10.

Cijene i prinosi obveznica

1 KARAKTERISTIKE OBVEZNICA
Obveznica je vrijednosni papir koji je vezan uz pozajmljivanje. Osoba koja uzima zajam izdaje obveznicu
osobi koja daje zajam, za odreeni iznos novca, pa se moe rei da je obveznica u pricipu zajam. Ugovor
obvezuje izdvatelja na isplatu ugovorenih iznosa vlasniku obveznice na odreeni datum.

Kuponska obveznica obavezuje izdavatelja na polugodinje isplate kamata, zvane isplate kupona. Na dan
dospijea obveznice, izdavatelj vraa dug isplaujui vlasniku obveznice njenu nominalnu vrijednost.
Kuponska stopa obveznice odreuje iznos kamate, godinja isplata kamata jednaka je proizvodu kuponske
stope i nominalne vrijednosti. Kuponska stopa, datum dospijea i nominalna vrijednost obveznice
odrednice su obveznikog ugovora. Ove obveznice se izdaju s dovoljno visokom kuponskom stopom kako
bi privukle ulagae da plate nominalnu vrijednost.

Obveznice bez kupona nemaju isplatu kupona. Ulagai ne dobijaju kamate ve samo nominalnu vrijednost
na datum dospjea. Ove obveznice se izdaju po cijeni nioj od nominalne, pa ulagaeva dobit prizilazi iz
razlike izmeu cijene izdavanja i isplate nominalne vrijednosti.

Trezorske obveznice i zapisi izdaju se sa rokom dospijea 10-30 godina ili 10 godina, respektivno. Izdaju se
u apoenima od 1000$ ili vie, te isplauju polugodinje kupone. Neke se trezorske obveznice mogu
opozvati u odreenom vremenskom razdoblju, obino posljednjih 5 god ivota obveznice. Mogunost
opoziva daje njenom izdavatelju pravo otkupa u razdoblju opoziva po navedenoj cijeni opoziva.

Cijene obveznica navedene na finansijskim stranicama nisu cijene koje ulagai plaaju za obveznicu, iz
razloga to navedena cijena ne ukljuuje steene kamate izmeu datuma isplate kupona. Ako je obveznica
kupljena izmeu kuponskih isplata, kupac mora platiti prodavatelju i steene kamate, srazmjerno udjelu
u nadolazeem polugodinjem kuponu. Prodajna ili fakturna cijena obveznice, to predstavlja iznos koji
kupac stvarno plaa, bila bi jednaka zbiru navedene cijene i steene kamate.

Korporacijske obveznice predstavljaju nain na koji korporacije od javnosti posuuje novac izdajui
obveznice.

Opozive obveznice predstavljuju obveznice koje mogu biti otkupljene od strane izdavatelja po navedenoj
cijeni opoziva u razdoblju opoziva, prije datuma dospijea. Cijena opoziva uobiajno se odreuje na razini
nominalne vrijednosti plus jedna godinja kuponska isplata. Cijena opoziva smanjuje se sa protokom
vremena, postepeno se pribliavajui nominalnoj vrijednosti. Opozive obveznice s odgoenim dospijeem
jesu obveznice koje imaju poetno razdoblje unutar kojeg nisu opozive. Korisne su za preduzea jer
omoguavaju otkup I ponovno finansiranje po niim kamatnim stopama kada trine stope padaju. Izdaju
se s veim kuponima I obeanim prinosom do dospijea nego neopozive obveznice kako bi nadoknadile
rizik opoziva kojem su izloeni vlasnici obveznica.

Konvertibilne obveznice pruaju vlasnicima mogunost konverzije u ugovoreni broj redovnih dionica
preduzea. Omjer konverzije odreuje broj dionica za koji svaka obveznica moe biti zamijenjena.
Vrijednost trine konverzije trenutna je vrijednost dionica za koje obveznice mogu biti zamijenjene.
Premija konverzije je razlika u vrijednosti obveznice u odnosu na njenu vrijednost konverzije. Konvertibilne
obveznice omoguuju vlasniku korist od aprecijacije cijene dionica preduzea. Ova prednost ima cijenu,
jer konvertibilne obveznice pruaju nie kuponske stope I navedeni ili oekivani prinos do dospijea nego
nekonvertibilne obveznice.

Put obveznica prua mogunost zamjene za nominalnu vrijednost na odreeni datum ili produenje za
odreeni broj godina vlasniku obveznice.

Obveznice s promjenjivom stopom prinosa isplauju kamate koje su vezane uz neku razinu tekuih trinih
stopa. Najvei je rizik vezan uz ove obveznice promjena uvjeta kreditiranja. Raspon prinosa je fiksan tokom
ivota vrijednosnice koji moe biti vrlo dug. Ako se fin situacija preduzea pogora, tada bi se zahtijevao
vei premijski prinos od onog koji vrijednosnica nudi. U tom bi sluaju cijena obveznice pala.

Povlatene dionice se smatraju dionikim kapitalnom, ali su esto povezane sa vrijednosnicama s fiksnim
dohotkom. Razlog je taj to kao I obveznice isplauju ugovoren iznos dividend. Ali za razliku od obveznica
neisplaivanje dividend ne uzrokuje steaj preduzea. Povlateni dioniari imaju pravo prvenstva isplate
u odnosu na redovne dioniare. Veina povlatenih dionica isplauje fiksnu dividendu, te osigurava
ravnomjeran priliv sredstava beskrajno dugo.

Meunarodne obveznice se dijele na strane obveznice I euro obveznice. Strane obveznice izdaju se u
jednoj a prodaju u drugoj zemlji. Nominalna vrijednost obveznice izraena je u valuti zemlje trgovanja.
Euro obveznice su obveznice koje se izdaju u valuti jedne zemlje, ali prodaju na drugim nacionalnim
tritima.

Izdavatelji neprestano razvijaju inovativne obveznice sa neobinim obiljeljima, kao:

1. obveznica koja ne plaa kamatu u gotovini izdavatelji mogu izabrati hoe li plaati kamatu u
novcu ili dodatnim obveznicama s jednakom nominalnom vrijednosti.
2. Obveznice s povratnom promjenjivom kamatnom stopom sline su prethodnim osim to
kuponska stopa pada s porastom ope razine kamatnih stopa.
3. Indeksirane obveznice ostvaruju isplatu koja je vezana uz opi indeks cijena ili cijenu odreenog
proizvoda.

2 RIZIK NEIZVRENJA OBAVEZE

Za dravne se obveznice obino kae da nemaju rizik neplaanja, dok to nije nije sluaj s korporacijskim
obveznicama. Ako kompanija ode u steaj, vlasnici nee primiti ugovorene isplate. Stoga, rizik obveznice
mjere rejting agencije kao Moodys, S&P Corporation, te firmama dodjeljuju slova koja izraavaju rejting
to odraava njihovu mjeru sigurnosti. Najbolji rejting jeste AAA ili Aaa. Obveznice ocijenjene sa BBB ili
vie predstavljaju obveznice investicijskog rejtinga. Dok loije ocijenjene obveznice se klasificiraju kao
pekulativne ili junk obveznice. To su nisko rangirane obveznice ocijenjene sa BB ili nie, te obveznice bez
rejtinga. U poetku su to bile obveznice kompanija kojima je rejting postepeno opadao, ali se u zadnje
vrijeme pojavljuju izvorno izdane junk obveznice.
Agencije za dodjelu rejtinga temelje svoje rejtinge na analizi kretanja odreenih finansijskih pokazatelja.
Najvaniji pokazatelji koji odreuju sigurnost obveznice su:

1. pokazatelji pokria prestavljaju odnos dobiti i fiksnih trokova preduzea. Pokazatelj pokria
kamata stavlja u odnos dobit prije poreza i kamata prema trokovima kamata, dok pokazatelj
pokria fiksnih obaveza dodaje kamatnim obavezama trokove lizinga te uplate u amortizacijski
fond, kako bi se ustanovio odnos izmeu dobiti i ukupnih fiksnih novanih obaveza preduzea.
Niski ili opadajui pokazatelji pokria ukazuju na mogue probleme s novanim tokom.
2. Pokazatelji zaduenosti predstavljaju odnos duga i kapitala preduzea. Visok pokazatelj
zaduenosti pokazuju visoku zaduenost, to znai da preduzee nee biti u mogunosti otplatiti
svoje obveznice.
3. Pokazatelj likvidnosti razlikujemo dva odnosa likvidnosti, tekui odnos koji je odnos tekue
imovine i tekuih obaveza, te brzi odnos koji tekuu imovinu umanjuje za zalihe preduzea te
stavlja u odnos sa tekuim obavezama. Ovi pokazatelji mjere sposobnost preduzea u otplati
nadolazeeg duga novcem koji trenutno prikuplja.
4. Pokazatelji profitabilnosti mjere stopu povrata na imovinu i kapital preduzea. Ovi pokazatelji
su indikator opeg finansijskog zdravlja preduzea. Najpoznatiji pokazatelj profitabilnosti jeste
povrat na imovinu, koji stavlja u odnos dobit prije poreza + kamata i ukupna imovina. Preduzea
s visokim prinosom na imovinu mogu lake doi do novca na tritu kapitala jer nude mogunost
ostvarivanja viih prinosa na ulaganja preduzea.
5. Odnos novanog toka i duga preduzea ovaj pokazatelj stavlja u odnos ukupan novani tok i dug
preduzea.

Obvezniki ugovor jeste ugovor izmeu izdavatelja obveznice i ulagaa u obveznicu. Osim definisanih
isplata, ugovor takoer sadri o ograniavajue odredbe izdavatelja obveznica kako bi se zatitila prava
ulagaa u obveznice. Uobiajne odredbe obveznikog ugovora odreuju uplate u amortizacijski fond,
izdavanje novih dunikih vrijednosnica, ogranienja isplate dividendi i osiguranje.

1. Amortizacijski fond

Na kraju ivota obveznice isplauje se njena NV. Ova isplata predstavlja veliku novanu obavezu za
izdavatelja. Kako bi se izbjegla mogunost nastanka fin problema preduzee osniva amortizacijski fond
preko kojeg raspodjeljuje fin optereenje isplate glavnice u nekoliko godina. Fond moe djelovati:

Preduzee moe na tritu otkupiti dio izdanih obveznica svake godine,

Preduzee moe kupiti dio izdanih obveznica po specijalnoj cijeni opoziva koja je povezana sa
uplatama u amort. Fond. Preduzee ima opciju kupovine obveznice ili po trinoj cijeni ili cijeni
opoziva amort fonda, u zavisnosti koja je cijena nia. Kako bi se mogunost opoziva rasporedila na
sve ulagae, opozive obveznice se biraju sluajnim odabirom.

Preduzee moe otkupiti samo ogranieni dio izdanja obveznice po cijeni opoziva amortizacijskog
fonda. U nekim sluajevima, neki obvezniki ugovori omoguuju preduzeima koritenje dvostruke
opcije, koja omoguuje opoziv dvostruko veeg broja obveznica po cijeni opoziva amortizacijskog
fonda. Cijena opoziva amortizacijskog fonda nia je od ostalih mogunosti opoziva. Cijena opoziva
amortizacijskog fonda obino se utvruje prema nominalnoj vrijednosti obveznice. Izdanje obveznica
koje ne zahtjeva uplatu u amortizacijski fond jeste serijsko izdanje obveznica, gdje preduzee prodaje
obveznice s razmaknutim datumima dospijea. Ove obveznice nemaju mogunost opoziva.
 2. Izdavanje novih dunikih vrijednosnica

Jedan od faktora koji odreuje sigurnost obveznica ukupan je dug izdavatelja. Prema tome, odredbe o
izdavanju novih dunikih vrijednosnica ograniavaju iznos novog zaduenja. Nove dunike vrijednosnice
bit e u podreenom poloaju u odnosu na ve izdane vrijednosnice, tj. u sluaju steaja preduzea prvi
ulagai imat e prednost isplate pred ulagaima koji su uloili u kasnija izdanja.

3. Ogranienja isplate dividendi

Ova odredba ograniava iznos dividendi koje preduzee moe isplatiti. Ova ogranienja tite ulagae u
obveznice jer prisiljavaju preduzea na zadravanje imovine umjesto isplate dioniarima. Tipino
ogranienje zabranjuje isplatu dividendi ako kumulativna dividenda isplaena od osnivanja preduzea
nadmauje kumulativnu neto dobit uveanu za sredstva od prodaje dionica.

4. Osiguranje

Osiguranje predstavlja imovinu koju e dobiti vlasnici obveznica ako preduzee ne bude moglo isplatiti
obveznicu. Ako je osiguranje nekretnina onda se radi o hipotekarnoj obveznici. Ako su osiguranje razliite
vrijednosnice koje posjeduje preduzee, onda se radi o obveznici s jamstvom. U sluaju osiguranja u obliku
opreme radi se o obveznicama na zalog opreme. Sigurnost obveznice za vlasnika ovisi samo o sposobnosti
preduzea za zaraivanje. Ako preduzee ne moe isplatiti svoj obaveze, vlasnici dunikih vrijednosnica
postaju kreditori preduzea. Zbog svoje sigurnosti ove obveznice imaju manje prinose od neosiguranih
obveznica.

3 ODREIVANJE CIJENA OBVEZNICE

Kako bismo odredili cijenu vrijednosnice potrebno je diskontirati njezine oekivane novane tokove
odgovarajuom diskontnom stopom. Novani tokovi obveznice sastoje se od kuponskih isplata koje traju
do datuma dospijea i konane isplate nominalne vrijdnosti.

Cijena obveznice = sadanja vrijednost kupona + sadanja vrijednost nominalne vrijdnosti

Cijena obveznice = =1
(1+)
+ ..
(1+)
, T vrijeme dospijea, r diskontna stopa.

Prvi je dio sadanja vrijednost isplate svih kupona, a svaki se kupon diskontira u odnosu na vrijeme kada
e biti isplaen. Drugi dio je sadanja vrijednost jednokratne isplate, a to je nominalna vrijednost.

Po viim kamatnim stopama sadanja je vrijednost svih isplata koje dobiva vlasnik obveznice manja. Zato
e cijena obveznice pasti kada se poveaju trine kamatne stope, jer se sadanja vrijednost isplata
obveznica diskontira viom kamatnom stopom. Meutim, poveanje kamatnih stopa rezultira manjim
smanjenjem cijene od rasta cijene koji je posljedica smanjenja kamatnih stopa za jednak iznos, te se ovo
svojstvo naziva konveksnost obveznica. Ova zakrivljenost odraava injenicu da postepeni rast kamatnih
stopa rezultira postepeno manjim smanjenjem cijene obveznice.

Nakon to se obveznice izdaju, njima se trguje na sekundarnom tritu. Na tim tritima, cijene obveznica
se kreu u skladu sa trinim prilikama. Cijene obveznice mijenjaju inverzno u odnosu na promjene trine
kamatne stope. Inverzna veza cijene i prinosa osnovno je obiljeje ovih vrijednosnica. Osnovno je pravilo
u odreivanju rizika obveznice, da to je rok dospijea dui, vea je i osjetljivost njezine cijene na promjene
kamatnih stopa.