovi van budetskih fondova.
Zakon regulira i pitanja zaduivanja u ime drave, samo voenje raunovodstva
budeta i nadzor nad budetom.
Budet u smislu Zakona o budetu se uvijek donosi za financijsku godinu (od 1.1. do
31.12. iste godine). Postoje i zemlje u kojima se financijska godina ne poklapa sa
kalendarskom (SAD, Australija...).
Vanbudetski fond je pravno lice, utvreno na osnovu zakona, sa posebnim zadatkom,
koje se financira iz namjenskog poreza i neporeznih prihoda meu koje prije svega
ubrajamo doprinose.
Budetski korisnici su ministarstva i druga tijela uprave kao i ostali korisnici za koje
Parlamant prihvati da se financiraju djelimino ili u cijelosti iz budeta.
U okviru Federalnog ministarstva financija, uspostavlja se trezor koji ima svrhu da
planira izvrenje budeta, njegov nadzor, upravljanje novanim tokovima, kao i
voenje, jedinstvenog rauna trezora u okviru jedinstvenog raunovodstva trezora, a
sve sa ciljem jedinstvene kontrole, odnosno centralizirane kontrole izvrenja budeta.
U skladu sa uspostavom Federalnog trezora, uspostavljaju se Kantonalni trezori.
Korisnici budeta imaju pravo samostalno rasporeivati prihode iz budeta koji su im
raspodjelom pripali, a u skladu sa zakonskom procedurom.
S obzirom da budet predstavlja svojevrstan bilans prihoda i rashoda, mora zadovoljiti
princip ravnotee, tj. da se rashodi rasporeuju na nivou predvienih prihoda.
Ako bi bilo koja odluka koja se donosi u toku godine poremetila ravnoteu budeta
(smanjila prihode ili poveala rashode), moraju biti predvieni prihodi za ravnoteu.

BUDETSKI PRIHODI

Budet na svim nivoima, od opine do Federacije, predvia istu strukturu grupa

prihoda, a to su:
1. Porezni prihodi utvreni zakonom,
2. Neporezni prihodi (prihodi od poduzetnitva i imovine od administrativnih i
sudskih taksi, novanih kazni),
3. Prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti budetskih korisnika,
4. Domae i inostrane donacije.

Porezni prihodi

Prihodi od poreza obuhvaaju:

1. Porez na dobit od pojedinaca i preduzea,
2. Doprinos na socijalnu zatitu,
3. Porez na plae i naknade plaa,
4. Porez na imovinu
5. Porez na prodaju dobara i usluga, na ukupan promet ili dodatnu vrijednost i porez
na promet proizvoda i usluga,
6. Prihod od akciza (poseban porez),
7. Porez na meunarodnu trgovinu i transakcije (razne vrste poreza i taksi u
meunarodnom prometu),
8. Ostale vrste poreza koje nemaju posebnu klasifikaciju.

Neporezni prihodi

U ovu kategoriju prihoda ubrajamo:

1. Prihode od poduzetnikih aktivnosti imovine, kao i prihode pozitivnih kursnih
razlika,
2. Naknade, takse i prihode od pruanja javnih usluga,
3. Novane kazne koje budet naplati,

33
 FINANSIJE

4. Kao posebna kategorija prihoda budeta, pojavljuju se carine i ostale uvozne

naknade i poseban porez na uvozne proizvode.
Kao poseban budetski prihod pojavljuje se takoer i prihod od budeta vieg nivoa
niem nivou budetskih korisnika. Takav prihod se prima za podmirenje rashoda
sljedeeg tipa:
1. Plate i naknade trokova zaposlenih,
2. Naknade skuptinskim zastupnicima,
3. Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi,
4. Izdaci za materijal i usluge,
5. Tekui grantovi koje daje budet,
6. Kapitanli grantovi koje daje budet,
7. Kamate koje plaa budetski korisnik drugima,
8. Prihod za kapitalne izdatke koje primamo od vieg budetskog nivoa (za
nabavku stalnih sredstava).
U kategoriju kapitalnih primitaka se ubrajaju:
1. Prihodi od prodaje stalnih sredstava,
2. Prihodi od prodaje robnih rezervi,
3. Kapitalni grantovi od nevladinih organizacija,
4. Kapitalni primici iz inozemstva,
5. Kapitalni grantovi od ostalih nivoa vlasti,
6. Naplaeni anuiteti datih kredita i povrat kapitala.
Svi navedeni prihodi budeta mogu se sa aspekta ronosti promatrati kao tekui i
kapitalni.
Tekui prihodi se obraunavaju na bazi tekue imovine i tekuih novanih tokova, a
kapitalni prihodi svoj izvor zasnivaju na stalnoj imovini ili dugoronoj osnovi obrauna
gdje se samo jedan dio prihvaa kao tekui prihod.

BUDETSKI RASHODI

Budetski rashodi na svim nivoima imaju sljedeu strukturu:

1. Tekui izdaci rashodi (plae, naknade plaa, trokovi materijala i usluga),
2. Kapitalni izdaci (nabavka stalne imovine, kapitalni transferi),
3. Rashodi datih zajmova i udjeli u osnivakom kapitalu umanjenih za otplate
zajmova.
U kategoriju tekuih rashoda budetske jedinice ubrajamo:
1. Bruto plae i naknade zaposlenih radnika i skuptinskih zastupnika,
2. Doprinosi koje plaa poslodavac kao budetski korisnik,
3. Rashodi za materijal i plaanje usluga (putni trokovi, komunalne usluge,
bankarske usluge i dr.),
4. Rashodi tekuih grantova i subvencije u zemlji i inozemstvu,
5. Kapitalni grantovi u zemlji i inostranstvu koji dospjevaju kao tekui rashod,
6. Rashodi kao doznake niim nivoima budeta za rashode usvojene zakonom o
budetu ili rashode iz internog odnosa, koji imaju tretman tekuih izdataka i za
primaoca sredstava.

SUFICIT I DEFICIT BUDETA

Kod izvrenja budeta, treba da se uspostavi meusobno sueljavanje prihoda i

rashoda na nivou 31.12. svake godine, ili i ranije ako za to postoje dovoljno uvjerljivi
razlozi kako bi se blagovremeno donijele mjere u vezi rebalansa budeta.
Budetski korisnici ne formiraju financijski rezultat kao preduzea, tj. ne iskazuju dobit
ili gubitak, ali iskazuju razliku prihoda nad rashodima ili razliku rashoda nad prihodima,
to je osnova za rebalans ili prijenos vika prihoda u narednu godinu, kao podrka
budetu naredne godine kao suficit.

34
 FINANSIJE

Budetski korisnici nisu poreski obveznici poreza na dobit po Zakonu o porezu na

dobit, jer je taj porez koji se zaraunava preduzeima upravo prihod budeta.
Kada se pojavi pozitivna razlika prihoda nad rashodima kod budetskog korisnika, tada
kaemo da smo ostvarili suficit budeta. To za budetskog korisnika ujedno znai i
likvidnost u poslovanju, tako da nema dospjelih, a neplaenih obveza.
U suprotnom sluaju, kada imamo viak rashoda nad prihodima, kaemo da smo
ostvarili deficit. To znai da prihodi ne pristiu u budetskom nivou, dok se rashodi
ostvaruju u budetskom nivou ili ak i veem nivou od rashoda usvojenih budetom.
Deficit moe nastati i u sluaju kada se prihodi ostvare na nivou usvojenog budeta, a
rashodi nastanu u veem iznosu od usvojenih.
Deficit ujedno znai nelikvidnost u tekuoj budetskoj godini, a ujedno i neispunjavanje
osnovnih zahtjeva budeta, to predstavlja i preduvjet za poetak krize.
Godinjim budetom se utvruje nivo deficita i nain njegovog rjeenja po sistemu
zaduivanja, a u nivou odobrenog zaduenja deficita.
Zabranjeno je vriti isplate sa rauna budetskog korisnika iznosa koji nisu budetom
predvieni.

ROKOVI I PROCEDURE DONOENJA BUDETA

Ministarstvo financija je obvezno u suradnji sa tijelima Federalne uprave nadlenim za

privredni razvoj napraviti preliminarni izvjetaj i privrednoj i fiskalnoj politici do 30.06.
tekue godine za sljedeu i fiskalnu godinu.
Rok od 6 mjeseci tekue godine se smatra dovoljnim za realnu procjenu stanja u
narednoj godini. S obzirom da je to preliminarni okvir budeta, ostavljeno je dovoljno
vremena da se u narednom periodu odreene pozicije korigiraju.
Dobijeni prijedlog Vlada FBiH je duna u roku od 15 dana (do 15.07.tekue godine)
razmotriti preliminarni prijedlog i zauzeti svoj stav.
Na osnovu stavova Vlade, Ministar financija FBiH obvezan je budetskim korisnicima
uputiti akt (uputstvo) o nainu i elementima izrade godinjeg budeta najkasnije do
22.07. tekue godine za narednu godinu. U skladu sa ovim zahtjevom ovo uputstvo
Ministar financija alje svim budetskim korisnicima.
Prijedlog zahtjeva budetskih korisnika mora sadravati:
1. Prihode i izdatke koji se pokrivaju;
2. Saeti prikaz i strukturu zaposlenih za koje se trae budetska sredstva;
3. Obrazloenje previenih potreba;
4. Prijedloge zahtjeva koji se odnose na budue obveze ili viegodinje izdatke,
ukljuujui investicione projekte;
5. Kapitalni projekti, ukljuujui procjenu iznosa kojima e se teretiti budet u
narednim godinama nakon izvrenja projekta.
Na osnovu prijedloga zahtjeva budeta, Ministar financija razmatra prijedlog prihoda i
rashoda i procjenjuje realnost zahtjeva te izrauje konaan prijedlog budeta za
narednu godinu i predlae ga Vladi Federacije do 15.10. tekue godine za narednu
godinu.
Premijer prijedlog budeta podnosi Vladi na usvajanje, nakon ega ga podnosi
Parlamentu FBiH. Do 15.11. tekue godine za narednu godinu. Prijedlog budeta koji se
alje na usvajanje Parlamentu mora biti detaljan prikaz svih javnih prihoda i rashoda
budeta.
Budetom mora biti utvren prijedlog rasporeda eventualnog vika ili nadoknada
eventualnih manjkova.
Vano je znati da prihodi budeta nisu ogranieni u svom ostvarenju samim budetom,
to znai da nemaju limit zbog same procjene. To znai da se mogu ostvariti i prihodi
znatno vei od predvienih budetom, ako se za to stvore povoljni uvjeti.
Sa rashodima je sasvim drukije. Oni se ne mogu initi u veem iznosu nego to su
predvieni budetom, jer bi to znailo budetsku neravnoteu. Jo vanije je

35
 FINANSIJE

ogranienje u budetu da se ne moe napraviti budetski rashod, ako nije predvien

budetom kao kategorija, podkategorija ili pozicija.

Zakonom je dozvoljen izuzetak u budetu, da se moe odstupiti u rashodima ili odlivu

budeta kad se radi o plaanju kamata i glavnice po dugovima.
Zakonodavac je predvidio i kategoriju budetske rezerve koja u naim uvjetima iznosi
5% od vrijednosti budeta, a predviena je za rjeavanje hitnih i nepredvidivih
izdataka.
Budet je nakon usvajanja na Parlamentu javni dokument, obvezan za izvrenje i
objavljivanje u ''Slubenim novinama'' 15 dana po usvajanju.
Ako Parlament ne usvoji budet do kraja godine, tada se financiranje budetskih
korisnika vri privredno, za to se donosi posebna odluka na Parlamentu, ali najdue za
period od 3 mjeseca, tj. do 31.03. i za nivo od najvie budeta iz prethodne fiskalne
godine.
Ako bi se dogodilo da su odreene obveze previene budetom ostale neizvrene do
31.12. tekue godine, mogu se izvriti najkasnije do 31.01. naredne godine i da se
pripadaju rashodima fiskalne godine u kojoj su obveze bile i previene. Nakon 31.01.
tekue godine rashodi podmireni za obveze iz budeta prethodne godine smatrat e se
rashodima godine u kojoj su izmireni.
Ukoliko Federacija treba da se zadui u zemlji ili inozemstvu, takvu odluku donosi
Parlament FBiH na prijedlog Vlade FBiH, ali najvie do 20% od vrijednosti previenog
budeta koji se kreditira.
Budetski korisnici su duni do kraja februara tekue godine izraditi izvjetaj o
izvrenju budeta za prethodnu godinu i dostaviti ga nadlenom ministarstvu.
Budet, kao financijski dokument, podloan je reviziji, kako sa aspekta prihoda, tako i
sa aspekta rashoda. Revizija budeta je nadlena za reviziju budeta u FBiH,
kantonima, gradovima i opinama.

AUTORSKO PRAVO
Autorsko pravo proizlazi iz autorskog djela i spada u financijska prava fizikih lica.
Zakon o autorskom pravu podrazumijeva pod autorskim djelima djela dravljana BiH ili
lica koja nisu dravljani BiH, a imaju prebivalite u BiH, ako su objavljena i BiH, ili u
inozemstvu, kao i autorska djela koja nisu objavljena, a uivaju zatitu u skladu sa
ovim zakonom.
Pod kategorijom autorskog djela iz kojeg proizlazi autorsko pravo, smatra se
individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih
oblika stvaralatva, bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja, kao to su:
1. Pisana djela (knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci i ostali napisi i
kompjuterski programi);
2. Govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode);
3. Dramska i dramsko-muzika djela;
4. Koreografska i pantomimska djela;
5. Muzika djela, s rijeima ili bez rijei;
6. Filmska djela i djela stvorena na nain slian filmskim djelima;
7. Djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal
od kojeg su sainjena, te ostala djela likovnih umjetnosti;
8. Djela svih grana primijenjenih umjetnosti i indutrijskog oblikovanja;
9. Fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom;
10.Kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.);
11.Planovi, skice i plastina djela, koja se odnose na geografiju, topografiju,
arhitekturu ili drugu naunu ili umjetniku oblast.

36
 FINANSIJE

U skladu sa pomenutim zakonom, u kategoriju zatienih autorskih prava nisu

uvrtena prava na:
1. Ideje, koncepte, postupke, radne metode, matematike operacije, naela, otkria;
2. Zvanine tekstove iz oblasti zakonodavstva i uprave, osim ako nisu objavljeni kao
autorski prevod;
3. Strune izvjetaje, referate, slubene akte ili slian rad nastao u vrenju radnih
obveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti.
Vlasnik autorskog djela je fiziko lice koje je stvorilo dato djelo, koje nosi karakteristike
''autorskog'', prema vaeem zakonu.
Ako je odreeno autorsko djelo rezultat rada (stvaranja) vie lica i ako je djelo
nedjeljivo, tada im pripada nedjeljivo autorsko pravo (koautorsko pravo). Koautorsko
pravo se ureuje ugovorom koautora koji sami reguliraju svoja prava i eventualne
obveze u skladu sa zakonom.
Ako lice stvara autorsko djelo za poslodavca, to se pravo prenosi na rok od 5 godina,
ako ugovorom nije drukije rijeeno, a nakon 5 godina autorsko djelo pripada iskljuivo
autoru. Izuzetak ine softveri stvoreni u preduzeu (kod poslodavca) za vrijeme
radnog vremena, koji pripadaju trajno poslodavcu jer su financirani kroz platu, za
vrijeme trajanja radnog odnosa, kao osnovni radni zadatak, odnosno proizlaze iz opisa
zadataka radnog mjesta uposlenog.
Ako se odreeno autorsko pravo stjee po osnovu ugovora djelu, tada pripada
iskljuivo autoru (osim ako ugovorom nije drukije predvieno).
Autorsko pravo sadri:
a) Imovinsko pravo ovlatenja,
b) Lino-pravna ovlatenja.
Svoja prava koritenja autor prenosi na drugo lice autorskim ugovorom koji u osnovi
ima ima autora, ime lica kome se pravo prenosi, vrstu autorskog djela, rok na koji se
djelo prenosi, cijenu i sl. Autorski ugovori se uvijek zakljuuju u pismenoj formi.
Od autorskog ugovora treba razlikovati izdavaki ugovor, kao ugovor kojim autor
prenosi izdavaka prava objavljivanja autorskog djela na drugo lice. Na tako
objavljenim djelima mora biti naznaeno ime autora. Izdavaki ugovor je ugovor sa
izdavaem (emiterom, tamparom, organizatorom, proizvoaem) autorskog djela.
Kada bi djelo, koje se preda izdavau, bilo iz bilo kojih razloga uniteno, autor ima
pravo na naknadu kao da je djelo objavljeno.

Izdavaki ugovor prestaje:

1. Smru autora prije zavretka autorskog djela,
2. Iskoritenjem tiraa svih ugovorenih djela,
3. Istekom vaenja ugovora.
U sluaju smrti, nasljednici nasljeuju autorsko pravo, osim ako to nije drukije ranije
ugovoreno.
Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina nakon smrti, a ako se radi o
koautorstvu, 70 godina od smrti posljednjeg koautora. Autorsko pravo se moe
ostvariti i preko zastupnika, ako je to elja autora.
Naknada koja se isplauje autorima za autorsko pravo ima karakter autorskog
honorara.

CARINE KAO PRIHOD BUDETA

Za carinu se moe rei da predstavlja osnovnu uvoznu obvezu koja se plaa prilikom
uvoza ili u vezi sa uvozom robe, nadlenom dravnom organu na carinsku vrijednost

37
 FINANSIJE

robe u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. To bi znailo da carina predstavlja

obvezu koju plaa uvoznik kao dozvolu za ulazak robe na odreeno prodajno podruje.
Carina se moe okarakterizirati kao zatitna mjera privrede BiH.
Postoje carine koje se plaaju ukoliko se odreeni proizvod ili roba izvozi. To su tzv.
izvozne carine koje mnoge zemlje primjenjuju kao zatitu od izvoza odreenih
proizvoda, koji trebaju ostati u zemlji za zadovoljenje potreba domaeg trita.
U skladu sa zakonom, lica koja mogu biti obveznici, odnosno biti obuhvaeni carinom
su:
a) Fizika lica (stalno nastanjena na teritoriji BiH),
b) Pravna lica (pravno lice ili udruenje registrirano po propisima BiH za svoju
djelatnost koje ima ured, centralno sjedite ili stano preduzee).
Pored carine, uvoznik plaa i carinsko evidentiranje u iznosu od 1%. Od prihoda
carinskog evidentiranja pokrivaju se trokovi carinske slube, njena modernizacija i
opremanje.
Carine kao prihodi predstavljaju prihode budeta entiteta, iako su regulirane
jedinstvenim carinskim zakonom BiH.
Carinske stope su jedinstvene na cijeloj teritoriji BiH i ne mogu se pojedinno mijenjati
u entitetima.
U carinskom postupku, pored uvoza i izvoza, postoje procedure privremenog uvoza i
privremenog izvoza.
Osnovicu za obraun uvozna carine ini vrijednost fco.granica (franco granica
uvoznika), tj. vrijednosti iz fakture dobavljaa iz inozemstva, uveana za zavisne
trokove nabavke do granice uvoznika (trokovi prevoza, utovar, osiguranja i sl.).
Lice moe biti osloboeno plaanja poreza zbog unitenja ili otuenja iz opravdanih
razloga, ali carine ne moe biti osloboeno bez obzira na razloge otuenja, osim u
uvjetima koji su propisani zakonom:
1. Oprema stavljena u slobodni promet, a zasnovana na inostranom ulaganju;
2. Oprema vojnih i policijskih snaga BiH i entiteta;
3. Oprema za projekte obnove i rekonstrukcije BiH, koji su odobreni od strane
Vijea ministara ili entiteta;
4. Lina imovina imovina za linu upotrebu i upotrebu u domainstvu;
5. Roba koja je uvezena radi reklamiranja (zanemarljive vrijednosti koje slue za
prikupljanje narudbi);
6. Roba dobrotvornih i humanitarnih organizacija.

KONCESIJA KAO OSNOV FINANCIJSKOG PRAVA

Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koritenjem prirodnog bogatstva u
opoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od opeg interesa odreenih Zakonom o
koncesijama.
Svugdje, pa i kod nas, prirodno bogatstvo se smatra neponovljivim resursom i na
koritenje se daje pod posebnim propisanim uvjetima koje nazivamo koncesija.
Koncesor je nadleno ministarstvo ili organ vlasti u dravi, kojeg odredi Vlada kao
nadlenog za dodjelu koncesije.
Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa vaeim zakonskim propisima u
vlasnitvu domaeg ili stranog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvrava ugovor
o koncesiji u skladu sa zakonom.
Pravo koncesionara je da uzima korist od predmeta koncesionih ugovora, tj. od prodaje
rezultata eksploatacije koncesije i tako ostvaruje svoje financijsko pravo.
Koncesionaru financijsko pravo moe biti determinirano je kroz sljedee parametre kao
bitne elemente ugovora koji e govoriti o nainu priznavanja koristi ili utvrivanju
obveze:
38
 FINANSIJE

1. Vrijeme koritenja eksploatacije,

2. Povrina eksploatiranog prirodnog blaga,
3. Koliina iskoritenosti koncesionog prava.
Vremensko koritenje koncesije podrazumijeva da je koncesija data na odreeno
vrijeme eksploatacije bez obzira kojim intenzitetom koncesija bila koritena. Takav
sluaj imamo npr. kod puteva, rijeka i sl. Po isteku vremena koncesije prestaju prava, a
time i financijska korist jer prestaje korist od eksploatacije.
Eksploatacija povrine koncesionog predmeta je utvrena povrinom kao npr. metrima
i kilometrima (kvadratnim), hektarima i sl. Takav sluaj imamo kod koncesije dravnog
zemljita za uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Koncesija se plaa po povrini bez obzira
na korist od usjeva.

Kod koncesije koja se ugovara na koliinu iskoritenog bogatstva karakteristino je

koliko se koncesionog blaga iskoristi. Takav sluaj imamo npr. kod eksploatacija uma,
ruda, mulja, pijeska, kamena i sl. Korist se priznaje po iskoritenoj koliini ije mjerenje
koncesor i koncesionar ugovaraju i kontroliraju.
Iz navedenog proizlazi da e cijena koncesije biti utvrena kroz vrijeme, povrinu ili
koliinu. Ugovorene vrijednosti koncesije za vrijeme i povrinu su fiksne veliine
ugovora, a vrijednost prema koliini je varijabilna kategorija. Utvrena je cijena, ali se
ostvarena vrijednost mijenja iz godine u godinu u skladu sa iskoritenom koncesijom.
Plaena vrijednost koncesije je za koncesora prihod budeta, a za koncesionara je to
troak odnosno rashod.
Drava moe biti vlasnik i drugih oblika stalnih sredstava, koja nemaju faktor
privrednog bogatstva, kao to su zgrade, oprema, javna preduzea i sl. Kada drava
izdaje takva sredstva na koritenje, izdaje ih po sistemu zakupa, a ne koncesije. Zbog
toga je bitno razlikovati zakup od koncesije.
Poto odreena prirodna bogatstva mogu biti na lokalitetu jednog ili vie kantona,
naim zakonom je predvieno formiranje komisije za koncesije na nivou kantona i
Federacije. Ako je koncesija po svom karakteru ili prostranstvu na vie kantona, tada je
nadlenost Federalne komisije za koncesije.

KOMISIJA ZA KONCESIJE

Komisiju za koncesije FBiH usvaja Parlament FBiH, sa mandatom od 5 godina i

mogunou ponavljanja mandata u istom trajanju.
Komisija ima 7 lanova, od kojih je jedan predsjednik, jedan zamjenik i 5 lanova
Komisije. Komisija ima sekretara koji nije njen lan i drugo administrativno osoblje.
lanovi komisije su u punom radnom odnosu u komisiji. Za vrijeme svog mandata ne
smiju imati direktnog interesa vezanog za koncesije, niti u periodu svog mandata smiju
obavljati drugi posao van djelokruga nadlenosti Komisije za koncesije. Za vrijeme
mandata Komisije, lanovi ne smiju obavljati nikakvu politiku niti stranaku funkciju.
Parlament odreuje lanove Komisije, a Vlada im utvruje budet, ukljuujui i njihova
primanja.
Koncesor izrauje studiju o koncesiji koju podnosi Komisiji na usvajanje. Komisija je
duna prijedlog za koncesiju razmatrati i u roku od 30 dana proslijediti Vladi usvojen
prijedlog ili ga vratiti koncesoru na doradu.
Koncesor raspisuje javni poziv koncesionarima za usvojeni projekat koncesije. Komisija
prikuplja prijave za koncesiju, razmatra ih i donosi odluku o prihvaanju najbolje
prijave (ili odbija sve prijave) i svoj prijedlog prosljeuje Vladi FBiH odnosno kantona.
Prilikom razmatranja prijava Komisija usporeuje prijave sa svojim uvjetima koje je
propisala:
1. Cijena
2. Rokovi koncesije i uvjeti plaanja,
3. Drugi uvjeti (ouvanje okoline i sl.).

39
 FINANSIJE

Komisija je nadlena za eventualne albe i revizije po odreenim zahtjevima iz

koncesionog postupka.
Komisija svoj izvjetaj podnosi Vladi FBiH najkasnije do 31.05. tekue godine za
prethodnu godinu. Vlada izvjetaj Komisije razmatra i prosljeuje ga Parlamentu u roku
od 30 dana, tj. do 30.06. tekue godine za prethodnu godinu.
Komisiji je zagarantirana neovisnost u radu jer joj je zakonom data zatita time to
protiv nje nije dozvoljena alba, ve se moe pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog
suda FBiH.
Za sve sporove iz nadlenosti Komisije, nadlean je Vrhovni sud FBiH.

CENTRALNA BANKA BIH

Centralna banka, kao centralna financijska institucija, treba da definira, usvoji i
kontrolira monetarnu politiku BiH.
BiH je osnivanje, upravljanje, nadlenosti ciljeve i zadatke Centralne banke regulirala
posebnim Zakonom o Centralnoj banci BiH.
Sjedite Centralne banke BiH je u Sarajevu, sa mogunou da svoju djelatnost
decentralizira u ostala mjesta u BiH.
Centralnom bankom rukovodi Upravno vijee i Guverner Centralne banke.
Centralna banka je pravno lice, dok njene jedinice u BiH to ne mogu biti. S obzirom da
ne moe davati kredite emisijom novca, moe se rei da djeluje po pricipu currency
board-a.
Osnovni ciljevi i zadaci Centralne banke su da:
1. Postigne i odri stabilnost domae valute tako to izdaje domau valutu prema
aranmanu poznatom pod nazivom currency board;
2. Definira, usvoji i kontrolira monetarnu politiku BiH putem izdavanja domae
valute po kursu 1:1 u odnosu na njemaku marku;
3. Dri i upravlja slubenim deviznim rezervama Centralne banke na siguran i
profitabilan nain;
4. Potpomogne ili uspostavi i odrava odgovarajue platne i obraunske sisteme;
5. Izdaje propise za ostvarivanje prethodno spomenutih aktivnosti;
6. Koordinira djelatnosti agencija koje su nadlene za izdavanje bankarskih licenci i
vrenje supervizije banaka u entitetima;
7. Provodi monetarnu politiku;
8. Prima depozite od BiH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za
obaveznim rezervama;
9. Stavlja i povlai iz opticaja domau valutu;
10.Obavlja devizne operacije za zahtjev banaka ije je sjedite u regionu koji pokriva
glavna jedinica;
11.Prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i financijske aktivnosti u regionu.
Upravno vijee Centralne banke ine Guverner i tri Viceguvernera. Upravno vijee je
nadleno za vrhovnu upravu i kontrolu sprovoenja politike, za administraciju kao i
poslovanje Centralne banke BiH Centralne banke. Upravno vijee u svojoj nadlenosti
treba povremeno vriti procjenu monetarne i ekonomske situacije.
Upravno vijee Centralne banke BiH ima ovlatenje da:
1. Utvruje monetarnu politiku;
2. Usvaja propise, smjernice i upute koje e izdavati Centralna banka;
3. Odobrava izvjetaje i preporuke koje Centralna banka treba dostaviti
Parlamentarnoj skuptini BiH i Predsjednitvu BiH;
4. Odluuje o prisustvu Centralne banke u meunarodnim organizacijama;
5. Odredi nominalnu vrijednost i veliinu novanica i kovanog novca;
6. Usvoji Pravilnik Centralne banke;
7. Utvrdi organizaciju Centralne banke;

40
 FINANSIJE

8. Odobri imenovanje Viceguvernera i Glavnog kontrolora Centralne banke i njihove

zamjenike;
9. Otvara i zatvara glavne jedinice i ostale filijale i predstavnitva Centralne banke;
10.Odredi financijski plan Centralne banke i ope uvjete zaposlenja slubenika
Centralne banke, predstavnika i korespondenata;
11.Odredi raunovodstvene prakse i standarde Centralne banke;
12.Utvrdi posebne rezerve u knjigama Centralne banke;
13.Odredi kategorije aktive;
14.Odlui o bilo kojem drugom pitanju koje spada u nadlenost Upravnog vijea.
Upravno vijee u prvih 6 godina poslovanja ima Guvernera, koga imenuje Meunarodni
monetarni fond i 3 lana, koja imenuje Predsjednitvo BiH. Guverner nije dravljanin
BiH niti neke od susjednih drava, a od 3 lana jedan je Hrvat, jedan Bonjak (iz FBiH),
a jedan Srbin (iz RS).
Nakon 6 godina, Centralnom bankom e rukovoditi Upravno vijee koje se sastoji od 5
lanova koje e imenovati Predsjednitvo BiH, a potom lanovi Upravnog vijea biraju
Guvernera iz svojih redova (svi moraju biti dravljani BiH).
Prema Zakonu o Centralnoj banci BiH, Uprava Centralne banke se sastoji od Guvernera
i Viceguvernera koje, uz odobrenje Upravnoj vijea, imenuje Guverner.
lanovi Uprave Centralne banke imaju svoja ovlatenja:
Guverner je glavni izvrni funkcioner Centralne banke i zaduen je za svakodnevno
poslovanje Centralne banke;
Guverner je odgovoran Upravnom vijeu za izvrenje njihovih odluka te za upravu i
kontrolu administracije i djelatnosti Centralne banke;
Sva ovlatenja koja nisu posebno data Upravnom vijeu, dodjeljuju se Guverneru.
U granici svojih ovlatenja Guverner ima zakonsko pravo da poduzme sve izraene
mjere ili one za koje on sam smatra da su preporuljive za administraciju i poslovanje
Centralne banke, ukljuujui i sklapanje ugovora u ime Centralne banke. Takoer, on
imenuje slubenike, posrednike i korespondente Centralne banke i zastupa Centralnu
banku u pravnim postupcima.
Guverner moe, uz odobrenje Upravnog vijea, neka ili sva svoja ovlatenja povjeriti
drugim slubenicima Centralne banke.
Centralna banka treba imati i glavnog kontrolora, koji se bira na 3 godine, a imenuje
ga guverner uz suglasnost Upravnog vijea.
Postoje aktivnosti koje su stavljene kao zabrana Centralnoj banci:
1. Davati bilo kakav kredit;
2. Drati depozit izraen ili plativ u valuti BiH;
3. Davati novane ili financijske poklone;
4. Baviti se trgovinom, kupovinom dionica ili imati interes vlasnitva u financijskom,
trgovakom, poljoprivrednom, industrijskom ili drugom preduzeu;
5. Stjecati kupovinom, iznajmljivanjem ili na drugi nain prava na nepokretnu imovinu.

POREZ NA PLAE
Porez na plau podrazumijeva porez na zaradu fizikih lica, koju oni ostvaruju po
osnovu:
a) Radnog odnosa,
b) Izvan radnog odnosa,
c) Od samostalnog obavljanja djelatnosti.
Ovaj porez je opi (zajedniki) prihod kantona i opina, a rasporeuje se po posebnom
kantonalnom zakonu.
Pod plaom u smislu Zakona o plaama, podrazumijevaju se lina i dodatna primanja
koja fiziko lice ostvari po osnovu redovnog rada, dodatna primanja koja fiziko lice
41
 FINANSIJE

ostvari izvan redovnog rada i primanja koja fiziko lice ostvari od samostalnog
obavljanja djelatnosti. To znai da je fiziko lice obveznik poreza na plau koju ostvari u
FBiH ili van Federacije i osoba koja djelatnost obavlja samostalno kao osnovno
zanimanje.
Obveznik poreza je rezident Federacije te fiziko lice nerezident Federacije koje plau
ostvari na teritoriji Federacije.

OSNOVICA ZA OBRAUN POREZA NA PLAU

Za osnovicu poreza na plau uzima se plaa ostvarena za rad u Federaciji i plaa

ostvarena van Federacije. Za osnovicu van Federacije uzima se plaa koja bi se
zaradila radom u Federaciji. Osnovica obrauna poreza na plau za nerezidente
Federacije je plaa ostvarena za rad obavljen u Federaciji.
Osnovica obrauna je bruto plaa, umanjena za propisane doprinose za socijelno
osiguranje na teret osiguranika.
Porez se obraunava i naplauje pri naplati svakog individualnog i dodatnog primanja.

Prema Zakonu o porezu na plae, lina primanja po osnovu redovnog rada obuhvaaju:
1. Plau zaposlenog djelatnika,
2. Plau rukovodnog djelatnika,
3. Plau dunosnika,
4. Plau pripravnika,
5. Primanja za prekid rada koji nije prouzrokovao djelatnik,
6. Primanja za vrijeme praznika u kome se po zakonu ne radi,
7. Primanja za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme koritenja godinjeg
odmora,
8. Primanja za vrijeme odsutnosti sa posla radi obrazovanja i strunog
osposobljavanja i prekvalifikacije djelatnika,
9. Naknadu za vrijeme ekanja na posao djelatnika,
10.Naknadu u sluajevima privremene sprijeenosti za rad uslijed bolesti do 42 dana,
11.Primanja studenta i uenika za rad u studentskim i akim zadrugama i servisima,
12.Prekovremeni rad, rad nou i rad subotom i nedjeljom (ako su neradni dani).
Po istom zakonu, pojam dodatnog primanja koje fiziko lice ostvari po osnovu
redovnog rada podrazumijeva:
1. Naknadu za odvojeni ivot,
2. Naknadu za rad na terenu (terenski dodatak),
3. Regres za godinji odmor,
4. Dnevnica za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu,
5. Naknada za prijevoz na posao ili sa posla,
6. Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok),
7. Pomoi u sluaju smrti radnika ili lanova ue obitelji, teke invalidnosti ili
dugotrajne bolesti,
8. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, otpremnine kod prestanka radnog odnosa
zbog tehnolokog ili ekonomskog vika,
9. Jubilarna nagrada.
Dodatna primanja koja fiziko lice ostvari izvan redovnog rada obuhvaaju:
1. Naknade za obavljene povremene i privremene poslove (ugovor o djelu),
2. Naknadu lanovima upravnog odbora i nadzornog odbora,
3. Naknadu za rad sudijama porotnicima i sudijama izabranih sudova i arbitrima
koji nemaju svojstva zaposlenih u tim sudovima i arbitraama,
4. Naknadu u vezi sa izvravanjem poslova obrane, civilne zatite i zatite od
elementarnih nepogoda,
5. Primanje profesionalnih sportista,
6. Naknadu po osnovu bavljenja sportom,
7. Naknadu poslanicima.

42
 FINANSIJE

Osnovica poreza kod plae lica koja obavljaju djelatnost samostalno ne moe biti
manja od minimalne plae po kolektivnom ugovoru.

Jedino kod samostalnih ugostitelja osnovica poreza na plau ne moe biti manja od
prosjene neto plae u Federaciji.
Postoje primanja na koja se ne plaa porez, kao to su:
1. Primanja po osnovu posebnih propisa o pravima ratnih invalida i civilnih rtava
rata,
2. Plaa invalidnih osoba koje su zaposlene u preduzeu, ustanovi i radionici za radno
i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida,
3. Dodatak na djecu,
4. Naknada za vrijeme nezaposlenost,
5. Socijalna pomo i materijalno obezbjeenje,
6. Naknade iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade za plau,
7. Pomoi zbog unitenja i oteenja imovine djelatnika,
8. Isplata osiguranih suma linog osiguranja i osiguranja imovine,
9. Naknade koje upuene, odnosno osuene osobe primaju za rad u vaspitno-
popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama,
10.Kamata po javnim zajmovima,
11.Stipendije i krediti uenika i studenata,
12.Naknade po osnovu tjelesnog oteenja, umanjene radne sposobnosti i naknade za
pretrpljenu neimovinsku tetu,
13.Naknade lanovima Akademije nauka i umjetnosti,
14.Naknade za tehniko-tehnoloke inovacije,
15.Neisplaene plae vojnika tokom rata.

PORESKE STOPE I NAIN OBRAUNA POREZA NA PLAE

Poreska stopa za lina primanja po osnovu redovnog rada je 5%.

Za dodatna primanja koja ne spadaju u dodatna primanja koja lice ostvari po osnovu
rada, plaa se porez po stopi od 50%, dok se za dodatna primanja koja lice ostvari
izvan redovnog rada (honorar po ugovoru povremenih ili privremenih poslova) plaa
stopa od 30%.
Poreska oslobaanja poreza na plau obuhvaaju:
1. efove i osoblje stranih diplomatskih misija, kao i lanove njihovih
domainstava, koji nisu dravljani ili rezidenti Federacije,
2. efove stranih konzulata i konzularne funkcionere, kao i lanove njihovih
domainstava, koji nisu dravljani ili rezidenti Federacije,
3. Funkcionere organizacije Ujedinjenih nacija i njenih specijaliziranih agencija,
4. Funkcionere, strunjake i osoblje drugih meunarodnih organizacija, ako nisu
dravljani ili rezidenti Federacije,
5. Poslugu u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavnitvima i
meunarodnim organizacijama,
6. Poasne konzule stranih drava.

Porez na plau plaa isplatilac prilikom svake isplate i to na dan isplate plae.
Lica koja obavljaju djelatnost samostalno, porez na plau trebaju platiti 7 dana po
isteku mjeseca za obraun plae.
Ako lice ostvari plau kod nerezidenta Federacije, na teritoriji Federacije, takoer treba
uplatiti porez 7 dana po isteku mjeseca za obraun plae.
Za dane kanjenja uplate poreza plaa se zatezna kamata od 0,06% dnevno.
Karakteristika kaznenih odredbi za porez na plae je to to pravno lice plaa zateznu
kamatu po danima kanjenja, a samostalni privrednik, za kanjenje due od 30 dana,
plaa dvostruki iznos neplaenog poreza. Za kanjenje preko 60 dana, plaa se kazna
3 puta vea od neplaenog poreza, a preko 90 dana, 5 puta vea kazna.

43
 FINANSIJE

Dodatna primanja po osnovu redovnog radnog odnosa su oporeziva ako je:

1. Naknada za odvojeni ivot isplaena iznad 70% prosjene mjesene plae
ostvarene u Federaciji u prethodnom mjesecu;
2. Naknada za terenski dodatak iznad nivoa iznosa uvtrenog za dnevnice u
inozemstvu i naknada za putne trokove vea od dnevnice u zemlji,
3. Naknada za regres za godinji odmor isplaena iznad iznosa 70% plae radnika, u
poredbi sa prosjenom tromjesenom plaom u Federaciji,
4. Dnevnica za slubeni put isplaena iznad nivoa 10% prosjene plae ostvarene u
Federaciji u posljednja 3 mjeseca,
5. Dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo iznad iznosa utvrenog za najvii
nivo dnevnica u inozemstvu,
6. Prevoz sa posla i na posao isplaen iznad cijene mjesene karte u javnom
gradskom prevozu,
7. Naknada za upotrebu linog automobila u slubene svrhe, iznad 20% od cijene 1l
benzina po preenom kilometru,
8. Naknada za topli obrok isplaena iznad 2% prosjene plae u Federaciji,
9. Pomo isplaena u sluaju smrti lana domainstva ili radnika iznad nivoa tri plae
po prosjeku zadnja 3 mjeseca ili po prosjeku Federacije,
10.Otpremnina isplaena iznad iznosa tri plae posljednjeg tromjesenog prosjeka,
11.Jubilarna nagrada isplaena iznad iznosa predvienog kolektivnim ugovorom.
Naknada studentima i acima u studentskim i akim zadrugama se oporezuje po
stopi od 5%.
Pojam najnie plae podrazumijeva 55% prosjene plae u Federaciji.
Primanja od samostalnog bavljenja djelatnosti su 5% oporeziva porezom na plae, s
tim to je osnovica kod ugostiteljskih radnika prosjena plaa u Federaciji, a kod drugih
fizikih lica koja samostalno obavljaju privrednu i profesionalnu djelatnost osnovica je
najnia plaa.
Poreska osnovica mora biti vea od najnie plae za samostlanu djelatnost, osim u
ugostiteljstvu.
Poreska osnovica mora biti vea od prosjeka u FBiH.

POREZ NA DOBIT PRIVREDNIH DRUTAVA

Privredna drutva za razliku od budetskih institucija i drugih neprofitnih organizacija,
svoj rezultat poslovanja iskazuju kao dobit ili gubitak. Budetske organizacije imaju za
cilj zadovoljenje socijalnih, privrednih i politikih ciljeva dok privredna drutva imaju za
cilj ostvarenje dobiti, tj. pozitivnog rezultata poslovanja.
Dobit kao pozitivna razlika prihoda nad rashodima privrednih drutava podlijee obvezi
oporezivanja po Zakonu o porezu na dobit privrednih drutava u FBiH.
Prihode i rashode privredna drutva iskazuju u obrascu koji nazivamo bilans uspjeha.
Da bi prihod bio priznat za izvjetavanje u skladu sa Kodeksom raunovodstvenih
naela, kaemo da se prihod priznaje u bilansu uspjeha za poveanje buduih
ekonomskih koristi odnosi na poveanje sredstava ili smanjenje obveza koje se mogu
pouzdano izmjeriti. To znai da se priznavanje prihoda pojavljuje istodobno s
priznavanjem poveanja sredstava ili smanjivanjem obveza.
Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada se smanjenje buduih ekonomskih koristi
odnosi na smanjenje sredstava ili poveanje obveza koje se mogu pouzdano izmjeriti.
To znai da se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s priznavanjem poveanja
obveza ili smanjenja sredstava.
Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmeu nastalih
trokova i specifinih stavki prihoda. Ovaj proces se obino naziva sueljavanje
trokova s prihodima.

44
 FINANSIJE

Kada se oekuje da e ekonomske koristi proistei tokom nekoliko obraunskih

perioda, a povezanost s prihodom moe se ustanoviti samo u irem smislu ili
indirektno, rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu postupaka sistematine i
racionalne alokacije. Ovo je esto potrebno u priznavanju rashoda povezanih sa
troenjem sredstava kao to su nekretnine, postrojenja, oprema, goodwill, patenti i
zatitni znakovi. U takvim sluajevima rashodi se nazivaju amortizacija materijalnih i
nematerijalnih sredstava.
Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada neki izdatak ne proizvodi nikakve
budue ekonomske koristi ili kad budue ekonomske koristi ne zadovoljavaju ili
prestaju zadovoljavati kriterije za priznavanje kao sredstva u bilansu stanja.
Rashod se takoer priznaje u bilansu uspjeha u onim sluajevima kada se obveza
pojavila, a da nije bilo priznato sredstvo, npr. kada se pojavi obveza po garanciji za
proizvod.
Vano je napomenuti redoslijed sainjavanja dijelova financijskog izvjetaja. Prvo se
sainjava bilans uspjeha, a zatim bilans stanja. Da bi oba bilansa bili kompletni, prije
sainjavanja treba izvriti popis imovine (sredstava) i uporediti stvarno (inventarno)
stanje sa knjigovodstvenim. Tako se moe utvrditi viak ili manjak te provjeriti da li je
stvarnog ili formalnog karaktera.
Vikovi stvarnog karaktera se priznaju u prihode i zbog toga se moraju provjeriti prije
formiranja financijskog rezultata. To isto vai i za manjkove stvarnog karaktera, jer se
priznaju kao rashod tekueg perioda.

Manjkovi stvarnog karaktera su rashodi u bilansu uspjeha potraivanja od odgovornog

radnika ili potraivanja od osiguravajueg drutva. Manjkovi se nadoknauju uz obvezu
plaanja poreza.
Formalni vikovi ili manjkovi ne prouzrokuju niti prihode niti rashode, jer nastaju
proputenom evidencijom dokumentacije ili djelimino izvrenom evidencijom. Kada se
proputena evidencija provede, prestaje postojanje razlike izmeu stvarnog i
knjigovodstvenog stanja.
U skladu sa Zakonom o porezu na dobit privrednih drutava, poreski obveznici ovog
poreza su:
1. Privredna drutva,
2. Banke i druge financijske organizacije,
3. Drutva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica,
4. Zadruge i zadrune organizacije,
5. Ustanove koje prodajom proizvoda i usluga na tritu ostvaruju dobit.
Svi navedeni obveznici su rezidenti Federacije bez obzira da li dobit ostvarivali u FBiH
ili van nje, a ukoliko nerezident FBiH ostvari dobit na teritoriji FBiH, postaje za tu
vrijednost obveznik poreza po utvrenoj stopi za obraun poreza.
Prema pomenutom zakonu, porez se plaa na dobit koju obveznik iskae u poreskom
bilansu.

PORESKA OSNOVICA

Poreska osnovica je oporeziva dobit koja je utvrena poreskim bilansom,

usklaivanjem sa bilansom uspjeha.
Trokovi materijala se smiju priznati samo po prosjenim cijenama za izdatu koliinu sa
zaliha za proizvodnju ili nastanak drugog troka ili rashoda materijala. To znai da se
materijal u nabavci moe pojaviti vie puta i svaki put moe biti razliita cijena
nabavke.
Prilikom troenja, utvruje se prosjena cijena na dan troka, koja predstavlja ukupnu
vrijednost materijala, podijeljenu sa ukupnom koliinom na dan troenja.
Zakon inzistira na prosjeku cijene kako bi se izbjegla negativna ili pozitivna dejstva
oscilacije nabavnih cijena na trokove.

45
 FINANSIJE

Zakon o raunovodstvu i Meunarodni raunovodstveni standardi dozvoljavaju

obraun trokova materijala po sljedeim metodama:
1. FIFO prva ulazna cijena je prva i izlazna,
2. LIFO posljednja ulazna cijena je prva izlazna,
3. Metoda prosjene cijene troka materijala,
4. Metoda stalnih cijena (planske cijene koje zahtijevaju evidenciju odstupanja od
cijena).
Navedene metode, osim prosjene cijene, mogu odstupati u troku pa zbog toga
poreski zakon naglaava prosjenu cijenu kao priznatu za obraun trokova.
Do nivoa prosjenih cijena troak materijala nee biti oporeziv porezom na dobit, a
iznad tog nivoa, vrijednost e biti oporeziva po stopi poreza na dobit.
Vano je naglasiti da se i nabavna vrijednost priznaje u rashodima takoer po
prosjenoj cijeni nabavke u vrijeme prodaje ili drugih oblika otuivanja zaliha robe.

Plae i naknade plae uposlenih radnika se priznaju kao neoporezivi rashod po Zakonu
o porezu na dobit privrednih drutava. Meutim, primanja zaposlenih koja svoj izvor
imaju u pravima na uee u raspodjeli dobiti privrednog drutva nisu rashodi
osloboeni poreza na dobit. To znai da e se ova primanja ostvariti tek poto
privredno drutvo plati porez na dobit ili koristi eventualno olakicu obrauna ove
obveze.
Neoporeziv rashod po osnovi poreza na dobit bit e i trokovi reprezentacije
(ugostiteljske usluge, pokloni, plaeni izdaci za odmor, sport, rekreaciju i razonodu i
sl.) ukoliko njihov ukupan iznos ne prelazi 0,5% od vrijednosti ukupnog prihoda u toku
financijske godine za koju se uporeuju.
U sluaju da pravno lice ne zapoljava nijednog radnika vie osim direktora drutva,
tada su mu po pomenutom zakonu oporezivi rashodi trokovi kao to su: dnevnica za
slubena putovanja i trokovi prevoza na posao i s posla.
Kod uplaivanja iznosa za humanitarne, kulturne, obrazovne, naune i sportske ciljeve
(osim za profesionalni sport), trebati znati da postoji ogranienje za nastanak takvog
neoporezivog rashoda. Granica je kao i kod reprezentacije, do 0,5% od vrijednosti
ukupnog prihoda. Iznosi navedenih rashoda koji prekorauju 0,5% ukupnog prihoda su
oporezivi porezom na dobit.
Razne lanarine (privrednoj komori, advokatskoj komori, politikoj organizaciji) priznaju
se samo do nivoa 0,1% ukupnog prihoda. Preko tog iznosa, razlika plaenih lanarina
se prenosi u poreski bilans i poveavaju oporezivu dobit.
Kao i prema Zakonu o porezu na promet, prema Zakonu o porezu na dobit, kamata je
neoporeziva.
Trokovi doprinosa, poreza i taksi koje plaa poslodavac, a koji ne zavise od rezultata
poslovanja (tj. ine trokove poslovanja), nee se uraunavati u oporezivu dobit.
Ako je privredno drutvo iz strukture banaka ili osiguravajuih drutava, vano je
naglasiti da u oporezivu dobit ne ulaze rezervisanja niti obvezne rezerve koje se
formiraju za pokrie moguih kreditnih ili poslovnih gubitaka, odnosno za osiguranje i
reosiguranje.neutim, rezervisanja kod banaka i osiguranja ne mogu prei vie od 15%
dobiti iskazane u bilansu uspjeha. Iznad tog nivoa rezervisanja e se unositi u
oporezivu osnovicu poreza na dobit.
Za sluaj likvidacije obveznika, te ukoliko se u likvidacijskom postupku ostvari dobit bit
e oporeziva, jer je ostvarena iznad nivoa obveza u likvidacijskom postupku.
Likvidaciona masa vrijednosti koja se smatra vikom likvidacione mase u postuku
likvidacije ima po Zakonu o porezu na dobit status dividende pa je zbog toga i
oporeziva. Likvidacioni postupak ne moe trajati due od 2 godine.
Poreska stopa na dobit je jedinstvena za rezidente i iznosi 30%, ali isplate koje se
isplauju nerezidentu po odbitku dividende, kamate i autorskih honorara, oporezuju se
sa 15% poreza na dobit.

46
 FINANSIJE

Ako poreski obveznik eli koristiti ubrzanu amortizaciju bez poreske stope, on to moe
koristiti sa stopom poveanja od 25% vie od propisanih samo kod sljedeih sredstava:
1. Za sprjeavanje zagaivanja zraka, vode, zemljita i ublaavanje buke;
2. Na nauno-istraivaki rad;
3. Za sredstva za kolovanje i obuku kadrova;
4. Za raunarsku opremu.

PORESKE OLAKICE POREZA NA DOBIT

1. U sluaju novoformiranih privrednih drutava ili zadruga:

a) 100% je olakica obveze poreza na dobit za prvu godinu poslovanja,
b) 70% je olakica obveze poreza na dobit za drugu godinu poslovanja,
c) 30% je olakica obveze poreza na dobit za treu godinu poslovanja.
Drutvo koje koristi olakice pod brojem 1, ne smije mijenjati djelatnost u periodu od 3
godine od registracije, niti smije prestati poslovati dok ne napuni 5 godina poslovanja,
ukoliko eli ostvariti navedenu olakicu. U suprotnom e platiti porez na dobit za koji je
uivalo olakicu uveanu za zateznu kamatu.
2. U sluaju poslovanja u slobodnoj carinskoj zoni, korisnik je osloboen 100% poreza
na dobit u trajanju od 5 godina od poetka poslovanja u zoni.
3. Poresku olakicu poreza na dobit uivat e privredno drutvo ako dobit investira u
vlastitu proizvodnu djelatnost ili stanogradnju u 100%-tnom iznosu investirane
dobiti. Ako se investira u ostale djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovinske djelatnosti i
sl.), uivaju se 75%-tne olakice u odnosu investirane dobiti.
4. Kod sluaja stranih ulaganja kod nas, olakica je 100% u periodu od 5 godina, u
odnosu prema procentu visine stvarnog kapitala u domaem privrednom drutvu.
Ova odredba vai samo kada je ulaganje vee od 20% uea u domaem
preduzeu, ali u strukturi trajnog kapitala. Ako je ovaj procenat manji od 20%,
primjenjuje se poreska olakica koja vai za domaa preduzea bez stranog
kapitala.
5. Ako privredno drutvo zapoljava vie od 50% invalida u radnom odnosu,
osloboeno je 100% poreza na dobit dok ispunjava navedeni uvjet.
Kod drutava ograniene odgovornosti i dionikih drutava ostvarena zarada je
neoporeziva u matici rezidenta ako postoji dokaz da je plaen porez kod rezidenta kod
koga je dividenda i ostvarena.
Poreznu prijavu obveznik popunjava i predaje nadlenoj poreskoj instituciji u roku od
30 dana od ranijeg roka za predaju godinjeg financijskog izvjetaja (tj. do 30.03.
tekue godine za prethodnu godinu).
Ukoliko obveznik nije zadovoljan dobijenim rjeenjem poreske uprave, ima pravo albe
u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ali alba ne odlae rjeenje
prvostepenog organa.
Zastara u obraunu i naplati poreza, kamati i kazni je rok od godina od vremena u
kome se obveze trebale biti utvrene.

MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE KAO FINANCIJSKA INSTITUCIJA

U financijskom sistemu na tritu danas egzistiraju kreditne organizacije koje nemaju
karakter banaka, niti se osnivaju po proceduri banaka, niti im je nadlena Agencija za
bankarstvo. Takve organizacije se nazivaju mikrokreditne organizacije. Imaju karakter
financijskih institucija, ali nedepozitnih i neprofitnih. Njihov rad je ureen Zakonom o
mikrokreditnim organizacijama. Zakon ureuje:
1. Nain osnivanja
2. Svrhu
47
 FINANSIJE

3. Djelatnost
4. Nain registracije
5. Spajanje
6. Pripajanje
7. Podjelu
8. Prestanak mikrokreditne organizacije.
Mikrokreditne organizacije su regulirane zakonom kao:
a) Nedepozitne
b) Neprofitne organizacije.
Karakteristika nedepozitne znai da im je zabranjeno voditi depozitne poslove, tj.
poslove platnog prometa za druga pravna lica jer je taj posao ostavljen. To takoer
znai da ne mogu primati i uvati depozite kao oroene ili neoroene tednje.
Dakle, mikrokreditna organizacija moe primiti novac od drugog lica samo kao uplatu
za uee u fondu kreditiranja ukoliko o tome suglasnost daju vlasnici mikrokreditne
organizacije. Time to su zabranjeni depozitni poslovi, zabranjeno je i primanje kamata
kao prihoda.
Kada se kae da je mikrokreditna organizacija neprofitna, to ne znai da one ne mogu
ostvariti dobit, ali znai da ne iskazuje dobit kao to to rade profitna preduzea. Samim
tim to ne iskazuje dobit, ne plaa porez na dobit, ve im je ostavljena mogunost da
viak prihoda nad rashodima prenesu u fona za kreditiranje za naredni period. Time se
daje mogunost breg razvoja mikrokreditne organizacije i uveanja vlasnikog
kapitala, jer pozitivan rezultat se zadrava u kapitalu i ne moe se podii kao
dividenda.
Cilj osnivanja mikrokreditne organizacije je prije svega bavljenje osnovnom
djelatnou, a to je davanje mikrokredita socijalno ugroenim licima, s ciljem razvoja
mikrokreditnog poduzetnitva, kako bi se na taj nain stvorila vea baza i podrka
pomoi socijalno ugroenim licima za zapoinjanje odreenih poslova do samoodrivog
privreivanja i razvoja.

Osnivaki akt mikrokreditne organizacije mogu biti:

a) Ugovor o osnivanju
b) Odluka o osnivanju.
Ako ima vie pravnih ili fizikih lica koja ele osnovati mikrokreditnu organizaciju, tada
u tu svrhu potpisuju ugovor o osnivanju, kojim preciziraju sve bitne elemente osnivanja
mokrokreditne organizacije.
Ako mikrokreditnu organizaciju osniva jedno pravno lice, to se ini donoenjem odluke
o osnivanju.
Kada vie pravnih lica osniva mikrokreditnu organizaciju, svatko za sebe mora donijeti
pojedinanu odluku o osnivanju mikrokreditne organizacije.
Mikrokreditna organizacija moe se registrirati pod bilo kojim nazivom, u skladu sa
propisima, ali u naslovu mora sadravati rijei ''mikrokreditna organizacija'' ili samo
''mikro''. Ministarstvo socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica FBiH, koje daje
rjeenje mikrokreditnoj organizaciji, mora obratiti panju da ne postoje dvije ili vie
organizacija istog naziva, to je nedozvoljena pojava.
Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati dva ili vie fizikih lica i osnivaju je
ugovorom, a za sluaj pravnih lica, dovoljno je samo jedno pravno lice, koje je osniva
odlukom.
Kao i svako pravno lice, svoje poslovanje mikrokreditna organizacija ureuje Statutom,
koji donose, odnosno usvajaju osnivai.
Statut mikrokreditne organizacije treba urediti sljedea pitanja:
1. Naziv i sjedite,
2. Svrhu osnivanja i djelatnost,
3. Strukturu upravljanja i rukovoenje,

48
 FINANSIJE

4. Uvjete za stjecanje i prekid lanstva,

5. Prava i obveze lanova,
6. Nain delegiranja prava skuptine organima upravljanja,
7. Nain stjecanja, koritenja i raspolaganja sredstvima,
8. Nain donoenja i izmjene i dopune statuta,
9. Peat zastupanje i predstavljanje mikrokreditne organizacije
10.Druga pitanja znaajna za rad mikrokreditne organizacije.
Ministarstvo socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica FBiH, koje daje rjeenje
mikrokreditnoj organizaciji, mora obratiti panju da ne postoje dvije ili vie organizacija
istog naziva, to je nedozvoljena pojava.
Ako bi neka mikrokreditna organizacija nerezident FBiH, eljela otvoriti
predstavnitvo ili ured u FBiH, potrebno je da zatrai suglasnost pomenutog
ministarstva. Ministarstvo je duno dati odgovor u roku od 30 dana od podnoenja
zahtjeva.
Izvori sredstava za rad mikrokreditne organizacije mogu biti:
1. Osnivaki kapital ili dodatno uplaeni kapital osnivaa,
2. Viak prihoda nad rashodima po obraunu krajem godine,
3. Prikupljena financijska i druga sredstva iz bilo kojih izvora koji imaju legalan i
zakonit izvor,
4. lanarina lanova kluba mikrokreditne organizacije,
5. Pokloni i donacije u fond mikrokreditne organizacije.
Uvjeti pod kojima e plasirati sredstva propisuje sama mikrokreditna organizacija
svojim aktima.
Poslovne knjige mikrokreditna organizacija je duna voditi u skladu sa vaeim
zakonima za pravna lica, a raunovodstvene promjene i izvjetavanje uskladiti sa
Kontnim planom za banka i druge financijske institucije.
Ministarstvo je duno voditi jedinstven registar svih mikrokreditnih organizacija.
Prilikom podnoenja zahtjeva za osnivanje mikrokreditne organizacije, odluka ili ugovor
osnivaa ne mogu biti stariji od 15 dana, a Ministarstvo je duno donijeti rjeenje o
osnivanju u roku od 30 dana. Izdato rjeenje treba sadravati sve bitne elemente
rjeenja. Naziv, osnivai, djelatnost, ovlatena lica za zastupanje, itd.
Rjeenje o registraciji mikrokreditne organizacije je konano. Ako je zahtjev odbijen ili
postoje primjedbe po rjeenju, one se rjeavaju kod Vrhovnog suda BiH, pokretanjem
upravnog spora u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
Mikrokreditna organizacija prestaje sa radom kada prestane svrha njenog osnivanja.
Ovdje je nejasan pojam ''svrha osnivanja'' jer je nemogue zamisliti stupanj razvoja
drutva u kome nee biti socijalno ugroenih lica sa potrebama mikrokreditiranja.
Osniva moe donijeti odluku o prestanku rada, koja mora sadravati i prijedlog
raspodjele sredstava mikrokreditne organizacije. Dakle, sredstva se mogu podijeliti
vlasnicima mikrokreditne organizacije, iako su kumulirana bez poreza na dobit, to
predstavlja drugu veliku nejasnou kad su u pitanju mikrokreditne organizacije.

AGENCIJA ZA BANKARSTVO
U grupu financijskih institucija koje obavljaju svoju djelatnost samostalno ubrajamo i
Agenciju za bankarstvo, koja na identian nain postoji u oba entiteta. Za ovu agenciju
moemo rei da je samostalna financijska institucija. Registrirana je kao pravno lice,
ije je sjedite u Sarajevu.
Cilj osnivanja Agencije za bankarstvo je da unaprijedi sigurnost, kvalitet i zakonito
poslovanje trino orijentiranog stabilnog bankarskog sistema u BiH.
Osnovni zadaci Agencije su:

49
 FINANSIJE

1. Izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka i dozvole za svaku promjenu

organizacijskog ustroja, vrste poslova koje obavljaju i suglasnost za imenovanje
rukovodnog osoblja banaka;
2. Nadziranje poslovanja banke, poduzimanje mjera, sukladno zakonu;
3. Ukidanje dozvole za rad bankama;
4. Upravljanje ili naziranje postupka sanacije i likvidacije banaka te pokretanje
postupka steaja nad bankama;
5. Donoenje podzakonskih akata kojima se regulira rad banaka;
6. Ocjenjivanje ispunjavanja uvjeta i davanje odobrenja bankama za izdavanje
dionica za budue emisije.
Iz navedenoga se moe uoiti naglaena kontrolna funkcija Agencije nad bankama.
Agencija surauje sa Centralnom bankom BiH, kroz podnoenje mjesenih izvjetaja o
radu Agencije. Posebnu suradnju imaju kada su u pitanju poslovi meunarodnog
karaktera po pitanju izdavanja dozvola za rad stranim bankama, nadzora nad tim
bankama i druge poslove regulirane zakonom.
Organizaciju, upravljanje i rukovoenje Agencije je duna urediti sama Agencija, svojim
statutom.
Agencijom upravlja Upravni odbor koji broji 5 lanova, koje imenuje Parlament FBiH, na
prijedlog Vlade FBiH, na rok od 5 godina. Upravni odbor je duan vriti opi nadzor nad
radom Agencije te svojim prijedlozima i zakljucima usmjeravati aktivnosti Agencije ka
racionalnijem i uspjenijem obavljanju poslova.
Posebni zadaci Upravnog odbora Agencije su utvreni zakonom:
1. Donoenje Statuta Agencije,
2. Donoenje drugih opih akata u skladu sa Statutom Agencije,
3. Usvajanje financijskog plana i financijskih izvjetaja Agencije,
4. Usvajanje izvjetaja koje Agencija alje Vladi FBiH na usvajanje, a Vlada usvojeni
izvjetaj alje Parlamentu FBiH na usvajanje.
Agencija u svojoj rukovodnoj strukturi ima direktora i zamjenika direktora, koje bira
Parlament FBiH, na prijedlog Vlade FBiH, sa mandatom od 5 godina.
Zakon o Agenciji za bankarstvo je jasno propisao u okviru prava i obveza, koji su
poslovi direktora Agencije:
1. Izdaje i oduzima dozvole za obavljanje bankarskih poslova,
2. Poduzima propisane mjere prema bankama,
3. Sklapa obveze u vezi s ugovorima i u interesu Agencije,
4. Imenuje osoblje i zastupnike Agencije,
5. Zastupa Agenciju kod sudbenih postupaka,
6. Obavlja u druge poslove propisane ovim zakonom i Statutom.
Nakon isteka mandata od 5 godina, direktor i lanovi Upravno odbora mogu biti
ponovno imenovani osim ako:
a) Uine KD,
b) Nisu sposobni da vre djelatnost date slube zbog zdravstvenih problema,
c) Ako su bili uesnici ili na drugu nain upleteni u ozbiljne prekraje koji znatno
oteuju interese i autoritet agencije.
Agencija za bankarstvo svoje financiranje obezbjeuje uglavnom iz sljedeih izvora:
1. Naknade za izdavanje dozvola za rad banaka,
2. Naknada za nadzor rada banaka,
3. Ostalih prihoda koji se obezbjeuju iz poslova Agencije,
4. Prihoda iz budeta FBiH.
Ukoliko prihodi Agencije nisu dovoljni za naknadu rashoda, FBiH se obvezuje pokriti
razliku trokova iz budeta FBiH.
Vano je istai da su banke dune Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo dostavljati
izvjetaje o poslovanju i druge informacije o poslovanju za koje nadleni ocjeni da su
bitni u praenju rada banaka.
Banka je, nakon to provede reviziju poslovanja od strane nezavisnog revizora,
revizorski izvjetaj duna dostaviti Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo najdalje do

50
 FINANSIJE

30.06. tekue godine za prethodnu godinu. Agencija je duna propisati metodologiju i

minimum informacija koje treba revizor dostaviti prilikom podnoenja revizorskog
miljenja o radu banke. Taj izvjetaj Agencija razmatra te prihvaa ili odbija. Ako ga
odbije, duna je odrediti novog revizora.
Agencija je takoer duna napraviti reviziju svog poslovanja i revizorsko miljenje
dostaviti Parlamentu FBiH u roku najdue 3 mjeseca po zavretku poslovne godine.
S obzirom da se kod budetskih organizacija financijski rezultat ne izraava kao dobit
ili gubitak, ve kao suficit ili deficit, kod Agencije e se viak prihoda nad rashodima
prenijeti u narednu poslovnu godinu. Dakle, financijski rezultat Agencije nije oporeziv
po Zakonu o porezu na dobit, ve se kao dobit u cijelosti prenosi u narednu godinu, a u
sluaju gubitka, sredstva se nadoknauju iz budeta. Kod drugih budetskih korisnika,
viak prihoda nad rashodima, odnosno suficit, se vraa nadreenom budetu, to kod
Agencije nije sluaj.

OSIGURANJE IMOVINE I LICA

Institucije koje se bave osiguranjem imovine i lica u teoriji, praksi i zakonskoj regulativi
se nazivaju drutva za osiguranje imovine i lica. Pored drutava za osiguranje,
zakonom su regulirana i drutva za reosiguranje imovine i lica.
Poslovi kojima se bave drutva za osiguranje imovine i lica grupiraju se na sljedei
nain:
1. Zakljuivanje i izvravanje ugovora o osiguranju imovine i lica,
2. Zakljuivanje i izvravanje ugovora o osiguranju i reosiguranju,
3. Mjere za sprjeavanje i smanjenje rizika koji ugroavaju osiguranu imovinu i lica,
4. Mjere za sprjeavanje i smanjenje teta,
5. Drugi poslovi osiguranja koji ne izlaze iz okvira djelatnosti osiguranja (poslovi
posredovanja u ugovaranju osiguranja, zastupanje u osiguranju, snimanja rizika,
snimanja i procjene teta, prodaja ostatka osiguranih unitenih stvari, pruanje
pravne pomoi i drugih intelektualnih i tehnikih usluga u osiguranju).
Osiguranje imovine i lica je dobrovoljno, ali izuzetno moe biti i propisano kao
obavezno osiguranje, npr. obavezno osiguranje automobila u javnom prometu.
Drutva za osiguranje duna su poslovati u skladu sa:
a) Ekonomskim naelima i pravilima struke osiguranja i aktuarske struke,
b) Zakonom, naelima lojalne trine utakmice,
c) Dobrim poslovnim obiajima i poslovnim moralom.
Drutvo za osiguranje moe obavljati i poslove ivotnog osiguranja lica kao i poslove
reosiguranja.
Poslovi ivotnog osiguranja dijele se na:
a) Osiguranje ivota
b) Rentno osiguranje.
Postoji razlika izmeu drutva za osiguranje i drutva za uzajamno osiguranje, koja se
sastoji u tome da drutvo za uzajamno osiguranje ne moe obavljati poslove
reosiguranja.
Poslovi ostalih osiguranja razvrstavaju se na ove skupine osiguranja:
1. Osiguranje od nezgode,
2. Zdravstveno osiguranje,
3. Osiguranje cestovnih vozila-kasko,
4. Osiguranje inskih vozila-kasko,
5. Osiguranje zranih letjelica-kasko,
6. Osiguranje pomorskog, rijenog i jezerskog kaska,
7. Osiguranje robe u prevozu,
8. Osiguranje imovine od poara i drugih opasnosti,
9. Ostala osiguranja imovine,
51
 FINANSIJE

10.Osiguranje od automobilske odgovornosti,

11.Osiguranje od odgovornosti u zranom prometu,
12.Osiguranje od odgovornosti brodara,
13.Osiguranje kredita,
14.Osiguranje jamstva,
15.Osiguranje razliitih financijskih gubitaka,
16.Osiguranje pravne zatite,
17.Osiguranje turistikih usluga.
Da bi se drutvo za osiguranje registriralo i poslovalo u skladu sa vaeim propisima,
potrebno je da dobije suglasnost, odnosno dozvolu Ureda za nadzor osiguravajuih
drutava.
Pored ovog ureda, u sistemu osiguranja postoji jo Biro osiguranja, koji je nadlean da
regulira obavljanje poslova utvrenih meunarodnim sporazumom o osiguranju
vlasnika i korisnika motornih vozila u prometu van granica BiH. Biro osiguranja je,
dakle, odgovoran za ''zeleni karton'' i tete po tom osnovu.

OSNIVANJE DRUTVA ZA OSIGURANJE

Drutvo za osiguranje mogu osnovati domaa pravna ili fizika lica, kao i strana lica,
ali zajedno sa domaim pravnim ili fizikim licima.
Zakonom su propisani uvjeti osnivanja, a izmeu ostalih i visina kapitala. Postoje
razliiti nivoi nadlenosti osiguranja, od ega zavisi i visina kapitala:
a) Osnovni kapital pri osnivanju drutva za osiguranje, za bavljenje poslovima
ivotnog osiguranja, je najmanje 1.000.000KM;
b) Osnovni kapital osiguranja za poslove ostalih osiguranja (bez ivotnog) je
najmanje 2.000.000KM;
c) Osnovni kapital drutva za reosiguranje je najmanje 2.000.000KM.
Odobrenje za rad drutva za osiguranje daje Ured za nadzor, nakon ispunjenja
zakonom predvienih uvjeta. Ured je duan, na zahtjev lica koja podnose zahtjev za
formiranje drutva za osiguranje, dati rjeenje u roku od 60 dana od dana podnoenja
zahtjeva ili obavijestiti o nedostacima uvjeta i dokumentacije.
Ukoliko lica nisu zadovoljna rjeenjem, pokreu upravni spor.

DRUTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE

Osiguravajua drutva registrirana kao drutva za uzajamno osiguranje su drutva u

kojima lanovi svojim uplatama meusono garantiraju da e se na principima
uzajamne solidarne odgovornosti pokriti tete koje nastaju kao rizik u poslovanju
drutva. Ovom drutvu nije cilj ostvarenje dobiti, ve se sredstva prikupljju ulogom
lanova u visini dovoljnoj za pokrie obveza prema licima koja su osigurana i za
formiranje rezervi osiguranja. U ovom sluaju visina kapitala je regulirana zakonom i o
njoj odluuju iskljuivo osiguranici, ali mora biti u skladu sa uplatama temeljnog
kapitala.
Drutvo za uzajamno osiguranje moe biti osnovano kao drutvo sa:
a) Neogranienom ulogom,
b) Ogranienom ulogom.
Ako je drutvo s neogranienom ulogom, lanovi drutva moraju platiti 30%
osnivakog kapitala za formiranje drutva.
Ako ele ograniiti ulogu drutva u tetama, tada je ulog za formiranje drutva
ograniene uloge 50% od visine temeljnog kapitala.
Sredstva s kojima drutva za osiguranje posluju, imaju sljedeu strukturu:
1. Sredstva osnovnog kapitala,
2. Premija osiguranja,
3. Sredstva tehnike rezerve,
4. Sredstva preventive,

52
 FINANSIJE

5. Rezerve sigurnosti,
6. Sredstva poslovnog fonda,
7. Ostala sredstva drutva.
Premija za osiguranje sastoji se od funkcionalne premije i dijela premije za
obavljanje djelatnosti osiguranja.
Funkcionalna premija sadri i tehniku premiju, a moe sadravati dio i za
preventivu, ako je taj dio uraunat u premiju.
Tehnika premija je dio premije namijenjen ispunjavanju obaveza iz osiguranja.
Sredstva tehnike rezerve drutva ine: prenosne premije i rezervirane tete,
matematika rezerva osiguranja ivota, rezerviranje za povrate premija ovisne i
neovisne o rezultatu, propisano rezerviranje za kolebanje teta, ostala
osigurateljno-tehnika rezerviranja i neosigurateljno-tehnika rezerviranja.
Matematika rezerva osiguranja ivota je razlika izmeu sadanje vrijednosti svih
buduih obveza osiguratelja po ugovorima iz osiguranja ivota i sadanje
vrijednosti svih buduih obveza ugovaratelja osiguranja po tim ugovorima.
Osiguravajua drutva svoje prihode ostvaruju po sljedeim osnovama:
1. Prihodi od premije osiguranja,
2. Prihodi od korekcije prenosnih premija i premija predatih u reosiguranje,
3. Premija aktivnih poslova u suosiguranju i reosiguranju,
4. Ostail prihodi poslova osiguranja,
5. Prihodi od ulaganja i udjela,
6. Ostali prihodi i vanredni prihodi.
Pod rashodima drutva za osiguranje podrazumijevaju se:
1. trokovi za tete po osnovi osiguranja, suosiguranja, ugovorenih svota,
2. rashodi za preventivu,
3. ostali trokovi poslovanja osigranja,
4. trokovi za provedbu djelatnosti osiguranja i reosiguranja,
5. vanredni trokovi.
Drutva za osiguranje i reosiguranje su profitna drutva, osnovana sa ciljem ostvarenja
dobiti i svoj rezultat u poslovanju iskazuju kao dobit ili gubitak. Ukoliko drutvo ostvari
dobit, zakonom je propisana njena raspodjela nakon obrauna i plaanja poreza na
dobit na sljedee kategorije:
1. Pokrie gubitka iz prethodne godine,
2. Izdvajanje u rezerve sigurnosti,
3. Isplata dioniarima odnosno ulagaima i djelatnicima drutva,
4. Izdvajanje u druge rezerve drutva,
5. Izdvajanje za udio u dobiti ugovorenih svota osiguranja ivota,
6. Zadranu dobit.
U sluaju negativnog rezultata (gubitka u poslovanju), gubitak se nadoknauje iz
sljedeih izvora:
1. Zadrane dobiti,
2. Dodatnog uloga (uloga osiguranika kod drutva za uzajamno osiguranje),
3. Rezervi sigurnosti,
4. Poslovnog fonda u dijelu koji se odnosi na novana sredstva i sredstva u
plasmanima iji rok vraanja istie do dana podnoenja godinjeg obrauna,
5. Fonda preventive,
6. Ostalih rezervi.
Ako se iz svih navedenih izvora ne moe pokriti gubitak, tada se on nadoknauje na
teret osnovnog kapitala, ali se ne smije naruiti osnovica osnivakog kapitala jer se u
tom sluaju naruava pravo djelatnosti.
Drutvo za osiguranje u toku svog poslovanja mora stalno garantirati ispunjenje
ugovorenih obveza osiguranja sredstvima garancijskog fonda. Kapital garancijskog
fonda ine:
1. Osnovni kapital,
2. Rezerve sigurnosti,
53
 FINANSIJE

3. Ostale rezerve drutva,

4. Zdravstvena dobit,
5. Dio tekue dobiti koji se predvia rasporediti u osnovni kapital,
6. Rezerve i nerasporeena dobit.
Ukupna vrijednost garancijskog kapitala se najprije koristi za pokrie gubitaka iz
poslovanja, zatim gubitka po osnovu upisanog neuplaenog osnovnog kapitala kao i za
nadoknadu vlastitih dionica drutva.

URED ZA NADZOR

Osnovna funkcija Ureda za nadzor je da daje odobrenja za rad osiguravajuim

drutvima i vri nadzor njihovog rada sa:
1. Ekonomskog aspekta,
2. Pravnog aspekta,
3. Aspekta kodeksa osiguranja.
Ured ima svojstvo pravne osobe sa sjeditem u Sarajevu. U svom poslu je odgovoran
Vladi FBiH.
Financiranje Ureda se obezbjeuje iz razliitih izvora u skladu sa zakonom:
a) 10% iz budeta FBiH,
b) 90% iz fondova drutava za osiguranje (dotacijom).
Uredom upravlja Savjet od 5 lanova, koje imenuje i razrjeava Vlada FBiH na prijedlog
Ministra financija FBiH. Savjet usvaja Statut i odluuje o pitanjima bitnim za Ured za
nadzor.
Uredom rukovodi direktor ureda koga imenuje Vlada FBiH, na prijedlog Ministra
financija, na period od 4 godine.
Ured za nadzor moe, u sluaju da drutvo ne posluje u skladu sa zakonom ili
pravilima struke:
1. Ukinuti odobrenje za obavljanje pojedinih vrsta osiguranja;
2. Predati zahtjev za otvaranje steajnog postupka;
3. Zahtijevati smanjenje isplate osiguranja i zabraniti plaanje u svrhu
izbjegavanja steaja;
4. Zahtijevati promjenu postojeih uvjeta osiguranja, cjenike premija i ostalih
akata;
5. Obustaviti izvrenje odluka i drugih akata drutva za koje ocijeni da su u
suprotnosti s propisima i statutom drutva;
6. Zabraniti poslovanje, odnosno pokrenuti kazneni postupak za sluaj
nedozvoljenog nastavljanja poslovanja.

OBAVEZNO OSIGURANJE

Pored neobaveznih osiguranja u razliitim formama, postoje oblici obaveznog

osiguranja po kome se obavezno osiguravaju:
1. Putnici u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja,
2. Vlasnici odnosno korisnici motornih vozila, od odgovornosti za tete poinjene
treim osobama,
3. Vlasnici odnosno korisnici zrakoplova, od odgovornosti za tete poinjene treim
osobama,
4. Vlasnici odnosno korisnici brodica na motorni pogon, od odgovornosti za tete
poinjene treim osobama.
To znai da su vlasnici prevoznih sredstava kojima se vri prevoz putnika iz prethodnih
napomena, obavezni osiguratu takva sredstva kod nadlenih osiguranja.
Drutvo za osiguranje ne moe odbiti ponudu osiguranja od fizikog ili pravnog lica,
ako se ona podudara sa uvjetima iz zakona ili objave samog osiguravajueg drutva.

54
 FINANSIJE

Vlasnici ili korisnici vozila kojima se prevoze putnici u javnom prometu, duni su
zakljuiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog sluaja i to vlasnici-
korisnici:
1. Autobusa kojima se obavlja javni prevoz u gradskom, meugradskom i
meunarodnom linijskom i izvanlinijskom prometu,
2. Taksi-automobila i rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozaem,
3. Autobusa koji prevoze radnike na posao ili s posla,
4. Tranih vozila za prevoz putnika,
5. Autobusa kojima turistika preduzea prevoze turiste,
6. Svih ostalih prevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se prevoze
putnici uz naplatu prevoza u obliku djelatnosti.
Obavezno osiguranje pripada licima koja su kipila kartu i nalaze se u prevoznom
sredstvu ili u blizini njegovog ukrcavanja, odnosno ulaska ili izlaska. Lica koja nisu
kupila kartu, ali se nalaze u vozu, autobusu, avionu, brodu i sl. sa namjerom da ekaju
kupovinu karte su takoer osigurana lica sa obaveznim osiguranjem lica vlasnika ili
korisnika vozila sredstva.
Na ovu vrstu obaveznog osiguranja imaju pravo i putnici koji koriste besplatan prevoz,
ako su u prevoznom sredstvu ili na stanici za ukrcaj ili prostoru izlaza iz sredstva.
Pravo na obavezno osiguranje po ovom osnovu nemaju zaposleni radnici firme koja se
bavi prevozom.
I u sluaju da sredstva nisu bila osigurana u javnom prevozu, lica koja su pretrpila
tetu imaju pravo naknade kao da su sredstva bila osigurana. U tom sluaju tetu
osiguranje potrauje od vlasnika vozila, a isplauje je licima koja su preivjela nesreu
ili lanovima porodice u sluaju smrti.
Ako se za trajno (obavezno) osiguranje vozila promijeni vlasnik, prava i obveze po
osiguranju se moraju prenijeti na novog vlasnika do isteka ugovorenog roka.

DRUTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA

Zakonom o privrednim drutvima su regulirani uvjeti osnivanja, poslovanja i prestanka
drutva pa samim tim i drutava za upravljanje fondovima.
Drutva i fondovi se osnivaju prije svega sa ciljem prikupljanja financijskih sredstava,
kolektivnog investiranja na principima minimiziranja i disperzije rizika u poslovanju.
Drutva su zaduena za profesionalno upravljanje fondovima i drugim poslovima se ne
mogu baviti.
Za fond, a time i za drutvo za upravljanje fondovima, karakteristino je to da ne mogu
izdavati obveznice te se iz njihovih sredstava ne mogu davati krediti, odnosno ne
mogu ulaziti u podruje aktivnih bankarskih poslova.
Prema naem zakonodavstvu u sistemu egzistiraju sljedea drutva i fondovi:
1. Drutvo za upravljanje fondovima,
2. Drutvo za upravljanje privatizacijskim investicionim fondovima,
3. Fondovi posrednici u realizaciji potraivanja graana u postupku privatizacije
(privatizacijski fondovi),
4. Investicijski fondovi.
Drutvo za upravljanje fondovima registrira se u formi:
1. Dionikog drutva,
2. Drutva sa ogranienom odgovornou.
Sastav i izbor organa drutva, kao i nadlenost i nain odluivanja i rada drutva
regulira se Zakonom o privrednim drutvima i propisima Komisije za vrijednosne
papire.
Drutvo mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica. Pravna lica iji kapital
iznosi 50% i vie ne mogu biti osnivai drutva niti stjecati njegove dionice.
55
 FINANSIJE

Strano fiziko ili pravno lice moe biti vlasnik vie od 1% dionica drutva, pod uvjetom
da to odobri Komisija.
Kod registriranja ovog drutva, u nazivu mora stajati ''drutvo za upravljanje
fondovima''.
Uvjete, kao to su struna sprema, iskustvo i znanje koje moraju imati lica za
upravljanje drutvima, propisuje Komisija.
Dozvolu za osnivanje drutva daje Komisija, na osnovu podnesenog zahtjeva koji
sadri:
1. Ugovor o osnivanju sa dokazom o osnivaima,
2. Dokaz o uplati osnovnog kapitala,
3. Dokaz o ispunjenju kadrovskih uvjeta propisanih od strane Komisije.
30 dana po prijemu zahtjeva, Komisija e dati dozvolu ili odbiti podnositelja zahtjeva
uz valjano obrazloenje. Ako Komisija ne da odgovor u roku od 30 dana, smatrat e se
da je zahtjev odobren zbog utnje administracije.
Kada Komisija da dozvolu, drutvo se mora registrirati u roku od 7 dana.
Osnivaki kapital drutva se mora uplatiti u novcu i to u visini 1.000.000KM ako
upravlja samo jednim fondom. Svako poveanje broja fondova u drutvu
podrazumijeva obvezu uplate 250.000KM po jednom fondu na ime osnovnog kapitala.
Drutvo za upravljanje fondovima, registrirano kao dioniko drutvo (d.d.) osniva se
upisom i uplatom svih dionica od strane osnivaa. To znai da u ovom sluaju nema
kategorije upisanog neuplaenog kapitala prilikom osnivanja, kao kod nekih drugih
dionikih drutava (npr. proizvodne, trgovinske i uslune djelatnosti).
Dionice drutva su prenosive i glase na ime dioniara.
Komisija za vrijednosne papire drutvu daje dozvolu za upravljanje svakim fondom, ali
je i oduzima drutvu koje ne potuje zakonske propise i procedure Komisije.
Kada se oduzima dozvola drutvu, to ne znai da fondovi kojima je drutvo upravljalo
prestaju sa radom, nego Komisija odreuje privremenog upravitelja za svaki fond.
Drutvo moe podnijeti albu Komisiji na ovakav postupak u roku od 15 dana. Nakon
albe, odluka Komisije je konana i dalji postupak u sluaju nezadovoljstva se vodi kod
Vrhovnog suda.
8 dana od dana donoenja odluke o zabrani rada drutva, Komisija je duna dostaviti
odluku na sljedee adrese:
1. drutvu za upravljanje fondovima,
2. banci depozitaru,
3. registru vrijednosnih papira,
4. privremenom administratoru,
5. nadzornom odbru fonda,
6. jednom domaem dnevnom listu radi objavljivanja.
Drutvo je duno voditi odvojenu evidenciju drutva i fondova sa aspekta prihoda,
rashoda, obveza, imovine i kapitala.

DEPOZITAR DRUTVA

Uvjete i obveze postojanja depozitara banke u ovakvim poslovima propisuje Komisija

za vrijednosne papire i on se smatra obaveznim u ovakvom poslu.
Kod depozitara se dri imovina fonda, vri platni promet i drugi poslovi iz domena
bankarskih nadlenosti.
Depozitar ne smije obaviti transakcije po nalogu drutva ili fonda za koje misli da su
nezakonite.
Poslovi izmeu drutva, fonda i banke depozitara reguliraju se ugovorom koji mora
odobriti i nadzorni odbor fonda.

INVESTICIONI FOND

56
 FINANSIJE

Sam naziv investicionog fonda nas upuuje na fond iz koga se vri investiranje u
kategorije sredstava koje imaju tretman investicije po Zakonu o raunovodstvu i
Meunarodnim raunovodstvenim standardima.
Investicioni fond je dioniko drutvo ija je iskljuiva djelatnost prikupljanje financijskih
sredstava i financiranje u prenosive vrijednosne papire, kao i druga investiranja sa
ciljem stjecanja dobiti.
Investicioni fond moe osnovati jedno Drutvo za upravljanje fondovima, javnim
upisom dionica.
Dozvolu za osnivanje fonda, drutvu daje Komisija u roku od 90 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
U cijenu dionice moe biti uraunato najvie 2% od nominalne vrijednosti dionice na
ime trokova osnivanja koji pripadaju drutvu, ali tek po odobrenju Komisije.
Osnovni kapital investicionog fonda (osnivai kapital) je 4.000.000KM. Ovaj kapital se
poveava emisijom fonda po odobrenju Komisije. Investicija za cilj treba imati stjecanje
dobiti.
Investicioni fond ne moe stjecati svoje vlastite dionice po bilo kom osnovu, ak ni po
osnovu dobiti.
Fiziko ili pravno lice ne moe biti vlasnik vie od 5% dionica istog fonda, ali ako i
ostvari vei procenat vlasnitva, to mu ne daje pravo na veu dividendu ili vee pravo
odluivanja.
Investicioni fond ima svoj Statut, kojim se ureuju rukovoenje, donoenje odluka,
raspolaganje dionicama i sl.
Takoer ima direktora i Nadzorni odbor, koji ga zastupa u odnosima prema Drutvu.
Drutvo je duno upravljati investicionim fondom i odgovorno je za njegov rad s
dioniarima, ak i u uvjetima gubitka. Za svoju ulogu u upravljanju, ono dobija
proviziju na godinjem nivou od 2% od neto vrijednosti imovine fonda kojim upravlja.
Fond moe kupovati dionice stranog vlasnika koje kotiraju na berzi u Federaciji, ali do
visine 10% imovine fonda.
Godinji izvjetaj drutva i fonda sa revizorskim izvjetajem, drutvo je duno dostaviti
Komisiji i objaviti u najmanje jednom domaem dnevnom licu, najkasnije 4 mjeseca po
zavretku poslovne godine i dostaviti ih vlasnicima dionica ili udjela drutva i fonda na
njihov zahtjev.

PRIVATIZACIJSKA DRUTVA I PRIVATIZACIJSKI INVESTICIONI FONDOVI (PD I PIF)

Za razliku od drutava za upravljanje fondovima i investicijskih fondova, danas

egzistiraju u sistemu PIF-ovi i drutvo PIF-ova.
Privatizacijsko drutvo je osnovano da bi upravljalo privatizacijskim investicionim
fondovima, tj. da uestvuje u procesu privatizacije te da se u zakonom predvienom
roku oni preregistruju u investicijske fondove.
Prilikom osnivanja ovog drutva mora biti uplaeno 50% osnovnog kapitala, a ostatak
od 500.000KM treba uplatiti za period od 2 godine od dana upisa privatizacijskog
drutva. Vlasnici dionica Privatizacijskog drutva ne mogu biti drutveno-politike
zajednice niti pravna lica koja u svom kapitali imaju vie od 50% vrijednosti dravnog
kapitala.
Privatizacijsko drutvo moe stjecati dionice PIF-a, samo sistemom naplate dijela
provizije za upravljanje i naknade trokova upravljanja koji se naplauju u dionicama.
Odnos izmeu privatizacijskog drutva i PIF-a ureuje Komisija za vrijednosne papire.

PRIVATIZACIJSKI INVESTICIONI FOND PIF

PIF-ovi su zatvoreni investicijski fondovi. Oni su osnovani radi apsorbiranja certifikata u

postupku privatizacije preduzea. Osnovni kapital PIF-a je iznosio 200.000KM na dan
osnivanja. Ova vrijednost kapitala moe biti i vea, ukoliko suglasnost da Komisija.
57
 FINANSIJE

Dionica PIF-a prodaje se u postupku javne ponude, a mogle su biti uplaene u novcu i
certifikatima, a rok za kupovinu dionica bio je 90 dana od dana objave prodaje.

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Komisija za vrijednosne papire je samostalna specijalizirana institucija i ima svojstvo

pravnog lica sa sjeditem u Sarajevu. Ima 5 lanova:
1. Predsjednika,
2. Zamjenika predsjednika,
3. Tri lana, koje imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost podpredsjednika
FBiH i uz potvrdu Parlamenta FBiH.
Mandat Komisije je 5 godina, uz napomenu da ista lica mogu biti vie puta imenovana
u sastav Komisije za vrijednosne papire.
Prema Zakonu o komisiji za vrijednosne papire, Predsjednik, njegov zamjenik i lanovi
Komisije ne mogu:
1. Biti meusobno u braku ili srodstvu,
2. Biti lica krivino kanjavana za krivine radnje i postupke nespojive sa dunou u
Komisiji,
3. Biti lanovi organa zakonodavne, izvrne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog
odbora preduzea, banke, drutva za upravljanje, investicionog fonda, penzionog
fonda, osiguravajueg drutva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih
papira,
4. Obavljati bilo koji drugi posao uz naknadu, izuzev naunih, istraivakih i
predavakih aktivnosti,
5. Posjedovati, direktno ili indirektno, vie od 5% vrijednosnih papira preduzea,
banke, drutva za upravljanje, investicionog fonda, penzijskog fonda,
osiguravajueg drutva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih
papira,
6. Obavljati dunost u politikoj stranci,
7. Uestvovati u politikim aktivnostima,
8. Obavljati djelatnost ili provoditi aktivnosti nespojive sa principom zatite investitora
ili nezavisnou Komisije.
lanovi Komisije mogu biti razrijeeni dunosti i prije isteka mandata, ukoliko se
ogrijee o zakonska akta ili Zakon o Komisiji.
Komisija osigurava primjenu i nadzore provoenja zakona i drugih propisa koji se
odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira, a ovlatena je i odgovorna za:
1. Reguliranje uvjeta i naina izdavanja i prometa vrijednosnih papira;
2. Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira preduzea i banaka;
3. Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira drutava za upravljanje fondovima,
investicionih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave
izdavanjem vrijednosnih papira;
4. Reguliranje uvjeta i naina izdavanja obvznica kantona i opina;
5. Propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnim papirima;
6. Zatitu interesa investitora;
7. Propisivanje i nadzor primjene standarda izvjetavanja investitora i javnosti o
poslovanju uesnika u prometu vrijednosnih papira;
8. Propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dionikim drutvima;
9. Propisivanje uvjeta, davanje odobrenja za rad i vrenje nadzora profesionalnih
posrednika i druih uesnika u prometu vrijednosnih papira te ostali poslovi u vezi sa
radom u prometu vrijednosnih papira.
Prema Zakonu o Komisiji vrijednosnih papira Komisija:
1. Nadzire primjenu zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnih papira;
2. Koordinira aktivnosti organa uprave, federalnih ustanova i agencija Federacije u
pitanjima reguliranja i nadzora aktivnosti u prometu vrijednosnih papira;
3. Propisuje uvjete i pravila prometa vrijednosnih papira;

58
 FINANSIJE

4. Daje dozvole za emisiju vrijednosnih papira;

5. Propisuje i nadzire procedure i utvruje rezultate javne ponude vrijednosnih papira i
provodi registraciju emitenata vrijednosnih papira;
6. Propisuje standarde i obavezne elemente prospekta vrijednosnih papira;
7. Propisuje standarde za odobravanje prodaje vrijednosnih papira putem javne
ponude i za njihovo kotiranje;
8. Propisuje uvjete i odobrava promet vrijednosnih papira inozemnih emitenata;
9. Donosi akta kojima se propisuje promet vrijednosnih papira na osnovu povlatenih
informacija;
10.Obustavlja emisiju i promet pojedinih vrijednosnih papira i druge aktivnosti u
prometu vrijednosnih papira, u sluaju manipulacija ili pekulacija u prometu;
11.Obustavlja promet svih vrijednosnih papira i aktivnosti svih institucija i uesnika u
prometu vrijednosnih papira u sluajevima utvrenim zakonom i propisima
Komisije;
12.Propisuje uvjete i pravila profesionalnog obavljanja poslova posredovanja u
prometu vrijednosnih papira, ukljuujui standarde osiguranja i garancija;
13.Izdaje, obustavlja i ukida dozvole za obavljanje poslova profesionalnog
posredovanja u prometu vrijednosnih papira;
14.Propisuje uvjete i standarde voenja registra vrijednosnih papira i obavljanje
poslova poravnanja i depozitara vrijednosnih papira;
15.Nadzire rad registra vrijednosnih papira i depozitara;
16.Propisuje uvjete i pravila uea drutava za upravljanje, investicionih fondova,
penzijskih fondova i osiguravajuih drutava u prometu vrijednosnih papira;
17.Propisuje uvjete i procedure i odobrava stjecanje dionica izmeu dionikih
drutava;
18.Propisuje standarde kapitala i ogranienja rizika u transakcijama vrijednosnim
papirima za profesionalne posrednike u prometu vrijednosnih papira;
19.Propisuje standarde zatite dioniara i upravljanja dionikim drutvima;
20.Propisuje uvjete i procedure upisa u registar i vodi registar emitenata vrijednosnih
papira;
21.Propisuje sadraj, uvjete i standarde objavljivanja financijskih izvjetaja i drugih
informacija i nain izvjetavanja dioniara o poslovanju dionikih drutava;
22.Propisuje oblike i rokove uvanja i osigurava uspostavljanje javnih registara
podataka o emitentima i vlasnicima vrijednosnih papira, profesionalnim
posrednicima i poslovima u prometu vrijednosnih papira;
23.Inicira donoenje i izmjene propisa koji se odnose na vrijednosne papire,
upravljanje dionikim drutvima i zatitu dioniara, profesionalne posrednike u
prometu vrijednosnih papira;
24.Utvruje uvjete, standarde i nain dostavljanja Komisji informacija emitenata i
profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnih papira i objavljivanja izvjetaja,
koji se odnose na njihove aktivnosti;
25.Nadzire poslovne knjige, financijske izvjetaje i saopenja emitenata i
profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnih papira;
26.Organizira obuku profesionalnih uesnika, specijalista i drugih uesnika u prometu
vrijednosnih papira;
27.Vodi registar izdatih, obustavljenih i ukinutih dozvola profesionalnih posrednika i
specijalista u prometu vrijednosnih papira;
28.Propisuje naknade za odobravanje emisije, kotaciju vrijednosnih papira na berzi i
drugim ureenim javnim tritima i za izdavanje dozvola profesionalnim
posrednicima i specijalistima u prometu vrijednosnih papira;
29.Vri nadzor provoenja drugih propisa kojima se direktno ili indirektno utjee na
emisiju i promet vrijednosnih papira;
30.Razmatra nain primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnih
papira, podnosi prijave nadlenim organima za privredne prestupe i KD-a te provodi
prekrajne postupke u skladu sa Zakonom o prekrajima;

59
 FINANSIJE

31.Preduzima druge mjere i radnje za koje je ovlatena i odgovorna u skladu sa ovim

zakonom i drugim propisima.
Akti koje donese Komisija su konani i protiv njih se moe pokrenuti samo upravni spor
kod suda.
Komisija se mora sastajati redovno, a najmanje jednom u 30 dana. Sjednicu saziva
predsjednik.
Komisija je duna svoje akte objaviti u Slubenim novinama FBiH.
Lica zaposlena u Komisiji ne mogu:
1. Istovremeno obavljati drugi posao u vezi s ovlatenjima Komisije uz naknadu,
izuzev naunih, istraivakih i predavakih aktivnosti;
2. Biti lanovi nadzornog ili upravnog odbora, preduzea, banke, drutva za
upravljanje fondovima, investicionog fonda, penzionog fonda, osiguravajueg
drutva i profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira;
3. Posjedovati, direktno ili indirektno, vie od 5% vrijednosnih papira preduzea,
banke, drutva za upravljanje fondovima, investicionog fonda, penzionog fonda,
osiguravajueg drutva i profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira;
4. Obavljati djelatnost nespojivu sa principom zatite investitora ili nezavisnou
Komisije.

POREZ NA DOBIT FIZIKIH LICA

Porez na dobit fizikih lica plaa se u skladu sa ostvarenom dobiti, u paualnom iznosu
i u procentu od svakog pojedinano ostvarenog prihoda fizikog lica.
Obveznici poreza na dobit f.l. su samostalni privrednici, a to su lica koja na osnovu
rjeenja nadlenog organa linim radom u vidu osnovnog i dopunskog zanimanja
obavljaju samostalnu djelatnost, privrednu ili profesionalnu u zemlji i inostranstvu sa
ciljem sticanja dobiti.
Pored samostalnog privrednika, obveznici ovog poreza su:
1. Fizika lica kao profesionalni sportisti i sportski radnici koji ostvare prihod po
osnovu transfera ili nagrade na domaim ili stranim takmienjima;
2. Fiziko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao to je odgajanje
ivine, zeeva, pela, svilene bube, ribe i riblje mladice, cvijea, sadnica voa i
povra i sl. preko vlastitih potreba;
3. Fiziko lice strani dravljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na
teritoriji Kantona.

OSNOVICA POREZA NA DOBIT FIZIKIH LICA

U pricipu, dobit predstavlja razliku izmeu ostvarenog prihoda i nastalih rashoda u

periodu za koji se obraunava dobit uz uvjet da su prihodi vei od rashoda.
Ova vrijednost osnovice se procjenjuje na osnovu strune procjene analitike slube
porezne uprave za svaku godinu posebno te na osnovu toga utvruje mjeseni iznos
obveze to se u poreznoj praksi zove razrez poreza.
Kada se utvruju osnovice u paualnom iznosu, bitno je naglasiti da takvu odluku
donosi Vlada Kantona.
Paualnu osnovicu ne mogu imati:
1. Vlasnici ugostiteljskih i trgovinskih djelatnosti,
2. Porezni obveznici koji svoj prihod obavljaju preko iro-rauna.
Kada bi fiziko lice obavilo odreenu djelatnost pravnom licu ili drugom samostalnom
privredniku, platilo bi porez na dobit na osnovicu ostvarenog ukupnog prihoda, bez
obzira na paualnu procjenu poreske osnovice ili mjeseni razrez na osnovu rezultata
dosadanjeg poslovanja.
Ponekad vie lica obavlja samostalnu djelatnost i tada e svi platiti porez na dobit
srazmjerno pripadajuoj dobiti.

60
 FINANSIJE

Lice koje porez na dobit plaa prema ostvarenoj dobiti, duno je izdati putni nalog ili
odsjeak iz kase za svaki pojedinano ostvareni prihod.
Svi izdati nalozi, rauni i sl. moraju imati vjerodostojnu kopiju to ini sastavni dio
knjigovodstvene evidencije samostalnog privrednika.
Fiziko lice, obveznik ovog poreza, duno je otvoriti iro-raun i prijaviti njegov broj
Poreznoj upravi. Obveznici ovog poreza su duni dnevni pazar poloiti narednog dana
na iro-raun.
Rashodi samostalne djelatnosti su:
1. Bruto plaa poreskog obveznika;
2. Bruto plaa ostalih zaposlenih lica kod obveznika;
3. Iznosi plaenog poreza na promet za period razreza poreza;
4. Ostali trokovi poslovanja samostalnog privrednika u koje ubrajamo sljedee
trokove:
a) Nabavna vrijednost utroenog materijala kao i trokovi prevoza tog
materijala;
b) Plaeni trokovi energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara;
c) Kalo, rastur, kvar i lom, pod uvjetom da je dokumentiran i proknjien u
momentu nastanka, a najvie do iznosa koji se po tom osnovu priznaje u
preduzeima iste ili srodne djelatnosti;
d) Amortizacija osnovnih sredstava, alata i poslovnih prostorija;
e) Otpis sitnog inventara;
f) Otpis autoguma;
g) Trokovi odravanja osnovnih sredstava osim trokova koji se prema
propisima koji vae za preduzea smatraju izdacima za investicije;
h) Plaene premije osiguranja radnika, sredstava rada i poslovnih prostorija;
i) Zakupnine za poslovne prostorije i osnovna sredstva;
j) Opi trokovi reije;
k) Naknade na ime provizija bankama;
l) Trokovi reklame i propagande;
m) Isplaene dnevnice, putni trokovi, terenski dodaci, prevoz za rad i sa rada,
naknada za topli obrok i naknada za koritenje godinjeg odmora obvezniku
u zaposlenim radnicima u skladu sa vaeim propisima;
n) Trokovi prevoza na rad i sa rada obveznika u mjesnom saobraaju u iznosu
pretplatne karte, odnosno cijene prevoza u javnom saobraaju;
o) Nuni trokovi izlaganja na sajmovima, izlobama i revijama, trokovi
zatite na radu predvieni propisima;
p) Isplaeni troak kulturno-umjetnikih programa i muzike u ugostiteljskim
radnjama, ako su na te isplate obraunati i uplaeni propisani porezi i
doprinosi;
q) Trokovi strunog usavravanja i obrazovanja;
r) Isplate na ime voenja poslovnih knjiga ako su na te isplate obraunati
propisani porezi i doprinosi;
s) Drugi pojedinano iskazani ostali trokovi poslovanja u skladu sa Zakonom
o raunovodstvu.
Stopa poreza na dobit f.l. je 25%. Izuzetak od ove stope ine obveznici poreza
profesionalni sportisti i sportski radnici koji ostvare prihod po osnovu transfera i
nagrada na domaim i stranim takmienjima. Oni u ovom sluaju plaaju porez po
stopi od 15%.
Ako je lice ostvarilo prihode u inozemstvu, porez e se umanjiti za porez plaen u
inozemstvu. Time se sprjeava duplo oporezivanje
Kao i kod drugih poreskih obveza, i kod ovog poreza postoje odreene povlastice koje
je Zakon regulirao na sljedei nain:
Obvezniku poreza na dobit umanjit e se osnovica poreza za prve tri godine od
poetka obavljanja djelatnosti:
a) Za prvu godinu rada 100%,

61
 FINANSIJE

b) Za drugu godinu rada 70%

c) Za treu godinu rada 30%.
Obvezniku poreza na dobit umanjit e se osnovica poreza na dobit za izvrena
ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja i uzgradnju i adaptaciju poslovnog
prostora. U iznosu izvrenih ulaganja u toj godini.
Obvezniku poreza na dobit umanjit e se za 10% osnovica poreza na dobit za svako
novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi radnik u godini u kojoj je radnik
zaposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice moe iznositi najvie do 50%.

POREZ NA IMOVINU

Porez na imovinu plaaju pravna i fizika lica pod uvjetom da su vlasnici sljedee
imovine:
1. Zgrade ili stana za odmor i rekreaciju,
2. Poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana, koji se izdaje pod zakup,
3. Garae koja se izdaje pod zakup,
4. Putnikog motornog vozila,
5. Motocikla do 7 godina starosti,
6. Plovnog objekta preko 5 metara duine.
Obveznik poreza na imovinu je pravno i fiziko lice koje je vlasnik ili korisnik sljedee
imovine:
1. Stola u kasinu,
2. Automata za igru na sreu,
3. Automata za zabavne igre.
U sluaju da je vie lica vlasnici ili da vie lica ima korist od imovine, pripadat e im
pojedinana poreska obveza u skladu sa procentom vlasnitva ili procentom ostvarene
koristi.
Za razliku od drugih poreskih obveza koje se izraavaju procentualno od osnovice, ova
vrsta poreske obveze izraava se paualnim iznosima koje je utvrdio zakonodavac.
Zakonom su iskljueni iz poreske obveze na imovinu sljedei vlasnici:
1. BiH, FBiH, Kantoni i opine,
2. Strane drave pod uvjetom reciprociteta,
3. Ratni vojni invalidi, ratni invalidi civilne zatite i civilne rtve rata sa
pomagalima za putnike automobile i fizika lica koja obavljaju usluge prevoza
taksi automobilima,
4. Vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjere.
Ovaj porez se odreuje na imovinu zateenu u vlasnitvu 1/1.

POREZ NA PRIHOD OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Za razliku od poreza na imovinu, postoji porez na prihod koji lica ostvare od imovine i
imovinskih prava.
Obvezu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava imaju fizika lica koja u toku
godine ostvare prihod od kirije, nepokretne imovine ili prihod od rentiranja pokretne
imovine.
U ovu kategoriju poreske obveze ubrajamo i porez koji se treba platiti na prihod koji
pripada fizikom licu kao dio dobiti preduzea ili samostalne radnje iji je on dioniar ili
suvlasnik.
Za sluaj davanja pozajmica pravnim licima ili samostalnim privrednicima, fiziko lice
moe ostvariti odreenu zaradu i takva zarada je oporeziva kao prihod od imovine, bez
obzira to su kamate neoporezive.
Ako se ostvari prihod od prodaje pokretnih stvari mlaih od 3 godine od njihove
nabavke, tada je taj prihod oporeziv. Poreskom osnovicom se u tom sluaju smatra
ukupan prihod ostvaren od prodaje.

62
 FINANSIJE

Ako lice ostvari prihod od zakupa pokretnih ili nepokretnih stvari, poreska osnovica se
umanjuje 30% na ime priznavanja trokova stjecanja takve imovine.
Ako je pravno lice platilo porez na dobit 30%, fiziko lice kojem pripada dividenda
platit e porez na prihod po osnovu dividende na ukupan prihod od dividende.
Kod prodaje pokretnih stvari, poresku osnovicu odreuje nadlena poreska uprava,
procjenom na priblinu trinu vrijednosti.
Stope ovog poreza utvruju opine svojim propisom, ali ne mogu biti manje od 20% od
osnovice.
Prihodi na koje lica ne plaaju porez su prihodi kojima se nadoknauje izgubljena
imovina ili pretrpjela teta po zdravlje i fiziku sposobnost i drugi prihode kao to su:
1. Naplata ivotnog osiguranja i posljedica nesretnog sluaja,
2. Prihoda ostvarenih od kamate na tednju i po zajmovima datih dravi,
kantonima i opinama.

POREZ NA PRIHOD OD AUTORSKIH PRAVA, PATENATA I TEHNIKIH UNAPREENJA

Ovu vrstu poreza plaaju fizika lica koja ostvare prihod od autorskog prava, patenata i
tehnikih unapreenja, iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti, u to spadaju:
1. Pisana djela (knjige, broure, lanci, recenzije, publicistika i dr. djela);
2. Govorna djela (predavanja, govori i dr., osim predavanja po nastavno-naunom
programu kola i fakulteta);
3. Dramska i dramsko-muzika djela;
4. Koreografska i pantonimska djela ije je predstavljanje utvreno pismeno ili na
drugi nain;
5. Djela koja potjeu iz folklora;
6. Kinematografska djela;
7. Djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture kao i ostala djela likovnih
umjetnosti;
8. Kartografska djela;
9. Zbirke autorskih djela kao to su enciklopedije, antologije, muzike zbirke;
10.Nagrade na takmienjima za izradu umjetnikih, znanstvenih, strunih i ostalih
autorskih djela, nagrade na takmienjima za izradu idejnih projekata te nagrade
za postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti;
11.Muzika djela sa rijeima ili bez rijei;
12.Prihodi ostvareni izvoenjem programa narodne, zabavne muzike i drugih
estradnih programa;
13.Prihodi ostvareni od patenata i tehnikih unapreenja.
Obveznik poreza na prihod od autorskih prava je i strani dravljanin koji ostvari prihod
na podruju Kantona, a koji nema prebivalite u BiH i dravljanin BiH koji ima
prebivalite u inozemstvu.
Poresku osnovicu ini prihod ostvaren od autorskih prava umanjen za trokove koji su
bili nuni da bi to djelo nastalo.
Ako autorsko pravo koriste nasljednici, imaju pravo na nadoknadu trokova koje
plaaju posredniku za ostvarivanje tog prava.
Ako se prihod od autorskih prava ostvari preko pravnih lica, tada se porez plaa svaki
put kad se naplati prihod.
Poreska stopa na prihode od autorskih djela je 15%, osim na prihode ostvarene od
patenata i tehnikih unapreenja, gdje je stopa poreza 10%.
Postoji jo jedan izuzetak, a to je sluaj muzikih djela i programa muzikih djela, gdje
je porez 20%, osim prihoda od klasine glazbe za koju je procenat 5%.

63
 FINANSIJE

Za sluajeve nasljedstva autorskih prava, stope se uveavaju za 20% u odnosu na

prethodno odreene obveze.

POREZ NA NASLJEE I POKLONE

Imajui u vidu da se imovina nasljeena u vlasnitvo ili pravno koritenje ne plaa, to

je isti sluaj sa poklonima, drutvo smatra da se takva imovina prilikom stjecanja u
vlasnitvo treba oporezivati.
Pravna lica takoer mogu dobiti poklon odnosno donaciju. Priznavanje donacije
primljene kod pravnih lica je regulirano Meunarodnim standardom br.20 Donacije i
pomoi, gdje se u odreenim sluajevima prihod priznaje u tekuem periodu na dan
stjecanja, a u drugim sluajevima se taj prihod odlae u vremenu amortizacije.
Obveznik ovog poreza je fiziko lice koje primi sredstva bez plaanja iz izvora
nasljedstva ili poklona.
Osnovica za ovaj porez ne mora biti uvijek primljena imovina, ve to moe biti i
primljeno (prihvaeno) pravo uivanja ili koritenja nekretnina.
Ako lice prilikom diobe imovine dobije vie nego mu pripada po idealnom dijelu diobe,
tada je ono obveznik plaanja poreza za viak imovine koju dobije takvom diobom, jer
se smatra da mu u normalnim okolnostima toliko ne pripada.
Porezom za nasljee i pokklone obuhvaena su i sljedea prava:
1. Zemljite
2. Zgrade i ostala nepokretna imovina
3. Pravo uivanja i koritenja nepokretne imovine.
Obveznik ovog poreza je, dakle, lice koje primi poklon ili naslijedi imovinu. Davalac
nikada nije obveznik poreza.
Poreska obveza po ovom osnovu nastaje:
a) U trenutku pravosnanosti rjeenja i nasljeu,
b) U trenutku prijema poklona.
Za poklon je potrebno sainiti ugovor o poklonu. Moe se desiti da poklon bude
primljen prije nego je sainjen ugovor. Vrijeme poreske obveze je vrijeme koje prije
nastane, odnosno vrijeme poklona ili vrijeme ugovora. Osnovica poreza na nasljee i
poklone je procijenjena trina vrijednost, umanjena za dugove ili trokove koje terete
poklonjenu ili primljenu imovinu.
Ukoliko je nasljednik vrio odreena ulaganja u nasljeenu imovinu, poresku osnovicu
treba umanjiti za vrijednost ulaganja.
Da bi se procedura u postupku utvrivanja poreske osnove smatrala ispotovanom,
potrebno je obveznika poreza upoznati sa vremenom procjene osnovice najmanje 3
dana prije izlaska komisije za procjenu kako bi mogao uestvovati u procjeni ili
eventualno svojim sugestijama pomoi da procjena bude to realnija, kako bi bilo
manje prostora za albe na procjenu osnovice poreza.
Ako se poreski obveznik ne odazove primljenom pozivu da doe na procjenu, poreska
komisija e obaviti svoj posao i bez njegovog prisustva.
Poreskom osnovicom na nasljee i poklone smatra se nasljeena ili primljena
vrijednost poklona procijenjena na vie od 2000KM.
Zakonom su predviene razliite stope poreza na nasljee i poklone:
a) Na nepokretnu imovinu po stopi od 6%,
b) Na pokretnu imovinu po stopi od 10%.
Porez na nasljee i poklone nee se plaati kada je:
1. Nasljednik, odnosno poklonoprimac prvog reda nasljednog reda, brani drug ako
je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeuju i primaju na poklon
imovinu od djece, maloljetna djeca bez oba roditelja;
2. Nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeuju jedan stan, pod uvjetom da je
sa ostaviocem u trenutku njegove smrti ivio u zajednikom domainstvu i da on i
lanovi njegove porodice nemaju drugi stan u vlasnitvu;

64
 FINANSIJE

3. Nasljednici, odnosno poklonoprimci, braa i sestre, pod uvjetom da se ta imovina

ne moe otuiti u roku od 3 godine;
4. Nasljednik koji nasljeuje poljoprivredno zemljite, a kome je poljoprivreda
osnovno zanimanje.
Postoje jo neki specifini sluajevi kod kojih se ne plaa porez kada se radi o nasljeu
ili poklonu sljedee imovine:
1. Predmeti domainstva;
2. Imovina na koju nasljednik, odnosno poklonoprimalac ne moe stei pravo
vlasnitva, pravo uivanja, odnosno koritenja;
3. Imovina koja je naslijeena ili na poklon primljena, a koju porezni obveznik ustupi
bez naknade dravi BiH, FBiH, Kantonu, opini i vjerskim institucijama.
Ako bi se dogodilo da iz bilo kojih razloga porez na nasljee i poklone bude plaen prije
ina poklona ili nasljea, on se ne vraa, ak i u uvjetima da ne doe do ina poklona
ili nasljea.
Procjenu poreske obveze po ovom osnovu vri Poreska uprava na ijoj teritoriji se
nalazi imovina kao predmet poklona ili nasljedstva. Ako se imovina nalazi na teritoriji
vie opina, tada porez pripada opini na ijoj teritoriji je imovina, a procjenu vri
nadlena poreska uprava pojedinano opine na kojoj se imovina nalazi.
Rjeenje o nasljeu ili poklonu izdaje nadleni sud.

POREZ NA PRIHOD OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Prihod od poljoprivredne djelatnosti je prihod koji se dobije procjenom oekivane

korisnosti od koritenja poljoprivrednog zemljita ili samim tim to se postaje
vlasnikom zemljita.
Dakle, obveznik poreza od poljoprivredne djelantosti je lice vlasnik ili korisnik
zemljita, koje po tom osnovu ostvaruje prihod i koje se na dana 31.12. tekue godine
vodi u evidenciji katastra zemljita u pomenutom svojstvu.
Ako se poljoprivredno zemljite vodi kao vlasnitvo vie lica istog domainstva,
obveznik poreza je samo jedno lice, koje za poresku upravu predstavlja nositelja
obveze, tj. nositelja domainstva. U ovom sluaju se obaveza poreza, dakle, ne dijeli
proporcionalno prema vlasnicima.
Ukoliko je poljoprivredna djelatnost osnovno zanimanje, a samim tim i izvor prihoda,
obveznik poreza po tom osnovu je domainstvo koje ima bar jednog lana
domainstva osiguranog po propisima zdravstvenog ili invalidsko-penzionog osiguranja
poljoprivrednika.
Obveznik ove vrste poreza moe biti i strani dravljanin, ukoliko je vlasnik ili korisnik
poljoprivrednog zemljita na podruju BiH.
Poreska osnovica u ovom sluaju je procijenjeni katastarski prihod, od koritenja ili
korist od vlasnitva poljoprivrednog zemljita. Dakle, to nije trini, ve ''katastarski
prihod'', koji se dobije procjenom strunjaka oekivanog prihoda, na osnovu klase
zemljita, nadmorske visine, geografskog poloaja i sl.
Svaki kanton izraunavanje katastarskog prihoda moe regulirati svojim posebnim
aktom. Ovu vrstu poreza uvrtavamo u opinske poreze i njihovu visinu utvruju
opinski organi na ijoj teritoriji se nalazi zemljite. Ukoliko se zemljite nalazi na vie
opina, poresku stopu primjenjuje ona opina u kojoj obveznik ima prebivalite.

65
 FINANSIJE

Obveznik e plaati porez na prihod zemljita bez obzira koristio ga ili ne, odnosno
obraivao ga ili ne, pod uvjetom da zemljite pripada kategoriji koja se oporezuje.
Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti nee se plaati ako katastarski prihod
iznosi manje od 10% od vrijednosti prosjene neto plae zaposlenih u privredi.
Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti se nee plaati ni za:
1. Zemljita ije je iskoritavanje za poljoprivrednu proizvodnju zabranjeno od strane
nadlenog organa;
2. Zemljita stranih drava uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavnitava pod
uvjetom reciprociteta, kao i za zemljita meunarodnih organizacija;
3. Zemljite pod zgradama kai za dvorite do 1000m2, ako se ne izdaje pod zakup ili ne
uiva odvojeno od zgrade;
4. Dvorita vjerskih objekata, groblja i mezarja;
5. Zemljita na kojima su podignuti nasipi, kanali i njihove ustave, obrambeni vrbaci i
zasadi i zemljita pod pojasevima za zatitu od vjetra, kao i drugi objekti sustava
obrane od poplava i bujica, odvodnjavanja i navodnjavanja.
Prethodno navedena oslobaanja prestaju da vae im se zemljite prestane koristiti u
svrhu koja daje pravo na oslobaanje.
Ukoliko se odreeno poljoprivredno zemljite daje u zakup ili koritenje opini ili
kantonu uz odreenu naknadu, ne plaa se porez na taj prihod pod uvjetom da je
ugovor potpisan doivotno.
Opina ili kanton mogu svojim propisom utvrditi odreene kategorije zemljita na koja
se ne plaaju porezi, kao to su mladi vinogradi, novozasaeni vonjaci, klizita i sline
uvjete kao posljedice elementarnih nepogoda.
Ukoliko obveznik pretrpi tetu na poljoprivrednom zemljitu, te po tom osnovu bude
smanjena mogunost da se ostvari katastarski prihod, obveznik je duan u roku od 3-8
dana od nastanka tete, to prijaviti nadlenoj Poreskoj upravi, kako bi izvrila novu
procjenu katastarskog prihoda.
Imajui u vodu da ovaj porez uvrtavamo u budet opina, opina moe propisati
posebne oslobaajue mjere od ove poreske obveze. Tako npr., u pojedinim opinama,
porez na prihod od poljoprivrednog zemljita ne plaaju domainstva koja nemaju
mukih lanova domainstva ispod 60 godina, odnosno enskih lanova mlaih od 55
godina. Ovdje se, naravno, ne uzimaju u obzir maloljetna djeca.

POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREU

Igre na sreu spadaju u posebnu aktivnost, za koju se ne moe rei da predstavlja

aktivnost koja treba rezultirati koriu.
Sama rije kae da je to igra, a ne posao. U toj igri se moe pojaviti dobitak i ona ima
svoje trokove. To je vrijednost koju treba platiti da bi uope igrali.
Korist koja se moe ostvariti ima svoj minimum koji se ne oporezuje, a to je iznos od
100KM po pojedinanom dobitku. To znai da ovdje ne vai pravilo kumulativne
poreske osnovice.
Ako se u igrama na sreu ostvari korist odnosno dobitak u obliku stvari ili prava,
osnovica poreza u tom sluaju je procijenjena trina vrijednost ili vrijednost za koju
postoji dokument o njenom troku, priznata u vremenu nastanka dobitka.
Poreska obveza se utvruje na 20% od osnovice koju prizna Porezna uprava. Ova vrsta
poreza je iskljuivo opinski prihod pa se moe desiti da opina donese odluku da ne
naplauje porez po ovom osnovu. Dobici nemaju svoju adresu dok se dobitnik ne javi
pa je mogue mijenjati adresu obveznika po elji lica koja su dobitnici igara na sreu.

SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BIH

66
 FINANSIJE

Na sjednicama oba Doma Parlamenta BiH 29.12.2003.god. je usvojen Zakon i sistemu

indirektnog oporezivanja.
Sadrajem odredaba ovog zakona je uspostavljen institucijski i organizacijski osnov za
jedinstveni sustav indirektnog oporezivanja u BiH koji bi trebao uvrstiti
makroekonomsku stabilnost i fiskalnu odrivost BiH, FBiH, RS i Brko Distrikta te pruiti
podrku funkcioniranju jedinstvenog ekonomskog prostora BiH.
Indirektni porez podrazumijeva sve uvozne i izvozne dabine, akcize, porez na dodatnu
vrijednost kao i sve druge poreze zaraunate na robu i usluge, ukljuujui i poreze na
promet i cestarine.
Zakonom o indirektnom oporezivanju se omoguava razvoj i provoenje politike
indirektnog oporezivanja u BiH, kao efikasna naplata indirektnih poreza na cijelom
teritoriju BiH i raspodjela prihoda iz osnova indirektnog poreza budetima BiH, FBiH,
RS i Distrikta Brko na transparentan nain.
Odredbama Zakona o indirektnom oporezivanju konstituira se Uprava za indirektno
oporezivanje kao samostalna upravna organizacija. Sjedite Uprave je u Banja Luci, a
ima ispostave i podrunice na itavom teritoriju BiH.
Upravom rukovodi direktor koji ujedno i predstavlja Upravu za indirektno oporezivanje.
Obveze i odgovornosti direktora Uprave za indirektno oporezivanje su da:
1. Osigura jedinstvenu provedbu indirektnih poreza na cijelom teritoriju BiH;
2. Uspostavi i odrava knjigovodstveni sistem i sistem izvjetavanja kojim se Odboru
dostavljaju izvjetaji o naplati i raspodjeli indirektnih poreza;
3. Odgovara Vijeu ministara putem Odbora za aktivnosti Uprave;
4. Informira Odbor o svim problemima u provedbi politike i Zakona o indirektnom
oporezivanju;
5. Izrauje prijedloge godinjeg budeta kao i dugoronog budetskog plana za
Upravu;
6. Izvrava godinji budet Uprave i redovno izvjetava Odbor o izvrenju;
7. Izrauje godinji izvjetaj o financijskom stanju i aktivnostima Uprave;
8. Izrauje godinji plan rada Uprave;
9. Izrauje Pravilnik o unutranjoj organizaciji;
10.Postavlja i razrjeava operativne rukovodioce Uprave;
11.Prua statistike podatke mjerodavnim tijelima;
12.Uspostavlja interne revizije Uprave.
Direktora Uprave imenuje Vijee ministara. Ostali uposlenici Uprave postavljaju se uz
manje izuzetke u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi BiH.
Uprava za indirektno oporezivanje ima vlastiti budet koji se usvaja u skladu sa
Zakonom o trezoru institucija BiH i Zakona o izvrenju budeta institucija BiH i
meunarodnih obveza BiH.
UPRAVNI ODBOR UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

Upravni odbor ima sljedee odgovornosti:

1. Utvrivanje prijedloga politike o neizravnom oporezivanju za provedbu u cijeloj
BiH;
2. Informiranje Vijea ministara kao i Vlade FBiH, RS i Distrikta Brko o politici i
provedbi sistema indirektnog oporezivanja i eventualnim nastalim implikacijama
na javne prihode kako bi se olakala priprema fiskalno odgovornih budeta;
3. Definiranje stratekih ciljeva Uprave i ocjenu uspjenosti Uprave u postizanju tih
ciljeva;
4. Odobravanje prijedloga budeta Uprave;
5. Odobravanje godinjeg plana rada i pravilnika o unutranjem ustrojstvu Uprave;
6. Donoenje odluke o spornim sluajevima u vezi raspodjele prihoda;
7. Pokretanje aktivnosti na pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim
oporezivanjem i njihovim izmjenama;
8. Usvajanje instrukcija kojima e se propisani podaci ili dokumenti smatrati
slubenom tajnom u radu odbora i Uprave.

67
 FINANSIJE

Odbor ima svojstvo pravne osobe i za svoj rad odgovara Vijeu ministara BiH. Sastoji
se od 6 lanova:
1. Ministar financija i trezora BiH,
2. Ministar financija FBiH,
3. Ministar financija RS,
4. 3 strunjaka za indirektno oporezivanje.
Odbor donosi odluke konsenzusom, a u sluaju nedostatka konsenzusa odluke se
usvajaju na sljedei nain:
1. U sluaju donoenja odluka o uspostavi uvoznih i izvoznih dabina potrebna je
prosta veina glasova lanova Odbora, ukljuujui glas Ministra financija i trezora
BiH;
2. U sluaju donoenja odluka o ostalim indirektnim porezima, potrebna je prosta
veina glasova lanova Odbora, ukljuujui glasove Ministara financija RS i FBiH;
3. U sluaju donoenja odluke o raspodjeli prihoda o indirektnim porezima potrebna
je prosta veina glasova lanova Odbora ukljuujui glasove svih lanova Odbora.

NAPLATA I RASPODJELA PRIHODA NA OSNOVU INDIREKTNIH POREZA

Uprava za indirektno oporezivanje vodi jedinstven raun i svi prihodi iz osnova

indirektnih poreza koje naplati Uprava uplauju se na njega.
Uprava je duna osigurati da stanje na jedinstvenom raunu sadri neophodni
minimum potreban da joj omogui da izmiri sve obveze koje se odnose na indirektne
poreze koje naplauje te da se podjela prema dravnom proraunu i proraunima FbiH,
RS i Distrikta vre redovno i u skladu sa sljedeim kriterijima:
1. Da se iznosi koji se prenose dravnom budetu temelje na iznosu u dravnom
budetu za tekuu godinu,
2. Da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji, RS i Distriktu utvruje na
temelju njihovih udjela u krajnjoj potronji prikazanoj u prijavama poreza na
dodatnu vrijednost,
3. Da se iznos koji je potreban za financiranje obveza vanjskog duga oduzme od
udjela Federacije i RS te da se direktno uplauje u dravni proraun.

POREZ NA DODATNU VRIJEDNOST

Sadraj odredbi Zakona o porezu na dodatnu vrijednost koji e primjenjivati Uprava

mora biti u skladu sa standardima EU. U periodu od dvije godine od stupanja na snagu,
Uprava je duna razviti operativni sistem koji omoguava provedbu poreza na dodatnu
vrijednost.
U roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje,
odbor je duan zavriti sljedee zakone i druge propise:
a) pravima i dunostima uposlenika,
b) doznaavanju i raspodjeli prihoda na osnovu indirektnih poreza,
c) metodama uplaivanja na jedinstven raun,
d) carinskoj politici.

PRENOS OVLATENJA NA UPRAVU

Sljedei indirektni porezi nisu u nadlenosti Uprave za indirektno oporezivanje:

1. Porez na promet, ukljuujui naknade za eljeznice RS sa sljedeim izuzecima:
a) Porez na promet, ukljuujui i naknade za eljeznice RS, na alkohol i alkoholna
pia, kavu, naftu i naftne derivate koji se naplauju pri uvozu tih proizvoda,
b) Porez na promet pri uvozu robe za krajnju potronju,
2. Porezi na promet, ukljuujui i naknade za eljeznice RS, na duhanske preraevine
na koje se porez na promet ili naknada za eljeznice obraunava prilikom kupnje
poreznih markica;
68
 FINANSIJE

3. Akcize na alkohol i alkoholna pia, pivo, vino, bezalkoholna pia, kavu, naftu i
naftne derivate, osim akciza koje se naplauju prilikom uvoza tih proizvoda;
4. Akcize na duhanske proizvode na koje se akciza obraunava prilikom kupnje
poreznih markica;
5. Cestarina (u Federaciji), naknade za naftne derivate (u RS) i naknade za ceste i na
naftne derivate (u Distriktu Brko), osim prihoda koji se naplauju prilikom uvoza tih
proizvoda.
Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodatnu vrijednost sljedei porezi se ukidaju:
1. Porez na promet roba i usluga u FBiH,
2. Porez na promet roba i usluga i naknada za eljeznice u RS,
3. Porez na promet roba i usluga u Distriktu.

JEDINSTVENI RAUNI I RASPODJELA PRIHODA

Prije nego to je jedinstveni raun postao operativan, prikupljanje i raspodjela prihoda

na osnovu indirektnih poreza vri se prema procedurama koje su primjenjivane prije
stupanja na snagu Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja.
Trenutno su u toku pripreme za uspostavu jedinstvenog rauna, meutim, on nee biti
operativan sve dok ne stupi na snagu Zakon kojim se reguliraju metode uplaivanja na
jedinstven raun.
Kada jedinstveni raun bude operativan, a prije stupanja na snagu Zakona o dodatnoj
vrijednosti, primjenjivat e se nain raspodjele prethodno opisan i objanjen, osim to
se dio preostalog iznosa koji se prebacuje FBiH, RS i Distriktu Brko odreuje prema
njihovom udjelu u krajnjoj potronji prikazanom kroz podatke o porezu na promet.
FBiH, RS i Distrikt Upravi za indirektno oporezivanje dostavljaju aurne i tane podatke
o porezu na promet koji su potrebni za odreivanje njihovih udjela u naplaenim
javnim prihodima.

PREDSJEDAVANJE ODBOROM I PROCEDURE GLASANJA PRI PRVOM PREDSJEDAVANJU

Prvi predsjedavajui upravnog odbora je dodatni lan odbora i on moe biti dravljanin
BiH ili jedne od zemalja nasljednica SFRJ i njegov mandat je 4 godine.
Prvog predsjedavajueg imenuje Vijee ministara. Kriteriji za njegovo imenovanje
ukljuuju i uvjet da on posjeduje strunost u odgovarajuem podruju i da je pokazao
visoke standarde potenja i integriteta u izvravanju svojih poslova.
Dunosti ga razrjeava Vijee ministara u skladu sa sadrajem odredbi Zakona o
sistemu indirektnog oporezivanja.
Odbor donosi odluke konsenzusom, a predsjedavajui proglaava da li je konsenzus
postignut.

PLAN ORGANIZACIJSKOG RESTRUKTUIRANJA

Direktor je obvezan da pripremi i Odboru podnese plan organizacijskog restruktuiranja,

a isti treba sadravati mjere potrebne za zadovoljavanje odredbi Zakona o sistemu
indirektnog oporezivanja, a posebno u pogledu:
1. Organizacijske strukture,
2. Racionalizacije osoblja u sredinjem uredu, ispostavama i podrunicama,
3. Standardima pruanja usluga poreznim obveznicima.
Plan se temelji na sveobuhvatnoj analizi stalnih sredstava, tehniko-tehnolokih i
ljudskih resursa koji su potrebni Upravi za obavljanje njenih poslova uz potpuno
uvaavanje postojeeg i budueg obima i vrste poslova koje uprava obavlja i treba da
obavi.

69
 FINANSIJE

Planom se previa racionalizacija ispostava u 4 podruja operacija sa sjeditima u

Banja Luci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu, koja se treba izvriti u roku od 2 godine nakon to
Odbor usvoji plan.

IMOVINA I BUDET UPRAVE

Danom stupanja na snagu Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja svu pokretnu i

nepokretnu imovinu ranijih carinskih uprava, njihova obligacijska prava te stvari u
zakonitom posjedu, ukljuujui pisane spise i druge dokumente.
Uprava se moe neposredno koristiti njima, upravljati i mijenjati ih na nain koji
direktor bude smatrao odgovarajuim za potrebe i funkcije Uprave.
Zakljuno sa 31.12.2003.godine, FBiH, RS i Distrikt Brko izmiruju sve operativne
trokove za carinske aktivnosti kao i potrebne trokove za odravanje i zamjenu
opreme ranijih carinskih uprava te trokove plaa i naknada za zaposlene u tim
upravama.

REVIZIJA POSLOVANJA UPRAVE

Za svaku navrenu godinu od stupanja na snagu Zakona o sistemu indirektnog

oporezivanja izvrit e se revizija poslovanja Uprave od strane Ureda za reviziju BiH.
Pored toga, zakonom je propisano da e Odbor angairati usluge vanjskog
profesionalnog tijela da obavi godinji pregled rada Uprave kao i ispitivanju
prikupljanja i raspodjele prihoda koje vri Uprava.
Nakon isteka petogodinjeg razdoblja, Odbor odluuje o daljem nastavnku ovih
aktivnosti.

FINANCIJSKA POLICIJA
Financijska policija FBiH je visokocentralizirano tijelo dravne uprave u sastavu
Federalnog ministrarstva financija. Poslovi iz nadlenosti Financijske policije su od
opeg interesa za FBiH.
Financijsku policiju FBiH ine organizacione jedinice:
1. Sredinji ured,
2. Ured za spreavanje pranja novca,
3. 8 organizacionih jedinica van sjedita koje su organizirane po teritorijalno-
politikom principu.
Glavni inspektor upravlja Financijskom policijom. Njega postavlja i razrjeava Vlada
FBiH na usaglaeni prijedlog premijera i dva zamjenika premijera. Inicijativu za
postavljanje glavnog inspektora daje Federalni ministar financija.
Poslove i zadatke Financijske policije FBiH neposredno vre inspektori koje postavlja i
razrjeava Federalni ministar financija. Inspektori poslove i zadatke obavljaju
samostalno na temelju ovlatenja utvrenih ovim zakonom i drugim propisima i
odluuju o poduzimanju upravnih i drugih mjera.
Odgovornosti Financijske policije FBiH je kontrola kod pravnih i fizikih lica:
1. Obraunavanje i plaanje javnih prihoda FBiH i njenih federalnih jedinica,
2. Nabavke i plaanja roba i usluga,
3. Provedbe mjera prinudne naplate javnih prihoda,
4. Stanja i usmjeravanje sredstava javnih prihoda,
5. Poreski bilansi,
6. Prijavljivanje imovine koja podlijee oporezivanju,
7. Rada radnika Poreske i Carinske uprave koji utvruju i kontroliraju
obraunavanje i plaanje javnih prihoda,
8. Prometa dionica i udjela prilikom pretvorbe dravnog vlasnitva,

70
 FINANSIJE

9. Uvoza i izvoza roba i usluga odnosno obraunavanja i plaanja carine, posebnog

poreza i drugih uvozno-izvoznih dabina koje su prihod bueta,
10.Deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih poslova sa inostranstvu,
11.Druge poslove u skladu sa zakonom i nalogom Vlade FBiH i Federalnog
ministarstva financija.
Pored navedenih odgovornosti Zakonom o spreavanju pranja novca Financijskoj
policiji, u odgovornost su dati poslovi i zadaci na spreavanju pranja novca i
financiranja terorizma.
U izvravanju navedenih odgovornosti inspektori Financijske policije FBiH su ovlateni
da pod uvjetima iz zakona:
1. Privremeno do pravovaljanosti rjeenja o izvrenom prekraju ili privrednom
prestupu odnosno presudi o izvrenom KD, oduzeti sirovine, materijale,
poluproizvoda, dijelove proizvoda, gotovih proizvoda i trgovake robe;
2. Privremeno zatvoriti prodajni objekat ili drugi poslovni objekat ili poslovnu jedinicu
pravnog ili fizikog lica;
3. Privremeno do pravovaljanosti rjeenja o izvrenom prekraju ili privrednom
prestupu odnosno presudi o izvrenom KD, zabraniti obavljanje djelatnosti;
4. Zaustaviti i kontrolirati vozilo u prometu za koje se sumnja da prevozi teret
sumnjivog porijekla;
5. Ulaziti u stan i druge prostorije u skladu sa zakonom;
6. Ostvariti uvid u finacijsku dokumentaciju, poslovne knjige i druge isprave vezano
za poslovanje pravne i fizike osobe;
7. Izvriti pregled prostorija, robe, ureaja i opreme;
8. Kontrolirati utroak i stanje zaliha, materijala i sirovina te kretanje gotovih
proizvoda;
9. Kontrolirati promet iro i drugih rauna;
10.Utvrditi identitet osobe koja samostalnim osobnim radom obavlja privrednu ili
drugu djelatnost odnosno osobe koja pravnoj ili fizikoj osobi obavlja poslovodne,
financijske ili raunovodstvene poslove te uzimati od njih izjave;
11.Zabraniti vrenje odreenih radnji.
U izvravanju svojih odgovornosti inspektori Financijske policije FBiH mogu
privremeno, do donoenja rjeenja o prekraju ili privrednom prestupu odnosno
presude o KD :
1. Oduzeti novac, vrijednosne papire, predmete i drugu dokumentaciju koja moe
u prekrajnom ili krivinom postupku posluiti kao dokaz;
2. Peaenjem ili na drugi pogodan nain zatvoriti poslovne i druge prostorije,
onemoguiti koritenje prostorija, ureaja ili drugih sredstava rada;
3. Oduzeti prijevozno sredstvo i robu koja se njime prevozi bez propisane
dokumentacije o plaenoj carini i porezu.
Pravne i fizike osobe kod kojih inspektori obavljaju nadzor, dune su inspektorima
pruiti podatke i dati na uvid financijske dokumente, poslovne i druge knjige potrebne
za obavljanje kontrole i utvrivanja injeninog i pravnog stanja te osigurati im uvjete
za obavljanje kontrole.
U toku nadzora inspektori sastavljaju zapisnik, izdaju zakljuke, donose rjeenja o
podnose prijave za prekraj i prestup te krivine prijave.
Inspektori imaju slubene isprave, a mogu nositi uniformu i oruje. Vatreno oruje
inspektori nose ako oekuju da e prilikom kontrole biti ugroeni njihovi ivoti i isto
mogu upotrijebiti pod uvjetom da ne mogu:
1. Odbiti od sebe neposredni napad kojim se ugroava ivot,
2. Sprijeiti bijeg iz prevoznog sredstva koje prevozi robu za koju ne postoji
dokumentacija o plaanju carine i poreza.
Za inspektora Financijske policije FBiH ne mogu biti postavljene osobe koje su:
1. Strani dravljani;

71
 FINANSIJE

2. Pravovaljano osuivane za KD-a izvrena iz koristoljublja ili drugo KD izvreno iz

niskih pobuda ili KD protiv slubene dunosti ili za KD gdje je zatitni objekat
FBiH ili KD djelo protiv drutvenog ureenja FBiH;
3. Ispod moralnih kriterija za obavljanje poslova kontrole te nemaju fizike i
psihike pretpostavke za obavljanje poslova nadzora utvrenog zakonom.
Inspektori su duni obavljati svoje poslove i zadatke i kada nisu na dunosti. Radno
vrijeme Financijske policije nije ogranieno s tim da se radnicima osigura dnevni, tjedni
i godinji odmor.
Sredstva za rad Financijske policije se osiguravaju budetom, plae se uveavaju za
30% zbog uvjeta rada, a data je mogunost dopunskog stimuliranja uinaka
Financijske policije iz dijela naplaenih javnih prihoda.

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST (PDV)

Porez na dodatu vrijednost je porez koji se primjenjuje na teritoriji cijele BiH, a plaa se
na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti
izvri na teritoriji BiH uz naknadu kao i uvoz dobara na teritoriji BiH.
Zakonom o PDV-u, proiren je pojam dobara i na: vodu, elektrinu energiju, gas,
toplotnu energiju i sl.
Pod pojmom prometa dobara smatra se i:
1. Prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke dravnog
organa, organa lokalne smaouprave ili na osnovu zakona;
2. Isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaa provizija pri prodaji ili
kupovini dobara;
3. Isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odreeni perod na osnovu
kupoprodajnog ugovora sa odloenim plaanjem kojim je predvieno da se pravo
vlasnitva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;
4. Prijenos prava raspolaganja na novosagraenim graevinskim objektima ili
ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;
5. Prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlatenog lica,
ukljuujui likvidatore, steajne upravnike i nadzornike;
6. Upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe;
7. Razmjena dobara za druga dobra ili usluge;
Kada dobra koja ine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne
svrhe, odnosno kada dobrima raspolae besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi
robu u svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovnim djelatnostima te ako se PDV
na dobra koja su u pitanju moe u potpunosti ili djelimino odbiti, takva upotreba ili
raspolaganje smatra se prometom dobara izvrenim uz naknadu.
Izuzetno od prethodnog stava, ne smatra se prometom dobara uz naknadu:
1. Besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima u uobiajenim koliinama za tu
namjenu, pod uvjetom da ih ti kupci ne stave u prodaju;
2. Davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapreivanja poslovne djelatnosti
poreskog obveznika, ako se isti daju samo povremeno i ako se ne daju istim
licima. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni ija pojedinana cijena ne
prelazi 20KM.

Potrebno je naglasiti da se prometom dobara podrazumijeva i:

72
 FINANSIJE

1. Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrauje,

obrauje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti;
2. Koritenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen, a koja
poreski obveznik u potpunosti ili djelimino koristi u svrhe obavljanja djelatnosti
koje su osloboene plaanja PDV-a;
3. Zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka
registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen.
Ukoliko dolazi do razmjene usluga uz razmjenu dobara, kae se da je dolo do prometa
usluga. Do prometa usluga dolazi i u sluaju kada se vri:
1. Prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zatitnih znakova, kao i
drugih imovinskih prava;
2. Pruanje usluga uz naknadu, na osnovu odluke dravnog organa, organa lokalne
samouprave ili na osnovu zakona;
3. Pruanje usluga koje poreski obveznik bez naknade izvri u vanposlovne svrhe
osnivaa, zaposlenih i drugih lica;
4. Razmjena usluga za druga dobra ili usluge.
Moe se primijetiti da postoje znatne razlike kod PDV-a usluga i poreza na promet
usluga. Porez na promet usluga obuhvaao je usluge koje su izvrene i nadoknaene,
to nije sluaj kod PDV-a, jer u ovom sluaju faktor plaanja nije bitan za odreivanje
poreske obveze.
PDV e se obraunati i kod komisionih poslova, tj. kad se usluge vre za svoje ime i za
raun drugog lica.
Svaki uvoz se takoer oporezuje po sistemu PDV-a, osim privremenog uvoza ili trazita
dobara kroz teritoriju BiH, o emu se odmah pri unoenju u BiH trai odgovarajue
odobrenje.
Prema Zakonu o PDV-u:
Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost;
Obveznik je lice u ije ime i za iji raun se vri promet dobara, pruanje usluga ili
uvoz dobara, kao i lice koje vri promet dobara, odnosno pruanje usluga ili uvoz
dobara u svoje ime, a za raun drugog lica;
Privredna djelatnost je djelatnost proizvoaa, trgovca i pruaoca usluga koja se
vri u cilju ostvarivanja prihoda, ukljuujui i djelatnost eksploatacije prirodnih
bogatstava, poljoprivrede, umarstva i profesionalnih djelatnosti.
Lica koja podlijeu plaanju PDV-a su:
1. Obveznici koji vre promet dobrima ili uslugama na koje se obraunava PDV;
2. Poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedite ni stalnnu
poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;
3. Primalac dobara i usluga;
4. Svako lice koje u fakturi iskae PDV, a koje, u skladu sa Zakonom, nije duno da
obrauna i uplati PDV;
5. U sluaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dunik utvren u skladu sa
carinskim propisima;
6. Primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine.
Kada se govori o mjestu prometa dobara, kao mjestu obrauna, plaanja ili naplate
PDV-a, to je teritorija BiH.
Kada je rije o uslugama, takoer se vezuju za teritoriju BiH, pod uvjetom da obveznik
PDV-a:
1. Ima stalno sjedite u BiH iz kojeg se povezuje usluga,
2. U nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobiajeno mjesto stanovanja
u BiH.
Ako se radi o kombinaciji usluga, ije izvrenje je djelimino na teritoriji BiH, a
djelimino u inozemstvu, PDV e se odnositi samo na usluge obavljene na teritoriji BiH.
Zakonom je precizno utvreno vrijeme nastanka poreske obveze, vodei rauna o
tome koja radnja u postupku je najranije izvedena kao to su:
1. Isporuka dobara ili izvrenja usluga,

73
 FINANSIJE

2. Izdavanje fakture u skladu sa zakonom,

3. Plaanje u cijelosti ili djelimino u uvjetima prije izdavanje fakture,
4. Nastanak obveze plaanja carinskog duga prilikom uvoza dobara.
Poreska obveza nastaje i u momentu prometa dobara prilikom:
1. Otpreme ili poetka prevoza dobara primaoca ili treem licu, po nalogu
isporuioca, primaoca ili treeg lica o kojem se radi;
2. Preuzimanja vlasnitva nad dobrima od strane primaoca u sluaju ugradnje ili
montae dobara od strane isporuioca ili treeg lica;
3. Prijenosa prava raspolaganja dobrima primaocu, ako se dobra isporuuju bez
otpreme, odnosno prevoza;
4. Oitanja stanja primljene vode, elektrine energije, gasa ili toplotne energije u
cilju obrauna potraivanja;
5. Uvoza dobara u carinsko podruje BiH.
Kod pruanja usluga je neto specifinija situacija, tako da se usluge smatraju
pruenim u momentu kada je izvreno pojedinno pruanje usluga. Kada se usluga
prua due vrijeme, tj. periodino, obveza nastaje posljednjeg dana u periodu za koji je
izdata faktura. Kod djeliminog pruanja usluga, usluga je izvrena u momentu kada je
okonano pruanje tog dijela usluge. Usluga je djeljiva kada se moe dijeliti i vrijeme i
vrijednost.

PORESKA OSNOVICA PDV-A

Pod pojmom poreske osnovice PDV-a smatra se oporezivi iznos naknade koju poreski
obveznik primi ili treba primiti za isporuena dobra ili usluge, uraunavajui i odobrene
subvencije, koje imaju direktnu vezu sa cijenom dobara i usluga u prometu, a u koje
nije ukljuen PDV.
U pomenutu osnovicu PDV-a, uraunat e se:
1. Akciza, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
2. Svi sporedni trokovi koje obveznik obraunava primaocu dobara i usluga
(provizije, trokovi pakiranja, prevoza, osiguranja i drugi vanredni trokovi koje
isporuilac obraunava kupcu);
3. Bilo koji iznosi koji se obraunavaju na povratnu ambalau;
4. Bilo koji trokovi prikljuivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se
obraunavaju kupcu od strane isporuioca dobara ili izvrioca usluga kao uvjet
da se izvri promet dobara i usluga.
Ako naknada ili dio naknade nije plaen u novcu, ve u obliku prometa dobara i usluga,
osnovicom se smatra trina vrijednost tih dobara i usluga u mometnu njihove
isporuke, u koju nije ukljuen PDV.
Pri razmjeni dobara i usluga, osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su
predmet razmjene.
Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje vri poreski obveznik koji nema
uspostavljeno poslovanje u BiH ini naknada koju je primatelj dobara ili usluge platio ili
e platiti isporuiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koji izvri promet dobara
ili prui uslugu.
Osnovica za promet usluga je iznos naknade za izvrenje usluge.
Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od trine vrijednosti ili ako je
promet izvren bez naknade, osnovica je trina vrijednost dobara, odnosno usluga u
momentu njihovog prometa, bez PDV-a.
Sljedee se ne ukljuuje u osnovicu:
1. Popust i druga umanjenja cijene, koja se primaocu dobara ili usluga daju na
fakturi najkasnije u momentu izvrenja prometa dobara ili usluga;
2. Iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu trokova plaenih u ime i za
raun drugog, a koji su u njegovim knjigama knjieni kao trokovi;

74
 FINANSIJE

3. Iznosi kamata koje je prodavac, odnosno izvrilac usluga obraunao na iznos koji
je kupac dugovao.
Ako se osnovica naknadno izmijeni, obveznik moe izvriti ispravku iznosa PDV-a.
Prilikom uvoza dobara u BiH, poreska osnovica je vrijednost dobara u skladu sa
carinskim propisima, u koju se uraunavaju:
1. Akcize, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
2. Sporedni trokovi (provizije, trokovi pakiranja, prevoza i osiguranja) koji
nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredita u BiH.
U uvjetima kada odreena dobra izvozimo sa ciljem popravke, dorade ili prerade (tzv.
privremeni izvoz), tada e osnovica obrauna PDV-a biti samo razlika poveane
vrijednosti kao posljedica dorade i ponovnog uvoza.
Kada je osnovica za uvoz izraena u stranoj valuti, a obraun poreza vri se u domaoj
valuti, tada se kao vrijednost obrauna obveze uzima vrijednost na dan uvoza i to po
srednjem kursu Centralne banke BiH za datu valutu uvoza.
Neke zemlje u svijetu imaju samo jednu, a neke vie poreskih stopa PDV-a. BiH se
odluila za razliite poreske stope u zavisnosti od karaktera prometa i vrste robe ili
usluge.
Zakon definira stopu od 20% kao osnovnu poresku stopu za PDV u BiH. Meutim,
postoje potrebe da se uvedu i odreene smanjene poreske stope (10%) za promet
odreenih dobara i usluga kao i uvoza u BiH, a to su:
1. Proizvodi namijenjeni ljudskoj ishrani (osim alkoholnih pia), supstance koje se
koriste za proizvodnju prehrambenih proizvoda i u pripremi jela;
2. Proizvodi namijenjeni ishrani ivotinja, kao i sjemena i biljke;
3. Snabdijevanje vodom;
4. Lijekovi, ukljuujui i proizvode koji se koriste za kontracepciju i sanitarnu
zatitu;
5. Medicinska i ortopedska pomagala, kao i rehabilitaciona i tehnika pomagala za
invalidna lica;
6. Javni prevoz graana i njihovog prtljaga;
7. Promet knjiga, kao i pozajmljivanje od strane biblioteka, novina i periodinih
asopisa;
8. Usluge koje se pruaju, odnosno tantijeme na koje imaju pravo pisci,
kompozitori i umjetnici izvoai, kao i umjetnika djela, kolekcionarski predmeti
i antikviteti;
9. Ulaznice za izlobe, parkove, mjesta sa prirodnim ljepotama pozorita, zooloke
vrtove te sportske i sline manifestacije;
10.Izgradnja, obnova, popravka, renoviranje i odravanje stambenih objekata,
stanova, kua i posebnih zgrada za smjetaj invalida;
11.Agensi za ubrenje i fito-farmaceutski agensi i usluge koje su iskljuivo
namijenjene za upotrebu u poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu;
12.Hotelski smjetaj, stambene centre i lokacije za kampiranje;
13.Uporeba sportskih objekata;
14.Pogrebne usluge i dobra koja su u neposrednoj vezi sa navedenim uslugama;
15.Usluge javne higijene;
16.Prijem usluga emitovanja.
Zakon o PDV-u propisuje olakice (oslobaanje) od plaanja PDV-a za:
1. Javne potanske usluge, osim telekomunikacijskih usluga;
2. Medicinske usluge i usluge zdravstvene zatite, ukljuujui davanje ljudskih organa,
krvi i mlijeka te usluge koje pruaju stomatolozi;
3. Usluge socijalnog osiguranja;
4. Usluge obrazovanja;
5. Usluge iz oblasti sporta i fizikog vaspitanja, a koje pojedincima pruaju lica ija
djelatnost nije usmjerena ka stjecanju dobiti;
6. Usluge lica koja angairaju vjerske organizacije ili filozofska udruenja;

75
 FINANSIJE

7. Promet dobara i usluga koje su neposredno povezane sa vjerskim obredima, a koje

vre registrirane vjerske organizacije;
8. Promet dobara i usluga koje su neposredno povezane sa uslugama koje pruaju
politike, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne i sline organizacije svojim
lanovima za lanarinu;
9. Usluge iz oblasti kulture, ukljuujui i karte za kulturne manifestacije, kao i sa njima
neposredno povezani promet dobara i usluga;
10.Usluge javnih radio i TV servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera;
11.Usluge osiguranja i reosiguranja;
12.Promet nepokretne imovine;
13.Usluge izdavanja pod zakup kua, stanova i stambenih objekata na period dui od
60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i umarskog zemljita;
14.Financijske usluge;
15.Isporuka zlata Centralnoj banci BiH;
16.Vaee potanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse;
17.Igre na sreu;
18.Konani uvoz dobara iji bi svaki dalji promet od strane poreskog obveznika bio
osloboen od PDV-a u BiH;
19.Konani uvoz dobara koja su osloboena plaanja carine;
20.Dobra u tranzitu kroz carinsko podruje BiH;
21.Dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromijenjenom
stanju ponovno uvoze, pod uvjetom da su takva dobra osloboena plaanja carine
u skladu sa carinskim propisima;
22.Uvezena dobra koja su osloboena plaanja carine, a namijenjena za slubene i
line potrebe diplomatskih predstavnika ili meunarodnih organizacija, odnosno
stranih lica meunarodnih organizacija;
23.Uvoz ulova sa ribarskih brodova u lukama, pod uvjetom da je ulov nepreraen ili je
bio podvrgnut samo postupcima potrebnim za ouvanje kvaliteta;
24.Usluge povezane sa uvozom dobara, pod uvjetom da je vrijednost takvih usluga
ukljuena u osnovicu;
25.Zlato i dragocjeni metali, novanice i kovanice koje uvozi Centralna banka BiH.
Olakice prilikom izvoza su predviene za sljedee sluajeve:
1. Izvoz dobara iz BiH od strane i u ime prodavca;
2. Pruanje usluga koje su direktno povezane sa uvozom ili izvozom dobara;
3. Dobra koja iz BiH izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji nema sjedite u BiH;
4. Usluge izvrene na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od strane lica koja
su izvrila te usluge licu koje nema stalno sjedite ni mjesto boravka u BiH;
5. Usluge isporuke dobara ovlatenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru
registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti;
6. Pruanje usluga koje vre predstavnici i drugi posrednici u ime i za raun drugog;
7. Izvoz zlata centralnim bankama;
Diplomatske i meunarodne organizacije su osloboene plaanja PDV-a u sluaju kada
vre:
1. Snabdjevanje dobrima i uslugama diplomatskih ili konzularnih predstavnitava;
2. Snabdjevanje dobrima i uslugama meunarodnih organizacija;
3. Snabdjevanje dobrima i uslugama lanova meunarodnih organizacija.

PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAUNAVANJA I PLAANJA PDV-A

Vremenski period za koji se obraunava PDV je zaokruena vremenska cjelina od

jednog kalendarskog mjeseca. Obraun poreske obveze se vri za odgovarajui poreski
period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturi u datom
poreskom periodu.

76
 FINANSIJE

Poreski obveznik je duan sainjavati mjesenu prijavu PDV-a i svoju obvezu unositi u
nju. Poreska prijava se podnosi najdalje do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. I kad
nema obveze plaanja PDV-a u prethodnom mjesecu, prijavu je obvezno predati.
Kod uvoznih dobara, PDV se obraunava i plaa u skladu sa propisima carinskih zakona
i drugih uvoznih dabina. Oblik i sadraj poreske prijave sainjava UIO (Uprava za
indirektno oporezivanje).

POVRAT PDV-A

Ukoliko je ulazni porez vei od izlaznog poreza istog obraunskog perioda, poreski
obveznik ima pravo na povrat poreza za ostvarenu razliku.
Poreski obveznik moe odluiti da mu se pretplaeni iznos poreza ne vraa, ve da se
priznaje kao pretplaeni kreditni poreski iznos, ali takav porez ima krajnji rok od 6
mjeseci kada se vraa obvezniku ukoliko za njega nije bilo prostora da se iskoristi.
Ako poreski obveznik eli da mu se pretplaeni iznos vrati, UIO je duna obezbjediti
uvjete za povrat u roku od 60 dana od isteka vremena za predaju poreske prijave.
Povrat ulaznog poreza zbog ispravke greke u plaanju vri se u roku od 6 mjeseci
nakon to obveznik obavijesti UIO o nastaloj greci.
Kod obveznika ija je osnovna djelatnost izvoz, a koji u kontinuitetu poslovanja postie
da mu je ulazni porez vei od izlaznog, povrat se mora izvriti u roku od 30 dana od
podnoenja prijave za PDV.

77