ODRIVI RAZVOJ U HRVATSKOJ

S aaddrraajj::
O Grup
i OR
STAV
3
4

11
O Grupi OR
Grupa OR (Grupa Odrivi Razvoj) nevladina je organizacija
osnovana u Zagrebu 2004. godine s ciljem promicanja koncepta
UVOD O STI - SU RIJEDNOSTI i principa odrivog razvoja, okoline, drutvene i ekonomske
OD R IV IH V 17 odrivosti. Grupa OR djeluje u skladu sa svih est principa
TEMELJIH I DRUTVEN
LJUD SK VO Global Green Chartera iz Canberre 2001 ekolokom mudrou,
G O S P ODARST A: drutvenom pravednou, participativnom demokracijom,
ODRIV
O
A I OKOLIKORIST 24
U T V nenasiljem, odrivou i potivanjem razliitosti to
NIJA DR DARSKA 27
HARMO ENA I GOSPO postie obrazovanjem graanstva,
DRUTV O B R A ZOVANJA poticanjem na
STI I
ZNANO U 30
ULOGA IVOM RAZVOJ
U O D R
AK
ZAKLJU

komunikaciju
i suradnju, jaanjem
ekolokih i ostalih progresivnih
drutvenih pokreta te progresivnih politikih
stranaka koje usvajaju te principe.
Grupa OR ustraje na spajanju teorije i prakse. Praksa
moe biti drutvena ili politika akcija. Grupa OR
podrava dijalog i obostranu interakciju teoretskih
zapaanja i istraivanja u podruju znanosti, tehnologije
i drutvene znanosti. Cilj joj je to ostvariti kroz razvoj
strategija i politike, te drutvenih i politikih akcija.

Ova je broura nastala u elji da koncept odrivog

razvoja pribliimo hrvatskoj javnosti i financirana je
PS Ups, jesmo vas ulovili? Ve vam se okreu kotaii sredstvima nizozemske zelene zaklade Boureau de
- koja turbo dosada od sadraja, ali vjerujte nam na Helling. Zahvaljujemo gospodinu Anne de Boeru,
rije - ova broura ipak nije sto puta viena suha muha. direktoru zaklade Boureau de Helling, na financijskoj
Sadraj vara. Ponite itati i sve e vam biti jasno. potpori koja je omoguila tiskanje ove broure.
Garantiramo.
2 3
 r iivvii rraazzvvoojj??
ttoo jjee ooddr
Ve te vidimo. Pie ti sve na licu. Primio si u ruke ovu brouru i
pomislio: Ajme, koja dosada! Jo jedna u nizu trla
Mislimo, ok, ako je to nama seksi, ne znai
da je i drugima pretjerano atraktivno, pa
hajmo vidjeti moemo li tu temu uiniti
brla kak smo pametni! brourica na temu
odrivog razvoja! Kome uope trebaju ovakve malo prohodnijom i za vas. Ova je broura se mantra o ravnotei,
stvari? na pokuaj da u komunikaciji na temu o balansu, o nunosti
odrivog razvoja budemo to je mogue balansiranog razvoja
Gledam te dok je pristojno uzima, jo se pri- otvoreniji, direktniji i iskreniji, da vas To i nije tako teko
stojnije blazirano nasmijei i klima glavom: motiviramo na dijalog, pa ak i na svau shvatiti ako se posluimo
Hvala, hvala, zgodno, ba me zanima to o odrivom razvoju. Sve nam je drae od nekom svakodnevnom
ste napisali, i onda malko prolista, baci po- ravnodunosti i utnje. Jer uvjereni smo prispodobom, primjerice
gled na fotke i zafrlji u prvi ko za smee koji se da odrivi razvoj ima potencijala za malo onom prosjenog hrvatskog
pojavi na vidiku! italake muke kuanstva. Imamo ulaz,
Vidimo te i kako pomalo pakosno misli dok lista: imamo egzistencijalne
He! Odrivost, mo si mislit! Da su odrivi ne bi potrebe, i imamo izlaz.
troili pare na ovakvu besmislicu koju nitko nee pro- Prihode i rashode. Ukoliko
itati, moda ni oni sami! Za ovu brouru morali su posjei nekoli- troimo na nae, budimo
ko stabala, a od toga nikakve koristi. To ti, braco moj, ono, zna i poteni, i ne ba uvijek
nije ba odrivo! samo egzistencijalne
I da, jednim si dijelom u pravu. potrebe, dakle troimo vie
U javnosti se puno naklapa o odrivosti. Politiarima su puna usta odr- no to uprihodimo, na
ivog razvoja, udruge stalno blebeu o odrivosti, a i mediji ne tede te kuni budet vie nee biti
termine. Ma, svi smo mi pravi eksperti za odrivost, nobelovci odrivog u ravnotei. Jednostavno
razvoja! No, kada pita nekoga, zaista bilo koga, to je odrivi razvoj, reeno, bit emo u
mnogi nee znati beknuti to je to, ustvari, odrivi razvoj. Puno njih e banani. Neki e rei: Pa
neto zamuckivati o zelenom, o zatiti okolia, moda ak i o zelenom U Hrvatskoj se ve dugo razglaba o to, u banani su ve
gospodarstvu, ali, evo, kladimo se s tobom, da i ti koji sada ita ove odrivom razvoju. Eto, ak i Ekoloki
retke u jo jednoj OR brouri, nee znati objasniti to je to odrivi razvoj. leksikon objavljen jo 2001. objanjava
Nee, stari, ne! Nee ukoliko ne proita do kraja ovu brouru! odrivi razvoj kao pristup iskoritavanju
raspoloivih resursa i gospodarenje
E, upravo smo zbog toga, svjesni da ni ti koji sebe smatra upuenom
njima tako da se zadovoljavaju dananje
strankom, ma ne zavaravaj se, da, ak ni ti, ne razumije koncept
potrebe, ali bez okrnjivanja buduih
odrivog razvoja. A nisi jedini. Eto, upravo zbog toga, odluili smo
generacija u zadovoljavanju njihovih
napisati ovu brouru. Zato? Zato, braco, jer se nadamo, a nada
potreba. Tu pametnu definiciju u Eko-
umire zadnja, da e ova jednostavna i neformalna broura pomoi u
leksikonu nisu iz prsta isisali, ve su je
razumijevanju odrivog razvoja kao vane platforme za budui razvoj
prepisali iz Agende21 u koju emo te
drutva.
inicirati neto kasnije. Hm, da, to zvui
S obzirom na to da nismo vesla sisali znamo i to da se itateljima ba i pametno... Vezano uz odrivost stalno
ne mili itati suhoparne, sto puta prevakane misli o odrivom razvoju.
4 5
 cijeli niz godina hrvatske dravne financije, a jo smo tu, nismo obitelji. Ako se obitelj stalno svaa oko jedan stup nije u ravnotei,
nestali u virtualnoj stvarnosti. To ti je sve zato to su pare s kojima para, oko toga tko je glavni, tko kvai i most odrivog razvoja, bio
svakodnevno baratamo fani-mani, proizvod bolesnih financijakih tlai, a tko je ku, nee biti dugorone ni on dravni ili obiteljski,
umova, lova iza koje ne stoji stvarna vrijednost, drvo, ito, zlato, nafta, financijske, ni bilo koje odrivosti. Ako sruit e se.
ve brbljava naklapanja brokerskih zloduha s Wall Streeta i drugih
krugova pakla zvanih burze dionica. I nee biti potpuno u krivu jer da,
jako puno problema dananjeg globaliziranog trita svoje korijene ima
u injenici da u financijskom sustavu operiramo lanim novcem, novcem
koji je tiskan u dravnim tiskarama novca, ali je laan jer iza njega ne
stoji stvarna vrijednost u robama, u materijalnom svijetu. A u tom

GOSPODARSTVO
materijalnom svijetu, neka mi oproste svi revni duhovnici, svi manje-vie
ivimo jer malo se nas hrani sunevom svjetlou. Eto, odrivi razvoj,
kae tom spekulativnom financijskom svijetu: A-a, tsss-tsss, pec-pec,
ne bu tak ilo! Stavimo poteno karte na stol i utemeljimo vrijednosti OKOLI
na stvarnim, a ne na lanim dobrima. A da bi to hodalo, ne samo u
kunom budetu i svakodnevnom ivotu, ve i u lokalnoj i globalnoj
stvarnosti, moramo imati ravnoteu izmeu naih prihoda i rashoda u
zadovoljavanju naih stvarnih potreba, a ne lanih pohlepa. Jer da, iz
plae treba moi platiti stan, vodu, struju, grijanje, hranu, reije
i druge potrebe, ali ne mora voziti bijesni BMW i platiti
putovanje na Mars. Zbilja ne mora, stari. No da, sada
smo rijeili ulaz i izlaz, proizvodnju i potronju, ali
jo se nismo dotaknuli obiteljskog sklada. A,
ako nema obiteljskoga sklada, dabe
pare, dabe potronja, nee
biti odrive
DRUTVO

I zato zapamti da koncept odrivog razvoja poiva

na ravnotei ukupnog drutvenog sustava,
odnosno na ravnotei triju temeljnih stupova:

1. gospodarskom stupu,

2. stupu zatite okolia te

3. stupu drutvene pravde i ljudskih prava.

6 7
 Sada emo se praviti pametni i rei da pozitivna sinergija tih triju stu- sa zagaivanjem okolia. Zakljuak je da nije prihvatila ovaj koncept,
pova ini okosnicu samog koncepta. A sada neto jednostavnije i manje emo granice rasta preiati za manje od a rezultati su te nevoljkosti
pametno: Nema odrivog drutva u kojem je gospodarstvo razvijeno, ali sto godina ukoliko se nastavimo ovako svuda vidljivi.
se ne brine o okoliu i potivanju prava pojedinaca i skupina. Isto tako, raspojasano ponaati. Osobno, mislimo da Za odrivi razvoj vani su i
nema odrivog drutva u kojem su okoli i priroda ouvani, ali u kojem je ta prognoza bila preruiasta i da smo tekstii poput Prve globalne
nema gospodarskog prosperiteta, nema drutvene pravde i u kojem se te granice ve fiju-briju preletjeli, a nije jo revolucije A. Kinga i B. Sch-
ne potuju ljudska prava. Ravnotea triju stupova funkcionira po principu prolo sto godina. To e rezultirati, tvrde neidera (1991), Preko gra-
spojenih posuda, ako su ti odnosi poremeeni, drutvo nije odrivo i ne OR pametnjakovii, velikim padom indu- nica rasta D. Meadows i J.
razvija se u skladu s principima odrivosti. strijske proizvodnje (tono) te smanjenjem Randers (1991) te Tree re-
Ne mora mi ni rei da se ovo ini samo po sebi razumljivo, kao ist broja stanovnika (do ega jo nije dolo, volucije P. Harrison (1992).
zdrav razum. Pa kako je onda tako dugo trebalo da se tako jednostavan globalno govorei, ali je mogue ukoliko Sigurno ti je u naslovima
koncept poraa tako dugo?! Zapravo, pojam odrivosti, nee vjerova- se smanji dostupnost hrane). No takvu je upao u oi termin revo-
ti, i nije tako mlad. Naime, pojam odrivog razvoja prvi se put javio u crnu prognozu, tjee nas, mogue izbjei lucija. Odrivi revolucionari
umarstvu u 17. st. i to u smislu, ma nee vjerovati, odrivog gospoda- uspostavom uvjeta ekonomske i ekoloke tvrde da se svijet uskoro
renja umama. Tko bi to rekao! Jo je u 17. stoljeu naime shvaeno da stabilnosti koji su odrivi u daljoj budu- klea sa svjetskom revoluci-
su sjea ume i poumljavanje novim mladicama u izravnoj ovisnosti, jer nosti. A to je, vala, odrivi razvoj! A sad jom jer su promjene u 90-
omoguavaju novi prirast ume bez istovremenog naruavanja stanita. ono komplikejtid ako svjetska politika ima (promjena klime i oko-
Iako se u povijesti koncepta stalno okree 17. stoljee, nije naodmet spo- prihvati realizaciju odrivog razvoja ljud- lia) fakat globalne. U Prvoj
menuti da su jo stari Rimljani, koliko god pohlepni osvajai bili, skuili skog drutva, te ako krene s brzom imple- globalnoj revoluciji tranira
da je prekomjerna sjea uma u vezi s erozijom zemljita pa su sjekli, ali i mentacijom odrivog razvoja pozitivni e se ideja velike tranzicije.
sadili. Ili primijenjeno na tvoju stvarnost moe potroiti samo onoliko se rezultati ranije pokazati. Naalost, svjet- Prema dekima iz Rimskog
love koliko taj mjesec zaradi, u suprotnom ispada iz ravnotee. ska politika, osim deklarativno, jo uvijek kluba nalazimo se u ranom
Nakon 17. stoljea dugo, dugo se nije dogaalo skoro pa nita. I onda su stadiju tvorbe novog mode-
se stvari poele ponovno kretati u 70-im godinama prolog stoljea. Tada la svjetskog drutva koji e
su objavljene Granice rasta D. Meadows (1972), ali i neki drugi OR tek- biti razliit od dosadanjeg,
stovi. Najdublji trag ostavile su upravo Granice rasta jer se u tekstu linka- i to onolko kolko se drutvo
ju ubrzana industrijalizacija, nekontrolirani rast broja stanovnika, raspro- industrijske revolucije razli-
stranjena pothranjenost (dobro, ne u Hrvatskoj mi smo, onak globalno kovalo od, oni kau, agrar-
mjereni malkoc debeli, punaki) te iskoritavanje neobnovljivih izvora nog drutva, mi kaemo,
od onog drutva seljaije s
motikama u rukama, koje
mu je prethodilo. Zbog
sprkane nam klime i
iscijeene narane
prirodnih resursa

8 9
 o d r i v o sti h v r i j e d n osti
emelj ljudskih i drutve
svijet se nalazi, predviaju (ma, ne mora biti neki prorok za to!), na pra-
n i
T
gu prve globalne revolucije. Velike promjene zahvatile su svjetski sustav

sustav lju
vlasti (politike odijelae), ekonomiju (fani-mani parazite), odnose meu
dravama (pravimo se prijatelji, ali se u stvari mrzimo i preziremo), moral odrivost se primarno i vjerojatno na
i drutvene vrednote (stalno se net zgraamo, ali nita ne poduzima- najvaniji nain tie naih moralnih
mo), rast broja stanovnika (ne kod nas, ali tamo kod onih Treaa), teh- odnosa sa svijetom...
Ovim citatom poinjemo jer je stup dru-
nologiju (sve manje koristimo mozak i sve vie aparate), zatitu okolia
tvene pravde vik spot koncepta odrivog William C. Clark
(tu smo licemjerno poboni, a ivimo kao CO2 bikovi na gmajni), zatitu
razvoja. Ono, zadnja rupa na svirali, trei
ljudskih, posebice manjinskih, prava, te openito razvoj drava (hm, da,
stup po redu na koji svaki kvartovski pesek odrivog razvoja. Hm, ve
mo mislit!).
digne noicu i odradi svoje. To je super vas vidimo kako frkete
Deki rjeenje vide u: tuno jer nije teko nabrojati temeljne nosom razoarano i pomalo
1) prelasku s militantne na graansku ekonomiju, ljudske vrijednosti. Valjda nije. Valjda ni- iziritirano: Oekivao sam
2) hvatanju u kotac s problemom globalnog zatopljenja i promjene klime, smo toliko zahirili da vie ne kontamo kaj malo vie od vas od ovakvih
3) nunosti osmiljavanja nove razvojne strategije drutva s ciljem uteme- je to ope dobro iliti javni interes, budimo priprostih narodnih mudro-
ljenja svjetske ravnotee. malo politiki fensi mensi. Volimo svoju sti. Vrong, stari. Vrijeme je
Zato je tako, saznat ete ako proitate brouru. zemlju (stavljamo ruicu na novanik kad da naui prvi postulat odr-
zasvira himna), vjerujemo u ravnoprav- ivosti prave vrijednosti i
nost (barem kada smo sami u pitanju), istine uvijek su jednostavne.
zalaemo se za mir, blagostanje, napredak Ipak, ne prejednostavne...
(ako i kad nam odgovara) No mnogo No, da, ukratko, ako u
toga usprkos nabrojanom krenulo je krivo, drutvu (kui) vladaju odno-
suprotno najboljim eljama, namjerama si sklada, reda, potovanja,
i oekivanjima (opet mo mislit). Zapali tolerancije tuih potreba i
smo u mranu jazbinu. Ne vidimo osobitosti, naa e drava,
izlaza. iako mala i tijesna, biti
Nai stari znali su govoriti: vedra, ugodna, po-
Ako eljad nije bijesna, zitivna, svima
ni kua nije tijesna!. poeljna za
Moda zvui bapski, ivot.
moda zvui rural-
no, ali na tu se
jednostavnu
narodnu
mu-
drost
svodi
sva
filozofija
drutvenog
stupa

10 11
 Znamo, znamo, ne zvui Svi se nabacuju blatom. Vlada krivi pret- crveni, gaze nas jer smo
ni pametno, ni teko, ni hodnike, opozicija Vladu. Svatko u gnjevu pristojni i mirni katolici! E,
komplicirano, ali naalost bei oi. Vlastita odgovornost to je to? pa nee tako! Nee nas ona
jest. Zato? Zato to su Nitko se ne smatra krivim. Nitko nikome banda crvena i banda crna
ljudi esto zavidni, po- ne vjeruje. Lani apostoli propovijedaju samo tako gaziti! Tko ide
hlepni, htjeli bi imati ono to im lane vrijednosti. Ljudskim emocijama po selu dobije po elu ve
ne pripada i ne osvru se na to koga e to ugroziti, manipuliraju propovjednici politikog se naoruavaju toljagama
koga zakinuti, koga trajfati. No tu smo gdje jesmo i moramo biti kia. Krivi su uvijek drugi drukiji od nas, klanovi u susjedstvu. Osje-
svjesni tamne strane ljudske prirode. Na sreu, postoji i svjetla strana te drukije misle, drukijim pismom piu, aj ugroenosti i evo nas, u
prirode, a ta je da ljudi tee redu, skladu, ravnotei. A da bi to u drutvu drukije ive hipu, u mentalitetu stada.
postigli, drava mora biti poten i nepristran regulator. To je sr filozofije Raspirivanje sukoba meu lijevima i desni- Svaka grupa pronalazi ovna
drutvenog stupa pravde i ljudskih prava odrivog razvoja. ma hrani onog drevnog hrvatskog mon- predvod-
A gdje smo mi? Jel naa eljad u tijesnoj nam kui bijesna? ini se da je. struma. U takvoj bari najbolje plivaju po-
Isprva smo bili optimistini. Mislili nakon rata slijedi bolja budunost. litiari jer ih nitko ideoloki ostraen vie
Dobili suverenitet, samostalnost i dravu, demokraciju. Europa nas ne pita ni za suhu ljivu goruih proble-
priznala, i svijet. Znakovi tzv. napretka samo su se nizali. Nove zgrade, ma. Njihovi birai vape za ideolokom
trgovaki centri, sportske dvorane, ceste. Osnivale se tvrtke, dizali kredi- krvi, dokazom da su razliiti, drugaiji
ti, domaa valuta se stabilizirala. Pa kada je onda, pobogu, sve krenulo po naelu: mi smo vukodlaci, oni su
kvragu? Dogodio se raspaoj: pretvorba i privatizacija, i konje ubijaju, vampiri i ajmo traiti razlike i drviti
zar ne? pregovori o pristupanju Europskoj Uniji, politiki pritisci, bujanje po njima, ni sluajno vidjeti nika-
birokratskog aparata po naelu evo, ba malom od Ante i Kate treba kve slinosti.
poso, kraa i cerenje u facu privilegiranih tajkuna milijunskoj kvadri... Svuda na ovoj naoj majici
A onda su nam se i kolektivno noge pretvorile u elatinu. Ekonomska Zemlji ive ljudi koji se razlikuju.
kriza. Globalna, nacionalna, lokalna. Tvrdili su krize nema, a ona je Npr. vjernik (Sveto) i ateist (Sreko) rade
pustoila domove. Uguila nas korupcijska hobotnica, hrvatsko izvorno iste poslove u istoj tvrtki. Sve dok Sveto
mitsko udovite. Broj nezaposlenih na brojaniku HZZ-a raste iz sekunde i Sreko u depeke tu negdje sredinom
u sekundu. Steaj tvrtki vijest za dobro jutro. Oguglali smo na trajkove, mjeseca stavljaju plaicu dobro se sla-
trajkove glau, traktorske blokade u. I jednog i drugog, ono, boli zna kaj,
prometnica, prekapanje kanti za to jedan ide na misu, a drugi u birtiju.
smee. Svakodnevnica. Narod Ali buraz, kad kriza pokuca na vrata, kad
eljan kruha i igara trai krivca otkazi izazivaju znojenje dlanova i pad
i trai heroja. Mitskog, pa erektilne funkcije, kad postane izgledno
bio on i laan. Samo da da e netko skoro izgubiti dob, izmeu
nika. Ustaje protiv druge.
je od krvi i mesa, Svete i Sreka pone iskriti. Donedavno
Povod se gubi, elja za
a ne od papira i pristojni i uzorni graani postaju zombiji
pljuvanjem postaje svrhom.
sivog odijela. uarenih oiju. A-ha, misli Sveto, izopen
Energija se troi na moj je
sam jer sam vjernik, majicu im komuni-
vei svae umjesto da se
stiku! A-ha, Sreko krgue zubima, udri
pokrenu male sive elije s
po ateistu da crkvenjakom lizau oltara
ciljem uklanjanja uzroka
ne bi pala sveta dlaka s glave! A-ha, vri-
krize. Sindrom stada iliti
te gladne ene i djeca, tlae nas jer smo
12 13
 jaanja plemenskog na tetu graanskog morala
opisao je i obrazloio Joshua Greene u knjizi Moral-
na plemena: emocije, razum i jaz izmeu jednog i
drugog. Zeleni Joshua usporeuje ljudski mozak s
kamerom koja omoguuje runo, ali i automatsko
biranje osnovnih postavki. Automatske postavke
su one koje nas odreuju kao lanove odreenog
stada, ups, sori grupe, dok se rune postavke
tiu nas koji nismo stado, sori, grupa, i koji svjesno,
namjerno i odgovorno promiljamo kako prevladati
ogranienja automatskog plemenskog grupiranja.
Jesmo vas malo zainteresirali? Valjda ne elite biti
dio bezglavog stada?
No da, naalost, u krizi runo podeavanje za-
kazuje, aktivira se automatika u naoj sivoj tvari. I
kada se osjetimo ugroeni, svoje ja poistovjeujemo
s naim stadom koje je pak u ratu s drugim stadom
onih odurnih drugih. Iako esto zaodjenut u fino
ruho demokratskog nadmudrivanja, konflikt je sve
samo ne demokratski zgodan: on kezi zube, ple-
menski je, nedijalogian i nekonstruktivan. Ne kori-
sti nikome, osim onim ovnovima u stadu koji koriste
sentimente da bi na njima gradili drutveni utjecaj.
Bljak!
No, nakon poetnog zgraavanja i nestrpljivog toptanja noicom u taktu,
ma boli mene, nisam ja takav, priznajmo sebi da je ponekad tako lako i
opojno uroniti u smradni mentalitet stada. Jest, smrducka malo, ali je fino
toplo, i puno nas je, ba smo jaki i strani. A da, pec-pec, da bismo izali iz
sistema stada moramo nauiti vladati sobom iliti uloiti malo mozgovnog
napora u runo podeavanje naih vrijednosti, oduprijeti se hukakim ov-
novima iz stada koji, majicu im podlu, tako zavodljivo manipuliraju naim
sentimentima. Politika u ovom rejonu ima kljunu rolu. Politika kao Bog
i Boica drutvenih vrijednosti mora na produktivan nain menadirati
drutvenim vrijednostima. Naalost,
politika najee nije tako odgovorna
jer su ljudi koji se furaju na politiku
neodgovorni do bola.
Elegantno mahanje dirigentskim tapi-
em nad orkestrom odrivog razvoja, a
ne vladanje nad drutvom orijentirano
14
opstanku odreene politike garniture na onima drugima, naravno
pozicijama drutvene moi, ini osnovni ne. I zbog toga jedino
zadatak zdrave, odrive politike. I nije to, upravljaka, regulatorna, a
budimo posve otvoreni i poteni, ba lako, ne virusom vladanja opsjed-
jer svi smo malkoc krvavi ispod koe, i sebi nuta politika vlastitih inte-
rado pratamo i velike gadosti. Drugima, resa, moe sebe smatrati
politikom odrivog razvoja.
tika:
A takva (je) poli
1. Politika koje ne vlada ve koja (ok, u interesu graanki i graana, te du-
goronog boljitka zajednice, ovo moete preskoiti ako vam smrdi na
pretencioznu floskulu) odgovorno upravlja i mora biti uinkovit javni
servis svima.
2. Demokratski dijalog treba odvijati kontinuirano, na svim razinama
ukratko i prema promiljenim i demokratskim procedurama (tu kat d
krap). Da ne bude zabune mogli smo mi ovo rei i puno due i pamet-
nije, ali bitno nam je da svi to skuite.
3. Politika mora biti transparentna, nadzirana (civilno, medijski, sudski,
meunarodno i sl.). Preispitivanje demokratskih procedura i njihove
uinkovitosti u interesu je pravednosti odluka koje se donose, pa je uto-
liko nuna i stalna spremnost na njihovo unapreivanje (aha, kak smo
pametni!).
4. Dugoroni je interes odgovorne upravljake politike da se pitanju
raspodjele drutvenog bogatstva pristupi na pravedan i socijalno
osjetljiv nain. Briga za graane slabijeg materijalnog statusa i one
koji zbog socijalnih ili zdravstvenih uvjeta nisu u mogunosti sebi
osigurati uvjete dostojanstvenog opstanka nije samo etiko pitanje,
ve i pitanje dugorone odrivosti drutvene zajednice kao cjeline.
Drugim rijeima, sebinost je odurna i gadi nam se. Skandiramo za
solidarnost bogatih sa siromanima i zdravih s bolesnima.
5. Odriva politika mora definirati i osigurati opseg i kvalitetu garantiranih
minimuma zatite zdravlja i socijalne sigurnosti za sve kategorije sta-
novnitva. Ti minimumi moraju udovoljavati zahtjevima preivljavanja
u kriznim uvjetima. Socijalno osjetljiva i humana politika nije prepreka
ekonomskome napretku, ve je, suprotno praksama tzv. divljeg kapitaliz-
ma, preduvjet ostvarivanja dugorone odrivosti ne samo pozitivnih poli-
tikih nego i pozitivnih ekonomskih ciljeva. Opet solidarnost na djelu.
15

6.
U interesu je odrivog razvoja da trite bude slobodno i otvoreno
raznovrsnim poduzetnikim inicijativama, da funkcionira pod uvjeti-
ma jednakih ansi za uspjeh svih njegovih dionika, ali i da se kontinu-
irano osnauje priljevom novih trinih snaga kao nosioca odrivome
razvoju uvijek potrebne proizvodne i kreativne drutvene energije. U
te snage svakako valja ubrojiti i pripadnike do juer socijalno ugro-
enih skupina, osnaene primjenom socijalno osjetljive politike. Opet
fuj za pohlepne i sebine bogatae.
7. Politika odrivoga razvoja moe biti samo ona koja prepoznaje vezu
drutvene ravnotee, prirodnih resursa i ekonomskog prosperiteta, i koja
promie promiljanje te sinergije. William C. Clark istie da je odrivost
izravna i neodgodiva potreba koliko ljudi, toliko i okolia i ekonomije, te
da oivotvoruje stav da ovjeanstvo nije mogue dugorono unaprijedi-
ti, a da na pristupamo okoliu s onoliko panje koliko je potrebno da ne
potkopamo same temelje svojih aktivnosti, kao to ni zatita okolia nije
mogua ako se ne prepoznaju potrebe ljudi za unapreivanjem njihova
blagostanja, preivljavanja i ekonomija ().
Eto toliko. Nadamo se da smo proirili vae vidike drutvene odrivosti.
Ajmo sad malo na fani-mani, tvrtke i banke, ukratko na gospodarstvo.
Odrivo gospodarstvo.
16
o s
s p
p o
o d
d a
a rrssttvvoo
ddrriivvoo ggo
O
ovjeanstvo
kojim ovjeanstvo
Da bismo doli do odrive ekonomije, prvo
moramo zasukati rukave i narihtati nekoli-
ko stvari iliti pretpostavki. Bez toga veleu-
mne ideje o procvatu gospodarstva samo
su zgodni, areni pamfletii.
Prva pretpostavka definiranje strategije
pod kojim
odrivog razvoja, dokumenta iz kojeg e
biti vidljiv cilj koji hrvatsko drutvo eli
ostvariti u budunosti. Dostizanje razvije-
nosti prosjeka zemalja lanica EU-a prema
uvjete pod
kriterijima veliine drutvenog proizvoda,
stupnja odrivosti razvoja, indeksa konku-
uva uvjete
rentnosti, indeksa doing business, indeksa
i priroda opstaju u produktivnom skladu.
i priroda opstaju u produktivnom skladu.
ljudskog razvoja i indeksa blagostanja?
Kako to zvui? Neloe? Ajmo dalje.
Druga pretpostavka mobiliziranje graa-
stvara ii uva
na i politikih stranaka u ostvarivanju tih
ciljeva. Bez konsenzusa nema razvoja. Nije
lako uti, ali jedino znoj, znoj i znoj koji curi
i cijedi se u potocima, znoj od rada, ne od
Odrivost stvara
srama, rada za javni interes moe osigurati
uspjeh u ostvarenju navedenog cilja. Cilj
je kojemu hrvatsko drutvo tei ureeno
drutvo zadovoljih ljudi koji dobro ive od
svog rada. No taj je cilj jednako teak koli-
ko i sredstvo za postizanje cilja.
Trea pretpostavka naputanje kratko-
ronog pristupa u kreiranju javnih politika.
Politiki turnus od etiri godine manje je od
banane, nije ni kora od banane, za ozbiljne
strukturne promjene koje su nune da bi
se ostvario cilj treba nam mudra, realna i
odriva strategija za makar petnaest godi-
na. Bez dugoronog cilja sve kratkorone
aktivnosti i politike su vatrogasne, ad hoc,
aktivnosti kruha i igara, iznuene te samo
kompromitiraju ostvarenje cilja.
17
 se jedino zajedniki mogu ostvariti cilje-
vi. Umjesto besplodnih rasprava o tome
jel tko zaradio plau i jel tajkun zakinuo
radnike, odnose treba svesti na konkretnu
razinu. Kapital, iji poslovni horizont nije
ispunjen samo profitom, i rad, ije ciljno
odreenje nije samo u maksimi to vea
plaa sa to manje rada, mogu stvoriti
uspjean konglomerat odnosa u kojem do-
Ogranienja, globalna:
Klimatske promjene i s njima
blisko povezane orgije stakle-
nikih plinova tako drage mo-
dernim gospodarskim aktivno-
stima.
This is the end, my friend, viu
nam naftica i ugljen. Oko 2005.
proizvodnja nafte je dosegla
75 milijuna barela dnevno i od
etvrta pretpostavka nunost i potreba administrativ- tada do danas zadrava se na
no-teritorijalnog preustroja drave. Sadanji je teritorijalni toj granici bez obzira na rast
ustroj politiki krojen, skup i neracionalan, blage veze nema s cijena. Proizvodnja ugljena do-
javnim interesom. Treba s ponosom kopirati od pametnijih od nas, zato segla je vrhunac 2011. i od tada
ne od Danaca, napredovali su od Hamleta, trast as. Hajmo srezati nae pada ili postaje sve skupljom.
kvazi regije na brojku etiri kako to povijest i logika nalau. Hajmo rezati i Nezgodno za biznis es juuel tip
poslovanja.
gradove i opine na temelju dubine njihove novarke. Kolko para, tolko
Ugroenost prirodnih resursa, a
muzike princip. Samo takav pristup vodi decentralizaciji drave. Regijama i neoliberalna pohlepa za profi-
gradovima treba dati i vie para da te poslove kvalitetno odrade, ali ne da tom i dalje globalno raste. Tsss,
ih troe na politiarske klieje terevenke s tamburaima, bijesne meke i tsss, ne bude moglo tako jo Struktura BDP-a
izblajhane ljubavnice. dugo.
I onda vrlo, ali ono vrlo vana pretpostavka preoblikovanje javne uprave Porast cijena hrane nastavit e
u servis za graane i gospodarstvo. O tome svi priaju, ali nitko ni u peti se i u budunosti. Kriza resursa
nema da bilo to napravi u tom pogledu. Jok, svuda smo posijali drugove to garantira.
Poveavanje nejednakosti u
i drugarice, Antinog i Marinog malog, pa neemo valjda u njih dirati. Jer
dohotku. Siromani postaju
ako uvedemo sustav mjerljivih ciljeva svakog zaposlenika i valorizaciju nji-
siromaniji, bogatiji bogatiji i
hovog rada prema rezultatima, na mali Ante mogo bi ostat bez posla. deblji.
Trebao bi se i stalno usavravat, a mali je ono malo tup u glavi. Pa nije u
redu da ga tjeramo u stres... Samo neka se on ne ivcira...
Jo jedna pretpostavka drugaije razumijevanje odnosa izmeu kapitala
Sve loe, jako loe.
i rada. Umjesto svaa izmeu ljakera i tajkuna nuno je partnerstvo jer
18
miniraju zajedniki interesi
razvoja tvrtke.
Da bismo imali uspjeno i
odrivo gospodarstvo mo-
ramo skinuti i neoliberalne
naoalice i osvijestiti da u
dananjem svijetu ekonomi-
ja ima i neka
Ogranienja, nacionalna:
Pad ekonomske aktivnosti
od 2008. do 2013. za 12%
Udio investicija u BDP-u
2012. u odnosu na 2008. -8,7%
Hrvatski BDP u odnosu na pro-
sjek EU-27 -40%
Stopa nezaposlenosti 21%
Stopa nezaposlenosti
mladih 52%
Udio aktivnog u radno sposob-
nom stanovnitvu 44%
Udio zaposlenih u radnom
kontingentu 37%
Javni dug kao udio
u GDP-u 66%
Vanjski dug kao udio
u GDP-u 112%
Vanjskotrgovinska bilanca
-8 milijardi $
5,1 % poljoprivreda
24,9 % industrija
70 % usluge
Industrijska proizvodnja ispod
razine iz 1990. i jo pada...
Stanovnitvo ispod linije
siromatva 20,6 %
Gini-koeficijent 32
(vedska 23)
19
 a s t o jc i recepta
Os n o v n i s odrivog razvoja O tpad
.. ajmo se vie odaleiti od tog staromodnog koncepta zbrinjavanja otpada
(itaj bacanja otpada na, prije manje, no vie, ureenu ledinu) koji ot-

P oljoprivreda
u odnosu na 90-e izgubila oko 2/3 obradivih povrina, stoni fond 1,5
put manji no 90-ih, a ak 2,4 puta manji no 1911. S 0,27 ha obradivih
pad tretira kao neugodan problem. Ajmo prionuti kuhanju juhe integrira-
no gospodarenje otpadom u kojoj je otpad hvalevrijedna namirnica, tzv.
sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnji i koja bitno smanjuje
povrina po stanovniku na dnu smo EU ljestvice. Zastarjela tehno- koliine otpada koji se treba odloiti. Ova otpadaka juha moe potaknu-
logija, niska produktivnost, skupa proizvodnja, pad plodnosti loi ti zapoljavanje, moderna tehnoloka rjeenja i uvanje okolia. Za prste
su sastojci dananje hrvatske polizati!
poljoprivredne recepture, pa
Hrvatska uvozi ak 50% hrane.
No ova kriza odlina je prilika
za rast BDP-a i kvalitetnu, odri-
O drivi turizam
vano je jelo na meniju odrivog razvoja. Iako smo kao tati efovi
kuhinje ponosni na ovaj biser na meniju, ne bismo trebali biti predr-
vu poljoprivrednu juhu. Sastojci
ni. Ovo je jelo sezonskog karaktera, na meniju nije ni puna tri mjese-
te juhe su: donijeti dugoronu
ca godinje, a nas koji ivimo u Hrvatskoj od ekolokih posljedica tog
poljoprivrednu strategiju sa
jela zna poprilino zaboljeti trbuh. No, ovo jelo ne mora biti sezonsko
znaajnim udjelom odrive
i teko probavljivo jer ponudom lokalne, odrivo proizvedene hrane,
poljoprivrede, uvesti planski
odrivim certificiranjem hotela i restorana, podizanjem kvalitete i
pristup u poljoprivrednu politi-
efikasnosti eljeznikog prijevoza moemo dodatno kapitalizirati ze-
ku, donijeti kartu poljoprivrede
mljopisni poloaj, klimatske okolnosti, kulturne spomenike, tradiciju,
Hrvatske s kulturama po loka-
kongresni i zdravstveni turizam, aktivni ruralni i pustolovni turizam,
cijama i regijama, poljoprivredne povrine staviti u funkciju, izraditi
blizinu vanijih emitivnih trita, uz planiranje, strategiju i organiza-
javne politike koje e omoguiti umreavanje mnogih OPG-a u razliite
ciju moemo puno vie i puno bolje.
oblike zadruga. Oekivani ishodi konzumacije ovog recepta: sniava-
nje trokova i poveanje produktivnosti, postizanje proizvodnje koja
e zadovoljiti potrebe Hrvatske i osigurati vikove za izvoz.

E nergetika
energetska intenzivnost kojom se mjeri energetska uinkovitost poraa-
vajua je jer troimo dvostruko vie energije po stanovniku no Europejci,
ili po kardinalski Europani, proizvodimo 55% potrebne energije, ostatak
uvozimo. ak 91% tih uvezenih energenata fosilna su goriva. Ovisni smo
o uvozu i to energenata tetnih za okoli. Odrivi recept za energetsku
juhu poveanje je udjela domaih energenata i ugradnja domae proizve-
denih komponenti, rast obnovljivih izvora u ukupnoj energetici, bildanje
energetske uinkovitosti u zgradarstvu i transportu.

V odni sektor
ulazi u one kojima smo bogati, ali bogati pijani milijuneri. Usprkos
bogatstvu, mnoga naselja nemaju vodovod, a na kanalizacijsku mreu
prikljueno je oko 50% hrvatskog stanovnitva. Loe je stanje u susta-
vima za proiavanje otpadnih voda. Samo 64% od onih prikljuenih
na kanalizacijsku mreu prikljueno je i na sustave za proiavanje
otpadnih voda. Gubici u vodovodima prosjeno iznose 40%, negdje i
70%. Katastrofa! Posla kao u prii, ali i ova kriza je prilika za rast toli-
ko nam srcu priraslog BDP-a. 21
 Industrija
.. u nazadovanju ozbiljno konkurira poljo-
privredi. Industrija proizvodi manje no u
I
zvori financiranja
Utede javnog novca putem racionali-
zacije potronje dravnih institucija
90-ima, a njezin se udio u BDP-u i dalje sma- (2 do 3 milijarde kuna);
njuje. Odriva receptura svodi se na kuhanje
industrijskih klastera koji podravaju prethodno Novac iz EU-fondova (u razdoblju od
navedene strateke pravce. Naravno da je nuno 2014. do 2020. oko 10,27 milijardi EUR-a);
i ukljuivanje ne samo malih zelenih, ve i onih Poveanje dobiti postojeeg poduzetni-
malih i velikih s aktivnim malim sivim stanicama tva u Hrvatskoj sustavnim aktivnostima
iz hrvatske znanosti, prvenstveno one tehnike, na ukidanju smetnji za razvitak poduzet-
kako bi ti proizvodi mogli konkurirati onima koji u nitva (10 do 15 milijardi kuna);
svijetu ve postoje. Najvaniji sastojci industrijske
klasterske juhe su: Privlaenje inozemnih greenfield i brownfield
Pametni sustavi navodnjavanja; investicija (10 milijardi EUR-a do 2020);
Prehrambena industrija naslonjena na domau Povoljni, zeleni krediti za smanjenje emisija staklenikih plinova, obnovlji-
proizvodnju; ve izvore energije, odrivu poljoprivrede (oko 2 milijarde EUR-a do 2020);
Obnovljivi izvori energije;
Sredstva iz znaajnih rezervi domaih financijskih institucija koje se pre-
Energetski efikasno zgradarstvo;
Pametne mree prijenosa elektrine energije; malo koriste za razvoj odrivog gospodarstva;
Gospodarenje otpadom; Treba proiriti ulogu HNB-a uz brigu o monetarnoj stabilnosti, treba
eljeznika infrastruktura; odigrati aktivniju ulogu u razvoju gospodarstva;
Javni prijevoz.
Istraiti mogunost izdavanja dravnih obveznica s kamatnom stopom
U Hrvatskoj svi sanjaju o novim tvrtkama, o novim radnim mjestima kao da
od najvie 2% kako bi Hrvatska izala iz problema generiranih proteklih
je ovo to imamo manje vano i manje vrijedno. No odrivi gospodarski
meni mora ozbiljno raunati i s onim jelima koja su ve na meniju, i to desetljea.
jako voditi rauna o njima, tetoiti ih, uvati i oplemenjivati. U 2012. u
Hrvatskoj je poslovalo 97254 poduzetnika s 829874 zaposlena radnika (ne
raunajui banke, osiguravajua drutva i druge financijske institucije). Cilj transparentno troenje novca za realizaciju pro-
Od toga su 0,4 % veliki (348), 1,3 % srednji (1309), a 98.3 su mali (95597). jekata odrivog razvoja te svoenje proraunskog
Prosjean broj radnika po jednom hrvatskom poduzeu iznosi svega 8,5. deficita na razinu ispod 3% BDP-a i javnog duga na
Financijski rezultati pokazuju da je 58% poduzetnika poslovalo s dobiti, razinu ispod 60% BDP-a.
a 42% sa gubitkom. Ukupna dobit hrvatskih poduzetnika poslije oporezi-
vanja iznosila je 34,1 milijardu kuna, a gubitak 29,1 milijardu, tako da je
ukupan rezultat hrvatskih poduzetnika neto manji od 5 milijardi kuna.
Kako bi politika ouvala ono to jo ivi na gospodarskom meniju mora A sada izronimo iz ekonomi-
unaprijediti poduzetniko poslovanje. Javnim politikama treba uklanjati je i uronimo u svijet prirod-
razloge (financijske, kadrovske, organizacijske, marketinke, upravljake) ne ravnotee.
koji utjeu na stvaranje gubitaka i poticati rjeenja koja doprinose stva-
ranju uvjeta da to vei broj poduzetnika pozitivno posluje. Tu ne treba
izmiljati toplu vodu ve uiti i kopirati od uspjenih. Zato ne od Dan-
ske i Nizozemske? Kako? Ozbiljnim radom na terenu, ivim kontaktom s
poduzetnicima, a ne iz ureda u Zagrebu. Rjeenja trebaju doi s terena,
bottom-up, a ne top-down pristupom, s posebnim naglaskom na prerai-
vaku industriju.

22 23
 tva
d r u rist
i j a
armon a: drutvena i gospodarska ko
H & okoli
Ve smo vas prosvijetlili koncept odrivog
razvoja temelji se na odrivom koritenju
resursa. Cilj dostupnost resursa kroz go-
dine ne smanjiti, buduim generacijama
ostaviti na koritenje. No pravednost u
raspodjeli resursa ne odnosi se samo na
odnos sadanjih i buduih generacija, ve
i na pravednost u raspodjeli resursa meu
trenutnim stanovnicima Zemlje. Iako se
mnogim bogataima nee svidjeti ovo to
e sada proitati nema odrivog razvoja
ako je enormno bogato 200 obitelji, a 2
milijuna ljudi ivi na rubu egzistencije.
Svima se svia ideja velikog bogatstva, ali
treba znati da bogatstvo esto nie na ne-
ijim krvavim suzama.
Koncept odrivosti ne skriva ko zmija noge
jednu neprijepornu istinu kontinuira-
ni porast potronje resursa ogranien je
kapacitetima koje nudi Zemlja. Ko tvrdi
drukije, lae ko pas (nadam se da e mi
psi oprostiti ovu neprimjerenu usporedbu).
Prije industrijske revolucije ovjek je imao
primitivne alate, te se njegova
potronja svodila na zado-
voljenje osnovnih po-
treba. Tehnologije
koje su omo-
guile
isko-
24
Sunce, udaljen dovoljnih stopedeset milijuna kilometara.
Jedini sigurni nuklearni reaktor je
ritavanje fosilnih goriva
ovjeku su omoguile
lokog otiska varira od 6.1 ha po
ovjeku u najbogatijim zemljama,
sobom. Treba se naoruati
strpljenjem i elinim ivci-
znaajno vee zahvaanje u do 1 ha ili manje u siromanima ma, duboko uzdahnuti i kre-
resurse te je njegov apetit poput Konga koji troi 0.8 hek- nuti u misionarski poduhvat
porastao. Znate ono ape- tara potronje po stanovniku. 21. stoljea edukaciju i
tit raste jedui? iva istina. Hrvatski je ekoloki otisak 3.7 ha, obrazovanje stanovnitva za
Poveanje potronje dovelo to znai da troimo neije tue okoli. Istraivanja pokazuju
je do poveanja standarda, resurse. da to nije besmisleni viteki
ali i do znatno veeg pritiska Kako nam za ovakvu rasipnost i poduhvat. Jednostavnom
na resurse. Istovremeno to nevoljkost da se bilo ega odre- promjenom ponaanja
orgijanje s resursima nije knemo treba jo barem jedna potronja resursa moe se
uravnoteeno meu zemlja- planeta, nevoljko se poelo smanjiti i na treinu od pro-
ma i Zemljanima. Bogati raspredati o tome kako postii sjene. Kako? Koritenjem
danas troe gotovo 80% potronju resursa u granicama javnog prijevoza ili bicikla,
svih resursa, dok siromani obnovljivosti, odnosno kako tro-
ostatak (da apsurd bude iti samo onoliko koliko majica
vei, esto bogat resursima) Zemlja moe ponovno proizve-
troi preostalih 20%. sti. Nevoljko se prihvaa ideja
Potronja resursa mjeri o tome da su fosilna goriva jo
se takozvanim ekolokim malo pa baj, baj i da moramo
otiskom. Kako? Mudraci iskopati alternativu. E, da, to su
su izraunali da je ovjeku vam oni obnovljivi izvori, u stvari
potrebno 1.8 ha povrine za suneva energija, energija vjetra,
proizvodnju hrane, odjeu, geotermalna energija, energija
resorpciju otpada i sl. plime i oseke, biomasa i slino.
Kvaka je u tome No obnovljivci rjeavaju samo dio
da raspon problema. Sr problema i dalje je prevelika
eko- potronja koja u talu sa sve veim brojem
stanovnika Zemlje predstavlja pritisak ne
samo na neobnovljive, ve i na obnovljive
resurse. I to sada?
Nita bez promjene, toliko nam srcu prira-
sle, potroake, konzumeristike svijesti. A
lake je stavit solare na krov, no natjerati
nekoga da promijeni jako lou naviku,
naviku kojom si sami kopamo grob pod
25
 r a z o v a nja
n a n o s t i i ob
loga z om razvoju
odvajanjem otpada i reciklaom, stepenicama umjesto lifta, tednjom vode

U
i sl. Probajte. Ne boli. A dobro je i za liniju.
Najvea odgovornost ipak je pred gospodarstvom koje obrauje resurse i
pretvara ih u proizvode. Razvojem inovativnih tehnologija proizvodi mogu
u odriv
biti ekoloki povoljniji (troe manje sirovina i energije, ne sadre tetne Tko danas misli da je napredak drutva Sve se vidi. Nova, liderska,
spojeve, po zavretku koritenja mogu u oporabu ili reciklau). To, istina, mogu bez znanosti, najeo se ludih gljiva. avangardna rola u drutvu,
kota, pa je na nama potroaima odgovornost da kupnjom ovakvih, a ne Sve to koristimo ispljuvak je znanosti sluenje konkretnim djelat-
neekolokih proizvoda, potiemo njihovu proizvodnju i opstanak na tri- mobitel, televizor, auto, raunalo. Sve. ivo. nostima, znanosti baca nove
tu. To je jedini nain. Ne zaboravite krtac uvijek plaa dvaput. Nismo Oko. Nas. Nije li pomalo strano? Ba brrr! rukavice drutvenih izazova.
dovoljno bogati da bismo kupovali jeftino, neekoloko smee. Niko pametan vie ne investira u nita ivo Rezultati odrive znanosti
Svi smo skloni tome da odgovornost uvijek prebacimo na nekog drugog, ako nema znanstvenu podlogu za to. Jok! I korisni su za ljude, ali i za
ali u zatiti okolia nema takvog alibija. A, ne! U tome se ne moemo sa- znanost pomno pija to mui trite, gdje okoli. Upravo ta svijest po-
kriti pred oima hladnih zvijezda. Svi smo krivi i svi smo odgovorni. Naa je zapelo i stalno kalkulira kak moe neto staje axis mundi znanstvene
djela moda se ine mala, ali kumulativno stvaraju globalni mozaik koji uvaliti gospodarstvu. Znanost ko paralelni aktivnosti u
ide preko ruba ae. Globalno doista jest lokalno, i obrnuto. Zato pamet u svemir u nedodirljivom balonu samoza- svijetu.
glavu i bicikl meu noge! dovoljstva (znanost koju poznajemo u
Hrvatskoj), neete vjerovati, nije znanost u
modernom, razvijenom svijetu. Zato?
Jednostavno. Nije odriva.
Znanstvena inovativnost danas je,
nema tu velke filozofije, glavni
pokreta ekonomije. Pupa-
nom vrpcom vezana je za
proizvodnju, proizvode i
potrebe. Konkretne, a ne s
kulama u zraku.

Sinergija, sprega znanosti i gospodar-

stva danas ini razliku izmeu probitanih
i zaostalih ekonomija. Zemalja predvodnica i
zemalja ovisnica.
to mislite gdje smo mi? Teko pitanje. Pa i
nije. Teak odgovor.
Volite o znanosti matati u alkemiarskim
predodbama? ini vam se da je izgubila
romantiku i mistini sjaj? Pogreno. Upravo
joj njezina bolna praktinost udahnjuje novi
ivot. Nema tu besplodnog naklapanja.
26
No tako je u svijetu.
A kako je u Lijepoj Naoj? I
mi imamo nae konje, rasna
znanstvena grla za trku. Ima
ih, ali naalost ima ih malo.
Hrvatska je na samom dnu
EU-zemalja po broju ino-
vacija. Netko bi mogao po-
misliti nenadareni Hrvati,
vidi ti te luzere! No, istina je
drugdje, u francjozefovskom
27
 doivljaju znanosti i tehnologije i dugogodinjem zapostavljanju znanja i potom ne znamo to bismo. I onda oni postati. Bez toga nemamo
obrazovanja. Hrvatski politiari ve dva desetljea riu o zemlji znanja, ali trbuhom za kruhom odlaze u inozemstvo. nikakvu ansu.
dravna kasica prasica za znanost zamrznuta je na 0,75% BDP-a. Rekli smo Nama je to normalno i ok. Oni najgori I na samom kraju naeg odr-
ve da Hrvatska u ovom sektoru zaostaje pa bi trebala trati luakom zadovoljno trljaju ruice jer misle jedan ivog znanstvenog putova-
brzinom maratonsku trku da dostigne EU-drave, a to sigurno nee postii manje, jo manje konkurencije. To se inae nja, jo jedna vox populi U
ovakvim proraunom za znanost. Usporedbe radi samo jedna mala brojka. zove negativna selekcija, ali nama je to zdravom tijelu, zdrav duh.
EU cilj je da izdvajanja za skroz prihvatljiv modus operandi. U drutvu Bez zdravog duha iliti mu-
znanost i tehnologiju budu koje cijeni znanje i vrijednost znanja takvo drosti politike upregnute u
oko 3%. Ne prorauna vatro- to ne moe se dogoditi. Pa zakljuite sami kola javnog interesa, ni na
gasnog drutva ve BDP-a. kakvo je to nae drutvo znanja. Normal- okoli, priroda i ekonomija
I onda se ne trebamo uditi no je da najbolji odlaze. Normalno je da nee biti zdravi. Tu se sustav
ko pura glisti to imamo najgori zauzimaju vodee pozicije. Mislim, spojenih posuda ba, ono,
20 puta manje prijavljenih ipak treba pomoi malog Antu, zna sina bolno jako vidi. I zato pamet
patenata od prosjeka EU-a Mare i Roe, ma zna onog malog, da, da u glavu i zdravlje drave
i 15 puta manje od Slovenije. Jo je oitije da meu prvih deset globalno taj. nee izostati.
konkurentnih dominiraju upravo zemlje koje najvie ulau u znanost i Kako doskoiti tom rodijakom kriteriju
obrazovanje. napredovanja? Uvoenjem kriterija izvrsno-
U Hrvatskoj, usprkos bolonjskom procesu i novim metodikama nastave sti i mjerljivosti rada. Lako. Ako i nije, mora
koje furaju tzv. interaktivnu nastavu, dominira trebam napamet obrazovni
model s capo di capo uiteljem kao vrelom svega znanja. Ha, ha, i svi se
na to nasmijae, jer danas je znanje dostupno IT putem doslovce svima,
pa tako i uenicima koji esto posjeduju vie znanja od uitelja. Uitelji se,
bokci, trude, ali djeca ive u nekom drugom svemiru, a obrazovni proces
svodi se na paralelnu etnju po drumu i po umi. Uloga uitelja danas vie
nije da prenese podatke, ve da naui uenike kako uiti i kako znanje
praktino iskoristiti.
Hm, da. Kako bi drutvo napredovalo, danas svi moramo uiti, a ne samo
naa djeica po kolama i fakultetima. Ako hoemo biti odrivi i stalno
napredovati moramo stalno uiti. To je never ending story, ali to se mno-
gima uljuljkanima u intelektualnu lije- nost i dokolicu ba i ne svia.
Nu, obrazovano drutvo otpornije je na

hirove trita, a da bismo bili obrazova-
ni kao drutvo moramo pregristi lije-
nost i prihvatiti nunost cjeloivotnog
Ne treba
obrazovanja.
ega se pametan srami, budala se
mijenjati
ponosi jo je jedna narodna mudrost
na naem tanjuru mudrosti. Zato?
znanost
Zato to odvajamo sredstva kako bi
obrazovali mlade strunjake s kojima
ve

28
politiku. 29
 akljuak
Z
I, evo nas na samom kraju naeg odrivog putovanja. Nadamo
se da smo vas do sada uspjeli uvjeriti da je koncept fenome-
nalan, pa ete moi podnijeti malo zelene kritike na koncept
odrivog razvoja. I rimski su generali i carevi prilikom trijum-
falnih povorka pored uha imali onog dosadnog aptaa koji
je kao glas savjesti u najvelianstvenijim trenucima mrmljao:
Memento mori! (Sjeti se da si smrtan!, op.a.). Pa se tako i mi
na kraju naeg odrivog putovanja podsjeamo da politiku
treba voditi srcem, ali i razumom. Tako je to u ivotu, i najbo-
lja ideja, i najbolji koncept treba svog advocatus diaboli, onog
dosadnjakovia i zakerala koji se svaa i uporno raspravlja
protiv proglaenja svetim nekog ovjeka, a kod nas koncepta.
Posao vrajeg odvjetnika suprotan je onom bojeg, a to smo
mi do sada bili nastojei odrivi razvoj kanonizirati u hrvatskoj
javnosti. Dakle, potenja radi treba rei da usprkos pozitivnoj
ideji ravnotee izmeu gospodarskog razvoja, ouvanja okolia i prirode, Zemlji ne rjeavaju problemi koji su doveli revolucije tzv. ekoloke
ravnomjerne i pravedne raspodjele drutvenog blagostanja i potivanja do sadanje alosne situacije, ve se ta- revolucije, kako tvrde teore-
ljudskih prava, nisu ba svi oduevljeno zapljeskali ovoj ideji i sve etiri u kvim modelom ponaanja samo kupuje tiari i teoretiarke odrivog
mahnitom veselju digli u zrak. Advocatus diaboliji odrivog razvoja su oni vrijeme za produenje bahate ljudske razvoja?
fanatici i one radikalke iz pokreta tzv. ekoloke osjetljivosti, odnosno e- egzistencije na tetu ostalih biljnih i ivo- Neosporna je injenica da
tvrte, posljednje generacije pokreta zatite okolia. A to su ti, dragi braco i tinjskih vrsta na Zemlji. Stoga je koncept se istim modelom pona-
draga seko, ekofeministkinje, dubinski ekolozi i socijalni ekolozi. Zato kriti- odrivog razvoja ocijenjen kao licemjeran, anja ne mogu rjeavati
ziraju koncept odrivog razvoja? E, pa zato jer ga smatraju konceptom koji kao proizvod istog mentalnog sklopa koji je problemi koje je taj model
slui iskljuivo rjeavanju gospodarskih prijepora, a ne ekolokih problema doveo do unitenja velikih dijelova planete ponaanja proizveo. No da
planete Zemlje. Tvrde, naime, da i koncept odrivog razvoja u sredite inte- Zemlje nesmiljenim pohodom gospodara se svijet u kojem je sredinja
resa ponovno postavlja ovjeka i njegov opstanak na planeti Zemlji. Posebi- koji iz prirode uzima sve to mu se prohtije. paradigma svijeta ona gos-
ce su ovakve modele kritizirali animalistiki angairani aktivisti i aktivistice Umjesto odrivog razvoja ovi pokreti kao podarska, vodio modelom
koji/ koje su upozorili/upozorile kako rjeenje nude rad na promjeni svijesti jer je odrivosti i vodio brigu
se racionalnijim sebina i pohlepna ljudska svijest ta koja o ravnotei izmeu kori-
ponaanjem je dovela do sadanje krize.Stoga se na tenja resursa, raspodjele
ovjeka kraju pitamo: je li koncept odrivog razvoja drutvenog blagostanja i
na samo kupovina vremena za dui opstanak potivanja prava pojedinaca
nepravednog drutveno-ekonomskog mo- i grupa, danas ne bismo
dela koji je doveo do sadanje degradacije ivjeli u svijetu u kojem pri-
okolia kako tvrde ekofeministkinje i dubin- jete klimatske promjene, u
ski ekolozi, ili je odrivi razvoj nova para- svijetu u kojem mnogi ljudi
digma, ideja koja stoji ispred nove svjetske nemaju pristup hrani i vodi
30 31
kao temeljnim preduvjetima ivota na Zemlji. U tom smislu koncept odri-
vog razvoja podrazumijeva i promjenu svijesti ljudi i nije oprean idejama
ekofeministkinja i dubinskih ekologa. Stoga se jedino moe zakljuiti kako
koncept odrivog razvoja nije model koji je proizveo sadanju situaciju, i
kao takav je danas jedini koji nudi konkretne i praktine mjere za izlaz iz
ove situacije.
Koncept odrivog razvoja u ovom je trenutku JEDINO rjeenje za izlazak
iz globalne, nacionalne i lokalne ekoloke, gospodarske i socijalne krize.
Politika odrivog razvoja stoga JEST politika boljitka i stvarnoga napretka,
a drutvo u dubokoj krizi TREBA sustavnu, osmiljenu i dosljednu politiku
odrivog razvoja.

Nadamo se da ovu brouru neete zafrljiti

u prvi ko za smee. Ako ste se ve odluili
kartirati ovu brouru molimo vas da je
tretirate kao otpad, korisnu sekundarnu
sirovinu, te je odloite u poseban spremnik
za papir. One ume s poeka naeg odrivog
putovanja bit e vam na tome zahvalne.
Idite u miru, mislite i djelujte odrivo.

Autori / ice tekstova:

dr. sc. Mirela Holy
prof. dr. sc. Marina Biti
prof. dr. sc. Zlatan Rei
dr. sc. Mirjana Matei
Gordan Cmreki, dipl. ing. arh.
Urednica:
Sonja Hodak, mag. nov.
Grafiko oblikovanje i prijelom:
Nenad Kosti, Promovis