Вы находитесь на странице: 1из 15

I PROCEDURA DONOENJA ZAKONA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Temeljni pravni akt u Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se donose svi ostali zakoni je Ustav
Republike Hrvatske.

Donoenje zakona u Republici Hrvatskoj provodi se u vie koraka po propisanoj proceduri koja
se sastoji od:
1. Pokretanja postupka,
2. Prijedloga zakona,
3. Razmatranja u radnim tijelima,
4. Prvog itanja,
5. Drugog itanja i konanog prijedloga zakona,
6. Treeg itanja,
7. Hitnog postupka.

1. Pokretanje postupka izrada zakona

- vri se u resornom ministarstvu koje je struni nositelj izrade prijedloga zakona za to su


zaduena i tijela dravne uprave.
- struni nositelj duan je poslati prijedlog zakona na oitovanje tijelima dravne uprave,
odnosno ministarstvima i Europskoj uniji. Dobivanjem oitovanja, prijedlog zakona se
pregledava i usklauje prema dobivenim primjedbama; ako Europska Komisija dostavi
oitovanje s primjedbama i komentarima, te primjedbe se razmotre i struni nositelj je u obvezi
ugraditi ih u prijedlog zakona.
- prijedlog zakona, usklaen sa svim miljenjima i primjedbama, na posljetku se upuuje na
usvajanje Vladi Republike Hrvatske

2. Prijedlog zakona pokretanje postupka donoenja

- Vlada Republike Hrvatske pokree postupak donoenja zakona dostavom prijedloga zakona
predsjedniku Sabora.
- Predsjednik Sabora primljeni prijedlog zakona upuuje predsjednicima svih radnih tijela,
zastupnicima i predsjedniku Vlade (ako Vlada nije predlagatelj).

3. Razmatranje u radnim tijelima rasprava

- provodi se rasprava o prijedlogu zakona na plenarnoj sjednici Sabora.


- radna tijela izjanjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo i
o ustavnim osnovama zakona.

4. Prvo itanje

- Rasprava o prijedlogu zakona provodi se u dva itanja.


- Prvo itanje zakona provodi na sjednici Sabora i obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja,
opu raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja ukljuuje raspravu o tekstu
prijedloga zakona i raspravu o stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog.
- Donoenjem zakljuaka prihvaa se donoenje zakona, a predlagatelj je duan pripremiti
konani prijedlog zakona.
5. Drugo itanje i konani prijedlog zakona

- Drugo itanje je rasprava o konanom prijedlogu zakona


- Konani prijedlog zakona predlagatelj je duan donijeti u roku od est mjeseci od dana
prihvaanja prijedloga zakona inae je postupak donoenja zakona obustavljen.

6. Tree itanje

- Provodi se ako je na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili
kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona.

7. Hitni postupak

- zakon se po hitnom postupku donosi iznimno, kada to zahtijevaju osobito opravdani dravni
razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja u
gospodarstvu.
- Po hitnom postupku mogu se donijeti zakoni koji se usklauju s propisima Europske unije ako
to zatrai predlagatelj.

Zakone donosi Hrvatski sabor glasovanjem te se organski zakoni (zakoni, odluke, rezolucije i
drugi akti) donose veinom glasova svih zastupnika, osim ako se ureuju prava nacionalnih
manjina kada se zakon donosi dvotreinskom veinom svih zastupnika.

Prije nego to stupe na snagu, zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim
novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od
dana njegove objave, osim ako je, zbog osobito opravdanih razloga, zakonom drugaije
odreeno i stupa na snagu danom donoenja.

II. ENERGETSKO ZAKONODAVSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zakon o energiji

Energetski sektor Republike Hrvatske temelji se na Zakonu o energiji kao opem aktu, temeljem
kojeg su donijeti svi ostali energetski zakoni.

Energetskim zakonima regulira se obavljanje svake pojedine energetske djelatnosti u Republici


Hrvatskoj.

Zakoni koji su doneseni temeljem Zakona o energiji su:


1. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti,
2. Zakon o tritu elektrine energije,
3. Zakon o tritu plina,
4. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi plinskom energijom,
5. Zakon o tritu nafte i naftnih derivata,
6. Zakon o biogorivima za prijevoz,
te podzakonski propisi koji su donijeti temeljem navedenih zakona.

1
Zakonom o energiji utvruju se mjere za:
- sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom,
- uinkovitu proizvodnju i koritenje energije,
-akte kojima se utvruje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje
energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga,
- osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti uz potivanje mjera zatite okolia.

Ope odredbe

Opim odredbama Zakona o energiji odreeni su izrazi i njihova znaenja koji se koriste u
zakonu kao to su energetske djelatnosti, definicije energenata, sudionika na tritu energije i
agencija za regulaciju energetskih djelatnosti.

Nadalje, utvruje se da je od interesa za Republiku Hrvatsku izgradnja energetskih objekata,


njihovo odravanje i koritenje te obavljanje energetskih djelatnosti, uinkovito koritenje
energije, koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija.

Opim odredbama definira se Agencija (HERA) kao nezavisan regulator energetskih djelatnosti,
osnovana posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonima kojima se
ureuje obavljanje energetskih djelatnosti na tritu ili kao javnih usluga.

Energetska politika i planiranje energetskog razvitka

- Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske utvruje nain na koji je razvoj


energetskog sektora u skladu s energetskom politikom i planiranjem energetskog razvoja.
- Hrvatski sabor je u listopadu 2009. usvojio novu Strategiju energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN, br. 130/09).
- Strategiju energetskog razvoja donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od deset
godina,
- mora biti u skladu s Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Planom razvoja
Republike Hrvatske.
- Vlada donosi i Program provedbe Strategije energetskog razvoja za razdoblje od najmanje tri
godine.

Nacionalni energetski program

- osiguravaju dugorone ciljeve i usmjeravanje energetskih sektora, ulaganje u obnovljive izvore


energije i objekte za njihovo koritenje i uinkovito koritenje energije.
- Radi financiranja nacionalnih energetskih programa Vlada osniva posebne fondove, kao to je
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.

Energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije

- uinkovito koritenje energije je u interesu Republike Hrvatske pa Vlada RH donosi Programe


za uinkovito koritenje energije sukladno Strategiji i Programu na nacionalnoj razini, a na
lokalnoj razini nadlena tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.

2
Obavljanje energetskih djelatnosti

- energetske djelatnosti propisane su Zakon o energiji,


- Za obavljanje energetskih djelatnosti potrebno je ishoditi dozvolu koju izdaje Hrvatska
energetska regulatorna agencija (HERA) .

Energetske djelatnosti jesu:


1. proizvodnja energije,
2. prijenos, odnosno transport energije,
3. skladitenje energije,
4. distribucija energije,
5. upravljanje energetskim objektima,
6. opskrba energijom,
7. trgovina energijom i
8. organiziranje trita energijom.

Trite energije i javne usluge

- prema Zakonu o energiji, energetske djelatnosti obavljaju kao trine djelatnosti ili kao
pruanje javnih usluga

Cijena energije

- Zakonom o energiji propisano je da cijene energije mogu biti regulirane ili slobodne.

Regulirana cijena primjenjuje se za tarifne kupce kojima cijena energije nije na trinoj osnovi
ve je donosi Vlada Republike Hrvatske. Tarifni kupci su npr. kuanstva.

Slobodna cijena primjenjuje se za povlatene kupce koji svoju cijenu slobodno ugovaraju na
tritu energije, a povlateni kupci su npr. industrija.

Zakonom o energiji se za reguliranu cijenu energije propisuju energetske djelatnosti za koje se


cijena odreuje primjenom tarifnih sustava. Tarifne sustave i Metodologiju donosi HERA.

Vlada odreuje visinu pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima za sve energetske djelatnosti
osim djelatnosti toplinarstva, uz prethodno miljenje HERE.
Za djelatnost toplinarstva visinu pojedinih tarifnih stavki odreuje predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave (gradovi).

Vlada odreuje i naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (istodobna


proizvodnja elektrine i toplinske energije u jedinstvenom procesu) i donosi tarifni sustav za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadu za
organiziranje trita elektrine energije i naknadu za organiziranje trita plina.

3
Uvjeti opskrbe energijom

Vlada donosi i podzakonski akt ope uvjete za opskrbu energijom kojima se za elektrinu
energiju, toplinsku energiju i prirodni plin detaljnije propisuju odnosi, obveze i uvjeti opskrbe te
posebno mjere zatite kupaca.

Pristup objektima i posebni uvjeti

Zakonom je energetskim subjektima propisano pravo pristupa energetskim objektima u


vlasnitvu pravnih ili fizikih osoba.

Da bi se ispunili propisani zahtjevi za sigurnost i kvalitetu opskrbe i koritenje energije, za


graevine je potrebno ishoditi graevinsku dozvolu ili drugi odgovarajui pravni akt jer u
suprotnom se one ne smiju prikljuiti na mreu.

Tehnike propise donosi ministar nadlean za energetiku uz prethodno miljenje ministra zatite
okolia i prirode, ministra graditeljstva i prostornog ureenja, ministra zdravstva i ravnatelja
hrvatskog nacionalnog normirnog tijela.

Zakon o tritu plina

Zakonom o tritu plina ureuju se pravila i mjere za obavljanje energetskih djelatnosti u


sektoru prirodnog plina; ureuju se prava i dunosti sudionika trita plina, razdvajanje
djelatnosti operatora sustava, pristup tree strane plinskom sustavu i otvaranje trita prirodnog
plina.

Vlada Republike Hrvatske odlukom odreuje dobavljaa plina za nositelja javne usluge dobave
plina za opskrbljivaa plinom tarifnog kupca iz kategorije kuanstvo, a propisana je mogunost
da Vlada Republike Hrvatske odredi cijenu za dobavu plina.

Obavljanje djelatnosti na tritu plina u Republici Hrvatskoj moe biti kao trina djelatnost i kao
regulirana djelatnost.

Trine djelatnosti su:


- proizvodnja plina, isporuka i prodaja prirodnog plina iz vlastite proizvodnje,
- opskrba plinom povlatenog kupca,
- posredovanje na tritu plina i
- zastupanje na tritu plina.

Regulirane djelatnosti su one djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga, a to su:
- transport plina,
- distribucija plina,
- skladitenje plina,
- upravljanje terminalom za UPP,
- dobava plina i
- opskrba plinom tarifnog kupca.

Opim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom se ureuje:


- postupak izdavanja energetske suglasnosti za prikljuenje i stvaranje uvjeta za prikljuenje
na distribucijski ili transportni sustav,

4
- uvjeti za prikljuenje na distribucijski ili transportni sustav, opskrbu prirodnim plinom i
koritenje plinskog sustava,
- praenje kvalitete usluga i kvalitete opskrbe prirodnim plinom,
- meusobni ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata i korisnika sustava,
- obveze i odgovornosti energetskih subjekata i korisnika sustava,
- uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuenog prirodnog plina,
- uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili prekida opskrbe prirodnim plinom,
- postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje prirodnog plina,
- naknada tete.

Tarifnim sustavima odreuje se nain donoenja cijena za transport, skladitenje, distribuciju i


opskrbu prirodnim plinom za regulirane djelatnosti.

Zakon o tritu elektrine energije

Zakon detaljnije ureuje obavljanje energetskih djelatnosti u podruju sektora elektrine


energije.

Zakonom je odreeno da se energetske djelatnosti u sektoru elektrine energije RH obavljaju


kao trine djelatnosti i kao regulirane djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga opskrbe
tarifnih kupaca elektrinom energijom.

Pod trinim djelatnostima razumijevaju se:


proizvodnja elektrine energije za povlatene kupce,
opskrba elektrinom energijom za povlatene kupce,
trgovanje, posredovanje i zastupanje na tritu energijom.

Pod reguliranim energetskim djelatnostima razumijevaju se:


proizvodnja elektrine energije za tarifne kupce,
prijenos elektrine energije,
distribucija elektrine energije,
organiziranje trita elektrinom energijom,
opskrba elektrinom energijom za tarifne kupce.

Odreeno je da od 01. 07. 2008. svi kupci elektrine energije mogu slobodno izabrati svog
opskrbljivaa elektrinom energijom. Samo kupci iz kategorije kuanstva mogu biti opskrbljivani
po reguliranim odnosno tarifnim cijenama u sklopu obveze javne usluge .

Prema Zakonu o tritu elektrine energije, opskrba tarifnih kupaca zajednika je i cjelovita
zadaa nositelja obveze javne usluge opskrbe tarifnih kupaca elektrinom energijom. Tu zadau
u Hrvatskoj obavlja HEP grupa.
Tarifni kupci elektrinu energiju plaaju po cijenama reguliranim Zakonom o energiji i Tarifnim
sustavom za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge.

Opim uvjetima za opskrbu elektrinom energijom propisan je postupak izdavanja


elektroenergetske suglasnosti, uvjeti za prikljuenje, opskrba i koritenje mree, kvaliteta
opskrbe, meusobni ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata i korisnika mree te njihova
prava i dunosti, uvjeti mjerenja, obrauna i naplate isporuene elektrine energije, uvjeti
ogranienja ili obustave isporuke i postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje
5
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom

Ureenje sektora toplinske energije Republike Hrvatske temelji se na Zakonu o proizvodnji,


distribuciji i opskrbi toplinskom energijom.
Zakonom se definira proizvodnja i opskrba za kupce na toplinskom sustavu razliito za
povlatene kupce (prema pravilima kojima se ureuju trini odnosi) i tarifne kupce (za koje se
navedene djelatnosti mogu obavljati na regulirani nain ili prema pravilima kojima se ureuju
trini odnosi).
Distribucija toplinske energije smije se obavljati samo kao javna usluga.

Pravo obavljanja energetske djelatnosti distribucije toplinske energije stjee se na temelju


koncesije za distribuciju toplinske energije ili koncesije za izgradnju energetskih objekata za
distribuciju toplinske energije i dozvole za obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske
energije.

Zakonom se zabranjuje prikljuenje na distribucijski sustav toplinske energije za graevine koje


su izgraene bez graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta na temelju kojeg se moe
graditi graevina, kao i graevine za koje je u tijeku postupak graevinske inspekcije koji se
odnosi na obustavu graenja ili uklanjanja graevina.

Opi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom detaljnije ureuju postupak izdavanja


prethodne termoenergetske suglasnosti i termoenergetske suglasnosti, stvaranja uvjeta za
prikljuenje na distribucijsku mreu, uvjete za prikljuenje na distribucijsku mreu, uvjete za
prikljuenje, isporuku i opskrbu toplinskom energijom i koritenje distribucijske mree, praenje
sigurnosti opskrbe i kvalitete, ugovorne odnose, obveze i odgovornosti, uvjeti mjerenja,
obrauna i naplate isporuene toplinske energije, uvjeti za primjenu postupaka ogranienja ili
obustave isporuke toplinske energije, te postupci utvrivanja i obrauna neovlatene potronje
toplinske energije.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske

- to je temeljni je akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvitak Republike
Hrvatske.
- donosi ju Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od deset godina,
- Vlada donosi i Program provedbe strategije za razdoblje od najmanje tri godine; cilj Strategije
je izgradnja sustava uravnoteenog razvoja odnosa izmeu sigurnosti opskrbe energijom,
konkurentnosti i ouvanja okolia.

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti

Zakonom se osniva tijelo nadleno za regulaciju energetskih djelatnosti Hrvatska energetska


regulatorna agencija (HERA), kao samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova, radi
uspostave i provoenja regulacije energetskih djelatnosti.
Agencija izdaje i oduzima dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti, donosi metodologiju za
utvrivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava, daje miljenje Ministarstvu, nadzor nad energetskim
subjektima te donosi propise u energetskom sektoru za koje je ovlatena.

Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj:


- sprjeavanje opasnosti za okoli,
- sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia,
- smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu,
- povrat okolia u stanje prije nastanka tete.
6
PROJEKTIRANJE, GRAENJE I ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Gradnjom, u smislu Zakona o gradnji, smatra se projektiranje, i struni nadzor graenja, te na


odgovarajui nain rekonstrukcija, uklanjanje i odravanje graevine.

Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski,


instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi
nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina.

Struni ispit
Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije,
strunog nadzora graenja, graenja i odravanja graevina dune su poloiti struni ispit za
obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavravati svoje znanje.

Graevine se, s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom, razvrstavaju u pet


skupina, kako slijedi:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja,
2. skupina graevine za koje se provodi procjena utjecaja na okoli,
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti,
4. skupina graevine za koje se utvruju samo uvjeti prikljuenja,
5. skupina ostalo.

Temeljni zahtjevi za graevinu


Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom
svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete
propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utjeu na ispunjavanje

Temeljni zahtjevi za graevinu su:


1. mehanika otpornost i stabilnost
2. sigurnost u sluaju poara
3. higijena, zdravlje i okoli
4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe
5. zatita od buke
6. gospodarenje energijom i ouvanje topline
7. odriva uporaba prirodnih izvora.

Odstupanje od bitnih zahtjeva


1. Ako se rekonstruira kulturno dobro, a tememeljnim zahtjevima bi se naruila bitna
spomenika svojstva.
2. Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad, moe se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih
zahtjeva za graevinu.

Tehniki propisi
Tehnikim propisima se odreuju temeljni zahtjevi za graevinu, svojstva koja moraju imati
graevni proizvodi u odnosu na njihove bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s
graevinama i njihovim graenjem.
Tehnike propise donosi ministar u obliku pravilnika i objavljuju se u Narodnim novinama.

Zahtjevi energetske uinkovitosti


Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da
tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske uinkovitosti te da je mogue bez

7
znaajnih trokova osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s
mogunou daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.

Energetski certifikat zgrade izdaje se za zgradu koju je potrebno koristiti energiju za odravanje
unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom.

Energetski certifikat nije potrebno pribaviti za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje,
za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne povrine manje
od 50 m te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim
energetskim potrebama.

Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog


dijela.
Energetski certifikat vai deset godina od dana njegova izdavanja.

Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat duan je prije prodaje, iznajmljivanja,
davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski
certifikat
Ako se tijekom graenja zgrade promijeni investitor, energetski certifikat zgrade prije izdavanja
uporabne dozvole pribavlja novi investitor.
Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.

Sudionici u gradnji

U smislu ovoga Zakona, sudionici u gradnji jesu:


1. investitor
2. projektant
3. izvoa
4. nadzorni inenjer
5. revident.

Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora pisanim ugovorom povjeriti ovlatenim osobama.

Projektant
Projektant prema posebnom zakonu mora biti ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina
projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina
propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve
propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta
odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost


projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju.

Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.

8
Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom
zakonu.
Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole
na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja.

Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim


propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvoenje radova ovlatenim osobama,
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za
energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu,
3. ugraivati graevne proizvode i postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima,
4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne
znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu,
isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i
dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene
dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom
5. odgovorno gospodariti graevnim otpadom,
6. zbrinuti graevni otpad sukladno propisima,
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.

Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja
vodi graenje, odnosno pojedine radove.

Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog
izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera
gradilita.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost provedbe obveza te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se
ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova.

Nadzozni inenjer
Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za
koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola.
Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje
temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.

Nadzorni inenjer mora biti ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora
struni nadzor graenja.

Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je
izvoa na istoj graevini.

Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova struni nadzor mora provoditi vie
nadzornih inenjera odgovarajue struke. U tom sluaju, investitor je duan pisanim ugovorom
odrediti glavnoga nadzornog inenjera.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora
graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.

9
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja:
1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim
projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke,
2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje propisane uvjete,
3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila ovlatena osoba,
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u svrhu dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva
za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o
obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima koje uoi u glavnom projektu i tijekom
graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.

Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba,
odrediti nain otklanjanja nedostataka.

Projekti
- na hrvatskom jeziku latininim pismom.
- glavni projekt, izvedbeni projekt i graevinsku dozvolu duan je trajno uvati investitor.
- mora sadravati ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv
graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.
- izrauju se na papiru ili kao elektroniki zapis tako da je onemoguena promjena njihova
sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova.

Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na:


1. glavni projekt
- to je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i
dokazuje ispunjavanje temeljnih i propisanih zahtjeva za graevinu; izrauje se u skladu s
lokacijskim uvjetima tj. prostornim planom

2. izvedbeni projekt
- razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom,
- mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.

3. tipski projekt
- za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama
ovoga Zakona, o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje,
- moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 69. stavka 1. ovoga Zakona.

4. projekt uklanjanja graevine


- tehniki razrauje rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se
nalaze u graevini

Graevinska dozvola

Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se


mora u skladu s tom dozvolom.

Izvoenju pripremnih radova za graenje graevine moe se pristupiti na temelju pravomone,


odnosno izvrne graevinske dozvole za graenje te graevine.
Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od
dana pravomonosti dozvole.
Smatra se da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja.

10
Jednostavne i druge graevine i radovi
- odreene su pravilnikom koji donosi ministar, a grade se i izvode bez graevinske dozvole.

Prijava poetka graenja i iskolenje


- Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja,
odnosno nastavka radova pisano prijaviti poetak graenja.

Ureenje gradilita
- Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom,
- Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima
zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i
okolia.
- Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima.

Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, mora imati na hrvatskom jeziku:


1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti
graenja sukladno posebnom propisu
2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera
5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno drugi propisani akt za graevine i radove,
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno,
7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano,
8. graevinski dnevnik,
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke,
dokaze o sukladnosti ugraene opreme kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog
projekta i
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom.

Izgraena/rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti nakon to se za tu graevinu izda


uporabna dozvola.

Tehniki pregled
- obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom,
odnosno glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na
temelju glavnog projekta.
- Investitor, odnosno vlasnik graevine duan je omoguiti provedbu tehnikog pregleda i na
tehnikom pregledu, ili u propisanomroku, dati na uvid propisanu dokumentaciju
- Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku
lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale
potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva.

Dokazi kvalitete izvedenih radova (mjerenjima i ispitivanjima) su:

a) za elektrine instalacije jake struje:


1. izvjee o vizualnom pregledu (pregled poloaja ugraene opreme, pregled oznaavanja
elemenata u razvodnim ormarima i razdjelnicama, pregled oznaavanja i raspoznavanja

11
N i PE vodia, oznake sukladnosti, oznake opasnosti, oznake primijenjenog sustava
zatite od indirektnog napona dodira, oznake strujnih krugova, jednopolne sheme),
2. mjerenje otpora izolacije vodia meufazno, prema N i PE vodiima,
3. mjerenje zatitnog uzemljenja,
4. ispitivanje neprekinutosti zatitnog vodia u itavoj instalaciji i galvanska povezanost
metalnih masa (<2 ),
5. provjera zatite od indirektnog dodira mjerenje impedancije petlje kvara,
6. provjera djelovanja strujnih zatitnih sklopki,
7. provjera zatite od direktnog dodira (mehanika zatita),
8. ispitivanje funkcionalnosti glavne sklopke,
9. funkcionalno ispitivanje protupanine rasvjete,
10. funkcionalno ispitivanje tipkala za isklop u nudi,
11. izjava o funkcionalnom ispitivanju instalacije.

d) za instalacije gromobrana i uzemljenja:


1. mjerenje uzemljenja otpora rasprostiranja za svako mjerno mjesto,
2. provjera neprekinutosti odvoda sa krova do mjernog mjesta,
3. pregled gromobranske instalacije - vizualni,
4. izrada revizione knjige gromobranske instalacije.

Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine
radove nakon to zavre s izvoenjem radova na graevini.

Zavrno izvjee izrauje nadzorni inenjer koji je bio imenovan u trenutku zavretka graenja
na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inenjera.

Nakon poetka koritenja graevine poinje njeno odravanje.

Odravanje graevine

- odgovoran je vlasnik tj. korisnik graevine


- odravanjem se ouvaju bitni zahtjevi za graevinu,
- odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede
graevine, utvrivanje potrebe za obavljanjem popravaka graevine i druge sline strune
poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinama
prema posebnom zakonu, mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za
obavljanje tih poslova posebnim zakonom.

Ciljevi odravanja

Svaka graevina, tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu propisane
Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima i lokacijskim uvjetima.

Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju, graenju i odravanju graevine


su:
- mehanika otpornost i stabilnost
- zatita od poara
- higijena, zdravlje i zatita okolia
- sigurnost u koritenju
- zatita od buke
- uteda energije i toplinska zatita

12
Odravanje elektrine instalacije
Sve popravke, dopune i preinake duan je povjeriti za to nadlenom i osposobljenom osoblju, te
dokumentirati.

Korisnici sloenijih elektrinih instalacija (npr. ustanove, industrija i sl.) poslove odravanja
elektrinih instalacija povjeravaju za to ustanovljenoj svojoj slubi ili vanjskom poslovnom
subjektu, uspostavljajui sigurnosni sustav neprekidnog nadzora i odravanja elektrine
instalacije i opreme.

Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da, tijekom trajanja graevine u koju je
ugraena, uz propisano izvoenje i odravanje elektrine instalacije, graevina i elektrina
instalacija podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia i ne prouzroe:
poar i/ili eksploziju graevine odnosno njezinog dijela,
opasnost, smetnju, tetu ili nedopustiva oteenja tijekom uporabe graevine,
elektrini udar i druge ozljede korisnika graevine i ivotinja,
buku veu od doputene,
potronju elektrine energije veu od doputene.

Navedena tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem elektrine instalacije u


skladu s odredbama vaeih Propisa.
Ouvanje tehnikih svojstava postie se odravanjem elektrine instalacije u skladu s
odredbama Tehnikog propisa za niskonaponske instalacije.

Proizvod za elektrinu instalaciju se smije ugraditi u elektrinu instalaciju ako ispunjava


propisane zahtjeve i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.

Potvrivanje sukladnosti odreeni su za:


razdjelnike (razvodne ormare) za elektrine instalacije,
kabele/vodie za sustave razvoenja za elektrine instalacije,
zatitne, upravljake, mjerne, nadzorne i sklopne naprave,
elektroinstalacijske pribore (sustave voenja kabela, utine pribore, sklopke, prekidae i
slino, spojne naprave, kutije, itd.),
ostalo obuhvaeno opim pojmom elektrina oprema,
rasvjetne stupove.

Ako posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek elektrine instalacije je najmanje
25 godina.

Odravanje elektrine instalacije podrazumijeva:


redovite preglede elektrine instalacije u vremenskim razmacima i na nain odreen
projektom i pisanom izjavom izvoaa o izvedenim radovima i s uvjetima odravanja graevine,
izvanredne preglede elektrine instalacije nakon izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu
inspekcije,
izvoenje radova kojima se elektrina instalacija zadrava ili vraa u stanje odreeno
projektom, Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je elektrina instalacija izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta dokazuje se:


zapisnicima (izvjeima) o obavljenim pregledima,
- zapisnicima o obavljenim ispitivanjima elektrine instalacije,

13
zapisnicima o radovima odravanja.

Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja elektrine instalacije provode se sukladno


zahtjevima iz projekta graevine, ali ne rjee od:
4 godine za graevine javne namjene, ako posebnim propisima nije odreen drugaiji rok,
4 godine za elektrine instalacije za sigurnosne svrhe, ako posebnim propisima nije odreen
drugaiji rok,
15 godina za graevine odnosno dijelove graevina stambene namjene,
4 godine za sve ostale graevine odnosno njihove dijelove.

14

Вам также может понравиться

  • RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    Документ2 страницы
    RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Raspored
    Raspored
    Документ10 страниц
    Raspored
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Predavanja Vodoopskrba I Odvodnja
    Predavanja Vodoopskrba I Odvodnja
    Документ424 страницы
    Predavanja Vodoopskrba I Odvodnja
    Čovjekn
    100% (1)
  • Inteligentni Prijevod
    Inteligentni Prijevod
    Документ3 страницы
    Inteligentni Prijevod
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Odrzavanje Materijali
    Odrzavanje Materijali
    Документ6 страниц
    Odrzavanje Materijali
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • A04
    A04
    Документ3 страницы
    A04
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Planiranje Projekta MProject 2007
    Planiranje Projekta MProject 2007
    Документ31 страница
    Planiranje Projekta MProject 2007
    Drago Dragulj
    Оценок пока нет
  • Vodna Stanica
    Vodna Stanica
    Документ1 страница
    Vodna Stanica
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Financijska Analiza
    Financijska Analiza
    Документ14 страниц
    Financijska Analiza
    10031066
    Оценок пока нет
  • Regulativa - 2014
    Regulativa - 2014
    Документ15 страниц
    Regulativa - 2014
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Financije - Lugarić
    Financije - Lugarić
    Документ16 страниц
    Financije - Lugarić
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • A04 PDF
    A04 PDF
    Документ35 страниц
    A04 PDF
    Amar Ciber
    Оценок пока нет
  • RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    Документ2 страницы
    RES - Kolokvij 1 Pitanja Nepotpuna
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Seminarski Rad
    Seminarski Rad
    Документ23 страницы
    Seminarski Rad
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Teorija
    Teorija
    Документ2 страницы
    Teorija
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Predavanje Kolege LUKE SORIĆA
    Predavanje Kolege LUKE SORIĆA
    Документ1 страница
    Predavanje Kolege LUKE SORIĆA
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Pitanja Bizk Usmeni-Kišiček
    Pitanja Bizk Usmeni-Kišiček
    Документ1 страница
    Pitanja Bizk Usmeni-Kišiček
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • P10
    P10
    Документ2 страницы
    P10
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • A04 PDF
    A04 PDF
    Документ35 страниц
    A04 PDF
    Amar Ciber
    Оценок пока нет
  • Riječno Program 1
    Riječno Program 1
    Документ4 страницы
    Riječno Program 1
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Mostovi 01 PDF
    Mostovi 01 PDF
    Документ187 страниц
    Mostovi 01 PDF
    Marko Vlašić
    100% (1)
  • Hidraulika Torija
    Hidraulika Torija
    Документ3 страницы
    Hidraulika Torija
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Hidraulika Torija
    Hidraulika Torija
    Документ3 страницы
    Hidraulika Torija
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Kolokvij I. Zadaci Popravni 2008 2009
    Kolokvij I. Zadaci Popravni 2008 2009
    Документ2 страницы
    Kolokvij I. Zadaci Popravni 2008 2009
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Hidraulika Torija
    Hidraulika Torija
    Документ20 страниц
    Hidraulika Torija
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Teorija
    Teorija
    Документ2 страницы
    Teorija
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • Način Polaganja Male Kocke
    Način Polaganja Male Kocke
    Документ2 страницы
    Način Polaganja Male Kocke
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • BK2..kol 3
    BK2..kol 3
    Документ28 страниц
    BK2..kol 3
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет
  • BK2..kol 3
    BK2..kol 3
    Документ28 страниц
    BK2..kol 3
    Marko Vlašić
    Оценок пока нет