INFOTEH-JAHORINA Vol. 7, Ref. D-14, p. 364-367, March 2008.

NEKI ASPEKTI PRIMJENE PROGRAMA AUTOCAD-A I EXCEL-A PRI

PROJEKTOVANJU ELEKTRINIH INSTALACIJA

SOME ASPECTS OF USING AUTOCAD AND EXCEL PROGRAMS IN

ELECTRICAL INSTALLATION DESIGN
Nada Cincar, Elektrotehniki fakultet, Istono Sarajevo
Radmilo Mitri, Elektrodistribucija, Pale
Bojana Novakovi, Elektrotehniki fakultet, Istono Sarajevo
Aleksandar Simovi, Elektrotehniki fakultet, Istono Sarajevo

Sadraj - U radu su prikazani detalji softverskog alata za projektovanje elektrinih instalacija.

Ilustrovan je primjer koritenja univerzalnih programa, AutoCAD-a i Excel-a za olakanje
projektovanja elektrinih instalacija. AutoCAD se koristi za grafiko crtanje instalacija u
stambenom objektu, dok se Excel koristi za izvoenje prorauna. Mogunosti primjene ovih
softverskih alata pri raunanju predmjera i predrauna radova i materijala prikazane su na
primjeru konkretnog stambenog objekta.
Kljune rijei elektrine instalacije, projekt, AutoCAD, Excel

Abstract - This paper shows some details of software tools intended for electrical installations
design. It is illustrated one example which describes how to use universal programs, AutoCAD
and Excel for simplifying use in electrical installation design. AutoCAD is used for graphic
drawing of installation in living space, while Excel is used for calculation. Possibility of
application of this software tools during calculation of measures and calculation of labor and
material are shown on the example of particular living space.
Key word electrical installation, project, AutoCAD, Excel

1. UVOD Naslovna strana projekta sadri podatke o objektu koji

Pod projektom elektrinih instalacija objekta, kao i
djelom tehnike dokumentacije, podrazumjeva se pisani rad
kojim se odreuju podaci potrebni za pripremu, izvoenje i
odravanje elektrinih instalacija. Ovi podaci se daju tako da
razrjeavaju zadatke i ciljeve, koji se za svaki projekat
unaprijed postavljaju, i mogu se grupisati u etiri kategorije:
- Tehniko-tehnoloki (da se sagleda nain izvoenja i
odravanja i primjenjenih tehnikih mjera zatite na radu i
dr.),
- Ekonomski (da se sagledaju trokovi),
- Organizacioni (da se izvri nabavka materijala, da se
okupi radna snaga za izvoenje i odravanje, da se definie
kvalifikaciona struktura radne snage, da se predvide etape
izgradnje i sl.), i
- Zakonsko-regulativni (energetske saglasnosti,
urbanistike i komunalne saglasnosti, graevinske dozvole i
sl.).
Tehniki projekat uopte, pa i projekat elektrinih
instalacija, moe biti:
Idejni,
Generalni,
Glavni (ili detaljni),
Izvoaki, i
Projekat izvedenog stanja
Ovoj grupi projekata treba dodati i tzv. nauno-
istraivake i investicijske projekte.
Svaki projekat organizuje se kao trajno ukoriena knjiga u
vie primjeraka koja se sastoji iz tri dijela. Poslije naslovne
strane i sadraja slijede dijelovi projekta oznaeni kao:
1. Opti tekstualni dio
2. Tekstualno- tehniki dio, i
3. Grafiko-tehniki dio.
se gradi, kao to su: naziv objekta i mjesto gradnje, naziv
samog projekta, datumi izrade projekta i objekta, investiciona
vrijednost objekta, podaci o investitoru, podaci o
projektantskoj organizaciji, ime odgovornog i /ili glavnog
projektanta i sl.
Opti tekstualni dio projekta
Ovaj prvi dio projekta sadri vei broj priloga opteg
karaktera kao to su:
Kopija registracije organizacije kod nadlenog suda
za vrenje djelatnosti projektovanja i izrade tehnike
dokumentacije,
Razna rjeenja o odreivanju odgovornog, glavnog i
drugih projektanata,
Potvrde o strunosti lica koja su odreena za izradu
tehnike dokumentacije,
Razne izjave odgovornih lica vezane za izradu
predmetnog projekta, itd.
Tekstualno-tehniki dio projekta
Sadri vie dijelova (poglavlja) iji je uobiajeni
redoslijed slijedei:
Projektni zadatak,
Tehniki opis,
Tehniki uslovi,
Proraun sistema,
Prilog o primjenjenim mjerama zatite na radu,
Prilog o primjenjenim mjerama zatite od
poara,
Specifikacija materijala i opreme,
Predmjer i predraun radova (PPR),
Rekapitulacija.
Grafiko-tehnika dokumentacija
ini je skup crtea planova elektrine instalacije kao i
skup drugih crtea i ema, koji u utvrenom redoslijedu treba

108
 INFOTEH-JAHORINA Vol. 7, Ref. D-14, p. 364-367, March 2008.

da prate tehniki opis i da sadre elemente izvrenih

prorauna i odluka projektanta o pojedinim djelovima
elektrine instalacije .

2. PROGRAMSKI PAKETI AUTOCAD i EXCEL

AutoCAD se svrstava u grupu programskih paketa

namjenjenih crtanju, projektovanju i slinim vidovima
primjene raunara u inenjerskoj praksi, ali i u mnogim
drugim oblastima ljudskog djelovanja. Prva verzija ovog Slika 3.1. Okvir za dijalog definisanja atributa utinice
programa, pojavila se 1982. godine i do danas je Autodesk, (attribute definition)
kompanija koja proizvodi softver za CAD (Computer Aided
Design-projektovanje pomou raunara) trite, izdala 17 Sa slike 3.1. se moe zakljuiti da su u odjeljku Attribute
punih verzija AutoCAD-a i mnotvo programa u kojima je unijete slijedee vrijednosti:
AutoCAD osnova. Najvei napredak AutoCAD-a je izlazak iz -Tag: UTICNICA
ravni, odnosno mogunost projektovanja i modeliranja u -Prompt: UTICNICA?
prostoru, kao i prelazak na Microsoft Windows operativni -Value: UTICNICA
sistem. Ponavljanjem komande ATTDEF i unoenjem podataka
Najvei dio grafiko-tehnike dokumentacije projekata za oznaku, broj strujnog kruga, snagu, fazu, kao i
elektrinih instalacija radi se u AutoCAD-u. korienjem komande Make Block sa palete Draw, formira se
Postupak izrade specifikacije elektroenergetske opreme blok sa atributima, kao na slici 3.2.
zahtjeva formiranje bloka sa atributima. Blokovi su grupe
elemenata povezane u jedinstvenu cjelinu. Njihova je uloga
da crtanje tipskih elemenata ili elemenata koji se esto
ponavljaju ubrza i svede na jednostavan unos iz predhodno
pripremljene baze, odnosno biblioteke simbola.
Atributi omoguavaju da se informacije sauvaju u obliku
teksta i da se kasnije koriste u programima za obradu baza
podataka (Database managers), za tabelarno izraunavanje i
za obradu teksta. Na taj nain u crteu se uvaju podaci
praktino o svakom objektu. Atributi se dodaju blokovima i
sadre podatke koji blok dodatno opisuju. Slika 3.2. Blok sa atributima utinice
Atributi se mogu koristiti umjesto tekstualnih objekata
kada se isti tekst sa manjim izmjenama unosi na vie mjesta u Unos blokova sa atributima se vri komandom Insert
crteu. Ovim se pojednostavljuje postupak upisivanja Block. Za atribute definisane na slici 3.2 unose se
podataka. odgovarajui podaci (slika 3.3).
Program Microsoft Excel predstavlja integrisani softver
koji objedinjuje: izradu radnih tabela, rad sa bazama
podataka u tabelarnom obliku, izradu dijagrama zasnovanih
na podacima iz radnih tabela, rjeavanje problema iz oblasti
poslovnih, naunih i inenjerskih aplikacija.
Atribute koji su dodjeljeni bloku mogue je izvesti u neki
drugi program i njima dalje raspolagati nezavisno od
izvornog crtea. Ovdje je dat primjer izvoza atributa u
program Microsoft Excel, gdje se vri tabelarni proraun.

3. PRIMJER PRORAUNA NA KONKRETNOM

STAMBENOM OBJEKTU
Definisanje blokova sa atributima je ilustrovano na
primjeru razvoda elektrinih instalacija jednog stambenog
objekta.
Na primjeru simbola za utinicu je ilustrovan postupak
formiranja bloka sa atributima. Definisanje atributa utinice
se vri komandom ATTDEF (Attribute Definition), slika 3.1.
Slika 3.3 Okvir za dijalog Edit Attributes
Za prelaz sa opteg bloka na blok sa konkretnim
parametrima utinice potrebno je u okviru za dijalog Block
Definition potvrditi simbol utinice i pet atributa. Nakon
zatvaranja ovog okvira, blok stie definisane atribute
prikazane na slici 3.4.
Ponavljanjem prikazanog postupka mogu se definisati
atributi svih ostalih utinica koje imamo u datom stambenom
objektu.
Na isti nain se mogu definisati i ostali elementi tog
stambenog objekta, kao to su: sijalice, prekidai, razvodne

109
 INFOTEH-JAHORINA Vol. 7, Ref. D-14, p. 364-367, March 2008.

table, bojleri itd. Na slici 3.5. je prikazan izgled jednopolne
eme sprata jednog stambenog objekta nakon unosa svih
njegovih elemenata sa definisanim atributima.
U prvom koraku potrebno je izabrati crte sa koga se uzimaju
atributi. Ali ako je opcija pokrenuta upravo sa tog crtea, bie
izabrana opcija Current Drawing. U sljedeem koraku Select
Attributes vri se izbor atributa koji e se izvesti. U ovom
sluaju su od interesa svi atributi i svi blokovi (slika 3.7).

Slika 3.4. Blok utinice sa definisanim atributima

Slika 3.7. Izvoz atributa selektovanje atributa

Nakon to se atributi izaberu, u sljedeem koraku je mogue

podeavati opcije vezane za nain predstavljanja izvezenih
atributa i izbor tipa i imena datoteke koja e biti kreirana
(slika 3.8).

Slika 3.5 Izgled jednopolne eme sprata stambenog objekta

sa svim elementima i definisanim atributima.

Izdvajanjem podataka iz tako definisanih atributa

formiraju se odgovarajue baze podataka. U svim
naprednijim verzijama AutoCAD-a mogue je raditi sa
arobnjakom Attribute Extraction, pomou koga se izdvajaju
i izvoze informacije koje sadre atribute.
Kao to je napomenuto, atribute koji su dodjeljeni bloku
mogue je izvesti u neki drugi program i njima dalje
raspolagati nezavisno od izvornog crtea. Ovdje je dat Slika3.8. Izvoz atributa Finalize output
primjer izvoza atributa u program za tabelarne proraune,
Microsoft Excel. Izvoz atributa vri se korienjem opcije Odabiranjem dugmeta Finish, proces podeavanja opcija
Tools-Attribute Ekstraction... ,poslije ega se startuje Wizard, vezanih za izvoz atributa se zavrava, nakon ega e
kao na slici 3.6. AutoCAD kreirati Microsoft Excel datoteku, na mjestu na
disku koje je navedeno u posljednjem koraku. Samu datoteku
je mogue vidjeti pozivom iz programa Excel (slika 3.9).

Slika 3.6. Izvoz atributa selektovanje crtea

Slika 3.9. Lista izvezenih atributa

110
 INFOTEH-JAHORINA Vol. 7, Ref. D-14, p. 364-367, March 2008.
Dalji proraun je mogue raditi u Excel-u. U navedenom
primjeru je pokazana automatizacija izrade predmjera i
predrauna radova i materijala. Pri eksportovanju podataka iz
AutoCAD-a automatski su dobijeni podaci o kolicini
potrebnih elemenata, to je prikazano u prvoj koloni slike
3.10. Primjenom mogunosti Excel-a automatizovani su
procesi prorauna zbirne instalisane snage, struje, broja
potrebnih osiguraa po tipovima, potrebne duine kablova po
tipovima. Kod prorauna potrebne duine kablova
koristiteni su iskustveni koeficijenti koji povezuju broj
elemenata za koji je potreban dati tip kabla i duinu tog
kabla. Atribute broj ila, presjek kabla i tip osiguraa
smo unijeli u Excel-u. Primjer prorauna prikazan je na slici
3.10.
Slika 3.10. Primjer prorauna uraenih u Excelu
111
5. ZAKLJUAK
AutoCAD se s pravom smatra najmonijim softverskim
alatom u projektovanju elektrinih instalacija. Primjena
AutoCAD-a i EXCEL-a doprinosi automatizaciji izrade
predmjera i predrauna radova i materijala, to znatno
skrauje vrijeme izrade projekta.
6. LITERATURA
[1] Zlatan Stojkovi, Jovan Mikulovi, Zoran Stojanovi,
Praktikum iz softverskih alata u elektroenergetici,
Elektrotehniki fakultat, Akedemska misao, Beograd 2006.
[2] Zlatan Stojkovi, Primena programskih alata u
elektroenergetici, Elektrotehniki fakultat, Univerziteta u
Beogradu, Katedra za elektroenergetske sistema,
Poslediplomske studije
[3] Elektrine instalacije niskog napona, Univerzitet u Niu,
Elektronski fakultet, Katedra za energetiku, Ni, januar 2001.
[4] Zlatan Stojkovi, Medan Dejan, Nikoli Maja, Stanki
ivko, Oparnica Saa, Neki aspekti primene programa
AutoCAD u raunarskom projektovanju, Elektroprivreda Br.
4, 2003, str. 18-26.