' STAROHRVATSKA PROSVJETA PART a2 ae PA i yy B.| @-9-2-O-6-Starohrvatska prosvjeta IIL serija - svezak 41/2014. SiniSa KRZNAR Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR - 10000 Zagreb sinisa krznar@iarh.hr UDK: 904:726.821(497.5-17) B71 Struéni élanak / Featured article Je li postojao obiéaj polaganja novca u kasnosrednjovjekovne/ ranonovovjekovne grobove na prostoru sjeverne Hrvatske? Was there a custom of laying coins into late mediaeval/early modern graves in the region of northern Croatia? U radu se raspravija o postojanju obicaja polaganja kovanica u ka- snosrednjovjekovne i ranonovoyjekovne grobove na prostoru sjeverne Hrvatske i simboliénom znaéenju toga novea. Osim putem arheoloskih nalaza, ovo pitanje se pokusava rasvijetliti i na temelju etnoloske litera- ture, Kijuéne rijeti: sjeverna Hrvatska, kasnosrednjovjekovna i ranonovo- yjekovna groblia, novac, simbolizamUvod Najveci problem prigodom odgovora na pitanje iz naslova je nedostatak istrazivanja kasnosrednjo- vyjekovnih i ranonovovjekovnih grobalja. Situacija je dodatno ote%ana i éinjenicom da i mali broj dje- lomigno istrazenih grobalja, u vecini sluéajeva, nije kvalitetno objavijen. Uglavnom se njihove objave svode na formu izvjestaja u kojem se ne donose de- taljni podatei. Jedan od razloga slabe zastupljenosti istrazivanja promatranih grobalja je i nedostatak nalaza u grobovima koji otezava njihovu pouzdanu dataciju i uyjetuje multidisciplinama istraZivanja. Tek ona mogu pruZiti nesto bolju sliku o kvaliteti Zivota u navedenom razdoblju. Nedostatak nala- za je povezan i s kr8éanskom zabranom polaganja predmeta u grobove zbog povezivanja takve prak- se sa starijim poganskim obitajima'. Tako tijekom druge polovine 13. iu 14. stoljecu pokojnici uglav- nom nisu pokopavani u svakodnevnoj odjeéi, nego su bili omotavani u mrtvaéku tkaninu ispod koje su bili goli. Tek od kraja 14. te u 15. stoljecu dolazi do postepene promjene pogrebnog obi¢aja i pokojni- ci su se GeSée poveli ukopavati u odjeéi*. Od tada nadalje najée8¢i nalazi u kasnosrednjovjekovnim grobovima su dijelovi odjece te nakit. Nesto vise predmeta se pronalazi u ranonovoyjekovnim grobo- vvima i tu se uglavnom radi o devocionalijama (kru- nicama, kri2igima te svetatkim medaljama) koje su trebale svjedotiti osobnu poboznost pokojnika. Nalazi predmeta sa simboliénom funkcijom u grobovima Nalaze pronadene u grobljima promatranog, vremenskog okvira moZemo priblizno podijeliti u tri kategorije. NajéeSée nalaze predstavljaju dije- lovi nosnje. Osim njih, u grobovima se pronalazi nakit te predmeti vezani uz religijska vjerovanja pojedinaca. Posljednju kategoriju nalaza mozemo podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu dine nalazi devocionalija koji svjedoge 0 osobnoj poboznosti pokojnika i relativno su uobigajen nalaz u groblji- ma ranog novog vijeka. Druga skupina su predmeti povezani uz narodna vjerovanja i obigaje koji su u puku postojali paralelno sa sluZbenim vjerovanjem cerkve. Uglavnom ih mozemo povezati s narodnim 'M. KRALIKOVA, Pohfebai ritus 16-18, stoleti na lizemi stiedni Evropy (antropologicko-archeologicks studi), Panordma biologické a sociokulturni antropo- logie 35, Brno, 2007, st. 133, 136. praznovjerjem. Ti predmeti se povremeno nalaze u grobovima i znatno su rjedi od ostalih nalaza. Oni su trebali imati apotropejsku ulogu zastite od vra- ga ili su pak trebali stititi Zive élanove zajednice od negativnog djelovanja mrtvih i njihovog povratka medu Zive. Te dvije funkcije ne iskijuéuju jedna drugu i €esto se ne moze sa sigumoséu protumaditi koju bi ulogu odredeni predmet trebao toéno imati U tu skupinu nalaza spadaju srpovi, skare, kljucevi, lokoti, nozevi, Zivotinjski zubi, ali i novac. Nozevi i Skare obiéno se nalaze u grobovima Zena umrlih pri porodu ili ubrzo nakon njega. Najyjerojatnije su imali simbolicku svrhu rezanja, odnosno preki- danja veza izmedu Zivorodene djece i preminule majke!. Srpovi i kljuvevi u kasnosrednjovjekovnim ‘grobovima nalaze se na prostoru Njematke, CeSke, Moravske, Slovatke, Rusije i takoder se uglaviom povezuju uz grobove Zena. NajCesce su polozeni uz Iubanju ilina zdjelicu i kukove'. Osim srpova i klju- eva, apotropejsku ulogu vjerojatno su imali i lo- koti. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj primjerci lokota pronadeni su u groblju na Opatovini te u Senkoveu kod Cakovca. Lokot pronaden na Opatovini pripada Jednostavnom tipu visetih lokota valjkastog tijela kakvi su Sirom Europe koristeni od druge polovine 15, stoljeéa pa sve do u kasno 18. stoljeée. Naden. je umotan u ostatke tkanine, izmedu nogu kostura iz groba 6 koji se datira u prvu tre¢inu 16. stoljega* U Senkoveu je pozlaéeni Zeljezni lokot pronaden na pojasu kostura iz groba 5 istrazenog 1991. godine, a datira se, kao i lokot s Opatovine, u 16. stolje~ 6e*. Za pojedine predmete iz prirode vjerovalo se da sami po sebi posjeduju odredene magiéne moéi > K.PREDOVNIK - M, DACAR - M. LAVRINC, Cer- key Sv. Jemeja v Sentjemeju, Archaeologia historica Slovenica 6, Ljubljana, 2008, st. 92. 5 LLUNGER,”Pobfebni ritus 1,32 20. stolet v Evropé 2 antropologicko-archeologicke perspektivy, Panord- ‘ma biologické a sociokulturni antropologie 25, Brno, 2006, str. 60. + D.KLEIN, Sichel und Schlussel gegen das Unheil, chdologie in Berlin und Brandenburg, Stttgat, 1999, sit 141-142, - F, BIERMANN, Schldssel und Sicheln in spitmittlatelichen Gribern Brandenburgs, r- chdologisches Korrespondencblatt 34, Mainz, 2004, str 441 Z. DEMO, Opatovina: tragovi povijestizgubljene u sadainjost Zagreb, 2007, st. 94 * L-VIDOVIC, Pavlinskisamostan u Senkoven, Cako- vee, 1998, siz. 13, — K. PETRIC - T. LOLIC, Svera Jelena kod Cakovea, neobjavljena konzervatorska stu ‘dia, Rukopis u Muzeju Medimurja, Cakovec, 2005, st. 63,Siniéa Kranar J posto — kamenje, biljke ili dijelovi Zivotinja. Najéesée su to zubi ili kljove koji se uglavnom nalaze u grobo- vvima Zena i djece. Zubi Gesto sluze kao privjesci, no povremeno se nalaze polozeni i uz druge dijelove tijela. Takvi predmeti, za koje se vjerovalo da posje- duju prirodne magiéne moéi, najéeSée se povezuju s magijom ozdravljenja’, Sto se za prostor sjevemne Hrvatske potvrdilo prilikom istrazivanja groblja u Ivancu gdje su zubi pronadeni kod osoba koje su ‘renutku smrti patile od aktivnog periostitisa’. Nalaz novea u grobovima I pisani i arheoloSki izvori sugeriraju praksu polaganja kovanica u grobove pokojnika. Iako je, zbog povezivanja s nekadaénjim poganskim obita- jima, u katoli¢koj Europi bilo zabranjeno polaganje novea u grobove, oni se u njima nalaze relativno esto, a posebice ako se njihovo prisustvo usporedi s prisustvom ostalih predmeta vezanih uz narodna ‘yjerovanja i magijske obrede. Prigodom istraZivanja kasnostednjovjekovnih i ranonovovjekovnih grobalja, kovanice se pronalaze u slojevima poremeéenih grobnih cjelina, zapuna- ma grobova te u grobovima pokraj kostiju pokojni- ka. Kada se novac pronade u sloju ili zapuni grobo- va, vjerojatno je da potjete iz nekog devastiranog groba, no ipak u tom sluéaju ne mozemo s potpu- nom sigumoséu tvrditi da pripada nekom pokojniku i da u grob nije dospio slu¢ajno prilikom njegova zatrpavanja. Unutar samog groba, novac je pronalazen na razligitim poloZajima. Kovanice kojima se moze pripisati neka simboli¢ka funkeija nadene su tako uunutar i oko usta, oko oéiju, pored glave, ramena, kukova, ispod glave, na prsima, na trbuhu i u ruka~ ma pokojnika’. Osim novea istovremenog pokopu, 7 R.GILCHRIST, Magic forthe Dead? The Archaeolo- ay of Magic in Later Medieval Burials, Medieval Arc~ hhaeology $2, Maney Publishing, 2008, str. 135-138. * S.KRZNAR, Arheolaska slika kasnosrednjovjekovnih _groblja na prostoru sjeverne Hrvatske. Doktorski rad, Odsick za arheologij, Filozofski fakultet, Zagreb, 2012, str 473. ° (A. RUTTKAY, Proky gotickej médy v odeve a ozdo- ‘ich dedinského obyvatelstva na tizemi Slovenska, Archaeologia historica 16, Bo, 1989, st. 356, ~ 2 DEMO, Opatovina, str. 92. - M. KRALIKOVA, Po- hhicbn ritus, st 136-138, R, GILCHRIST, Magie for the Dead, str. 133, 134, T. 3,, 135. -T. TKALCEC, Arheoloska istrazivanja nalazita Crkvari ~ erkva Sv Lovre 2010. godine, Godinjak Insiuta za arheologi ju 7, Zagreb, 2011, str 38. polagarja nova u kasnostednjovjekovne/ranonovovjekovne grobove sl. 1, Rimski carski novae, Constantinus I 336,), pronaden u grobu 16 na lokalitetu Tok ~Sv. Petar Apostol (foto: S. Kranar), (330. ponekad se u grob polaze i stariji novac te treba biti ‘veoma oprezan kod datacije groba na temelju pro- nadenog novea. Na prostoru sjeverne Hrvatske za- biljezena su tri slutaja polaganja antiékog novea u grobove. Radi se 0 lokalitetima Prozorje ~ erkva sv. Martina"®, Suhopolje — Kliskovac" te lok — erkva sv. Petra Apostola (sl. 1)". Kako na lokalitetima Sv. Martin na Prozorju i Kliskovac kod Suhopolja ne postoje anticki slojevi iz kojih bi novac mogao slu- Gajno dospjeti u grob, ovi nalazi nam dodatno po- tvrduju namjemo prilaganje tih Kovanica i njihovu simboliénu ulogu. Veoma je zanimljiv i nalaz presa- vijenog novea kraljice Marije na prsima pokojnice iz groba 8 na lokalitetu Sv. Petar Apostol u Tloku (Gl. 2)". Paralela za takav nalaz iz Hrvatske, nije mi pornata. U literaturi se takav slu¢aj savijanja novea povezuje uz karakteristigan obred proveden u svrhu ‘ozdravijenja bolesnika. Novac se dréao iznad bole- sne ili ozlijedene osobe i savijao prilikom zazivanja imena sveca. Taj proces predstavljao je ugovor sa svecem, odnosno obeéanje odlaska na hodotasée u cerkvu posvesenu tom svecu. Brojne kovanice savi- nute na taj nagin pronadene su na srednjovjekovnim religioznim mjestima u Engleskoj" "J, BELAL, Prozorje~erkva sv. Martina, Hrvatski arhe- ‘lash godisnjak 5, Zagreb, 2008, st. 263 *-M-ILKIC, Numizmatiki naazis lokaliteta Suhopo- Ije-Kliskovac, u: Suhopolje- Kliskovac, Od mjestopisa do arheoloske spoznaje, (ut. Z. Tomiti K. Jeli), Zagreb, 2011, st. 131-132 S.KRZNAR, Arheoloska sla, st 441-482. S.KRZNAR, Arheolaska sla, st 436-437. R. GILCHRIST, Magic for the Dead, str. 135.28 sl. 2, Presavinuti ugarski novac kraljice Marije (1382. = 1385.) pronaden u grobu 8 na lokalitetu llok ~ Sv. Petar Apostol (foto: S. Krznar), Stavljanje novea u usta pokojnika u antici se povezuje s grékim mitom 0 Haronu. On je bio la- dar koji je prevozio duse umrlih u Had preko rijeke Aheront, no samo ako su mu to mogli platiti nov- cem — obolom koji se iz tog razloga preminulima stavljao pod jezik. Iako se obiaj prilaganja novea u grob zadr2a0, i vidljiv je, u kasnosrednjovjekovnim i ranonovovjekovnim grobljima, veoma je malo vjerojatno da se odrZao i identigan razlog u svom izvornom obliku. Umjesto da se taj obi¢aj tumati starim grékim mitom, potrebno je okrenuti se et- noloskoj literaturi i izvorima koji su i vremenski i kulturolo8ki znatno blizi promatranim grobljima. Brojna etnoloska istrazivanja takoder potvrduju po- laganje kovanica u grob s pokojnikom, Kovanice se prema njima najéeSée stavljaju u usta, Saku, dZep, na prsa ili u lijes pokojnika. Takoder se navode brojni razlozi za provodenje tog obiaja. Dakovié je sve razloge podijelio u tri grupe. U prvoj grupi su razlozi koji podrazumijevaju da se pokojnik neko vrijeme zadrZava u blizini, u zagrobnom Zivotu kao primjerice: da plati kuéu, da plati mir na zemlji ili da plati mjesto. Drugu grupu savinjavaju razlozi koji se povezuju sa strahom od pokojnika: da se ne povampiri, da se ne vraéa, da ne ide praznih ruku, da gase isplati, da se otkupi ostavijena imovina ili stoka tako da je pokojnik ne bi povlavio za sobom. Prema treéoj grupi razloga, kovanica je takoder slu- Zila i kao nagrada za plaéanje puta, prijelaza preko rijeke, prijevoza na otok blazenih, za otkup mje- sta ili kuée na onome svijetu ili da pokojnik plati ° B, DAKOVIC, Novae - Popudbina u posmrtnom rit alu, Emoloska tribina 10, Zagreb, 1987, st. $557. grijehe'*. U nekim podrugjima Bosne, kovanica se polaze u grob samo u sluéaju kada se prilikom nje- gova iskopa pronadu Ijudske Kosti, pa se prvotnom, vlasniku Zeli nadoknaditi Steta'®. Rozié u svom dje- 1u spominje da su Ijudi u Prigorju nekada takoder stavljali preminulom krajcar u usta, no da vi8e nitko ne zna za8to”. Kao Sto vidimo, u narodu se ponekad odr2a0 sim obiéaj polaganja kovanica uz. pokojni- ka, no ponekad ne i razlozi njegova odrZavanja. Osim kovanica, koje su imale simboliénu ulogu, u grobovima se ponekad nalazi i novac kojem se ne moze pripisati takva uloga. Radi se 0 probuse- nom novcu koji je bio priSiven na odjecu. U tom slugaju, on je vjerojatnije imao estetsku ulogu, od- nosno sluzio je kao nakit (s1. 3). Drugu skupinu no- vaca pronadenih u grobu, a bez simbolitke uloge, predstavlja novac koji je najyjerojatnije bio osobno viasnistvo pokojnika. Takav slu¢aj zabiljezen je u grobu 74 na polozaju parka Grié u Zagrebu. Radi se 0 14 primjeraka kovanica koje su u grob polo- Zene zajedno s pokojnikom, vjerojatno u vretici od organskog materijala ili priSivene u podstavi odje- ée na lijevoj strani grudnog koa. Novei su kovani tijekom duzeg razdoblja od 1422. do 1595. godi- ne, a medu njima posebice treba istaknuti 4 zlatna guldena, Na temelju konteksta nalaza tih kovanica, Matié i Pantlik zakljuéuju kako novac u grob nije dospio kao prilog povezan uz pogrebne obitaje, veé da je rijet 0 nalazu koji je nesyjesno ukopan zajed- no s pokojnikom. Oni pretpostavljaju da osobe koje su pripremale pokojnika za pogreb nisu znale za taj novac, jer je on bio u8iven u odjeéu ili sakriven u platnenu vreéieu"®. Novac s oéuvanim tragovima koze ili tkanine, koja sugerira da je pokopan u vre- ici ili uSiven u odjeéu pokojnika, pronaden je pri- ijerice i u grobu 166 (6 kovanica) na Opatovini” te grobu 77 (10 kovanica) na lokalitetu Sv. Emerik ispod Kamengrada™, Jesu li osobe koje su pokopa- vale ove pokojnike znale da s njima pokopavaju i \ E, SCHNEEWEIS, Vierovanja i obicaiSrba i Hrvata. Zagreb, 2005, st. 133, ® VLROZIC, Prigorie: Narodni fivot #obidaji. Prt. Vinséak), pretisak izdanja iz 1908, godine, Iasuebar- ko, 2002, str. 275. BLMASIC- B, PANTLIK, O nalazu novea ie groba 74 u Parka Grié na zagrebackom Gomjem gradu, Vesnik Arheoloskog mizeja u Zagrebu, ser. 3, sv. 41, Zagreb, 2008, st. 336 © 2, DEMO, Opatovina, se 19-20, 92. » 2, DEMO, Castrum Keukaproncha/Kuwar - pogeci istrabivanja, Padravskizbornik, Koprivnica, 1984, st. 34Sinida Kranae Jel postoj20 obits) polagarja novca u kasnosrednjoxekovne/ranonovavjekowne grobove novac ili ne, kao io razlogu ukopa tog novea moze- mo samo spekulirati. Medutim, u sva tri navedena sluéaja najyjerojatnije je da ovaj novac predstavlja ‘osobnu imovinu pokojnika i nije polozen u grob bog svoje simboliske uloge. Zakijuéak Tako je kricanstvo pokuSalo zabraniti stare obi- éaje i prilaganje predmeta u grobove, pojedini obi- Eaji, a medu njima i prilaganje kovanica, su se zadr- ‘ali kroz cijeli stednji i rani novi vijek. lako takve prakse i obitaji nisu bili dio sluzbene religije, nego su se zadréali u narodu kao paraleino vjerovanje odnosno praznovjerje, povezali su se s crkvenim vjerovanjima i odr2ali u pogrebnom ritusu. Unutar krSéanskog konteksta dobili su novi smisao i sluzili su kao pomoé pokojnicima u prijelazu iz Zivota u iliSte i ponovnom ofivijavanju prilikom sudnjeg dana Na temelju arheolo’kih nalaza iz kasnosrednjo- vyjekovnih i ranonovovjekovnih grobalja, ali i etno- grafskih primjera, moZemo pretpostaviti nekoliko razloga polaganja novaca u grob u tom razdoblju: 1. Novae je u grob dospio sluéajno. 2. Novae je namjemo polozen u grob uz pokoj- nika. U tom sluéaju kovanice su imale simboliénu ulogu, odnosno sluzile su ili za zastitu Zivih od pre- minulih ili za brojne potrebe pokojnika na drugom smrt te na njihovom putu kroz: sl. 3. Probuseni novac pronaden w grobu 120-na lokalitetu Toréee ~ Cirkviée (foto: S. Kranar). svijetu. 3. Novac je u funkeiji ukrasa, odnosno dospio je u grob prisiven za odjecu ili pretvoren u privjeske. 4. Novae koji je osobna imovina pokojnika i dospio je u grob u vreéici na pojasu ili uSiven, t sakriven u odjeti pokojnika. 5. Ostali razlozi koje, za sada, ne mozemo pro- tumatiti230 SiniSa KRZNAR Was there a custom of laying coins into late mediaeval/early modern graves in the region of northern Croatia? ‘This paper focuses on the custom of enclosing coins in the graves of the deceased on late mediaeval and early modern cemeteries in northern Croatia. The main problem encountered while studying this custom is the lack of multidisciplinary research of the cemeteries of the mentioned time period and especially the lack of high quality publications. The discoveries from the graves can mainly be divided into three categories: 1, parts of traditional costumes, 2. jewellery and 3. objects tied to religious beliefs. The last category can further be divided into two groups. One group would consist of devotionals (crosses, rosaries, medallions of saints...) which were relatively frequent in early modem graves and depict the personal religiousness of the deceased within the regular Catholic system. The other group consists of objects which can be linked to superstitious or popular beliefs which were maintained parallel with the official religion. This group of symbolic objects is comprised of scissors, knives, sickles, locks, keys, animal teeth and coins. Regardless of the Christian (mainly Catholic) ban of enclosing contributions in graves, coins can be found in many cemeteries from this time period. Coins are commonly connected to the Greek myth about Haron in ar- chaeological literature. The ethnological data, which is much closer to the observed graves in terms of time and culture, gives a much more diverse range of reasons for the monetary contributions - so the deceased can pay for their house, to pay for peace on Earth, to pay for their space, to prevent them from becoming a vampire, to not return, to not leave empty handed, to be paid out, to pay out for the remaining estate or cattle so the deceased would not pull it with them. The coins also served as a reward for paying for the transport, crossing the river, transport to the island of the Blessed, for paying off space or a house in the other world or so that the deceased can pay off his sins. Within the Christian context, as we can see, money ‘and other objects which are occasionally included get a new purpose and serve as a help to the deceased in the passage from life to death and on their journey through purgatory and renewed life during Judgment Day. Based on the archacological and ethnological data, we can therefore cite several reasons for enclosing coins in a grave on late mediaeval and early modem graves: 1. coins ended up in the grave by accident. 2. coins were placed in the grave next to the deceased on purpose. In this case, the coins had a symbolic role and served for the protection of the living from the deceased or for numerous necessities the deceased ‘may have had in the other world. 3. coins served as decoration, they were placed in the grave because they were sewn onto clothing or repurposed for jewellery 4. coins which are the personal ownership of the deceased. They were placed into the grave as part of a sack on a belt or sewnvhidden in the clothing of the deceased. 5, other reasons which cannot be interpreted to date.