Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Temeljni pravni akt u Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se donose svi ostali zakoni je Ustav
Republike Hrvatske.
Donoenje zakona u Republici Hrvatskoj provodi se u vie koraka po propisanoj proceduri koja
se sastoji od:
1. Pokretanja postupka,
2. Prijedloga zakona,
3. Razmatranja u radnim tijelima,
4. Prvog itanja,
5. Drugog itanja i konanog prijedloga zakona,
6. Treeg itanja,
7. Hitnog postupka.
- Vlada Republike Hrvatske pokree postupak donoenja zakona dostavom prijedloga zakona
predsjedniku Sabora.
- Predsjednik Sabora primljeni prijedlog zakona upuuje predsjednicima svih radnih tijela,
zastupnicima i predsjedniku Vlade (ako Vlada nije predlagatelj).
4. Prvo itanje
6. Tree itanje
- Provodi se ako je na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili
kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona.
7. Hitni postupak
- zakon se po hitnom postupku donosi iznimno, kada to zahtijevaju osobito opravdani dravni
razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja u
gospodarstvu.
- Po hitnom postupku mogu se donijeti zakoni koji se usklauju s propisima Europske unije ako
to zatrai predlagatelj.
Zakone donosi Hrvatski sabor glasovanjem te se organski zakoni (zakoni, odluke, rezolucije i
drugi akti) donose veinom glasova svih zastupnika, osim ako se ureuju prava nacionalnih
manjina kada se zakon donosi dvotreinskom veinom svih zastupnika.
Prije nego to stupe na snagu, zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim
novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od
dana njegove objave, osim ako je, zbog osobito opravdanih razloga, zakonom drugaije
odreeno i stupa na snagu danom donoenja.
Zakon o energiji
Energetski sektor Republike Hrvatske temelji se na Zakonu o energiji kao opem aktu, temeljem
kojeg su donijeti svi ostali energetski zakoni.
1
Zakonom o energiji utvruju se mjere za:
- sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom,
- uinkovitu proizvodnju i koritenje energije,
-akte kojima se utvruje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje
energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga,
- osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti uz potivanje mjera zatite okolia.
Ope odredbe
Opim odredbama Zakona o energiji odreeni su izrazi i njihova znaenja koji se koriste u
zakonu kao to su energetske djelatnosti, definicije energenata, sudionika na tritu energije i
agencija za regulaciju energetskih djelatnosti.
Opim odredbama definira se Agencija (HERA) kao nezavisan regulator energetskih djelatnosti,
osnovana posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonima kojima se
ureuje obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga.
2
Obavljanje energetskih djelatnosti
- prema Zakonu o energiji, energetske djelatnosti obavljaju kao trine djelatnosti ili kao
pruanje javnih usluga
Cijena energije
- Zakonom o energiji propisano je da cijene energije mogu biti regulirane ili slobodne.
Regulirana cijena primjenjuje se za tarifne kupce kojima cijena energije nije na trinoj osnovi
ve je donosi Vlada Republike Hrvatske. Tarifni kupci su npr. kuanstva.
Slobodna cijena primjenjuje se za povlatene kupce koji svoju cijenu slobodno ugovaraju na
tritu energije, a povlateni kupci su npr. industrija.
Vlada odreuje visinu pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima za sve energetske djelatnosti
osim djelatnosti toplinarstva, uz prethodno miljenje HERE.
Za djelatnost toplinarstva visinu pojedinih tarifnih stavki odreuje predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave (gradovi).
3
Uvjeti opskrbe energijom
Vlada donosi i podzakonski akt ope uvjete za opskrbu energijom kojima se za elektrinu
energiju, toplinsku energiju i prirodni plin detaljnije propisuju odnosi, obveze i uvjeti opskrbe te
posebno mjere zatite kupaca.
Tehnike propise donosi ministar nadlean za energetiku uz prethodno miljenje ministra zatite
okolia i prirode, ministra graditeljstva i prostornog ureenja, ministra zdravstva i ravnatelja
hrvatskog nacionalnog normirnog tijela.
Vlada Republike Hrvatske odlukom odreuje dobavljaa plina za nositelja javne usluge dobave
plina za opskrbljivaa plinom tarifnog kupca iz kategorije kuanstvo, a propisana je mogunost
da Vlada Republike Hrvatske odredi cijenu za dobavu plina.
Obavljanje djelatnosti na tritu plina u Republici Hrvatskoj moe biti kao trina djelatnost i kao
regulirana djelatnost.
Regulirane djelatnosti su one djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga, a to su:
- transport plina,
- distribucija plina,
- skladitenje plina,
- upravljanje terminalom za UPP,
- dobava plina i
- opskrba plinom tarifnog kupca.
4
- uvjeti za prikljuenje na distribucijski ili transportni sustav, opskrbu prirodnim plinom i
koritenje plinskog sustava,
- praenje kvalitete usluga i kvalitete opskrbe prirodnim plinom,
- meusobni ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata i korisnika sustava,
- obveze i odgovornosti energetskih subjekata i korisnika sustava,
- uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuenog prirodnog plina,
- uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili prekida opskrbe prirodnim plinom,
- postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje prirodnog plina,
- naknada tete.
Odreeno je da od 01. 07. 2008. svi kupci elektrine energije mogu slobodno izabrati svog
opskrbljivaa elektrinom energijom. Samo kupci iz kategorije kuanstva mogu biti opskrbljivani
po reguliranim odnosno tarifnim cijenama u sklopu obveze javne usluge .
Prema Zakonu o tritu elektrine energije, opskrba tarifnih kupaca zajednika je i cjelovita
zadaa nositelja obveze javne usluge opskrbe tarifnih kupaca elektrinom energijom. Tu zadau
u Hrvatskoj obavlja HEP grupa.
Tarifni kupci elektrinu energiju plaaju po cijenama reguliranim Zakonom o energiji i Tarifnim
sustavom za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge.
- to je temeljni je akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvitak Republike
Hrvatske.
- donosi ju Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od deset godina,
- Vlada donosi i Program provedbe strategije za razdoblje od najmanje tri godine; cilj Strategije
je izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izmeu sigurnosti opskrbe energijom,
konkurentnosti i ouvanja okolia.
Struni ispit
Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije,
strunog nadzora graenja, graenja i odravanja graevina dune su poloiti struni ispit za
obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavravati svoje znanje.
Tehniki propisi
Tehnikim propisima se odreuju temeljni zahtjevi za graevinu, svojstva koja moraju imati
graevni proizvodi u odnosu na njihove bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s
graevinama i njihovim graenjem.
Tehnike propise donosi ministar u obliku pravilnika i objavljuju se u Narodnim novinama.
7
znaajnih trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s
mogunou daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
Energetski certifikat zgrade izdaje se za zgradu koju je potrebno koristiti energiju za odravanje
unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom.
Energetski certifikat nije potrebno pribaviti za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje,
za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine manje
od 50 m te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim
energetskim potrebama.
Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat duan je prije prodaje, iznajmljivanja,
davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski
certifikat
Ako se tijekom graenja zgrade promijeni investitor, energetski certifikat zgrade prije izdavanja
uporabne dozvole pribavlja novi investitor.
Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.
Sudionici u gradnji
Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora pisanim ugovorom povjeriti ovlatenim osobama.
Projektant
Projektant prema posebnom zakonu mora biti ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina
projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina
propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve
propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta
odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.
Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
8
Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom
zakonu.
Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole
na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja.
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja
vodi graenje, odnosno pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog
izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera
gradilita.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost provedbe obveza te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se
ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova.
Nadzozni inenjer
Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za
koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola.
Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje
temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.
Nadzorni inenjer mora biti ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora
struni nadzor graenja.
Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je
izvoa na istoj graevini.
Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova struni nadzor mora provoditi vie
nadzornih inenjera odgovarajue struke. U tom sluaju, investitor je duan pisanim ugovorom
odrediti glavnoga nadzornog inenjera.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora
graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
9
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja:
1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim
projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke,
2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje propisane uvjete,
3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila ovlatena osoba,
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u svrhu dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva
za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o
obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima koje uoi u glavnom projektu i tijekom
graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba,
odrediti nain otklanjanja nedostataka.
Projekti
- na hrvatskom jeziku latininim pismom.
- glavni projekt, izvedbeni projekt i graevinsku dozvolu duan je trajno uvati investitor.
- mora sadravati ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv
graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.
- izrauju se na papiru ili kao elektroniki zapis tako da je onemoguena promjena njihova
sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova.
2. izvedbeni projekt
- razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom,
- mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
3. tipski projekt
- za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama
ovoga Zakona, o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje,
- moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona.
Graevinska dozvola
10
Jednostavne i druge graevine i radovi
- odreene su pravilnikom koji donosi ministar, a grade se i izvode bez graevinske dozvole.
Ureenje gradilita
- Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom,
- Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima
zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i
okolia.
- Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima.
Tehniki pregled
- obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom,
odnosno glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na
temelju glavnog projekta.
- Investitor, odnosno vlasnik graevine duan je omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na
tehnikom pregledu, ili u propisanomroku, dati na uvid propisanu dokumentaciju
- Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku
lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale
potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
11
N i PE vodia, oznake sukladnosti, oznake opasnosti, oznake primijenjenog sustava
zatite od indirektnog napona dodira, oznake strujnih krugova, jednopolne sheme),
2. mjerenje otpora izolacije vodia meufazno, prema N i PE vodiima,
3. mjerenje zatitnog uzemljenja,
4. ispitivanje neprekinutosti zatitnog vodia u itavoj instalaciji i galvanska povezanost
metalnih masa (<2 ),
5. provjera zatite od indirektnog dodira mjerenje impedancije petlje kvara,
6. provjera djelovanja strujnih zatitnih sklopki,
7. provjera zatite od direktnog dodira (mehanika zatita),
8. ispitivanje funkcionalnosti glavne sklopke,
9. funkcionalno ispitivanje protupanine rasvjete,
10. funkcionalno ispitivanje tipkala za isklop u nudi,
11. izjava o funkcionalnom ispitivanju instalacije.
Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine
radove nakon to zavre s izvoenjem radova na graevini.
Zavrno izvjee izrauje nadzorni inenjer koji je bio imenovan u trenutku zavretka graenja
na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inenjera.
Odravanje graevine
Ciljevi odravanja
Svaka graevina, tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu propisane
Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima i lokacijskim uvjetima.
12
Odravanje elektrine instalacije
Sve popravke, dopune i preinake duan je povjeriti za to nadlenom i osposobljenom osoblju, te
dokumentirati.
Korisnici sloenijih elektrinih instalacija (npr. ustanove, industrija i sl.) poslove odravanja
elektrinih instalacija povjeravaju za to ustanovljenoj svojoj slubi ili vanjskom poslovnom
subjektu, uspostavljajui sigurnosni sustav neprekidnog nadzora i odravanja elektrine
instalacije i opreme.
Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da, tijekom trajanja graevine u koju je
ugraena, uz propisano izvoenje i odravanje elektrine instalacije, graevina i elektrina
instalacija podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia i ne prouzroe:
poar i/ili eksploziju graevine odnosno njezinog dijela,
opasnost, smetnju, tetu ili nedopustiva oteenja tijekom uporabe graevine,
elektrini udar i druge ozljede korisnika graevine i ivotinja,
buku veu od doputene,
potronju elektrine energije veu od doputene.
Ako posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek elektrine instalacije je najmanje
25 godina.
13
zapisnicima o radovima odravanja.
14