Dr. sci.

Nirvana Pitoljevi

RANI RAZVOJ DJETETA:

ta treba znati
razvojna brosura novo1.indd 1 12/1/15 11:14 PM
 RANI RAZVOJ DJETETA:
TA TREBA ZNATI

Autor : Nirvana Pitoljevi -------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Izdava: EDUS EDUKACIJA ZA SVE Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Mjedenica 34 Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.edusbih.org 159.922.7(035)
613.952/.954(035)
Lektor: Elmedina Grobovi
PITOLJEVI, Nirvana
Dizajn: Mirna esovi Rani razvoj djeteta : ta treba znati / Nirvana
Pitoljevi. - Sarajevo : EDUS, 2015. - 35 str. :
tampa: Arch Design d.o.o. Sarajevo ilustr. ; 19 cm

Tira: 1000 kom. Kor. nasl.

ISBN 978-9926-8005-4-3
Godina izdavanja: 2015.
COBISS.BH-ID 21952774
Sarajevo
-------------------------------------------------

www.edusbih.org www.unicef.ba

Federalno ministarstvo Federalno ministarstvo Federalno ministarstvo rada i

zdravstva obrazovanja i nauke socijalne politike

razvojna brosura novo1.indd 2 12/1/15 11:14 PM

 SADRAJ
POKAZATELJI TIPINOG RAZVOJA 4
RAZVOJNI Pokazatelji I Podsticanje RAZVOJA KOD KUE 6
0-3 mjesecA 6
3-6 mjeseci 8
6-9 mjeseci 10
9-12 mjeseci 12
12-18 mjeseci 14
18-24 mjesecA (1,5 do 2 godinE) 16
2 - 3 godinE 18
3 do 4 godinE 20
4 do 5 godinE 22
5 do 6 godinA 24
RAST I RAZVOJ DJETETA KROZ PET RAZVOJNIH OBLASTI 26
RAZVOJNA KANJENJA 27
RAZVOJNI POREMEAJI 27
NETO NIJE U REDU 28
JO NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA O RODITELJSTVU 30
KAKO UITI KROZ IGRU 32
KAKO SVAKODNEVNE SITUACIJE PRETVORITI U PRILIKE ZA UENJE 34
ZATO JE BITNA RANA INTERVENCIJA? 35
ODSTUPANJA U RAZVOJU - TA TREBA ZNATI 36
NEKI OD UESTALIH RAZVOJNIH POREMEAJA 38
PET OSNOVNIH PROGRAMA/RAZVOJNIH VJETINA 40
SUOAVANJE S DIJAGNOZOM 43

razvojna brosura novo1.indd 3 12/1/15 11:14 PM

 POKAZATELJI
TIPINOG
RAZVOJA
Svako dijete se razvija u skladu sa
svojim mogunostima, tako da je
teko precizirati kad e Vae dijete
nauiti odreenu vjetinu. Ove
odrednice Vam nude osnovne ideje
o napretku djeteta do pete godine
ivota.
Do 3.-4. mjeseca
gleda sa interesovanjem i prati
predmete koji se kreu
prepoznaje ljude i predmete, smijei se
na zvuk Vaeg glasa
poinje se smijeiti i u drutvu drugih
okree glavu prema zvukovima.
4 razumije nekoliko rijei
razvojna brosura novo1.indd 4
Do 7. mjeseca
reagira na emocije drugih
(smije se, plae)
uiva u igri udvoje, u stanju je pronai
ovla skrivene predmete
istrauje rukama i ustima; protee se
da uzme stvari koje su van domaaja
slui se glasom da izrazi radost i
negodovanje; gugue i brblja zvune
slogove.
Do 12. mjeseca
(1 godina)
voli ponavljati za drugima; pokuava imitirati
zvukove
voli jednostavne drutvene igre kao Sad u
da te uhvatim!
istrauje predmete i nalazi ih u igri skrivanja
reaguje na Ne!; koristi jednostavnu mimiku,
kao pokazivanje na predmete
brblja sa promjenama u tonu; moda ve
koristi i jednostavne rijei (tata, mama,
o-o)
okree se prema osobi koja izgovori njegovo/
njeno ime
12/1/15 11:14 PM
 Do 2 godine:
dijete imitira ponaanje drugih;
razdragano je u prisustvu druge djece
nalazi dobro skrivene predmete; pokazuje
prstom na slike i predmete koje Vi
imenujete
poinje da sortira oblike i boje; da se igra
jednostavnim igrama pretvaranja
prepoznaje imena ljudi i predmeta; prati
jednostavna uputstva
slui se sa po dvije rijei da bi
komuniciralo: Jo keksa?
Do 3 godine:
otvoreno izraava emocije, kojih sada ima
irok spektar
zna se sluiti mehanikim igrakama; igra
se kobajagi igara
sortira predmete po obliku i boji, sparuje
predmete sa njihovim slikama
prati uputstva koja se sastoje od 2 ili 3
komande (Uzmi i odnesi ovo u sobu.);
koristi se jednostavnim frazama za
komuniciranje s drugima: Ide napolje,
ljulja?
koristi se zamjenicama (ja, ti, mene) i
nekim rijeima u mnoini (autii, bojice)
razvojna brosura novo1.indd 5
Do 4 godine:
sarauje s drugom djecom; sve je
matovitije u izmiljenim igrama
imenuje neke boje; razumije princip
brojanja
izgovara reenice sa po pet-est rijei
moe neto ispriati; govori dovoljno
jasno da ga i nepoznata osoba razumije
prati uputstva koja se sastoje od tri
komande; razumije isto i razliito
Do 5 godinA:
eli da bude kao njegovi/njeni prijatelji;
voli da pjeva, plee i glumi;
razlikuje stvarnost od mate
pokazuje sve veu nezavisnost
moe izbrojati deset i vie predmeta i
pogoditi bar etiri boje
govori u reenicama sa vie od pet rijei;
moe neto due ispriati
5
12/1/15 11:14 PM
 0-3 mjesecA RAZVOJNI POKAZATELJI I
PODSTICANJE RAZVOJA KOD KUE

Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Reaguje na glasne zvukove (okree glavu Umiri se kada je uzmete u naruje

prema zvuku)
Oputa tijelo i prilagoava ga zagrljaju
Gue, oglaava se kada se nosi (privija se uz Vas)
Poinje dizati glavu kada lei na stomaku Okree glavu na obje strane dok lei na
leima
Prinosi ruke ustima
Plae kada eli neto (glad, da se nosi,
umor,...)
Stie i dri va prst u ruci
Kada iz leeeg poloaja na leima, bebu
za obje rukice povuete u sjedei poloaj,
glava ne visi, ne dodiruje lea

razvojna brosura novo1.indd 6 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta

Mazite se, priajte i igrajte se sa djetetom Unosite se djetetu u lice i tepajte mu

tokom hranjenja, oblaenja, kupanja
Stalno priajte svom djetetu i obasipajte
Pruite djetetu dosta fizikog kontakta i ga panjom
taktilni podsticaj (dodir)
Obradujte se i nasmijte djetetu kada
se oglasi, dajte mu neku povratnu
informaciju, potvrdite da ste ga uli
Drite igraku iznad djeije glave i traite
da je dijete dosegne
ukajte igrakom, zveckajte zvekom sa
lijeve i sa desne strane bebe da bi poela
da okree glavu ka izvoru zvuka

razvojna brosura novo1.indd 7 12/1/15 11:14 PM

 3-6 mjeseci

Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Proizvodi zvukove/oglaava se Dok lei na stomaku, podie i rukice i

noge
Poinje se smijati i reaguje na ljude
Dri zveku kratko u ruci
Okree glavu prema zvukovima/ reaguje
na glasne zvukove Okree/prevre se u oba pravca
Obraa panju na ljudska lica Obraduje se osobama koje poznaje
Ostvaruje kontakt oima Umiri se kad uje zvukove, naroito
glasove
Prati pogledom predmete koji se kreu
Dri glavu samostalno
Prinosi ruke i predmete ustima
Prinosi noge ustima
Posee za igrakom sa jednom rukom
dok lei na leima
Gura nogama predmete ili tvrdu podlogu
kada ga drite uspravno

razvojna brosura novo1.indd 8 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Mazite se, priajte i igrajte se sa djetetom
tokom hranjenja, oblaenja, kupanja
Igrajte se svakodnevno s djetetom na
podu na leima i stomaku
Obradujte se i nasmijte djetetu kada se
oglasi
Priajte, itajte, pjevajte djetetu
svakodnevno kao vid povratne
informacije, reagujte na njegovo/no
oglaavanje
Nekada imitirajte zvukove koje vae
dijete proizvodi, ali takoer koristite i
jasan govor
Igrajte se skrivanja iz vidnog polja (npr.
GDJE JE ____? sakrijte se, EVO GA/JE.
Postavite igrake ispred djeteta kada
je budno i lei na stomaku, ukajte i
zveckajte igrakom da bi dijete poseglo
za istom
razvojna brosura novo1.indd 9
Dozvolite djetetu da istrauje predmete
tako to ih stavlja usta
Drite igraku iznad djeije glave i traite
da je dijete dosegne
Drati dijete uspravno sa nogama na
podu/tvrdoj podlozi dok mu pjevate/
priate
Imenujte djetetu svakodnevne predmete
iz okoline
Uvrstite dnevnu rutinu sa djetetom, s
jasnim terminima za obroke i spavanje
Drite igraku u vidnom polju djeteta
i zveite/ukajte istom dok je lagano
pomjerate sa lijeva na desno i obrnuto da
je dijete pogledom prati i okree glavu.
12/1/15 11:14 PM
 6-9 mjeseci

Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Prati pogledom predmete/ljude u Podie se u poziciju za puzanje (na

pokretu koljena i dlanove)
Ostvaruje kontakt oima Drei se za prste odrasle osobe, beba se
die u sjedei poloaj
Prua ruke ka roditelju
Odrava ravnoteu u sjedeem poloaju
Okree se prema izvoru zvuka
Istrauje rukama i ustima (stavlja
Posee za predmetima koje uoi/eli
predmete u usta)
Odaziva se na ime i okree se prema
Udara predmetima od sto (druge
glasovima
predmete/povrine)
Proizvodi zvukove koji zvue kao: da,
Voli se ogledati
ga, ka, ba (ili ve da-da, ba-ba)
Mae ili bar reaguje na pa-pa
Ima omiljenu igraku
Oglaava se/reaguje na muziku
Poinje imitirati zvukove i gestikulacije/
pokrete drugih
Poinje kaipstom pokazivati
Trai predmete kada ih sakrijete

10

razvojna brosura novo1.indd 10 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta

Ponavljajte radnje-pokrete-glasove za itajte djetetu svakodnevno, razgledajte

djetetom slikovnice skupa dok imenujete i
opisujete predmete i boje
Nastavite sa jasnim dnevnim rutinama
Dozvolite djetetu da istrauje svoju
Opiite predmete koji interesuju vae
okolinu i predmete
dijete, koje pokazuje prstom
Postavite ogledalo djetetu da moe da se
Imitirajte zvukove i rijei koje Vae dijete
ogleda i napravite igru od toga
izgovara
Dozvolite djetetu da samostalno vjeba
Traite radnje koje elite da vidite
ravnoteu u sjedeem poloaju
umjesto da korite dijete (umjesto
prestani= vrijeme je za sjedenje, Putajte djetetu muziku
vrijeme je za jelo)
Igrajte se skrivanja iz vidnog polja
Uite dijete uzrono-posljedinim (npr. GDJE JE ____? sakrijte se,
vezama kroz kotrljanje lopte, guranje EVO GA/JE.)
autia, ubaciti/izvaditi kocku iz kutije
Potkrepljujte dijete kada brblja i igra se
sa predmetima

11

razvojna brosura novo1.indd 11 12/1/15 11:14 PM

 9-12 mjeseci
Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta
Ustaje samostalno (npr. koristi
namjetaj/predmete/Vas)
Moe samostalno da sjedne,pue
Stoji samostalno kad se dri
Iz stojee pozicije sputa se u sjedeu bez
padanja
Poinje da se kree drei se za namjetaj
Uz dranje napravi bar 4 koraka
Manje slini, osim kad rastu zubi
Samo se hrani- jede prstima
Pije iz olje dok je pridravate
Proizvodi puno razliitih zvukova
(mamamama, babababa, dadad)
Moda ve koristi i jednostavne rijei
(tata, mama, o-o)
12
razvojna brosura novo1.indd 12
Razumije NE
Mae pa-pa
Ima razvijen vid reciprone igre
(tebi/meni dodavanje, ja-ti-ja-ti
razmjena igraaka/ponavljanje radnje,
itd.)
Pincet hvatom (palac+ kaiprst) poinje
uzimati sitne predmete
Lupa dva predmeta jedan od drugi
(aom o sto, igrakom o igraku, itd.)
Poinje imitirati uestale radnje odraslih i
svrsishodno se koristi predmetima (npr. iz
ae pije, prinosi slualicu uhu, itd.)
Voli jednostavne drutvene igre kao Sad
u da te uhvatim!
Ima omiljenu igraku
Pokuava da vrlja po papiru
12/1/15 11:14 PM
 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Igrajte se igara moj red-tvoj red; prvo ja,
pa onda ti
itajte djetetu svakodnevno, razgledajte
slikovnice skupa dok imenujete i
opisujete predmete i boje
Igrajte se igara sad u da te uhvatim,
ili Gdje je_____/ ? Evo ga!
Dozvolite djetetu da samostalno
vjeba ustajanje, padanje, sjedanje,
pridravanje, cupkanje...
Dozvolite djetetu da rukama istrauje
hranu raznih tekstura i da se samostalno
hrani
Imitirajte zvukove koje proizvodi Vae
dijete i podstiite dijete da imitira
zvukove koje proizvodite Vi
Koristite kratke i jednostavne fraze kada
govorite djetetu
Priajte djetetu dok ga hranite,
razvojna brosura novo1.indd 13
presvlaite, kupate...
Ako se dijete ponaa neprikladno, recite
jasno NE, ali nipoto ne tucite dijete, ne
povisujte ton i ne dajite duga objanjenja
Ako je potrebno preusmjerenje ka
pozitivnim ponaanjima, time-out/
kazna smije trajati samo 30 sekundi
do 1 minute! (bez pregovaranja i
objanjavanja)
Obasipajte dijete panjom, vokalnim
potkrepljenjem/odobravanjem,
ohrabrenjem, poljupcima i maenjem za
sva prikladna/eljena ponaanja
Dozvolite djetetu da lupa predmetima o
sto ili jednim o drugo
Sakrijte manje igrake i predmete i
podstiite dijete da ih trai
Pjevajte i putajte djetetu muziku, djeije
pjesmice
13
12/1/15 11:14 PM
 12-18 mjeseci
1 do 1,5 godina
Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Stoji i moe da se kree uz namjetaj Pokazuje kaiprstom predmete i slike

Poinje praviti par samostalnih koraka Pogleda u tanu sliku ili predmet kada
uje njegovo/njeno ime
Hoda dok ga drite za jednu ruku
Pronalazi lako skrivene predmete
Penje se po namjetaju/veim
predmetima Stavlja stvari u predmete i vadi ih
Imitira odrasle u jednostavnim radnjama Baca loptu u ciljanom pravcu
(telefon, olja)
Muti kaikom/kutljaom u erpici
Progovara bar jednu rije jasno i
Otvara slikovnice tvrdih korica
funkcionalno (ima vokabular od 1-5 rijei,
sem mama, tata, pa-pa) Dijete zna pokazati bar 3 dijela tijela
(nos, stomak, ruka, noga, glava, oko)
Pokuava imitirati rijei koje vi
izgovarate Jede kaikom i pije samostalno (iako
prosipa)
Pokazuje interes za istraivanje okoline
Pomae tokom oblaenja (npr. isprui
Pokazuje strah od novih situacija i
ruku/nogu)
nepoznatih ljudi
Svlai cipele, arape, rukavice (pomae
Razumije jednostavne usmene zahtjeve/
pri oblaenju/svlaenju)
zahtjeve sa gestikulacijama
(npr. daj + ispruena ruka) Spava preko dana jednom u trajanju od
1 do 3h
Koristi jednostavne gestikulacije za
NE-mahanje glavom, za pa-pa-mae
rukom, itd.

14

razvojna brosura novo1.indd 14 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Ako se dijete ponaa neprikladno, recite
jasno NE, ali nipoto ne tucite dijete, ne
povisujte ton i ne dajite duga objanjenja
Ako je potrebno preusmjerenje ka
pozitivnim ponaanjima, time-out/
kazna smije trajati samo 30 sekundi
do 1 minute! (bez pregovaranja i
objanjavanja)
Obasipajte dijete panjom, vokalnim
potkrepljenjem/odobravanjem,
ohrabrenjem, poljupcima i maenjem za
sva prikladna/eljena ponaanja
Recite mu da je DOBRO, kada je stvarno
dobro, time mu pokazujete ta su to
poeljna ponaanja i ta se oekuje od
njega
Morate provoditi 4 puta vie vremena
u potkrepljivanju eljenih ponaanja
i pokuaja nego u kanjavanju i
preusmjeravanju!
Koristite kratke i jednostavne fraze kada
govorite djetetu
Postavljajte jednostavna pitanja
Objanjavajte vaem djetetu radnje i
imenujte predmete, dok ih zajedno radite
(npr. Mama ti sad pere ruke sapunom i
vodom, pa ih suimo pekirom)
razvojna brosura novo1.indd 15
itajte djetetu svaki dan, neka dijete
okree stranice (tvrdih korica) i pri
tom mijenjajte redoslijed imenovanja/
pokazivanja predmeta u slikovnicama
(ja-ti-ja-ti)
Dovrite rije koju dijete pokua da
izgovori i pri tom je proirite (npr. dijete
kae A ili auto i pokazuje na auto, a
vi kaete: Bravo! Jeste, to je crveni auto.
Igrajte se kockicama, igrakama za
umetanje oblika kroz otvore, puzlama i
drugim igrama koje podstiu dijete da
koristi obje ruke
Dajte djetetu da boji i pokazujte mu kako
da crta linije gore-dole i lijevo-desno.
(Potkrijepite svaki pokuaj imitacije ovih
radnji!)
Uite dijete da pokazuje dijelove tijela
Pjevajte pjesmice koje imaju pokrete uz
rijei, te ih radite skupa sa djetetom
Dajte djetetu igrake koje se guraju
i vuku, imaju svrsishodne radnje,
interaktivne igrake
Igrajte se kuhanja sa djetetom
Budite strpljivi sa djetetom, pustite ga da
vjeba samostalno hranjenje, oblaenje,
svlaenje, itd.
15
12/1/15 11:14 PM
 18-24 mjesecA
1,5 do 2 godinE Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta
Prati jednostavna uputstva, usmene
zahtjeve (Donesi jastuk, Vrati cipele,
Baci u smee, Doi, sjedi itd.)
Zna da se igra sa igrakama, svrsishodno
ih koristi
Koristi pincet hvat za manje predmete
iri vokabular (koristi jasno i funkcionalno
bar 10 rijei)
Poinje da se slui sa po dvije rijei da
bi komuniciralo: Jo keksa,Mama
doi,Nema mace, itd. (poinje spajati
rijei)
Govori o sebi u 3 licu (Ela hoe, Miki uzme,
Ina ljuta sad, itd.)
Nudi igrake drugima da se ukljue u igru
Igra se jednostavnih igara pretvaranja
(npr. kobajagi hrani bebu)
Plai se nepoznatih ljudi
ara samostalno po papiru
Zna da se penje stepenicama
Tri, skae i uta loptu
Pije iz ae i jede kaikom samostalno
Prestaje koristiti flaicu
Prepoznaje predmete iz svakodnevnice i
zna emu slue, tj. kako se koriste
Imitira druge
16
razvojna brosura novo1.indd 16
Ne zaboravlja ve naueno/savladano
Pokazuje bar 5 dijelova tijela (oko, uho,
glava, usta, zubi, noga, ruka, stomak, itd.)
Primjeti i reaguje kada odgajatelj (mama,
tata), odu ili se vrate
Ispoljava dosta razliitih emocija: strah,
ljutnju, suosjeanje, krivicu, radost
Lako se isfrustrira (poinje faza napada
bijesa)
eli da kontrolie druge, svaa se, opire se,
nareuje
Brani svoje stvari
Uestvuje u paralelnoj igri (igra se
samostalno pored druge djece, ne mora da
se pridrui ali i ne kvari tuu igru)
Postaje svjesno i pokazuje nelagodnost
kada je pelena puna
Sjeda na tutu/WC olju sa djeijom daskom
i koristi WC olju ako ga odrasla osoba
uhvati na vrijeme
Uiva u djeijim pjesmicama i pokuava da
ih pjevui
Povezuje zvukove/glasanje sa ivotinjama
Sparuje jednostavne predmete (arape
sa arapama, ivotinje sa ivotinjama,
sliku hrane sa slikom hrane, igraku sa
igrakom, itd.)
12/1/15 11:14 PM
 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Djetetu treba sigurna, predvidiva okolina/
svakodnevnica sa jasnom strukturom
da bi se osjealo sigurno i nastavilo s
istraivanjem i slobodnim razvojem
Hvalite i potkrjepljujte dijete za sva
eljena ponaanja, potrebno im je puno
ohrabrenja i odobravanja!
itajte djetetu svaki dan, neka dijete
okree stranice i pri tom mijenjajte
redoslijed imenovanja predmeta u
slikovnicama (ja-ti-ja-ti)
Dovrite rije koju dijete pokua da
izgovori i pri tom je proirite (npr.dijete
kae A ili auto i pokazuje na auto, a
Vi kaete: Bravo! Jeste, to je crveni auto.
Vjebajte strpljivo izgovor sa djetetom
svakodnevno
Opisujte djetetu emocije koje iskazuje
(npr. Ti si sretna kad si u parku!, Kako si
vesela kada dodje tetka!, itd.)
Ohrabrujte igre pretvaranja-kobajagi
Ohrabrujte empatiju, suosjeanje s
drugima (npr. kada neko dijete plae,
ohrabrite dijete da ga/je zagrli)
Koristite kratke i jednostavne fraze kada
govorite djetetu
Postavljajte jednostavna pitanja
Igrajte se utanja, kortrljanja i bacanja
lopte
razvojna brosura novo1.indd 17
Djetetu obezbjedite igrake koje se guraju
ili vuku, interaktivne igrake
Ohrabrujte i podravajte dijete da koristi
au da pije i kaiku da jede samostalno,
bez obzira koliko se pri tom uprlja
Pravite balone od pjene da ih vae dijete
hvata i kaiprstom rasprsne
Igrajte se igrakama koje su svrsishodne
(razvoj mate)
Pokazujte mu kako da crta linije gore-dole
i lijevo-desno, krug. (Potkrijepite svaki
pokuaj imitacije ovih radnji!)
Priajte djetetu o konceptu koritenja
toaleta samostalno i vjebajte kroz igru
sjedenja na WC olji sa djeijim sjedalom ili
na tuti/noi
Ohrabrujte dijete da prepoznaje kada je
mokro/kada ga treba presvui, potkrijepite
ga svaki put kada Vam to samostalno
komunicira
Pjevajte djeije pjesmice i brajalice
Igrajte se igrice glasanja ivotinja (dijete
pogaa kako/ta kae krava? i ko kae
muuuuuu?
Igrajte se SPARIVANJA, pokuavajui na
razne naine nai ta ide sa im (Identini
predmeti, razliiti predmeti iste svrhe,
predmeti i slike predmeta, itd.)
17
12/1/15 11:14 PM
 24-36 mjesecI
2 do 3 godinE
Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Kombinuje 2 do 3 rijei i stvara reenice Koristi toalet uz pomo odrasle osobe,

Odgovara na jednostavna pitanja a kontrolie potrebu tokom dana
(povremeno se deavaju nezgode)
Ima funkcionalan vokabular od 50 rijei
Dijete voli da pomae u izvrenju
Imenuje uestale predmete/ivotinje sa
jednostavnih kunih poslova
slika (pas, maca, medo, auto, sok, kua,
trava, cvijet, drvo, list, kaika, knjiga...) Pjeva dijelove pjesmica
Voli igru imitacije odraslih (radnji, igre, Pravilno nie kolutove na tap po veliini
rijei) Zna kako se glasaju ivotinje
Ima interesovanja za slikovnice i Dijete sparuje boje (razumije pokazati
samostalno lista slikovnicu tvrdih strana predmete koji su iste boje)
Razvija kompleksnu igru i ukljuuje druge
u nju
Pokazuje zabrinutost/empatiju kada
prijatelj plae
Prati dvoslone usmene zahtjeve
(npr.Pokupi svoje cipele i stavi ih u
ormari!)
Zna penjati se i silaziti stepenicama uz
dranje
Pie i kopira linije i krugove
Baca loptu rukama iznad glave
Samostalno inicira igru, ali je potreban
nadzor i pomo
Jede samostalno kaikom, a poinje
koristiti i viljuku
Samostalno pere ruke

18

razvojna brosura novo1.indd 18 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta

Igre skrivanja poslove, da Vam pomae pospremiti,

Pomozite djetetu da se igra jednostavnim brisati prainu, usisati, mesti...
puzlama s oblicima, bojama, ivotinjama Uite dijete da pjeva djeije pjesmice i
i imenujte svaku puzlu kada je dijete brojalice
izabere/stavi na prikladno mjesto Slaite predmete i igrake po veliini,
Traite od djeteta da Vam pomogne da upoznajte dijete sa konceptom manje i
otvara/zatvara vrata/ladice i da lista vee
stranice novina/magazina Igrajte se sparivanja boja i oblika. Kada
Kada dijete hoda stabilno, traite da djetetu pokaete crveni predmet, ono moe
Vam pomogne nositi manje predmete, da pokae/nae/donese predmet iste boje
pospremiti igrake Uvesti u strukturu dana pranje zubia
Vodite dijete u park ili prirodu da se penje, I u govoru kada imenujete predmete,
tri, hoda dodajte pridjeve plavi auti, zeleni krug,
Igrajte se dobacivanja i utanja lopte rozi cvijet, mala maca, veliki kamion
Igrajte se kockicama, gradite kule i ruite
ih s djetetom
Koristei boje, tempere, flomastere, papir
pravite s djetetom crtee i predmete, zatim
ih okaite po kui da djetetu pokaete da
ste ponosni na njegov rad
Pomozite djetetu da ostvari kompleksnu
igru koristei matu (napravite ator ili
dvorac ispod deke/stola, igra doktora i
pacijenta, itd.)
Potkrijepite dijete svaki put kada uspjeno
komunicira potrebu i izvri nudu
(povremene nezgode su dio treninga, ne
korite dijete zbog toga)
Ukljuite dijete u jednostavne kune
19

razvojna brosura novo1.indd 19 12/1/15 11:14 PM

 36-48 mjesecI
3 do 4 godinE Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Imitira odrasle i djecu Zna voziti tricikl

Govori u reenicama
Oblai se i skida samostalno
Razumije koncepte moje, tvoje, njeno,
njegovo
Razdvaja se lako od roditelja/staratelja
Prati kompleksne usmene zahtjeve (2 do 3
komande odjednom)
Zna imenovati veinu predmeta iz
svakodnevice
Zna rei kako se zove, preziva, koliko
godina ima, spol
Razumije rijei kao to su na, ispod, u
Zna ime bar jednog prijatelja
Govori razgovjetno
Moe imati kratak razgovor (npr. 2 do 3
vokalne razmjene)
Igra se kobajagi igara (izmiljenih
situacija s lutkama i figuricama
Zna zavrnuti/odvrnuti ep/poklopac na
predmetima
Zna otvoriti/zatvoriti vrata samostalno
Zna prepoznati bar par boja (imenovati
bar jednu)
Razumije koncept DVA
Penje se/silazi stepenicama, jedno stopalo
na svaku stepenicu
eli se igrati sa drugom djecom
Nie perle/makarone
Sijee makazama po liniji
Insistira da radi stvari samostalno
Zakopava veliku dugmad
Koristi kaiku, viljuku i salvetu kada jede
Moe prestati da spava preko dana, mozgu
poslije 3 godine san preko dana nije
neophodan
Samostalno pere i brie ruke
Rijeima komunicira potrebu da ide u WC
(povremeno se deavaju nezgode)
Recituje, zna nekoliko djeijih pjesmica
Navodi suprotnosi kada ga pitate ta je
suprotno od_____? (vrue-hladno, voli- ne
voli, mali-veliki, dan-no/mrak, mokro-
suho, itd.)

20

razvojna brosura novo1.indd 20 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Vodite dijete da se igra u grupama s
drugom djecom
Razgovarajte o emocijama s Vaim
djetetom
Podstiite dijete da imenuje/prepozna
emocije u slikovnicama i u pravim
prilikama
Postavite jasna pravila i ogranienja za
Vae dijete i budite dosljedni u njihovoj
primjeni!
Ako dijete prekri pravila, moete traiti
time/out da sjedi u stolici, od 30 sekundi
do 1 minute! Ali, isto tako je jako bitno da
potkrijepite i praenje pravila i svaki put
naglasite i poslunost!
Da bi vjebalo memoriju, dajte djetetu
da prati sloenija uputstva (npr.Idi u
svoju sobu i donesi svoju kapu i al!)
itajte s djetetom svakodnevno i imenujte
predmete na slikama, postavljajte
jednostavna pitanja i podstiite imitaciju
Vaeg govora-reenica
Crtajte linije i oblike sa svojim djetetom,
jednostavnu ljudsku figuru ia Gliu
Igrajte se igara sparivanja/pronalaenja
istog i memorije
Igrajte se brojanja svega i svaega
razvojna brosura novo1.indd 21
Dajte djetetu aktivnosti koje slobodno
moe da izabere i samostalno izvri (do
5 minuta) jednostavne puzzle, kockice,
plastelin, bojenje, igrake, te da ih
samostalno pospremi
Ne tjerajte dijete da spava preko dana
ako mu to nije potrebno, mozgu nakon 3
godine san preko dana nije neophodan za
razvoj
Ohrabrujte dijete da samostalno pere i
brie ruke, pere zube
Recitujte i pjevajte djeije pjesmice
Priajte djetetu prie i ohrabrujte ga da
uestvuje u prepriavanju, pogaanju
ishoda prie
Igrajte se igre suprotnosti. Npr. Beba je
mala, a ti si ____, Slon je veliki, a leptir je
_____, ili ta je suprotno od dan/no?,
ta je suprotno od slatko/slano/kiselo/
gorko, itd.
Traite da Vam dijete opie predmete i
radnje u okolini
Upoznajte dijete sa konceptom vremena:
danas, jue, sutra, ujutru, navee...
Uite dijete da pospremi svoje igrake,
kutak, sobu
21
12/1/15 11:14 PM
 48-60 mjesecI
4 do 5 godinE
Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Govori gramatiki tano i razgovjetno Nie sitne perlice

koristei 4 do 5 rijei u reenicama Spretno ree makazama
Koristi budue vrijeme u govoru. Pere ruke sasvim samostalno. Koristi
Prati 3 NEVEZANA usmena zahtjeva bez sapun i osui ruke pekirom/papirom
gestikulacije (Npr. Daj mi olovku, otvori Samostalno pere zube (Vi moete
vrata i baci papir u kantu, Tapi rukama, pregledati, malo pomoi)
ustani, skoi, bez pokazivanja)
Samostalno koristi toalet u svim
Razumije rijei ISPOD, IZMEU, situacijama
NA SREDINI
Pospremi za sobom (svoju sobu, krevet,
Zna imenovati bar 5 boja. (Npr. Koje boje igrake...)
je ova lopta/olovka/majica?)
Zna brojati napamet 1-10
Zna imenovati brojeve 1, 2, 3
Imenuje drugove i drugarice
Zna odgovor bar na neka od pitanja o
linim informacijama: Ime, prezime, broj
godina, grad u kom ivi, broj telefona, spol
(djeak/djevojica)
Penje se i sputa toboganom samostalno
Stoji na jednoj nozi samostalno bar 5
sekundi (dajte djetetu bar 2 ili 3 anse)
Skae sa obje noge samostalno unaprijed
Kopira oblike drei olovku pravilno
Dijete zna nacrtati ovjeka (djeaka/
djevojicu) sa bar 4 dijela tijela
Kopira svoje ime napisano velikim slovima

22

razvojna brosura novo1.indd 22 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Podstiite kompleksniji govor i razgovor.
Sa strpljenjem sasluajte dijete i
odgovorite mu, objasnite koncepte i
deavanja oko njega, postavljajte pitanja
Potkrijepite djeije postavljanje pitanja,
uvijek odgovorom i panjom
Crtajte djeaka/djevojicu sa djetetom,
pomozite mu da iri kompleksnost svog
crtea
Igrajte se igara brojanja i prebrojavanja,
uvedite koncept manje- vie
Pokazujte brojeve i slova djetetu i imenujte
ih u slikovnicama, piite ih na papiru,
ohrabrujte dijete da ponavlja za Vama
Piite djeije ime i pokazujte djetetu i
imenujte sva slova u imenu
Uite i ohrabrujte dijete da se samo oblai,
pere ruke i zube
Igrajte se nizanja perlica, sitnijih
makarona
Sijecite oblike i lijepite ih sa djetetom (igra
kola aktivnosti)
Igrajte se zakopavanja i otkopavanja
dugmadi, kao vjebice za finu motoriku
Ohrabrujte i potkrepljujte dijete da
postavlja pitanja sa ta, gdje, kada, ko
razvojna brosura novo1.indd 23
Dajte djetetu to vie prilika da se igra sa
drugom djecom
Igrajte se struktuiranih igara sa tablom,
kockicama, karticama i pravilima (Npr.
Ne ljuti se ovjee, Memorije, Djeijih
domina, itd.
Potstiite kreativnu igru sa razliitim
materijalima
Radite na linim informacijama da Vae
dijete zna odgovor na sva pitanja (ime,
prezime, imena roditelja, broj telefona,
adresa...)
Traite da Vam dijete opie predmete i
radnje u okolini
Upoznajte dijete sa konceptom vremena:
danas, jue, sutra, ujutru, navee...
Uite dijete da pospremi svoje igrake,
kutak, sobu
Zahtjevajte da dijete pospremi za sobom
poslije igre ili aktivnosti
Organizujte igrake po kategorijama
(slikovnice sa slikovnicama, autii sa
autiima; sve ima svoje mjesto)
23
12/1/15 11:14 PM
 60-72 mjesecA
5 do 6 godinA

Pokazatelji tipinog
razvoja djeteta

Koristi pune reenice da komunicira jasno Potpuno samostalno koristi toalet

(4 do 6 rijei u nizu)
Moe Vam jasno ispriati/prepriati neki
dogaaj
razumije i koristi komparaciju u govoru
/ krae, due, tee, lake...
Prati linije olovkom
Zna nacrtati ovjeka
Pie svoje ime
Broji samostalno do 15
Zna imenovati sve osnovne boje
Zna imenovati i nacrtati osnovne oblike
(pravougaonik, srce, krug, kvadrat, oval,
trougao...)
(i obrie se)
Skakue na jednoj nozi
Igra se drutvenih igara sa djecom
Razumije godinja doba i njihove
karakteristike, te kako utiu na na ivot
(Npr. Ljeti je vrue, ljeti se kupamo/idemo
na more/nosimo orc, itd. Zimi pada snijeg
i hladno je, tada nosimo kapu i rukavice...)
Vee pertle (ili bar pokuava)
Razumije koncept vremena (sate, jutro,
no, itd..)

24

razvojna brosura novo1.indd 24 12/1/15 11:14 PM

 ta Vi moete uiniti da
potaknete razvoj djeteta
Ovaj razvojni period se odlikuje fokusom
na radu na pripremi za kolu i razvijanju
predkolskih vjetina i sve veeg
osamostaljivanja
Zahtjevajte od djeteta sve veu
odgovornost i uite ga samostalnosti,
odgovornosti i ta se oekuje od njega u
razliitim situacijama
Kupite djeci bojanke i razliite radne
listove ili ih sami napravite i ohrabrujte
i potkrepljujte dijete da sjedi, razvija
panju i strpljenje, vjeba koritenje olovke
i pokuava rjeavanja zadatih radnih
listova kao to su:
razvojna brosura novo1.indd 25
Pronalazak puta iz labirinta, povezivanje
slika linijama, spajanje takica, praenje
linija, kopiranje oblika, slova, brojeva,
brojanje/prebrojavanje, zaokruivanje,
prekriavanje, podvlaenje, identifikacija
suprotnosti, bojenje, sastavljanje sekvence
dogaaja, crtanje na temu itd.
Zahtjevajte sve veu samostalnost
u dnevnim rutinama: wc, hranjenje,
oblaenje, skidanje, pospremanje
igraaka/aktivnosti, odravanje
organizacije prostora i linih stvari/
igraaka
* Ne zaboravite, ovo su samo razvojne
norme po kojima se veina djece razvija,
no svako dijete je individua i prati svoje
norme.
25
12/1/15 11:14 PM
 RAST I RAZVOJ DJETETA KROZ PET
RAZVOJNIH OBLASTI
Razvoj djeteta se prati kroz pet osnovnih razvojnih oblasti:

1. Socio-emotivni razvoj je sposobnost prikladnog izraavanja emocija u drutvenim

situacijama koji poinje sa reagovanjem na glasove zatim prisutnost staratelja, te
razvijanjem svijesti o sebi i drugima. potom, dijete razvija irok spektar emotivnih
reakcija koje prikladno koristi u drutvenim situacijama i kao odgovor na deavanja iz
okoline.
2. Govor/Komunikacija koji poinju sa reagovanjem na zvukove i reagovanjem na ljudski
govor kroz ispunjavanje vokalnih zahtjeva drugih, do razvoja eha (ponavljanja rijei za
drugim) i gestikulacije za komuniciranje (pokazivanje prstom), te do potpunog razvoja
jasnog govora.
3. Kognitivni razvoj je sposobnost snalaenja i uenja kroz ivotne situacije. Razvoj
kognitivnih sposobnosti poinje sa praenjem i reagovanjem na deavanja iz okoline.
Nastavlja se istraivanjem iste i uenjem putem pokuaja i pogreke, uzroka i posljedice,
i konstatnim razvijanjem optih znanja.
4. Motorni razovoj (krupna i fina motorika) od prevrtanja sa boka na lea do puzanja,
hodanja, utanja lopte, te kupljenja manjih igraaka, bacanja lopte, dranja olovke,
igranja kockicama, manipulacije dugmadima i rajfelusima, itd.
5. Samopomo/briga o sebi od dranja flaice, samostalnog hranjenja i koritenja pribora
za jelo, samostalnosti u toalet rutini, svlaenja i oblaenja, do opte line higijene.

26

razvojna brosura novo1.indd 26 12/1/15 11:14 PM

 RAZVOJNA KANJENJA
Razvojna kanjenja su blaga odstupanja od razvojnih normi u bilo kojoj od
pet razvojnih oblasti. Ova kanjenja se esto sama od sebe izgube, dijete
jednostavno nadoknadi zaostatak kroz igru u podsticajnoj okolini, ili uz blagi
ciljani razvojni podsticaj. Klju je stvoriti stimulativnu okolinu kod kue, da se
sa djetetom puno komunicira, da mu se ita i dozvoli da istrauje samostalno
okolinu, te da se podstie djeija samostalnost i uenje kroz pokuaje/pogreke
i konstatnu repeticiju (ponavljanje).

RAZVOJNI POREMEAJI
Razvojni poremeaj je svaki zapaen zaostatak u razvoju tj. atipian razvoj i
odstupanje od razvojnih normi u poreenju sa vrnjacima tipinog razvoja i
moe biti:

Atipian razvoj bez odreenog specifinog uzroka

Atipian razvoj prouzrokovan zdravstvenom dijagnozom

27

razvojna brosura novo1.indd 27 12/1/15 11:14 PM

 CRVENA ZASTAVICA-ZNAI DA MODA
NETO NIJE U REDU
konsultujte se sa pedijatrom ako:
1. Sa punih godinu dana
Beba ne poinje da brblja
(bababa, tatata, mamamam)
sa 12 mjeseci
Ne odrava kontakt oima i izbjegava
gledati u lica
Ne odaziva se i ne okree se prema
glasovima sa 9 mjeseci i vie
Ne progovori ni jednu rije
sa 16 mjeseci
Ne pokazuje prstom ta eli
sa 18 mjeseci
28
razvojna brosura novo1.indd 28
2. Sa pune dvije godine
Ne kombinuje 2 rijei sa 2 godine
Gubi ili ne razvija govor i
socijalizaciju
Ne pokazuje interes za istraivanje
okoline
Nekad vam se ini da dijete
ne uje
Ne zna svrhu svakodnevnih
predmeta
(npr.: ealj-eljanje, telefon-
prinosi uhu,
aa-pretvara se da pije, itd.)
Ne prati jednostavne usmene
zahtjeve (npr..doi, daj,
donesi, izvadi, otvori, itd.)
12/1/15 11:14 PM
 Ako primijetite neke od navedenih simptoma/
ponaanja (i nakon tree godine ivota ili
kasnije) javite se svom pedijatru:

3. Sa pune tri godine

Ne interesuju ga/je druga djeca

Ne moe zadrati panju na zadatim aktivnostima,

igri, deavanjima

Ne zna se igrati igrakama

Opsesivno reda igrake ili druge predmete iz okoline

udna repeticija odreenih ponaanja, neobino

koritenje tijela (lepranje rukama, hodanje na
prstima, zagledanje ruku i prstiju, igranje prstiima,
pokrivanje uiju, stavljanje prstiju u ui, konstatno
ljuljanje ili vrtenje u krug, grienje ruku/prstiju, itd.)

Opsesija odreenim radnjama ili predmetima

(opsesija vodom, svjetlima, ventilatorima,
svjetlucavim predmetima, vrtenjem poklopaca,
otvaranjem/zatvaranjem vrata ili ladica, itd.)

29

razvojna brosura novo1.indd 29 12/1/15 11:14 PM

 JO Nekoliko savjeta o roditeljstvu:
1. Roditelj je PRVI i CIJELOIVOTNI UITELJ svom djetetu!

2. Obasipajte dijete panjom, vokalnim potkrepljenjem/odobravanjem, ohrabrenjem,

poljupcima i maenjem za sva prikladna/eljena ponaanja. POHVALITE DIJETE KADA
JE DOBRO, naglas primjetite, reagujte kada uradi neto to je prikladno, ono to elite i
oekujete od njega, a ne samo kada radi neto NEPRIKLADNO, NEELJENO!

3. Osnovna pravila kod odgoja djece su da se djeci kontinuirano prua pozitivna panja
i povratne informacije u vidu pohvale ili korekcije i modifikacije ponaanja koja nisu
prikladna, kako bi ona bila svjesna ta ine korektno i ta se od njih oekuje, kako
slijedei put da se ponaaju u istoj ili slinoj situaciji. (PANJA: korekcija i modifikacija
nije isto to i kazna! Djeci treba dati MODEL kako se treba ponaati kada pogrijee).

4. Djeci je potrebno da znaju predvidjeti ta se od njih oekuje i kada. Jasne rutine i

dosljedna organizacija dana/noi (rutina i obaveze prije spavanja, spavanje, kupanje,
obroci, itd.) ih umiruje i smanjuje nervozu i strah od nepoznatog. Djetetu treba sigurna,
predvidiva okolina/svakodnevnica sa jasnom strukturom da bi se osjealo sigurno i
nastavilo s istraivanjem i slobodnim razvojem.

5. Dosljednost je jedna od najbitnijih i najteih stvari za roditelje. Kada djetetu neto

obeate ili ga uslovite (ako ne pojede supu, neemo ii u park), jako je bitno da ste
doslijedni. Time uite Vae dijete ta da oekuje i kako da se ponaa.

6. Svako djeije ponaanje je ojaano/potkrepljeno/odobreno (te e se ponoviti u

istoj ili slinoj formi) ili pak oslabljeno (nee se ponoviti, postupno e izostati) sa
konsekvencama/povratnim informacijama (ono to slijedi svaki djeij akt, radnju,
ponaanje) koje se djetetu daju svakodnevno, kroz nain odgoja. Ako neku radnju
potkrijepite (dati djetetu panju bez obzira pozitivnu ili negativnu) to e se ponaanje
ponoviti. Npr. ako dijete ponovi psovku (iako apsolutno ne zna ta te rijei znae), a Vi
na to reagujete (nasmijete se ili korite dijete), Vi ste to ponaanje (psovanje) obasuli
panjom potkrijepili, te e se ponoviti. Sve to dijete radi, radi da bi zadobilo neki vid
panje (Vau reakciju).

30

razvojna brosura novo1.indd 30 12/1/15 11:14 PM

 7. IZBJEGAVAJTE priati u prisustvu djeteta bilo ta negativno to je uradilo taj dan,
TAKVE STVARI PRIATI SAMO KAD SMO SIGURNI DA DIJETE NE MOE UTI! Ako panju
obraamo samo na loe stvari, dajemo djetetu na znanje da je loe ponaanje put da
pridobije panju odrasle osobe, a za djecu je esto i NEGATIVNA PANJA poeljna jer
je ipak PANJA!

8. Dijete, tj. ovjek uopte, najbolje reaguje na pozitivne konsekvence (pozitivne

posljedice koje prate neku radnju, kao to su odobravanje, pohvala, osmjeh, nagrada,
roditeljska i panja bliskih osoba) i tako najbre ui, jer dobije jasnu potvrdu da je
ponaanje bilo prihvatljivo i/ili poeljno i da ga moe/ treba ponoviti.

9. KAZNA nema dugotrajnog efekta na promjenu ponaanja i ne ui dijete novu vjetinu ili
novo znanje (sem agresivnosti). Mnogo je efikasnije potkrijepiti zamjensko ponaanje,
pokazati djetetu ta oekujete od njega i kako, te kad to uradi, potkrijepiti ga. Samim
tim ste ga neto nauili, a neeljeno ponaanje e vremenom nestati (ako mu ne
budete pridavali panju).

10. Amerika asocijacija pedijatara preporuuje da djeca do 2 godine NE gledaju TV uopte

jer im to odvraa panju od potrebne podsticaje za razvoj (socijalizacije i razvoja
govora). TV ne prua povratnu informaciju niti je interaktivna, a djeci u ranoj razvojnoj
dobi je interakcija najpotrebnija.

11. Roditelj treba etiri puta vie vremena da provede u potkrepljivanju eljenih ponaanja
i pokuaja nego u kanjavanju i preusmjeravanju da bi dijete nauilo prikladna
ponaanja, da bi to bio dobar odgoj.

12. Obroci trebaju biti fokusirani na osamostaljivanje pri hranjenju i unoenje svih grupa
hranjivih namirnica. Moraju biti uspostavljena jasna pravila oko vremena, lokacije i
oekivanih ponaanja za stolom.
POTKREPLJENJE: maenje, pohvala, osmjeh, poljubac, kakiljanje, igrake, slatki, zagrljaj,
panja, igra, vokalno odobravanje (bravo, to! nabaci pet, super, fantastino i sl.).

VANO: Iz perspektive djeteta, roditeljska panja je uvijek pozitivna konsekvenca, ak i kad

je ona prijekor (kanjavanje, pregovaranje, ruenjei objanjavanje). Djeca sve to esto
interpretiraju samo kao znak panje, i u sutini potkrepljenje, te naue da koriste neprikladna
ponaanja (vrtitanje, bacanje, bjeanje, udaranje, psovanje, itd.) da bi ostvarili interakciju s
roditeljima i privukli njihovu panju. Zato neprikladna ponaanja treba ignorisati, panja e
izazvati njihovo ponavljanje!

31

razvojna brosura novo1.indd 31 12/1/15 11:14 PM

 KAKO UITI KROZ IGRU:

VI DIJETE VI
Pokupi igrake! Dijete pokupi igrake. SUPER! BRAVO!

ta kae krava? MUUUUU Kako fino slua!

Daj mi au! Dijete dodaje au. Nabaci 5!

Baci ovo u smee! Dijete odlazi i baca. Pomilovati dijete.

Nacrtaj kuu! Dijete crta kuu. Nasmijati se djetetu ili

Doi i sjedi za sto!
Dijete treba da se
samo zabavi.
klimnuti glavom
Dijete dolazi i sjeda.
Sad moes gledati
Dijete uzima igrake i crti!...
igra se.

KAKO RADITI SA DJETETOM: OBRAZAC UENJA SA POTKREPLJENJEM

32

razvojna brosura novo1.indd 32 12/1/15 11:14 PM

 VI DIJETE VI
Daj mi au! Dijete ne reaguje ili Ponoviti zahtjev
dodaje tanjir. jedan put i skupa sa
djetetom uzeti au.

ta kae krava? BEEEEEEE Ponoviti pitanje i dati

model MUUU da
dijete ponovi.

Doi i sjedi za sto. Dijete nastavlja sa Ponovite zahtjev

igrom. i navesti dijete da
sjedne za sto
(bez daljeg
razgovora).

KAKO RADITI SA DJETETOM: OBRAZAC UENJA SA KOREKCIJOM

33

razvojna brosura novo1.indd 33 12/1/15 11:14 PM

 KAKO SVAKODNEVNE SITUACIJE
PRETVORITI U PRILIKE ZA UENJE
Svaka ivotna situacija je ansa za uenje! Koristite situacije kao to su:

odlazak u samoposlugu da identifikujete boje (koja je ovo boja?, donesi mi neto

plavo), brojeve, vjebate praenje vokalnih zahtjeva (poslunost), razvijate imitaciju
kod svog djeteta (guranje kolica, prikupljanje namjernica, ekanje u redu, pakovanje,
plaanje, itd.).

pranje vea da identifikujete boje, uite sortiranje i sparivanje garderobe (po vrsti,
boji, vlasniku, veliini: arape s arapama, majice s majicama, crveno s crvenim, tatino
s tatinim, itd.), imitaciju, praenje vokalnih komandi (Stavi sve arape u korpu!,
Pokupi sve!, Daj mi pantalone!, itd.).

kuhanje da razvijate imitaciju (prvo ja, gledaj me, pa ti: rezanje, pranje, mjeanje,
sipanje,itd.), panju, uite boje, imenovanje hrane, sparivanje (Stavi jagodu sa
jagodom!, Stavi jabuku sa voem!), praenje vokalnih komandi (Donesi mi
mlijeko!, Vrati mlijeko u friider!, Stavi u sudoper!, Donesi mi kaiku!, Pokai mi
paradajz!, Gdje je zdjela?).

presvlaenje/kupanje da uite pokazati dijelove tijela, imenovati dijelove tijela i

predmete koji se koriste u ovim aktivnostima, praenje vokalnih komandi tokom
ovih rutina, vokalnu imitaciju, imitaciju s predmetima i imitaciju s dijelovima tijela
Uradi ovo: (protrljate kosu),sad ti: ( dijete imitira tu radnju) Uradi ovo: (potopite
patkicu), Sad ti: (dijete uradi isto), Uradi ovo: (razmaete kremu, pljeete po vodi,
pokrijete oi rukama, itd.).

Igra tijestom - Dijete na interesantan nain moe razvijati finu motoriku ake kroz
igre tijestom. Moete zamijesiti tijesto zajedno sa djetetom i pokazati mu kako da
ga gnjavi, ree, oblikuje. Korisna aktivnost je staviti npr. zrno graka ili graha u
tijesto i pokazati djetetu da ga treba pronai svojim prstcima.Sama ova igra je esto
potkrepljenje ali ukoliko nije moete staviti umjesto zrna graka ili graha sitnu
bombonu ili komadi okolade koju dijete jako voli i moe ga pojesti kao nagradu.

34

razvojna brosura novo1.indd 34 12/1/15 11:14 PM

 ZATO JE BITNA RANA INTERVENCIJA?
Najvaniji faktori vezani za bolju prognozu za djecu sa ASD i svim razvojnim poremeajima su
rana identifikacija i prikladna rana intervencija. Dokazano je da intenzivni edukativni tretmani
u ranoj razvojnoj dobi (2 - 4 g.) uzrokuju dugorone pozitivne efekte na sveukupan dalji razvoj
djeteta.

Intervencija u ranim razvojnim stadijima ima najveu ansu umanjenja kratkotrajnih

i dugoronih posljedica koje razvojne potekoe i poremeaji imaju na ivot djeteta i
porodice.

to ranije identificiramo poremeaje u razvoju, ranije emo poeti intervenciju, ak i ako

jo nemamo uspostavljenu dijagnozu, i tako dobiti bolje rezultate, umanjujui razvojni
zaostatak rizine djece u odnosu na tipine vrnjake i pospjeujui njihovo ukljuenje u
drutvo!

ranija umanjiti razvojni

pospjeiti njihovo
identifikacija ranije emo poeti zaostatak rizine
ukljuenje u
poremeaja u intervenciju djece od tipinih
drutvo
razvoju vrnajka

35

razvojna brosura novo1.indd 35 12/1/15 11:14 PM

 36

razvojna brosura novo1.indd 36 12/1/15 11:14 PM

 ODSTUPANJA U RAZVOJU:

ta treba znati
37

razvojna brosura novo1.indd 37 12/1/15 11:14 PM

 NEKI OD UESTALIH RAZVOJNIH
POREMEAJA
Kod veine razvojnih poremeaja u poetku postoje slinosti u vidljivim simptomima. esto
je potrebno s djetetom raditi sistematski i prikupljati podatke tokom rada, pa tek kroz analizu
brzine napredovanja i usvajanja novih znanja u svim razvojnim oblastima, zakljuiti koji je
tano poremeaj u pitanju.

Poremeaj iz autistinog spektra (autizam) NIJE BOLEST, ve neurorazvojni poremeaj

koji se manifestuje kroz skup specifinih simptoma i ne postoji medicinski test kojim se
moe utvrditi sa stopostotnom sigurnou. (Nije ukljuen samo jedan gen ili jedna oblast
mozga i nije zdravstveni problem.) Osnovne tri grupe simptoma koje su uvijek zastupljene
kod svakog djeteta, iako uvijek u razliitom intenzitetu su:

1. Poremeaj u socijalnom razvoju (konstantni deficiti u drutvenoj komunikaciji

i interakciji u vie konteksta/situacija, koji nisu prouzrokovani optim razvojnim
kanjenjem)

2. Poremeaj u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji

3. Neki vid stereotipinih/automatizovanih (ponavljajuih) ponaanja.

Restriktivna, ponavljajua ponaanja, interesovanja ili aktivnosti. Ta
autostimulativna ponaanja imaju svrhu dobijanja potkrepljenja (ugodnih
podsticaja) kroz pet ula, bez potrebe za komunikacijom ili kontaktom sa ljudima,
to je samo po sebi atipino i neprikladno. Ovim ponaanjima/radnjama djeca
se sve vie zatvaraju u svoj svijet i odvajaju od okoline i drutva jer kroz ove
vidove podsticaja ne stimuliu razvoj govora, prikladne igre, socijalizacije, itd.
(slaganje i redanje predmeta, te grupisanje, prikupljanje i sortiranje predmeta,
promatranje/pregledanje/dodirivanje predmeta na specifian nain, insistiranje
na predodreenim rutinama, autoagresija, vokalno ponavljanje rijei, fraza,
reenica, cijelih reklama i odlomaka iz filmova, vrtenje u krug, ljuljanje, vrtenje
page ili pertle, i sl.)

Potekoe u uenju - dijete ne usvaja gradivo istom brzinom kao vrnjaci, poinje da se
zatvara u sebe, izbjegava rad sa drugom djecom i komunikaciju jer se stidi ili ne razumije
ta se radi i trai od njega/nje, postaje agresivno ili autoagresivno.

38

razvojna brosura novo1.indd 38 12/1/15 11:14 PM

 Oteenje sluha - dijete ne reaguje na zvukove niti se odaziva na svoje ime, te ne reaguje
na vokalne zahtjeve. Ne razvija se govor ni komunikacija (npr. ni gestovno ne pokazuje ta
eli), a zatim ne razvija ni socijalizaciju jer ne uje dobro, te ne moe da razumije niti da
imitira govor drugih.

Govorno-jeziki poremeaji - dijete ne razvija verbalnu komunikaciju ni socijalizaciju, jer

ne moe da prati svoje vrnjake, te je svaki vid usvajanja znanja usporen.

ADHD-poremeaj hiperaktivnosti i deficita panje - djeca imaju jako selektivnu panju,

pa se ini da ne razumiju ta im se kae, ili da ne reaguju na vokalne komande, jako su
impulsivni i ne mogu da zadre panju dovoljno dugo tokom instrukcije ili neke aktivnosti
te se esto ini da zaostaju u razvoju.

Umanjene kognitivne sposobnosti (mentalna retardacija) - dijete se razvija s velikim

zaostacima u svim razvojnim oblastima, te kasni i razvoj govora, razumijevanja deavanja i
okoline, a razvijaju se i autostimulativna ponaanja, stereotipije.

Fragile X Syndrome - ovo je najuestaliji nasljedni genetski poremeaj umanjenih

kognitivnih sposobnosti (mentalne retardacije) i razvojnih poremeaja. Djeca imaju
problema s uenjem i prikladnim ponaanjima, s razvojem govora i socijalizacijom.

Retts sindrom - dijete razvija stereotipina ponaanja, ima nerazvijen govor, izostaje
socijalizacija, ali je vidna i konstantna regresija i gubljenje fine, a zatim i krupne motorike
koji ne postoje kod ASD poremeaja.

Djeiji dezintegrativni poremeaj ili Hellerov sindrom - djeca imaju tipian razvoj do 3.
godine, a zatim dolazi do drastine regresije i gubljenja svih kognitivnih i komunikacijskih
vjetina, te se pojavljuju stereotipina ponaanja. Gubi se svaki vid receptivne, ekspresivne
i gestikulacione komunikacije.

Landau-Kleffner sindrom - veoma slian Hellerovom sindromu, gdje dijete pone

sa tipinim razvojem govora, nakon ega dolazi do gubitka ekspresivnih i receptivnih
funkcija komunikacije (razumijevanje i koritenje govora) i do razvoja epileptinih napada.
Pojavljuje se obino izmeu 3. i 7. godine ivota, i 75% djece nepovratno razviju receptivno/
ekspresivni poremeaj govora.

Reactive Attachment Disorder (Reaktivni poremeaj vezivanja)- rezultat je teeg

oblika psihosocijalne uskraenosti i ima velike slinosti sa autizmom jer djeca imaju vidan
zaostatak razvoja govora, netipinu socijalnu komunikaciju i stereotipina ponaanja.
Poslije adekvatne intervencije i drutveno-govorne podsticaje, djeca mogu razviti
prikladna ponaanja.

39

razvojna brosura novo1.indd 39 12/1/15 11:14 PM

 PET OSNOVNIH PROGRAMA/
RAZVOJNIH VJETINA:
1. IMITACIJA SA PREDMETIMA I IMITACIJA
POKRETA TIJELA - Imitacija jednostavnih
radnji sa poznatim predmetima (zvune
igrake, zveke, kutije i sl.) ili imitacija
pokreta, gdje se od djeteta trai da
oponaa radnje na osnovu modela
roditelja npr. otvaranje ili zatvaranje
kutije, tapanje, pokretanje zvune
igrake pritiskom na dugme,
udaranje u bubanj, mjeanje
kaikicom, brisanje krpom,
mahanje, tapanje koljena i sl.
Kljuno je da se djetetu samo pokae
ta treba da uradi bez dodatnog
objanjavanja rijeima npr. djetetu treba
reci Uradi ovo i pokazati mu radnju sa
predmetom ili pokret. Nakon toga dati djetetu
da imitira zadanu radnju. Ako dijete oponaa radnju,
uvijek treba da slijedi pozitivno potkrepljenje: pohvala, kakiljanje i sl. Ukoliko
dijete ne imitira eljenu radnju, roditelj radi korekciju: ponovi zahtjev
Uradi ovo i radnju, te uradi istu i sa djetetom. Nakon korekcije se
ne daje nikakvo potkrepljenje. Imitacija se moe raditi tokom igre
i svakodnevnih aktivnosti npr. kada ima djeiju panju roditelj
moe pokazati djetetu kako se pokree mehanika igraka te
mu pruiti igraku uz rijei Hajde sad ti!.
2. Vokalne komande - Poticanje razvoja praenja
vokalnih komandi podrazumijeva da se djetetu samo
kae, bez ikakvog sugerisanja pokazivanjem, pogledom ili
drugim gestom, ta je to to se od njega trai. Na poetku
prethodnik tj.komande trebaju biti to jednostavnije,
izreene jednom rjeju npr. ustani, sjedi, mai, pljei, doi
i sl., da bi se vremenom prelo na proste reenice npr. baci
smee, donesi loptu, idi mami, daj au i sl. Nakon svake
40

razvojna brosura novo1.indd 40 12/1/15 11:14 PM

 pravilno izvrene vokalne komande dijete treba dobiti
potkrepljenje, a ako ne uradi ono to se trailo
korekciju. Korekcija se radi tako to se ponovi
usmeni zahtjev i uz fiziko navoenje djeteta uradi
se ono to je traeno.
3. Sparivanje predmeta Sparivanje je vjetina
shvatanja istosti predmeta. Vjetina se poinje
razvijati sparivanjem identinih predmeta i to tako
to se djetetu na stolu ili na podu prezentuje tri do
pet razliitih predmeta i da mu se jedan predmet
koji ima identinog para na podu/stolu, uz zahtjev
(prethodnik) Spari isto sa istim.
4. Identifikacija predmeta Ova vjetina podrazumijeva da
dijete moe na zahtjev daj mi/gdje je/koje je dati ili pokazati
traeni predmet. Na ovaj nain dijete ui da prepoznaje
imena predmeta i dalje razvija svoje slualake sposobnosti.
Ispred djeteta treba staviti tri do pet predmeta i zahtijevati
da da ili pokae jedan od njih npr. Daj mi auti! ili Gdje
je lopta?. Ukoliko dijete da/pokae traeni predmet
slijedi potkrepljenje, a ukoliko ne da/pokae ili da/pokae
pogrean slijedi korekcija ponavljanje prethodnika
(zahtjeva Daj mi auti! ili Gdje je lopta?) i dodavanje
autia/pokazivanje lopte djeijom rukom/prstom. Kada se
tek pone raditi na razvoju ove vjetine, dijete treba uiti da
identifikuje nekoliko predmeta (etiri do pet) npr. kaiku, au,
loptu, auti i jako je bitno imati bar po etiri razliita primjerka
svakog predmeta.
5. Zahtjevi - Dijete treba traiti eljeni potkrepljiva (igraka, slatkii,
sok i sl.) govorom ili pokazivanjem prstom u zavisnosti da li je
dijete vokalno ili ne.
a) Pokazivanje prstom - kada primjetite da dijete
neto eli ( kada vas vue za ruku i sl.) namjestite
mu kaiprst u poloaju pokazivanja, recite eli
smoki!, pokaite eljeni potkrepljiva djetetovim
prstom i dajte mu to to trai, uz to da uvijek
imenujete taj eljeni predmet/eljenu stvar. Budite
uporni i svaki put kada dijete neto eli ponavljajte
isto.
41

razvojna brosura novo1.indd 41 12/1/15 11:14 PM

 b) Vokalni zahtjevi - ako dijete neto eli ( sok, smoki,
auti, i sl.), a ukoliko je vokalno, pokazuje prstom eljeni
predmet i moe ponoviti rijei koje mu se kau, poinje
se raditi na vokalizovanju zahtjeva. Jako je bitno
program raditi kada dijete moe ponavljati rijei tj. kad
ima razvijen EHO, ukoliko nema, raditi na programu
pokazivanja. Kada dijete pokae traeni potkrepljiva
(npr. sok), roditelj kae Sok i tek kad dijete ponovi
rije dobije potkrepljiva. Ako dijete moe u svim
situacijama ponoviti za roditeljem zahtjev, treba mu
dati ansu da samo kae to to eli i to na nain da nakon
to pokae prstom eljeni potkrepljiva roditelj eka do 5
sekundi da dijete samo kae ta eli (npr. sok), ako verbalni
zahtjev izostane, roditelj kae Sok da dijete ponovi i
da mu traeno. Na poetku koristite samo jednu rije
koja imenuje eljeni potrkepljiva a koju dijete treba
ponoviti (sok, smoki, monte, auti itd.), nemojte
pitati dijete ta eli? Ili eli li smoki?, jer se
moe desiti da pone ponavljati to pitanje kad
izraava svoje zahtjeve. Tek kada dijete bude
moglo izraavati svoje zahtjeve ispravno
jednom rjeju, gore navedeni postupak
ponavljati uz koritenje reenice elim npr.
sok!.

Ukoliko dijete pokae ili vokalizuje svoj

zahtjev nema potrebe da mu govorite bravo
dovoljno potkrepljenje je dati mu eljeni
predmet.

42

razvojna brosura novo1.indd 42 12/1/15 11:15 PM

 SUOAVANJE S DIJAGNOZOM
Uspostavljanje doivotne dijagnoze djetetu je traumatian dogaaj za svakog roditelja. Zateen
iznenadnom ivotnom promjenom, roditelj prolazi kroz pet uobiajenih stadija alosti (Kbler-Ross
model):

1. ok i odbijanje da se prihvati istina

2. Ljutnja i traenje krivca (grinja savjesti, bijes, krivljenje drugih ili sebe)

3. Nagodba sa ivotom (Kad bi samoja bih onda; Ako moje dijete ozdravi, ja u.)

4. Depresija

5. Prihvatanje injenica, i poetak borbe i nastavak ivota

Iako je u procesu aljenja neophodno proi kroz svih pet stadija, svaki roditelj to ini na svoj nain
i u razliito vrijeme. Neki se, naalost, i zaglave na jednom od stadija, ne doavi nikad do kraja
ciklusa, tj. najbolje pozicije da pomognu svom djetetu.

Odbijanjem da se suoite s injenicama i oklijevanjem da potraite strunu pomo za svoje dijete i

sebe ne samo da ne izbjegavate, ve i aktivno sudjelujete u stigmatizaciji cijele porodice, a svom
djetetu uskraujete priliku za razvoj i poboljanje izgleda za budunost.( Roditelj djeteta sa razvojnim
poremeajem).

Nemojte oklijevati da se obratite

strunjacima u Domu zdravlja i zatraite
pomo za sebe i svoje dijete.

Literatura: Kbler-Ross, E. (2005).On Grief and Grieving: Finding the Meaning of Grief Through the Five Stages of Loss, Simon &
Schuster Ltd. New York, NY.

43

razvojna brosura novo1.indd 43 12/1/15 11:15 PM

 tampanje ove publikacije podrano je kroz projekat Podrka trajnim rjeenjima Revidirane
strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma koji finansira Evropska
unija.

Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva
odgovornost prof. dr. Nirvane Pitoljevi i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita
Evropske unije

razvojna brosura novo1.indd 44 12/1/15 11:15 PM