Građevina Ects II Ciklus 16-17-1

UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE
ECTS INFORMACIJSKI PAKET

(KATALOG PREDMETA)
GRAEVINA
za akademsku 2016/2017.
II ciklus studija diplomski/magistarski studij

Univerzitet u Travniku Fakultet za tehnike studije - ECTS I informacijski paket za akademsku 2016/2017. diplomski studij II ciklus studija
UNIVERZITET U TRAVNIKU

(KATALOG PREDMETA)
GRAEVINA
za akademsku 2016/2017.
II ciklus studija diplomski/magistarski studij
Travnik, 2016.
2
Univerzitet u Travniku Fakultet za tehnike studije - ECTS I informacijski paket za akademsku 2015/2016. diplomski studij I ciklus studija

(KATALOG PREDMETA)
II CIKLUS DIPLOMSKI / MAGISTARSKI STUDIJ
Priredili:
dr. Nihad Selimovi
prof. dr. Salim Ibrahimefendi
prof. dr. Darko Babi
doc.dr. Nermina Mujezinovi
prof. dr. Hamid Drljevi
prof. dr. Marin Milkovi
prof. dr. Nikola Mrvac
prof. dr. Mehmed Sari
prof. dr. Hrustem Smailhodi
prof. dr. Ifet ii
prof. dr. Predrag ivkovi
doc. dr. Ivan Damjanovi
prof. dr. Muharem Kozi
prof.dr. Sneana komatina
doc. dr. Dalibor Misiraa
doc. dr. Enes Muji
doc. dr. Faik pago
doc. Mr. Alisa aber
doc. dr. sci. Amra Tuzovi
mr. Faruk Muharemovi
mr. Marija Gari
mr. Maid Omerovi
Faris Leme
Izdava:
Univerzitet u Travniku
Glavna i odgovorna urednica:

Grafiko oblikovanje i prijelom:

mr. Marija Gari
Lektorica:
mr. Amela Bajri
Godina:
2016.
Tira:
100 kom
tampa:
Grafomark, Laktai
4
PREDGOVOR
Fakultet za tehnike studije (bivi Grafiki fakultet u Kiseljaku) osnovan je 2006. godine. Osnivanje
tadanjeg Grafikog fakulteta imalo je historijski znaaj, kako za Srednjobosanski kanton tako i za Bosnu i
Hercegovinu, zbog injenice da je to bio prvi i jedini fakultet na kojem se mogu obrazovati kadrovi za oblast
grafikih tehnologija u Bosni i Hercegovini. Do osnivanja Grafikog fakulteta u Kiseljaku, studenti su mogli
stjecati znanja iz oblasti grafikih tenologija na Grafikom fakultetu u Zagrebu koji je bio jedini Grafiki
fakultet u regionu.
Realizacija nastave poinje od akademske 2007/2008. godine, prema Nastavnom planu i programu koji
je sainjen za dva smjera: Dizajn grafikih proizvoda i Tehniko tehnoloki. U akademskoj 2008/2009.
godini poinje se sa realizacijom i treeg smjera Multimedija, oblikovanje i primjena. Nastavni planovi i
programi su preuzeti sa Grafikog fakulteta u Zagrebu te je za njihov sadraj i upotrebu dobijena
saglasnost Grafikog fakuleta u Zagrebu. Vremenom je taj Nastavni plan i program pretrpio odreene
izmjene koje su obuhvaene ovim Informacijskim paketom.
Informacijski paket (Katalog predmeta, engleski naziv ECTS Information Package/Course Catalogue)
kreiran je u okviru projekta implementacije ECTS baziranog curriculuma na Grafikom fakultetu u
Kiseljaku. Nastavni plan i program i organizacija studija potpuno su usklaeni s evropskim kriterijima i u
skladu su sa odredbama Bolonjske deklaracije, iz ega proizlazi programska kompatibilnost i mogunost
razmjene studenata i predavaa s drugim univerzitetima u zemlji i Evropskoj uniji, te njihova mobilnost.
Studenti pohaaju jednosemestralne kurseve iz osnovnih predmeta neophodnih za ope obrazovanje,

kao i izbornih predmeta koje biraju prema sopstvenim interesovanjima i afinitetima, proirujui na taj nain
svoja znanja u specifinim oblastima. Nastava se realizuje interaktivnim metodama i ukljuuje: predavanja,
mentorski rad, samostalni rad studenata, auditorne vjebe, seminarske radove, konsultacije i slino.
U akademskoj 2011/2012. godini, Fakultet za tehnike studije Univerziteta u Travniku ulazi u realizaciju
novih studijskih programa koji su usklaeni prema Bolonjskom procesu. Nova generacija studenata ovog
fakulteta upisuje sljedee smjerove: Grafiko ininjerstvo i dizajn, Arhitekturu, Graevinu, Ininjersku
informatiku. Dodiplomski studij traje 3 godine 6 semestara 180 ECTS bodova, a diplomski studij dvije
godine 4 semestra 120 ECTS bodova.
U akademskoj 2014/2015. godini, Fakultet za tehnike studije Univerziteta u Travniku ulazi u realizaciju
fakulteta upisuje sljedee smjerove: Sigurnost i zatita na radu i Tekstilno ininjerstvo i dizajn. Dodiplomski
studij traje 3 godine 6 semestara 180 ECTS bodova, a diplomski studij dvije godine 4 semestra 120
ECTS bodova.
Fakultet za tehnike studije u akademskoj 2014/2015. godini uvodi i koncept studiranja po sistemu 4+1,
gdje dodiplomski studij traje 4 godine (8 semestara) i nosi 240 ECTS bodova, a diplomski studij traje 1
godinu (2 semestra) i nosi 60 ECTS bodova.
Na osnovu rjeenje Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 03-38-9/16 od 11.03.2016.
godine je izvrena promjena naziva studijskog smjera Sigurnost i zatita na radu koji e od akademske
2016/2017 nositi novi naziv i to Sigurnost i zatita na radu i zatita od poara.
5
Univerzitet u Travniku je dana 18.03.2015. godine predao zahtjev za akreditaciju visokokolske

ustanove sa svom potrebnom dokumentacijom Ministarstvu obrazovanja, nauke kulture i sporta SBK/KSB.
Ministarstvo obrazovanja je zaprimljeni zahtjev sa potrebnom dokumentacijom predalo Agenciji za razvoj
visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH sa prijedlogom za imenovanje Komisije domaih i
meunarodnih strunjaka za institucionalnu akreditaciju. Postupajui po prijedlogu Ministarstva
obrazovanja nauke kulture i sporta SBK/KSB, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta
BiH je donijela Rjeenje o imenovanju Komisije domaih i meunarodnih strunjaka za ocjenjivanje i
reviziju kvaliteta i davanje preporuke o akreditaciji visokokolske ustanove Univerziteta u Travniku broj: 05-
33-1-326-4/15 od 20.07.2015. godine.
Komisija domaih i meunarodnih stunjaka je posjetila Univerzitet u Travniku, a ujedno i Fakultet za

tehnike studije dana 05. i 06.11.2015. kada je obavila razgovore sa menadmentom Univerziteta i svim
timovima Odbora za kvalitet Univerziteta u Travniku, nakon ega je donijela Izvjetaj o ispunjenosti kriterija
za akreditaciju visokokolske ustanove gdje u kome je utvreno da je 8 kriterija potpuno ispunjeno, a 1
znatno ispunjen.
Na osnovu Izvjetaja i miljenja Komisije za institucionalnu kareditaciju da visokokolska ustanova

Univerzitet u Travniku ispunjava propisane uslove za institucionalnu akrediaciju, Agencija za visoko
obrazovanje je dala Preporuku o institucionalnoj akreditaciji broj: 05-33-1-326-9/15 od 27.04.2016. godine i
istu dostavila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB, a na osnovu koje je Ministarstvo
10.05.2016. godine donijelo Rjeenje o institucionalnoj akreditaciji visokokolske ustanove
Univerzitet u Travniku broj: 03-38-1457/2015-6 ime je Univerzitet u Travniku, a ujedno i Fakultet za
tehnike studije postao AKREDITOVANA visokokolska ustanova.
Novi koncept nastave, novi nastavni programi i novi sistem rada sa studentima, imaju za cilj
poboljanje efikasnosti i efektivnosti studiranja na Fakultetu. Inoviranjem Nastavnih programa, njihovim
prilagoavanjem savremenim tendencijama u razvoju nauke i prakse, ekonomije i poslovanja, veim
stepenom koritenja informacijskih tehnologija u nastavnom procesu, poboljavanjem nauno
istraivakog rada, Fakultet je pristupio postupku akreditacije u okviru Agencije za akreditaciju na
dravnom nivou.
Ovaj informacijski paket sadri informacije o nastavnim programima drugog ciklusa studija. Silabusi
(programi) predmeta koji ine nove nastavne programe predstavljaju centralni dio ove knjige. S obzirom na
dinaminost nastavnih programa i disciplina, sadraj Informacijskog paketa, prije svega silabusi predmeta,
periodino e se aurirati.
Uraene izmjene imaju za cilj poboljati kvalitetu studija na Fakultetu i biti osnova za dobijanje
akreditacije diplomskog programa.
6
SADRAJ
1. UNIVERZITET U TRAVNIKU ..................................................................................................................................9
1.1. NAZIV I ADRESA ........................................................................................................................................9

1.3. AKADEMSKI KALENDAR .......................................................................................................................... 12
1.4. POSTUPAK ZA UPIS NA STUDIJ ............................................................................................................ 12
1.5. PRAVILA STUDIRANJA ............................................................................................................................ 13
1.6. SISTEM OCJENJIVANJA .................................................................................................................................... 13
1.6.1. Postupak po albi studenta na ocjenu ....................................................................................... 14
1.7. AKADEMSKI I PROFESIONALNI SKUPOVI ..................................................................................................... 14
2. FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE .................................................................................................................... 15
2.1. NAZIV I ADRESA .............................................................................................................................................. 15

2.2. OPENITO O FAKULTETU ................................................................................................................................ 15
2.2.1. Organizacija nastave ................................................................................................................ 18
2.2.2. Osobenosti Fakulteta ............................................................................................................... 20
2.2.3. Ljudski i fiziki resursi Fakulteta ................................................................................................ 20
2.3.AKADEMSKI I STRUNI/PROFESIONALNI SKUPOVI FAKULTETA ............................................................... 21
2.4.STUDIJSKI PROGRAMI I BOLONJSKI PRINCIP STUDIRANJA ...................................................................... 22
2.4.1.Organizacija studija .................................................................................................................. 24
3. STUDIJSKI PROGRAMI II CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA ...................... 25

3.1. CILJEVI DRUGOG CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA................................ 25
3.2. STUDIJSKI PROGRAMI II CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA ................. 25
DVOGODINJI DIPLOMSKI / MAGISTARSKI NASTAVNI PROGRAMI .............................................................. 26
3.2.1. JEDNOGODINJI DIPLOMSKI / MAGISTARSKI NASTAVNI PROGRAMI ......................................... 27
3.3. NAMJENA I KOMPETENCIJE POJEDINIH STUDIJSKIH PROGRAMA NA II CIKLUSU STUDIJA
DIPLOMSKOM/MAGISTARSKOM STUDIJU ............................................................................................................. 27
3.3.2. Studijski program Graevina .................................................................................................... 27
4.OPE INFORMACIJE ZA STUDENTE .................................................................................................................... 31

4.1.OPE INFORMACIJE O ZEMLJI I GRADU ........................................................................................................ 31
Nezavisnost Bosne i Hercegovine .................................................................................................................................... 31
4.2.Trokovi ivota .................................................................................................................................................... 33
4.3. Zdravstveno osiguranje i zatita ..................................................................................................................... 33
4.5. Studentska udruenja ....................................................................................................................................... 34
4.6.PRAKTINE INFORMACIJE ................................................................................................................................ 35
5. NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA SA SILABUSIMA ............................ 36

5.1. NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKIH / MAGISTARSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA ZA
DVOGODINJI STUDIJ (3+2) .................................................................................................................................. 36
7
5.1.2. Nastavni plan i program studijskog programa graevina ii ciklus studija diplomski / magistarski
studij (dvogodinji stu dij) (3+2)........................................................................................................ 36
5.2.2. Nastavni plan i program studijskog programa graevina ii ciklus studija diplomski / magistarski
studij (jednogodinji studij za studente koji se upisuju na ii ciklus studija sa 240 ects kredita) (4+1) ...... 42
5.3. Silabusi predmeta studijskih programa................................................................................................. 47
5.3. Silabusi predmeta za studijski program graevina ii ciklus studija diplomslki/magistarski studij
(dvogodinji studij) (3+2) .................................................................................................................. 59
5.4.silabusi predmeta studijskog programa graevina ii ciklus studija diplomski / magistarski studij
(jednogodinji studij za studente koji se upisuju na ii ciklus studija sa 240 ects kredita) (4+1) ................ 157
6. DODATAK DOKUMENTI .................................................................................................................................. 214
1.7. 6.1. Ugovor o studiranju ....................................................................................................................... 214
1.8. 6.2.. Obrazac za upis ............................................................................................................................. 215
6.3.Dodatak diplomi ................................................................................................................................................ 216
8
1. UNIVERZITET U TRAVNIKU
1.1. NAZIV I ADRESA
UNIVERZITET U TRAVNIKU (skraeni naziv UNT)
Aleja Konzula br. 5,

72 270 Travnik,
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 30 541 062
Fax: +387 30 541 062
E-mail: infount.ba
Web: http://www.unt.ba
Rektor: prof. dr. Rasim Daci
1.2. OPENITO O UNIVERZITETU
Grad Travnik kao kulturno, politiko i administrativno sjedite Srednjobosanskog kantona, u proteklom
vremenskom periodu bio je meu rijetkim kantonalnim centrima koji nije bio univerzitetski grad, iako je po
svojoj dugoj historijskoj tradiciji i kulturno-politikom znaaju to odavno ve trebao biti. S tom potrebom i
mnogim drugim jednako bliskim razlozima rukovodila se grupa naunih radnika, privrednika i entuzijasta
koji su uz podrku resornog kantonalnog ministarstva, a na osnovu zakonskih propisa, civilizacijskih
postignua i prakse savremenog svijeta dananjice, osnovali prvi privatni univerzitet u Travniku s pet
fakulteta, odnosno organizacijskih jedinica:
Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju u Kiseljaku

Pravni fakultet u Kiseljaku
Edukacijski fakultet u Travniku
Fakultet za tehnike studije u Travniku
Farmaceutsko-zdravstveni fakultet u Travniku
Univerzitet u Travniku zapoeo je svoje djelovanje jo 2006. godine, kroz utemeljenje Fakulteta za
menadment i turizam (danas Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju), kojem su prikljueni
Kinezioloki fakultet (danas Edukacijski fakultet), Pravni fakultet u Kiseljaku, Grafiki fakultet u Kiseljaku
(danas Fakultet za tehnike studije u Travniku), a neto kasnije i Zdravstveni fakultet (danas
Farmaceutsko-zdravstveni fakultet u Travniku). Navedeni fakulteti, danas lanice Univerziteta, ve
nekoliko godina ostvaruju svoju posebnu i kvalitetnu ulogu edukacije ekonomista, pravnika, ininjera i
slino.
Vrijedno je navesti da su u tom periodu postignuti sjajni rezultati koji se mogu naelno poredati u vie
dimenzija:
a) Ostvareni su formalno-pravni preduslovi za postojanje prvo fakulteta, a zatim Univerziteta.
9
b) Osigurani su kvalitetni prostori za rad u prostorijama Fakulteta za mendment i poslovnu ekonomiju,

Edukacijskog fakulteta, Fakulteta za tehnike studije i Zdravstvenog fakulteta u Travniku, te za Pravni
fakultet u Kiseljaku.
c) Osigurane su izuzetno kvalitetne funkcije evidencije i komunikacije sa studentima organiziranjem
potrebnih strunih slubi.
d) Utemeljeni su i, u mjeri u kojoj je to mogue, usaglaeni studijski program.
e) Izvrena je kadrovska organizacija sa potrebnim nastavnim kadrom, to je proces koji se i dalje provodi
u kontinuitetu i ima svoju razvojnu strategiju koja podrazumijeva kolovanje vlastitog nastavnog kadra
to je konani cilj razvojne strategije ljudskih resursa Univerziteta i organizacionih jedinica pojedinano.
f) Utvreni su izuzetno kvalitetni oblici saradnje sa nadreenim Ministarstvom i Agencijom za razvoj
visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta.
U poetku rada Univerziteta, naglasak je bio na osiguranju primarnih uslova za rad. Taj dio proveden je
u periodu od 2006. do 2009. godine.
Druga faza, prirodno, u jednoj veoj mjeri, naglaeno se bavi sadrajnim zadaama u kontekstu
temeljne djelatnosti, a to su definicije studijskih programa, optimizacija istih, osiguranje kadrovske
komponente za provoenje nastavno-naunog rada i afirmacija na irem geografskom prostoru, to
zajedno sa ostvarenim u prvoj fazi, prirodno tei formalnoj akreditaciji u skladu sa zakonom i djelovanjem
Agencije za razvoj visokog obrazovanja i razvoj kvalitete. Taj dio razvoja upravo se ostvaruje po svim
navedenim stavkama i njegova finalizacija oekuje se u periodu od 2011. do 2013. godine, u ovisnosti o
aktivnostima koje se provode prema visokom obrazovanju u BiH openito, kao i djelovanju Agencije.
Konano, trea razvojna faza uslijedit e nakon akreditacije i nju e, prema svemu, karakterizirati bitan
razvojno-ekspanzivni aspekt u pravcu postizanja visokog nivoa akumulacije, te ciljevima koji e se postaviti
u saglasnou sa praenjem trinih aspekata visokog obrazovanja u BiH i ire. Sve tri faze sa pojedinim
lokalnim zadaama i vremenskom distribucijom uvijek sadre sve aspekte i trajno se integriraju u cjelovit
organizam Univerziteta u Travniku.
Isto tako, s obzirom na dio tritu usmjerenog djelovanja, jasno je da e se kontinuirano usklaivati
ciljevi i misija sa realno moguim i potrebnim aspektima sredine i drutva u kojem visoko obrazovanje, pa i
sam UNT postoji.
Aktuelno, Univerzitet u Travniku okuplja vie hiljada studenata, pri emu je na svakoj organizacionoj
jedinici u skladu s potrebama trita maksimalno oko 800 studenata na oba do sada organizirana studijska
ciklusa (dodiplomski i master studij). U proteklom razdoblju, tek su za dvije generacije studenata dodijeljene
zasluene diplome jer je realizacija trogodinjeg i etverogodinjeg studija na organizacionim jedinicama
krenula od akademske 2006/2007., odnosno akademske 2007/2008. godine. Prema prvim povratnim
informacijama poslodavaca koji su uposlili studente koji su okonali studij na Univerzitetu u Travniku
(privredni subjekti, konzalting, kole, privatni sektor i sl.), primjetno je naelno zadovoljstvo njihovim
steenim znanjem, ponaanjem i ukupnim djelovanjem, to je dobar pokazatelj pozitivnih aktivnosti
Univerziteta u prethodnom periodu, a to dodatno ohrabruje, naroito u svjetlu injenica koje navode da se
radi o prvim studentima Univerziteta.
Univerzitet u Travniku za temeljnu akademsku, nastavnu i naunu misiju ima organiziranje kvalitetne
nastave, poveanje naunih istraivanja, educiranje mladih i njihovo ukljuenje u nastavu i istraivanja, te
prijenos znanja i tehnologija u privredu i druge drutvene djelatnosti. Reeno se temelji na izgradnji i
10
ouvanju vlastite prepoznatljivosti u akademskoj i drutvenoj zajednici, na afirmaciji steenih vrijednosti

Univerziteta i pokretanju novih.
Pored obrazovnog procesa, fakulteti su uspostavili odreenu saradnju sa privredom i drugim

drutvenim djelatnostima u cilju podsticanja razvoja. Kada je rije o obrazovanju deficitarnih kadrova,
Univerzitet u Travniku ponosan je na veliki odziv zainteresovanih buduih i sadanjih studenata. Obrazovni
sadraji i studijski programi koji se izuavaju na fakultetima su savremeni, a njihovo provoenje jo od
samog osnivanja ispunjavanja zahtjeve Bolonjskog procesa.
S obzirom na to da Univerzitet u Travniku ima konstantnu tendenciju razvoja i usavravanja,

studentima su omogueni najsavremeniji uslovi kolovanja u novim, funkcionalno opremljenim objektima u
Travniku, uionice sa modernim nastavnim sredstvima, amfiteatri, sale sa stalnom internet konekcijom,
biblioteka, itaonica, studentske kantine i restorani, prostorije za rekreaciju i drugo. Univerzitet ima
potpisane protokole o saradnji sa brojnim domaim i inostranim univerzitetima, a u toku je i zakljuivanje
novih, ime je pruena prednost razvijanju i uspostavljanju meunarodne saradnje.
Obrazovanje kadrova koji e po zavretku studija ostvariti prestinu radnu i ivotnu karijeru zahtijeva visoke
standarde, kojima se Univerzitet rukovodi.Univerzitet u Travniku, menadment Univerziteta i sve njegove
sastavnice maksimalno afirmativno prilaze spomenutim pravcima razvoja, uz saznanje da su univerziteti
danas, kako u BiH, jednako tako i u cijeloj Evropi, primarno orijentisani na transfer znanja i tehnologija
prema ciljanim drutvenim grupama, poslovnim subjektima ili openito na akumulaciju znanja i prijenos tih
znanja novim generacijama. U tom kontekstu, UNT svakako jeste generator selekcija odreenih u drutvu
aktualiziranih i atraktivnih studijskih programa za koje je vrlo vjerovatno da kapacitete finalne produkcije
moe realno i relativno lako apsorbirati trite rada.
Slika 1. Prikaz organizacijskih jedinica Univerziteta u Travniku i smjerova na njima.
11
Treba napomenuti da svi navedeni studijski programi nisu aktivni i da se prije poetka svake akademske
godine, na osnovu prijavljenog broja kandidata donosi odluka o realizaciji studijskih programa.
1.3. AKADEMSKI KALENDAR
Senat Univerziteta u Travniku na poetku akademske godine usvaja akademski kalendar i kalendar
aktivnosti organizacije i realizacije studijskih programa sa predvienim deavanjima na Univerzitetu.
Akademski kalendar predvia akademske i profesionalne skupove, tribine, simpozije, savjetovanja,

plan rada tijela Univerziteta u Travniku, neradne dane, promocije i obiljeavanje dana Univerziteta i
fakulteta.
Kalendar aktivnosti organizacije i realizacije studijskih programa na Univerzitetu u Travniku predvia

organizaciju i trajanje studijskih programa, nastavne i ispitne aktivnosti, odmor, vannastavne i fakultativne
aktivnosti studenata.
Akademska godina je podijeljena na zimski i ljetni semestar. Nastava praena razliitim oblicima
kontinuirane provjere znanja u toku semestra traje petnaest sedmica. Predavanja u zimskom semestru
poinju u prvoj sedmici mjeseca oktobra i traju do sredine januara, a za ljetni semestar nastava je
predviena od poetka marta do sredine mjeseca juna. Preostalo vrijeme tokom trajanja akademske
godine i semestra je predvieno za pripremanje seminarskih radova, ispita ili za obavljanje prakse.
Ispitni rokovi su utvreni prema Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta u
Travniku.
Praznici:
Dan dravnosti (1 dan)

Ramazanski bajram (1 dan)
Katoliki boi (1 dan)
Nova godina (2 dana)
Pravoslavni boi (1 dan)
Kurban-bajram (1 dan)
Dan nezavisnosti (1 dan)
Praznik rada (2 dana).
1.4. POSTUPAK ZA UPIS NA STUDIJ
Upis kandidata vri se na osnovu javnog Konkursa na osnovu kvota koje odreuje Ministarstvo
obrazovanja Srednjobosanskog kantona, a na zahtjev Univerziteta u Travniku za sve lanice Univerziteta i
na osnovu dostavljenih uslova upisa. Pri upisu, uzimaju se u obzir rezultati ostvareni u prethodnom
kolovanju. Upis na akademski program Univerziteta i njegovih organizacionih jedinica vrlo je jasan u
pogledu kriterija i vri se na osnovu postignutih uspjeha u srednjoj koli. Univerzitet e svake akademske
12
godine regulisati nain prijema studenata u smislu organizacije prijemnog ispitnog roka. S obzirom na
razliitost planova i programa na fakultetima utvrdit e se dinamika i procedura upisa.
Raspisivanje konkursa obavlja se u toku petog mjeseca, u vrijeme kada maturanti srednjih kola
zavravaju svoje aktivnosti.
1.5. PRAVILA STUDIRANJA
Pravilima studiranja za II ciklus na Univerzitetu u Travniku regulisana su prava i obaveze studenata u

nastavnom procesu. Nakon integracije Univerziteta u Travniku, Pravila su usvojena na sjednici Senata
Univerziteta u Travniku, 20. 9. 2016. godine i sadre:
I Osnovne odredbe
II Organizacija studija
III Trajanje studija
IV Struktura studijskog programa
V Uslovi upisa
VI Prava i obaveze studenata ii ciklusa studija
VII Vrednovanje rada studenata
VIII Zavretak studija II ciklusa
IX Prelazne i zavrne odredbe
1.6. SISTEM OCJENJIVANJA
Univerzitet u Travniku ima jedinstven sistem ocjenjivanja na svim organizacijskim jedinicama koji je
definisan Odlukom o sistemu ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata za akademsku 2010/2011. godinu.
Prema navedenoj odluci, nain bodovanja aktivnosti studenata definisan je na sljedei nain:
1. Prisustvo na nastavi: 0-10% (0-10 bodova).
2. Seminarski rad/esej/usmena odbrana rada: (i ostale aktivnosti koje su predviene Nastavnim planom
i programom) 0-15% (0-15 bodova). Ocjenjivanje ovih aktivnosti vri se na osnovu sposobnosti studenta za
samostalno koritenje predvienom literaturom, sadraja seminarskog rada i verbalnog izlaganja istog.
3. Parcijalni test(ovi)/praktini rad: 0-30 bodova. Pojedinane bodove za parcijalne testove definie
nastavnik prema obimu gradiva. Parcijalni test(ovi) organizuju se u toku nastave.
Student koji u toku nastave ostvari 55% uspjeha (55 bodova) stjee pravo na prolaznu ocjenu est (6). Za
veu ocjenu, student moe pristupiti zavrnom i popravnom ispitu.
4. Zavrni ispit: 45% (45 bodova). Zavrni ispit se moe organizovati pismeno, usmeno ili pismeno i
usmeno. Student pristupa zavrnom ili popravnom ispitu ukoliko je tokom trajanja semestra ostvario
najmanje 20 bodova.
13
Student koji je tokom semestra i na zavrnom ispitu ispunio vie od 55% zadanih obaveza (vie od 55
bodova), stjee pravo na prolaznu ocjenu koja zavisi od broja ostvarenih bodova.
5. Popravni ispit: student koji tokom semestra i na zavrnom ispitu ne ispuni 55% zadanih obaveza (55
bodova), upuuje se na popravni ispit. Popravni ispit moe se polagati pismeno, usmeno ili pismeno i
usmeno. Popravni ispit organizuje se iz cjelokupno ostvarenog gradiva predmeta u toku nastave.
Na popravnom ispitu student moe biti ocijenjen sa 0-65 bodova. Student koji je tokom semestra i na
popravnom ispitu ispunio vie od 55% zadanih obaveza (vie od 55 bodova) stjee pravo na prolaznu
ocjenu koja zavisi od broja ostvarenih bodova.
Prilikom formiranja konane ocjene uzimaju se u obzir sve aktivnosti studenta, tj. sumiraju se
prikupljeni bodovi i formira ocjena na osnovu sljedee skale ocjenjivanja:
10 (A) - izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama, nosi 95-100 bodova.
9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom grekom, nosi 85-94 bodova.
8 (C) - prosjean, sa primjetnim grekama, nosi 75-84 bodova.
7 (D) - openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima, nosi 65-74 bodova.
6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova.
5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
1.6.1. Postupak po albi studenta na ocjenu
Svrha ovog postupka je da se omogui pravo na albu studentu koji je nezadovoljan ocjenom
dobivenom na ispitu. Postupak albe primjenjuje se na sve nastavnike i asistente koji provode pismene ili
usmene ispite u skladu sa Statutom Univerziteta i pravilima studiranja za prvi ciklus studija.
Student koji nije zadovoljan ocjenom dobivenom na ispitu moe iskoristiti pravo na albu u skladu sa
prethodno navedenim aktima. Rjeenje po albi studenta donosi dekan organizacijske jedinice. Zahtjev za
ponavljanje ispita mora biti obrazloen. Formira se ispitna komisija sa tri lana koje imenuje dekan
organizacijske jedinice u roku od 24 sata od momenta podnoenja zahtjeva za ponavljanje ispita.
Nastavnik ijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne moe biti predsjednik ispitne komisije, ali moe
biti lan komisije, no ako nije, moe prisustvovati ispitu bez prava postavljanja pitanja i ocjenjivanja
studenta. Dekan odreuje vrijeme i mjesto ponavljanja ispita. Pismeni ispit se ne ponavlja pred komisijom,
nego isti komisija ponovo ocjenjuje. Ispit se polae po studijskom programu. Na usmenom dijelu ispita
pitanja postavljaju svi lanovi komisije. Komisija donosi odluku veinom glasova.
1.7. AKADEMSKI I PROFESIONALNI SKUPOVI
Akademskim kalendarom i kalendarom aktivnosti planiraju se akademski i profesionalni skupovi

Univerziteta u Travniku. S obzirom na to da je Univerzitet integrisan u septembru 2010. godine, navedeni
skupovi su realizovani na nivou organizacijskih jedinica, odnosno fakulteta. Poevi od akademske
2010/2011. godine, akademski i profesionalni skupovi se odravaju na nivou Univerziteta.
14
2. FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE
2.1. NAZIV I ADRESA
FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE (skraeni naziv FTS)
Aleja Konzula 5
72 270 Travnik
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 30 540 876
Fax.:+387 30 540 875
E-mail: info@fts..ba
Web:http://www.fts.ba
Dekan: prof. dr. sci. Hrustem Smailhodzi
2.2. OPENITO O FAKULTETU
Fakultet za tehnike studije (bivi Grafiki fakultet u Kiseljaku) osnovan je 2006. godine. Realizacija
nastave otpoinje od akademske 2007/2008. godine. Rad Fakulteta usmjeren je na poveanje nivoa uslova
u kojima se odvija nastavni proces, kao i poveanje kvaliteta nastave i obrazovnog procesa osiguranjem
kvalitetnih nastavnika i saradnika iz zemlje i inostranstva.
Statusna promjena naziva u Fakultet za tehnike studije u Kiseljaku je izvrena temeljem Rjeenja
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona/Kantona Sredinja Bosna od
12.11.2010. godine i na osnovu Rjeenja Opinskog suda u Travniku od 8.4.2011. godine. Od akademske
2011/2012. godine Fakultet za tehnike studije u Kiseljaku realizira dislociranu nastavu u Travniku.
Rjeenjem Opinskog suda u Travniku od 25.6.2013. godine izvrena je promjena naziva i sjedita
Fakulteta kako slijedi: Fakultet za tehnike studije, sa sjeditem u Travniku na adresi Aleja konzula br. 5, 72
270 Travnik, te od akademske 2013/2014. godine Fakultet u potpunosti nastavni proces realizira na
prethodno navedenoij lokaciji.
Fakultet za tehnike studije (bivi Grafiki fakultet u Kiseljaku) prva je visokokolska ustanova u Bosni i
Hercegovini specijalizirana za grafike tehnologije kao afirmisane naune discipline u Evropi i svijetu, a
koja i u naem drutvu ima ve provjereno znaajno mjesto u savremenim razvojnim i proizvodnim
procesima.
Primarni ciljevi osnivanja Fakulteta prije svega su:
Da ponudi studentima kvalitetno obrazovanje sa ishodima uenja koji e obezbijediti osposobljavanje

diplomiranih ininjera za aktivno ulaenje u trendove razvoja grafike tehnologije, dizajna i multimedije;
Da ponudi programe obrazovanja studenata za struan i kreativan rad u privredi i odgovarajuim
obrazovnim i drugim institucijama;
15
Afirmacija nauke na podruju Srednjobosanskog kantona, razvoj grafike industrije, implementacija

savremenih grafikih tehnologija, dizajna i multimedije za koje Srednjobosanski kanton i BiH imaju
mogunosti.
U akademskoj 2007/2008. godini Fakultet je realizirao dva studijska programa, i to:
Dizajn grafiki proizvoda

Tehniko tehnoloki.
U akademskoj 2008/2009. godini Fakultet poinje sa realizacijom i treeg studijskog programa:
Multimedija, oblikovanje i primjena.
Nastavni planovi i programi po kojima je studij zapoeo sa radom preuzeti su sa Grafikog fakulteta u
Zagrebu koji je dao saglasnost i miljenje za njegovu provedbu na Grafikom fakuletu u Kiseljaku.
Od 2006. do 2010. godine uloena su dodatna sredstva za razvoj Fakulteta (materijalnih i ljudskih
resursa). Interdisciplinarni program studija je zasnovan na principima Bolonjskog procesa I i II ciklusa
studija, po European Credit Transfer Systemu (ECTS).
Fakultet okuplja veliki broj eminentnih strunjaka iz oblasti grafikih tehnologija, dizajna i multimedije i
drugih srodnih disciplina. Nastavu iz strunih predmeta realiziraju profesori iz Hrvatske, sa Grafikog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Veleuilita u Varadinu i iz Srbije, sa Univerziteta u Novom Sadu i
Univerziteta u Beogradu. Za realizaciju ovakvog koncepta nastave Grafiki fakultet u Kiseljaku opredijeljen
je zbog injenice da u Bosni i Hercegovini nema niti jednog doktora nauka iz oblasti grafikih tehnologija.
Fakultet posjeduje opremljeni prostor na atraktivnoj lokaciji, biblioteki fond koji zadovoljava potrebe
nastavnog procesa, savremeno opremljene informatike kabinete, studentski on-line servis i on-line
biblioteku.
U akademskoj 2011/2012. godini Fakultet za tehnike studije Univerziteta u Travniku ulazi u realizaciju
fakulteta upisuje sljedee smjerove: Grafiko ininjerstvo i dizajn, Arhitekturu, Graevinu, Ininjersku
informatiku.
U akademskoj 2014/2015. godini, nova generacija studenata ovog fakulteta upisuje, uz dosadanja 4
studijska programa i dva nova studijska programa/smjera: Sigurnost i zatita na radu i Tekstilno ininjerstvo
i dizajn. Dodiplomski studij traje 3 godine 6 semestara 180 ECTS bodova, a diplomski studij dvije
godine 4 semestra 120 ECTS bodova.
Fakultet za tehnike studije u akademskoj 2014/2015. godini uvodi i koncept studiranja po sistemu 4+1,
gdje dodiplomski studij traje 4 godine (8 semestara) i nosi 240 ECTS bodova, a diplomski studij traje 1
godinu (2 semestra) i nosi 60 ECTS bodova.
Drugi ciklus navedenih, novih, studijskih programa e poeti nakon zavrenog I ciklusa i slijedit e se
kontinuitet u radu koji osigurava kvalitet nastavnog procesa i realizacije studijskih programa.
16
Po zavretku I ciklusa novih studijskih programa koji su startali u akademskoj 2011/2012. godini, u
akademskoj 2014/2015. godini vrit e se upis na II ciklus studija studijskih programa Grafiko ininjerstvo i
dizajn, Arhitektura, Graevina i Ininjersku informatika.
Pored navedenog, u ovoj akademskoj godini pokree se III ciklus studija, tako da je e se vriti upis na
doktorski studij iz naunih oblasti kojima pripadaju smjerovi: Grafiko ininjerstvo i dizajn, Arhitektura,
Graevina i Ininjerska informatika.
U okviru aktivnosti Fakulteta organizuje se nauno-struni simpozij posveen savremenim

tendencijama razvoja grafikih tehnologija, dizajna i multimedije. Fakultet uestvuje u izdavanju nauno-
strunog asopisa Univerzitetska hronika koji okuplja veliki broj referentnih istraivaa iz zemlje i
inostranstva.
Studiranjem na Fakultetu studenti stjeu nova znanja, uspjeno ih implementiraju u praksi i doprinose
ukupnom razvoju akademske zajednice koja svojim djelovanjem ustrojava i utjee na razvoj savremenih
tehnolokih tendencija.
U novoj akademskoj 2013/2014. godini Fakultet za tehnike studije je u potpunosti premjeten u

Travnik sa zatvaranjem objekta u Kiseljaku i objedinjavanjem nastavnog procesa u zgradi Fakulteta na
novoj adresi i sa promijenjenim nazivom. Na ovaj nain je ispunjen strateki cilj fakulteta koji je postavljen
prilikom otvaranja novih studijskih programa koji je predvidio da e se u treoj godini objediniti nastavni
proces u novom objektu i da e se kompletna organizacija fakulteta premjestiti iz Kiseljaka u Travnik.
Neuporedivo bolji uslovi sa dominacijom fizikih resursa i prostornih kapaciteta sigurno e poboljati
kvalitet realizacije nastavnog procesa i zadovoljiti potrebe studenata u nastavnom i vannastavnom procesu.
Misija Fakulteta za tehnike studije izraena je kroz doprinos razvoju drutva za razvoj obrazovanja
u oblasti grafikih tehnologija, arhitekture, graevine i ininjerske informatike kroz obrazovanje studenata
na dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima, te provoenju naunih i tehnolokih istraivanja u
polju pomenutih oblasti. Uvaavajui temeljne vrijednosti kao to su etinost, transparentnost, afirmativna
konkurentnost, kooperativnost i komunikativnost, Fakultet za tehnike studije nastoji u svakom lanu
zajednice razviti kreativnu sposobnost i kompetentnost, raditi mudro, odgovorno i efikasno s ciljem opeg
napretka zajednice etablirajui Fakultet za tehnike studije kao poeljno mjesto studiranja u regionalnim,
nacionalnim i evropskim okvirima. U tom smislu, Fakultet za tehnike studije e trajno voditi rauna o sve
veoj potrebi za uenjem i znanjem te dalje ustrajno osiguravati da svojom vizijom, organizacijom,
kontrolom i porastom kvalitete bude prepoznat kao centar visokog nivoa u podruju obrazovanja,
istraivanja i strunog djelovanja u podruju grafikih tehnologija, arhitekture, graevine i ininjerske
informatike.
Vizija Fakulteta za tehnike studije kontinuirano e se usklaivati sa svojom misijom te e svoj razvoj
usmjeravati ka stvaranju obrazovnog i naunoistraivakog centra sa najviim akademskim standardima
pratei tokove savremene tehnologije i potrebe drutva u oblastima grafike tehnologije, arhitekture,
graevine i ininjerske informatike shodno planiranim nacionalnim razvojem. U tom je smislu i zadaa
Fakulteta za tehnike studije postati vodeim centrom visokog obrazovanja u grafikoj tehologiji,
arhitekturi, graevini i ininjerskoj informatici u regionu, kako na univerzitetskom obrazonom nivou tako i na
strunom.
17
Svojim studentima pruit e kvalitetno visokokolsko obrazovanje zasnovano na prikupljanju, obradi i

primjeni podataka o ishodima uenja, osigurat e i razvijati mogunosti cjeloivotnog obrazovanja te
podsticati aktivno ukljuivanje u europski prostor visokog obrazovanja. Takoer, nastojat e u to veoj
mjeri povezivati obrazovni proces sa nauno-istraivakim radom, te privredom kroz aktivno ukljuivanje u
naune i tehniko-tehnologijske projekte i saradnju sa drugim obrazovnim ustanovama, institutima i
strunjacima i ekspertima iz prakse.
Cilj je da se stalnim uvoenjem novih i atraktivnih multidisciplinarnih studijskih planova i programa, kao
i razliitih kurseva i seminara, obezbijedi esencijalna razliitost i konkurentska prednost Fakulteta u odnosu
na druge obrazovne i nauno-istraivake institucije u zemlji i regionu.
2.2.1. Organizacija nastave
Nastava je interaktivnog karaktera i izvodi se prema bolonjskim principima. Fakultet raspolae

savremeno opremljenim prostorom i uionicama koje zadovoljavaju standarde za izvoenje nastave.
Biblioteka koja se nalazi u sastavu Fakulteta opremljena je dovoljnim brojem savremenih naslova iz
strunih oblasti i opeg nivoa obrazovanja. Fakultet raspolae i on-line bibliotekom za studente, koji putem
web stranice Fakulteta imaju uvid u raspoloive knjige i naslove. Jedan od zadataka Fakulteta je da
omogui studentima praksu, te zapoljavanje u toku i nakon studiranja. Osim predavanja koje izvodi
nastavni kadar, Fakultet povremeno angauje strunjake iz privrede koji prenose praktina znanja i
iskustva i na taj nain omoguavaju studentima da se nakon okonanja studija osposobe za primjenu
steenog znanja u praksi.
U akademskoj 2014/2015. godini, Fakultet za tehnike studije u potpunosti nastavu realizira u

Travniku, u zgradi Univerziteta, na adresi: Aleja konzula br. 5, 72 270 Travnik. Nastava se izvodi na I
ciklusu po novim Nastavnim planovima i programima, uz organiziranje dva nova smjera na I ciklusu:
Sigurnost i zatita na radu, te Tekstilno ininjerstvo i dizajn.
Na II ciklusu, studenti II godine studija nastavu zavravaju po programu koji su upisali u akademskoj
2013/2014. godini na diplomskom studiju grafikih tehnologija prema primijenjenom modifikovanom
Nastavnom planu i programu koji je nastao kombinacijom modula grafikog ininjerstva i ininjerstva
multimedije. Razlog za modificiranje programa za I godinu studija II ciklusa je iskazani interes studenata III
godine dodiplomskog studija za navedene module i preventivno djelovanje pred upis nove generacije
studenata koji e iz Kiseljaka studij nastaviti u Travniku. Shodno tome Nastavno-nauno vijee je na
sjednici odranoj 18. 09. 2013 godine, donijelo Odluku o usvajanju modificiranog Nastavnog plana i
programa, te je za istu dostavljena Saglasnost od strane Senata Univerziteta u Travniku.
Na II ciklusu, studenti I godine studija nastavu e pohaati na studijskim programima na kojima je u

2013/2014. godini I ciklus studija zavrila prva generacija studenata, i to: Grafiko ininjerstvo i dizajn,
Arhitektura, Graevina i Ininjerska informatika..
Fakultet za tehnike studije ima razvijenu saradnju sa grafikim firmama i kuama i ustanovama koja
se bave grafikim ininjerstvom, grafikim dizajnom i multimedijom koja se ogleda kako u realizaciji vjebi
strunih predmeta prema Nastavnom planu i programu, tako i u razmjeni strunih iskustava i primjera dobre
prakse koji se iz obostranih interesa razmjenjuju. Takva saradnja s privrednim subjektima, po kojoj je
Fakultet prepoznatljiv, od uvoenja novih studijskih programa, nastavlja sa irenjem i na oblasti arhitekture,
graevine i ininjerske informatike. Ostvareni su kontakti i sa firmama za obavljanje praktine nastave i
18
strune prakse za student zavrne godine, sa kojima je dogovreno potpisivanje Ugovora o poslovno
tehnikoj saradnji.
Uspostavljena je saradnja s firmama iz:
- Sarajeva: Grafika aran, Amos graf, Proba, Fotoart, Blic druck, Svjetlost tampa, Saraj ininjering,
- Travnika: Print GS TMT,
- Nove Bile: Multimediaprint,
- irokog Brijega: Suton,
- Mostara: IC tamparija,
- Tuzle: Repro-studio Kari,
- Fojnice: tamparija Fojnica
- Bihaa: Grafiar d.o.o.
- Laktai: Grafomark, Grafiki studio Avalon,
- Maglaja: Natron Hayat,
- Visokog: Alim, Neimax
- Viteza: URBS projekt;
- Zenice: A-eling; Almy gradnja;
- Graanice: tamparija GRIN d. o. o., G. D. T TEHNA d. o. o.
- Jajca: Muki Komerc d.o.o.
- Travnika: Absolute Group d.o.o.
- Travnika: Hasky Sport
Za potrebe praktine nastave i strune prakse za studente zavrnih godina dogovorena je poslovno-
tehnika saradnja prema kojoj e nai studenti imati mogunost praktinog rada kroz obavljanje strune
prakse. Dogovori su postignuti sa sljedeim firmama:
Euroasfalt d.o.o. Sarajevo

Graevinar d.o.o. Novi Travnik
Muki komerc d.o.o. Jajce
Prograd d.o.o. epe i Prograd d.o.o. Sarajevo
Vlai gradnja d.o.o. Travnik
GS TMT d.o.o. Travnik i Print GS d.o.o. Travnik
2B MultimedijaPrint d.o.o. Nova Bila
Almy d.o.o.Zenica
BH TELECOM d.o.o.Sarajevo
Neimax d.o.o. Visoko
Izvrena je priprema za upoznavanje studenata sa strunom praksom i zavrnim radom, procedurama,

nainima i uslovima realizacije navedenih aktivnosti.
Uvedene su odreene promjene u sam pristup izradi i odbrani zavrnog rada, obavezama studenata prema
strunoj praksi kao i nain bodovanja i ocjenjivanja. Studenti e biti upoznati sa svim procedurama na
vrijeme. Svi potrebni materijali i dokumenti su pripremljeni i sa njima e studenti biti upoznati na uvodnom
predavanju.
19
2.2.2. Osobenosti Fakulteta
Fakultet, kao organizacijska jedinica Univerziteta u Travniku uestvuje u izdavanju asopisa

Univerzitetska hronika. U asopisu, akademski kadar Univerziteta i Fakulteta prua priliku da izlae
naune radove iroj javnosti.
Takoer, Fakultet je izdava i univerzitetskih udbenika iz oblasti grafikih tehnologija, dizajna i
multimedije, to je veliki doprinos razvoju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Fakultet potjee i osigurava unutranju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno

koritenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih istraivanja, inoviranje nastavnih planova
i programa, te intenziviranje saradnje sa privredom i ukupnim okruenjem.
Svjesni injenice da Fakultet za tehnike studije svoju budunost mora zasnivati na uspostavljenim
vezama sa okruenjem, privredom i socijalnim partnerima, razvijanje odnosa sa svim interesnim grupama
bio je primarni zadatak koji se uspjeno realizira od samog osnivanja Fakulteta.
Uspostavljena je saradnja sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, sektor privrede,

grupacija grafike industrije i nastoji se kroz kandidiranje zajednikih projekata ukljuiti u tokove grafike
industrije i postati ravnopravan partner i nosilac projekata u oblasti strunog rada, usavravanja, strune
problematike i rjeavanja pitanja koja su od interesa za drutvo, lokalnu zajednicu i kompletno okruenje.
Od akademske 2011/2012. godine uvoenjem novih studijskih programa Fakultet e svoje sfere
interesovanja i implementacije u saradnji sa okruenjem proiriti i na nove oblasti arhitekture, graevine i
ininjerske informatike.
Fakultet za tehnike studije redovno je ukljuen u rad skuptine Grupacije grafike industrije
Vanjskotrgovinske komore BiH, a svakako e se ukljuiti i u rad drugih grupacija koje su povezane sa
novim studijskim programima.
Fakultet ima razvijen sistem stvaranja vlastitog kadra iz generacije studenata koji zavravaju cikluse
studija prema kontinuitetu studiranja i na taj nain podstie mlade ljude na aktivno ukljuivanje u oblast
visokog obrazovanja pruajui im uslove za samostalno napredovanje i usavravanje u odabranoj struci.
Fakultet ima potpisane Sporazume o saradnji sa Grafikim fakultetom Sveuilita u Zagrebu, sa

Tehnoloko-metalurkim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Tehnikim fakultetom Univerziteta u Novom
Sadu, departman Grafiko ininjerstvo i dizajn, Veleuilitem u Varadinu i sa Institutom u Zenici Kemal
Kapetanovi.
2.2.3. Ljudski i fiziki resursi Fakulteta
Imajui u vidu injenicu da je za kvalitetno i kontinuirano obrazovanje potrebno obezbijediti adekvatne

uslove koji e to omoguiti, menadment Fakulteta potrudio se angaovati dovoljan broj eminentnih
profesora i asistenata i omoguiti nauno i struno usavravanje.
Posebna panja je posveena odabiru kadrova za realizaciju nastave iz strunih predmeta gdje je
stavljen akcenat na kvalitet nastavnog procesa kao bitan kriterij koji e odrediti kompetencije studenata koji
su zavrili studij i potvrditi njihova steena formalna znanja kroz kvalitet primjene ishoda uenja u praksi.
20
S obzirom na to da Fakultet potuje Bolonjske principe koji zahtijevaju da se za izvoenje nastave

obezbijedi dovoljno prostora (u zavisnosti od ukupnog broja studenata), isto je i uinjeno. Nabavljena je i
potrebna informatika oprema sa pristupom internetu.
Meutim, ovdje nije kraj ulaganju u ljudske i materijalne resurse, nego e se to nastaviti i u narednom
periodu, ovisno o finansijskim mogunosti Fakulteta.
2.3.AKADEMSKI I STRUNI/PROFESIONALNI SKUPOVI FAKULTETA
Posebnu panju Fakultet posveuje organizovanju akademskih i profesionalnih skupova. U proteklom

periodu odran je niz takvih skupova, i to:
SIMPOZIJI:
2008. godina, Nauno-struni simpozij grafikih tehnologija i dizajna GeTID 2008.

2009. godina, Prvi meunarodni nauno-struni simpozij grafikih tehnologija i dizajna GeTID 2009.
2011.godina, Drugi meunarodni nauno-struni simpozij grafikih tehnologija i dizajna GeTID 2011.
2013. godina, Trei meunarodni nauno-struni simpozij grafikih tehnologija i dizajna GeTID 2013.,
septembar 2013.
2015 godina, etvrti meunarodni nauno-struni simpozij grafikih tehnologija,tekstila, sigurnosti I
zatite na radu, graevine, arhitekture, informatike i dizajna GeTID&The 2015.
2016. godina Prvi meunarodni simpozij tekstilnog ininjerstva i modnog dizajna Timod
2016. godina Prvi workshop na temu Prilagoavanje klimatskim promjenama u BiH i Srbiji kao odgovror
na prirodne i antropogene nepogode
2016. godina, Peti meunarodni nauno-struni simpozija grafikih tehnologija,tekstila, sigurnosti i
zatite na radu, graevine, arhitekture, informatike i dizajna GeTID&The 2016.
STRUNA PREDAVANJA:
2008. godina, predstavnici firme HAIDELBERG napravili su prezentaciju stroja SUPRASETER A74, za
pripremu tampe.
2009. godina, predstavnici preduzea AVTERA BH iz Sarajeva odrali su predavanje o ureajima za
digitalnu tampu i prezentaciju istih;
2010. godina, u saradnji sa firmom DC GRAFIKI CENTAR, Beograd, struno predavanje na temu:
Mjerenja u grafikoj industriji kao jedan od preduslova za standardizaciju, prezentovani i
najsavremeniji ureaji i softveri za mjerenja u grafikoj industriji, kao i osnovni principi rukovanja
opremom;
2010. godina, struno predavanje predstavnika tvrtke BOBST, renomirane tvrtke koja se bavi
proizvodnjom i prodajom tanc maina za grafiku industriju.
2011. godina, struna prezentacija poduzea Konica Minolta na temu programa i ureaja za digitalni
tisak i uredske opreme za umnoavanje
2012. godina, struno predavanje i prezentacija programskog alata PrintFlow Account, sustava za
praenje grafike proizvodnje u realizaciji gosp. Zlatka Vuetia
2013. godina, struno predavanje predstavnika firme Dobra knjiga na temu organizacije i voenja
tiska u oblasti offset tampe
21
2015 godine, struno predvanje i prezentacija CONICA MINOLTA POSLOVNA RJEENJA D.O.O.
SARAJEVO
2016 godine, struno predavanje dr. Jun Sugawara na temu Istraivanja, analiza i umanjenje
opasnosti od klizita
Odravanje slinih skupova planirano je i u narednom periodu u skladu sa Akademskim

kalendarom. Realizacijom ovakvih skupova Fakultet ima za cilj usavravanje znanja uesnika kao i
doprinos ue i ire drutvene zajednice.
2.4.STUDIJSKI PROGRAMI I BOLONJSKI PRINCIP STUDIRANJA
Kvalitet sadraja nastavnog plana i programa u potpunosti je usklaen s Bolonjskom deklaracijom i s

ve poznatim studijima ove vrste u Zapadnoj Evropi i SAD-u, te izraen prema zahtjevima savremenog
trita rada. Na Fakultetu je uspostavljen evropski sistem za prijenos i prikupljanje studijskih bodova
(ECTS) koji omoguava lako itanje i usporeivanje studijskih programa, i primijenjen je na svim tipovima
studijskih programa koje Fakultet izvodi.
Razvijeni ECTS sistem praenja i ocjenjivanja ishoda uenja te sposobnosti studenta na Fakultetu
ogleda se kroz:
Poboljanje kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja.

Uenje za to vii procenat usvojenosti znanja, vjetina i kompetencija, a time i za ulazak u to viu
klasu.
Odgovornost svih uesnika nastavnog procesa.
Fakultet je u potpunosti prihvatio koncept 3+2+3 i 4+1+3 koji podrazumijeva trogodinje orijentirani
program sa navedenim smjerovima. Trogodinji program, prvi ciklus studija, zavrava zavrnim radom.
Student sa zavrene tri godine moe upisati drugi ciklus studija, odnosno master program ije bi trajanje
bilo 2 godine, a iznosilo dodatnih 120 ECTS bodova (tri semestra nastave i etvrti semestar izrada master
rada).
Svi predmeti su jednosemestralni, sa 5 do 7 predmeta po semestru, fond ECTS kredita je 60 na

godinjoj osnovi, 2 do 5 kredita po predmetu, ukupno 180 ili 240 kredita u I ciklusu, odnosno 60 ili 120
kredita u II ciklusu.
Pored klasinih oblika nastave, umjesto postojeih kategorija (redovni/vanredni) postepeno e se

uvoditi DL program, najprije iz razloga to je praksa razvijenih zemalja da fakultet ima i svoju "virtualnu"
verziju.
U skladu sa Pravilnikom o formiranju ECTS studijskih bodova, ifriranju i silabusu predmeta, radno
optereenje studenta za 1 ECTS iznosi 27 radnih sati. Ukupno radno optereenje studenta izraeno je u
broju sati rada koje student potroi za savladavanje tog predmeta, odnosno ostvarivanje ishoda uenja.
Ukupno radno optereenje studenta za jedan predmet moe obuhvatiti sljedee vrste optereenja za 4, 6, 7
i 8 ECTS:
22
Tabela 1: Pregled optereenja studenta za predmete sa 4, 6, 7 i 8 ECTS
R/br. Vrsta optereenja 4 6 7 8

ECTS ECTS ECTS ECTS
1. Predavanje direktna nastava 30 30 30 30
2. Predavanje zajednike vjebe 15 15 30 30
3. Grupni rad 3 5 5 5
4. Samostalno uenje 25 60 70 80
5. Konsultacije dodatne literature 5 5 5 5
6. Izrada i odbrana seminarskog 15 15 15 30
7. Izrada prez. i odbrana dr. teme 15 15 15 15
8. Studij sluaja 0 15 15 15
9. Priprema za testove 0 2 4 6
UKUPNO (radnih sati): 108 162 189 216
Tabela 2: Pregled radnog optereenja studenta pri izradi magistarskog/master rada za dvogodinji studij:
R/br. Vrsta optereenja studenta pri izradi magistarskog/master rada 14 ECTS

1. Samostalni rad na temi 90
2. Konsultacije sa mentorom 10
3. Konsultacije dodatne literature 10
4. Istraivanje izvora 50
5. Pisanje rada 50
6. Prezentacija i odbrana rada 1
7. Analiza primjera iz prakse 57
8. Ostale aktivnosti 177
UKUPNO (radnih sati): 378
Tabela 3: Pregled radnog optereenja studenta pri izradi magistarskog/master rada za jednogodinji studij
R/br. Vrsta optereenja studenta pri izradi magistarskog/master rada 10 ECTS

1. Samostalni rad na temi 90
2. Konsultacije sa mentorom 10
3. Konsultacije dodatne literature 10
4. Istraivanje izvora 50
5. Pisanje rada 50
6. Prezentacija i odbrana rada 1
7. Analiza primjera iz prakse 57
8. Ostale aktivnosti 43
UKUPNO (radnih sati): 270
23
2.4.1.Organizacija studija
1. Prvi (I) ciklus dodiplomski studij sa sljedeim studijskim programima:
Novi programi:
Grafiko ininjerstvo i dizajn
Arhitektura
Graevina
Ininjerska informatika
Sigurnost i zatita na radu i zatita od poara
Tekstilno ininjerstvo i dizajn
Nakon zavrenog I (prvog) cikusa studenti stjeu (u zavisnosti od studijskog programa za koji su se
opredijelili) sljedea zvanja:
bakalaureat / bachelor / ininjer grafikog ininjerstva i dizajna
bakalaureat / bachelor / ininjer arhitekture
bakalaureat / bachelor / ininjer graevine
bakalaureat / bachelor / ininjer informacionih tehnologija
bakalaureat / bachelor / ininjer sigurnosti i zatite na radu i zatite od poara
bakalaureat / bachelor / ininjer tekstilnog ininjerstva i dizajna
2. Drugi (II) ciklus diplomski/magistarski studij sa sljedeim programima:
Novi program:
Grafiko ininjerstvo i dizajn (3+2+3);(4+1+3)
Arhitektura (3+2+3);(4+1+3)
Graevina (3+2+3);(4+1+3)
Ininjerska informatika (3+2+3);(4+1+3)
Tekstilno ininjerstvo i dizajn(3+2+3);(4+1+3)
Sigurnost i zatite na radu i zatita od poara (3+2+3);(4+1+3)
Drugi ciklus studija traje 1 (jednu) ili 2 (dvije) godine nakon ega kandidat stjee zvanje magistra sa
naznakom ue naune oblasti.
3. Trei (III) ciklus - doktorski studij
Doktorski studij treeg ciklusa na Fakultetu za tehnike studije organizirat e se u podruju tehnikih
nauka. S obzirom na specifinost studija na Fakultetu za tehnike studije, organizirat e se etiri vrste III
ciklusa studiranja sukladno studijskim usmjerenjima koja su zastupljena na I i II ciklusu studija, a to su:
Grafiko ininjerstvo i dizajn, Arhitektura, Graevina i Ininjerska informatika.
Nauno zvanje koje se stjee zavretkom doktorskog studija je doktor nauka za naunu oblast iz koje je
kandidat odbranio doktorsku disertaciju.
Polazei od izgraenog sistema za prijenos i prikupljanje studijskih bodova (ECTS), Fakultet je stvorio
polazne pretpostavke za mobilnost studenata i nastavnika, te uvoenje sistema cjeloivotnog obrazovanja.
24
3. STUDIJSKI PROGRAMI II CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA

3.1. CILJEVI DRUGOG CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA
Ciljevi programa diplomskog studija na Fakultetu za tehnike studije Univerziteta u Travniku proizlaze iz
sistema prilagoavanja visokog obrazovanja Bolonjskom procesu i ukljuivanja u jedinstveno evropsko
podruje visokog obrazovanja. Meu mnogobrojnim ciljevima mogu se istai sljedei: ukljuivanje u
savremene trendove razvoja nauke, osposobljavanje kadrova za rjeavanje sloenih problema u praksi i za
nauno-istraivaki rad, razvoj poduzetnitva i oslobaanje poduzetnike inicijative, stvaranje kritine mase
nauno-istraivaki orijentisanih kadrova na Univerzitetu u Srednjobosanskom kantonu i Federaciji BiH,
omoguavanje nastavka studijskog kolovanja studentima koji su zavrili studij prvog ciklusa po konceptu
3+2 odnosno ukljuivanje u cjeloivotno obrazovanje i prijenos novih naunih i strunih znanja kojima e im
se omoguiti istraivako i profesionalno usavravanje u podrujima u kojima su se obrazovali u toku prvog
ciklusa studija. Nakon zavrenog diplomskog studija magistrima se omoguava nastavak postdiplomskog
doktorskog studija na naem Univerzitetu, a to je sve regulisano odgovarajuim pravilima studija.
Studijski programi vrednuju se bodovnim sistemom ECTS (European Credit Transfer System), gdje svaki
kredit (bod) predstavlja koeficijent optereenja studenta kojim se iskazuje i vrijeme koje polaznik treba
utroiti za uspjeno savladavanje gradiva. ECTS bodovi za pojedine predmete su unaprijed odreeni i
njihova visina je razliita za obavezne i izborne predmete. Nastavnik obavlja interaktivnu nastavu u obliku
predavanja, vjebi, konsultacija, rasprava i studija sluaja iz prakse. U osnovi, ispit se polae pismeno, a
pored pismenog ispita profesor moe vriti usmenu provjeru znanja. Rad studenata prati se kontinuirano
tokom nastave, pri emu se pojedinano ocjenjuju svi oblici aktivnosti prema posebnoj odluci o sistemu
ocjenjivanja Senata Univerziteta. U izvoenju nastave, pored profesora i asistenata, uestvuju i eminentni
domai i inostrani profesori i eksperti iz prakse putem dogovorenih gostovanja. Pored redovnih nastavnih
aktivnosti, studentima diplomskog studija daje se mogunost ukljuivanja u razne projekte kao to su:
uee sa saopenjima na meunarodnim konferencijama u organizaciji Univerziteta, saradnja u
Univerzitetskom asopisu Univerzitetska hronika, uestvovanje u projektima Instituta Univerziteta,
saradnja sa privredom putem Univerziteta, uee u meunarodnoj razmjeni i posjetama diplomskih studija
drugih univerziteta i slino. Univerzitet je zakljuio nekoliko protokola i ugovora o saradnji sa drugim
univerzitetima u kojima je, izmeu ostalog, predviena i saradnja na podruju diplomskih studija. Na ovaj
nain na diplomski studij je postao prepoznatljiv i stalno se poveava broj upisanih studenata na istom.
U nastavku su date osnovne karakteristike predvienih studijskih programa diplomskog studija II

ciklusa.
3.2. STUDIJSKI PROGRAMI II CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA
Polazei od osnovnih pretpostavki Bolonjskog procesa, a koristei iskustva vodeih inostranih i domaih
fakulteta, Nastavni plan i program usklaen je Zakonom o visokom obrazovanju, Zakonom o univerzitetu
BiH, Zakonom o ustanovama, Instrukcijom Srednjobosanskog kantona/Kantona Sredinja Bosna vezano
za visoko obrazovanje i saglasnou za organizovanje i upis studenata u II ciklus obrazovanja Ministarstva
prosvjete, kulture i sporta/Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i porta.
Drugi ciklus studija organiziran je po konceptima 3+2 i 4+1. Struktura studijskih programa II ciklusa, u
konanici, slijedi postojei trogodinji studijski program sa istim brojem studijskih programa.
25
Studijski programi: Grafiko ininjerstvo i dizajn, Arhitektura, Graevina, Ininjerska informatika,

Sigurnost i zatita na radu i zatita od poara i Tekstilno ininjerstvo i dizajn
SIGURNOST I
GRAFIKO ZATITA NA TEKSTILNO
ININJERSTVO I ARHITEKTURA GRAEVINA NINJERSKA RADU I ININJERSTVO
DIZAJN INFORMATIKA ZATITA OD I DIZAJN
POARA
Slika 2. Dijagram strukture studijskih programa na II ciklusu diplomskom / magistarskom studiju u akademskoj
2016/2017.
Dodijeljena akademska zvanja za studente koji su zavrili studij po navedenim studijskim programima su:
Magistar / diplomirani ininjer grafikog ininjerstva i dizajna

Magistar / diplomirani ininjer arhitekture,
Magistar / diplomirani ininjer graevine
Magistar / diplomirani ininjer informacionih tehnologija
Magistar / diplomirani ininjer tekstilnog ininjerstva i dizajna
Magistar / diplomirani ininjer sigurnosti I zatite na radu I zatite od poara
Studijski program na II ciklusu biti e organizirani u trajanju od:

- II godine za studente koji su zavrili I ciklus sa 180 ECTS
- I godine za studente koji su zavrili II ciklus sa 240 ECTS.
Svaki studijski smjer prema konceptu 3+2 ima 14 predmeta:

- (A) 5 zajednikih obaveznih predmeta na I semestru (5 od 5),
- (B) i (C) po 4 izborna predmeta na II semestru (svaki 2 od 4)
- (D) i (E) po 4 izborna predmeta na III semestru (svaki 2 od 4)
- (F) 4 izborna predmeta na IV semestru (1 od 3)
Ukupan broj kredita je 120, a od toga ukupno na IV semestru uz izborni predmet, studijska istraivanja
iz oblasti magistarskog rada i Magistarski rad ostvaruje 30 ECTS.
DVOGODINJI DIPLOMSKI / MAGISTARSKI NASTAVNI PROGRAMI

Uslovi upisa na studij
Na diplomski/magistarski studij mogu se upisati osobe koje su zavrile odgovarajui dodiplomski studij i
stekle najmanje 180 ECTS bodova. Diplomski/magistarski i doktorski studij na fakultetu Univerziteta u
Travniku logino se nastavlja na dodiplomski studij, ali mu mogu pristupiti i studenti drugih struka sa
odgovarajuim predznanjima uz uvjet polaganja diferencijalnih ispita.
Odgovarajuim dodiplomskim studijem smatra se:
26
a) dodiplomski studij Fakulteta tehnikih studija Univerziteta u Travniku

b) dodiplomski studij drugih tehnikih fakulteta
c) dodiplomski studij drugih visokih sveuilita zavisno o programskom sadraju
Uslovi za upis pod b) i c) su polaganje razlike ispita diferencijalne grupe predmeta. Diferencijalna
grupa predmeta e biti iskljuivo iz strunih oblasti. U toku I semestra organizirat e se konsultativna
nastava i polaganje diferencijalne grupe predmeta, prije redovnih ispitnih rokova nakon odluanog I
semestra. Izbor razlike ispita za svakog pojedinog kandidata u zavisnosti od zavrenog dodiplomskog
studija i steenim kompetencijama odreuje Vijee studija.
3.2.1. JEDNOGODINJI DIPLOMSKI / MAGISTARSKI NASTAVNI PROGRAMI

Na jednogodinji diplomski/magistarski studij mogu se upisati osobe koje su zavrile odgovarajui

dodiplomski studij i stekle najmanje 240 ECTS bodova ili su stekle diplomu visokokolske ustanove
prije uvoenja Bolonjskog procesa. Diplomski/magistarski i doktorski studij na fakultetu Univerziteta u
Travniku logino se nastavlja na dodiplomski studij, ali mu mogu pristupiti i studenti drugih struka sa
odgovarajuim predznanjima uz uvjet polaganja diferencijalnih ispita.

a) dodiplomski studij Fakulteta tehnikih studija Univerziteta u Travniku
c) dodiplomski studij drugih visokih sveuilita zavisno o programskom sadraju
Uslovi za upis pod b) i c) su polaganje razlike ispita diferencijalne grupe predmeta. Diferencijalna
grupa predmeta e biti iskljuivo iz strunih oblasti. U toku I semestra organizirat e se konsultativna
nastava i polaganje diferencijalne grupe predmeta, prije redovnih ispitnih rokova nakon odluanog I
semestra. Izbor razlike ispita za svakog pojedinog kandidata u zavisnosti od zavrenog dodiplomskog
studija i steenim kompetencijama odreuje Vijee studija.
3.3. NAMJENA I KOMPETENCIJE POJEDINIH STUDIJSKIH PROGRAMA NA II CIKLUSU STUDIJA

DIPLOMSKOM/MAGISTARSKOM STUDIJU
3.3.2. Studijski program Graevina
Graevinski studij Fakulteta za tehnike studije ima zadau osposobljavati kadrove graevinske struke
prema nastavnim planovima i programima usklaenim sa Bolonjskom deklaracijom i sukladno Zakonu o
visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine te drugim zakonskim aktima koji reguliu ovu djelatnost.
Graevinski studij, kada su u pitanju dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih
programa, moe se s potpunim referencama osloniti na graevinske visokokolske obrazovne ustanove u
BiH. Zbog toga je usmjeren na primjenu iskustava fakulteta iz BiH, kao i zemalja u okruenju.
27
Obzirom da potreba za strunjacima graevinske struke posljednjih 15 godina dovodi do izuzetno

poveanog interesa, te s obzirom na injenicu da graevina svakim danom obuhvata sve iri segment
trita i gradnje u cijelom svijetu, te zapoljava sve vie ljudi, mnogi privredni subjekti izraavaju trajni
interes za obrazovanjem visokokolskog stepena a time i za saradnju sa visokokolskom ustanovom koja
e se baviti obrazovanjem kadrova.
U tom dijelu predvieno je da se odreeni dijelovi praktine nastave odvijaju u saradnji sa razliitim
subjektima sukladno od mogunosti istih te s obzirom na mogunost kvalitetne organizacije provedbe
nastave. Mogui partneri su brojne druge sline institucije i veliki privredni sustavi, kako poduzetniki, tako i
bankarski, proizvodni i administrativni.
Osim naprijed navedenih subjekata Fakultet e ostvariti kontakt i odreenu saradnju i sa ostalim
privrednim subjektima koji iskau interes za saradnju kao i sa drugim institucijama sa istim namjerama. Svi
kolegiji studija otvoreni su za upis i studentima s drugih visokoobrazovnih ustanova. Studenti fakulteta
mogu odreen broj ECTS bodova stei i na drugim visokim uilitima sukladno Pravilniku studija, dogovoru
sa voditeljem studija ili smjera te sa mentorom. Ovisno o programskim sadrajima, studenti mogu sluati
pojedine kolegije na nekim drugim visokim uilitima.
Student unutar sistema ima mogunost prezentirati do tada uinjeno, te neki semestar ili ak itavu
godinu studirati na nekom drugom visokom uilitu, poloiti odreene kolegije, prenijeti ECTS te nastaviti
studij na matinom fakultetu. Diplomski/magistarski i postdiplomski doktorski studij na fakultetu Univerziteta
u Travniku logino se nastavlja na dodiplomski studij, ali mu mogu pristupiti i studenti drugih struka sa
odgovarajuim predznanjima uz uvjet polaganja diferencijalnih ispita. Izbor i broj diferencijalnih ispita ovisno
o programskom sadraju i svakom pojedinom kandidatu odreuje Vijee studija.
Univerzitetski graevinski studij/smjer Graevina
Nositelj studija i izvoa studija je Univerzitet u Travniku Fakultet za tehnike studije
Trajanje studija je izvedeno u skladu s Bolonjskim procesima:

I ciklus studija - dodiplomski studij (6 semestara) 180 ECTS bodova
II ciklus studija diplomski/magistarski studij (4 semestra) 120 ECTS bodova
II ciklus studija diplomski/magistarski studij (2 semestra) 60 ECTS bodova
III ciklus studija - doktorski studij (6 semestara) 180 ECTS bodova
Stjecanje zvanja nakon zavrenog studija (studij 3+2); (4+1)
Nakon zavrenog prvog ciklusa studija u trajanju od tri ili etiri godine stjee se zvanje bakalaureat
/ bachelor / ininjer graevine,
Nakon zavrenog drugog ciklusa stjee se akademska titula i zvanje magistar / master diplomirani
ininjer graevine.
stekle najmanje 180 ili 240 ECTS bodova.
a) dodiplomski studij Fakulteta za tehnike studije Univerziteta u Travniku
28

c) dodiplomski studij drugih visokih sveuilita ovisno o programskom sadraju
Uslovi za upis pod b) i c) su polaganje razlike ispita. Izbor razlike ispita za svakog pojedinog kandidata u
zavisnosti od zavrenog preddiplomskog studija i steenim kompetencijama odreuje Vijee studija.
Diplomski/magistarski studij osposobljava studente za samostalan rad u svim domenima primjene
graevine. U skladu sa tim bit e osposobljeni za gradnju bilo kojeg graevinskog sistema, od najmanjih i
srednje velikih do najveih sistema, te upravljanje kvalitetom gradnje istih, obavljanje razliitih poslova
vezanih za projektovanje proizvoda i upravljanje, nadzor, programiranje, voenje procesa, itd. Stei e
znanja, sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti voenje i projektovanje velikih sistema, voenje i
upravljanje projektima vezanim za gradnju i menadment, obavljanje poslova vezanih za dizajn, idejna
rjeenja, realizaciju komunikacija itd. Studenti e stei znanja, sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti
da razliitim metodama uoavaju postojee i potencijalne probleme iz svog domena, naprave analizu, da
razviju sposobnost i vjetinu pronalaenja ponuenih i alternativnih rjeenja, da preventivno djeluju i uklone
potencijalne probleme, da ubrzaju poslovne procese, poveaju djelotvornost rada, stvore optimalne uslove
za dalji razvoj te konano da prepoznaju potrebu za cjeloivotnim obrazovanjem. U skladu sa Nastavnim
planom i programom fakulteta Univerziteta u Travniku osobe koje e zavriti diplomski studij stei e i niz
drugih znanja, razviti sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti lako i brzo zapoljavanje u jednoj izuzetno
perspektivnoj struci, te ukoliko se odlue nastaviti studiranje, mogunost naunog i strunog usavravanja
na doktorskom studiju.
Raspored ECTS kredita prema konceptu 3+2:

Obavezni zajedniki predmeti 30
Izborni predmeti za studijski program 68
Studijska istraivanja iz oblasti magistarskog rada i
magistarski / master rad 22
UKUPNO: 120
Raspored ECTS kredita prema konceptu 4+1:

Obavezni zajedniki predmeti 30
Izborni predmeti za studijski program 16
Studijska istraivanja iz oblasti magistarskog rada i
magistarski / master rad 14
UKUPNO: 60
stekle najmanje 180 ili 240 ECTS bodova.

a) dodiplomski studij Fakulteta za tehnike studije Univerziteta u Travniku
c) dodiplomski studij drugih visokih sveuilita ovisno o programskom sadraju
29
Uslovi za upis pod b) i c) su polaganje razlike ispita. Izbor razlike ispita za svakog pojedinog kandidata u
zavisnosti od zavrenog preddiplomskog studija i steenim kompetencijama odreuje Vijee studija.
Diplomski/magistarski studij osposobljava studente za samostalan rad u svim domenima primjene

raunarstva. U skladu sa tim bit e osposobljeni za voenje i upravljanje bilo kojeg sistema, od najmanjih i
srednje velikih do najveih sistema, te upravljanje kvalitetom unutar istih, obavljanje razliitih poslova
vezanih za projektovanje proizvoda i upravljanje, nadzor, programiranje, voenje procesa itd. Stei e
znanja, sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti voenje i projektovanje velikih sistema, voenje i
upravljanje projektima vezanim za raunarstvo i menadment, obavljanje poslova vezanih za dizajn, idejna
rjeenja, realizaciju komunikacija itd. Stei e znanja, sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti da
razliitim metodama uoavaju postojee i potencijalne probleme iz domena raunarstva i komunikacija,
naprave analizu, da razviju sposobnost i vjetinu pronalaenja ponuenih i alternativnih rjeenja, da
preventivno djeluju i uklone potencijalne probleme, da ubrzaju poslovne procese, poveaju djelotvornost
rada, stvore optimalne uslove za dalji razvoj, te na koncu, da prepoznaju potrebu za cjeloivotnim
obrazovanjem. U skladu sa Nastavnim planom i programom fakulteta Univerziteta u Travniku osobe koje
e zavriti diplomski studij stei e i niz drugih znanja, razviti sposobnosti i vjetine koje e im omoguiti
lako i brzo zapoljavanje u jednoj izuzetno perspektivnoj struci, te ukoliko se odlue za nastavak studiranja,
mogunost naunog i strunog usavravanja na doktorskom studiju.
30
4.OPE INFORMACIJE ZA STUDENTE
4.1.OPE INFORMACIJE O ZEMLJI I GRADU
Bosna i Hercegovina ima hiljadugodinju historiju. Ona je evropska zemlja koja se nalazi na Balkanu.
U imenu Bosna su sadrani nazivi dviju pokrajina i razliitih su nastanaka i starosti. Ime Bosna je veoma
staro i prvi put je upotrijebljeno sredinom 10. stoljea.
Taj naziv odnosio se na prostore oko srednjeg i gornjeg toka rijeke Bosne.
Svoje ime Hercegovina je dobila sredinom 15. stoljea kada su vladari na tom prostoru nosili titulu
herceg. Ranije se to podruje zvalo Hum i Zahumlje.
Vremenom se povrina Bosne i Hercegovine mijenjala. U 10. stoljeu Bosna nastaje kao drava, mala,
samostalna zemlja na prostoru gornjeg toka rijeke Bosne. U 11. stoljeu Bosna je kao sve druge zemlje na
ovom prostoru bila pod vlau Bizanta. Sredinom 11. stoljea zetski kralj je osvojio i Bosnu.
Poetkom 12. stoljea Bosna je ponovo samostalna. 1180. godine Bosnom je zavladao Kulin ban, "veliki
ban" koji je utemeljio bosansku dravnost i samostalnost.
Najveu mo i veliinu Bosna je dosegla za vrijeme Tvrtka Prvog koji je vladao od 1353. do 1391.
godine. Pored prostora Bosne, u vrijeme Tvrtka l, u sklopu teritorija njegove drave, bili su jadransko
primorje od Zadra do Kotora sa otocima Braem i Hvarom bez Dubravnika na jugu, prostranstva do rijeke
Drine i Lima na istoku, veliki dio Hercegovine i Kraljevina Bosna u 14. stoljeu susjednih zemalja.
Nastanak i razvoj drave pratila je pojava Bosanske Crkve - Bogumila. Bosanska drava odravala se i
uvrstila i pored mnogih napada na nju.
Bosanska drava postepeno slabi nakon smrti Tvrtka l. Krajem 14. i poetkom 15. stoljea poinju
prodori Turaka u Bosnu da bi na kraju oni zauzeli cijelu Bosnu 1463. godine. Pod turskom vlau Bosna i
Hercegovina bila je sve do 1878. godine kada je okupirana od strane Austro-Ugarske.
Zavretkom Prvog svjetskog rata dolazi do stvaranja nove drave Srba, Hrvata i Slovenaca koja e se
kasnije nazvati Kraljevina Jugoslavija, a u iji sastav ulazi i Bosna i Hercegovina.
Po zavretku Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina je u sastavu nove Titove Jugoslavije, kao jedna
od est federalnih republika. Od 1974. godine novim Ustavom Socijalistike Federativne Republike
Jugoslavije, Republika Bosna i Hercegovina dobija jo vie odlika samostalnosti i svoj vlastiti republiki
Ustav.
Nezavisnost Bosne i Hercegovine
U novijoj historiji Bosna i Hercegovina je proglasila nezavisnost i suverenost u oktobru 1991. godine, a
zatim je uslijedio referendum za izdvajanje iz Jugoslavije (februara 1992.). Na referendum se veina
stanovnitva odluila za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Ipak, bosanski Srbi nisu izali na referendum i uz
31
podrku susjedne Srbije pokrenuli su rat radi podjele zemlje po etnikom principu. Uskoro se rat
rasplamsao meu pripadnicima i druga dva naroda. U martu 1994. godine Bonjaci i Hrvati sklopili su
sporazum o osnivanju bonjako hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i konfederacije sa Republikom
Hrvatskom. U amerikom gradu Daytonu 21. XI 1995. Sve su zaraene strane potpisale mirovni sporazum,
ime je zavrio trogodinji rat (konani sporazum je potpisan u Parizu 14. XII 1995.). Daytonskim
sporazumom Bosan i Hercegovina je teritorijalno i administrativno preureena kao zajednica dvaju entiteta,
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Distrikta Brko.
Tabela 4: Pregled statistikih podataka za Bosnu I Hercegovinu

Lokacija Jugoistona Evropa. Granii sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Granice na zemlji: 1.459 km; obala: 20 km.
Geografske koordinate 44 00 N, 18 00 E
Geografska povrina 51. 129 km
Klima Topla ljeta i hladne zime; podruja visoke elevacije imaju kratka
prohladna ljeta i duge otre zime; du obale blage kiovite zime.
Prema popisu stanovnitva iz 1991 godine, u Bosni i Hercegovini je

Struktura stanovnitva ivjelo 4,4 miliona stanovnika, od kojih su 43,7 % Bonjaci, 31 % Srbi,
17, 3% Hrvati i 7,6 % ostali.
Jezici Bosanski, Hrvatski, Srpski,

Tip vladavine Dravno ustrojstvo definisano meunarodnim sporazumom iz Daytona
1995. godine
Administartivno ureenje Dva entiteta - Federacija BiH i Republika Srpska, te oblast pod
meunarodnom supervizijom - Distrikt Brko.
Glavni grad Sarajevo
Glavni aerodromi Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar
Valuta i ifra valute Konvertibilna marka (KM), BAM
Kurs valute u odnosu 1 = 1.95583 KM

na euro
Travnik je grad u centralnoj Bosni i Hercegovini, 90 km zapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad
Srednjobosanskog kantona, koji se nalazi u opini Travnik. Grad Travnik trenutno ima oko 27.000
stanovnika, a sa okolnim stanovnitvom oko 70.000. Poznat je po tome, to je bio prijestolnica osmanskih
vezira od 1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno naslijee datira iz tog perioda.
Travnik ima snanu kulturu, koja datira jo iz perioda kada je ovaj grad bio sjedite vezira Osmanskog
carstva, odgovornih za Bosanski ejalet. Stari dio Travnika postoji jo od vremena bosanske nezavisnosti u
prvoj polovini 15. stoljea. U gradu se nalaze brojne damije i crkve, kao i grobovi vanih historijskih
linosti, te odlini primjeri osmanske arhitekture. Gradski muzej, izgraen 1950. godine, je jedna od
najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji. Posebnim u svijetu ga ine dvije dvadesetmetarske sahat kule,
podignute u 18. st., a jedini u BiH sunani sat iz 1886. godine
32
Turizam Travnika, kao to je to sluaj kod mnogih drugih bosanskih gradova, uveliko je zasnovan na
kulturnohistorijskoj batini i geografskom poloaju. Oblinja planina Vlai je jedna od najveih u Bosni i
Hercegovini, to je ini odlinim mjestom za skijanje, planinarenje i odmor. Iako turizam tokom zime nije u
dovoljnoj mjeri i adekvatno zastupljen u samom gradu, Vlai je glavna atrakcija.
4.2.Trokovi ivota
Prosjean mjeseni iznos, potreban za pokrivanje trokova ivota, tokom boravka u Travniku za
studenta kree se u iznosu od 500 - 600 KM.
Smjetaj: 100-150 KM
Hrana: 200-250 KM
Dnevna tampa: 30 KM
Cijena osnovnih ivotnih namirnica:
Hljeb (1/2 kg) 1,20 KM

Mlijeko (1l) - 1,70 KM
Sir (1kg) 10 KM
Meso (1kg) -10 KM
Paradajz (1kg) 2 KM
Jabuka (1kg) 3 KM
Smjetaj studenata tokom studiranja trenutno je mogu iskljuivo u vlastitom aranmanu privatnih
poslodavaca ili hotelskog smjetaja u objektima ABA i CONSUL.
4.3. Zdravstveno osiguranje i zatita
Upisom u kolsku godinu, studenti se osiguravaju od nezgoda i povreda za vrijeme trajanja akademske
godine u toku 24 sata.
4.4. Finansijska pomo za studente
Fakultet za tehnike studije, u skladu sa Odlukom Upravnog odbora Univerziteta, predvia olakice za
studente prilikom uplate trokova kolarine.
Za akademsku 2016/2017. predviene su sljedee olakice:
Studenti koji uplauju cjelokupan iznos kolarine ostvaruju popust u ukupnom iznosu od 10%,
Studenti bez jednog roditelja ostvaruju popust u ukupnom iznosu od 50%,
Studenti bez oba roditelja u potpunosti su osloboeni plaanja trokova kolarine.
Takoer, Fakultet je sklopio sporazum s nekoliko poslovnih banaka koje su iskazale zainteresovanost
za kreditiranje kolovanja studenata. U tom sluaju, studentima bi u mnogome bilo olakano podmirenje
trokova kolarine.
33
4.5. Studentska udruenja
Od trenutka osnivanja, Grafiki fakultet u Kiseljaku imao je neformalno organizovano Udruenje

studenata, da bi se poetkom akademske 2010/2011. godine, pristupilo registraciji udruenja i formalno
kod nadlenog Ministarstva.
Udruenje radi i posluje iskljuivo na principu neprofitabilne organizacije, a eventualnu dobit ostvarenu u
vrenju svojih djelatnosti, Udruenje e iskoristiti iskljuivo za ostvarivanje ciljeva Udruenja.
Ciljevi udruenja su:

Razmjena iskustava studenata Fakulteta za tehnike studije (biveg Grafikog fakulteta u Kiseljaku) sa
ostalim studentskim organizacijama i univerzitetima u regiji i ire.
Pomo mladim ljudima i njihovo afirmisanje u drutvu.
Pomo u organizovanju radionica, seminara, izlobi, predavanja, kongresa, projekata u cilju promocije
strunjaka iz oblasti grafikog ininjerstva i dizajna, arhitekture, graevine i ininjerske informatike.
Uspostava i razvoj interkulturne saradnje i meusobnog upoznavanja mladih na lokalnom,
regionalnom, meuentitetskom, dravnom nivou.
Podrka i davanje instrukcija mladima koji se ele baviti grafikim dizajnom i grafikim tehnologijama,
graevinom, arhitekturom i ininjerskom informatikom kao i ostalim podrujima tehnikih nauka i
ininjeringa.
Unapreenje sportskog i zabavnog ivota mladih.
Pomo u promociji kulturnog i naunog stvaralatva mladih, te podrka razvoju kreativnih umjetnikih
vjetina mladih ljudi.
Organizovanje izleta, putovanja i fakultativnih obilazaka u cilju promocije tehnikih nauka i studijskih
programa u okviru Fakulteta i ostvarivanje obrazovnih, drutvenih, kulturnih i drugih interesa studenata
Fakulteta za tehnike studije u Travniku.
Utjecanje na kvalitetu studija i potpuno potivanje studentskih prava.
Sudjelovanje u radu Fakuleta za tehnike studije u Travniku.
Doprinos razvoju modernog i autonomnog Univerziteta,
Povezivanje i saradnja sa drugim organizacijama i udrugama na Fakultetu za tehnike studije u
Travniku, Univerziteta u Travniku, u BiH i svijetu.
lanstvo u Udruenju stjee se upisom na Fakultet za tehnike studije u Travniku. Jedino upravno tijelo
predvieno Statutom Udruenja je Skuptina. Udruenjem rukovodi predsjednik Udruenja. Prostorije
Udruenja nalaze se u zgradi Fakulteta za tehnike studije u Travniku i zauzimaju cca. 20 metara
kvadratnih, i svakodnevno su dostupne za boravak i rad studenata.
U nastojanju da se studentima prue to kvalitetniji uslovi studiranja, omoguen je konstantni pristup
internetu u svim prostorijama Fakulteta.
Menadment Fakulteta rado prihvata i pomae sve aktivnosti koje Udruenje poduzima i daje veliki
doprinos uspjenosti pojedinih akcija kroz svoju ukljuenost.
34
4.6.PRAKTINE INFORMACIJE
Na slici iznad, brojem 1 oznaena je zgrada Univerziteta u Travniku, a brojem 2 magistralni put M-
5 koji ide iz pravca Sarajeva prema Travniku. Na lijevom skretanju sa magistralnog puta, dolazi se
do autobusne stanice, a ravno zatim do krunog toka. Na krunom toku nastavlja se ravno pored
stadiona u krugu kasarne, te na prvom skretanju skrenuti desno, nakon ega put zavrava tano
ispred zgrade Fakulteta.
Praktine informacije o gradu Travniku, te deavanjima u gradu mogu se nai na sljedeim web
stranicama:
http://travnik-online.com
www.opcinatravnik.com.ba
www.travnik-grad.com
www.sbk-ksb.gov.ba
www.kultura-travnik.ba
http://www.vlasic-online.com
35
5. NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA SA SILABUSIMA

5.1. NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKIH / MAGISTARSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA ZA
DVOGODINJI STUDIJ (3+2)
5.1.2.NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJSKOG PROGRAMA GRAEVINA II CIKLUS STUDIJA

DIPLOMSKI / MAGISTARSKI STUDIJ (DVOGODINJI STUDIJ) (3+2)
I SEMESTAR
A. OBAVEZNI KOLEGIJ (5 od 5)
Broj sati po ECTS ifra

R/br. Nastavni predmet
semestru (P+V+S) krediti predmeta
METODOLOGIJA NAUNO
1. 30+15+15 6 04.128-M
ISTRAIVAKOG RADA
2. KVANTITATIVNE METODE 30+15+15 6 04.129-M
3. SISTEMSKO ININJERSTVO 30+15+15 6 04.130-M
4. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 30+15+15 6 04.131-M
UPRAVLJANJE I RAZVOJ LJUDSKIH
5. 30+15+15 6 04.132-M
RESURSA
UKUPNO: 300 30
II SEMESTAR
B. IZBORNI KOLEGIJ ZA SVE MODULE (2 OD 4)

1. ODRIVO GRAENJE 30+15+30 7 04.137-M
PROSTORNA I GRADITELJSKA
2. 30+15+30 7 04.138-M
EKONOMIJA
3. OPLATE I SKELE 30+15+30 7 04.153-M
4. CAD TEHNOLOGIJA 30+15+30 7 04.154-M
UKUPNO: 150 14
36
C. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) MODUL VISOKOGRADNJA

1. BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 30+30+30 8 04.155-M
2. METALNE KONSTRUKCIJE 30+30+30 8 04.156-M
3. BETONI POSEBNIH NAMJENA 30+30+30 8 04.157-M
4. SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE 30+30+30 8 04.158-M
UKUPNO: 180 16
D. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) MODUL NISKOGRADNJA

1. PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA 30+30+30 8 04.159-M
2. MOSTOVI 30+30+30 8 04.160-M
3. VORITA 30+30+30 8 04.161-M
4. AERODROMI 30+30+30 8 04.162-M
UKUPNO: 180 16
E. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) MODUL HIDROTEHNIKA

1. HIDROGEOLOGIJA 30+30+30 8 04.163-M
2. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 30+30+30 8 04.164-M
3. KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI 30+30+30 8 04.165-M
4. KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA 30+30+30 8 04.139f-M
UKUPNO: 180 16
37
F. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) MODUL ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U GRAEVINARSTVU

1. ORGANIZACIJA I MENADMENT 30+30+30 8 04.166-M
GRAEVINSKO POSLOVANJE I
2.. 30+30+30 8 04.167-M
REGULATIVA
3. SAVREMENE TEHNOLOGIJE GRAENJA 30+30+30 8 04.168-M
4. TRINE KOMUNIKACIJE 30+30+30 8 04.030f-M
UKUPNO: 180 16
G. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) OPI MODUL

1. PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA 30+30+30 8 04.159-M
SPECIJALNE ARHITEKTONSKO-
2.. 30+30+30 8 04.142-M
GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
3. KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA 30+30+30 8 04.139f-M
SPREGNUTE I PRETHODNO NAPREGNUTE
4. 30+30+30 8 04.062-M
KONSTRUKCIJE
UKUPNO: 180 16
III SEMESTAR
H. IZBORNI KOLEGIJ ZA SVE MODULE (2 OD 4)

1. STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA 30+15+30 7 04.169-M
2. ZEMLJOTRESNO ININJERSTVO 30+15+30 7 04.170-M
3. SAVREMENI MATERIJALI 30+15+30 7 04.171-M
SAVREMENE TEHNIKE I METODE
4. 30+15+30 7 04.151e-M
ORGANIZACIJE GRAENJA
UKUPNO: 150 14
38
I. IZBORNI KOLEGIJ (2 OD 4) MODUL VISOKOGRADNJA

1. ZIDANE KONSTRUKCIJE 2 30+30+30 8 04.079-M
2. METALNE KONSTRUKCIJE 30+30+30 8 04.156-M
3. ISPITIVANJE I TRAJNOST KONSTRUKCIJA 30+30+30 8 04.172-M
POSEBNI PROBLEMI BETONSKIH I
4. 30+30+30 8 04.173-M
METALNIH KONSTRUKCIJA
UKUPNO: 180 16
J. IZBORNI KOLEGIJ (2 OD 4) MODUL NISKOGRADNJA

1. TUNELI 30+30+30 8 04.174-M
2. ELJEZNICE 2 30+30+30 8 04.175-M
PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GRADSKIH
3. 30+30+30 8 04.176-M
SAOBRAAJNICA
4. UPRAVLJANJE PUTNOM MREOM 30+30+30 8 04.177-M
UKUPNO: 180 16
K. IZBORNI KOLEGIJ (2 OD 4) MODUL HIDROTEHNIKA

1. RIJENA HIDROTEHNIKA 30+30+30 8 04.178-M
2. KOMUNALNA HIDROTEHNIKA 30+30+30 8 04.179-M
3. VODNO-EKOLOKO ININJERSTVO 30+30+30 8 04.180-M
4. UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZIKOM 30+30+30 8 04.181-M
UKUPNO: 180 16
39
L. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) MODUL ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U GRAEVINARSTVU

1. MENADMENT U GRAEVINARSTVU 30+30+30 8 04.182-M
RUKOVOENJE I POSLOVANJE
2.. 30+30+30 8 04.183-M
PREDUZEA U GRAEVINARSTVU
3. UPRAVLJANJE GRAENJEM 30+30+30 8 04.184f-M
4. UGOVORNO PRAVO GRAENJA 30+30+30 8 04.185-M
UKUPNO: 180 16
M. IZBORNI KOLEGIJ (2 od 4) OPI MODUL

1. MOSTOVI 30+30+30 8 04.160-M
UREENJE VODOTOKA I ZATITA OD
2.. 30+30+30 8 04.186-M
POPLAVA
3. SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE 30+30+30 8 04.158-M
4. KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI 30+30+30 8 04.165-M
UKUPNO: 180 16
IV SEMESTAR
N. IZBORNI KOLEGIJ (1 OD 2) MODUL VISOKOGRADNJA

1. MODELIRANJE KONSTRUKCIJA 30+30+30 8 04.187-M
2. DRVENE KONSTRUKCIJE 30+30+30 8 04.188-M
UKUPNO: 90 8
O. IZBORNI KOLEGIJ (1 OD 2) MODUL NISKOGRADNJA

1. METALNI MOSTOVI 30+30+30 8 04.189-M
2. BETONSKI MOSTOVI 30+30+30 8 04.190-M
UKUPNO: 90 8
40
P. IZBORNI KOLEGIJ (1 OD 2) MODUL HIDROTEHNIKA
BROJ SATI PO ECTS IFRA

R/BR. NASTAVNI PREDMET
SEMESTRU (P+V+S) KREDITI PREDMETA
1. PROJEKTIRANJE DEPONIJA 30+30+30 8 04.191-M
2. MALE HIDROCENTRALE 30+30+30 8 04.192-M
UKUPNO: 90 8
R. IZBORNI KOLEGIJ (1 OD 2) MODUL ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U GRAEVINARSTVU
BROJ SATI PO ECTS IFRA

R/BR. NASTAVNI PREDMET
SEMESTRU (P+V+S) KREDITI PREDMETA
1. UPRAVLJANJE FINANSIJAMA 30+30+30 8 04.193-M
2. STRATEGIJE GRAEVINSKIH PREDUZEA 30+30+30 8 04.194-M
UKUPNO: 90 8
S. IZBORNI KOLEGIJ (1 OD 2) OPI MODUL

POSEBNI PROBLEM BETONSKIH I
1. 30+30+30 8 04.173-M
2. HIDROTEHNIKE GRAEVINE 30+30+30 8 04.174-M
UKUPNO: 90 8
IV SEMESTAR
T. OBAVEZNI KOLEGIJ (3 od 3)

1. PREDMET 90 8
STUDIJSKA ISTRAIVANJA IZ OBLASTI
2. 90 8 04.136-M
MAGISTARSKOG RADA
3. MAGISTARSKI RAD 90 14 04.075-M
UKUPNO: 150 30
VANA NAPOMENA
Od broja prijavljenih studenata zavisit e realizacija nastave na svakom navedenom modulu. Broj studenata
koji je neophodan da bi modul bio realiziran u tekuoj akademskoj godini e se utvrivati za svaku
akademsku godinu posebno i bit e objavljen u skladu sa upisnim procedurama i pravilima.
41
5.2.2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJSKOG PROGRAMA GRAEVINA II CIKLUS STUDIJA

DIPLOMSKI / MAGISTARSKI STUDIJ (JEDNOGODINJI STUDIJ ZA STUDENTE KOJI SE UPISUJU
NA II CIKLUS STUDIJA SA 240 ECTS KREDITA) (4+1)
IZBORNI MODULI:
VISOKOGRADNJA
NISKOGRADNJA
HIDROTEHNIKA
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE GRAENJEM
OPE USMJERENJE
I SEMESTAR
A. OBAVEZNI KOLEGIJI
METODOLOGIJA NAUNO
1. 30+15+15 6 04.128-M
ISTRAIVAKOG RADA
2. KVANTITATIVNE METODE 30+15+15 6 04.129-M
3. SISTEMSKO ININJERSTVO 30+15+15 6 04.130-M
4. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 30+15+15 6 04.131-M
UPRAVLJANJE I RAZVOJ LJUDSKIH
5. 30+15+15 6 04.132-M
RESURSA
UKUPNO: 300 30
II SEMESTAR
IZBORNI KOLEGIJI

IZBORNI PREDMET 1 ODABRANOG
1. 30+15+15 4
MODULA
2. 30+15+15 4
MODULA
3. 30+15+15 4
MODULA
4. 30+15+15 4
MODULA
STUDIJSKA ISTRAIVANJA IZ OBLASTI
5 90 4 04.136b-M
MAGISTARSKOG RADA
6. MAGISTARSKI RAD 90 10 04.075h-M
UKUPNO: 420 30
42
B. IZBORNI KOLEGIJI MODULA VISOKOGRADNJA BIRAJU SE 4 PREDMETA

1. ZIDANE KONSTRUKCIJE 30+15+15 4 04.079b-M
2. METALNE KONSTRUKCIJE 30+15+15 4 04.156b-M
3. DRVENE KONSTRUKCIJE 30+15+15 4 04.188b-M
4. BETONSKE KONSTRUKCIJE 30+15+15 4 04.155b-M
5. ISPITIVANJE I TRAJNOST KONSTRUKCIJA 30+15+15 4 04.172b-M
6. MODELIRANJE KONSTRUKCIJA 30+15+15 4 04.187b-M
7. STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA 30+15+15 4 04.169b-M
8. SAVREMENI KONSTRUKTIVNI SISTEMI 30+15+15 4 04.218-M
9. ENERGETSKA EFIKASNOST ZGRADA 30+15+15 4 04.216-M
PROJEKTIRANJE INSTALACIJA U
10. 30+15+15 4 04.217-M
ZGRADAMA
STRATEGIJE I METODE U
11. 30+15+15 4 04.211-M
PROJEKTIRANJU
12. 30+15+15 4 04.173b-M
13. ZEMLJOTRESNO ININJERSTVO 30+15+15 4 04.170b-M
14. 30+15+15 4 04.138b-M
EKONOMIJA I ODRIVO GRAENJE
15. 30+15+15 4 04.151b-M
C. IZBORNI KOLEGIJI MODULA NISKOGRADNJA - BIRAJU SE 4 PREDMETA

1. PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA 30+15+15 4 04.159b-M
PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GRADSKIH
2. 30+15+15 4 04.176b-M
SAOBRAAJNICA
3. UPRAVLJANJE PUTNOM MREOM 30+15+15 4 04.177b-M
4. TUNELI 30+15+15 4 04.174b-M
5. ELJEZNICE 2 30+15+15 4 04.175b-M
6. METALNI MOSTOVI 30+15+15 4 04.189b-M
7. BETONSKI MOSTOVI 30+15+15 4 04.190b-M
8. VORITA 30+15+15 4 14.161b-M
43
9. AERODROMI 30+15+15 4 04.162b-M

10. 30+15+15 4 04.211-M
PROJEKTIRANJU
11. 30+15+15 4 04.173b-M
13. 30+15+15 4 04.138b-M
14. 30+15+15 4 04.151b-M
D. IZBORNI KOLEGIJI MODULA HIDROTEHNIKA - BIRAJU SE 4 PREDMETA

1. RIJENA HIDROTEHNIKA 30+15+15 4 04.152b-M
2. KOMUNALNA HIDROTEHNIKA 30+15+15 4 04.179b-M
3. VODNO-EKOLOKO ININJERSTVO 30+15+15 4 04.180b-M
4. UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZIKOM 30+15+15 4 04.181b-M
5. PROJEKTIRANJE DEPONIJA 30+15+15 4 04.191b-M
6. MALE HIDROCENTRALE 30+15+15 4 04.192b-M
7. 30+15+15 4 04.186b-M
POPLAVA
8. RIJENA HIDRAULIKA 30+15+15 4 04.178b-M
9. SIMULACIONI MODELI U HIDROTEHNICI 30+15+15 4 04.220-M
10. 30+15+15 4 04.211-M
PROJEKTIRANJU
11. 30+15+15 4 04.173b-M
13. 30+15+15 4 04.138b-M
14. 30+15+15 4 04.151b-M
44
E. IZBORNI KOLEGIJI MODULA ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE GRAENJEM - BIRAJU SE 4

PREDMETA

1. MENADMENT U GRAEVINARSTVU 30+15+15 4 04.182b-M
GRAEVINSKO POSLOVANJE I
2. 30+15+15 4 04.167b-M
REGULATIVA
3. SAVREMENE TEHNOLOGIJE U GRAENJU 30+15+15 4 04.168b-M
4. OPLATE I SKELE 30+15+15 4 04.153b-M
5. STRATEGIJE GRAEVINSKIH PREDUZEA 30+15+15 4 04.194b-M
6. UPRAVLJANJE FINANSIJAMA 30+15+15 4 04.193b-M
7. UPRAVLJANJE GRAEVINSKIM OTPADOM 30+15+15 4 04.221-M
8. TRINE KOMUNIKACIJE* 30+15+15 4 04.030b-M
9. SOCIOLOGIJA ZATITE NA RADU* 30+15+15 4 04.222b-M
10. SIGURNOST OPREME I PROIZVODA* 30+15+15 4 04.223b-M
11. 30+15+15 4 04.138b-M
12. 30+15+15 4 04.151b-M
13. UGOVORNO PRAVO GRAENJA 30+15+15 4 04.185b-M
RUKOVOENJE I POSLOVANJE
14. 30+15+15 4 04.183b-M
PREDUZEA U GRAEVINARSTVU
F. IZBORNI KOLEGIJI MODULA OPE USMJERENJE - BIRAJU SE 4 PREDMETA

1. MENADMENT U GRAEVINARSTVU 30+15+15 4 04.182b-M
2. STRATEGIJE GRAEVINSKIH PREDUZEA 30+15+15 4 04.194b-M
3. UPRAVLJANJE FINANSIJAMA 30+15+15 4 04.193b-M
4. OPLATE I SKELE 30+15+15 4 04.153b-M
5. PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA 30+15+15 4 04.159b-M
SPECIJALNE ARHITEKTONSKO
6. 30+15+15 4 04.142b-M
GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
7. KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA 30+15+15 4 04.139b-M
SPREGNUTE I PRETHODNO NAPREGNUTE
8. 30+15+15 4 04.062b-M
KONSTRUKCIJE
9. MOSTOVI 2 30+15+15 4 04.160b-M
45

10. 30+15+15 4 04.186b-M
POPLAVA
11. 30+15+15 4 04.138b-M
12. 30+15+15 4 04.151b-M
13. KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI 30+15+15 4 04.165b-M
14. SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE 30+15+15 4 04.158b-M
VANA NAPOMENA
Od broja prijavljenih studenata zavisit e realizacija nastave na svakom navedenom modulu. Broj studenata koji je
neophodan da bi modul bio realiziran u tekuoj akademskoj godini e se utvrivati za svaku akademsku godinu
posebno i bit e objavljen u skladu sa upisnim procedurama i pravilima.
46
5.3. SILABUSI PREDMETA STUDIJSKIH PROGRAMA

5.3.1. SILABUSI PREDMETA STUDIJSKOG PROGRAMA GRAEVINA II CIKLUS STUDIJA
DIPLOMSKI/MAGISTARSKI STUDIJ (DVOGODINJI STUDIJ) (3+2)
Fakultet Fakultet za tehnike studije
ifra predmeta: 04.128-M Naziv predmeta: METODOLOGIJA NAUNOISTRAIVAKOG RADA
Nivo: diplomski Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 6
Status: obavezni Broj sati sedmino: 2+1+1 Ukupno broj sati: 30P+15V+15S
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje studenata sa metodama, postupcima i instrumentima nauno-istraivakog i

strunog rada.
1.1.Ishod uenja: Znanja iz oblasti pedagogije, psihologije i didaktike.
1.2.Predmeti koji su Nema.
preduslov za polaganje:
1.3.Osnovne tematske 1. Uvod u metodologiju.
jedinice: 2. Metodologija naunog i strunog rada.
3. Vrste i obiljeja naunih radova.
4. Strategije naunih radova.
5. Metode i instrumenti pedagokih istraivanja.
6. Organizacija naunog istraivanja.
7. Izvori naunih informacija i pretraivanje baze podataka.
8. Pisanje naunoga i strunoga rada.
2.NAIN ORGANIZIRANJA NASTAVE:
Opis aktivnosti (%):
2.1.Nain izvoenja 1. predavanja 40 %
nastave: 2. vjebe 20 %
3. diskusije 10 %
4. prezentacije 20 %
5. gost predava 10 %
2.2.Broj sati optereenja 1. Predavanja direktna nastava 30 (1,11)
studenta: 2. Predavanja zajednike vjebe 15 (0,56)
3. Samostalno uenje 60 (2,22)
4. Izrada i odbrana seminarskog rada 15 (0,56)
5. Ostale aktivnosti 42 (1,55)
UKUPNO 162 sata 6 ECTS
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: 1. prisustvo na nastavi 0 10 %
2. seminarski rad 0 15 %
3. parcijalni testovi 0 30 %
4. zavrni ispit 0 45 %
3.LITERATURA: Osnovna literatura:
1. Filipovi, M: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004.
2. Mui, V.: Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 1999.
3. ami, M.: Kako nastaje nauno djelo, Svjetlost, Sarajevo,1984.
4. ugaj, M., Dumii, K., Duak, V.: Temelji znanstvenoistraivakog rada, Fakultet
organizacije i informatike, Varadin, 1999.
Dopunska literatura:
1. Silobri, V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada,
Zagreb, 1998.
2. Tanjga, R.: Metodologija nauno istraivakog rada - nastavni materijal, elektronsko
izdanje, UPIM Banja Luka, 2009.
3. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.
47

ifra predmeta: 04.129-M Naziv predmeta: KVANTITATIVNE METODE
1.CILJ PREDMETA: Usvojiti potrebna teorijska i praktina znanja o metodama za analizu podataka (osnovne
statistike metode i multivarijantne metode), o konstrukciji, primjeni i evaluaciji mjernih
instrumenata u razliitim podrujima. Predmet integrira vjetinu koritenja statistikih
aplikacija s teoretskim spoznajama iz statistike i teorije mjerenja.
1.1.Ishod uenja: Studenti e stei iri okvir znanja o osnovnim statistikim i multivarijantnim metodama za
analizu podataka, pitanjanjima kvantitativnih metoda, te statistikim aplikacijama i
metodama mjerenjima.
1.3.Osnovne tematske Univarijantno:
jedinice: 1. Osnovni pojmovi i parametri statistike analize.
2. Testiranje hipoteza.
3. Neparametrijska statistika i Hi2.
4. Indeksi i sekularna kretanja (trend).
5. Analiza varijance.
Multivarijantno:
6. Korelacija.
7. Regresijska analiza.
8. Kanonika-korelacijska analiza.
9. Diskriminativna analiza.
10. Taksonomska analiza.
Evaluacija:
11. Analize procesa.
12. Klasina teorija mjerenja.
13. Guttmanova teorija mjerenja.
14. Kvaliteta mjernih instrumenata.
15. Pojam evaluacije i utvrivanje reference.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Bonacin, D.: Uvod u kvantitativne metode, Edukacijski fakultet, Travnik, 2010.
2. Mejovek, M.: Uvod u metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim
znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.
3. oi, I.: Primijenjena statistika, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
48
1. Cooley, W.W. i Lohnes, P.R.: Multivariate data anakysis, John W. And Sons, New York, 1971.
ifra predmeta: 04.130-M Naziv predmeta: SISTEMSKO ININJERSTVO
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama, procesima i disciplinama sistemskog

ininjerstva i o modelima i metodama odluivanja i ocjene efektivnosti.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za povezivanje ininjerskih i menaderskih zahtjeva u procesu analize i
rjeavanja problema zatite ivotne sredine, za razvoj i primjenu metoda i procedura za
procjenu efektivnosti sistema zatite ivotne sredine.
1.3.Osnovne tematske 1. Savremeno okruenje i potrebe za sistemskim inenjerstvom; sistemska analiza (pojam,
jedinice: faze, funkcije, prednosti)
2. Sistemsko ininjerstvo i ivotni ciklus sistema.
3. Sistemski ininjerski proces identifikacija zahtjeva korisnika, operativnih zahtjeva i
zahtjeva okruenja.
4. Identifikacija i rangiranje mjera performansi.
5. Funkcionalna analiza.
6. Optimizacija.
7. Osnovne discipline sistemskog ininjerstva softversko ininjerstvo, ininjerstvo
pouzdanosti, ininjerstvo odravanja, ininjerstvo ljudskog faktora, proizvodno ininjerstvo,
ininjerstvo logistike, ininjerstvo kvaliteta, ininjerstvo ivotne sredine, ininjerska
ekonomija.
8. Upravljanje sistemskim ininjerstvom planiranje i organizovanje procesa sistemskog
ininjerstva.
9. Modeli i metode odluivanja alternative u odluivanju, modeli, evaluacija odluke,
odluivanje u uslovima odreenosti, u uslovima rizika i u uslovima neodreenosti.
10. Modeli i metode za procjenu efektivnosti sistema zatite ivotne sredine.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Churcman, C. W.: Sistemski pristup, CDD, Zagreb, 1986.
2. eri, V.: Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
3. Daenzer, W.F.(Hrsg.): Systems Engineering, Verlag Industrielle Organisation, Zuerich,
2002.
4. Zelenovi, D.: Osnove teorije industrijskih sistema, FTN, Novi Sad, 1989
5. Zelenovi, D., osi, I., elija, D. Proizvodni menadment, Fakultet tehnikih Nauka, Novi
49
Sad, 2012.
1. Luhmann, N.: Teorija sistema, Globus, Zagreb, 1981.
2. Mayer, P.E.: Systemtheorie and Simulation von Systemen, Scriptum TU, Mnchen, 1999.
3. Zangemeister, Ch.: Nutzwertanalyse in der Systemtechnik, C. Hanser, Mnchen, 1971.
50

ifra predmeta: 04.131-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o kontekstu, procesima i tendencijama razvoja koncepta upravljanja
projektima i o primjeni principa projektnog upravljanja u preventivnom ininjerstvu.
1.1.shod uenja: Studenti su osposobljeni da na osnovu usvojenih znanja i vjetina upravljaju projektima kao
instrumentom stratekog odreenja moderne organizacije.
1.3.Osnovne tematske 1. Projekat pojam, okvir, pretpostavke.
jedinice: 2. Razvoj koncepta upravljanja projektima etape, karakteristike i prednosti primjene.
3. Strateki kontekst upravljanja projektima selekcija, planiranje, identifikacija resursa,
kritini faktori, integracija projekata.
4. ivotni ciklus projekta. Planiranje projekta metode i tehnike planiranja: gantogrami,
mreni dijagrami, dijagrami kritinog puta i kritinog niza.
5. Organizacija upravljanja projektom. Izrada budeta i procjena trokova.
6. Upravljanje kvalitetom projekta upravljanje opsegom, vremenom, trokovima,
ocenjivanje napretka projekta.
7. Upravljanje rizikom u okviru projekta. Implementacija projekta.
8. Monitoring i kontrola. Informacioni alati za upravljanje projektima.
9. Tendencije u razvoju upravljanja projektima.
10. Upravljanje projektima u ininjerstvu zatite ivotne sredine.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Hauc, A.: Projektni menadment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, 2007.
2. Jakupovi, P.: Upravljanje projektom/Project management, Visoka kola za projektni
menadment, Beograd, 2010.
3. Mantel, S., Meredith, J. R.; Shafer, S; M., Sutton, M. M.: Project Management in Practice
2nd ed., John Wiley & Sons, New York etc., 2004.
4. Omazi, M. A.; Baljkas, S.: Projektni menadment, Sinergija, Zagreb, 2005.
1. Bea, F., Scheurer, S., Hesselmann, S. : Projekt management, 2.Auflage, UVK Lucius,
Muenchen/Konstanz, 2011.
2. Charvat, J.: Project Management Methodologies: Selecting, Implementing, and
Supporting Methodologies and Processes for Projects, Hoboken, John Wiley & Sons,
Inc, New Yersey, 2003.
51
3. Heerkens, G..: Project Management, McGraw-Hill, New York, 2002.

4. pundak, M.: Upravljanje projektima definicije I metodologije, VIPnet, Zagreb, 2008.
5. ***Project management Institute, Inc. (PMI-USA), Vodi kroz znanje o upravljanju
projektima (Vodi kroz PMBOK), etvrto izdanje, Prevod (ANSI/PMI 99/001-2008),
Mate, Zagreb, 2011.
52

ifra predmeta: 04.132-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE I RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 6
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje osnovnog teorijskog znanja o koncepciji prava zatite ivotne sredine i njegovoj
genezi preko konvencija meunarodnog prava do zakonske regulative u ovoj oblasti u naoj
zemlji.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da prepoznaju kada i kako univerzalne i regionalne organizacije
djeluju kao transmisioni mehanizam ekoloke politike i zakonodavstva u oblasti zatite
ivotne sredine.
1.3.Osnovne tematske 1. Pravo zatite ivotne sredine.
jedinice: 2. Teorijski koncepti prava. Istorijski razvoj prava zatite.
3. Program Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu UNEP, Rio i Stockholmska deklaracija
UN, Arhuska konvencija UN, Kjoto protokol i Agenda 21; Bazelska Konvencija o
nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju; Konvencija o
biolokoj raznovrsnosti UN i dr.
4. Savjet Evrope i zatita ivotne sredine: Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda i pravo na zdravu ivotnu sredinu.
5. Dokumenti Savjeta Evrope u oblasti zatite ivotne sredine. Konvencija o graansko
pravnoj odgovornosti za tete nastale usljed aktivnosti opasnih po ivotnu sredinu.
6. Istorijski razvoj prava zatite ivotne sredine.
7. Zakon o zatiti ivotne sredine.
8. Upravljanje prirodnim vrijednostima. Mjere i uslovi zatite ivotne sredine.
9. Vanjski dio sistema zatite ivotne sredine: praenje stanja ivotne sredine i
informisanje javnosti, ekonomski instrumenti, naknada tete, krivina djela.
10. Odnos prava ivotne sredine sa drugim pravnim granama.
2.1.Nain izvoenja 1 predavanja 30 %
nastave: 2 vjebe 30 %
3 diskusije 10 %
4 prezentacije 20 %
5 gost predava 10 %
2.2.Broj sati optereenja 1 Predavanja direktna nastava 30 (1,11)
studenta: 2 Predavanja zajednike vjebe 15 (0,56)
3 Samostalno uenje 60 (2,22)
4 Izrada i odbrana seminarskog rada 15 (0,56)
5 Ostale aktivnosti 42 (1,55)
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: 1 prisustvo na nastavi 0 10 %
2 seminarski rad 0 15 %
3 parcijalni testovi 0 30 %
4 zavrni ispit 0 45 %
1. Bahtijarevi - iber, F.: Managment ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb,1999.
2. Bogievi - Milki, B.: Menadment ljudskih resursa, (IV izd.), Ekonomski fakultet,
Beograd, 2008.
3. Marui, S.: Upravljanje ljudskim potencijalima, Aeco, Zagreb, 2006.
1. McNabb, D.: Research Methods in Public Administration and Nonprofit Management:
Quantitative and Qualitative, M.E Sharpe, 2002.
53
2. Mathis, R., Jackson, J.: Human Resource Management, Thomson South-Western, 2005.
3. Noe, R., Hollenbeck, J., Gerhart, B., Wright, P.: Menadment ljudskih potencijala, Mate,
Zagreb, 2006.
4. Sikavica, P., Bahtijarevi iber, F., Poloki Voki , N.: Temelji menadmenta, kolska
knjiga, Zagreb, 2008.
54

ifra predmeta: 04.137-M Naziv predmeta: ODRIVO GRAENJE
Nivo: diplomski Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 7
Status: izborni Broj sati sedmino: 2+1+2 Ukupno broj sati: 30P+15V+30S
1.CILJ PREDMETA: Studenti se upoznaju s temom bioklimatskog projektiranja, primjene savremenih, ekolokih i
tradicionalnih materijala i tehnologije ugradnje, sanacije postojeih konstrukcija po
principima odrivosti i prenamjene povijesnih graevina, meunarodnih sustava vrednovanja
graevina prema osnovnim konceptima odrivosti, naprednih instalacijskih sustava i
obnovljivih izvora energije.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao vjetinama u konceptualnom projektiranju koje odgovaraju suvremenim
zahtjevima odrivog graenja, od osnovnog pristupa projektiranju do izbora materijala,
konstrukcije, tehnikih sustava, do optimalnog izbora izvora energije.
1.3.Osnovne tematske 1. Elementi odrivog graenja i energetske znaajke zgrada.
jedinice: 2. Bioklimatski uvjeti graenja.
3. Logika izbora materijala. Odriva gradnja s tradicionalnim i recikliranim materijalima.
4. Logika projektiranja tehnikih sustava / Savremeni sustavi grijanja i ventilacije.
5. Savremeni sustavi hlaenja i klimatizacije.
6. Obnovljivi izvori energije i primjena u tehnikim sustavima.
7. Rasvjeta u arhitekturi openito.
8. Meunarodni sustavi vrednovanja graevina prema osnovnim konceptima odrivosti.
9. Prenamjena industrijske arhitekture.
10. Sanacija nosivih konstrukcija. Energetska sanacija zgrada. Sanacija zgrada od vlage.
3. diskusije 10 %
UKUPNO 189 sati 7 ECTS
Uee u ocjeni (%):
1. Edwards, B; Turrent, D: Sustainable Housing, Principles & Practise, E&FN Spon,
London, 2000.
2. Gonzalo, R., Habermann, K.J.: Energy-Efficient Architecture, Basis for Planning and
Construction, Birkhuser, Munich, 2006.
3. Mainstone, R.: Developments in Structural Form, Architectural Press; 2 edition, 2001.
4. Watts, A: Modern Construction Handbook, Springer, Wien/New York, 2010.
1. Feireiss K., Feireiss L.: Architecture of Change Sustainability and Humanity in the Built
Environment, Die Gestalten Verlag, 2008.
2. Klostermeier, C.; Wieckhorst, T.: Umbauen, Sanieren, Restaurieren, Bauhandwerk Band
1, Bauverlag BV GmbH, Gtersloh, 2006.
55
3. ***Bauen im Bestand, Schden, Massnahmen und Bauteile - Katalog fr die

Altbauerneuerung, Bundesarbeitskreis, Altbauerneuerung e.V. (BAKA), Institut fr
Bauforschung e.V. (IFB), Rudolf Mller GmbH & Co.KG, Kln, 2006.
56

ifra predmeta: 04.138-M Naziv predmeta: PROSTORNA I GRADITELJSKA EKONOMIJA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje studenata sa osnovama prostorne graditeljske ekonomije.

1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem iz osnova ekonomije, urbane i graditeljske ekonomije.
1.3.Osnovne tematske 1. Pojam i sutina prostora i ekonomije. Resursi. Proizvodnja, raspodjela, razmjena,
jedinice: potronja, reprodukcija, proizvodni faktori, profit.
2. Roba, novac. Trite, ponuda, tranja, nesavrenost trita. Renta, pojavni oblici,
posebno poloajna renta, pravo na rentu, instrumenti zahvatanja.
3. Javni sektor, javne finansije, budet, porezi. Uruavanje socijalkomunizma. Eksterne
ekonomije.
4. Menadment: analiza i ocjena pojave, problemi, ciljevi, vizija-koncept, strategija, politike,
organizacija, budet, finansije, izbor ljudi, rukovoenje, kontrola, korekcije.
5. Urbanizacija, urbanizam, faze. Komponente urbanizacije, funkcije, demografija,
zemljite, infrastruktura, suprastruktura. Alokacija zemljita i urbano planiranje.
6. Urboekonomska morfologija, grad i zone grada, centar, urboekonomsko zrno, parcela,
kua, blok, ulica, trg, slobodan prostor, park, zelenilo, mobilijar. Urbani menadment.
7. Investicije: u osnovna i obrtna sredstva, izvor finansiranja, tehnika struktura.
8. Ekonomika projektnog i graevinskog preduzea: pojam, oblici, tehniki sektor,
marketing, finansije, knjigovodstveno raunovodstveni poslovi, trokovi.
9. Ekonomske kalkulacije u graevinarstvu: pojam, vrste, kapaciteti, obim izgradnje i
trokovi, fiksni, varijabilni, kalkulacije transporta, mehanizacije-lizing, sirovina, prihoda,
rashoda, dobiti, menadment.
10. Rezime studije opravdanosti: sutina, opis projekta, analiza trita, konkurentna ponuda,
platena tranja, analiza makro, mezo i mikro lokacije, trokovi zemljita, komunalija,
graenja, eksploatacije, ukupni trokovi, analiza dobiti, cost-benefit analiza, vreme
vraanja sredstava, neto sadanja vrednost, interna stopa rentabiliteta, organizacioni i
kadrovski aspekti, ekologija, analiza izvodljivosti i dinamike, ocjena u uslovima
neizvesnosti, utjecaj na zapoljavanje, ukupna drutvena ocjena, zakljuak.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Mihaljevi, G.: Ekonomija i grad, Arhitektonski fakultet, Beograd,1992.
2. Mihaljevi, G.: Ekonomija i kua, Arhitektonski fakultet, Beograd,1992.
3. Vuini, D.: Finansijski menadment, Udruenje menadera Srbije, Beograd, 1996.
57
4. Vujoevi, M.: Novije promene u teoriji i praksi planiranja na Zapadu, IAUS, Beograd,
2002.
1. Begovi, B.: Ekonomika urbanistikog planiranja, Cesmekon, Beograd, 1995.
2. Janji, M.: Odrivi razvoj ljudskih naselja, Juginus, Beograd, 1997.
3. Milievi, G.: Urbana ekonomika, Ekonomski fakultet, Beograd, 1995.
58
5.3. SILABUSI PREDMETA ZA STUDIJSKI PROGRAM GRAEVINA II CIKLUS STUDIJA

DIPLOMSLKI/MAGISTARSKI STUDIJ (DVOGODINJI STUDIJ) (3+2)
Napomena:
Zajedniki obavezni predmeti, zajedniki izborni predmeti i izborni predmeti shodno opredjeljenju studijskog smjera su
navedeni u prvom navoenju u sklopu sadraja programa prethodnoig studijskog usmjerenja.
ifra predmeta: 04.153-M Naziv predmeta: OPLATE I SKELE
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama i sistemima oplata i skela. Projektiranje i

proraun oplata i skela.
1.1.Ishod uenja: Steena znanja omoguit e studentima da samostalno rjeavaju praktine projektantske i
konstrukterske probleme iz ove oblasti.
1.3.Osnovne tematske 1.
Uvod u konstrukcije skela i oplata. Historijski razvoj. Vrste oplata.
jedinice: 2.
Materijali za izradu oplata. Tradicionalne oplate. Savremene oplate.
3.
Projektiranje i proraun oplata. Optereenja i dimenzioniranje oplata.
4.
Podjela skela. Materijali za izradu skela. Opi elementi dispozicija skela.
5.
Projektiranje i proraun noseih elemenata savremenih i drvenih skela.
6.
Proraun optereenja i noseih elemenata skela.
7.
Projektiranje i proraun gornja pokretna skela. Projektiranje i proraun donja fiksna
skela. Projektiranje i proraun srednjih oslonaca kod skela.
8. Skele od betona, elika i drugih materijala.
9. Specijalne skele. Glomae. Vitlovi. Proraun i konstrukcija ledoloma.
10. Plan betoniranja i plan sputanja skele. Proraun nadvienja skele.
Vjebe
1. Propisi standardi, grafiki prilozi.
2. Projektovanje i proraun oplata. Optereenja i dimenzioniranje oplata-brojni primjer.
3. Proraun optereenja i noseih elemenata skela. Optereenja i dimenzionisanje noseih
elemenata skela.
4. Izrada projekta skele: a) armirano-betonskog mosta, b) vodotornja, c) podzemne garae,
d) meuspratne konstrukcije.
5. Izrada projekta skele za montau noseih konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
59
1. Gojkovi, M., Stoji, D.: Drvene konstrukcije, Grosknjiga, Beograd, 1996.

2. Gojkovi, M., Stevanovi, B., Komnenovi, M., Kuzmanovi, D. Stoji, D.: Zbirka reenih
zadataka iz teorije i prakse, Graevinski fakultet, Beograd, 2001.
3. Stoji, D.: Drvene konstrukcije i skele, Graevinski fakultet, Beograd, 1996.
1. Gojkovi, M., Stevanovi, B., Komnenovi, M., Kuzmanovi, D. Stoji, D.: Drvene
konstrukcije, JUS-propisi-EC5-tabele- brojni primeri, Graevinski fakultet, Beograd, 2000.
60

ifra predmeta: 04.154-M Naziv predmeta: CAD TEHNOLOGIJA
1.CILJ PREDMETA: Razvijanje sposobnosti prostorne percepcije, sposobnost kreativnog rjeavanja 3D problema
i prikazivanja 3D ideja u projekcijama.
1.1.Ishod uenja: Osnovna znanja iz konstruktivne geometrije i CAD-a, te projektovanja konstrukcija na
raunaru. Na vjebama se studenti obuavaju za koritenje savremenog CAD softvera za
3D modeliranje u graevinarstvu.
1.3.Osnovne tematske 1. Uvod u ininjersko vizuelno komuniciranje - nove i klasine tehnologije. Virtualni prostor
jedinice: kao euklidski model projektivnog prostora i rad u 3D prostoru.
2. Elementi raunarske grafike. Projiciranja kao transformacije. Ortogonalno projiciranje.
3. Mongeova projekcija u raunalnoj grafici. Prostorne relacije take, pravca i ravnine
(primjena u CAD-u). Dodatne projekcije, postavljanje radne ravnine i pogleda.
4. Konstruktivno rjeavanje metrikih i poloajnih problema klasino i u CAD-u.
Konstruktivne mogunosti u 3D uz pomo CAD-a.
5. Transformacije u raunarskoj grafici (osnovne i sloene). Afine transformacije.
6. Ravninski lik u prostoru: projekcije i prava veliina (uz primjenu CAD-a). Geometrijska
tijela. Pravilni poliedri. Primitivi u CAD-u. Rotacijska i kosa geometrijska tijela (kugla,
konus, valjak). Povrine 2 stepena, hiperboliki paraboloid.
7. Aksonometrijske metode i baratanje s njima u CAD-u. Krivulje u CAD-u, Spline,
Bezierove krive. Presjeci tijela ravninom - 3D model u CAD-u .
8. Modeli objekata sloenih od primitiva. Primjeri iz prakse.
9. Booleove operacije nad primitivima. Prodori. Kotirana projekcija.
10. Prostorni odnosi take, pravca i ravnine. Ortogonalnost, metriki problemi. Krivulje i
plohe u kotiranoj projekciji. Tereni.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Klem N., Koki ., Otkovi I.: Tehniko crtanje i CAD, Graevinski fakultet, Osijek,
2008.
2. Obad, M.: CAD/CAM tehnologije, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2009.
3. unji G., Marijanovi P.: AutoCAD 3D modeliranje, Fakultet strojarstva i
raunarstva Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004.
4. Trconi M.: AutoCAD s primjerima tehnikih crtea, TE-MI, Vinkovci, 2007.
61
1. Cebalo, R.: Obradni sustavi, Vedograf, Zagreb 2000.

2. Stark, J.: Managing CAD/CAM Implementation, Organisation and Integration,
McGraw Hill, New York, 1998.
3. Trogrli, B., Harapin A.: Multimedijalna predavanja - Osnove CAD-a i primjena
raunala u projektiranju i proraunu konstrukcija, Graevinski fakultet, Split, 2002.
62

ifra predmeta: 04.155-M Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE 2
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju armiranobetonskih elemenata i

konstrukcija visokogradnje, njihovom izvoenju i odravanju.
1.1.Ishod uenja: Poznavanje armiranobetonskih elemenata i njihovih svojstava u cilju optimalne primjene
prilikom projektovanja (prorauna, modeliranja i analize) armiranobetonskih konstrukcija
razliitih objekata visokogradnje.
1.3.Osnovne tematske 1. Koncept i osnove projektovanja armiranobetonskih konstrukcija (svojstva armiranog
jedinice: betona, proraunski modeli, metode odreivanja statikih utjecaja, agresivnost sredine,
pouzdanost konstrukcija, principi oblikovanja elemenata, obezbjeenje zajednikog rada
betona i elika, teorijski rasponi, oslonci, dilatacione razdjelnice, teorija graninih stanja).
2. Linijski armiranobetonski elementi (gredni nosai, stubovi, okviri, reetkasti nosai, luni
nosai, kombinovani linijski nosai, kruni prstenasti nosai, kratki elementi).
3. Pune armiranobetonske ploe (ploe koje optereenje prenose u jednom pravcu, ploe
koje optereenje prenose u dva pravca, peurkaste tavanice, krune i prstenaste ploe,
ploe nepravilnog oblika osnove, otvori u ploama, analiza punih ploa primjenom teorije
plastinosti).
4. Meuspratne konstrukcije (monolitne rebraste i kasetirane tavanice, polumontane
tavanice, montane tavanine konstrukcije) i armiranobetonska stepenita.
5. Zidni nosai.
6. Plitki temelji (temelji samci, temeljne trake, temeljne grede, temeljni rotilji, temeljne
ploe).
7. Industrijske armiranobetonske hale (elementi, dispozicije, analiza i prenos optereenja,
statiki sistemi i utjecaji, projektovanje elemenata, specifinosti).
8. Viespratne armiranobetonske zgrade (klasifikacije, dejstva, proraun i raspodjela
statikih utjecaja, efekti vitkosti, aseizmiko projektovanje).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Grupa autora: Prirunik za primenu Pravilnika za beton i armirani beton BAB87, Tom 1 i
Tom 2, Graevinski fakultet Beograd, 2002.
2. Radosavljevi, ., Baji, D.: Armirani beton 3, Elementi armiranobetonskih konstrukcija,
Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
3. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga Zagreb 1988
63
4. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, Odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb 1990.

5. Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993.
1. Petrovi, B.: Odabrana poglavlja iz zemljotresnog inenjerstva, II izdanje, Graevinska
knjiga, Beograd, 1989.
2. *** EN 1992 , EN 1998
64

ifra predmeta: 04.156-M Naziv predmeta: METALNE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja iz osnova prorauna elemenata i veza metalnih konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenta za projektovanje elemenata i veza u graevinskoj praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Osnovni pojmovi i modeliranje.
jedinice: 2. Materijali za izradu metalnih konstrukcija.
3. Analiza optereenja.
4. Postupci dimenzioniranja.
5. Postupci spajanja elemenata.
6. Proraun sredstava za vezu.
7. Proraun i konstruisanje nastavaka i veza.
8. Dimenzioniranje i konstruisanje tapova i nosaa.
9. Leita.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Kisin, S.: Stabilnost metalnih konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 2001.
2. Markulak, D.: Posebna poglavlja elinih konstrukcija, Graevinski fakultet Osijek, 2010.
3. Markulak, D.: Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Graevinski fakultet
Osijek, 2008
4. Zari, B., Stipani, B., Buevac, D.: eline konstrukcije u graevinarstvu, Graevinska
1. Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I.: Modeliranje konstrukcija prema Eurokodu, IA
Projektiranje
2. Beg, D.: Kuhlmann, U.; Davaine, L.; Braun, B.: Design of plated structures, ECCS
Eurocode design manuals, 2010.
3. Buevac, D., Markovi, Z., Bogavac, D., Toi, D.: Metalne konstrukcije-Osnove
prorauna i konstruisanja, Graevinska knjiga, Beograd, 1999.
4. Da Silva, L..S.; Simoes, R.; Geravsio, H.: Design of steel structures, ECCS Eurocode
design manuals, 2010.
5. Milosavljevi, M., Radojkovi, M., Kuzmanovi, B.: Osnovi elinih konstrukcija,
65

ifra predmeta: 04.157-M Naziv predmeta: BETONI POSEBNIH NAMJENA
1.CILJ PREDMETA: Pruiti studentima osnovna znanja o betonima posebne namjene.

1.1.Ishod uenja: Nakon uspjeno savladanog kolegija student e poznavati pojam betona posebnih namjena,
moi ispitati osnovna svojstva betona posebnih namjena, vizuelno prepoznati vrstu betona
obzirom na namjenu, moi definirati primjenu betona posebnih namjena, moi samostalno
izraditi projekat sastava betona posebnih namjena, znati izabrati tehnologiju proizvodnje i
ugradnje betona obzirom na njegovu namjenu.
Dostignua u podruju posebnih betona i tehnologija. Samozbijajui beton.
jedinice: Arhitektonski beton. Mikroarmirani beton. Termiki proraun masivnog betona.
2. Laki betoni. Teki beton. Mlazni beton.
3. Beton visokih upotrebnih svojstava. Beton visoke vrstoe.
4. Hidrotehniki betoni. Masivni betoni. Uvaljani betoni.
5. Betoni kolnike konstrukcije. Betoni u tunelima.
6. Polimerom modificirani betoni i mortovi. Beton i mort za sanaciju i ojaanje.
7. Beton od recikliranog agregata. Mortovi. Injekcijske smjese.
8. Tehnologija betoniranja na visokim i niskim temperaturama.
9. Posebne tehnologije proizvodnje betona.
10. Posebne tehnologije ugradnje betona.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Besla, J.; Skazli M.: Posebni betoni, Betonske konstrukcije 3, Graenje, Zagreb,
2007.
2. Kosmatka, S. H. And all: Design and Control of Concrete Mixtures, Cement
Association of Canada, Seventh Edition, 2002.
3. Mehta, P. K: Concrete, Structure, Properties and Materials, New Yersey: Prentice
Hall, Inc., Englewood Cliffs, 1986.
4. Muravljov M.: Osnovi teorije i tehnologije betona, Graevinska knjiga, Beograd,
2005.
5. Newman, J.; Seng Choo, B.: Advanced Concrete Technology-Process, Elsevier
Ltd., Oxford, 2003.
6. Ukrainczyk, V.: Beton: struktura, svojstva, tehnologija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, 1994.
66
1. Aitcin, P. C.: High-Performance Concrete, E&FN SPON, London, 1998.
2. Ashby, M. F., Jones, D. R. H.: Engineering materials 1 : an introduction to
properties, applications, and design, Butterwort-Heinemann, Oxford, 2012.
3. Nawy, E.: Fundamentals of high-performance concrete, Second edition, John
Wiley&Sons, Inc., New York, 2001.
4. Neville, A. M., Properties of concrete, Harlow : Pearson Education Limited, 2011.
67

ifra predmeta: 04.158-M Naziv predmeta: SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Izuavanje teorije kompozita kao i proraun viseih konstrukcija kod objekata visokogradnje
ukljuujui i visee mostove.
1.1.Ishod uenja: Student je osposobljen za rad na praktinim problemima.
1.3.Osnovne tematske 1. Razvoj konstruktivnih sistema u arhitekturi. Klasifikacija, principi konstruisanja, metode
jedinice: izbora sistema.
2. Gredni sistemi. Oblikovanje (puni, reetkasti, zidni, okvirni i prednapregnuti sistemi).
3. Gredni rotilji. Ortogonalne i neortogonalne mree, veanje i podupiranje kosim
elementima.
4. Luni sistemi. Oblikovanje lukova promjenljivih presjeka, lukova od montanih
elemenata.
5. Okvirni sistemi. Neprednapregnuti i prednapregnuti okviri. Sklopovi sa dijafragmama.
6. Analiza izvedenih visokih objekata i objekata velikih raspona. Visee konstrukcije.
Neprednapregnute i prednapregnute kablovske konstrukcije i konture.
7. Visee konstrukcije na krunim i poligonalnim osnovama, otvorene i zatvorene mree i
atori.
8. Specijalne konstrukcije: Tensegriti konstrukcije. Razvlaee konstrukcije. Pneumatine
konstrukcije.
9. Tridimenzionalni sistemi. tapasti sistemi u dva, tri i etiri pravca, vorne veze.
10. Razvoj prostornih struktura. Klasifikacija, principi konstruisanja, metode izbora sistema.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Dreni, D.: Specijalne i visee konstrukcije, GAF, Ni, 1995.
3. Horvati D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Mas media, Zagreb, 2003
5. Tonkovi K.: Mostovi, Liber, Zagreb, 1981.
1. Barnes, M., Dickson, M.: Widespan Roof Structures, Thomas Telford, London,
2000.
2. Huntigton, C. G.: TheTensioned Fabric Roof, ASCE Press, New York, 2004.
68
3. Koglin, T.L.: Movable Bridge Engineering, John Wiley & Sons, New York, 2003.
4. Lewis, W. J.: Tension Structures Form and Behaviour, Thomas Telford, London,
2003.
5. Petersen, Ch.: Abgespannte Maste und Schornsteine Statik und Dynamik,
Bauingenieur-Praxis, Heft 76, W. Ernst & Sohn, Berlin, 1970.
6. Smith, B. V.: Communication Structures,Thomas Telford, London, 2007.
7. Turmbauwerke: BetonKalender 2006 Teil 1, 3-517, Ernst & Sohn, Berlin, 2006.
69

ifra predmeta: 04.159-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama za projektiranje i razliite tehnoloke postupke gradnje
cesta.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama za projektiranje cesta.
1.3.Osnovne tematske 1. Teorija projektiranja cesta.
jedinice: 2. Metodologija projektiranja cesta. Horizontalno i vertikalno voenje linije i popreni
presjeci.
3. Prostorno voenje linije, zaustavna i pretjecajna preglednost.
4. Metode odreivanja povrina i zemljanih masa.
5. Varijantna rjeenja i odabir optimalne varijante.
6. Projektiranje cesta upotrebom raunalnog programa. Digitalni model reljefa.
7. Projektiranje horizontalnog i vertikalnog toka trase.
8. Razrada poprenih presjeka.
9. Raun volumena trupa ceste. Elementi iskolenja.
10. Analiza trase.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Dragevi, V.; Korlaet, .: Osnove projektiranja cesta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb,
2003.
2. Korlaet, .: Uvod u projektiranje i graenje cesta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1995.
3. Pribievi, B.; Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z., Zagreb, 2003.
4. ***Prirunik za raunalni program koji se koristi u nastavi.
5. ***Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima
moraju ispunjavati s aspekta sigurnosti prometa ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06).
1. Keller, M.: Gospodarenje cestovnim kolnicima, Graevinski fakultet, Zagreb, 2009.
2. Lorenc, H.: Projektovanje i trasiranje puteva i autoputeva, IRO graevinska knjiga,
Beograd, 1980.
3. Lorenz, H.: Trassierung und Gestaltung von Strassen und Autobahnen, Bauverlag
GMBH, Wiesbaden und Berlin, 1970.;
4. Rukavina, T., Obolt, M.: Sustav gospodarenja kolnicima prikupljanje podataka,
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu: DANI PROMETNICA 2009, Zagreb, 2009
70
5. Sren, M.: Odravanje cesta, Graevni godinjak, HSGI, Zagreb, 2000.

6. OECD (Scientific Expert Group): Road Maintance Management Systems in Developing
Countries, Organization for Economic Co-operation and Development, Paris, 1995.
7. ***Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, Sarajevo, 2005.
71

ifra predmeta: 04.160-M Naziv predmeta: MOSTOVI
mostova.
1.1.Ishod uenja: Student je u stanju pri projektiranju mostova dispozicijski postaviti most preko prepreke,
nacrtati sve njegove najvanije dijelove, izvriti djelomino dimenzioniranje presjeka.
Sposoban je razlikovati razliite tehnoloke postupke gradnje mostova.
1.3.Osnovne tematske 1. Povijest graenja mostova (kameni, drveni, metalni, mostovi od armiranog i
jedinice: prednapetogbetona). Definicija mosta; znaenje mostova; opi pojmovi; nazivi dijelova.
Materijali za mostove. Vrste i tipovi mostova.
2. Zahtjevi na most: predradnje kod graenja mostova; izbor mjesta i poloaja; uvjeti
temeljenja; veliina otvora; ukupna duljina mosta; izbor nivelete; uzduni i popreni
padovi; slobodni profili.
3. Vrste nosivih konstrukcija mostova: gredni, okvirni (razuporni), svoeni i luni, ovjeeni,
visei. Koncepcija i osnove prorauna.
4. Nosive konstrukcije gornjeg ustroja metalnih mostova. Konstrukcija kolnika (eljezniki i
cestovni mostovi), glavni nosai (punostijeni i reetkasti), spregnuti nosai, spregovi.
5. Popreni presjeci grednih mostova, izbor dimenzija i raspona; osnove prorauna.
6. Popreni presjeci lunih mostova, izbor dimenzija i raspona; osnove prorauna. Stupovi,
upornjaci i krila grednih i lunih mostova - tipovi i proraun.
7. Optereenje mostova. Dinamiki uinci. Ogranienje deformacija.
8. Sigurnost nosivih konstrukcija. Detalji vijenca i ograde. Kolnici. Odvodnja. Vertikalna i
horizontalna izolacija. Leajevi. Dilatacije. Prijelazni ureaji. Postupci graenja grednih i
lunih mostova. Oblikovanje mostova.
9. Kako nastaje projekat mosta. Ocjena vrijednosti mostova. Gospodarenje mostovima -
trajnost i odravanje.
10. Obilazak mostova u izgradnji i nekih ve izgraenih mostova.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Horvati, D. i avor, Z.: Metalni mostovi, HDGK, Zagreb, 1988.
2. Radi, J.: Mostovi, Dom i svijet, Zagreb, 2002.
3. ram, S.: Graenje mostova, Gold. mark., Zagreb, 2002.
4. Tonkovi, K.: Mostovi, SNL, Zagreb, 1981.
72
5. Tonkovi, K.: Masivni mostovi - opa poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1977.
6. Tonkovi, K.: Masivni mostovi - graenje, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
1. Tonkovi, K.: Oblikovanje mostova, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985.
2. Tonkovi, K.: Mostovi u izvanrednim okolnostima, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
73

ifra predmeta: 04.161-M Naziv predmeta: VORITA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje zanjem i vjetinama iz oblasti projektiranja i izvedbe vorita.

1.1.Ishod uenja: Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude u stanju odrediti optimalnu
lokaciju te tip i oblik vorita, analizirati mogua varijantna rjeenja te odabrati primjerene
elemente silazno-ulaznih rampi s obzirom na kriterije sigurnosti koenja, preglednosti,
uvjetima promjene poprenog nagiba, projektirati sve elemente horizontalnog i vertikalnog
toka trase do razine idejnog projekta uz potpuno razumijevanje uvjeta izbora elemenata
(uvjeti terena, centrifugalne sile, boni udari, horizontalna i vertikalna preglednost,
proirenja, vitoperenje), izraditi projekt nivelacije ulaznih i izlaznih terminala rampi.
1.3.Osnovne tematske 1. Vrste prometnih tokova i konfliktne radnje na voritima. Duljine preplitanja. Uplitanje.
jedinice: Isplitanje. Promet u voritima. Vrste i tipovi vorita.
2. Elementi vorita izvan razine. Silazno-ulazne rampe. Terminali, dionice. Izbor rampi s
obzirom na kut krianja i raspodjelu prometnog optereenja. Izbor rampi s obzirom na
terenske uvjete.
3. Geometrijsko oblikovanje prolaznih kolnika te vrhova i trasa silazno-ulaznih rampi.
Granini tlocrtni i visinski elementi u zoni vorita.
4. Popreni presjeci prolaznih kolnika i rampi. Trasiranje u podruju vorita. Prometna
signalizacija u voritima. Oblikovanje i udaljenosti susjednih uvoza i izvoza.
5. Propusna mo vorita (dionica, terminala, rampi)
6. Klasifikacija vorita izvan razine. Kriteriji za izbor tipa vorita.
7. Hijerarhijska klasifikacija cesta koje se kriaju.
8. Odnos koliine prometa i propusne moi.
9. Sigurnost. Terenski uvjeti.
10. Utjecaj na okoli.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Klemeni, A.: Oblikovanje cestovnih vorita izvan razine, monografija, Graevinski
institut, Zagreb, 1982.
2. Korlaet, .: vorita, skripta, Graevinski fakultet, Zagreb, 1995.
74
3. ***A Policy on geometric design of Highways and streets, AASHTO 2001.

1. Klemeni, A.: Oblikovanje cestovnih vorita, Graevinski institut Zagreb,
Zagreb, 1982., str. 110.
2. ***Highway capacity manual 2000, Transportation research board.
3. ***Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, Sarajevo/Banja
Luka, 2005.
75

ifra predmeta: 04.162-M Naziv predmeta: AERODROMI
1.CILJ PREDMETA: Student ovldava znanjem o vrstama areodroma te ih planira, projektira, gradi i odrava.
1.1.Ishod uenja: Student je sposoban opisati vrste aerodroma te ih planirati, projektirati, graditi i odravati.
Sustav zranog saobraaja.
jedinice: 2.
Podjele, klasifikacije i definicije areodroma.
3.
Osnovni elementi i njihove karakteristike.
4.
Oznaavanje aerodroma i njihovih povrina. Ograniavanje prepreka u podruju
aerodroma.
5. Oznaavanje prepreka. Pristup aerodromu.
6. Optereenje kolnikih povrina.
7. Klasificiranje letjelica, aviona i kolnika.
8. Projektiranje i dimenzioniranje kolnikih konstrukcija.
9. Graenje, odravanje i rekonstrukcija kolnika.
10. Posjeta aerodromu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Babi, B.: Projektiranje kolnikih konstrukcija, HDGI, Zagreb, 1997.
2. Fejzi, E.: Civilni aerodromi i aerodromski putniki terminali, Arhitektonski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
3. Horvat, Z.: Aerodromi I, Fakultet graevinskih znanosti Zagreb, 1990.
4. Pavlin, S.: Aerodromi I, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2002.
5. Prager, A.: Aerodromi I - izmjene i dopune, Graevinski fakultet Zagreb, 1991.
1. Dempsey, P.S.: Airport Planning and Development Handbook, McGraw-Hill, New York,
2000.
2. Horanyeff, R.: Planning and Design of Airports, University of California, Berkeley, 1975.
3. ***Aerodromes, Annex 14 to the Convention on International Civil Aviation, ICAO, 1999.
4. ***Airport Pavement Design and Evaluation, Federal Aviation Administration, 1995.
76

ifra predmeta: 04.163-M Naziv predmeta: HIDROGEOLOGIJA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama iz oblasti hidrogeologije.

1.1.Ishod uenja: Student je ovladao zanjem i vjetinama da moe protumaiti podzemne vode kao dio
hidrolokog ciklusa, razlikovati stijene prema hidrogeolokim znaajkama, interpretirati
hidrogeoloke karte, primijeniti osnovne zakonitosti kretanja podzemne vode, izraunati
hidrogeoloke parametare iz podataka pokusnog crpljenja pomou analitikih rjeenja
jednadbi toka, rjeavati praktine probleme vezane za vodoopskrbu, predvidjeti
hidrogeoloke probleme u graditeljstvu i procijeniti ulogu hidrogeologije u zatiti.
1.3.Osnovne tematske 1. Hidroloki ciklus i bilanca voda.
jedinice:
2. Padavine, otjecanje, evapotranspiracija i infiltracija, bazni tok.
3. Porijeklo podzemne vode, vrste gibanja podzemnih voda. Poroznost, propusnost, tipovi
vodonosnih slojeva.
4. Darcyjev zakon i njegove granice valjanosti. Potencijal i hidrauliki gradijent.
5. Hidraulika vodljivost i transmisivnost.
6. Elastine znaajke vodonosnika-uskladitenje. Specifino otputanje.
7. Glavne jednadbe toka podzemne vode i uvjeti rjeavanja. Pokusno crpljenje.
8. Izraunavanje hidrogeolokih parametara iz podataka pokusnog crpljenja pomou
analitikih rjeenja jednadbi toka za zatvoren, poluzatvoren, poluotvoren i otvoren tip
vodonosnika. Simulacije reakcije vodonosnika na crpljenje (analitike metode).
9. Specifini kapacitet zdenca, jednadba snienja u zdencu, efikasnost zdenca. Princip
superpozicije. Ogranieni vodonosnici.
10. Osnovni pojmovi iz hidrogeologije kra. Zalihe podzemnih voda.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Baani, A. i Vlahovi, T.: Hidrogeologija primjena u graditeljstvu, Graevinsko-
arhitektonski fakultet, Split, 2012.
2. Herak, M.: Geologija, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
3. Pollak, Z.: Hidrogeologija za graevinare, Poslovna knjiga, Zagreb, 1995.
77
4. Vlahovi, T.: Geologija za graevinare, Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split, 2010.

5. West, T.: Geology Applied to Engineering, Prenzice Hall, New York, 1994.
1. Domenico, P.A., F.W.Schwartz, F.W.: Physical and chemical hydrogeology, J. Willey &
sons, New York, 1997.
2. Mileti, P. i Heinrich-Mileti, M.: Uvod u kvantitativnu hidrogeologiju, RGN fakultet-VG,
Varadin, 1981.
78

ifra predmeta: 04.164-M Naziv predmeta: HIDROTEHNIKE GRAEVINE
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znajem o osnovnim funkcijama hidrotehnikih graevina, osnovnim procesima i
metodama pri projektiranju i izgradnji hidrotehnikih objekata.
1.1.Ishod uenja: Student je sposoban opisati i analizirati osnovne funkcije hidrotehnikih graevina, osnovne
pratee procese te koristiti osnovne metode pri projektiranju i izgradnji hidrotehnikih
objekata.
1.3.Osnovne tematske 1. Podzemni istraivaki radovi: geoloki, hidrogeoloki, seizmiki, geofiziki.
jedinice: 2. Objekti u podzemlju: buotine, zdenci, kolektori.
3. Projektiranje, izgradnja i odravanje buotina, zdenaca i kolektora. Testiranje i metode
mjerenja u buotinama i zdencima.
4. Brane: podjela i klasifikacija brana, projektiranje i izgradnja brana, povijesni i statistiki
podaci. Projektiranje i izgradnja nasutih brana, zemljanih brana, brane kamenog
nabaaja, gravitacione brane, lune brane.
5. Organi za evakuaciju velikih voda i ostali pratei objekti uz branu; zagati, derivacijski
kanali, preljevi, temeljni ispusti, tlani cjevovodi.
6. Osnovni hidrodinamiki procesi te odgovarajua rjeenja graevina.
7. Objekti za odlaganje otpada: projektiranje i izgradnja, drenani i kolektorski sustavi.
8. Propisane metode mjerenja i mjere zatite okolia.
9. Projektiranje graevina analizom nepouzdanosti.
10. Osnovni principi procjene rizika u hidrotehnikim graevinama, upravljanje rizikom.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Andrievi, R.: Hidrotehniki objekti s prateim procesima, autorizirana predavanja, GAF,
Split, 1999.
2. Nonveiller, E.: Nasute brane, kolska knjiga, Zagreb, 1983.
3. Stoji, P.: Hidrotehnike graevine, knjiga III, GAF, Split, 1999.
4. Walski, T.M, Barnard, T.E, Durrans, S.R., Meadows, M.E.: Computer Applications in
Hydraulic Engineering-Theory and Practice, 2002.
1. Blind, H.: Waserbauten aus Beton, Berlin, Ernst und Sohn, Berlin,1987
2. Bonacci, O.: Karst Hydrology, Springler Verlag, Heidelberg, 1987.
3. Mosony, E.: Water Power Develompent. Vol. 1, 2 (A, B), Third Ed., Akademiai Kiado,
79
Budapest, 1987.
4. Senturk, F.: Hydraulics of dams and reservoirs, Water Resources Publication, USA,1994.
5. ***Tehniar graevinski prirunik 6, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
6. ***U.S. Dep. of Int. Design of small dams, Water Resources Technical Publication, USA,
1987.
80

ifra predmeta: 04.165-M Naziv predmeta: KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata iz fundamentalnih oblasti za stjecanje strunih znanja i primjenu
u praksi.
1.1.Ishod uenja: Steena znanja direktno se primjenjuju u praksi, kao i za razumijevanje i nadogradnju znanja
steenim u drugim predmetima.
Podjela i osobine hidrotehnikih konstrukcija.
jedinice: 2.
Djelovanje vode na konstrukciju, graenje i slom objekata.
3.
Analiza podloge za projektovanje (hidroloke, hidraulike, geoloke i ostale).
4.
Optereenja hidrotehnikih konstrukcija.
5.
Materijali za graenje.
6.
Seizmiki utjecaji, statiki i dinamiki utjecaji.
7.
Dizajn hidrotehnikih konstrukcija.
8.
Analiza sastavnih dijelova (tijelo brane, preliv, temeljni ispust, crpne stanice, propusti,
cjevovodi...).
9. Posljedice pri ruenju hidrotehnikih objekata.
10. Uslovi i problematika graenja hidrotehnnikih objekata.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. orevi, B.: Vodoprivredni sistemi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
2. Jovi,V.: Uvod u inenjersko modeliranje, DHGK, Zagreb, 1993.
3. Loucks, D. and Van Beek, E. : Water Resources Systems Planning and Management, An
Introduction to Methods, Models and Applications, Studies and Reports in Hydrology,
UNESCO PUBLISHING, Paris, 2005.
4. Petrovi, P.: Hidrotehnike konstrukcije, Graevinski fakultet, Beograd, 1997.
5. ugaj, M.: Posebne analize u hidrotehnici, Graevinski institut, Zagreb, 1981.
6. ***Vodi za analizu trokova i koristi investicijskih projekata, FOIP biblioteka, Zagreb,
2007.
1. Durrans, S.R. : Stormwater Conveyance Modeling and Design, Waterbury,
Connecticut 2003.
2. orevi, B.: Cybernetics in Water Resources Management, Water Resources
Publication, Colorado, 1993.
81
3. James, L. D.; Lee, R. R.: Economics of Water Resources Planning, Mc Graw-Hill,

New York, 1971. Walski,T.M, Chase,D.V, Savic,D.A.:Water Distribution Modeling,
Waterbury, Connecticut, 2001.
4. Linsley, P. K.; Franzini, J. B. et all: Water-Resources Engineering, McGraw Hill,
New York, 1991.
5. Thuesen, G. J.; Fabrycky, W. J.: Engineering Economy; Prentice-Hall, New York,
1989.
82

ifra predmeta: 04.139f-M Naziv predmeta: KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa znaajem i osnovnim principima planiranja komunalnih objekata i

infrastrukture.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da razumiju i primjene osnovne principe planiranja komunalnih
objekata i infrastrukture u praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Znaaj i podjela gradskih infrastrukturnih sistema.
jedinice: 2. Planiranje, organizacija i funcionisanje infrastrukturnih sistema u gradovima.
3. Planiranje gradske saobraajne mree (znaaj saobraaja u razvoju grada,
karakteristike savremene motorizacije i osnovni elementi i faze planiranja, sistemi
saobraajne mree, funkcionalna kategorizacija i hijerarhija ulica, principi planiranja,
elementi saobraajne mree, stacionarni saobraaj).
4. Komunalni objekti (komunalni problemi gradova i naselja, planiranje, lociranje,
odravanje, komunalna higijena).
5. Vodovod.
6. Kanalizacija.
7. Energetika.
8. Posebne usluge.
9. Groblja.
10. Deponovanje i evakuacija otpada.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Babi, B., Horvat, Z.: Graenje i odravanje kolnikih konstrukcija, Fakultet graevinskih
znanosti Sveuilita u Zagrebu, 1984.
3. Dhillon, B.S.: Life Cycle Costing for Engineers, Boca Raton, USA, 2010.
4. Mitkovi, P.: Urbanizam planiranje gradske saobraajne mree, Graevinski fakultet,
Ni, 1994.
5. Savi, LJ.: Uvod u hidrotehnike graevine, Graevinski fakultet, Beograd, 2003.
6. Wood, B.: Building Maintenance, Blackwell Publishing , New York, 2009.
7. egarac, Z.: Infrastrukturni sistemi, Beograd, Graevinska knjiga, Beograd, 1992.
1. Atkin, B., Brooks, A.: Total Facilities Management, Wiley-Blackwell, New York, 2009.
83
2. Lee, R.: Building Maintenance Management, Blackwell Science Ltd., Oxford, 1987.
3. Radovi J.: Elektroenergetska infrastruktura, Graevinski fakultet, Podgorica, 2009.
4. Spedding, A.: Management of Maintenance - The Need for and Uses of Data, Building
Maintenance Economics and Management, E&FN Spon, London, 1987.
84

ifra predmeta: 04.166-M Naziv predmeta: ORGANIZACIJA I MENADMENT
1.CILJ PREDMETA: Savladavanje irih koncepcijskih znanja potrebnih za savremeno upravljanje graevinskim
poduzeima, prepoznavanje i uvaavanje poslovnog rizika, njegovo dimenzioniranje i
upravljanje njime i osposobljavanje za donoenje poslovnih odluka.
1.1.Ishod uenja: Studenti e moi usporediti razlike izmeu stratekog, taktikog i operativnog menadmenta,
primijeniti modele i postupke odluivanja, prepoznati poruke prenesene i verbalnom i
neverbalnom komunikacijom, prepoznati organizacijsku kulturu i koristiti rad u skupinama
kao sredstvo za postizanje sinergije i podizanje poslovne uspjenosti.
Moderna graevinska poslovna tvrtka, njezina struktura i funkcioniranje.
jedinice: 2.
Tekui i razvojni poslovni ciljevi.
3.
Poslovna politika kao sredstvo za ostvarivanje poslovnih ciljeva i njene metode.
4.
Teorija odluivanja, sadraj, elementi i kriteriji.
5.
Modeli, metode i postupci modernog poslovnog odluivanja.
6.
Uvaavanje rizika kao elementa i ogranienja u poslovnom odluivanju i upravljanju
sveukupnim graevinskim poslovanjem.
7. Drvo odluke i njegova primjena u tekuem i stratekom odluivanju o usmjeravanju
poslovanja prema definiranim ciljevima.
8. Kombiniranje i ciljno efektiranje poslovnih funkcija moderne graevinske firme.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 2009.
2. Medani, B.: Management u graevinarstvu, Sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i
Osijeku, Graevinski fakulteti Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, 1997.
3. Siropolis, N. C.: Small business management alias Menedment malog poduzea:
vodi u poduzetnitvo, MATE, Zagreb, 1995.
4. Vukomanovi, M.; Radujkovi, M.: l na iz r n t u grae inar t u RH, Sveuilite u
Zagrebu, Graevinski fakultet i Hrvatska udruga za organizaciju graenja, 2011
1. Izetbegovi, J.; erjav, V.: Organizacija grae in ke pr iz nje, Sveuilini udbenik,
GF Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska udruga za organizaciju graenja, Zagreb, 2009
2. Lackovi, Z.: Management malog poduzea, Veleuilite Poega, Poega, 2004.
85
3. Lavender, S.: Management for the Construction Industry, Longman and The
Chartered Institute of Building, Eseex, England, 1996.
4. Weihrich, H., Koontz, H.: Menadment, (deseto izdanje), MATE d.o.o., Zagreb,
1998.
5. ***International Project Management Association ICB v.3., IPMA, Zurich 2007.
86

ifra predmeta: 04.167-M Naziv predmeta: GRAEVINSKO POSLOVANJE I REGULATIVA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o zakonskim propisima koji reguliu proces graenja.
1.1.Ishod uenja: Osposobljavanje za upravljanjem procesom graenja u skladu sa zakonskim regulativama.
1.3.Osnovne tematske 1. Geneza razvoja zakonskih regulativa u graevinarstvu.
jedinice: 2. Zakoni i drugi pravni propisi koji se odnose na graevinarstvo.
3. Zakon o planiranju i izgradnji. Planska dokumentacija.
4. Gradilina dokumentacija.
5. Podzakonska akta.
6. Zakon o standardizaciji.
7. Zakon o bezbjednosti i zatiti zdravlja.
8. Zakon o javnim nabavkama.
9. Ugovorna dokumentacija.
10. FIDIC propisi.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Ivkovi, B., Popovi, .: Upravljanje projektima u graevinarstvu, Nauka, Beograd, 1994.
2. Krsti, G.: Zakonska regulativa u graditeljstvu, Izgradnja, Beograd, 2004.
3. Mandi, K., Franger, A.: Sistem standarda za graevinski menadment, tenderska i
ugovorna dokumentacija, Graevinska knjiga, Beograd, 2006.
4. Radujkovi, J.; Izetbegovi, J.; Nahod, M. M.: Osnove graevinske regulative, GF
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2008.
1. Bienenfeld, J., Blaevi-Perui, J., Raji, D.; Sudarevi, N.: Prikaz Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureenju i gradnji i Zakona o postupanju s
nezakontio izgraenim zgradama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011.
2. Loboja, A.; Baurin, N.; Flam, D.; Pandi, Z.; Pranji, I.; Raji, D.: Novi propisi o javnoj
nabavi, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2012.
3. ***FIDIC propisi, 1994.
4. ***Zakon o prostornom planiranju i graenju, Sl.list Skuptine Brko Distrikta BiH
br.30/08
5. ***Zakon o planiranju i izgradnji, Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009, - ispr., 64/2010 -
odluka US i 24/2011
87
6. ***Zakon o prostornom planiranu i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine, Slubene novine F BiH
7. ***Zakon o javnim nabavkama, Sl. novine F BiH 49/2004.
88

ifra predmeta: 04.168-M Naziv predmeta: SAVREMENE TEHNOLOGIJE GRAENJA
1.CILJ PREDMETA: Sveobuhvatno sagledavanje savremene tehnologije graenja i razvijanje individualnog

odnosa prema integracijskom procesu projektiranja i planiranja metodologije graenja.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama iz oblasti savremenih tehnologija graenja.
1.3.Osnovne tematske 1. Uvod u tehnologiju graenja.
jedinice: 2. Klasine metode graenja. Geotehniki radovi. Izvedba i zatita graenja.
Armiranobetonske konstrukcije, savremene oplate. Zidane konstrukcije.
3. Prefabricirane konstrukcije. Linearna i panelna prefabrikacija. Prostorna prefabrikacija.
4. Savremene betonske konstrukcije.
5. Savremene eline konstrukcije.
6. Savremene drvene konstrukcije.
7. Membranske konstrukcije.
8. Konstrukcije od stakla.
9. Alternativne tehnologije graenja.
10. Novi materijali u arhitekturi. Savremene tehnologije i odrivo graenje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Addington, M., Schodek, D.: Smart materials and technologies in architecture,
Architectural Press, 2004.
2. Daniels, K.: Advanced building systems, Birkhauser, Basel, 2003.
3. Gann, D.M.: Building innovation, Thomas Telford Publishing, London, 2000.
4. Gonzalo, R., Habermann, K.: Energy efficient architecture, Birkhauser, Basel, 2006.
5. Staib, G., Dorrhofer, A., Rosenthal, M.: Components and systems, Birkhauser, Basel,
2008.
1. Bennett, D.: Exploring concrete architecture, Birkhauser, Basel, 2007.
2. Lecuyer, A.: Steel and beyond, Birkhauser, Basel, 2008.
3. Weber, J., Steiger, L., Hugues, T.: Timber construction, Birkhauser, Basel, 1999.
89

ifra predmeta: 04.030f-M Naziv predmeta: TRINE KOMUNIKACIJE
Status: izborni Broj sati sedmino: 2+2+2 Ukupno broj sati:30P+30V+30S
1.CILJ PREDMETA: Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generike i specifine kompetencije u
podruju menadmenta
1.2.Ishod uenja: Kompetencije u upravljanju trinim komunikacijama.
Pojam komunikacije.
jedinice: 2.
Karakteristike ITK.
3.
Uloga komunikacije. Komuniciranje kroz tampane medije. Uinci komunikacije.
4.
Imid o poduzeu. Elementi komunikacijskog i vizuelnog identiteta.
5.
Imid proizvoda. Imid marke.
6.
Procesi stvaranja, odluka kupca. Promocijski mix.
7.
Analiza medija. Aspekti marketinke komunikacije.
8.
Proizvodnja. Oblikovanje procesa. Planiranje i terminiranje kapaciteta. Upravljanje
zalihama. Upravljanje radom.
9. Globalizacija proizvodnje.
10. Organizacija kao konkurentnost.
3. diskusije 10 %
5. gosti predavai 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Juri, B.: Trine komunikacije, Grafiki fakultet, Zagreb, 2003.
2. Kotler, F.: Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001.
3. Vukmir, B.: Ugovori o graenju i uslugama savjetodavnih inenjera, RRIF, Zagreb,
2000.
1. Francis, J.: Investment Analysis and Management, McGraw Hill International, 4th
edition, Singapore, 1986.
2. Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb,
2009.
3. Kesi, T.: Integrirana markentika komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003.
4. Osmanagi-Bedenik, N.: Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
5. O'Brien and Plotnick: CPM in Construction Management, McGraw-Hill, Boston, 2003.
6. Radujkovi, M. i suradnici: Planiranje i kontrola projekata, Zagreb, 2012.
7. ***Ekonomski Institut Zagreb: Planiranje investicijskih projekata, knjiga I-IV,
1993.***Zakon o gradnji
90

ifra predmeta: 04.159b-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA
cesta.
jedinice: 2. Metodologija projektiranja cesta. Horizontalno i vertikalno voenje linije i popreni
presjeci.
10. Analiza trase.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Dragevi, V.; Korlaet, .: Osnove projektiranja cesta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb,
2003.
5. ***Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima
moraju ispunjavati s aspekta sigurnosti prometa ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06).
2. Lorenc, H.: Projektovanje i trasiranje puteva i autoputeva, IRO graevinska knjiga,
Beograd, 1980.
3. Lorenz, H.: Trassierung und Gestaltung von Strassen und Autobahnen, Bauverlag
GMBH, Wiesbaden und Berlin, 1970.
91

Countries, Organization for Economic Co-operation and Development, Paris, 1995.
7. ***Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, Sarajevo, 2005.
92

ifra predmeta: 04.142-M Naziv predmeta: SPECIJALNE ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa znaajem i osnovnim principima izvedbe specijalnih arhitektonsko-

graevinskih konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da razumiju i primijene osnovne principe projektiranje i izvedbe
specijalnih arhitektonsko-graevinskih konstrukcija u praksi.
3. Gredni rotilji. Ortogonalne i neortogonalne mree, vjeanje i podupiranje kosim
elementima.
elemenata. Okvirni sistemi. Neprednapregnuti i prednapregnuti okviri. Sklopovi sa
dijafragmama.
5. Analiza izvedenih visokih objekata i objekata velikih raspona. Obavezan prilog
semestralnom projektu.
6. Visee konstrukcije. Neprednapregnute i prednapregnute kablovske konstrukcije i
konture. Visee konstrukcije na krunim i poligonalnim osnovama, otvorene i zatvorene
mree i atori.
konstrukcije.
10. Geometrijske osnove prostornih struktura. Platonovi i Arhimedovi poliedri.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb,
2002.
2. Taka, S.: Zidane konstrukcije, Sveuilini udbenik Sveuilita J. J. Strossmayera
u Osijeku, Osijek, 2000.
3. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb, 1988
4. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, (odabrana poglavlja) DHGK, Zagreb, 1990.
5. Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb,
93
1993.
2003.
3. Schlaich, J., Bergermann, R.: Leicht weit Light Structures, Prestel, Mnchen,
2003.
4. Smith, B. V.: Communication Structures, Thomas Telford, London, 2007.
5. Turmbauwerke,: BetonKalender 2006 Teil 1, Ernst & Sohn, 3-517, Berlin, 2006.
6. Widespan Roof Structures, compiled by M. Barnes & M. Dickson, Thomas Telford,
2000.
94

ifra predmeta: 04.062-M Naziv predmeta: SPREGNUTE I PRETHODNO NAPREGNUTE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o mogunosti formiranja nosaa kombinacijom razliitih materijala koristei
njihova najbolja svojstava (sprezanju), te saznanja o poveanju kapaciteta nosivosti
konstrukcija uz upotrebu odgovarajuih tehnika prednaprezanja sa raznim kombinacijama
materijala: kombinacija beton-elik, elik-elik i drvo-elik.
1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali zanjem kojim e razumjeti problematiku projektovanja savremenih
spregnutih i prednapregnutih konstrukcija i stei znanja o mogunostima primjene razliitih
materijala objedinjenih u jedinstven konstruktivni sklop.
Spregnute konstrukcije elik-beton. Materijalizacija nosive konstrukcije.
jedinice: 2.
Principi projektovanja i primjena spregnutih konstrukcija elik-beton.
3.
Prednapregnute konstrukcije. Ideja i cilj prednaprezanja.
4.
Osnovni principi projektovanja i primjena prednapregnutih betonskih konstrukcija.
5.
Prednapregnute eline konstrukcije. Ideja i cilj prednaprezanja. Osnovni principi
projektovanja i primjena prednapregnutih elinih konstrukcija.
6. Sprezanje i prednaprezanje drvenih konstrukcija. Materijalizacija nosive konstrukcije.
7. Principi projektovanja i primjena spregnutih konstrukcija drvo-drvo, drvo-elik, drvo-
beton, drvo-lagani beton.
8. Ideja i cilj prednaprezanja drvenih konstrukcija. Osnovni principi projektovanja i primjena
prednapregnutih drvenih konstrukcija.
9. Sprezanje i prednaprezanje kompozitnim materijalima.
10. Ojaanja nosivih konstrukcija primjenom sprezanja i prednaprezanja kompozitima.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Dujmovi, D., Androi,B., Lukaevi, I.: Projektiranje spregnutih konstrukcija prema
Eurocode 4, I. A. Projektiranje, Zagreb, 2012.
2. Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2003.
3. Ofner, R.: Leichtbau und Glasbau, TU Graz, IBX Fachbereich Ingenieurbaukunst, Graz,
2007.
4. Zlatar, M.: Prednapregnuti beton-skripta, Graevinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo,
2011.
1. Alfirevi, I., Linearna analiza konstrukcija, FSB, Zagreb 1999.
95
2. Hart, F., Henn, W., Sontag, H.: Atlas elinih konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd,
1991.
3. Herzog, T., Schweitzer, R., Volz, M.: Holzbau atlas, Institut fur internationale Archtektur-
Dokumentation, Mnchen, 2003.
4. Kostreni, Z.: Teorija elastinosti, kolska knjiga, Zagreb, 1982.
96

ifra predmeta: 04.139-M Naziv predmeta: KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa znaajem i osnovnim principima planiranja komunalnih objekata i

infrastrukture.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da razumiju i primijene osnovne principe planiranja komunalnih
3. Planiranje gradske saobraajne mree (znaaj saobraaja u razvoju grada,
karakteristike savremene motorizacije i osnovni elementi i faze planiranja, sistemi
saobraajne mree, funkcionalna kategorizacija i hijerarhija ulica, principi planiranja,
elementi saobraajne mree, stacionarni saobraaj).
4. Komunalni objekti (komunalni problemi gradova i naselja, planiranje, lociranje,
odravanje, komunalna higijena).
5. Vodovod.
6. Kanalizacija.
7. Energetika.
8. Posebne usluge.
9. Groblja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Katani, J., Anus, V., Maletin, M.: Projektovanje puteva, Graevinska knjiga, Beograd,
1984.
2. Maletin, M.: Planiranje saobraaja i prostora, Graevinski fakultet, Beograd, 2004.
3. Mitkovi, P.: Urbanizam planiranje gradske saobraajne mree, Graevinski fakultet,
Ni, 1994.
1. Anus, V., Maletin, M.: Metodologija projektovanja puteva, Graevinski fakultet, Beograd,
1993.
2. Goodman, A.S., Hastak, M.: Infrastructure planning handbook - Planning, engineering
and economics, ASCE Press, McGraw Hill, New York, 2006.
97
3. Hudson, W.R., Haas, R., Uddin, W.: Infrastructure management - Integrating design,
construction, maintenance, rehabilitation and renovation, McGraw Hill, New York, 1997.
4. Maletin, M.: Planiranje i projektovanje saobraajnica u gradovima, Orion art, Beograd,
2005.
98

ifra predmeta: 04.084-M Naziv predmeta: ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja iz oblasti eksperimentalne analize graevinskih konstrukcija ispitivanjem
probnim optereenjem u cilju poznavanja realnog ponaanja konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za eksperimentalnu analizu graevinskih konstrucija probnim optereenjem i
poznavanje realnog ponaanja konstrukcija.
Zasnovanost ispitivanja konstrukcija probnim optereenjem.
jedinice: 2.
Modeliranje realnog ponaanja konstrukcija.
3.
Metodologija ispitivanja konstrukcija i objekata probnim optereenjem.
4.
Registrovanje deformacija na konstrukcijama i objektima.
5.
Mjerenje pomjeranja na konstrukcijama i objektima. Odreivanje dinamikih parametara
konstrukcija. Kompenziranje utjecaja temperature.
6. Odreivanje sila u kablovima (uadima) za prednaprezanje. Sheme probnog
optereenja.
7. Modeliranje konstrukcija na osnovu ponaanja pod probnim optereenjem.
8. Tehnika regulativa koja se odnosi na ispitivanje.
9. Konstrukcija. Elaborat o izvrenom ispitivanju konstrukcije probnim optereenjem.
10. Prikaz nekih znaajnijih ispitivanja konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Anii, D.: Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek,
2002.
2. Kirienko, A. i sur.: Mjerenje deformacija i analiza naprezanja konstrukcija, DIT-Zagreb,
Zagreb, 1982.
3. Kovaevi, D.: MKE modeliranje u analizi konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd,
2006.
4. Vukoti, R.: Ispitivanje konstrukcija, Nauna knjiga, Beograd, 1982.
1. Alfirevi, I., Jeci, S.: Fotoelasticimetrija, Liber, Zagreb, 1983.
2. Beckwith, T., Marangoni, R., Lienhard, J.: Mechanical measurements, Addison-
Weslwy Publishing company, New York, 1995.
3. Bri, V., uki, R.: Eksperimentalne metode u projektiranju konstrukcija,
99
4. Krolo, J., imi, D.: Mehanika materijala, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski

fakultet, Zagreb, 2011.
5. Radojkovi, M.: Ispitivanje konstrukcija I i II, Graevinski fakultet, Beograd, 1971.
100

ifra predmeta: 04.169-M Naziv predmeta: STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA
Nivo: diplomski Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita: 7
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja iz modeliranja i analize geometrijski nelinearnog ponaanja konstrukcija i
ponaanja konstrukcija za dinamika djelovanja.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za modeliranje i analizu geometrijski nelinearnog ponaanja konstrukcija i
Geometrijska, statika i materijalna nelinearnost.
jedinice: 2.
Teorija I i II reda. Pojam stabilnosti.
3.
Bifurkaciona teorija. Linearizovana teorija II reda.
4.
Ojlerovi sluajevi izvijanja. Duina izvijanja. Diferencijalna jednaina savijanja tapa.
5.
Procjena parametara stabilnosti tapa. Stabilnost tapnih sistema. Metoda deformacija.
6.
Modeliranje nelinearnog ponaanja konstrukcija. Metoda konanih elemenata.
7.
Dinamiko dejstvo optereenja.
8.
Dinamiki model konstrukcije.
9.
Diferencijalna jednaina kretanja sistema sa jednim ili vie stepeni slobode. Slobodne i
prinudne vibracije sistema sa jednim stepenom slobode bez i sa priguenjem. Slobodne
i prinudne vibracije bez priguenja sistema sa vie stepeni slobode.
10. Djelovanje zemljotresa i odziv konstrukcija. Metode analize konstrukcija za seizmika
djelovanja. Principi aseizmikog projektovanja objekata visokogradnje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Bri, V.: Dinamika konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
2. Lazarevi, D.: Dinamika konstrukcija s uvodom u potresno ininjerstvo, skripta, GF,
Zagreb, 2012.
3. Mihanovi, A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split,
1995.
4. Rankovi, S.: Stabilnost konstrukcija, Nauna knjiga, Beograd, 1993.
1. Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I.: Inenjerstvo pouzdanosti, IA Projektiranje, Zagreb,
2. 2003.
3. Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje, Zagreb,
2004.
4. Chopra, A.: Dynamics of Structures, Theory and Application to Earthquake Engineering,
101
3rd Edition, Prentice Hall, New Jersey, 2007.

5. auevi, M.: Dinamika konstrukcija, diskretni sustavi, kolska knjiga, Zagreb, 2005
6. Ditlevsen, O.; Madsen, H. O.: Structural Reliability Methods, Wiley, New York, 1996.
2006.
8. Milii, V.; Pero, B.: Uvod u teoriju sigurnosti nosivih konstrukcija, GF Split, Split, 2003.
102

ifra predmeta: 04.170-M Naziv predmeta: ZEMLJOTRESNO ININJERSTVO
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja neophodnih za aseizmiko projektovanje graevinskih objekata.

1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za proraun utjecaja u konstrukciji usljed djelovanja zemljotresa i
projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija u graevinskoj praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Openito o zemljotresima: uzroci nastanka i vrste zemljotresa, seizmiki talasi,
jedinice: karakteristike zemljotresnog kretanja tla, registrovanje zemljotresa, intenzitet seizmikog
djelovanja i seizmike skale.
2. Analiza ponaanja konstrukcija na djelovanje zemljotresa: prinudne priguene vibracije
modela usljed dinamikog pomjeranja osnove, metoda spektra odgovora, modalna
analiza.
3. Projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija: osnovni ciljevi i zahtjevi seizmike zatite,
metodologija projektovanja, mjere za smanjenje seizmikog rizika.
4. Projektovanje prema aktuelnim propisima: projektni zahtjevi i kriterijumi za zgrade,
mostove, potporne konstrukcije i druge inenjerske objekte.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Anii, D., Fajfar, P., Petrovi B., Savitz-Nosan, A.: Zemljotresno inenjerstvo
visokogradnja, Graevinska knjiga, Beograd, 1990.
2.Bri, V.: Dinamika konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1981.
3.auevi, M.: Dinamika konstrukcija, Sveuilini udbenik, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4.auevi, M.: Potresno inenjerstvo, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
4. Chopra, A. K.: Dynamics of structures, Theory and applications to earthquake
engineering, Prentice Hall, Engle Wood Cliffs, New Jersey, 1995.
1.Chopra, A. K.: Dynamics of structures a primer, Eartquake engineering research institute,
New Yersey, 1985.
2.Mihanovi, A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, 1995.
3.Petrovi, B.: Odabrana poglavlja iz zemljotresnog graevinarstva, Graevinska knjiga,
Beograd, 1989.
4.Clough, R. W., Penzien, J.: Dynamics of Structures, McGraw-Hill, New York, 1993.
103

ifra predmeta: 04.171-M Naziv predmeta: SAVREMENI MATERIJALI
1.CILJ PREDMETA: Povezivanje znanja o strukturi, svojstvima, postupcima dobijanja i primjeni savremenih
materijala u graevinarstvu. Osposobljavanje studenata za proraun - izradu receptura za
specijalne maltere i betone. Upoznavanje sa oblicima korozije i sistemima zatite razliitih
graevinskih materijala. Ekoloki aspekt graevinskih materijala i mogunost recikliranja.
1.1.Ishod uenja: Osposobljavanje studenata kako za samostalan rad (proraun i izradu receptura za
specijalne maltere i betone), tako i za primjenu savremenih graevinskih materijala.
1.3.Osnovne tematske 1. Savremeni materijali-strukturalistiki princip. Kompozitni materijali. Savremeni keramiki
jedinice: materijali - nanokeramiki materijali.
2. Fina graevinska keramika, komponente, tehnoloki proces proizvodnje, keramike
ploice, amot, kermeti, glazure, keramike cevi, sanitarno-tehniki proizvodi.
3. Staklo, staklena vlakna, mineralna vuna, kameni liv, sitali.
4. Specijalni betoni i malteri. Betoni visokih i ultravisokih vrstoa. Hemijski dodaci betonu.
Samozbijajui beton. Betoni sa specijalnim agregatima - keramzit betoni, perlit betoni,
EPS beton sa elementima prorauna. Mikroarmirani betoni (metalna, keramika,
organska vlakna). Polimerima modifikovani malteri i betoni. Polimer betoni i malteri.
5. Malteri posebnih namjena (dekorativni, hidroizolacioni, termoizolacioni, malteri za
zvunu zatitu, malteri za zatitu od zraenja, malteri za zatitu od poara).
6. Obojeni metali i legure i njihova primena u graevinarstvu.
7. Korozija i trajnost materijala. Stepeni agresivnosti sredine. Materijali i sistemi za
antikorozionu zatitu. Vaea tehnika regulativa.
8. Plastine mase: podela, svojstva i najea primena u graevinarstvu.
9. Materijali na bazi ugljeninih - karbonskih vlakana. Reparaturni malteri, injekcioni
malteri.
10. Ekoloki aspekt savremenih graevinskih materijala i mogunost reciklae. Princip
odrivog razvoja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Besla, J., Bjegovi, D., Roskovi, R.: Inovativni materijali i tehnologije u graenju i
odravanju betonskih konstrukcija, asopis Graevinar 57 (2005) 4, 247-255
2. Muravljov, M.: Graevinski materijali, Graevinski fakultet Beograd i GROSknjiga,
Beogarad, 1995.
104
3. Muravljov, M.: Specijalni betoni i malteri, svojstva, tehnologija, primjena, monografija,

Graevinski fakultet, Beograd, 1998.
1. Lyons, A.: Materials for Architects and Builders, Elsevier, Oxford, 2004.
2. William, D. C.: Materials Science and Engineering an Introduction, Wiley, NY, 2007.
105

ifra predmeta: 04.151e-M Naziv predmeta: SAVREMENE TEHNIKE I METODE ORGANIZACIJE GRAENJA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa savremenim tehnikama koje se mogu primijeniti u projektovanju i realizaciji
objekata, sa aspekta primjene razliitih materijala i konstruktivnih sistema, uz integraciju
sistema za utedu i proizvodnju energije.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama iz oblasti savremenih tehnika koje se mogu
primijeniti u projektovanju i realizaciji objekata.
1.3.Osnovne tematske 1. Faktori tehnolokog razvoja. Utjecaj tehnologija na savremene koncepte arhitektonskog
jedinice: projektovanja.
2. Dematerijalizacija kao fenomen u savremenoj arhitekturi materijalizacije arhitektonskih
objekata.
3. Tipologija staklenih konstruktivnih fasada i krovova. Arhitektonski aspekt konstruktivnih
elemenata od stakla. Staklene konstrukcije geometrijski kompleksnih formi.
4. Primjena drveta i proizvoda od drveta u savremenoj arhitekturi.
5. Tehnike zatite od sunca kao elementi oblikovanja zgrada.
6. Savremeno projektovanje u skladu sa IFC standardima.
7. Savremeni koncepti konstruiranja slobodne forme.
8. Tehnologije izvoenja dubokog fundiranja.
9. Rekonstrukcija objekata historijskog nasljea.
10. Upravljanje savremenim tehnologijama graenja. Odravanje objekata.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
4. Grupa autora: Savremene tehnologije graenja, Privredni pregled, Beograd 1982.
5. Holgate, A.: The Art of Structural Engineering, Edition Axel Menges, Studgart, 1997.
6. Rex, S.: Industrijski nain graenja I i II dio, GF Zagreb, 1983.
7. Staib, G., Dorrhofer, A., Rosenthal, M.: Components and systems, Birkhauser, Basel,
2008.
1. Bennett, D.: Exploring concrete architecture, Birkhauser, Basel, 2007.
2. Brechler, W., Friedrich, J., Hilmer, A., Weiss, R.: Baubetriebslehre Kosten-und
106
Leistungsrechnung -Bauverfahren, Vieweg, Wiesbaden, 2000.

3. Lecuyer, A.: Steel and beyond, Birkhauser, Basel, 2008.
4. Lonari, R.: Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995.
5. Prager, A.: Trojezini graevinski rjenik, Masmedia, Zagreb, 2002.
6. Weber, J., Steiger, L., Hugues, T.: Timber construction, Birkhauser, Basel, 1999.
107

ifra predmeta: 04.079-M Naziv predmeta: ZIDANE KONSTRUKCIJE 2
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju, izvoenju i odravanju zidanih

konstrukcija objekata razliite namjene.
1.1.Ishod uenja: Poznavanje materijala i elemenata za zidanje i njihovih svojstava u cilju optimalne primjene
u proraunu, modeliranju i analizi konstrukcija da bi se projektovali zidani objekti razliite
namjene.
1.2. Predmeti koji su Nema.
1.3.Osnovne tematske 1. Pregled i razvoj zidanih konstrukcija i tehnika regulativa. Materijali za zidane
jedinice: konstrukcije: elementi za zidanje, malter, beton, elik za armiranje i prethodno
naprezanje. Primjena zemlje, kamena, opeke i blokova kod graenja zidanih objekata.
2. Tipovi zidanih konstrukcijskih elemenata: nosei i nenosei (pregradni) zidovi, zidovi sa
ili bez armiranobetonskih serklaa, armirani i nearmirani zidovi, prethodno napregnuti
zidovi, stubovi i dr. Fiziko-mehanike i reoloke karakteristike nearmiranih zidova.
3. Konceptualno projektovanje zidanih objekata. Konstrukcijski sistemi zidanih zgrada.
4. Proraun zidanih konstrukcija na uticaje od vertikalnih i horizontalnih optereenja.
5. Seizmika analiza i aseizmiko projektovanje zidanih objekata.
6. Proraun zidova i stubova prema dozvoljenim naponima i prema graninoj nosivosti.
7. Fasadni zidovi zgrada. Podrumski zidovi zgrada.
8. Detalji zidanih konstrukcijskih elemenata i njihova obrada.
9. Izvoenje i kontrola kvaliteta radova i materijala za zidanje. Zidane konstrukcije lukova,
svodova i kupola.
10. Primjena kod crkvenih objekata. Primjena kod inenjerskih objekata, propusta i
mostova.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Gojkovi, M.: Kamene konstrukcije, Izdavako-informativni centar studenata, Beograd,
1976.
2. Muravljov, M., Stevanovi B.: Zidane i drvene konstrukcije zgrada, Graevinski fakultet
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1999.
1. Grupa autora: Evrokod EC6 Proraun zidanih konstrukcija Deo 1-1: Opta pravila za
armirane i nearmirane zidove, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd,
1997.
108
2. Grupa autora: Eurocode 6: Design of masonry structures-Part 1-1:Common rules for

reinforced and unreinforced mas. struct., European Committee for Standardization, CEN,
2004.
109

ifra predmeta: 04.156-M Naziv predmeta: METALNE KONSTRUKCIJE
18. Leita.
8. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
6. Markulak, D.: Posebna poglavlja elinih konstrukcija, Graevinski fakultet Osijek, 2010.
Osijek, 2008
Projektiranje
110

ifra predmeta: 04.172-M Naziv predmeta: ISPITIVANJE I TRAJNOST KONSTRUKCIJA
probnim optereenjem i trajnosti u cilju poznavanja realnog ponaanja konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za eksperimentalnu analizu graevinskih konstrukcija probnim optereenjem i
1.3.Osnovne tematske 1. Zasnovanost ispitivanja konstrukcija probnim optereenjem. Modeliranje realnog
jedinice: ponaanja konstrukcija. Metodologija ispitivanja konstrukcija i objekata probnim
optereenjem. Registrovanje deformacija na konstrukcijama i objektima.
2. Mjerenje pomjeranja na konstrukcijama i objektima. Odreivanje dinamikih parametara.
Kompenziranje utjecaja temperature. Odreivanje sila u kablovima za prednaprezanje.
3. Sheme probnog optereenja. Modeliranje konstrukcija na osnovu ponaanja pod probnim
optereenjem. Tehnika regulativa pri ispitivanju.
5. Savremeni pristup trajnosti graevina. Projektiranje trajnosti. Primjeri oteenja
konstrukcija.
6. Utjecaj projektiranja na trajnost. Utjecaj izvoenja na trajnost. Utjecaj odravanja na
trajnost. Gospodarenje graevinama. Ostali utjecaji na trajnost konstrukcija. Dijagnostika
stanja i monitoring konstrukcija.
7. Trajnost konstrukcija i granina stanja. Ostvarenje trajnosti betonskih konstrukcija
Ostvarenje trajnosti zidanih konstrukcija. Ostvarenje trajnosti drvenih konstrukcija
Ostvarenje trajnosti elinih konstrukcija.
8. Neuspjesi, nesree i katastrofe. Upravljanje rizicima.
9. Privremene i pomone graevine. Metodologija obnove.
10. Estetski, ekoloki i etiki aspekti trajnosti. Odriva gradnja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Kovaevi, D.: MKE modeliranje u analizi konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 2006.
2. Radi, J.: Trajnost konstrukcija I, Hrvatska sveuilina naklada, Jadring, Graevinski
1. Anii, D.: Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek, 2002.
111
2. Anii, D.: Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek, 2002.
3. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada,
Graevinski fakultet, Andris, Zagreb, 2006.
4. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Sanacije, Hrvatska sveuilina naklada,
Graevinski fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008.
112

ifra predmeta: 04.173-M Naziv predmeta: POSEBNI PROBLEMI BETONSKIH I METALNIH KONSTRUKCIJA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem iz oblasti statike krutog tijela i spojenih sustava, poznavanje ponaanja
elinih i armiranobetonskih konstrukcija, te dimenzioniranje elinih i betonskih
konstrukcijskih elemenata i prikljuaka.
1.1.Ishod uenja: Student je stekao znanje i vjetine za rjeavanje posebnih problema betonskih i metalnih
konstrukcija, te sposobnost primjene znanja o ponaanju elika i betona kao materijala i
utjecaja tog ponaanja na otpornost spregnutih konstrukcijskih elemenata.
1.3.Osnovne tematske 1. Vanjska djelovanja na konstrukciju. Proces degradacije materijala usljed vanjskih
jedinice: djelovanja.
2. Korelacija strukture i svojstava materijala.
3. Mehanizmi transportnih procesa.
4. Mehanizmi korozijskih procesa.
5. Matematiko modeliranje transportnih i korozijskih procesa, procesa degradacije
materijala.
6. Ekspertni sustavi, fuzzy setovi, neuronske mree u modeliranju trajnosti materijala.
7. Utjecaj defekata materijala na svojstva materijala i konstrukcije.
8. Sustavi zatite konstrukcije od vanjskih djelovanja. Projektiranje zatite konstrukcija.
9. Trajnost i upotrijebljenost konstrukcija.
10. Probabilistiki i deterministiki pristup proraunu uporabnog vijeka konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje, Zagreb,
2003.
2. Deba: Spregnute konstrukcije elika i betona predavanja, www.grad.hr/metali
3. Horvati: Spregnute konstrukcije elik-beton, Masmedia, Zagreb, 2003.
Zagreb, 1982.
5. Radi, J.: Trajnost konstrukcija I, Hrvatska sveuilina naklada, Jadring, Sveuilite u
Zagrebu, Graevinski fakultet, Zagreb, 2010.
1. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije Sanacije, Hrvatska sveuilina naklada,
Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008.
113
2. ***Norme za betonske konstrukcije niza EN 1992.

3. ***Norme za projektiranje (EN 1990) i optereenja konstrukcija (EN 1991).
4. Smith, B. V., Communication Structures,Thomas Telford, 2007.
5. Turmbauwerke, BetonKalender 2006 Teil 1, Ernst & Sohn, 3-517.
114

ifra predmeta: 04.174-M Naziv predmeta: TUNELI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za stjecanje strunih znanja i primjenu u praksi.

1.1.Ishod uenja: Steena znanja se koriste u ininjerskoj praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Openito o tunelima. Primarni naponi u terenu i naponsko stanje u zoni tunela.
jedinice: 2. Geotehnike klasifikacije stijenskih masa i kategorizacije iskopa za tunele.
3. Osnovni graevinsko-tehniki elementi za projektovanje tunela i ostalih podzemnih
graevina.
4. Karakteristike trase tunela (osovina i niveleta), elementi poprenog profila (slobodni
profil, svetli profil, tunelske obloge eljeznikih i putnih tunela).
5. Proraun podzemnih graevina (ininjersko-geoloki model, geotehniki model,
proraunski model).
6. Prorauni i dimenzionisanje primarnih i sekundarnih obloga podzemnih graevina.
7. Tradicionalne i savremene metode graenja tunela.
8. Tehnologija graenja tunela. Utjecaj podzemnih iskopa na okolinu. Mjerenja u fazi
izgradnje i eksploatacije podzemnih konstrukcija.
9. Osnovni postupci geotehnikih melioracija terena (injektiranje, dreniranje, sidrenje).
10. Zatita podzemnih objekata od vode i vlage.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jovanovi, P.: Izrada podzemnih prostorija velikog profila, GK, Beograd, 1984.
2. Langof, Z., Podzemni objekti, Graevinski fakultet, Sarajevo, 2000.
3. Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
4. Popovi, B.: Tuneli, GK, Beograd, 1990.
5. Selimovi, M.: Mehanika tla i temeljenje, Graevinski fakultet, Mostar, 2002.
1. Bowles, J. E.: Foundation analysis and design, Mc. Graw Hill, New York, 1986.
2. Vasi, M.: Geotehniko klasifikovanje stenskih masa za podzemne objekte, FTN, Novi
Sad, 2007.
3. Tomlinson, M. J. (1995) Foundation Design & Construction, Longman Scientific &
Technical, Harlow
4. Coduto, D.: Foundation Design - Principles and Practices, Prentice Hall, New York, 1994.
5. Naval Facilities Engineering Command: Foundation, Design Manual 7.01, Alexandria, VI,
115
1986
6. Hoek, E., Bray, J.W.: Rock Slope Engineering, 2nd. Edn., The Institute of Mining and
Metallurgy, London, 1977.
7. Hoek, E., Brown, E.T.: Underground Excavations in Rock, Istitution of Mining and
Metallurgy, London, 1980.
116

ifra predmeta: 04.175-M Naziv predmeta: ELJEZNICE 2
1.CILJ PREDMETA: Savladavanje osnovnih principa i metoda za planiranje i projektovanje eljeznica,

eljeznikih stanica i osnova eljeznikih vorova. Svaki student dobija individualno
osmiljeni zadatak, koji se sastoji u izradi jednog varijantnog rjeenja trase eljeznike pruge
za konvencionalni saobraaj na nivou generalnog plana, kao i zadatak-projekt koji sadri
elemente konstrukcije skretnica, konstrukcije matinjaka, projekat meustanice, i
konstrukcije ulaznih grla rasporedne, ranirne ili putnike stanice.
1.1.Ishod uenja: Sposobnost za primjenu steenih znanja, kako u praksi, tako i u daljem strunom
usavravanju.
Elementi plana i profila. Standardni popreni profil.
jedinice: 2.
Pojam trase i principi trasiranja. Poloaj slubenih mjesta na trasi.
3.
Elementi i poloaj slubenih mjesta u situacionom planu i uzdunom profilu.
4.
Geometrijska i dinamika analiza trasa.
5.
Metodologija i tehnologija projektovanja novih pruga.
6.
Specifinosti planiranja i projektovanja pruga za velike brzine.
7.
Klasifikacija stanica. Projektni elementi stanica.
8.
Osnovni principi za projektovanje svih vrsta eljeznikih stanica i formiranje koncepta
rjeenja eljeznikih vorova.
9. Metode za dimenzioniranje osnovnih kapaciteta eljeznikih stanica.
10. Vrednovanje varijantnih reenja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Marui, D.: Projektiranje i graenje eljeznikih pruga, Graevinski fakultet, Split, 1994.
2. Mikuli, J., Stipeti, A.: eljeznike prune graevine, Institut graevinarstva Hrvatske
Zagreb, Zagreb, 1999.
3. Miloevi, B.: eljeznike stanice i vorovi, Saobraajni fakultet, Beograd, 1980.
4. Prister, G., Pollak, B.: eljeznice - gornji ustroj i specijalne eljeznice, Fakultet
graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1988.
5. Bonnett, C. F.: Practical Railway Engineering, Imperial College Press, London, 2005.
6. Esveld, C.: Modern Railway Track, MRT-Productions, Zaltbommel, Netherlands, 2001.
1. Janji, S.: eleznike stanice, Graevinski fakultet, Beograd, 1983.
117
2. Ferrarini, A.: Railway Stations, Electa, Milano, 2005.

3. Parissien, S.: Station to Station, Phaidon - Reprinted in paperback, London, 2001.
4. Boievi, J.: Suvremeni gornji ustroj, Biro za tampu i propagandu TP-a Zagreb,
Zagreb, 1966.
118

ifra predmeta: 04.176-M Naziv predmeta: PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GRADSKIH SAOBRAAJNICA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje neophodnih znanja iz oblasti projektiranja gradskih saobraajnica.

1.1.Ishod uenja: Student je stekao neophodna znanja za izradu projektne dokumentacije iz oblasti gradskih
saobraajnica.
1.3.Osnovne tematske 1. Razvoj grada i saobraaja. Struktura gradskog saobraaja. Utjecaj savremene
jedinice: motorizacije na grad. Gradski saobraajni sistemi. Javni gradski prevoz.
2. Programski i projektni uslovi: saobraajno optereenje, propusna mo i nivo usluge,
mjerodavna vozila.
3. Projektni elementi saobraajnica primarne mree: izbor i dimenzionisanje poprenog
profila.
4. Projektni elementi situacionog i nivelacionog plana.
5. Osnovne postavke povrinskih raskrsnica. Raskrsnice sa presijecanjem saobraajnih
struja. Raskrsnice sa krunim tokom saobraaja.
6. Lokalna gradska putna mrea, umirenje saobraaja. Parkiralita.
7. Pratea oprema: oivienja i poploavanja saobraajnih povrina, odvodnjavanje.
8. Komunalne instalacije. Signalizacija. Denivelisane raskrsnice.
9. Osnove metodologije planiranja i projektovanja saobraajnica u gradovima.
10. Zakonska i tehnika regulativa za projektovanje saobraajnica u gradovima.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1993.
2. Boievi, I., Legac, I., Cestovne prometnice, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u
Zagrebu, 2001.
3. Dragevi, V.; Korlaet, .: Osnove projektiranja cesta, Zagreb, 2003.
4. Maletin, M.: Planiranje i projektovanje saobraajnica u gradovima, Graevinski fakultet,
Beograd, 2005.
1. Babi, B.: Projektiranje kolnikih konstrukcija, Zagreb, 1984.
2. Korlaet, .: Uvod u projektiranje i graenje cesta, Zagreb, 1994.
3. Korte, J. V.: Osnove projektiranja gradskog i meugradskog putnog saobraaja,
119
4. Paen, J.: Metode prostorno-prometnog planiranja, Informator, Zagreb, 1978.

5. ***Transportation and Traffic Engineering Handbook, The Institute of Traffic Engineers,
Washington, D.C., 1976.
6. ***Zakonska i tehnika regulativa za projektovanje saobraajnica u gradovima.
120

ifra predmeta: 04.177-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PUTNOM MREOM

1.1.Ishod uenja: Student je kompetentan da u strunom radu koristi steena znanja.
1.3.Osnovne tematske 1. Predmet i ciljevi sistema upravljanja putevima, osnovne postavke.
jedinice: 2. Struktura sistema, funkcije, nivoi analiza.
3. Putna mrea, vozila, radovi na putevima, saobraajno optereenje, ambijentalni uslovi,
ekonomski pokazatelji.
4. Informacioni sistem kao osnova upravljakog sistema - baza podataka o putevima,
mostovima i saobraaju, metode i ureaji za akviziciju podataka.
5. Definisanje stanja putne mree sa posebnim osvrtom na oteenja i njihov razvoj.
6. Prognoze i modeli za predvianje promjene stanja kolovoza.
7. Radovi odravanja i njihovi efekti, alternativne strategije odravanja.
8. Model Svjetske banke HDM-4 za razvoj i upravljanje putnom mreom.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
2. Maletin, M.: Gradske saobraajnice, Graevinski fakultet Beograd, Beograd 1996.
3. Radojkovi Z.: Sistemi upravljanja kolovozima, Graevinska knjiga, Beograd, 1998.
4. Uzelac .: Baze podataka o putevima, mostovima i saobraaju u okviru integrisanog,
informacionog sistema o putnoj mrei, Savez graevinskih inenjera i tehniara
Jugoslavije, Beograd, 1998.
1. Korte, J. V.: Osnove projektiranja gradskog I meugradskog putnog saobraaja,
2. McShane, W. R.; Roess, R. P.: Traffic Engineering, Prentice-Hall, Inc. Englewood Cliffs,
New Jersey, 1990.
4. Pignataro, L. J.: Traffic Engineering, Theory and Practise, Prentice-Hall, Inc. Englewood
Cliffs, New Jersey, 1973.
5. ***Suvremeni promet, asopis Hrvatskog znanstvenog drutva za promet
6. ***Tehniar - Graevinski prirunik 5 - Poglavlja: 1. Putevi, 2.Gradske saobraajnice;
Graevinska knjiga, Beograd 1987
121

ifra predmeta: 04.178-M Naziv predmeta: RIJENA HIDROTEHNIKA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanjem znanjem i vjetinama iz oblasti rijene hidrotehnike.

1.1.Ishod uenja: Razumijevanje odnosa izmeu fizikih karakteristika vodotoka i njegove ekologije, te
rjeavanje ininjerskih problema vezanih uz regulaciju, obnovu i revitalizaciju vodotoka.
1.3.Osnovne tematske 1. Geomorfoloke karakteristike prirodnih vodotoka.
jedinice:
2. Osnove rijene hidraulike.
3. Porijeklo i fizika svojstva nanosa: pokretanje nanosa, vueni i suspendirani nanos.
4. Deformacije rijenih korita.
5. Izbor kriterija, osnovnih elemenata i koncepta ureenja vodotoka.
6. Zahtjevi okvirne direktive o vodama.
7. Radovi na ureenju vodotoka: materijali, konstruktivni elementi, biotehniki radovi,
stabilizacija korita, nasipi.
8. Veze izmeu hidrologije i ekologije vodotoka.
9. Obnova i revitalizacija prirodnih vodotoka: metode i praksa.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Barbali, Z.: Rijena hidrotehnika regulacija rijeka, Graevinski fakultet, Sarajevo,
1989.
2. Jovanovi, M.B.: Regulacija reka, rena hidraulika i morfologija, Graevinski fakultet,
Beograd, 2008.
3. Kos, Z.: Hidrotehnike melioracije tla odvodnjavanje; kolska knjiga, Zagreb, 1989.
4. Schiereck, G.J.: Introduction to bed, bank and shore protection, VSSD, Delft, 2006.
Julien, P.Y.: River mechanic, Cambridge University Press, New York, 2002.
1. orevi, B.: Vodoprivredni sistemi, Beograd, IRO Graevinska knjiga, 1989.
2. Gjurovi, M.: Regulacija rijeka, Tehnika knjiga Zagreb, 1967.
3. Gordon, N.D., McMahon, T.A., Finlayson, B.L., Gippel, C.J., Nathan, R.J.: Stream
hydrology, An introduction for Ecologists, John Wiley & Sons, New York, 2008.
122

5. Srebrenovi D.: Primjenjena hidrologija, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.
6. Urumovi, K.: Fizikalne osnove dinamike podzemnih voda, Rudarsko-geoloko-naftni
7. Vukovi, M., Soro, A.: Dinamika podzemnih voda, Institut za vodoprivredu Jaroslav
erni, Posebna izdanja, Knjiga 25, Beograd, 1984.
123

ifra predmeta: 04.179-M Naziv predmeta: KOMUNALNA HIDROTEHNIKA
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti

snabdijevanja i kanalisanja manjih naselja.
1.1.Ishod uenja: Sposobnost studenta da koristi steena znanja u rjeavanju ininjerskih problema u oblasti
komunalne hidrotehnike.
Izvorita za snabdijevanje naselja vodom.
jedinice: 2.
Distribucija vode u naselju. Sistemi i elementi distributivne mree.
3.
Osnovi projektovanja, prorauna, izvoenja distributivne mree.
4.
Objekti na distributivnoj mrei, rezervoari, pumpne stanice, prekidne komore.
5.
Rezervoari, veliina, poloaj u odnosu na naselje, oprema.
6.
Sistemi za prihvatanje i evakuaciju otpadnih i drugih voda iz naselja. Koliine i kvalitet
voda. Problemi dispozicije.
7. Osnovi projektovanja, prorauna, izvoenja i odravanja kanalske mree i objekata.
8. Zatita voda. Bilans voda, stanje kvaliteta voda. Akcije drutva na zatiti voda.
9. Kanalizacioni sadraj i prijemnik. Potreban stepen preiavanja.
10. Preiavanje voda (osnovne operacije i sheme postrojenja).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Margeta, J.: Vodopskrba naselja, planiranje, projektiranje, upravljanje, obrada vode,
Graevinsko argitektonski fakultet Split, 2010.
2. Margeta, J.: Kanalizacija naselja, Graevinsko arhitektonski fakultet Split, 2002.
3. Milojevi, M.: Snabdevanje naselja vodom i kanalisanje, Graevinski fakultet, Beograd,
1990.
4. Radoni, M.: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga, Zagreb, 2002.
5. Tuar, B.: Kuna kanalizacija, Graevinski fakultet Zagreb, 2001.
1. Baani, A., Vlahovi, T.: Hidrogeologija primjena u graditeljstvu, Fakultet
graevinarstva, arhitekture i geodezije, Split, 2012.
2. Mc Ghee. S.: Water supply ang sewerage, Mc Graw Hill Company, London 1991.
3. Milojevi. M. : Snabdevanje vodom, Graevinski fakultet, Beograd, 1981.
5. ugaj, R.: Hidrologija, RGN, Zagreb, 2000.
124

ifra predmeta: 04.180-M Naziv predmeta: VODNO-EKOLOKO ININJERSTVO
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti vodno-
ekolokog ininjerstva.
1.1.Ishod uenja: Sluanjem i polaganjem ovog predmeta student e savladati osnovna teorijska i praktina
znanja vezana za planiranje zatite voda, te planiranje projektiranje, upravljanje i odravanje
ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih i oborinskih voda.
1.3.Osnovne tematske 1. Zatita voda: Osnove zatite voda, zakonski okvir, EU okvir i standardi u podruju
jedinice: zatite voda.
2. Zagaenje voda, vrste otpadnih voda, znaajke otpadnih voda, teret oneienja,
proiavanje i razina proiavanja.
3. Opis elemenata i postupaka proiavanja otpadnih voda: Dijagram toka i projektiranje,
prethodno proiavanje, prvi, drugi i trei stupanj proiavanja, dezinfekcija, obrada
mulja, prirodni sustavi proiavanja.
4. Oborinske vode: Znaajke oborinskih voda, proraun tereta oneienja, proiavanje i
razina proiavanja.
5. Opis elemenata i postupaka proiavanja oborinskih voda: Dijagram toka i projektiranje
ureaja za proiavanje oborinskih voda.
6. Hidrauliki aspekti ureaja za proiavanje. Odlaganje i ponovno koritenje proiene
vode i mulja. Utjecaji na okoli tokom rada ureaja i njihova kontrola.
7. Kontrola ureaja: Koncept uzorkovanja, mjerenja i kontrole.
8. Problemi i njihovo otklanjanje: Problemi, uzroci, posljedice, osnovni koraci postupka za
utvrivanje i rjeavanje problema.
9. Osnovna pitanja upravljanja ureajem za proienje otpadnih voda: Organizacija
ureaja, podaci i izvjetavanja, odnos s javnou.
10. Zdravstveni problemi i zatitne mjere: Profesionalni zdravstveni problemi, opasne
radnje, osnovne zatitne mjere. Ekonomske informacije vezane uz ureaj.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
125
1. Margeta, J.: Oborinske i otpadne vode: teret oneienja i mjere zatite, Graevinski
fakultet, Split, 2007.
2. Margeta, J. (prijevod): Ureaj za proiavanje komunalnih otpadnih voda, WHO,
Athens, 2001.
3. Tedeschi, S.: Zatita vodnih sustava i proiavanje otpadnih voda, Graevinski institut,
Zagreb, 1996.
1. Margeta, J.: Guidelines on Sewage Treatement and Disposal for the Mediterranean
Region, WHO-GEF, Athens, 2004.
126

ifra predmeta: 04.181-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZIKOM
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti

upravljanja ekolokim rizikom.
1.1.Ishod uenja: Student treba savladati osnovne elemente upravljanja vodnim resursima na rijenom slivu,
fukcioniranja sustava vodnih resursa, upoznati se sa osnovnim principima i preporukama
Okvirne Direktive o Vodama (ODV), definisati problem upravljanja na nivou rijenog sliva.
1.3.Osnovne tematske 1. Koncept i ciljevi odrivog razvoja, globalni ekoloki problemi, osnove integralnog
jedinice: upravljanja. Uvod u legislativu o vodama u EU.
2. Vodni status, klase kvaliteta voda, referentni uvjeti, tipologija i koncept vodnih tijela.
Integralno mjerenje kvaliteta voda, tipologija vodotoka. Analiza rizika kvaliteta.
3. Analiza pritisaka i utjecaja na vodna tijela, ciljevi i osnovni elementi analize pritisaka i
utjecaja. Osnove hidrolokog i hidrodinamikog modeliranja povrinskih voda.
4. Modeliranje kvalitete voda rijeka i estuarija i jezera. Modeliranje podzemnih voda s
analizom bilanca voda. Identifikacija, delineacija i opis podzemnih vodnih tijela.
5. Ekonomska analiza koritenja voda, principi i ekonomski mehanizmi u vodnim resursima
vodoopskrbe i proiavanja voda.
6. Prezentacija i analiza izrade Plana upravljanja rijenim bazenom sa svim svojim
principima i karakteristikama.
7. Monitoring kao dio informacijskog sustava zatite okolia. Ciljevi i funkcije sustava.
8. Procjena polaznih pokazatelja o stanju okolia. Uspostava integriranog monitoringa
kakvoe tla, vode i zraka. Razine monitoringa-globalna razina, razina sliva.
9. Postavljanje mjernih ureaja. Indikatori kakvoe voda, tla i zraka. Izrada informacijskog
sustava. Integralno upravljanje na temelju integralnog monitoringa.
10. Znaaj koritenja indikatora u procesu optimalizacije monitoringa.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Chapra S. C.: Surface Water-Quality Modeling , The McGraw-Hill Companies, 1997.
2. Castelletti A. and Soncini-Sessa R. (2006). Topics on system analysis and integrated
water resources management, 304 pages, Elsevier.
127
1. Proceedings of the International Conference on Aspects of Conflicts in Reservoir

Development & Management, City University , London , 3-5 September, 1996.
2. River Basin Management Planning, http://www.sepa.org.uk/wfd/rbmp/index.htm
3. ***Water Framework Directive and monitoring, http://www.eea.europa.eu
128

ifra predmeta: 04.182-M Naziv predmeta: MENADMENT U GRAEVINARSTVU
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o savremenim metodama upravljanja u graevinarstvu i graevinskim

preduzeima.
1.1.Ishod uenja: Osposobljavanje za upravljanje u graevinskim preduzeima.
1.3.Osnovne tematske 1. Karakteristike savremene graevinske firme.
jedinice: 2. Organizacija i menadment savremene graevinske firme.
3. Menadment funkcije. Upravljanje procesima graenja.
4. Menadment resursa.
5. Menadment investicija. Analiza cijena i kontrola trokova.
6. Marketing menadment graevinskih preduzea.
7. Menadment kvalitetom - TQM.
8. Reinenjering u graevinarstvu.
9. Primjena benmarkinga. Graevinski radovi u inostranstvu.
10. Strategija i tehnika ugovaranja.
3. diskusije 10 %
4. Izrada i obrana seminarskog rada 30 (1,11)
Uee u ocjeni (%):
1.Ivkovi,B., Popovi..: Upravljanje projektima u graevinarstvu, Nauka, Beograd, 1994.
2.Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2009.
3.Medani, B.: Management u graevinarstvu, Sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku,
Graevinski fakulteti Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, 1997.
4.Novakovi,V.: Menadment u savremenom graevinarstvu, Izgradnja, Beograd, 2003.
5.Siropolis, N. C.: Small business management alias - Menedment malog poduzea: vodi
u poduzetnitvo, MATE, Zagreb, 1995.
6.Vukomanovi, M.; Radujkovi, M.: Mnagment u graevinarstvu RH, Sveuilite u Zagrebu,
Graevinski fakultet i Hrvatska udruga za organizaciju graenja, 2011.
2. Lavender, S.: Management for the Construction Industry, Longman and The Chartered
Institute of Building, Eseex, England, 1996.
3. Novakovi,V.: Menadment savremene graevinske firme, Centar za organizaciju i
razvoj menadmenta, Beograd, 1999.
4. Weihrich, H., H. Koontz, H.: Menadment, (deseto izdanje), MATE d.o.o., Zagreb, 1998.
129

ifra predmeta: 04.183-M Naziv predmeta: RUKOVOENJE I POSLOVANJE PREDUZEA U GRAEVINARSTVU
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o osnovama teorije organizacije, te metodama i tehnikama projektiranja
organizacije i njihovoj primjeni u graevinskim preduzeima.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao zanjem o osnovnim pojmovima iz teorije organizacije, postupcima
projektiranja organizacije i karakteristikama pojedinih funkcija u graevinskom preduzeu.
1.3.Osnovne tematske 1. Osnove ope teorije sustava: sustav, sustavni pristup, struktura sustava. Tipologija
jedinice: poslovnih sustava u graevinskom preduzeu.
2. Osnove organizacije i teorije organizacije. Organizacijska struktura, prikazivanje
elemenata organizacijske strukture.
3. Elementi organizacijske strukture graevinskog poslovnog sustava: ljudski resursi,
strojevi i oprema. Elementi organizacijske strukture graevinskog poslovnog sustava:
materijal, informacije.
4. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: istraivanje i razvoj, upravljanje
ljudskim potencijalima.
5. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: nabava, prodaja, marketing.
6. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: usavravanje organizacije,
upravljanje kvalitetom.
7. Poslovne funkcije graevinskog poduzea: proizvodna funkcija.
8. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: finansije i raunovodstvo,
planiranje.
9. imbenici oblikovanja organizacije. Oblikovanje organizacijske strukture graevinskog
preduzea. Organizacijske promjene. Reininjering.
10. Pravni oblici poduzea. Oblici saradnje i integracije meu poslovnim sustavima u
graditeljstvu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb,
2009.
2. Sikavica, P., Hernaus, T.: Dizajniranje organizacije, Novi informator, Zagreb, 2011.
3. Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
130
1. Hatch, M. J.: Organization Theory, Oxford University Press, Oxford, 1997.

2. Kapusti, S.: Metodika organizacijskog projektiranja, Zagreb, Samobor, 1989.
3. aja, M.: Poslovni sustav, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
4. ***Organizational Theory, Design and Change, Pearson Prentice Hall, Nev Jersey, 2007.
131

ifra predmeta: 04.184f-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE GRAENJEM
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za upravljanje projektima u graevinarstvu.

1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za upravljanje vremenom i resursima, upravljanje snabdijevanjem i
komunikacijama, upravljanje kvalitetom, upravljanje rizikom, kao i praenje, analizu i ocjenu
realizacije projekta. Steena znanja direktno se primjenjuju u ininjerskoj praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Upravljanje projektima i graenjem.
jedinice: 2. Pojam projekta (sistem, elementi i veze u projektu, ciljevi, povezanost sa okruenjem).
3. Aktivnosti u toku realizacije projekta (investitora, projektanta, izvoaa radova,
konsultanta i sl.).
4. Planiranje (investicije) projekta. Modeliranje procesa (projekta).
5. Planiranje resursa i trokova, varijantna rjeenja plana i izbor optimalnog.
6. Upravljanje vremenom i resursima.
7. Upravljanje snabdijevanjem i komunikacijama za potrebe projekta.
8. Upravljanje kvalitetom projekta.
9. Upravljanje rizikom projekta.
10. Praenje, analiza i ocjena realizacije projekta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Ivkovi, B., Popovi .: Upravljanje projektima u graevinarstvu, Graevinska knjiga,
Beograd, 2005.
3. Katavi, M.: Menadment za inenjere, Graevinski fakultet, Zagreb, 2006.
5. Radujkovi, M., Pienaru, A., i skupina koautora: PM Toolkit, Hrvatska udruga za
upravljanje projektima, Zagreb, 2004.
6. Skendrovi V.: Upravljanje projektima, GF Osijek, Osijek, 2002.
1. Burke R.: Project Management, J. Wiley, Chicester, 2003.
2. Marui, J.: Organizacija graenja, FS, Zagreb, 1994
3. Skoko,H.: Upravljanje kvalitetom, Sinergija Zagreb, 2000.
132

ifra predmeta: 04.185-M Naziv predmeta: UGOVORNO PRAVO GRAENJA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje teoretskih znanja i praktinih vjetina kojima se student osposobljava da kao
izvoa, projektant, nadzorni ininjer ili investitor, moe kompetentno sudjelovati u postupku
sklapanja ugovora i/ili svoj rad na graditeljskom projektu uskladiti s ugovornim obvezama.
1.1.Ishod uenja:
Izvori prava za ugovore u graditeljstvu. Zakon o obaveznim odnosima.
jedinice: 2.
Postupak ustupanja ugovora, javna nabava, pregovaranje, sklapanje ugovora.
3.
Predugovori, podugovori, ugovorno povezivanje partnera.
4.
Ugovorna dokumentacija, upravljanje ugovorima. Opi uvjeti ugovora, FIDIC,
terminologija.
5. Vrste ugovora u graditeljstvu. Ugovori o graenju.
6. Ugovori o savjetodavnim uslugama (projektiranje, nadzor, studije).
7. Ugovori o isporuci i montai opreme.
8. Ugovori s odredbom klju u ruke. Ugovori o javno privatnom partnerstvu.
9. Pojedini ugovorni pravni instituti: cijena, rok, obraun i plaanje, jamstva i garancije.
10. Ugovorna kazna. Rjeavanje sporova.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Lonari, R.: Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Hrvatsko drutvo graevinskih
inenjera, Zagreb, 1995.
2. Vukmir, B.: Meunarodni ugovori o izvoenju investicijskih objekata, Centar za
informacije i publicitet Zagreb, 1983.
3. Vukmir, B.: Ugovori o graenju i uslugama savjetodavnih inenjera, RRIF- plus, Zagreb,
2009.
4. Vukmir, B., Skendrovi, V.: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, SGIT, Zagreb, 1999.
5. ***FIDIC
6. ***Zakon o javnoj nabavi
7. ***Zakon o obveznim odnosima
izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureenju i gradnji i Zakon o postupanju
nezakonito izgraenim zgradama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011.
133
2. Brkani, V.: Graenje i nekretnine u prometu, RRIF- plus d.o.o., Zagreb 2007.
134

ifra predmeta: 04.160-M Naziv predmeta: MOSTOVI
mostova.
1.1.Ishod uenja: Student je u stanju pri projektiranju mostova dispozicijski postaviti most preko prepreke,
nacrtati sve njegove najvanije dijelove, izvriti djelomino dimenzioniranje presjeka.
Sposoban je razlikovati razliite tehnoloke postupke gradnje mostova.
1.3.Osnovne tematske 11. Povijest graenja mostova (kameni, drveni, metalni, mostovi od armiranog i
jedinice: prednapetogbetona). Definicija mosta; znaenje mostova; opi pojmovi; nazivi dijelova.
Materijali za mostove. Vrste i tipovi mostova.
12. Zahtjevi na most: predradnje kod graenja mostova; izbor mjesta i poloaja; uvjeti
temeljenja; veliina otvora; ukupna duljina mosta; izbor nivelete; uzduni i popreni
padovi; slobodni profili.
13. Vrste nosivih konstrukcija mostova: gredni, okvirni (razuporni), svoeni i luni, ovjeeni,
visei. Koncepcija i osnove prorauna.
14. Nosive konstrukcije gornjeg ustroja metalnih mostova. Konstrukcija kolnika (eljezniki i
cestovni mostovi), glavni nosai (punostijeni i reetkasti), spregnuti nosai, spregovi.
16. Popreni presjeci lunih mostova, izbor dimenzija i raspona; osnove prorauna. Stupovi,
upornjaci i krila grednih i lunih mostova - tipovi i proraun.
18. Sigurnost nosivih konstrukcija. Detalji vijenca i ograde. Kolnici. Odvodnja. Vertikalna i
horizontalna izolacija. Leajevi. Dilatacije. Prijelazni ureaji. Postupci graenja grednih i
lunih mostova. Oblikovanje mostova.
19. Kako nastaje projekat mosta. Ocjena vrijednosti mostova. Gospodarenje mostovima -
trajnost i odravanje.
8. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
135
11. Tonkovi, K.: Masivni mostovi - opa poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1977.
12. Tonkovi, K.: Masivni mostovi - graenje, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
136

ifra predmeta: 04.186-M Naziv predmeta: UREENJE VODOTOKA I ZATITA OD POPLAVA
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti ureenja
vodotoka i zatite od poplava.
1.1.Ishod uenja: Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje sposobnost metodolokog pristupa
vezanog za problematiku hidroloke bilance voda u urbanim sredinama.
1.3.Osnovne tematske 1. Komponente hidrolokog ciklusa u urbanim sredinama. Bilanca voda.
jedinice:
2. Utjecaj meteorolokih pojava na urbanistiko planiranje. Statistika obrada kia jakih
intenziteta.
3. ITP krivulje. Mjerenja i obrada podataka na gradskim vodotocima.
4. Statistike analize velikih voda u funkciji zatita od poplava. Statistike analize malih
voda.
5. Veze oborina i otjecanja. Parametarske metode odreivanja protoka na malim
vodotocima u suburbanim i urbanim podrujima.
6. Proraun otjecanja s individualnih objekata, stambenih blokova i gradskih prometnica.
7. Modeli urbanih slivova. Vrijeme koncentracije.
8. Jedinini hidrogram urbanih slivova (LA hidrogram, Chicago hidrogram, SCS metoda)
9. Savremeni principi urbane odvodnje. Korelacija hidrometeorolokih parametara i
parametara kakvoe vode.
10. Poplavni valovi i uloga gradskih retencija. Utjecaj hidrolokih pojava na urbanistiko
planiranje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Akan, A.O.: Urban stormwater hydrology, CRC PRESS, USA, 1993.
2. Bonacci, O.: Oborine-glavna ulazna veliina u hidroloki ciklus, Graevinski fakultet,
Split, 1993.
3. Gjurovi, M.: Regulacije Rijeka, Tehnika knjiga, Zagreb, 1967.
4. Kos, Z.: Hidrotehnike melioracije tla odvodnjavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1989
5. Singh V.P.: Rainfall-runoff relationship, Water Resources Publications,USA, 1982.
137
1. Hrelja, H.: Inenjerska hidrologija, Graevinski fakultet, Sarajevo, 2007.
2. Margeta, J.: Vodoopskrba naselja: planiranje, projektiranje, upravljanje, obrada vode,
Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split, 2010.
3. Svetlii, E.: Otvoreni vodotoci regulacije, Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb, 1987.
4. Vukovi, .: Osnove hidrotehnike, Akvamarine, Zagreb, 1994.
138

ifra predmeta: 04.158-M Naziv predmeta: SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE
1.1.Ishod uenja: Student je osposobljen za rad na praktinim problemima.
13. Gredni rotilji. Ortogonalne i neortogonalne mree, veanje i podupiranje kosim
elementima.
elemenata.
17. Visee konstrukcije na krunim i poligonalnim osnovama, otvorene i zatvorene mree i
atori.
konstrukcije.
8. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
8. Horvati D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Mas media, Zagreb, 2003
10. Tonkovi K.: Mostovi, Liber, Zagreb, 1981.
8. Barnes, M., Dickson, M.: Widespan Roof Structures, Thomas Telford, London,
2000.
139
2003.
12. Petersen, Ch.: Abgespannte Maste und Schornsteine Statik und Dynamik,
Bauingenieur-Praxis, Heft 76, W. Ernst & Sohn, Berlin, 1970.
13. Smith, B. V.: Communication Structures,Thomas Telford, London, 2007.
14. Turmbauwerke: BetonKalender 2006 Teil 1, 3-517, Ernst & Sohn, Berlin, 2006.
140

ifra predmeta: 04.165-M Naziv predmeta: KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI
u praksi.
steenim u drugim predmetima.
1.3.Osnovne tematske 11. Podjela i osobine hidrotehnikih konstrukcija.
jedinice: 12. Djelovanje vode na konstrukciju, graenje i slom objekata.
13. Analiza podloge za projektovanje (hidroloke, hidraulike, geoloke i ostale).
14. Optereenja hidrotehnikih konstrukcija.
15. Materijali za graenje.
16. Seizmiki utjecaji, statiki i dinamiki utjecaji.
17. Dizajn hidrotehnikih konstrukcija.
18. Analiza sastavnih dijelova (tijelo brane, preliv, temeljni ispust, crpne stanice, propusti,
cjevovodi...).
8. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
7. orevi, B.: Vodoprivredni sistemi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
8. Jovi,V.: Uvod u inenjersko modeliranje, DHGK, Zagreb, 1993.
12. ***Vodi za analizu trokova i koristi investicijskih projekata, FOIP biblioteka,
Zagreb, 2007.
6. Durrans, S.R. : Stormwater Conveyance Modeling and Design, Waterbury,
Connecticut 2003.
7. orevi, B.: Cybernetics in Water Resources Management, Water Resources
Publication, Colorado, 1993.
141
8. James, L. D.; Lee, R. R.: Economics of Water Resources Planning, Mc Graw-Hill,

New York, 1971. Walski,T.M, Chase,D.V, Savic,D.A.:Water Distribution Modeling,
Waterbury, Connecticut, 2001.
9. Linsley, P. K.; Franzini, J. B. et all: Water-Resources Engineering, McGraw Hill,
New York, 1991.
10. Thuesen, G. J.; Fabrycky, W. J.: Engineering Economy; Prentice-Hall, New York,
1989.
142

ifra predmeta: 04.187-M Naziv predmeta: MODELIRANJE KONSTRUKCIJA
Nivo: diplomski Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 8
1.CILJ PREDMETA: Pregled temeljne teorijske podloge u podruju analize konstrukcija za razumijevanje
aproksimacije programa i ocjenu rezultata pojedinih analiza i primjena na svim dijelovima
ovog procesa: dispozicija, modeliranje, analiza, dimenzioniranje, detalji, nacrti, trokovi.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama da moe definirati idejnu projektnu konstrukcijsku
shemu modela konstrukcije s naznaenim nainima prijenosa optereenja te
pretpostavljenim razmjerima, rasporedom konstrukcijskih elemenata i pripadajuim
poprenim presjecima; generirati reprezentativni konstrukcijski analitiki numeriki model
pomou dostupnih analitikih programa; interpretirati rezultate konstrukcijske analize s ciljem
dimenzioniranja i ocjene ponaanja promatrane konstrukcije; demonstrirati ininjersku
domiljatost u racionalizaciji teorijskih rjeenja u prihvatljiva praktina i izvodljiva projektna
rjeenja; organizirati i prezentirati tehniko izvjee integriranog postupka raunalnog
projektiranja.
1.3.Osnovne tematske 1. Konstrukcije, tipovi i vrste: 1D elementi, 2D elementi, 3D elementi. Uslovi kompatibilnosti
jedinice: i ravnotee u diskretnim takama. Konani elementi.
2. Stepeni slobode. Kondenzacija stepena slobode (SDOF sustav, 2D konstrukcije).
3. vorovi: koordinate i stepeni slobode. Generiranje. Mrea, Master-Slave veza. Razliite
vrste elemenata (frame, shell, plate, Solid, Nllink).
4. Zadavanje optereenja (koncentrirane sile, kontinuirano optereenje, dinamika
optereenja, spektri, funkcije optereenja).
5. Statiki i dinamiki prorauni. P- delta analiza. Kombinacije optereenja.
6. Proraun. Interpretacija rezultata.
7. Metoda konanih elemenata. MKE tehnologija u modeliranju graevinskih konstrukcija.
8. Principi rjeavanja problema primjenom odgovarajueg MKE softvera.
9. Principi razvoja i koritenja CASA (Computer Aided Structural Analysis) softvera.
10. Mogunosti modeliranja graevinskih konstrukcija koritenjem AxisVM softvera.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B., Deba, I., Dujmovi, D.: Modeliranje konstrukcija prema EUROCODE
3, IGH, Zagreb, 1994.
2. Jovi V.: Uvod u inenjersko numeriko modeliranje, Aquarius Engineering, Split,
1993.
3. Kovaevi, D.: MKE modeliranje u analizi konstrukcija,Graevinska
143
knjiga,Beograd,2006.
4. Mihanovi A., Marovi P. i Dvornik J.: Nelinearni prorauni armirano betonskih
konstrukcija, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb, 1993.
5. Wilson, E.L.: Three dimensional static and dynamic finite element analysis and
design of structures, University Berleley, California, USA., pgs 413, 2000.
1. ***Prirunici raspoloivih programa (SAP, Robot, Tower, Pronel....)
2. ***Upute za programske pakete NEMETSCHEK, FEAT, ASPHALATHOS, EMRC-NISA
144

ifra predmeta: 04.188-M Naziv predmeta: DRVENE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjima neophodnim za projektovanje, izvoenje i odravanje uobiajenih

konstrukcija od drveta i proizvoda na bazi drveta.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata za rjeavanje konkretnih problema iz svakodnevne graevinske
prakse u oblasti drvenih konstrukcija.
1.3.Osnovne tematske 1. Drvo kao materijal graevinskih konstrukcija.
jedinice: 2. Svojstva drveta - fizika, mehanika, tenika. Djelovanja, dozvoljeni naponi i granina
stanja (nosivosti i upotrebljivosti).
3. Odnos drvo-poar. Spojna sredstva.
4. Proraun nosivosti i stabilnosti drvenih elemenata prema aktuelnim propisima. Tesarske
veze.
5. Veze i nastavci sa spojnim sredstvima kod konstrukcija od monolitnog drveta.
6. Krovne drvene konstrukcije u zgradarstvu - klasini drveni krovovi i reetkaste
konstrukcije. Konstrukcije od drveta i ploa na bazi drveta.
7. Lamelirano lepljeno drvo (LLD) - proizvodnja, osnove prorauna pravih i zakrivljenih
elemenata konstantne i promenljive visine preseka.
8. Veze, nastavci, oslonci i leita kod konstrukcija od LLD.
9. Prostorna stabilnost objekata sa noseom konstrukcijom od monolitnog i/ili LL drveta.
10. Montaa, zatita i odravanje objekata od drveta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Gojkovi, M., Stoji, D.: Drvene konstrukcije, Graevinski fakultet & Grosknjiga, Beograd,
1996.
2. Gojkovi, M., Stevanovi, B. i dr.: Drvene konstrukcije - zbirka zadataka i izvodi iz
propisa, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009.
3. Ili, S.: Klasini drveni krovovi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
4. Lonari D.: Drvene konstrukcije 1, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2007.
1. Bjelanovi, A; Raji, V: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb, 2005. (II izdanje 2007.)
2. Magerle, M.: Svojstva drva, IGH, Zagreb, 1996.
145
3. agar, Z.: Drvene konstrukcije I i III, Pretei, Zagreb, 2003

4. agar, Z.: Drveni mostovi, Pretei d.o.o, Zagreb, 2002./03.
5. ***Evrokod 5 - proraun drvenih konstrukcija, Evrokod 5 - DEO 1-1: Opta pravila i
pravila za zgrade, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009.
146

ifra predmeta: 04.189-M Naziv predmeta: METALNI MOSTOVI
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja u oblasti konstrukcija elinih mostova.

1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata za analizu, proraun, dimenzioniranje i konstruktivno oblikovanje
metalnih mostova.
1.3.Osnovne tematske 1. Dispozicija i konstruktivno oblikovanje mostova.
jedinice: 2. eljezniki mostovi - elementi dispozicije i slobodni profili.
3. Drumski mostovi - osnovni elementi projektovanja.
4. Optereenje mostova.
5. Proraun i konstruktivno oblikovanje podunih i poprenih nosaa i ukruenja.
6. Tipovi kolovoza i njihov proraun.
7. Spregnute i ortotropne kolovozne ploe.
8. Savremeni mostovski sistemi - zaveani, spregnuti i cijevni.
9. Privremeni montani, elini i aluminijumski mostovi. Instalacioni mostovi.
10. Oprema mostova - leita, dilatacije, ograde, osvetljenje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B., Pero B. i drugi: elini i spregnuti mostovi, IA projektiranje, Zagreb, 2005.
2. Buevac, D., Stipani, B: Metalni mostovi, Graevinska knjiga, Beograd, 2007.
3. Horvati, D.; avor, Z.: Metalni mostovi, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, HDGK,
Zagreb, 1998.
4. Radi, J.: Uvod u mostarstvo, Hrvatska sveuilina naklada, Jadring, Zagreb, 2009.
5. Radi, J.; Mandi, A.; Pu, G.: Konstruiranje mostova, Hrvatska sveuilina naklada,
Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Jadring, Zagreb, 2005.
6. Stipani B., Buevac D.: elini mostovi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
1. Androi; Dujmovi; Deba: Metalne konstrukcije 1, IGH, Zagreb, 1994.
2. Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Mas media, Zagreb, 2003.
Jadring, Zagreb, 2005.
4. Radi, J.: Masivni mostovi, Hrvatska sveuilina naklada, Andris, Zagreb, 2007.
5. Tonkovi, K.: Mostovi, Liber, Zagreb, 1981.
147

ifra predmeta: 04.190-M Naziv predmeta: BETONSKI MOSTOVI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju, izvoenju i odravanju betonskih

propusta i mostova.
1.1.Ishod uenja: Poznavanje sistema konstrukcija propusta i mostova i njihovih svojstava u cilju optimalne
primjene pri njihovom projektovanju, graenju, odravanju i upravljanju.
1.3.Osnovne tematske 1. Principi projektovanja mostova. Izbor trase i poloaja mosta.
jedinice: 2. Klasifikacije i podjele mostova (pjeaki, drumski, eljezniki, vijadukti, akvadukti).
3. Saobraajna optereenja i djelovanja na mostove. Oblici i elementi kolovozne
konstrukcije i poprenih presjeka pojedinih tipova mostova. Rasponske konstrukcije i
njihova svojstva, donji i gornji stroj i oprema mosta.
4. Ploasti i cjevasti propusti. Ploasti mostovi (optereenja, proraun i detalji).
5. Proraun i konstruisanje grednih drumskih i eljeznikih mostova (proste grede,
gerberovi nosai, kontinualni nosai, rotiljne i okvirne konstrukcije, reetkasti nosai).
6. Proraun i konstruisanje lunih mostova (kolovozna konstrukcija, lukovi, stubovi).
7. Visei mostovi i mostovi sa kosim kablovima (kolovozna konstrukcija, sistemi kablova i
lanani sistemi, piloni, ankerni blokovi). Pjeaki mostovi, vijadukti i akvadukti.
8. Leita mostova (betonska, elina, neoprenska). Krajnji i srednji stubovi mostova
(oblikovanje stubova, temelji, proraun, izvoenje).
9. Tradicionalni i savremeni postupci graenja grednih i lunih mostova (primjena skela i
oplata, lansirnih reetki, konzolni postupci gradnje, itd.). Integralni mostovi.
10. Odravanje i upravljanje mostovima i propustima.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Radi, J.: Mostovi, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
2. Tonkovi, K.: Mostovi, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
3. Trojanovi, M.: Betonski mostovi I, Graevinska knjiga, Beograd, 1965.
4. Trojanovi, M.: Betonski mostovi II, Graevinska knjiga, Beograd, 1965.
5. Trojanovi, M.: Betonski mostovi III, Graevinska knjiga, Beograd, 1972.
1. Grupa autora: EN 1990:2002 Evrokod 0 Osnove prorauna konstrukcija, Graevinski
fakultet Univerziteta u Beogradu 2006.
2. Grupa autora: EVROKOD 2 Proraun betonskih konstrukcija-deo 2: Betonski mostovi,
148
Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1997.

3. Grupa autora: EVROKOD 1 Osnove prorauna i dejstva na konstrukcije, Graevinski
fakultet Univerziteta u Beogradu,1997.
4. Grupa autora: EVROKOD 8 Projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija-deo 2:
Mostovi, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1998.
149

ifra predmeta: 04.191-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE DEPONIJA
u praksi.
1.1.Ishod uenja: Studenti stjeu znanja o sistemima zatite ivotne sredine, odrivoj proizvodnji, sa
elementima eko-dizajniranja proizvoda i minimizacije otpada, odnosno minimizacije upotrebe
opasnih materija.
1.3.Osnovne tematske 1. Specifinosti upravljanja otpadom u zemljama u razvoju i stanje upravljanja otpadom u
jedinice: svijetu.
2. Izbor lokacije za deponiju, matematiki modeli vrednovanja faktora za izbor lokacije za
deponiju.
3. Projektovanje dna elija deponija. Operacije na deponiji. Zatvaranje deponije.
4. Prikupljanje i tretman otpadnih voda.
5. Biohemijski procesi nastanka deponijskog gasa. Sakupljanje i tretman deponijskog
gasa. Izgradnja postrojenja za sagorijevanje deonijskog gasa.
6. Napredni sistemi za tretman otpada. Kompostiranje. Anerobna digestija. Sagorijevanje
otpada.
7. MFA kao alat za utvrivanje tokova materijala od sirovine do otpada.
8. Metode minimizacije stvaranja otpada u proizvodnim procesima.
9. Eko-dizajniranje i studije sluaja projektovanja i planiranja.
10. Metode minimizacije koritenja opasnih materija (hemikalija) u proizvodnim procesima i
studije sluaja projektovanja i planiranja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jahi, M.: Urbani sistemi i upravljanje vrstim otpadom, Tehniki fakultet Biha, 2005.
2. Jahi, M.: Sanitarne deponije, Tehniki fakultet Biha, 2006.
3. Milanovi, Z.: Deponij Trajno odlaganje otpada, ZGO, Zagreb, 1992.
4. Wilson, D.G. Handbook of Solid Waste Menagemet. Van Nostrand, New York, 1977.
5. ***Zakon o zatiti okolia
1. Botkin, D.B.and Keller, E.A. ENVIRONMENTAL SCIENCE, John Wiley and Sons, New
York, 2003.
2. rnjar, M.: Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Sveuilit au Rijeci i
150
GLOSA, Rijeka, 2002.

3. rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, GLOSA, Rijeka, 2009.
4. La Grega, M., Buckingham, P., Evans, J.: ERM, Hazardous Waste Management,
McGraw Hill, New York, 2001.
5. Liu, D.H.F. & Liptak, B.G. Environmental Engineers Handbook, Boca Raton: CRC Press
LLC, Florida, USA, 1999.
151

ifra predmeta: 04.192-M Naziv predmeta: MALE HIDROCENTRALE
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje teorijskih i praktinih znanja iz podruja koritenja vodnih snaga i osnova
dimenzioniranja hidroelektrana i njihovih elemenata
1.1.Ishod uenja: Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi objasniti osnovna znanja o raspoloivoj
energiji i snazi vode, razlikovati osnovne tipove HE i objasniti osnovne principe njihovog rada,
izraditi rjeenja koritenja vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i procijeniti njihov
utjecaj na okoli.
1.3.Osnovne tematske 1. Energija i snaga vode u prirodi . Osnovni principi koritenja vodnih snaga.
jedinice: 2. Potrebe na snazi i energiji uloga vodnih snaga.
3. Osnovni tipovi hidroelektrana (HE).
4. Istrani radovi sa stajalita izgradnje HE. Hidroenergetski prorauni i analize vodnih tokova.
5. Proraun snage i energije pri promijenjivim padovima i protocima.
6. Gospodarska svojstva HE. Utjecaj HE na okoli, veliina i izbor veliine izgradnje.
7. Nisko, srednje i visoko-tlane HE.
8. Glavne grupe graevina HE.
9. Ulazni ureaji. Vodne turbine - osnovna svojstva i podruja primjene. Ostala oprema HE.
10. Koritenje i odravanje HE. Primjeri izvedenih HE.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. orevi, B.: Korienje vodnih snaga - Objekti hidroelektrana, Nauna knjiga i GF Beograd,
1989.
2. Stoji, P.: Hidroenergetika energetsko iskoritavanje vodnih snaga, Graevinski fakultet
sveuilita u Splitu,1995.
3. ugaj, M.: Posebne analize u hidrotehnici, Zagreb, Graevinski institut, 1981.
1. onlagi, M.: Obnovljivi izvori energije Studija o obnovljivim izvorima energije, Centar za
ekologiju i energiju, Tuzla, 2010.
2. Mosonyi, E.: Water Power Development, High-head Power Plants, Volumme two B,
Akademia Kiado, Budapest, 1991.
3. Vie autora: Civil Engineering Guidelines for Planning and Designing Hydroelectric
Developements, Vol. 1-3, New York, American Society of Civil Engineers,1989.
4. ***Pravilnik za mikro-postrojenja obnovljivih izvora energije F BiH
5. ***Zakonska regulativa obnovljivih izvora u Federaciji Bosne i Hercegovine
152

ifra predmeta: 04.193-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE FINANSIJAMA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa tokovima, karakteristikama i modelima finansiranja investicionih projekata,

savladavanje osnova praenja, izvjetavanja i kontrole realizacije projekata finansiranih od
strane meunarodnih finansijskih institucija.
1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali znanjem i vjetinama o upravljanju finansijama.
1.3.Osnovne tematske 1. Uvod u tokove finansiranja - izvori i struktura kapitala. Kontrola finansijskih tokova u
jedinice: graevinarstvu.
2. Finansijski menadment investicionog projekta. Finansijski procesi investicionog projekta.
3. Finansijski menadment - strategijska perspektiva.
4. Analiza i procjena finansijskog rizika.
5. Finansijska opravdanost projekta donoenje odluke o finansiranju.
6. Finansiranje investicionih projekata od strane komercijalnih banaka.
7. Finansiranje investicionih projekata od strane razvojnih banaka.
8. Programi spoljne pomoi meunarodnih organizacija i institucija.
9. Realizacija projekata finansiranih od strane meunarodnih institucija.
10. Zakonska regulativa koja se odnosi na finansije u graevinarstvu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. ulo, K.: Ekonomika investicijskih projekata, Graevinski fakultet, Osijek, 2010.
2. irovi, G.; Lukovi, O. : Finansijsko poslovanje i investicije u graevinarstvu, VGGS,
Beograd, 2004.
3. Maleevi, E.: Ekonomika graevinarstva i osnovi menadmena, GF, Subotica, 1999.
4. Maleevi, E., Maleevi, .: Upravljanje investicijama, GF, Subotica, 2003.
5. Veselica, V: Financijski sustav u ekonomiji, Inenjerski biro, Zagreb,1995.
1. Ceki Z .: Internacionalno graevinarstvo, GK, Beograd, 2005.
2. Lackovi, Z.: Financije u graditeljstvu, Graevinski fakultet Osijek, 2009.
3. Medani, B. i dr.: Neki aspekti financiranja i financijskog odluivanja u
graevinarstvu,Graevinski fakultet, Osijek, 2005.
4. Sullivan G., Wicks, E., Luxhoj T.: Engineering economy, Qinghua University Press, 2003.
153

ifra predmeta: 04.194-M Naziv predmeta: STRATEGIJE GRAEVINSKIH PREDUZEA
1.CILJ PREDMETA: Osposobiti budue ininjere za postavljanje strategije u graevinskim preduzeima.
1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali znanjem i vjetinama o strategiji graevinskih preduzea.
1.3.Osnovne tematske 1. Definicija strategije. Misija, vizija i ciljevi preduzea.
jedinice: 2. Poslovno okruenje graevinskih preduzea. Faktori djelovanja na graevinska preduzea.
3. Poslovna etika. Analiza okoline graevinskih preduzea.
4. SWOT analiza. Stakeholder analiza.
5. Organizacija graevinskih preduzea.
6. Formuliranje strategije.
7. Korporacijske strategije.
8. Portfolio analiza.
9. Generike strategije. Funkcijske strategije.
10. Marketinka strategije.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Kari, M.: Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002.
2. Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2009.
3. Medani, B.: Management u graevinarstvu, Graevinski fakultet, Osijek, Zagreb, Split i Rijeka
1997.
1. Arnat,G., Quast, D., Westphal, K: Kalkulation van Bauleistungen, Bremen, 1976.
2. Douglas, E.: Managerial Economics -Analysis and Strategy, Prentice Hall Inc., Englewood
Cliffs, Third Edition, 1987.
3. Hillebrandt, P.;Cannon 1.: The Modern Construction Firm, The Macmillan Press, London,
1990.
4. Kaplan, R. S.; Norton, D. P.: The Balanced Scorecard measures that drive performance,
Harvard Business Review (1992), 134-47.
5. Lackovi, Z.: Malo poduzee u uvjetima tranzicije, Veleuiliste u Poegi, 2000. Lavender, S.:
Management for the Construction Industry, Longman and The Chartered Institute of Building,
Eseex, England, 1996.
6. Leschke, H.: Rechnungswesen im Planungsunternehmen, Ein Leitfaden fur beratende
Ingenieure und Architekten, Deutscher Consulting Verlag, Essen, 1981.
7. Medani, B.: Poslovanje graevinskog poduzea, Graevinski fakultet, Osijek, 1993.
154

ifra predmeta: 04.136-M Naziv predmeta: STUDIJSKA ISTRAIVANJA IZ OBLASTI MAGISTARSKOG RADA
Status: obavezni Broj sati sedmino: Ukupno broj sati: 90
1.CILJ PREDMETA: Cilj studijskog istraivakog rada je priprema studenta za izradu zavrnog diplomskog rada
kroz izradu seminarskog rada (eseja) na temu iz izabrane ue oblasti graevine iz koje
student treba da radi diplomski rad. Cilj ove aktivnosti studenta je sagledavanje stanja u
izabranoj uoj oblasti i definisanje konkretnog sadraja diplomskog rada.
1.1.Ishod uenja: Uraen seminarski rad (esej) na temu iz izabrane ue oblasti graevina iz koje student treba
da radi diplomski rad i precizno formulisana tema (prijava) diplomskog rada.
Osposobljavanje studenta za samostalno koritenje literature, identifikaciju problema i
ponuenih reenja.
1.2.Predmeti koji su Svi predmeti prema Nastavnom planu i programu studijskog programa.
1.3.Osnovne tematske Student izrauje seminarski rad (esej) na izabranu temu koji sadri pregled literature iz
jedinice: izabrane oblasti, identifikaciju problema koji se rjeava, opis metoda za rjeavanje problema,
zakljuke i prijedlog sadraja diplomskog rada. U zavisnosti od teme, dio studijskog
istraivakog rada moe se obaviti na terenu i/ili u laboratoriji.
2.1.Nain izvoenja Samostalan rad studenta na izradi seminarskog rada (eseja) uz konsultacije sa izabranim
nastave: nastavnikom (mentorom za diplomski rad). Mentor daje uputstva studentu, upuuje ga na
odreenu literaturu i usmjerava ga u cilju izrade kvalitetnog eseja i diplomskog rada. Pored
konsultacija sa mentorom, student moe obavljati konsultacije i sa drugim nastavnicima ili
strunjacima iz drugih institucija i preduzea koje se bave problematikom iz oblasti teme
rada. Po potrebi, mogu se sprovesti terenska ili laboratorijska istraivanja. Zavreni esej
student predaje nastavniku na pregledanje i ocjenu. Po uspjenom zavretku ovog predmeta
student prijavljuje diplomski rad sa predloenom temom.
2.2.Broj sati optereenja 1. Konsultacije sa mentorom 90 (3,33)
studenta: 2. Samostalan rad 126 (4,67)
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: 1. Predmetni projekat 0--40%
2. Seminarski rad 0-15%
3. Usmeni dio ispita 0-45%
Naune i strune monografije, udbenika literatura, nauni i struni asopisi, zbornici
radova sa konferencija itd.
-
155

ifra predmeta: 04.075-M Naziv predmeta: DIPLOMSKI/MAGISTARSKI RAD
1.CILJ PREDMETA: Uspjeno savladan ispit iz diplomskog/magistarskog rada je dokaz da je student tokom studija
osposobljen samostalno analizirati, istraivati, rijeiti i prezentirati rjeenje sloenog graevinskog
problema.
1.1.Ishod uenja: Diplomski/magistarski rad koji predstavlja izradu idejnog projekta iz oblasti studijskog programa ili
nauni rad u kome se koriste prethodna i stjeu nova znanja iz oblasti studijskog programa i
primjenjuju na rjeavanje konkretnih inenjerskih problema.
1.2.Predmeti koji su Svi predmeti predvieni Nastavnim planom i programom studijskog programa.
1.3.Osnovne tematske Diplomski/magistarski rad student moe izraditi na praktinu ili teoretsku temu vezanu za
jedinice: graditeljsku djelatnost i sadrajno blisku postojeim kolegijima. Student temu zavrnog rada bira, a
povjerenstvo za dodjelu zavrnog rada odobrava tokom III semestra, a najkasnije do poetka IV
semestra tekue akademske godine. Dio rada na diplomskom radu student moe obaviti kao
praktini dio.
Diplomski/magistarski rad se moe temeljiti na:
Izradi raunalnog modela graevinske konstrukcije ili objekta; Numerikom modeliranju
materijala i procesa u materijalima; Analizi sloenijeg mehanikog problema koji zahtijeva
dodatnu teoretsku obradu i prezentacija analitikog ili numerikog postupka rjeavanja
Statikoj i dinamikoj analizi (proraunu) konstrukcija u betonu, metalu i drvetu; Analizi i izradi
projekata, studije ili dijela studije prometnog sustava ili dijela tog sustava;Prometnoj analizi i
projektnom rjeenju prometnice i/ili raskrija sa svim elementima;Analizi projektnih rjeenja
hidrotehnikih graevina i sustava
Izradi studija vezanih za gospodarenje vodama; Analizi projektnih rjeenja geotehnikih
objekata; Projektiranju i analizi projekata vezanih za urbana podruja (prometni projekti,
prostorno-planske studije, vodoprivredni objekti u urbanom podruju): drugim temama
vezanih za projektiranje, analiziranje i izvoenje sloenijih graevinskih objekata i sustava
U izradi diplomskog/magistarskog rada student aktivno sarauje sa nastavnikom - mentorom, u
pravilu je to nastavnik kolegija sadaj kojeg je vezan za odabranu temu. Na izradi zavrnog rada
moe sudjelovati i nastavnik-komentor ukoliko sadraj rada to zahtijeva.
2.1.Nain izvoenja Student samostalno priprema diplomski rad uz konsultacije sa mentorom. Zavren rad student
nastave: predaje studentskoj slubi, a potom pristupa odbrani rada pred komisijom od tri nastavnika koju
odreuje Nastavno-nauno vijee.
2.2.Broj sati optereenja 1. Konsultacije s mentorom 90 (3,33)
studenta: 2. Konsultacije dodatne literature 20 (0,74)
3. Istraivanje izvora 25 (0,93)
4. Samostalan rad na temi 200 (7,41)
5. Analiza primjera iz prakse 16 (0,59)
6. Pisanje rada 26 (0,96)
7. Prezentacija i odbrana rada 1 (0,04)
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: Odbrana diplomskog/magistarskog rada. est 6/E
sedam 7/D
osam 8/C
devet 9/B
deset 10/A
Naune i strune monografije, udbenika literatura, nauni i struni asopisi, zbornici radova sa
konferencija itd.
Dopunska literatura: -
156
5.4.2.SILABUSI PREDMETA STUDIJSKOG PROGRAMA GRAEVINA II CIKLUS STUDIJA

DIPLOMSKI / MAGISTARSKI STUDIJ (JEDNOGODINJI STUDIJ ZA STUDENTE KOJI SE UPISUJU
NA II CIKLUS STUDIJA SA 240 ECTS KREDITA) (4+1)
ifra predmeta: 04.079b-M Naziv predmeta: ZIDANE KONSTRUKCIJE 2
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju, izvoenju i odravanju zidanih konstrukcija
objekata razliite namjene.
1.1.Ishod uenja: Poznavanje materijala i elemenata za zidanje i njihovih svojstava u cilju optimalne primjene u
proraunu, modeliranju i analizi konstrukcija da bi se projektovali zidani objekti razliite namjene.
1.3.Osnovne tematske 1. Pregled i razvoj zidanih konstrukcija i tehnika regulativa. Materijali za zidane konstrukcije:
jedinice: elementi za zidanje, malter, beton, elik za armiranje i prethodno naprezanje. Primjena zemlje,
kamena, opeke i blokova kod graenja zidanih objekata.
2. Tipovi zidanih konstrukcijskih elemenata: nosei i nenosei (pregradni) zidovi, zidovi sa ili bez
armiranobetonskih serklaa, armirani i nearmirani zidovi, prethodno napregnuti zidovi, stubovi i
dr. Fiziko-mehanike i reoloke karakteristike nearmiranih zidova.
3. Konceptualno projektovanje zidanih objekata. Konstrukcijski sistemi zidanih zgrada.
4. Proraun zidanih konstrukcija na utjecaje od vertikalnih i horizontalnih optereenja.
5. Seizmika analiza i aseizmiko projektovanje zidanih objekata.
6. Proraun zidova i stubova prema dozvoljenim naponima i prema graninoj nosivosti.
7. Fasadni zidovi zgrada. Podrumski zidovi zgrada.
8. Detalji zidanih konstrukcijskih elemenata i njihova obrada.
9. Izvoenje i kontrola kvaliteta radova i materijala za zidanje. Zidane konstrukcije lukova, svodova
i kupola.
10. Primjena kod crkvenih objekata. Primjena kod ininjerskih objekata, propusta i mostova.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Gojkovi M.: Kamene konstrukcije, Izdavako-informativni centar studenata, Beograd, 1976.
2. Muravljov M., Stevanovi B.: Zidane i drvene konstrukcije zgrada, Graevinski fakultet
Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1999.
1. Grupa autora: Evrokod EC6 Proraun zidanih konstrukcija Deo 1-1: Opta pravila za armirane i
nearmirane zidove, Graevinski fakultet, Beograd, 1997.
2. Grupa autora: Eurocode 6: Design of masonry structures-Part 1-1:Common rules for reinforced
and unreinforced mas. struct., European Commite for Standardization, CEN, 2004.
157

ifra predmeta: 04.156b-M Naziv predmeta: METALNE KONSTRUKCIJE
9. Leita.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Markulk, D.: Posebna poglavlja elinih konstrukcija, Graevinski fakultet Osijek, 2010.
Osijek, 2008
Projektiranje
158

ifra predmeta: 04.188b-M Naziv predmeta: DRVENE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjima neophodnim za projektovanje, izvoenje i odravanje uobiajenih
konstrukcija od drveta i proizvoda na bazi drveta.
1.2.Ishod uenja: Osposobljenost studenata za rjeavanje konkretnih problema iz svakodnevne graevinske prakse u
oblasti drvenih konstrukcija.
1.4.Osnovne tematske 1. Drvo kao materijal graevinskih konstrukcija.
jedinice: 2. Svojstva drveta - fizika, mehanika, tenika. Djelovanja, dozvoljeni naponi i granina stanja
(nosivosti i upotrebljivosti).
3. Odnos drvo-poar. Spojna sredstva.
4. Proraun nosivosti i stabilnosti drvenih elemenata prema aktuelnim propisima. Tesarske veze.
5. Veze i nastavci sa spojnim sredstvima kod konstrukcija od monolitnog drveta.
6. Krovne drvene konstrukcije u zgradarstvu - klasini drveni krovovi i reetkaste konstrukcije.
Konstrukcije od drveta i ploa na bazi drveta.
7. Lamelirano ljepljeno drvo (LLD) - proizvodnja, osnove prorauna pravih i zakrivljenih elemenata
konstantne i promjenljive visine presjeka.
8. Veze, nastavci, oslonci i leita kod konstrukcija od LLD.
9. Prostorna stabilnost objekata sa noseom konstrukcijom od monolitnog i/ili LL drveta.
10. Montaa, zatita i odravanje objekata od drveta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Gojkovi, M., Stoji, D.: Drvene konstrukcije, Graevinski fakultet & Grosknjiga, Beograd, 1996.
2. Gojkovi, M., Stevanovi, B. i dr.: Drvene konstrukcije - zbirka zadataka i izvodi iz propisa,
Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009.
3. Ili, S.: Klasini drveni krovovi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
4. Lonari D.: Drvene konstrukcije 1, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
1. Bjelanovi, A; Raji, V: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb, 2005. (II izdanje 2007.)
2. Magerle, M.: Svojstva drva, IGH, Zagreb, 1996.
3. agar, Z.: Drvene konstrukcije I i III, Pretei, Zagreb, 2003
4. agar, Z.: Drveni mostovi, Pretei d.o.o, Zagreb, 2002./03.
5. ***Evrokod 5 - proraun drvenih konstrukcija, Evrokod 5 - DEO 1-1: Opta pravila i pravila za
zgrade, Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009.
159

ifra predmeta: 04.155b-M Naziv predmeta: BETONSKE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju armiranobetonskih elemenata i

konstrukcija visokogradnje, njihovom izvoenju i odravanju.
1.2.Ishod uenja: Poznavanje armiranobetonskih elemenata i njihovih svojstava u cilju optimalne primjene
prilikom projektovanja (prorauna, modeliranja i analize) armiranobetonskih konstrukcija
razliitih objekata visokogradnje.
1.4.Osnovne tematske 1. Koncept i osnove projektovanja armiranobetonskih konstrukcija (svojstva armiranog
jedinice: betona, proraunski modeli, metode odreivanja statikih utjecaja, agresivnost sredine,
pouzdanost konstrukcija, principi oblikovanja elemenata, obezbjeenje zajednikog
rada betona i elika, teorijski rasponi, oslonci, dilatacione razdjelnice, teorija graninih
stanja).
2. Linijski armiranobetonski elementi (gredni nosai, stubovi, okviri, reetkasti nosai, luni
nosai, kombinovani linijski nosai, kruni prstenasti nosai, kratki elementi).
3. Pune armiranobetonske ploe (ploe koje optereenje prenose u jednom pravcu, ploe
koje optereenje prenose u dva pravca, peurkaste tavanice, krune i prstenaste ploe,
ploe nepravilnog oblika osnove, otvori u ploama, analiza punih ploa primjenom
teorije plastinosti).
4. Meuspratne konstrukcije (monolitne rebraste i kasetirane tavanice, polumontane
tavanice, montane tavanine konstrukcije) i armiranobetonska stepenita.
5. Zidni nosai.
6. Plitki temelji (temelji samci, temeljne trake, temeljne grede, temeljni rotilji, temeljne
ploe).
7. Industrijske armiranobetonske hale (elementi, dispozicije, analiza i prenos optereenja,
statiki sistemi i utjecaji, projektovanje elemenata, specifinosti).
8. Viespratne armiranobetonske zgrade (klasifikacije, dejstva, proraun i raspodjela
statikih utjecaja, efekti vitkosti, aseizmiko projektovanje).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Grupa autora: Prirunik za primenu Pravilnika za beton i armirani beton BAB87, Tom 1 i
Tom 2, Graevinski fakultet Beograd, 2002.
2. Radosavljevi, ., Baji, D.: Armirani beton 3, Elementi armiranobetonskih konstrukcija,
160

3. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga Zagreb, 1988.
4. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, Odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb, 1990.
5. Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993.
1. Petrovi, B.: Odabrana poglavlja iz zemljotresnog inenjerstva, II izdanje, Graevinska
2. *** EN 1992 , EN 1998
161

ifra predmeta: 04.172b-M Naziv predmeta: ISPITIVANJE I TRAJNOST KONSTRUKCIJA
probnim optereenjem i trajnosti u cilju poznavanja realnog ponaanja konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za eksperimentalnu analizu graevinskih konstrucija probnim optereenjem i
1.3.Osnovne tematske 1. Zasnovanost ispitivanja konstrukcija probnim optereenjem. Modeliranje realnog
jedinice: ponaanja konstrukcija. Metodologija ispitivanja konstrukcija i objekata probnim
optereenjem. Registrovanje deformacija na konstrukcijama i objektima.
2. Mjerenje pomjeranja na konstrukcijama i objektima. Odreivanje dinamikih parametara.
Kompenziranje utjecaja temperature. Odreivanje sila u kablovima za prednaprezanje.
3. Sheme probnog optereenja. Modeliranje konstrukcija na osnovu ponaanja pod
probnim optereenjem. Tehnika regulativa pri ispitivanju.
5. Savremeni pristup trajnosti graevina. Projektiranje trajnosti. Primjeri oteenja
konstrukcija.
6. Utjecaj projektiranja na trajnost. Utjecaj izvoenja na trajnost. Utjecaj odravanja na
trajnost. Gospodarenje graevinama. Ostali utjecaji na trajnost konstrukcija.
Dijagnostika stanja i monitoring konstrukcija.
7. Trajnost konstrukcija i granina stanja. Ostvarenje trajnosti betonskih konstrukcija.
Ostvarenje trajnosti zidanih konstrukcija. Ostvarenje trajnosti drvenih konstrukcija.
Ostvarenje trajnosti elinih konstrukcija.
8. Neuspjesi, nesree i katastrofe. Upravljanje rizicima.
9. Privremene i pomone graevine. Metodologija obnove.
10. Estetski, ekoloki i etiki aspekti trajnosti. Odriva gradnja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2006.
2. Radi, J.: Trajnost konstrukcija I, Hrvatska sveuilina naklada, Jadring, Graevinski
162
1. Anii, D.: Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek,

2002.
2. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada,
Graevinski fakultet, Andris, Zagreb, 2006.
3. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Sanacije, Hrvatska sveuilina naklada,
Graevinski fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008.
163

ifra predmeta: 04.187b-M Naziv predmeta: MODELIRANJE KONSTRUKCIJA
1.CILJ PREDMETA: Pregled temeljne teorijske podloge u podruju analize konstrukcija za razumijevanje
aproksimacije programa i ocjenu rezultata pojedinih analiza i primjena na svim dijelovima ovog
procesa: dispozicija, modeliranje, analiza, dimenzioniranje, detalji, nacrti, trokovi.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama da moe definirati idejnu projektnu konstrukcijsku shemu
modela konstrukcije s naznaenim nainima prijenosa optereenja te pretpostavljenim
razmjerima, rasporedom konstrukcijskih elemenata i pripadajuim poprenim presjecima;
generirati reprezentativni konstrukcijski analitiki numeriki model pomou dostupnih analitikih
programa; interpretirati rezultate konstrukcijske analize.
1.3.Osnovne tematske 1. Konstrukcije, tipovi i vrste: 1D elementi, 2D elementi, 3D elementi. Uvjeti kompatibilnosti i
jedinice: ravnotee u diskretnim takama. Konani elementi.
2. Stepeni slobode. Kondenzacija stepena slobode (SDOF sustav, 2D konstrukcije).
3. vorovi: koordinate i stepeni slobode. Generiranje. Mrea, Master-Slave veza. Razliite vrste
elemenata (frame, shell, plate, Solid, Nllink).
4. Zadavanje optereenja (koncentrirane sile, kontinuirano optereenje, dinamika optereenja,
spektri, funkcije optereenja).
5. Statiki i dinamiki prorauni. P- delta analiza. Kombinacije optereenja.
6. Proraun. Interpretacija rezultata.
7. Metoda konanih elemenata. MKE tehnologija u modeliranju graevinskih konstrukcija.
8. Principi rjeavanja problema primjenom odgovarajueg MKE softvera.
9. Principi razvoja i koritenja CASA (Computer Aided Structural Analysis) softvera.
10. Mogunosti modeliranja graevinskih konstrukcija koritenjem AxisVM softvera.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B., Deba, I., Dujmovi, D.: Modeliranje konstrukcija prema EUROCODE 3, IGH,
Zagreb, 1994.
2. Jovi V., Uvod u inenjersko numeriko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, 1993.
3. Kovaevi, D.: MKE modeliranje u analizi konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 2006.
4. Mihanovi A., Marovi P. i Dvornik J.: Nelinearni prorauni armirano betonskih konstrukcija,
Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb, 1993.
1. ***Prirunici raspoloivih programa (SAP, Robot, Tower, Pronel....)
2. ***Upute za programske pakete NEMETSCHEK, FEAT, ASPHALATHOS, EMRC-NISA,..
164

ifra predmeta: 04.169b-M Naziv predmeta: STABILNOST I DINAMIKA KONSTRUKCIJA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja iz oblasti stabilnosti i dinamike konstrukcija.

1.2.Ishod uenja: Osposobljenost za modeliranje i analizu geometrijski nelinearnog ponaanja konstrukcija i
Geometrijska, statika i materijalna nelinearnost.
jedinice: 2.
Teorija I i II reda. Pojam stabilnosti.
3.
Bifurkaciona teorija. Linearizovana teorija II reda.
4.
Ojlerovi sluajevi izvijanja. Duina izvijanja. Diferencijalna jednaina savijanja tapa.
5.
Procjena parametara stabilnosti tapa. Stabilnost tapnih sistema. Metoda deformacija.
6.
Modeliranje nelinearnog ponaanja konstrukcija. Metoda konanih elemenata.
7.
Dinamiko dejstvo optereenja.
8.
Dinamiki model konstrukcije.
9.
Diferencijalna jednaina kretanja sistema sa jednim ili vie stepeni slobode. Slobodne i
prinudne vibracije sistema sa jednim stepenom slobode bez i sa priguenjem. Slobodne
i prinudne vibracije bez priguenja sistema sa vie stepeni slobode.
10. Djelovanje zemljotresa i odziv konstrukcija. Metode analize konstrukcija za seizmika
djelovanja. Principi aseizmikog projektovanja objekata visokogradnje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Lazarevi, D.: Dinamika konstrukcija s uvodom u potresno ininjerstvo, GF, Zagreb,
2012.
3. Mihanovi, A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet, Split, 1995.
4. Rankovi, S.: Stabilnost konstrukcija, Nauna knjiga, Beograd, 1993.
1. Androi, B. i sur. , I.: Inenjerstvo pouzdanosti, IA Projektiranje, Zagreb, 2003.
2. Androi, B i sur.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje, Zagreb, 2004.
3. Chopra, A.: Dynamics of Structures, Theory and Application to Earthquake Engineering,
3rd Edition, Prentice Hall, New Jersey, 2007.
4. auevi, M.: Dinamika konstrukcija, diskretni sustavi, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
5. Ditlevsen, O.; Madsen, H. O.: Structural Reliability Methods, Wiley, New York, 1996.
6. Kovaevi, D.: MKE modeliranje u analizi konstrukcija, Graev.knjiga, Beograd, 2006.
165

ifra predmeta: 04.218-M Naziv predmeta: SAVREMENI KONSTRUKTIVNI SISTEMI
Status: izborni Broj sati sedmino: 2+1+1 Ukupno broj sati:
30P+15V+15S
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje studenata sa novim oblicima i sustavima savremenih nosivih

konstrukcija. Posebni oblici nosivih sustava iz metala, drva i kompozitnih materijala.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem iz oblasti savremenih konstruktivnih sistema.
1.3.Osnovne tematske 1. Konstruktivni sistemi viespratnih skeleta i okvirnih cijevi u ovisnosti o visini
jedinice: objekata. Mehaniko ponaanje pojedinih sistema reetkastih okvira.
2. Analiza izvedenih primjera: J. Hancock Center, Sears Tower Chicago, Seagram
Build i Twin Towers, New York, Lloyds Bank u Londonu, Honkong - Shanghai
Bank i dr.
3. Geometrija, fleksibilnost, montae elinih i spregnutih konstrukcija velikih
raspona za sportske, industrijske i poslovne objekte, eljeznike terminale i zrane
luke.
4. Analiza prijenosnih konstrukcijskih sustava kod prostornih reetkastih tropojasnih
lunih nabora. Analiza prijenosa optereenja kod poduprtih skeletnih sistema.
5. Analiza ovjeenih sustava na glavnu lunu, prijenosnu konstrukciju i analiza
uzdunih prijenosnih konstrukcija kod poprenih ravninskih okvirnih nosaa i
lukova.
6. Osnovni konstruktivni oblici sa mehanikim obiljejima na djelovanja vjetra i
potresa i prostorna globalna stabilnost.
7. Ovjeene konstrukcije viespratnih objekata s reetkastom konstrukcijom i
okvirnom cijevi.
8. Mehaniko ponaanje vlanih konstrukcija kao laganih ljuski od kabelskih mrea i
ovjeene konstrukcije sa analizom ukupne stabilnosti.
9. Analiza sustava mreastih kupola i mreastih lameliranih ljuski, karakteristini
oblici i mehaniko ponaanje sa izvedenim primjerima.
10. Analiza primjera nosivih konstrukcija iz kompozitnih materijala (elik-beton, drvo-
beton, PTFE membrane). Analize nosivih sustava projektiranih konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Berger, H.: Light Structures, Structures of Light, The Art and Engineering of Tensile
Architecture, Birkhuser, Basel, 2002.
166
2. Engel, H.: Tragsysteme, Auflage, Achen, 2007.

3. Fairweather, V.: Expressing Structure, Birkhuser, Basel, 2004.
4. Schock, H.: Soft Shells, Design and Technology of Tensile Architecture,
Birkhuser, Basel, 2002.
1. Herzog, T., Natterer, J., Schweitzer, R., Volz, M., Winter, W.: Timber Construction
Manual, Birkhuser, Basel, 2004.
2. Ruske, W.: Timber Construction for Trade, Industry, Birkhuser, Basel, 2004.
3. Schulitz, H., Sobek, W., Haberma, K.: Steel Construction, Birkhuser, Basel, 2000.
4. Sulyok-Selimbegovi, M.: eline konstrukcije u arhitekturi, Golden marketing i
Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2008.
167

ifra predmeta: 04.216-M Naziv predmeta: ENERGETSKA EFIKASNOST ZGRADA
1.CILJ PREDMETA: Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa konceptom energetske efikasnosti (EE) zgrada.
Nastavne sadraje ine arhitektonski i termotehniki aspekti EE: nisko-temperaturske zgrade,
pasivna kua, odreivanje energetske efikasnosti objekta proces grijanja i proces hlaenja,
principi certifikovanja zgrada u smislu energetske efikasnosti, software.
1.1.Ishod uenja:
1.3.Osnovne tematske 1. Uvodno predavanje: pojmovi, ciljevi, aktuelni status discipline u svijetu i kod nas.
jedinice: 2. Energetska efikasnost zgrada. Osnovni pojmovi i principi.
3. Energetski gubici i dobici zgrade.
4. Niskotemperaturske zgrade. Principi.
5. Pasivna kua. Principi.
6. Odreivanje energetske efikasnosti objekta proces grijanja.
7. Algoritam izraunavanja energetske efikasnosti objekta proces hlaenja.
8. Evropske direktive i domaa zakonska regulativa.
9. Princip certifikacije zgrada u smislu energetske efikasnosti.
10. Software primjena.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Flp, L.; Koki, .; Itoka Otkovi, I.; Krsti, H.; Magyar, Z.; pani, M.: Istraivanje
zrakonepropusnosti prostorija u zgradama sa stajalita potronje energije i toplinskog
komfora, Znanstvena publikacija Projekta HUHR/1001/2.1.3/0009, Osijek, 2013.
2. Popovi-Jovanovi, M.: Zdravo stanovanje, Arhitektonika, Arhitektonski fakultet Univerziteta
u Beogradu, Beograd, 1991.
3. UNDP, Prirucnik za energetsko certificiranje zgrada 2 DIO, Zagreb, 2012.
1. Bartfi, I., Halsz, G.: Energetika uredskih zgrada u kontekstu graevinskih i strojarskih
sustava, Building Energetics, HUHR/1001/2.2.1/0009, 2012.
2. Koki, .: Pasivni solarni energetski sustavi u ruralnim kuama regije, Building Energetics,
HUHR/1001/2.2.1/0009, 2012.
3. Magyar, Z.: Kvaliteta ambijenta u interijeru i EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima
zgrada), Building Energetics, HUHR/1001/2.2.1/0009, 2012.
4. Szab, M.: Niskoenergetske zgrade i trokovno optimalne razine u energetici zgrada,
Building Energetics, HUHR/1001/2.2.1/0009, 2012.
168

ifra predmeta: 04.217-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE INSTALACIJA U ZGRADAMA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama iz oblasti projektiranja instalacija u zgradama.

1.1.Ishod uenja: Student je sposoban koristiti se glavnim i izvedbenim projektima pojedinih instalacija u fazi
projektiranja i graenja, te moe izraditi glavni projekat instalacije vodovoda i kanalizacije.
1.3.Osnovne tematske 1. Opskrba i mogui izvori sanitarne pitke vode; procjena potronje. Sheme vodoopskrbe;
jedinice: funkcija, materijali i izvedba pojedinih elemenata i sklopova; mjerenje potronje vode.
2. Individualni i centralni sustavi pripreme tople vode; vrste energenata; solarna energija u
pripremi tople vode. Osnovne sheme, veliine ureaja i elemenata.
3. Protupoarna zatita zgrada vodom; osnovne sheme, funkcija, materijali i izvedba pojedinih
elemenata i sklopova. Automatski sustavi protivpoarne zatite plinom FM 200; vatrodojava;
protuprovalni i nadzorni sustavi.
4. Zakonska regulativa; vanjska i unutranja hidrantska mrea; automatski sprinkler sustavi;
gaenje plinovima i pjenom.
5. Vrste otpadnih voda i sustavi kanalizacije; sheme; funkcija, materijali i izvedba pojedinih
elemenata i sklopova.
6. Sanitarni predmeti i ureaji: ergonomski upotrebni prostori; prefabricirani elementi; sanitarne
blok stijene i kabine.
7. Vrste ureaja za proiavanje otpadnih voda; odvajai masti, ulja i benzina; sabirne i
septike jame; biodisk.
8. Dimenzioniranje instalacije kanalizacije; metoda ekvivalentnih faktora (DIN1986); raunska
metoda prema Kteru.
9. Vrste i namjena plina; sheme plinske instalacije; funkcija, materijali i izvedba pojedinih
elemenata i sklopova.
10. Vrste troila, uvjeti ugradnje; vrste i dimenzioniranje plinskih dimnjaka. Zakonska regulativa;
dimenzioniranje plinskih instalacija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Marget, J.: Kanalizacija naselja, Split, 2009.
3. Rode, V.: Elektrine instalacije (1. i 2. dio), Elektrostrojarska kola, Varadin, 2007.
4. ivak, M.: Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Zagreb, 1998.
5. Tuar, B.: Kuna kanalizacija, Graevinski fakultet, Zagreb, 2001.
169
1. Blagojevi, B.: Vodovod i kanalizacija, Tehnika knjiga Beograd, 2002.
2. Tuar, B.: Isputanje i proiavanje otpadne vode, Croatiaknjiga, Zagreb, 2004.
3. Tadi, D.: Kune instalacije, BGZ, Beograd, 1963.
4. Strelec i suradnici: Plinarski prirunik, Energetika marketing, Zagreb, 2001.
170

ifra predmeta: 04.211-M Naziv predmeta: STRATEGIJE I METODE U PROJEKTIRANJU
1.CILJ PREDMETA: U okviru predmeta studentima e biti predstavljene teorijske i metodoloke postavke
istraivanja i pravaca u arhitekturi i urbanizmu u periodu druge polovine 20. stoljea i
poetkom 21. stoljea, sa posebnim naglaskom na meuzavisnost arhitektonskih/urbanistikih
teorija i ideja i drutvenog konteksta u kojem nastaju. Nove tendencije u savremenoj
graditeljskoj praksi bie analizirane sa ciljem razumijevanja kompleksnih veza izmeu
arhitektonskih/urbanistikih teorija i koncepcija, prakse i drutvenog konteksta, kako bi studenti
bili osposobljeni za usvajanje adekvatnih konceptualnih i projektantskih principa.
1.1.Ishod uenja: Ispunjavanjem obaveza na predmetu studenti se osposobljavaju za razvijanje metodolokog
pristupa i analitikog miljenja koje e im omoguiti da, u stratekom i projektantskom smislu,
razviju ideje i koncepte i adekvatno ih primijene u procesu arhitektonskog/urbanistikog
projektovanja.
1.3.Osnovne tematske 1. Savremene teorije i koncepti u arhitektonskom i urbanistikom projektovanju.
jedinice: 2. Primjena metoda i tehnika u procesu analize arhitektonskog/urbanistikog projekta. Studije
sluaja.
3. Arhitektonski/urbanistiki konkursi kao metod u istraivanju i uspostavljanju novih strategija
i koncepcija razvoja savremenih gradova.
4. Upotreba savremenih tehnologija u projektovanju.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jacobs, J.: Smrt i ivot velikih amerikih gradova, Meditteran publishing, Novi Sad, 2011.
2. Koolhaas, R.: Delirious New York: A Retroactive Manifesto for Manhattan, Monacelli Press,
New York, 1994.
3. Rosi, A.: Arhitektura grada, Graevinska knjiga, Beograd, 1996.
4. Rowe, K, Koetter, F.: Collage City, The MIT Press, Cambrige, 1978.
1. Alexander, C.: Notes on the Synthesis of Form, Harvard University Press, Cambridge,
1964.
2. Eisenman, P.: The Formal Basis of Modern Architecture, Lars Muller Publishers, 2006.
3. Leach, N.: Rethinking Architecture, Taylor & Francis, London, 1997.
4. Soja, E W.: Postmetropolis: critical studies of Cities and Regions, Blackwell, 2000.
171

ifra predmeta: 04.173b-M Naziv predmeta: POSEBNI PROBLEMI BETONSKIH I METALNIH KONSTRUKCIJA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem iz oblasti statike krutog tijela i spojenih sustava, poznavanje ponaanja
betonskih i metalnih konstrukcija, te dimenzioniranje elinih i betonskih konstrukcijskih
elemenata i prikljuaka.
1.1.Ishod uenja: Student je stekao znanje i vjetine za rjeavanje posebnih problema betonskih i metalnih
konstrukcija, te sposobnost primjene znanja o ponaanju elika i betona kao materijala i utjecaja
tog ponaanja na otpornost spregnutih konstrukcijskih elemenata.
1.3.Osnovne tematske 1. Vanjska djelovanja na konstrukciju. Proces degradacije materijala.
jedinice: 2. Korelacija strukture i svojstava materijala.
3. Mehanizmi transportnih procesa.
4. Mehanizmi korozijskih procesa.
5. Matematiko modeliranje transportnih i korozijskih procesa, procesa degradacije materijala.
6. Ekspertni sustavi, fuzzy setovi, neuronske mree u modeliranju trajnosti materijala.
7. Utjecaj defekata materijala na svojstva materijala i konstrukcije.
8. Sustavi zatite konstrukcije od vanjskih djelovanja. Projektiranje zatite konstrukcija.
9. Trajnost i upotrebljivost konstrukcija.
10. Probabilistiki i deterministiki pristup proraunu upotrebnog vijeka konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje, Zagreb, 2003.
2. Deba: Spregnute konstrukcije elika i bet na predavanja, www.grad.hr/metali
3. Horvati: Spregnute k n trukcije elik-beton, Masmedia, Zagreb, 2003.
Zagreb, 1982.
1. Johnson: Composite Structures of Steel and Concrete, Blackwell Publishing, Oxford, 3rd
Edition, 2004.
2. Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije Sanacije, Hrvatska sveuilina naklada,
Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008.
3. Smith, B. V., Communication Structures,Thomas Telford, 2007.
4. Turmbauwerke, BetonKalender 2006 Teil 1, Ernst & Sohn, 3-517.
5. ***Norme za betonske konstrukcije niza EN 1992.
172

ifra predmeta: 04.170b-M Naziv predmeta: ZEMLJOTRESNO ININJERSTVO
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja neophodnih za aseizmiko projektovanje graevinskih objekata.

1.1.Ishod uenja: Osposobljenost za proraun utjecaja u konstrukciji usljed djelovanja zemljotresa i
projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija u graevinskoj praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Openito o zemljotresima: uzroci nastanka i vrste zemljotresa, seizmiki talasi,
jedinice: karakteristike zemljotresnog kretanja tla, registrovanje zemljotresa, intenzitet seizmikog
djelovanja i seizmike skale.
2. Analiza ponaanja konstrukcija na djelovanje zemljotresa: prinudne priguene vibracije
modela usljed dinamikog pomjeranja osnove, metoda spektra odgovora, modalna
analiza.
3. Projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija: osnovni ciljevi i zahtjevi seizmike zatite,
metodologija projektovanja, mjere za smanjenje seizmikog rizika.
4. Projektovanje prema aktuelnim propisima: projektni zahtjevi i kriterijumi za zgrade,
mostove, potporne konstrukcije i druge ininjerske objekte.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Anii, D., Fajfar, P., Petrovi B., Savitz-Nosan, A.: Zemljotresno inenjerstvo
visokogradnja, Graevinska knjiga, Beograd, 1990.
3. auevi, M.: Dinamika konstrukcija, Sveuilini udbenik, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4. auevi, M.: Potresno inenjerstvo, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
5. Chopra, A. K.: Dynamics of structures, Theory and applications to earthquake
engineering, Prentice Hall, Engle Wood Cliffs, New Jersey, 1995.
6. Chopra, A. K.: Dynamics of structures a primer, Eartquake engineering research institute,
New Yersey, 1985.
7. Clough, R. W., Penzien, J.: Dynamics of Structures, McGraw-Hill, New York, 1993.
8. Mihanovi, A.: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, 1995.
9. Petrovi, B.: Odabrana poglavlja iz zemljotresnog graevinarstva, Graevinska knjiga,
Beograd, 1989.
173

ifra predmeta: 04.138b-M Naziv predmeta: PROSTORNA I GRADITELJSKA EKONOMIJA I ODRIVO GRAENJE
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje studenata sa osnovama prostorne graditeljske ekonomije.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem iz osnova ekonomije, urbane i graditeljske ekonomije.
1.3.Osnovne tematske 1. Pojam i sutina prostora i ekonomije. Resursi. Proizvodnja, raspodjela, razmjena, potronja,
jedinice: reprodukcija, proizvodni faktori, profit.
2. Roba, novac. Trite, ponuda, tranja, nesavrenost trita. Renta, pojavni oblici, posebno
poloajna renta, pravo na rentu, instrumenti zahvatanja.
3. Javni sektor, javne finansije, budet, porezi. Eksterne ekonomije.
4. Menadment: analiza i ocjena pojave, problemi, ciljevi, vizija-koncept, strategija, politike,
organizacija, budet, finansije, izbor ljudi, rukovoenje, kontrola, korekcije.
5. Urbanizacija, urbanizam, faze. Komponente urbanizacije, funkcije, demografija, zemljite,
infrastruktura, suprastruktura. Alokacija zemljita i urbano planiranje.
6. Urboekonomska morfologija, grad i zone grada, centar, urboekonomsko zrno, parcela, kua,
blok, ulica, trg, slobodan prostor, park, zelenilo, mobilijar. Urbani menadment.
7. Investicije: u osnovna i obrtna sredstva, izvor finansiranja, tehnika struktura.
8. Ekonomika projektnog i graevinskog preduzea: pojam, oblici, tehniki sektor, marketing,
finansije, knjigovodstveno raunovodstveni poslovi, trokovi.
9. Ekonomske kalkulacije u graevinarstvu: pojam, vrste, kapaciteti, obim izgradnje i trokovi,
fiksni, varijabilni, kalkulacije transporta, mehanizacije-lizing, sirovine, prihodi, rashodi, dobiti.
10. Rezime studije opravdanosti: sutina, opis projekta, analiza trita, konkurentna ponuda,
platena tranja, analiza makro, mezo i mikro lokacije, trokovi zemljita, komunalija,
graenja, eksploatacije, ukupni trokovi, analiza dobiti, cost-benefit analiza, vreme vraanja
sredstava, neto sadanja vrednost, interna stopa rentabiliteta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Mihaljevi, G.: Ekonomija i grad, Arhitektonski fakultet, Beograd,1992.
2. Mihaljevi, G.: Ekonomija i kua, Arhitektonski fakultet, Beograd,1992.
3. Vuini, D.: Finansijski menadment, Udruenje menadera Srbije, Beograd, 1996.
4. Vujoevi, M.: Novije promene u teoriji i praksi planiranja na Zapadu, IAUS, Beograd, 2002.
1. Begovi, B.: Ekonomika urbanistikog planiranja, Cesmekon, Beograd, 1995.
2. Milievi, G.: Urbana ekonomika, Ekonomski fakultet, Beograd, 1995.
3. Janji, M.: Odrivi razvoj ljudskih naselja, Juginus, Beograd, 1997.
174

ifra predmeta: 04.151b-M Naziv predmeta: SAVREMENE TEHNIKE I METODE ORGANIZACIJE GRAENJA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa savremenim tehnologijama u arhitekturi koje se mogu primijeniti u projektovanju i
realizaciji objekata, sa aspekta primjene razliitih materijala i konstruktivnih sistema, uz integraciju
sistema za utedu i proizvodnju energije.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama iz oblasti savremenih tehnologija koje se mogu primijeniti u
projektovanju i realizaciji objekata.
1.3.Osnovne tematske 1. Faktori tehnolokog razvoja. Utjecaj tehnologija na savremene koncepte arhitektonskog
jedinice: projektovanja.
2. Dematerijalizacija kao fenomen u savremenoj arhitekturi materijalizacije arhitektonskih objekata.
3. Tipologija staklenih konstruktivnih fasada i krovova. Arhitektonski aspekt konstruktivnih
elemenata od stakla. Staklene konstrukcije geometrijski kompleksnih formi.
4. Primjena drveta i proizvoda od drveta u savremenoj arhitekturi.
5. Tehnike zatite od sunca kao elementi oblikovanja zgrada.
6. Savremeno projektovanje u skladu sa IFC standardima.
7. Savremeni koncepti konstruiranja slobodne forme.
8. Tehnologije izvoenja dubokog fundiranja.
9. Rekonstrukcija objekata historijskog nasljea.
10. Upravljanje savremenim tehnologijama graenja. Odravanje objekata.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
4. Grupa autora: Savremene tehnologije graenja, Privredni pregled, Beograd, 1982.
5. Holgate, A.: The Art of Structural Engineering, Edition Axel Menges, Studgart, 1997.
6. Staib, G., Dorrhofer, A., Rosenthal, M.: Components and systems, Birkhauser, Basel, 2008.
1. Buar, G.: Tehnologija i organizacija graenja, Graevinski fakultet, Sarajevo, 1987.
2. Buar, G.: Normativi i cijene u graditeljstvu, Graevinski fakultet u Rijeci, 2003.
3. Hadi, R. : Organizacija i tehnologija graenja. 1, Ureenje prostora, Univerzitetska knjiga
Mostar, 1998.
4. Klepac, J.: Organizacija graenja i ureenje gradilita, FGZ, Zagreb, 1982.
175

ifra predmeta: 04.159b-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE I ODRAVANJE CESTA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama za projektiranje i razliite tehnoloke postupke gradnje cesta.
jedinice: 2. Metodologija projektiranja cesta. Horizontalno i vertikalno voenje linije i popreni presjeci.
10. Analiza trase.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Dragevi, V.; Korlaet, .: Osnove projektiranja cesta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2003.
5. ***Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju
ispunjavati s aspekta sigurnosti prometa ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06).
2. Lorenc, H.: Projektovanje i trasiranje puteva i autoputeva, IRO graevinska knjiga, Beograd,
1980.
3. Lorenz, H.: Trassierung und Gestaltung von Strassen und Autobahnen, Bauverlag GMBH,
Wiesbaden und Berlin, 1970.
Countries, Organization for Economic Co-operation and Development, Paris, 1995
176

ifra predmeta: 04.176b-M Naziv predmeta: PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE GRADSKIH SAOBRAAJNICA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje neophodnih znanja iz oblasti projektiranja gradskih saobraajnica.

1.1.Ishod uenja: Student je stekao neophodna znanja za izradu projektne dokumentacije iz oblasti gradskih
saobraajnica.
1.3.Osnovne tematske 1. Razvoj grada i saobraaja. Struktura gradskog saobraaja. Utjecaj savremene motorizacije na
jedinice: grad. Gradski saobraajni sistemi. Javni gradski prevoz.
2. Programski i projektni uslovi: saobraajno optereenje, propusna mo i nivo usluge,
mjerodavna vozila.
3. Projektni elementi saobraajnica primarne mree: izbor i dimenzionisanje poprenog profila.
4. Projektni elementi situacionog i nivelacionog plana.
5. Osnovne postavke povrinskih raskrsnica. Raskrsnice sa presjecanjem saobraajnih struja.
Raskrsnice sa krunim tokom saobraaja.
6. Lokalna gradska putna mrea, umirenje saobraaja. Parkiralita.
7. Pratea oprema: oivienja i poploavanja saobraajnih povrina, odvodnjavanje.
8. Komunalne instalacije. Signalizacija. Denivelisane raskrsnice.
9. Osnove metodologije planiranja i projektovanja saobraajnica u gradovima.
10. Zakonska i tehnika regulativa za projektovanje saobraajnica u gradovima.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1993.
2. Boievi, I., Legac, I.: Cestovne prometnice, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u
Zagrebu, 2001.
3. Dragevi, V.; Korlaet, .: Osnove projektiranja cesta, Zagreb, 2003.
4. Maletin, M.: Planiranje i projektovanje saobraajnica u gradovima, Graevinski fakultet,
Beograd, 2005.
1. Babi, B.: Projektiranje kolnikih konstrukcija, Zagreb, 1984.
2. Korlaet, .: Uvod u projektiranje i graenje cesta, Zagreb, 1994.
3. Korte, J. V.: Osnove projektiranja gradskog i meugradskog putnog saobraaja, Graevinska
177

ifra predmeta: 04.177b-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE PUTNOM MREOM
1.2.Ishod uenja: Student je kompetentan da u strunom radu koristi steena znanja.
1.4.Osnovne tematske 1. Predmet i ciljevi sistema upravljanja putevima, osnovne postavke.
jedinice: 2. Struktura sistema, funkcije, nivoi analiza.
3. Putna mrea, vozila, radovi na putevima, saobraajno optereenje, ambijentalni uslovi,
ekonomski pokazatelji.
4. Informacioni sistem kao osnova upravljakog sistema - baza podataka o putevima,
mostovima i saobraaju, metode i ureaji za akviziciju podataka.
5. Definisanje stanja putne mree sa posebnim osvrtom na oteenja i njihov razvoj.
6. Prognoze i modeli za predvianje promjene stanja kolovoza.
7. Radovi odravanja i njihovi efekti, alternativne strategije odravanja.
8. Model Svjetske banke HDM-4 za razvoj i upravljanje putnom mreom.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
2. Maletin, M.: Gradske saobraajnice, Graevinski fakultet, Beograd, 1996.
3. Radojkovi, Z.: Sistemi upravljanja kolovozima, Graevinska knjiga, Beograd, 1998.
4. Uzelac, .: Baze podataka o putevima, mostovima i saobraaju u okviru integrisanog,
informacionog sistema o putnoj mrei, Savez graevinskih inenjera i tehniara Jugoslavije,
Beograd, 1998.
1. Korte, J. V.: Osnove projektiranja gradskog I meugradskog putnog saobraaja, Graevinska
2. McShane, W. R.; Roess, R. P.: Traffic Engineering, Prentice-Hall, Inc. Englewood Cliffs, New
Jersey, 1990.
4. Pignataro, L. J.: Traffic Engineering, Theory and Practise, Prentice-Hall, Inc. Englewood
5. ***Suvremeni promet, asopis Hrvatskog znanstvenog drutva za promet
6. ***Tehniar - Graevinski prirunik 5 - Poglavlja: 1. Putevi, 2.Gradske saobraajnice;
178

ifra predmeta: 04.174b-M Naziv predmeta: TUNELI

1.2.Ishod uenja: Steena znanja se koriste u ininjerskoj praksi.
Openito o tunelima. Primarni naponi u terenu i naponsko stanje u zoni tunela.
jedinice: 2.
Geotehnike klasifikacije stijenskih masa i kategorizacije iskopa za tunele.
3.
Osnovni graevinsko-tehniki elementi za projektovanje tunela i ostalih podzemnih graevina.
4.
Karakteristike trase tunela (osovina i niveleta) elementi poprenog profila (slobodni profil,
svijetli profil, tunelske obloge eljeznikih i putnih tunela).
5. Proraun podzemnih graevina (ininjersko-geoloki model, geotehniki model, proraunski
model).
6. Prorauni i dimenzionisanje primarnih i sekundarnih obloga podzemnih graevina.
7. Tradicionalne i savremene metode graenja tunela.
8. Tehnologija graenja tunela. Utjecaj podzemnih iskopa na okolinu. Mjerenja u fazi izgradnje i
eksploatacije podzemnih konstrukcija.
9. Osnovni postupci geotehnikih melioracija terena (injektiranje, dreniranje, sidrenje).
10. Zatita podzemnih objekata od vode i vlage.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jovanovi, P.: Izrada podzemnih prostorija velikog profila, GK, Beograd, 1984.
2. Langof, Z.: Podzemni objekti, Graevinski fakultet, Sarajevo, 2000.
3. Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, p.780, 1979.
4. Popovi, B.: Tuneli, GK, Beograd, 1990.
1. Bowles, J.E.: Foundation analysis and design, Mc. Graw Hill, New York, 1986.
2. Vasi, M.: Geotehniko klasifikovanje stenskih masa za podzemne objekte, FTN, Novi Sad,
2007.
3. Tomlinson, M. J.: Foundation Design & Construction, Longman Scientific & Technical, Harlow,
1995.
4. Coduto, D.: Foundation Design - Principles and Practices, Prentice Hall, New York, 1994.
5. Naval Facilities Engineering Command: Foundation, Design Manual 7.01, Alexandria, VI, 1986.
179

ifra predmeta: 04.175b-M Naziv predmeta: ELJEZNICE 2
1.CILJ PREDMETA: Savladavanje osnovnih principa i metoda za planiranje i projektovanje eljeznica, eljeznikih
stanica i osnova eljeznikih vorova. Svaki student dobija individualno osmiljeni zadatak koji
se sastoji u izradi jednog varijantnog rjeenja trase eljeznike pruge za konvencionalni
saobraaj na nivou generalnog plana, kao i zadatak-projekat koji sadri elemente konstrukcije
skretnica, konstrukcije matinjaka, projekat meustanice i konstrukcije ulaznih grla rasporedne,
ranirne ili putnike stanice.
1.2.Ishod uenja: Sposobnost za primjenu steenih znanja, kako u praksi, tako i u daljem strunom usavravanju.
Elementi plana i profila. Standardni popreni profil.
jedinice: 2.
Pojam trase i principi trasiranja. Poloaj slubenih mjesta na trasi.
3.
Elementi i poloaj slubenih mjesta u situacionom planu i uzdunom profilu.
4.
Geometrijska i dinamika analiza trasa.
5.
Metodologija i tehnologija projektovanja novih pruga.
6.
Specifinosti planiranja i projektovanja pruga za velike brzine.
7.
Klasifikacija stanica. Projektni elementi stanica.
8.
Osnovni principi za projektovanje svih vrsta eljeznikih stanica i formiranje koncepta
rjeenja eljeznikih vorova.
9. Metode za dimenzioniranje osnovnih kapaciteta eljeznikih stanica.
10. Vrednovanje varijantnih rjeenja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Marui, D.: Projektiranje i graenje eljeznikih pruga, Graevinski fakultet, Split, 1994.
2. Mikuli, J., Stipeti, A.: eljeznike prune graevine, Institut graevinarstva Hrvatske
Zagreb, Zagreb, 1999.
3. Miloevi, B.: eljeznike stanice i vorovi, Saobraajni fakultet, Beograd, 1980.
4. Prister, G., Pollak, B.: eljeznice - gornji ustroj i specijalne eljeznice, Fakultet graevinskih
znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1988.
1. Bonnett, C. F.: Practical Railway Engineering, Imperial College Press, London, 2005.
2. Esveld, C.: Modern Railway Track, MRT-Productions, Zaltbommel, Netherlands, 2001.
3. Janji, S.: eleznike stanice, Graevinski fakultet, Beograd, 1983.
4. Ferrarini, A.: Railway Stations, Electa, Milano, 2005.
180

ifra predmeta: 04.189b-M Naziv predmeta: METALNI MOSTOVI
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja u oblasti konstrukcija elinih mostova.

1.2.Ishod uenja: Osposobljenost studenata za analizu, proraun, dimenzioniranje i konstruktivno oblikovanje
metalnih mostova.
1.4.Osnovne tematske 1. Dispozicija i konstruktivno oblikovanje mostova.
jedinice: 2. eljezniki mostovi - elementi dispozicije i slobodni profili.
3. Drumski mostovi - osnovni elementi projektovanja.
4. Optereenje mostova.
5. Proraun i konstruktivno oblikovanje podunih i poprenih nosaa i ukruenja.
6. Tipovi cesta i njihov proraun.
7. Spregnute i ortotropne cestovne ploe.
8. Savremeni mostovski sistemi - zavjeani, spregnuti i cijevni.
9. Privremeni montani, elini i aluminijumski mostovi. Instalacioni mostovi.
10. Oprema mostova - leita, dilatacije, ograde, osvjetljenje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Androi, B., Pero B. i drugi: elini i spregnuti mostovi, IA projektiranje, Zagreb, 2005.
2. Buevac, D., Stipani, B: Metalni mostovi, Graevinska knjiga, Beograd, 2007.
3. Horvati, D.; avor, Z.: Metalni mostovi, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, HDGK, Zagreb,
1998.
4. Radi, J.: Uvod u mostarstvo, Hrvatska sveuilina naklada, Jadring, Zagreb, 2009.
Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Jadring, Zagreb, 2005.
6. Stipani B., Buevac D.: elini mostovi, Graevinska knjiga, Beograd, 1989.
1. Androi, Dujmovi, Deba: Metalne konstrukcije 1, IGH, Zagreb, 1994.
2. Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Mas media, Zagreb, 2003.
Jadring, Zagreb, 2005.
4. Radi, J.: Masivni mostovi, Hrvatska sveuilina naklada, Andris, Zagreb, 2007.
181

ifra predmeta: 04.190b-M Naziv predmeta: BETONSKI MOSTOVI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za rad na projektovanju, izvoenju i odravanju betonskih propusta i
mostova.
1.2.Ishod uenja: Poznavanje sistema konstrukcija propusta i mostova i njihovih svojstava u cilju optimalne
primjene pri njihovom projektovanju, graenju, odravanju i upravljanju.
1.4.Osnovne tematske 1. Principi projektovanja mostova. Izbor trase i poloaja mosta.
jedinice: 2. Klasifikacije i podjele mostova (pjeaki, drumski, eljezniki, vijadukti, akvadukti).
3. Saobraajna optereenja i djelovanja na mostove. Oblici i elementi cestovne konstrukcije i
poprenih presjeka pojedinih tipova mostova. Rasponske konstrukcije i njihova svojstva.
4. Ploasti i cjevasti propusti. Ploasti mostovi (optereenja, proraun i detalji).
5. Proraun i konstruisanje grednih drumskih i eljeznikih mostova (proste grede, gerberovi
nosai, kontinualni nosai, rotiljne i okvirne konstrukcije, reetkasti nosai).
6. Proraun i konstruisanje lunih mostova (cestovna konstrukcija, lukovi, stubovi).
7. Visei mostovi i mostovi sa kosim kablovima (cestovna konstrukcija, sistemi kablova i
lanani sistemi, piloni, ankerni blokovi). Pjeaki mostovi, vijadukti i akvadukti.
8. Leita mostova (betonska, elina, neoprenska). Krajnji i srednji stubovi mostova
(oblikovanje stubova, temelji, proraun, izvoenje).
9. Tradicionalni i savremeni postupci graenja grednih i lunih mostova (primjena skela i
oplata, lansirnih reetki, konzolni postupci gradnje itd.). Integralni mostovi.
10. Odravanje i upravljanje mostova i propusta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Radi, J.: Mostovi, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
2. Tonkovi, K.: Mostovi, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
3. Trojanovi, M.: Betonski mostovi I, Graevinska knjiga, Beograd, 1965.
4. Trojanovi, M.: Betonski mostovi II, Graevinska knjiga, Beograd, 1965.
1. Grupa autora: EN 1990:2002 Evrokod 0 Osnove prorauna konstrukcija, Graevinski
fakultet Univerziteta u Beogradu 2006.
2. Grupa autora: EVROKOD 2 Proraun betonskih konstrukcija-deo 2: Betonski mostovi,
Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1997.
3. Grupa autora: EVROKOD 1 Osnove prorauna i dejstva na konstrukcije, Graevinski fakultet
Univerziteta u Beogradu,1997.
182

ifra predmeta: 04.161b-M Naziv predmeta: VORITA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama iz oblasti projektiranja i izvedbe vorita.

1.1.Ishod uenja: Od studenta se oekuje da bude u stanju odrediti optimalnu lokaciju te tip i oblik vorita izvan
razine s obzirom na veliinu i raspodjelu saobraajnog optereenja, uvjete terena, znaaj ceste,
analizirati mogua varijantna rjeenja te odabrati primjerene elemente silazno-ulaznih rampi s
obzirom na kriterije sigurnosti koenja, preglednosti, uvjetima promjene poprenog nagiba,
projektirati sve elemente horizontalnog i vertikalnog toka trase do razine idejnog projekta uz
potpuno razumijevanje uvjeta izbora elemenata.
1.3.Osnovne tematske 1. Vrste saobraajnih tokova i konfliktne radnje na voritima. Duljine preplitanja. Uplitanje.
jedinice: Isplitanje. Saobraaj u voritima. Vrste i tipovi vorita.
2. Elementi vorita izvan razine. Silazno-ulazne rampe. Terminali, dionice. Izbor rampi s obzirom
na ugao krianja i raspodjelu saobraajnog optereenja i s obzirom na terenske uvjete.
3. Geometrijsko oblikovanje prolaznih kolnika te vrhova i trasa silazno ulaznih rampi. Granini
tlocrtni i visinski elementi u zoni vorita.
4. Popreni presjeci prolaznih kolnika i rampi. Trasiranje u podruju vorita. Prometna
signalizacija u voritima. Oblikovanje i udaljenosti susjednih uvoza i izvoza.
5. Propusna mo vorita (dionica, terminala, rampi).
6. Klasifikacija vorita izvan razine. Kriteriji za izbor tipa vorita.
7. Hijerarhijska klasifikacija cesta koje se kriaju.
8. Odnos koliine prometa i propusne moi.
9. Sigurnost. Terenski uvjeti.
10. Utjecaj na okoli.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Klemeni, A.: Oblikovanje cestovnih vorita izvan razine, monografija, Graevinski institut,
Zagreb, 1982.
2. Korlaet, .: vorita, skripta, Graevinski fakultet, Zagreb, 1995.
3. ***A Policy on geometric design of Highways and streets, AASHTO 2001.
183
1. Klemeni, A.: Oblikovanje cestovnih vorita, Graevinski institut Zagreb,

Zagreb, 1982.
2. ***Highway capacity manual 2000, Transportation research board.
3. ***Smjernice za projektiranje, graenje, odravanje i nadzor na cestama, Sarajevo/Banja
Luka, 2005.
184

ifra predmeta: 04.162-M Naziv predmeta: AERODROMI
1.CILJ PREDMETA: Student ovladava znanjem o vrstama areodroma, planiranju, projektiranju, graenju i
odravanju.
1.1.Ishod uenja: Student je sposoban opisati vrste aerodroma te ih planirati, projektirati, graditi i odravati.
Sustav zranog saobraaja.
jedinice: 2.
Podjele, klasifikacije i definicije areodroma.
3.
Osnovni elementi i njihove karakteristike.
4.
Oznaavanje aerodroma i njihovih povrina. Ograniavanje prepreka u podruju
aerodroma.
5. Oznaavanje prepreka. Pristup aerodromu.
6. Optereenje kolnikih povrina.
7. Klasificiranje letjelica, aviona i kolnika.
8. Projektiranje i dimenzioniranje kolnikih konstrukcija.
9. Graenje, odravanje i rekonstrukcija kolnika.
10. Posjeta aerodromu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Fejzi, E.: Civilni aerodromi i aerodromski putniki terminali, Arhitektonski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
3. Horvat, Z.: Aerodromi I, Fakultet graevinskih znanosti Zagreb, 1990.
4. Pavlin, S.: Aerodromi I, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2002.
5. Prager, A.: Aerodromi I - izmjene i dopune, Graevinski fakultet Zagreb, 1991.
1. Dempsey, P.S.: Airport Planning and Development Handbook, McGraw-Hill, New York,
2000.
2. Horanyeff, R.: Planning and Design of Airports, University of California, Berkeley, 1975.
3. ***Aerodromes, Annex 14 to the Convention on International Civil Aviation, ICAO, 1999.
4. ***Airport Pavement Design and Evaluation, Federal Aviation Administration, 1995.
185

ifra predmeta: 04.152b-M Naziv predmeta: RIJENA HIDROTEHNIKA
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanjem znanjem i vjetinama iz oblasti rijene hidrotehnike.

1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata za samostalnu izradu studija ureenja vodotoka i projektovanje
regulacionih graevina.
1.3.Osnovne tematske 1. Geomorfoloke karakteristike prirodnih vodotoka.
jedinice:
2. Osnove rijene hidraulike.
3. Porijeklo i fizika svojstva nanosa: pokretanje nanosa, vueni i suspendirani nanos.
4. Deformacije rijenih korita.
5. Izbor kriterija, osnovnih elemenata i koncepta ureenja vodotoka.
6. Zahtjevi okvirne direktive o vodama.
7. Radovi na ureenju vodotoka: materijali, konstruktivni elementi, biotehniki radovi,
stabilizacija korita, nasipi.
8. Veze izmeu hidrologije i ekologije vodotoka.
9. Obnova i revitalizacija prirodnih vodotoka: metode i praksa.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Barbali, Z.: Rijena hidrotehnika regulacija rijeka, Graevinski fakultet, Sarajevo,
1989.
2. Jovanovi, M.B.: Regulacija reka, rena hidraulika i morfologija, Graevinski fakultet,
Beograd, 2008.
3. Julien, P.Y.: River mechanic, Cambridge University Press, New York, 2002.
4. Kos, Z.: Hidrotehnike melioracije tla odvodnjavanje; kolska knjiga, Zagreb, 1989.
5. Schiereck, G.J.: Introduction to bed, bank and shore protection, VSSD, Delft, 2006.
3. Gordon, N.D., McMahon, T.A., Finlayson, B.L., Gippel, C.J., Nathan, R.J.: Stream
hydrology, An introduction for Ecologists, John Wiley & Sons, New York, 2008.
186

ifra predmeta: 04.179b-M Naziv predmeta: KOMUNALNA HIDROTEHNIKA
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti snabdijevanja i
kanalisanja manjih naselja.
komunalne hidrotehnike.
Izvorita za snabdijevanje naselja vodom.
jedinice: 2.
Distribucija vode u naselju. Sistemi i elementi distributivne mree.
3.
Osnovi projektovanja, prorauna, izvoenja distributivne mree.
4.
Objekti na distributivnoj mrei, rezervoari, pumpne stanice, prekidne komore.
5.
Rezervoari, veliina, poloaj u odnosu na naselje, oprema.
6.
Sistemi za prihvatanje i evakuaciju otpadnih i drugih voda iz naselja. Koliine i kvalitet voda.
Problemi dispozicije.
7. Osnovi projektovanja, prorauna, izvoenja i odravanja kanalske mree i objekata.
8. Zatita voda. Bilans voda, stanje kvaliteta voda. Akcije drutva na zatiti voda.
9. Kanalizacioni sadraj i prijemnik. Potreban stepen preiavanja.
10. Preiavanje voda (osnovne operacije i sheme postrojenja).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Margeta, J.: Vodopskrba naselja, planiranje, projektiranje, upravljanje, obrada vode, Graevinsko
argitektonski fakultet Split, 2010.
2. Margeta, J.: Kanalizacija naselja, Graevinsko arhitektonski fakultet Split, 2002.
3. Milojevi, M.: Snabdevanje naselja vodom i kanalisanje, Graevinski fakultet, Beograd, 1990.
5. Tuar, B.: Kuna kanalizacija, Graevinski fakultet Zagreb, 2001.
1. Baani, A., Vlahovi, T.: Hidrogeologija primjena u graditeljstvu, Fakultet graevinarstva,
arhitekture i geodezije, Split, 2012.
2. Mc. Ghee. S.: Water supply ang sewerage, Mc Graw Hill Company, London 1991.
3. Milojevi. M. : Snabdevanje vodom, Graevinski fakultet, Beograd, 1981.
187
ifra predmeta: 04.180b-M Naziv predmeta: VODNO-EKOLOKO ININJERSTVO

1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti vodno-ekolokog
ininjerstva.
1.1.Ishod uenja: Sluanjem i polaganjem ovog predmeta student e savladati osnovna teorijska i praktina znanja
vezana uz planiranje zatite voda, te planiranje, projektiranje, upravljanje i odravanje ureaja za
proiavanje komunalnih otpadnih i oborinskih voda.
1.3.Osnovne tematske 1. Zatita voda: Osnove zatite voda, zakonski okvir, EU okvir i standardi u podruju zatite voda.
jedinice: 2. Zagaenje voda, vrste otpadnih voda, znaajke otpadnih voda, teret oneienja, proiavanje
i razina proiavanja.
3. Opis elemenata i postupaka proiavanja otpadnih voda: Dijagram toka i projektiranje,
prethodno proiavanje, prvi drugi i trei stupanj proiavanja, dezinfekcija, obrada mulja,
prirodni sustavi proiavanja.
4. Oborinske vode: Znaajke oborinskih voda, proraun tereta oneienja, proiavanje i razina
proiavanja.
5. Opis elemenata i postupaka proiavanja oborinskih voda: Dijagram toka i projektiranje
ureaja za proiavanje oborinskih voda.
6. Hidrauliki aspekti ureaja za proiavanje. Odlaganje i ponovno koritenje proiene vode i
mulja. Utjecaji na okoli tokom rada ureaja i njihova kontrola.
7. Kontrola ureaja: Koncept uzorkovanja, mjerenja i kontrole.
8. Problemi i njihovo otklanjanje: Problemi, uzroci, posljedice, osnovni koraci postupka za
utvrivanje i rjeavanje problema.
9. Osnovna pitanja upravljanja ureajem za proienje otpadnih voda: Organizacija ureaja,
podaci i izvjetavanja, odnos s javnou.
10. Zdravstveni problemi i zatitne mjere: Profesionalni zdravstveni problemi, opasne radnje,
osnovne zatitne mjere. Ekonomske informacije vezane uz ureaj.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Margeta, J.: Oborinske i otpadne vode: teret oneienja i mjere zatite, Graevinski fakultet,
Split, 2007.
2. Margeta, J. (prijevod): Ureaj za proiavanje komunalnih otpadnih voda, WHO, Athens, 2001.
1. Margeta, J.: Guidelines on Sewage Treatement and Disposal for the Mediterranean Region,
WHO-GEF, Athens, 2004.
188

ifra predmeta: 04.181b-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE EKOLOKIM RIZIKOM
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti upravljanja ekolokim
rizikom.
1.1.Ishod uenja: Student treba savladati osnovne elemente upravljanja vodnim resursima na rijenom slivu, fukcioniranje
sustava vodnih resursa, osnovnim principima i preporukama Okvirne Direktive o Vodama (ODV),
definiranje problema upravljanja na nivou rijenog sliva.
1.3.Osnovne tematske 1. Koncept i ciljevi odrivog razvoja, globalni ekoloki problemi, osnove integralnog upravljanja. Uvod u
jedinice: legislativu o vodama u EU.
2. Vodni status, klase kvaliteta voda, referentni uvjeti, tipologija i koncept vodnih tijela. Integralno
mjerenje kvaliteta voda, tipologija vodotoka. Analiza rizika kvaliteta.
3. Analiza pritisaka i utjecaja na vodna tijela, ciljevi i osnovni elementi analize pritisaka i utjecaja.
Osnove hidrolokog i hidrodinamikog modeliranja povrinskih voda.
4. Modeliranje kvalitete voda rijeka i estuarija i jezera. Modeliranje podzemnih voda s analizom bilanca
voda. Identifikacija, delineacija i opis podzemnih vodnih tijela.
5. Ekonomska analiza koritenja voda, principi i ekonomski mehanizmi u vodnim resursima
vodoopskrbe i proiavanja voda.
6. Prezentacija i analiza izrade Plana upravljanja rijenim bazenom sa svim svojim principima i
karakteristikama.
7. Monitoring kao dio informacijskog sustava zatite okolia. Ciljevi i funkcije sustava.
8. Procjena polaznih pokazatelja o stanju okolia. Uspostava integriranog monitoringa kakvoe tla,
vode i zraka. Razine monitoringa-globalna razina, razina sliva.
9. Postavljanje mjernih ureaja. Indikatori kakvoe voda, tla i zraka. Izrada informacijskog sustava.
Integralno upravljanje na temelju integralnog monitoringa.
10. Znaaj koritenja indikatora u procesu optimalizacije monitoringa.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Castelletti A. and Soncini-Sessa R.: Topics on system analysis and integrated water resources
management, 304 pages, Elsevier, 2006.
2. Chapra S. C.: Surface Water-Quality Modeling , The McGraw-Hill Companies, 1997.
1. Proceedings of the International Conference on Aspects of Conflicts in Reservoir Development &
Management, City University , London , 3-5 September, 1996.
2. River Basin Management Planning, http://www.sepa.org.uk/wfd/rbmp/index.htm
189

ifra predmeta: 04.191b-M Naziv predmeta: PROJEKTIRANJE DEPONIJA
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata iz fundamentalnih oblasti za stjecanje strunih znanja i primjenu u
praksi.
1.1.Ishod uenja: Studenti stjeu znanja o sistemima zatite ivotne sredine, odrivoj proizvodnji, sa elementima eko-
dizajniranja proizvoda i minimizacije otpada, odnosno minimizacije upotrebe opasnih materija.
Specifinosti upravljanja otpadom u zemljama u razvoju i stanje upravljanja otpadom u svijetu.
jedinice: 2.
Izbor lokacije za deponiju, matematiki modeli vrednovanja faktora za izbor lokacije za deponiju.
3.
Projektovanje dna elija deponija. Operacije na deponiji. Zatvaranje deponije.
4.
Prikupljanje i tretman otpadih voda.
5.
Biohemijski procesi nastanka deponijskog gasa. Sakupljanje i tretman deponijskog gasa.
Izgradnja postrojenja za sagorijevanje deponijskog gasa.
6. Napredni sistemi za tretman otpada. Kompostiranje. Anerobna digestija. Sagorijevanje otpada.
7. MFA kao alat za utvrivanje tokova materijala od sirovine do otpada.
8. Metode minimizacije stvaranja otpada u proizvodnim procesima.
9. Eko-dizajniranje i studije sluaja projektovanja i planiranja.
10. Metode minimizacije koritenja opasnih materija (hemikalija) u proizvodnim procesima i studije
sluaja projektovanja i planiranja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jahi, M.: Urbani sistemi i upravljanje vrstim otpadom, Tehniki fakultet Biha, 2005.
2. Jahi, M.: Sanitarne deponije, Tehniki fakultet Biha, 2006.
3. Milanovi, Z.: Deponij Trajno odlaganje otpada, ZGO, Zagreb, 1992.
4. Wilson, D.G: Handbook of Solid Waste Menagemet, Van Nostrand, New York, 1977.
1. Botkin, D. B.and Keller, E.A. ENVIRONMENTAL SCIENCE, John Wiley and Sons, New York,
2003.
2. rnjar, M.: Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci i GLOSA,
Rijeka, 2002.
3. rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, GLOSA, Rijeka, 2009.
4. La Grega, M., Buckingham, P., Evans, J.: ERM, Hazardous Waste Management, McGraw Hill,
New York, 2001.
190

ifra predmeta: 04.192b-M Naziv predmeta: MALE HIDROCENTRALE
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje teorijskih i praktinih znanja iz podruja koritenja vodnih snaga i osnova
dimenzioniranja hidroelektrana i njihovih elemenata
1.1.Ishod uenja: Nakon uspjeno zavrenog kolegija student e moi objasniti osnovna znanja o raspoloivoj
energiji i snazi vode, razlikovati osnovne tipove HE i objasniti osnovne principe njihovog rada,
izraditi rjeenja koritenja vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i procijeniti njihov
utjecaj na okoli.
1.3.Osnovne tematske 1. Energija i snaga vode u prirodi . Osnovni principi koritenja vodnih snaga.
jedinice: 2. Potrebe na snazi i energiji. Uloga vodnih snaga.
3. Osnovni tipovi hidroelektrana (HE).
4. Istrani radovi sa stajalita izgradnje HE. Hidroenergetski prorauni i analize vodnih tokova.
5. Proraun snage i energije pri promijenjivim padovima i protocima.
6. Gospodarska svojstva HE. Utjecaj HE na okoli, veliina i izbor veliine izgradnje.
7. Nisko, srednje i visokotlane HE.
8. Glavne grupe graevina HE.
9. Ulazni ureaji. Vodne turbine - osnovna svojstva i podruja primjene. Ostala oprema HE.
10. Koritenje i odravanje HE. Primjeri izvedenih HE.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. orevi, B.: Korienje vodnih snaga - Objekti hidroelektrana, Nauna knjiga i GF Beograd,
1989.
2. Stoji, P.: Hidroenergetika energetsko iskoritavanje vodnih snaga, Graevinski fakultet
sveuilita u Splitu,1995.
1. onlagi, M.: Obnovljivi izvori energije Studija o obnovljivim izvorima energije, Centar za
ekologiju i energiju, Tuzla, 2010.
2. Mosonyi, E.: Water Power Development, High-head Power Plants, Volumme two B, Akademia
Kiado, Budapest, 1991.
3. Vie autora: Civil Engineering Guidelines for Planning and Designing Hydroelectric
Developements, Vol. 1-3, New York, American Society of Civil Engineers,1989.
4. ***Pravilnik za mikro-postrojenja obnovljivih izvora energije F BiH
191

ifra predmeta: 04.186b-M Naziv predmeta: UREENJE VODOTOKA I ZATITA OD POPLAVA
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema iz oblasti ureenja
vodotoka i zatite od poplava.
1.1.Ishod uenja: Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje sposobnost metodolokog pristupa vezanog
za problematiku hidroloke bilance voda u urbanim sredinama.
1.3.Osnovne tematske 1. Komponente hidrolokog ciklusa u urbanim sredinama. Bilanca voda.
jedinice: 2. Utjecaj meteorolokih pojava na urbanistiko planiranje. Statistika obrada kia jakih
intenziteta.
3. ITP krivulje. Mjerenja i obrada podataka na gradskim vodotocima.
4. Statistike analize velikih voda u funkciji zatita od poplava. Statistike analize malih voda.
5. Veze oborina i otjecanja. Parametarske metode odreivanja protoka na malim vodotocima u
suburbanim i urbanim podrujima.
6. Proraun otjecanja s individualnih objekata, stambenih blokova i gradskih prometnica.
7. Modeli urbanih slivova. Vrijeme koncentracije.
8. Jedinini hidrogram urbanih slivova (LA hidrogram, Chicago hidrogram, SCS metoda)
9. Savremeni principi urbane odvodnje. Korelacija hidrometeorolokih parametara i parametara
kakvoe vode.
10. Poplavni valovi i uloga gradskih retencija. Utjecaj hidrolokih pojava na urbanistiko
planiranje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Bonacci, O.: Oborine-glavna ulazna veliina u hidroloki ciklus, Graevinski fakultet, Split,
1993.
3. Gjurovi, M.: Regulacije Rijeka, Tehnika knjiga, Zagreb, 1967.
4. Kos, Z.: Hidrotehnike melioracije tla odvodnjavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1989
5. Singh V.P.: Rainfall-runoff relationship, Water Resources Publications, USA, 1982.
1. Hrelja, H.: Inenjerska hidrologija, Graevinski fakultet, Sarajevo, 2007.
2. Margeta, J.: Vodoopskrba naselja: planiranje, projektiranje, upravljanje, obrada vode,
Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split, 2010.
3. Svetlii, E.: Otvoreni vodotoci regulacije, Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb, 1987.
192

ifra predmeta: 04.178b-M Naziv predmeta: RIJENA HIDRAULIKA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje principa ureenja vodotoka i ovladavanje metodama projektovanja regulacionih radova
i regulacionih graevina.
1.1.Ishod uenja: Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje razumijevanje odnosa izmeu fizikih
karakteristika vodotoka i njegove ekologije, te rjeavanje ininjerskih problema vezanih uz
regulaciju, obnovu i revitalizaciju vodotoka.
1.3.Osnovne tematske 1. Regulacija vodotoka: ciljevi, znaaj i karakteristike regulacije vodotoka; mjesto u
jedinice: vodoprivrednom sistemu. Fizike karakteristike vodnih tokova: slivno podruje; meandriranje.
2. Metode prouavanja morfolokih karakteristika: svrha i znaaj morfolokih analiza; primjena
statistikih i drugih metoda. Osnovne karakteristike aluvijalnog materijala.
3. Osnove rijene hidraulike: proraun kretanja vode u otvorenim prirodnim koritima; otpori usljed
krivina; otpori usljed lokalnih sutenja.
4. Osnove hidraulike aluvijalnih vodotoka; proraun kretanja nanosa; vuni napon; konfiguracija
dna aluvijalnih vodotoka. Proraun deformacije rijenog korita.
5. Utjecaj regulacije reima proticaja na vodotok: izgradnjom akumulacija, retenzionih bazena.
6. Radovi na ureenju vodotoka. Konstruktivni elementi; biotehniki radovi; utjecaj na okoli;
koncepti rjeenja povoljni za okoli.
7. Formiranje korita vodotoka iskopom i nasipanjem: korekcije trasa; presjecanje krivina; ureenje
ua. Stabilizacija korita vodotoka: obaloutvrde, stabilizacioni pragovi; kaskade.
8. Formiranje korita vodotoka rijenim graevinama: paralelne graevine, traverze, neperi,
pregrade. Zatita od velikih voda: nasipi, parapetni zidovi, ispusni objekti.
9. Regulacioni radovi kod mostova. Led u vodotocima: uslovi za pojavu; zatita od leda.
10. Erozioni procesi: podjela i klasifikacija bujica; pronoenje i taloenje nanosa. Ureenje bujica:
ureenje korita bujica; glavne i sekundarne pregrade; konsolidacione pregrade.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jovanovi, M.: Regulacija reka, Graevinski fakultet, Beograd, 2008.
2. Jovanovi, M.: Osnove numerikog modeliranja ravanskih otvorenih tokova, Graevinski fakultet,
Beograd, 1998.
193

ifra predmeta: 04.220-M Naziv predmeta: SIMULACIONI MODELI U HIDROTEHNICI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata za samostalno rjeavanje strunih problema u oblasti hidrotehnike
primjenom simulacionih i optimizacionih modela.
hidrotehnike primjenom simulacionih i optimizacionih modela.
1.3.Osnovne tematske 1. Definicija i tipovi sistema. Simulacioni i optimizacioni modeli. Potrebna hardverska i softverska
jedinice: podrka. Razvoj simulacionih i optimizacionih modela.
2. Principi i faze razvoja simulacionih i optimizacionih modela. Prikupljanje, obrada i uvanje
podataka. Izvori greaka. Kalibracija, validacija i verifikacija modela.
3. Primjena simulacionih modela u hidrotehnici. Uloga i znaaj informacionih tehnologija u
projektovanju, kontroli i upravljanju hidrotehnikim objektima i sistemima.
4. Principi rjeavanja hidrotehnikih problema primjenom simulacionih modela.
5. Modeliranje hidrotehnikih problema.
6. Modeliranje hidrotehnikih problema primjenom opih, objektno-orijentisanih simulacionih,
matematikih i statistikih softverskih paketa.
7. Modeliranje procesa padavine/oticaj na slivu, podzemnih voda, hidraulike povrinskih voda,
sistema akumulacija/vodotok, sistema za distribuciju vode.
8. Upravljanje hidrotehnikim objektima i sistemima pomou raunara.
9. Upravljaki modeli. Informacioni sistemi. Sistemi podrke odluivanju.
10. Analiza i rjeavanje parcijalnih zadataka i izrada seminarskih radova za rjeavanje konkretnih
zadataka primjenom simulacionih i optimizacionih modela.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Radojkovi, M., Klem, N.: Primjena raunara u hidraulici, GK, Beograd, 1989.
2. Radojkovi, M., Obradovi D., Maksimovi .: Raunari u komunalnoj hidrotehnici, Graevinska
knjiga Beograd, 1989.
3. Wurbs, A. R.: Water Management Models A Guide to Software, Prentice Hall PTR, Englewood
2. Jovanovi, M.: Osnove numerikog modeliranja ravanskih otvorenih tokova, Graevinski fakultet,
Beograd, 1998.
194

ifra predmeta: 04.182b-M Naziv predmeta: MENADMENT U GRAEVINARSTVU
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o savremenim metodama upravljanja u graevinarstvu i graevinskim

preduzeima.
1.2.Ishod uenja: Osposobljavanje za upravljanje u graevinskim preduzeima.
1.4.Osnovne tematske 1. Karakteristike savremene graevinske firme.
jedinice: 2. Organizacija i menadment savremene graevinske firme.
3. Menadment funkcije. Upravljanje procesima graenja.
4. Menadment resursa.
5. Menadment investicija. Analiza cijena i kontrola trokova.
6. Marketing menadment graevinskih preduzea.
7. Menadment kvalitetom - TQM.
8. Reininjering u graevinarstvu.
9. Primjena benmarkinga. Graevinski radovi u inostranstvu.
10. Strategija i tehnika ugovaranja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
ivkovi,B., Popovi..: Upravljanje projektima u graevinarstvu, Nauka, Beograd, 1994.
Katavi, M.: Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2009.
Medani, B.: Management u graevinarstvu, Sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku,
Graevinski fakulteti Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, 1997.
Novakovi,V.: Menadment u savremenom graevinarstvu, Izgradnja, Beograd, 2003.
3. Novakovi,V.: Menadment savremene graevinske firme, Centar za organizaciju i
razvoj menadmenta, Beograd, 1999.
4. Weihrich, H., H. Koontz, H.: Menadment, (deseto izdanje), MATE, Zagreb, 1998.
5. ***International Project Management Association ICB v.3., IPMA, Zurich 2007.
6. ***Project management Institute, PMI.
195

ifra predmeta: 04.167b-M Naziv predmeta: GRAEVINSKO POSLOVANJE I REGULATIVA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o zakonskim propisima koji reguliu proces graenja.
1.2.Ishod uenja: Osposobljavanje za upravljanjem procesom graenja u skladu sa zakonskim regulativama.
1.4.Osnovne tematske 1. Geneza razvoja zakonskih regulativa u graevinarstvu.
jedinice: 2. Zakoni i drugi pravni propisi koji se odnose na graevinarstvo.
3. Zakon o planiranju i izgradnji. Planska dokumentacija.
4. Gradilina dokumentacija.
5. Podzakonska akta.
6. Zakon o standardizaciji.
7. Zakon o bezbjednosti i zatiti zdravlja.
8. Zakon o javnim nabavkama.
9. Ugovorna dokumentacija.
10. FIDIC propisi.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Ivkovi, B., Popovi, .: Upravljanje projektima u graevinarstvu, Nauka, Beograd, 1994.
2. Krsti, G.: Zakonska regulativa u graditeljstvu, Izgradnja, Beograd, 2004.
3. Mandi, K., Franger, A.: Sistem standarda za graevinski menadment, tenderska i
ugovorna dokumentacija, Graevinska knjiga, Beograd, 2006.
4. Radujkovi, J.; Izetbegovi, J.; Nahod, M. M.: Osnove graevinske regulative, GF
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2008.
izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureenju i gradnji i Zakona o postupanju s
nezakontio izgraenim zgradama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011.
3. ***FIDIC propisi, 1994.
4. ***Zakon o prostornom planiranju i graenju, Sl.list Skuptine Brko Distrikta BiH
br.30/08
196

ifra predmeta: 04.153b-M Naziv predmeta: OPLATE I SKELE
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama i sistemima oplata i skela. Projektiranje i proraun
oplata i skela.
1.1.Ishod uenja: Steena znanja omoguit e studentima da samostalno rjeavaju praktine projektantske i
konstrukterske probleme iz ove oblasti.
Uvod u konstrukcije skela i oplata. Historijski razvoj. Vrste oplata.
jedinice: 2.
Materijali za izradu oplata. Tradicionalne oplate. Savremene oplate.
3.
Projektiranje i proraun oplata. Optereenja i dimenzioniranje oplata.
4.
Podjela skela. Materijali za izradu skela. Opi elementi dispozicija skela.
5.
Projektiranje i proraun noseih elemenata savremenih i drvenih skela.
6.
Proraun optereenja i noseih elemenata skela.
7.
Projektiranje i proraun: gornja pokretna skela. Projektiranje i proraun: donja fiksna skela.
Projektiranje i proraun srednjih oslonaca kod skela.
8. Skele od betona, elika i drugih materijala.
9. Specijalne skele. Glomae. Vitlovi. Proraun i konstrukcija ledoloma.
10. Plan betoniranja i plan sputanja skele. Proraun nadvienja skele.
Vjebe
1. Propisi, standardi, grafiki prilozi.
2. Projektovanje i proraun oplata. Optereenja i dimenzioniranje oplata - brojni primjer.
3. Proraun optereenja i noseih elemenata skela. Optereenja i dimenzionisanje noseih
elemenata skela.
4. Izrada projekta skele: a) armirano-betonskog mosta, b) vodotornja, c) podzemne garae, d)
meuspratne konstrukcije. 5. Izrada projekta skele za montau noseih konstrukcija.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Gojkovi, M., Stoji, D.: Drvene konstrukcije, Grosknjiga, Beograd, 1996.
2. Gojkovi, M., Stevanovi, B., Komnenovi, M., Kuzmanovi, D. Stoji, D.: Zbirka reenih
zadataka iz teorije i prakse, Graevinski fakultet, Beograd, 2001.
3. Stoji, D.: Drvene konstrukcije i skele, Graevinski fakultet, Beograd, 1996.
1. Gojkovi, M., Stevanovi, B., Komnenovi, M., Kuzmanovi, D. Stoji, D.: Drvene
konstrukcije, JUS-propisi-EC5-tabele- brojni primeri, Graevinski fakultet, Beograd, 2000.
197

ifra predmeta: 04.194b-M Naziv predmeta: STRATEGIJE GRAEVINSKIH PREDUZEA
1.CILJ PREDMETA: Osposobiti budue ininjere za postavljanje strategije u graevinskim poduzeima.

1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali znanjem i vjetinama o strategiji graevinskih preduzea.
1.3.Osnovne tematske 1. Definicija strategije. Misija, vizija i ciljevi preduzea.
jedinice: 2. Poslovno okruenje graevinskih preduzea. Faktori djelovanja na graevinska
preduzea.
3. Poslovna etika. Analiza okoline graevinskih preduzea.
4. SWOT analiza. Stakeholder analiza.
5. Organizacija graevinskih preduzea.
6. Formuliranje strategije.
7. Korporacijske strategije.
8. Portfolio analiza.
9. Generike strategije. Funkcijske strategije.
10. Marketinke strategije.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Kari, M.: Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002.
3. Medani, B.: Management u graevinarstvu, Graevinski fakultet, Osijek, Zagreb, Split i
Rijeka, 1997.
1. Arnat, G., Quast, D.; Westphal, K: Kalkulation van Bauleistungen, Bremen, 1976.
2. Douglas, E.: Managerial Economics - Analysis and Strategy, Prentice Hall Inc., Englewood
Cliffs, Third Edition, 1987.
3. Hillebrandt, P.;Cannon 1.: The Modern Construction Firm, The Macmillan Press, London,
1990.
4. Kaplan, R. S.; Norton, D. P.: The Balanced Scorecard measures that drive performance,
Harvard Business Review (1992), 134-47.
5. Lackovi, Z.: Malo poduzee u uvjetima tranzicije, Veleuiliste u Poegi, 2000.
198

ifra predmeta: 04.193b-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE FINANSIJAMA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa tokovima, karakteristikama i modelima finansiranja investicionih projekata,

savladavanje osnova praenja, izvjetavanja i kontrole realizacije projekata finansiranih od strane
meunarodnih finansijskih institucija.
1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali znanjem i vjetinama o upravljanju finansijama.
1.3.Osnovne tematske 1. Uvod u tokove finansiranja - izvori i struktura kapitala. Kontrola finansijskih tokova u
jedinice: graevinarstvu.
2. Finansijski menadment investicionog projekta. Finansijski procesi investicionog projekta.
3. Finansijski menadment - strategijska perspektiva.
4. Analiza i procjena finansijskog rizika.
5. Finansijska opravdanost projekta donoenje odluke o finansiranju.
6. Finansiranje investicionih projekata od strane komercijalnih banaka.
7. Finansiranje investicionih projekata od strane razvojnih banaka.
8. Programi spoljne pomoi meunarodnih organizacija i institucija.
9. Realizacija projekata finansiranih od strane meunarodnih institucija.
10. Zakonska regulativa koja se odnosi na finansije u graevinarstvu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. ulo, K.: Ekonomika investicijskih projekata, Graevinski fakultet, Osijek, 2010.
2. irovi, G.; Lukovi, O. : Finansijsko poslovanje i investicije u graevinarstvu, VGGS, Beograd,
2004.
3. Maleevi, E.: Ekonomika graevinarstva i osnovi menadmena, GF, Subotica, 1999.
4. Maleevi, E., Maleevi, .: Upravljanje investicijama, GF, Subotica, 2003.
5. Veselica, V: Financijski sustav u ekonomiji, Inenjerski biro, Zagreb,1995.
1. Ceki Z .: Internacionalno graevinarstvo, GK, Beograd, 2005.
2. Lackovi, Z.: Financije u graditelstvu, Graevinski fakultet Osijek, 2009.
3. Medani, B. i dr.: Neki aspekti financiranja i financijskog odluivanja u graevinarstvu,
Graevinski fakultet, Osijek, 2005.
4. Sullivan G., Wicks, E., Luxhoj T.: Engineering economy, Qinghua University Press, 200
199
ifra predmeta: 04.221-M Naziv predmeta: UPRAVLJANJE GRAEVINSKIM OTPADOM

1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa savremenim koncepcijama, tehnologijama i opremom za zbrinjavanje
(prikupljanje, odnoenje, neutralizaciju i deponiranje) vrstih komunalnih otpadaka, odnosno
recikliranja sekundarnih sirovina iz vrstih otpadaka.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao znanjem i vjetinama za iznalaenje rjeenja problema upravljanja komunalnim
otpadom u cilju zatite okoline
1.3.Osnovne tematske 1. Klasifikacija otpada, komunalni otpad. Nastanak, struktura i odlaganje vrstog komunalnog
jedinice: otpada.
2. Recikliranje vrstog komunalnog otpada.
3. Kompostiranje vrstog otpada. Zavrno uklanjanje otpada, osnovne karakteristike pojedinih
postupaka.
4. Sanitarne deponije, izbor lokacije. Naini odlaganja otpada na deponiji, pratee pojave na
deponijama.
5. Procjedne vode, tretman filtrata, deponijski gasovi.
6. Upravljanje deponijom.
7. Termiki tretman otpada, spaljivanje otpada.
8. Bioloki tretman otpada.
9. Strateki okvir plana upravljanja komunalnim otpadom, implementacija plana.
10. Zakonski propisi u Bosni i Hercegovini i Direktive EU za oblast komunalnog otpada.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. orovi, Upravljanje vrstim otpadom, Graevinski fakultet, Podgorica, 2005.
2. Jahi, M.: Deponije i zatita voda, Institut za zatitu ovjekove okoline, Sarajevo, 1990.
3. Ljubisavljevi D., uki A., Babi B., Jovanovi B.: Komunalna hidrotehnika, Primeri iz teorije i
prakse, Graevinski fakultet, Beograd, 2001.
4. efi, er: Uklanjanje i valorizacija komunalnih vrstih otpadaka, Graevinski fakultet u
Subotici, Subotica, 2001.
1. Baum, B., Parker, Ch.: Solid waste disposal 1. Sanitary landfill and inceneration 2.
Reuse,recycle and pirolisis, Ann Arbor Science Publishers Inc., Michigan 1974.
2. Fehr Gy.: Teleplsi hulladkok eltvoltsa s hasznostsa, Mszaki Knyvkiad, Budapest
1977.
3. Gusev, L. M.: Racionalne metodi sbora i vivoza domogovo musora, Minist.Kommun.
hozstva RSFSR, Moskva 1972.
200

ifra predmeta: 04.030b-M Naziv predmeta: TRINE KOMUNIKACIJE
1.CILJ PREDMETA: Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generike i specifine kompetencije u
podruju menadmenta.
1.2.Ishod uenja: Ishod pouavanja je kompetencija u upravljanju trinim komunikacijama.
Pojam komunikacije.
jedinice: 2.
Karakteristike ITK.
3.
Uloga komunikacije. Komuniciranje kroz tampane medije. Uinci komunikacije.
4.
Imid o poduzeu. Elementi komunikacijskog i vizuelnog identiteta.
5.
Imid proizvoda. Imid marke.
6.
Procesi stvaranja odluka kupca. Promocijski mix.
7.
Analiza medija. Aspekti marketinke komunikacije.
8.
Proizvodnja. Oblikovanje procesa. Planiranje i terminiranje kapaciteta. Upravljanje zalihama.
Upravljanje radom.
9. Globalizacija proizvodnje.
10. Organizacija kao konkurentnost.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Juri, B.: Trine komunikacije, Grafiki fakultet, Zagreb, 2003.
2. Kotler, F.: Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001.
3. Vukmir, B.: Ugovori o graenju i uslugama savjetodavnih inenjera, RRIF, Zagreb, 2000.
1. Francis, J.: Investment Analysis and Management, McGraw Hill International, 4th edition,
Singapore, 1986.
3. Kesi, T.: Integrirana markentika komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003.
4. Osmanagi-Bedenik, N.: Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
5. O'Brien and Plotnick: CPM in Construction Management, McGraw-Hill, Boston, 2003.
6. Radujkovi, M. i suradnici: Planiranje i kontrola projekata, Zagreb, 2012.
7. ***Ekonomski Institut Zagreb: Planiranje investicijskih projekata, knjiga I-IV, 1993.***Zakon o
gradnji
201

ifra predmeta: 04.222b-M Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA ZATITE NA RADU
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o osnovnim sociolokim kategorijama, problemima sigurnosti, neophodnim uslovima
za ostvarivanje sigurnosti u drutvu i drutvenim subjektima odgovornim za ostvarivanje sigurnosti.
1.2.Ishod uenja: Znanja koja treba da omogue rjeavanje problema u radnoj sredini u cilju ostvarivanja sigurnih
uslova rada.
1.4.Osnovne tematske 1. Socioloko prouavanje rada.
jedinice: 2. Pojam rada, pojam i elementi radne sredine, vrste radnih sredina.
3. Uzroci i oblici naruavanja integriteta ovjeka u radnoj sredini (pojam ovjekovog fizikog,
psihikog i moralnog integriteta)
4. Pojam i uzroci povreda na radu i profesionalnih bolesti, teorije o uzrocima povreda na radu i
profesionalnih bolesti.
5. Ostvarivanje sigurnosnih uslova rada u radnoj sredini (industrijska, poljoprivredna i radna sredina
drutvenih djelatnosti i sigurni uslovi rada).
6. ivot izvan rada i sigurni uslovi rada (nain ivota, mjesto i uslovi stanovanja, porodini odnosi i
budet van radnog vremena i sigurni uslovi rada).
7. Radni moral i odnos prema radu (motivacija za rad i determinante odnosa prema radu.
8. Drutveno-ekonomski odnosi i motivacija za rad i sigurne uslove rada.
9. Drutvo i sigurni uslovi rada (inioci koji odreuju odnos drutva prema ostvarivanju sigurnih
uslova rada, ostvarivanje bezbijednih uslova rada).
10. Savremeni svijet i sigurni uslovi rada (globalni problemi savremenog svijeta i ostvarivanje sigurnih
uslova rada, zemlje u tranziciji i sigurni uslovi rada).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Bahtijarevi iber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb, 1999.
2. Cvetkovi, V.:Sociologija, Fakultet civilne odbrane, Beograd, 2003.
3. Gidens, E.: Sociologija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2003.
1. Antony, W. P., Nicholson, E. A.: Management of human resource: A systems approach to personal
management, Grid Inc., Columbs OH, 1977.
2. Dowling, P., Schuler, R.: International Dimensions of Human Resource management, PWS-Kent,
Boston, 1990.
202

ifra predmeta: 04.223b-M Naziv predmeta: SIGURNOST OPREME I PROIZVODA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje studenata s teoretskim postavkama i praktinim znanjem za izradu tehnike
dokumentacije u oblasti ope sigurnosti opreme i proizvoda.
1.2.Ishod uenja: Ovladavanje teoretskim i praktinim znanjem o sigurnosti opreme i proizvoda iroke
potronje i za samostalnu izradu tehnike dokumentacije za proizvode u cilju priprema
proizvoda za CE oznaavanje, to predstavlja uslov za slobodan protok roba u Evropsku
uniju.
1.4.Osnovne tematske 1. Trite Evropske unije. Direktive novog pristupa. Harmonizovani standardi.
jedinice: 2. Globalni pristup certifikaciji i ispitivanju. Akreditacija i izdavanje certifikata.
3. Tehnika dokumentacija za proizvod.
4. Certifikacija i ovlateni organi - saradnja nezavisne institucije.
5. Oznaavanje CE-znakom.
6. Odgovornost proizvoaa.
7. Trini nadzor.
8. Meunarodna saradnja.
9. Preporuke za proizvoaa.
10. Standardizacija menadmenta.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Jovievi, V.: Projektovanje tehnolokih procesa, Mainski fakultet, Banja Luka, 2005.
2. Jovievi, V., Bobrek, M., Gruji, R.: Standardi Evropske unije za izvozno orjentisana
preduzea, EOA, Banja Luka, 2005.
1. Jovievi, V., Borojevi, S.: Standardizacija i industrijska legislativa, skripta, Mainski
fakultet, Banja Luka, 2009.
2. Staji, Lj.: Osnovi sistema bezbednosti-sa osnovama istraivanja bezbednosnih
pojava, etvrto izmenjeno i dopunjeno izdanje, Novi Sad, 2011.
3. Zahtjevi sigurnosti u podruju strojeva, dizala i tlane opreme, SIGURNOST 48 (2)
201 - 209 (2006)
203

ifra predmeta: 04.185b-M Naziv predmeta: UGOVORNO PRAVO GRAENJA
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje teoretskih znanja i praktinih vjetina kojima se student osposobljava da kao izvoa,
projektant, nadzorni ininjer ili investitor, moe kompetentno sudjelovati u postupku sklapanja ugovora
i/ili svoj rad na graditeljskom projektu uskladiti s ugovornim obavezama.
1.1.Ishod uenja:
1.3.Osnovne tematske 1. Izvori prava za ugovore u graditeljstvu. Zakon o obaveznim odnosima.
jedinice: 2. Postupak ustupanja ugovora, javna nabava, pregovaranje, sklapanje ugovora.
3. Predugovori, podugovori, ugovorno povezivanje partnera.
4. Ugovorna dokumentacija, upravljanje ugovorima. Opi uvjeti ugovora, FIDIC, terminologija.
5. Vrste ugovora u graditeljstvu. Ugovori o graenju.
6. Ugovori o savjetodavnim uslugama (projektiranje, nadzor, studije).
7. Ugovori o isporuci i montai opreme.
8. Ugovori s odredbom klju u ruke. Ugovori o javno privatnom partnerstvu.
9. Pojedini ugovorni pravni instituti: cijena, rok, obraun i plaanje, jamstva i garancije.
10. Ugovorna kazna. Rjeavanje sporova.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Lonari, R.: Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Hrvatsko drutvo graevinskih
inenjera, Zagreb, 1995.
2. Vukmir, B.: Meunarodni ugovori o izvoenju investicijskih objekata, Centar za informacije i
publicitet Zagreb, 1983.
3. Vukmir, B.: Ugovori o graenju i uslugama savjetodavnih inenjera, RRIF- plus, Zagreb, 2009.
4. Vukmir, B., Skendrovi, V.: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, SGIT, Zagreb, 1999.
5. ***FIDIC
6. ***Zakon o javnoj nabavi
7. ***Zakon o obveznim odnosima
1. Bienenfeld, J., Blaevi-Perui, J., Raji, D.; Sudarevi, N.: Prikaz Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o prostornom ureenju i gradnji i Zakon o postupanju nezakonito izgraenim
zgradama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2011.
2. Brkani, V.: Graenje i nekretnine u prometu, RRIF- plus d.o.o., Zagreb 2007.
204

ifra predmeta: 04.183b-M Naziv predmeta: RUKOVOENJE I POSLOVANJE PREDUZEA U GRAEVINARSTVU
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o osnovama teorije organizacije, te metodama i tehnikama projektiranja
organizacije i njihovoj primjeni u graevinskim preduzeima.
1.1.Ishod uenja: Student je ovladao zanjem o osnovnim pojmovima iz teorije organizacije, postupcima projektiranja
organizacije i karakteristikama pojedinih funkcija u graevinskom preduzeu.
1.3.Osnovne tematske 1. Osnove ope teorije sustava: sustav, sustavni pristup, struktura sustava. Tipologija poslovnih
jedinice: sustava u graevinskom preduzeu.
2. Osnove organizacije i teorije organizacije. Organizacijska struktura, prikazivanje elemenata
organizacijske strukture.
3. Elementi organizacijske strukture graevinskog poslovnog sustava: ljudski resursi, strojevi i
oprema. Elementi organizacijske strukture graevinskog poslovnog sustava: materijal,
informacije.
4. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: istraivanje i razvoj, upravljanje ljudskim
potencijalima.
5. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: nabava, prodaja, marketing.
6. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: usavravanje organizacije, upravljanje
kvalitetom.
7. Poslovne funkcije graevinskog poduzea: proizvodna funkcija.
8. Poslovne funkcije graevinskog poslovnog sustava: finansije i raunovodstvo, planiranje.
9. imbenici oblikovanja organizacije. Oblikovanje organizacijske strukture graevinskog
preduzea. Organizacijske promjene. Reininjering.
10. Pravni oblici poduzea. Oblici saradnje i integracije meu poslovnim sustavima u graditeljstvu.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Sikavica, P., Hernaus, T.: Dizajniranje organizacije, Novi informator, Zagreb, 2011.
2. Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
1. Hatch, M. J.: Organization Theory, Oxford University Press, Oxford, 1997.
3. aja, M.: Poslovni sustav, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
4. ***Organizational Theory, Design and Change, Pearson Prentice Hall, Nev Jersey, 2007.
205

ifra predmeta: 04.142b-M Naziv predmeta: SPECIJALNE ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa znaajem i osnovnim principima izvedbe specijalnih arhitektonsko-graevinskih

konstrukcija.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da razumiju i primjene osnovne principe projektiranja i izvedbe specijalnih
arhitektonsko-graevinskih konstrukcija u praksi.
1.3.Osnovne tematske 1. Razvoj konstruktivnih sistema u arhitekturi. Klasifikacija, principi konstruisanja, metode izbora
jedinice: sistema.
3. Gredni rotilji. Ortogonalne i neortogonalne mree, vjeanje i podupiranje kosim elementima.
4. Luni sistemi. Oblikovanje lukova promjenljivih presjeka, lukova od montanih elemenata. Okvirni
sistemi. Neprednapregnuti i prednapregnuti okviri. Sklopovi sa dijafragmama.
5. Analiza izvedenih visokih objekata i objekata velikih raspona. Obavezan prilog Semestralnom
projektu.
6. Visee konstrukcije. Neprednapregnute i prednapregnute kablovske konstrukcije i konture. Visee
konstrukcije na krunim i poligonalnim osnovama, otvorene i zatvorene mree i atori.
konstrukcije.
10. Geometrijske osnove prostornih struktura. Platonovi i Arhimedovi poliedri.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002.
2. Taka, S.: Zidane konstrukcije, Sveuilini udbenik Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku,
Osijek, 2000.
3. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb, 1988.
4. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, Odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb, 1990.
5. Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993.
2. Lewis, W. J.: Tension Structures Form and Behaviour, Thomas Telford, London, 2003.
206

ifra predmeta: 04.139b-M Naziv predmeta: KOMUNALNI OBJEKTI I INFRASTRUKTURA
1.CILJ PREDMETA: Upoznavanje sa znaajem i osnovnim principima planiranja komunalnih objekata i infrastrukture.
1.1.Ishod uenja: Osposobljenost studenata da razumiju i primjene osnovne principe planiranja komunalnih
3. Planiranje gradske saobraajne mree (znaaj saobraaja u razvoju grada, karakteristike
savremene motorizacije i osnovni elementi i faze planiranja, sistemi saobraajne mree,
funkcionalna kategorizacija i hijerarhija ulica, principi planiranja, elementi saobraajne
mree, stacionarni saobraaj).
4. Komunalni objekti (komunalni problemi gradova i naselja, planiranje, lociranje, odravanje,
komunalna higijena).
5. Vodovod.
6. Kanalizacija.
7. Energetika.
8. Posebne usluge.
9. Groblja.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Katani, J., Anus, V., Maletin, M.: Projektovanje puteva, Graevinska knjiga, Beograd,
1984.
2. Maletin, M.: Planiranje saobraaja i prostora, Graevinski fakultet, Beograd, 2004.
3. Mitkovi, P.: Urbanizam planiranje gradske saobraajne mree, Graevinski fakultet, Ni,
1994.
1993.
2. Goodman, A.S., Hastak, M.: Infrastructure planning handbook - Planning, engineering and
economics, ASCE Press, McGraw Hill, New York, 2006.
207

ifra predmeta: 04.062b-M Naziv predmeta: SPREGNUTE I PRETHODNO NAPREGNUTE KONSTRUKCIJE
1.CILJ PREDMETA: Stjecanje znanja o mogunosti formiranja nosaa kombinacijom razliitih materijala koristei njihova
najbolja svojstava (sprezanju), te saznanja o poveanju kapaciteta nosivosti konstrukcija uz
upotrebu odgovarajuih tehnika prednaprezanja sa raznim kombinacijama materijala.
1.1.Ishod uenja: Studenti su ovladali znanjem kojim e razumjeti problematiku projektovanja savremenih spregnutih i
prednapregnutih konstrukcija i stei znanja o mogunostima primjene razliitih materijala
objedinjenih u jedinstven konstruktivni sklop.
Spregnute konstrukcije elik-beton. Materijalizacija nosive konstrukcije.
jedinice: 2.
Principi projektovanja i primjena spregnutih konstrukcija elik-beton.
3.
Prednapregnute konstrukcije. Ideja i cilj prednaprezanja.
4.
Osnovni principi projektovanja i primjena prednapregnutih betonskih konstrukcija.
5.
Prednapregnute eline konstrukcije. Ideja i cilj prednaprezanja. Osnovni principi projektovanja i
primjena prednapregnutih elinih konstrukcija.
6. Sprezanje i prednaprezanje drvenih konstrukcija. Materijalizacija nosive konstrukcije.
7. Principi projektovanja i primjena spregnutih konstrukcija drvo-drvo, drvo-elik, drvo-beton, drvo-
lagani beton.
8. Ideja i cilj prednaprezanja drvenih konstrukcija. Osnovni principi projektovanja i primjena
prednapregnutih drvenih konstrukcija.
9. Sprezanje i prednaprezanje kompozitnim materijalima.
10. Ojaanja nosivih konstrukcija primjenom sprezanja i prednaprezanja kompozitima.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
1. Dujmovi, D., Androi, B., Lukaevi, I.: Projektiranje spregnutih konstrukcija prema Eurocode 4,
I.A. Projektiranje, Zagreb, 2012.
2. Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2003.
3. Ofner, R.: Leichtbau und Glasbau, TU Graz, IBX Fachbereich Ingenieurbaukunst, Graz, 2007.
4. Zlatar, M.: Prednapregnuti beton-skripta, Graevinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2011.
1. Alfirevi, I.: Linearna analiza konstrukcija, FSB, Zagreb, 1999.
2. Hart, F., Henn, W., Sontag, H.: Atlas elinih konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1991.
208

ifra predmeta: 04.160b-M Naziv predmeta: MOSTOVI 2
1.CILJ PREDMETA: Ovladavanje znanjem i vjetinama za projektiranje i razliite tehnoloke postupke gradnje mostova.
1.1.Ishod uenja: Student je sposoban, pri projektiranju mostova, dispozicijski postaviti most preko prepreke, nacrtati
sve njegove dijelove i razlikovati razliite tehnoloke postupke gradnje mostova.
1.3.Osnovne tematske 1. Historija graenja mostova (kameni, drveni, metalni, mostovi od armiranog i prednapetogbetona).
jedinice: Materijali za mostove. Vrste i tipovi mostova.
2. Zahtjevi na most: predradnje kod graenja mostova; izbor mjesta i poloaja; uvjeti temeljenja;
veliina otvora; ukupna duljina mosta; izbor nivelete; uzduni i popreni padovi; slobodni profili.
3. Vrste nosivih konstrukcija mostova: gredni, okvirni (razuporni), svoeni i luni, ovjeeni, visei.
Koncepcija i osnove prorauna.
4. Nosive konstrukcije gornjeg ustroja metalnih mostova. Konstrukcija kolnika (eljezniki i cestovni
mostovi), glavni nosai (punostijeni i reetkasti), spregnuti nosai, spregovi.
6. Popreni presjeci lunih mostova, izbor dimenzija i raspona; osnove prorauna. Stupovi, upornjaci
i krila grednih i lunih mostova - tipovi i proraun.
8. Sigurnost nosivih konstrukcija. Detalji vijenca i ograde. Kolnici. Odvodnja. Vertikalna i horizontalna
izolacija. Leajevi. Dilatacije. Prijelazni ureaji. Postupci graenja grednih i lunih mostova.
Oblikovanje mostova.
9. Projekat mosta. Ocjena vrijednosti mosta. Gospodarenje mostovima - trajnost i odravanje.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
209

ifra predmeta: 04.165b-M Naziv predmeta: KONSTRUKCIJE U HIDROTEHNICI
1.CILJ PREDMETA: Osposobljavanje studenata iz fundamentalnih oblasti za stjecanje strunih znanja i primjenu u
praksi.
steenim na drugim predmetima.
1.4.Osnovne tematske 1. Podjela i osobine hidrotehnikih konstrukcija.
jedinice: 2. Djelovanje vode na konstrukciju, graenje i slom objekata.
3. Analiza podloge za projektovanje (hidroloke, hidraulike, geoloke i ostale).
4. Optereenja hidrotehnikih konstrukcija.
5. Materijali za graenje.
6. Seizmiki utjecaji, statiki i dinamiki utjecaji.
7. Dizajn hidrotehnikih konstrukcija.
8. Analiza sastavnih dijelova (tijelo brane, preliv, temeljni ispust, crpne stanice, propusti,...).
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
2. Jovi, V.: Uvod u inenjersko modeliranje, DHGK, Zagreb, 1993.
1. Durrans,S.R. : Stormwater Conveyance Modeling and Design, Waterbury, Connecticut 2003.
2. orevi, B.: Cybernetics in Water Resources Management, Water Resources Publication,
Colorado, 1993.
3. James, L. D.; Lee, R. R.: Economics of Water Resources Planning, Mc Graw-Hill, New York,
1971. Walski,T.M, Chase,D.V, Savic,D.A.:Water Distribution Modeling, Waterbury,
Connecticut, 2001.
4. Linsley, P. K.; Franzini, J. B. et al: Water-Resources Engineering, McGraw Hill, NY, 1991.
210

ifra predmeta: 04.158b-M Naziv predmeta: SPECIJALNE I VISEE KONSTRUKCIJE
1.1.Ishod uenja: Student je osposbljen za rad na praktinim problemima.
1.3.Osnovne tematske 1. Razvoj konstruktivnih sistema u arhitekturi. Klasifikacija, principi konstruisanja, metode izbora
jedinice: sistema.
3. Gredni rotilji. Ortogonalne i neortogonalne mree, vjeanje i podupiranje kosim elementima.
4. Luni sistemi. Oblikovanje lukova promjenljivih presjeka, lukova od montanih elemenata.
7. Visee konstrukcije na krunim i poligonalnim osnovama, otvorene i zatvorene mree i atori.
konstrukcije.
3. diskusije 10 %
Uee u ocjeni (%):
3. Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Mas media, Zagreb, 2003
4. Nawy, E.: Fundamentals of high-performance concrete, Second edition, John Wiley&Sons, Inc.,
New York, 2001.
1. Barnes, M., Dickson, M.: Widespan Roof Structures, Thomas Telford, London, 2000.
4. Lewis, W. J.: Tension Structures Form and Behaviour, Thomas Telford, London, 2003.
211

ifra predmeta: 04.136b-M Naziv predmeta: STUDIJSKA ISTRAIVANJA IZ OBLASTI MAGISTARSKOG RADA
1.CILJ PREDMETA: Cilj studijskog istraivakog rada je priprema studenta za izradu zavrnog diplomskog rada
kroz izradu seminarskog rada (eseja) na temu iz izabrane ue oblasti graevine iz koje
student treba da radi diplomski rad. Cilj ove aktivnosti studenta je sagledavanje stanja u
izabranoj uoj oblasti i definisanje konkretnog sadraja diplomskog rada.
1.1.Ishod uenja: Uraen seminarski rad (esej) na temu iz izabrane ue oblasti graevina iz koje student treba
da radi diplomski rad i precizno formulisana tema (prijava) diplomskog rada.
Osposobljavanje studenta za samostalno koritenje literature, identifikaciju problema i
ponuenih rjeenja.
1.2.Predmeti koji su Svi predmeti prema Nastavnom planu i programu studijskog programa.
1.3.Osnovne tematske Student izrauje seminarski rad (esej) na izabranu temu koji sadri pregled literature iz
jedinice: izabrane oblasti, identifikaciju problema koji se rjeava, opis metoda za rjeavanje problema,
zakljuke i prijedlog sadraja diplomskog rada. U zavisnosti od teme, dio studijskog
istraivakog rada moe se obaviti na terenu i/ili u laboratoriji.
2.1.Nain izvoenja Samostalan rad studenta na izradi seminarskog rada (eseja) uz konsultacije sa izabranim
nastave: nastavnikom (mentorom za diplomski rad). Mentor daje uputstva studentu, upuuje ga na
odreenu literaturu i usmjerava ga u cilju izrade kvalitetnog eseja i diplomskog rada. Pored
konsultacija sa mentorom, student moe obavljati konsultacije i sa drugim nastavnicima ili
strunjacima iz drugih institucija i preduzea koje se bave problematikom iz oblasti teme
rada. Po potrebi, mogu se sprovesti terenska ili laboratorijska istraivanja. Zavreni esej
student predaje nastavniku na pregledanje, a potom dobija ocjenu. Po uspjenom zavretku
ovog predmeta student prijavljuje magistarski rad sa predloenom temom.
2.2.Broj sati optereenja 1. Konsultacije sa mentorom 90 (3,33)
studenta: 2. Samostalan rad 18 (0,67)
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: 1. Projektni rad 0-40%
2. Seminarski rad 0-15%
3. Usmeni ispit 0-45%
Naune i strune monografije, udbenika literatura, nauni i struni asopisi, zbornici
radova sa konferencija itd.
212

ifra predmeta: 04.075b-M Naziv predmeta: DIPLOMSKI / MAGISTARSKI RAD
1.CILJ PREDMETA: Uspjeno savladan ispit iz diplomskog/magistarskog rada je dokaz da je student tokom studija
osposobljen samostalno analizirati, istraivati, rijeiti i prezentirati rjeenje sloenog graevinskog
problema. Student je osposobljen izraditi rad uvaavajui pozitivne tehnike propise i znanstvene
spoznaje na odreenom podruju graevinarstva.
1.1.Ishod uenja: Diplomski/magistarski rad koji predstavlja izradu idejnog projekta iz oblasti studijskog programa, ili
nauni rad u kome se koriste prethodna i stjeu nova znanja iz oblasti studijskog programa i
primjenjuju na rjeavanje konkretnih ininjerskih problema
1.2.Predmeti koji su Svi predmeti predvieni Nastavnim planom i programom studijskog programa.
1.3.Osnovne tematske Diplomski/magistarski rad student moe izraditi na praktinu ili teoretsku temu vezanu za
jedinice: graditeljsku djelatnost i sadrajno blisku postojeim kolegijima. Student temu zavrnog rada bira, a
povjerenstvo za dodjelu zavrnog rada odobrava tokom III semestra, a najkasnije do poetka IV
semestra tekue akademske godine. Dio rada na diplomskom radu student moe obaviti kao
praktinu dio.
Diplomski/magistarski rad se moe temeljiti na:
Izradi raunalnog modela graevinske konstrukcije ili objekta; Numerikom modeliranju
materijala i procesa u materijalima; Analizi sloenijeg mehanikog problema koji zahtijeva
dodatnu teoretsku obradu i prezentacija analitikog ili numerikog postupka rjeavanja
Statikoj i dinamikoj analizi (proraunu) konstrukcija u betonu, metalu i drvetu
Analizi i izradi projekata, studije ili dijela studije prometnog sustava ili dijela tog sustava
Saobraajnoj analizi i projektnom rjeenju saobraajnice i/ili raskrija sa svim elementima
Analizi projektnih rjeenja hidrotehnikih graevina i sustava; Izradi studija vezanih za
gospodarenje vodama; Analizi projektnih rjeenja geotehnikih objekata; Projektiranju i analizi
projekata vezanih za urbana podruja (saobraajni projekti, prostorno-planske studije,
vodoprivredni objekti u urbanom podruju); drugim temama vezanim za projektiranje,
analiziranje i izvoenje sloenijih graevinskih objekata i sustava.
U izradi diplomskog/magistarskog rada student aktivno sarauje sa nastavnikom - mentorom, u
pravilu je to nastavnik kolegija sadaj kojeg je vezan za odabranu temu. Na izradi zavrnog rada
moe sudjelovati i nastavnik-komentor ukoliko sadraj rada to zahtijeva.
2.1.Nain izvoenja Student samostalno priprema diplomski rad uz konsultacije sa mentorom. Zavren rad student
nastave: predaje studentskoj slubi, a potom pristupa odbrani rada pred komisijom od tri nastavnika koju
odreuje Nastavno-nauno vijee.
2.2.Broj sati optereenja 1. Konsultacije s mentorom 90 (3,33)
studenta: 2. Konsultacije dodatne literature 20 (0,74)
3. Istraivanje izvora 25 (0,93)
4. Samostalan rad na temi 93 (3,44)
5. Analiza primjera iz prakse 16 (0,60)
6. Pisanje rada 25 (0,93)
7. Prezentacija i odbrana rada 1 (0,04)
Uee u ocjeni (%):
2.3.Nain ocjenjivanja: Odbrana diplomskog/magistarskog rada. est 6/E
sedam 7/D
osam 8/C
devet 9/B
deset 10/A
Naune i strune monografije, udbenika literatura, nauni i struni asopisi, zbornici radova sa
konferencija itd. Dopunska literatura: -
213
6. DODATAK DOKUMENTI
1.6. 6.1. Ugovor o studiranju
U G O V O R
o studiranju za studij I ciklusa
broj: ___________
Zakljuen dana ________________ izmeu:

Organizaciona jedinica Univerziteta u Travniku Fakultet za tehnike studije, Aleja konzula broj 5, koju zastupa dekan,
_________________________ (u daljem tekstu: Organizaciona jedinica)
I
iz , SMJER: ( godina )
(ime i prezime) (grad)
(u daljem tekstu: student)
lan 1.
Ovim ugovorom reguliu se prava i obaveze izmeu Organizacione jedinice i studenta u cilju kvalitetnog izvoenja nastavnog procesa u
akademskoj ___________ godini, a to e u konanom ishodu dovesti do postizanja odgovarajuih strunih i naunih kompetencija i sticanja
odgovarajue diplome i zvanja od strane studenta.
lan 2.
Status studenta stie se upisom na odgovarajui studijski program Organizacione jedinice. Nastavni proces za akademsku godinu organizuje se u
dva semestra: zimski i ljetni.
lan 3.
Na Univerzitetu u Travniku je zabranjen bilo kakav oblik politikog organizovanja i djelovanja. Rad organizacionih jedinica je u svakom
segmentu usmjeren ka punom razvoju ljudske linosti, potivanju ljudskih prava, demokratskih, akademskih, zakonskih i ustavnih naela i
sloboda.
Studenti su duni da potuju pravila Kodeksa ponaanja za studente Univerziteta u Travniku.
lan 4.
Nastava se izvodi u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju SBK/KSB, te Statutom i Pravilima studiranja za drugi ciklus studija na
Univerzitetu u Travniku.
lan 5.
Organizaciona jedinica zadrava pravo da vri promjene rasporeda termina realizacije nastave, o emu e studenti biti blagovremeno informisani.
lan 6.
Za upis u narednu godinu studija student je duan izvriti sve obaveze predviene Pravilima za II ciklus studija Univerziteta u Travniku i
ugovorom o studiranju. U protivnom student je duan obnoviti godinu i ponovo se upisati istu godinu studija.
lan 7.
Zahtjev za mirovanje prava i obaveza student moe podnijeti u sluaju tee bolesti, odravanja trudnoe ili iz drugih naroito opravdanih razloga.
Prava i obaveze studenta mogu mirovati najdue godinu dana, a za navedeno vrijeme ne gubi se status studenta.
lan 8.
Visina kolarine za studij II ciklusa, za akademsku _____________ godinu, iznosi _____________ KM.
lan 9.
Visina kolarine za studenta, po ovom Ugovoru, iznosi _______________, i plaa se _________________________________.
lan 10.
U sluaju podnoenja zahtjeva za ispis ili za mirovanje prava i obaveza, student je obavezan izmiriti finansijske obaveze za tekuu akademsku
godinu. Ukoliko student ne pohaa nastavu i ne polae ispite, a isti nije pokrenuo postupak ispisa ili mirovanja prava i obaveza, smatrat e se da
Ugovor nije raskinut, te je student duan izmiriti sve finansijske obaveze dospjele do isteka Ugovora.
lan 11.
Obnova godine studija iznosi __________ KM.
U sluaju ispisa sa Fakulteta student je duan platiti ispis u iznosu ___________ KM.
lan 12.
Studenti koji ostvaruju stipendiju Fakulteta za tehnike studije po bilo kojem osnovu u sluaju obnove godine studija gube pravo na istu i duni
su uplatiti obnovu godine u iznosu navedenom u lanu 11. stav 1 ovog ugovora.
lan 13.
Meusobni odnosi koji nisu definisani ovim Ugovorom regulisat e se zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti obligacionih odnosa i visokog
obrazovanja, te optim i pojedinanim aktima Univerziteta u Travniku.
lan 14.
Eventualne sporove nastale po ovom Ugovoru ugovorne strane e rjeavati sporazumno, a u protivnom isti se rjeavaju pred nadlenim sudom u
Travniku.
lan 15.
Ugovor je sainjen u 2 (dva) istovjetna primjerka od kojih svaka strana zadrava po 1 (jedan).
Student: Dekan:
______________________ ________________________
214
1.7. 6.2.. Obrazac za upis
215
6.3.Dodatak diplomi
-Dodatak diplomi-
Univerzitet u Travniku
Fakultet za tehnike studije
Ovaj dodatak diplomi slijedi model koji su razvili Evropska komisija, Vijee Evrope i UNESCO / CEPES. Svrha ovog dodatka je pruanje
informacija radi poboljanja meunarodne transparentnosti i odgovarajueg akademskog i strunog priznavanja kvalifikacije
(diploma, stepena/ciklusa studija i sl.). Izraen je da bi opisao prirodu, nivo, kontekst, sadraj i status programa studija koji je osoba
(navedena na originalnoj kvalifikaciji uz ovaj dodatak) uspjeno zavrila. Ne smije sadravati subjektivne procjene, izjave o
ekvivalenciji ili sugestije o priznavanju. Potrebno je navesti traene informacije u svim dijelovima dokumenta. Na mjestima gdje
informacije nisu navedene, potrebno je objasniti razlog.
1. Informacije o nosiocu kvalifikacije

1.1. Prezime
1.2. Ime
1.3. Datum roenja
Mjesto i opina roenja
Drava roenja
Jedinstveni matini broj graanina
1.4. Identifikacijski broj ili broj indeksa
2. Informacije o kvalifikaciji
2.1. Naziv kvalifikacije i odgovarajua titula
2.2. Glavna oblast studija za sticanje kvalifikacija
Naziv i status visokokolske ustanove koja
2.3.
izdaje diplomu (na jeziku originala)
2.4. Jezici kolovanja / ispita
3. Informacije o stepenu kvalifikacije
3.1. Ciklus studija
3.2. Zvanino trajanje studija
3.3. Potrebni uslovi za upis
4. Informacije o sadraju studija i postignutim rezultatima
4.1. Nain studiranja
216
4.2. Sistem i pravila studiranja

4.3. Detalji programa
Skala ocjenjivanja i uobiajena raspodjela
4.4.
ocjena (ukoliko je dostupna)
Broj sati ifra ECTS ECTS

Naziv predmeta Sem. Ocjena
Pred. Vjebe Ukupno predmeta bodovi ocjena
01.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
217
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Ukupno ECTS bodova i prosjena ocjena:
Zavrni rad
Tema
Ocjena
Datum odbrane
Ukupna
klasifikacija
4.5. kvalifikacije
(na jeziku
originala)
5. Informacije o funkciji kvalifikacije

5.1. Mogunost za upis na sljedei ciklus studija
5.2. Profesionalni status
6. Dodatne informacije
6.1. Dodatne informacije
6.2. Dodatni izvori informacija
7. Ovjera (certifikacija) dodatka diplomi
7.1. Datum 7.2. Dekan fakulteta 7.3. Slubeni peat VU 7.4. Rektor Univerziteta
______________________
______________________
8. Informacije o dravnom sistemu visokog obrazovanja
218
Kao zemlja lanica Bolonjskog procesa, Bosna i Hercegovina trenutno provodi dalekosene reforme za ulazak u
evropsko podruje visokog obrazovanja. U isto vrijeme, drava Bosna i Hercegovina ima sloeno administrativno
ureenje, u kojem se zakonodavna i administrativna ovlatenja za obrazovanje dijele regionalno, kao i izmeu
razliitih nivoa vlasti. Samo je 13 zakonodavnih tijela (1) nadleno za usvajanje relevantnih propisa. Shodno
tome, visokokolski sistem je ponekad razliit u razliitim dijelovima zemlje.
Trenutno, u Bosni i Hercegovini postoji 8 javnih Univerziteta i odreeni broj privatnih visokokolskih ustanova
(2). Sve ustanove moraju imati licencu ministarstva obrazovanja zaduenog za regiju u kojoj se data
visokokolska ustanova nalazi (3). Postoji odreeni napredak u uvoenju mehanizama internog i eksternog
osiguranja kvaliteta u veini visokokolskih ustanova, a u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine postoje i prvi
propisi za vanjsku akreditaciju. Meutim, u Bosni i Hercegovini jo uvijek nema sistema akreditacije za cijelu
zemlju. Napredak reformi zavisi od regije do regije i od ustanove do ustanove.
(1) Organi vlasti BiH dalje se dijele na dva osnovna administrativna dijela: Republika Srpska i Federacija BiH. FBiH je dalje podijeljena na 10 kantona. Uz dva
entiteta, BiH ini i Distrikt Brko, koji ima meunarodnu superviziju i koji je administrativna jedinica pod suverenitetom drave BiH. Zakonodavne
nadlenosti u obrazovanju su na Parlamentu BiH, Narodnoj skuptini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH, 10 kantonalnih skuptina, te na
Skuptini Distrikta Brko.
(2) Ovi podaci e biti redovno aurirani.
(3) U BiH, 11 ministarstava obrazovanja (jedno u RS i deset u kantonima u Federaciji BiH) imaju punu nadlenost nad obrazovanjem, ukljuujui ivisoko
obrazovanje. U Distriktu Brko, Odsjek za obrazovanje Distrikta Brko ima punu nadlenost nad obrazovanjem. Na nivou drave, Ministarstvo civilnih
poslova ima mandat da koordinira obrazovnu politiku u zemlji. Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH ima nadlenost za donoenje standarda i
normativa za visoko obrazovanje i zadueno je za koordinaciju izmeu 10 kantonalnih ministarstava obrazovanja.
U cilju reforme visokog obrazovanja, 30. jula 2007. godine donesen je Okvirni zakon o visokom obrazovanju u
Bosni i Hercegovini, kojim su ustanovljeni osnovni principi i standardi za sticanje visokog obrazovanja u Bosni i
Hercegovini, u skladu s relevantnim odredbama Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
(ETS No. 5, 1950.) i njenih protokola, Preporukom Komiteta ministara Vijea Evrope o priznavanju i ocjeni kvaliteta
privatnih visokokolskih ustanova (R(97)1), Preporukom o pristupu visokom obrazovanju (R(98)3) i Preporukom o
istraivakom zadatku univerziteta (R(2008)8) i drugim relevantnim principima meunarodno priznatih pravnih
instrumenata ija je drava ugovornica i Bosna i Hercegovina, te u skladu s Konvencijom Vijea Evrope/UNESCO-a
o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskoj regiji (ETS No. 165, 1997.).
Bosna i Hercegovina je u septembru 2003. godine stavljanjem potpisa na relevantne dokumente prihvatila
evropske strateke ciljeve u oblasti visokog obrazovanja izraene u Deklaraciji evropskih ministara visokog
obrazovanja iz Bolonje (1999.), kao i kasniji razvoj ovog koncepta.
8.1. Pristup visokom obrazovanju
Kandidati za visoko obrazovanje moraju imati uspjeno zavreno redovno etvorogodinje srednjokolsko
obrazovanje. Dokument koji daje pravo na prijavu je svjedodba/svjedoanstvo o zavrenoj srednjoj koli.
8.2. Stepeni i kvalifikacije

Visoko obrazovanje je organizirano u tri ciklusa studija, i to:
- prvi ciklus studija koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova (etiri studijske godine) ili 180 ECTS bodova (tri
studijske godine) koji vodi do akademske titule i strunog zvanja bakalaureat;
- drugi ciklus studija koji se vrednuje sa 60 ECTS bodova (jedna studijska godina) ili 120 ECTS bodova (dvije
219
studijske godine), to sa prvim ciklusom studija ukupno iznosi 300 ECTS bodova (ukupno pet studijskih
godina), a koji vodi do akademske titule i strunog zvanja magistar.
- trei ciklus studija koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova (tri studijske godine), to sa prvim i drugim
ciklusom studija ukupno iznosi 480 ECTS bodova (ukupno osam studijskih godina), a koji vodi do
akademske titule i naunog zvanja doktor nauka ili umjetnosti.
8.3. Bodovni sistem i ocjenjivanje

Akademska godina u BiH obino traje 10 mjeseci, od septembra do jula. Akademska godina dijeli se na
semestra, a na Univerzitetu u Travniku planira se prema Akademskom kalendaru za svaku akademsku godinu.
Jedinica za definiranje optereenja redovnog studenta tokom jednog semestra je bod. Optereenje redovnog
studija u jednoj akademskoj godini iznosi 60 ECTS bodova.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja vrednuje se i ocjenjuje kako slijedi:
ECTS Brojana
Opis
ocjena Ocjena
A 10 izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama (nosi 95100 bodova)
B 9 iznad prosjeka, sa ponekom grekom (nosi 8594 bodova)
C 8 prosjean, sa primjetnim grekama (nosi 7584 bodova)
D 7 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima (nosi 6574 bodova)
E 6 zadovoljava minimalne kriterije (nosi 5564 bodova)
F,FX 5 ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie rada (manje od 55 bodova)
IO - Ispunio obaveze (opisna ocjena)
220

Građevina Ects II Ciklus 16-17-1

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Građevina Ects II Ciklus 16-17-1

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

ECTS INFORMACIJSKI PAKET

II ciklus studija diplomski/magistarski studij

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

ECTS INFORMACIJSKI PAKET

II ciklus studija diplomski/magistarski studij

ECTS INFORMACIJSKI PAKET

Glavna i odgovorna urednica:

Grafiko oblikovanje i prijelom:

Studenti pohaaju jednosemestralne kurseve iz osnovnih predmeta neophodnih za ope obrazovanje,

Univerzitet u Travniku je dana 18.03.2015. godine predao zahtjev za akreditaciju visokokolske

Komisija domaih i meunarodnih stunjaka je posjetila Univerzitet u Travniku, a ujedno i Fakultet za

Na osnovu Izvjetaja i miljenja Komisije za institucionalnu kareditaciju da visokokolska ustanova

doc. dr. sci. Amra Tuzovi

1.1. NAZIV I ADRESA ........................................................................................................................................9

2. FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE .................................................................................................................... 15

2.1. NAZIV I ADRESA .............................................................................................................................................. 15

3. STUDIJSKI PROGRAMI II CIKLUSA STUDIJA - DIPLOMSKOG / MAGISTARSKOG STUDIJA ...................... 25

4.OPE INFORMACIJE ZA STUDENTE .................................................................................................................... 31

5. NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA SA SILABUSIMA ............................ 36

1.1. NAZIV I ADRESA

UNIVERZITET U TRAVNIKU (skraeni naziv UNT)

Aleja Konzula br. 5,

Rektor: prof. dr. Rasim Daci

1.2. OPENITO O UNIVERZITETU

Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju u Kiseljaku

b) Osigurani su kvalitetni prostori za rad u prostorijama Fakulteta za mendment i poslovnu ekonomiju,

ouvanju vlastite prepoznatljivosti u akademskoj i drutvenoj zajednici, na afirmaciji steenih vrijednosti

Pored obrazovnog procesa, fakulteti su uspostavili odreenu saradnju sa privredom i drugim

S obzirom na to da Univerzitet u Travniku ima konstantnu tendenciju razvoja i usavravanja,

Slika 1. Prikaz organizacijskih jedinica Univerziteta u Travniku i smjerova na njima.

1.3. AKADEMSKI KALENDAR

Akademski kalendar predvia akademske i profesionalne skupove, tribine, simpozije, savjetovanja,

Kalendar aktivnosti organizacije i realizacije studijskih programa na Univerzitetu u Travniku predvia

Dan dravnosti (1 dan)

1.4. POSTUPAK ZA UPIS NA STUDIJ

1.5. PRAVILA STUDIRANJA

Pravilima studiranja za II ciklus na Univerzitetu u Travniku regulisana su prava i obaveze studenata u

1.6. SISTEM OCJENJIVANJA

1. Prisustvo na nastavi: 0-10% (0-10 bodova).

1.6.1. Postupak po albi studenta na ocjenu

1.7. AKADEMSKI I PROFESIONALNI SKUPOVI

Akademskim kalendarom i kalendarom aktivnosti planiraju se akademski i profesionalni skupovi

2. FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

2.1. NAZIV I ADRESA

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE (skraeni naziv FTS)

Dekan: prof. dr. sci. Hrustem Smailhodzi

2.2. OPENITO O FAKULTETU

Primarni ciljevi osnivanja Fakulteta prije svega su:

Da ponudi studentima kvalitetno obrazovanje sa ishodima uenja koji e obezbijediti osposobljavanje

Afirmacija nauke na podruju Srednjobosanskog kantona, razvoj grafike industrije, implementacija

U akademskoj 2007/2008. godini Fakultet je realizirao dva studijska programa, i to:

Dizajn grafiki proizvoda

U akademskoj 2008/2009. godini Fakultet poinje sa realizacijom i treeg studijskog programa:

Multimedija, oblikovanje i primjena.

U okviru aktivnosti Fakulteta organizuje se nauno-struni simpozij posveen savremenim

U novoj akademskoj 2013/2014. godini Fakultet za tehnike studije je u potpunosti premjeten u

Svojim studentima pruit e kvalitetno visokokolsko obrazovanje zasnovano na prikupljanju, obradi i

2.2.1. Organizacija nastave

Nastava je interaktivnog karaktera i izvodi se prema bolonjskim principima. Fakultet raspolae

U akademskoj 2014/2015. godini, Fakultet za tehnike studije u potpunosti nastavu realizira u

Na II ciklusu, studenti I godine studija nastavu e pohaati na studijskim programima na kojima je u

Euroasfalt d.o.o. Sarajevo