Kocijan Lidija Mev 2016 Speci Struc

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU
SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

MENADMENT TURIZMA I SPORTA
LIDIJA KOCIJAN
STRATEGIJA RAZVOJA ZRANIH LUKA REPUBLIKE

HRVATSKE
DIPLOMSKI RAD
AKOVEC, lipanj 2016.

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU
SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ
MENADMENT TURIZMA I SPORTA
LIDIJA KOCIJAN
STRATEGIJA RAZVOJA ZRANIH LUKA REPUBLIKE

HRVATSKE
AIRPORT DEVELOPMENT STRATEGY OF THE REPUBLIC OF

CROATIA
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Mr.sc. Vesna Sabol, pred.
AKOVEC, lipanj 2016.

ZAHVALA
Zahvaljujem se svojoj mentorici profesorici Vesni Sabol koja je svojim strunim

savjetima oblikovala ideju i pomogla mi u izradi ovog diplomskog rada.
Takoer se zahvaljujem savjetnici uprave Meunarodne zrane luke Zagreb Tanji
Pilipovi na odvojenom vremenu za razgovor i ustupljenim podacima koritenima
pri izradi diplomskog rada.
Posebno se elim zahvaliti svojoj majci, pokojnom ocu koji me uvao s neba i
mojoj djeci koja su me tokom itavog kolovanja podupirala i poticala, razumjeli
svaki moj sat koji nisam mogla provesti s njima i bez kojih sve ovo ne bi bilo
mogue.
I na kraju elim se zahvaliti svim kolegama koji su mi uljepali vrijeme provedeno

na fakultetu i pomogli da to vrijeme smatram najljepim dijelom svoga ivota.
Saetak:
Dugorono i globalno gledano, zrani promet jedna je od gospodarskih grana koja

ima veliku brzinu tehnolokog razvoja. Zrani promet postaje sve znaajniji model
prijevoza putnika,a u posljednjih nekoliko godina biljei se znatno poveanje
prijevoza robe i pote. Iako je zrani promet vrlo osjetljiv na ekonomske i
energetske krize, ratne sukobe i teroristika djelovanja, na globalnoj razini
evidentira se konstantan porast prometa putnika. Isto tako zrani promet
predstavlja granu prometa bez koje ne moemo zamisliti svijet danas. Zrani promet
povezan je sa svim gospodarskim, poslovnim i turistikim kretanjima u svijetu. Ovaj
diplomski rad govori o razvoju zranog prometa i njegov utjecaj na gospodarska,
drutvena i politika zbivanja. Ocjenjuje razvoj zranog prometa Republike
Hrvatske te nabraja temeljne karakteristike poslovanja zrakoplovne kompanije. U
svakoj industriji pa tako i zrakoplovnoj industriji postoje imbenici koji utjeu na
razvoj zranog prometa koje ovaj rad obrauje zajedno sa brojnim kategorijama
stratekog planiranja kao kljunog menadmentskog alata zrakoplovne kompanije.
Kljune rijei: Zrani promet, Strategija razvoja, zrane luke, zrakoplovna

kompanija, prognoze razvoja
SADRAJ:
1. UVOD 6
1.1. Predmet i cilj rada 6
1.2. Sadraj i struktura rada 7
1.3. Metode istraivanja i izvori podataka 8
2. ANALIZA I OCJENA RAZVOJA ZRANOG PROMETA 9
2.1. Hrvatsko zrakoplovno trite 10
2.1.1. Zrani prijevoznici u Hrvatskoj 11
2.1.2. Zrane luke u Hrvatskoj 14
2.1.3. Kontrola letenja u Hrvatskoj 15
2.2. Drutvene koristi od zrakoplovnog prometa 16
3. TEMELJNE KARAKTERISTIKE POSLOVANJA ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE 20
3.1. Trine karakteristike poslovanja zrakoplovnih kompanija 20
3.1.1. Tradicionalni redovni zrakoplovni prijevoznici 21
3.1.1.1. Domai redovni prijevoz 23
3.1.1.2. Meunarodni redovni prijevoz 23
2.1.2. Niskotarifni zrakoplovni prijevoznici 24
3.1.2.1. Low-cost strategija 24
3.1.2.2. Lanac vrijednosti 25
3.1.3. Regionalni zrakoplovni prijevoznici 25
3.1.4. arter zrakoplovni prijevoznici 26
3.1.5. Robni zrakoplovni prijevoznici 27
4. PLANIRANJE I STRATEGIJA ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE 29
4.1. Planiranje i provedba reda letenja 29
4.2. Strateki kriteriji odabira zrakoplovne flote 31

4.3. Marketinka strategija zrakoplovne kompanije 31
4.4. Strateko planiranje u zranom prijevozu 33
5. RAZVOJ ZRANIH LUKA REPUBLIKE HRVATSKE 36
5.1. imbenici koji utjeu na razvoj zranog prometa 37
5.2. Perspektiva razvoja zranog prometa Republike Hrvatske i mogunost uklapanja a u prometnu
politiku EU 38
5.2.1. Dosadanji razvoj zranih luka Republike Hrvatske 39
5.2.2. Novo poslovno okruenje zranih prijevoznika 40
6. PROGNOZE RAZVOJA ZRANOG PROMETA 42
6.1. Prognoze razvoja putnikog zranog prometa u svijetu 42
6.2. Prognoze razvoja zranog prometa u Europi 44
6.3. Prognoze razvoja zranog prometa u Hrvatskoj 44
6.3.1. Analiza postojeih razvojnih dokumenata zranog prometa Hrvatske 45
6.3.2. Analiza konzultantske kue Roland Berger 46
6.4. Prognoze razvoja Croatia Airlinesa 2012. 2030. 47
6.4.1. Croatia Airlines danas 53
6.4.1.1. Ljudski potencijali i ulaganja 55
7. ZAKLJUAK: 57
8. LITERATURA 59
POPIS PRILOGA
Lidija Kocijan Strategija razvoja zranih luka Republike Hrvatske
_____________________________________________________________________________
1. UVOD
Trite zranog prometa karakteriziraju procesi deregulacije i liberalizacije s velikim

rastom konkurencije i odgovarajuim strukturnim promjenama. U takvom
promjenjivom okruenju nuna je brza i uinkovita prilagodba poslovne strategije
novonastalim uvjetima. Usko povezani termin sa tritem zranog prometa upravo je
turizam. Razvoj turizma oduvijek je bio povezan uz razvoj prometa, pa se postavlja
pitanje znaenja i uloge prometa u zadovoljavanju turistikih potreba to je uvelike
odreeno veliinom i stanjem prometne infrastrukture i prometnih kapaciteta. Prometna
povezanost je preduvjet svakog razvoja. Bez prometne dostupnosti nema razvoja
potencijalne turistike destinacije.
Upravo zbog svega unaprijed navedenog oitava se vanost zrakoplovne industrije.

Zrani prijevoz je generator ekonomskog i drutvenog napretka te je znaajna i ekoloki
odgovorna gospodarska grana. Ovim radom se eli objasniti vanost menadmenta
zrakoplovne kompanije, temeljne karakteristike poslovanja zrakoplovne kompanije koje
opisuju tehniko-tehnoloke i druge trendove promjena poslovnih modela zranih
prijevoznika. Vanost trinog pozicioniranja zrakoplovne kompanije, planiranje i
strategiju kao jedan od kljunih procesa dizajniranja i provedbe reda letenja te prognoze
razvoja zranog prometa.
1.1. Predmet i cilj rada
Na temelju gore navedenih razmatranja mogue je utvrditi predmet istraivanja, a to su

zrane luke Republike Hrvatske bilo da su meunarodnog karaktera ili manje zrane
luke na kojim se odvija domai promet putnika te njihova uska povezanost odnosno
utjecaj na drutvenu korist od zranog prometa, te gospodarsku granu koja je jedan od
generatora ekonomskog i drutvenog napretka.
Glavni cilj ovog rada je analiza trenutnog stanja zranih luka Republike Hrvatske,
istraivanje mogunosti razvoja zranog prometa Hrvatske u kontekstu jednog
dugogodinjeg i ireg strategijskog pristupa regionalnom razvoju zranih luka
Republike Hrvatske.
____________________________________________________________________________
Meimursko Veleuilite u akovcu 6
_____________________________________________________________________________
1.2. Sadraj i struktura rada
Rad je podijeljen na est (6) dijelova.
U prvom dijelu javlja se uvod, predmet rada, odreene istraivake hipoteze te su

definirani ciljevi ovog rada.
U drugom dijelu opisano je trenutno stanje odnosno analiza razvoja zranog prometa,
nabrojani i klasificirani su zrani prijevoznici, utvreno je brojano stanje zranih luka
Republike Hrvatske te je odreeno da li su meunarodnog karaktera ili ne. Takoer je
opisana kontrola letenja u Republici Hrvatskoj i sve njezine zadae, te je opisano koje
su drutvene koristi od zrakoplovnog prometa.
Poglavlje broj tri nam govori o temeljnim karakteristika poslovanja zrakoplovnih

kompanija, odnosno to poglavlje opisuje tehniko-tehnoloke, operativne i pravne
pretpostavke poslovanja zrakoplovne kompanije, kao i trendove poslovanja redovnih,
izvanrednih, arter, niskotarifnih (LCC) i kargo zranih prijevoznika.
etvrto poglavlje planiranje i strategije zrakoplovnih kompanija obuhvaa brojne

kategorije stratekog planiranja te vanost menadmentskog alata zrakoplovne
kompanije. Poevi od planiranja i provedbe reda letenja, preko operativno-
eksploatacijskih, financijsko-ekonomskih, marketinko-komercijalnih i ugovornih
kriterija odabira flote do razrade analize planiranja, primjene i kontrole marketinkih
aktivnosti.
Peto poglavlje govori nam o razvoju zranih luka Republike Hrvatske s osvrtom na
prethodno razdoblje, detaljno razrauje imbenike koji utjeu na razvoj zranog
prometa uz projekciju rasta ekonomske moi stanovnitva, govori o perspektivi razvoja
zranog prometa Republike Hrvatske i mogunosti uklapanja u prometnu politiku EU,
daje nam uvid u dosadanji razvoj zranih luka Republike Hrvatske, nabraja glavne
slabosti hrvatskih zranih luka i iz ega one proizlaze.
U zadnjem, estom dijelu pod naslovom Prognoze razvoja zranog prometa prikazane
su prognostike metode kvantifikacije rasta razvoja zranog prijevoza s prognozama
razvoja u svijetu, Europi i Hrvatskoj do 2030. g. Zadnje poglavlje analizira postojee
razvojne dokumente zranog prometa Hrvatske, analizu konzultantske kue Roland
Berger, te govori o prognozama razvoja Croatia Airlinesa. U estom poglavlju
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
doznajemo gdje se nalazi Croatia Airlines danas, kojim ljudskim potencijalima

raspolae te koja je njihova vizija i misija.
1.3. Metode istraivanja i izvori podataka
Metode koritene pri izradi ovog rada su kvalitativne i kvantitativne. Kvalitativne se

odnose na istraivanja za stolom, analizom strune literature iz podruja ekonomije,
financija, znanstveni i struni radovi, razni lanci s Interneta. Kvalitativne metode
istraivanja odnose se na analizu primarnih i sekundarnih podataka. Sekundarni podaci
odnose se na podatke dobivene iz Dravnog Zavoda za statistiku i Meunarodne zrane
luke Zagreb, dok su primarni podaci dobiveni nestrukturiranim intervjuom od osoba
koje rade u Meunarodnoj zranoj luci Zagreb i u Institutu za turizam. Uz navedene
koriste se analitiko-sintetike metode, induktivno-deduktivne metode te povijesna
metoda kojom se objanjava dinamika rasta prometnih i financijskih uinaka u
Hrvatskoj, kao i pokazatelja produktivnosti, ekonominosti, rentabilnosti, kvalitete
uinaka, odrivog razvoja i drugo.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
2. ANALIZA I OCJENA RAZVOJA ZRANOG PROMETA
Dugoroni trendovi kretanja meunarodne turistike potranje ukazuju na kontinuirani

rast turizma kroz proteklih 60 godina te, unato povremenim krizama, na njegovu
poziciju najbre rastue gospodarske aktivnost na svijetu.
Upravo zbog unaprijed navedenog bitno je da na znaaju dobiju potrebne menaderske

vjetine za proizvodnjom usluge u okviru suprastrukture zranog prometa, kao jedne od
petnaest vrsta transporta i prometa (Gary Hamel, Budunost menadmenta), za razvoj
zranog prometa vano je takoer objasniti i pokazati sinergijske odnosno integralne
elemente infrastrukture zranog transporta i prometa, prvenstveno zrane luke i kontrole
letenja. S pravom se istie kako specijalistiki eksperti, operativni i kreativni
menaderi trebaju poznavati tehniko-tehnoloke i eksploatacijske znaajke, naravno
pritom uvaavajui kvantum interdisciplinarnog i multidisciplinarnog znanja (Gary
Hamel, Budunost menadmenta). Dakle naglasak se stavlja na sve imbenike koji su
izravno vezani uz zrani prijevoz. Osim njih bitnu ulogu takoer ima i analiza veliine i
strukture zrakoplovne flote, kao i trendovi vezani za nove tehnologije proizvodnje i
isporuke zrakoplova. Vanu ulogu uzima i provedba detaljne analize utjecaja
produktivnosti i efikasnosti potronje aviogoriva, kao vanog imbenika ekonomike
poslovanja zrakoplovne kompanije. Vremenski obuhvat prikaza zranog prijevoza
dominantno je fokusiran na razdoblje posljednjih deset godina novog stoljea, iako e
negdje u pojedinim segmentima obrade biti obuhvaeno i due vremensko razdoblje, a
sve radi toga kako bi dobiveni iskazi uinaka bili to vjerodostojniji i precizniji.
Za Republiku Hrvatsku od 2010. godine i nadalje karakteristino je nepostojanje

stratekog okvira razvoja gospodarstva ukljuujui i prometnu komponentu, kao jednu
od vitalnih infrastrukturnih pretpostavki razvoja. Zrani promet u Hrvatskoj prikljuio
se trendovima deregulacije u proteklom razdoblju, meutim bez definiranja stratekih
ciljeva, sagledavanja posljedica s primjerenim prilagodbama novostvorenim trinim
uvjetima. U okviru klastera zranog prometa stvoren je prostor koji se moe
okarakterizirati kao strategija bez strategije u kojoj su nove okolnosti izuzetno
pogodovale monopolistima, dok su se zrakoplovni prijevoznici na visoko konkurentnom
tritu suoili sa znaajnim problemima u poslovanju, a sve radi toga to je industrija
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
zranog prometa znaajna i ekoloki odgovorna gospodarska grana kao generator

ekonomskog i drutvenog napretka.
2.1. Hrvatsko zrakoplovno trite
Hrvatsko zrakoplovno trite nalazi se pod snanim utjecajem gospodarskog okruenja

u kojem veliku i posebnu ulogu imaju rezultati turistikog sektora. Nemali broj strunih
i znanstvenih radova istie korelacijsku vezu izmeu dinamike rasta bruto drutvenog
proizvoda (BDP) i ostvarenih uinaka zranog prometa. Takoer jako veliki utjecaj na
ukupne prometne i financijske uinke zrakoplovnih kompanija, zranih luka i kontrole
letenja ima i izraena sezonalnost turistikih kretanja. U razdoblju do 2007. godine
zabiljeen je rekordni rast BDP od 5,5 posto nakon ega u 2008. godini dolazi do
usporavanja, a to je rezultat globalne gospodarske krize koja 2009. godine zahvaa sve
grane hrvatskog gospodarstva. Industrijska proizvodnja biljei pad od 9,2 posto, promet
u trgovini na malo biljei pad od 15,3 posto, a inozemna izravna ulaganja manja su za
ak 55 posto od ostvarenja 2008. godine. Stopa nezaposlenosti raste, krediti
stanovnitva padaju. Sve unaprijed navedeno rezultira padom BDP-a od 5,8 posto.
Turistiki proizvod Hrvatske je znaajan generator rasta zranog prijevoza. U 2009.
godini broj turistiki dolazaka stranih turista u padu je za 1 posto. Od pet najveih
emitivnih trita 3 zemlje biljee rast dok su dvije zemlje u padu. S gledita zranog
prometa vaan znaaj ima pad turistikih dolazaka iz Francuske i to za 8 posto i Velike
Britanije za 5 posto to negativno utjee na ostvarenje potencijala dugo linijskog
prometa (tabela 1). Dakle daljnji razvoj zranog prijevoza ovisi o stratekim
odrednicama razvoja hrvatskog turizma, posebno sa gledita proirenje sezone,
poveanje smjetajnih kapaciteta i daljnje unapreenje turistike ponude.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Tabela 1. Dolasci turista u Hrvatsku u razdoblju 2004.-2009. godine
DOLASCI TURISTA ( u tisuama) INDEKS
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

UKUPNO 9.412 9.995 10.385 11.162 11.261 10.934 97
DOMAI 1.500 1.528 1.726 1.856 1.846 1.599 87
STRANI 7.912 8.467 8.659 9.307 9.415 9.334 99
Austrija 741 743 790 840 814 881,8 108

BiH 163 171 189 222 240 213,3 89
eka 664 616 593 669 623 607,4 98
Francuska 393 591 505 474 439 406,0 92
Italija 1.232 1.253 1.235 1.249 1.168 1.200,1 103
Maarska 403 453 403 381 370 323,3 87
Nizozemska 212 244 242 265 297 307,8 104
Njemaka 1.580 1.572 1.545 1.555 1.546 1.579,6 102
Poljska 241 242 276 323 417 454,4 109
Slovaka 176 185 218 281 299 306,7 102
Slovenija 884 879 913 1.015 1.043 1.012,7 97
vicarska 104 114 130 134 133 137,9 104
V. Britanija 208 256 269 267 261 249,0 95
Kanada 22 25 29 36 38 36,1 94
SAD 98 116 154 181 158 124,0 78
Izvor: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, HGK
2.1.1. Zrani prijevoznici u Hrvatskoj
Bez obzira to se na hrvatskom zrakoplovnom tritu dogaaju procesi sukladni

europskim trendovima ekspanzije LCC (Low-cost-carriers) zranih prijevoznika, nije
dolo do promjene krivulje sezonalnosti te se i dalje poveani kapaciteti prvenstveno
odnose na ljetnu sezonu. Prvi znaajni dokument koji obrauje strategiju prometnog
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
razvitka Republike Hrvatske do 2010. godine 1 polazi od projekcije uinaka svih

zrakoplovnih prijevoznika u 2009. godini od 6,4 milijuna putnika, od ega je udio
hrvatskih prijevoznika 2,2 milijuna putnika ili 34 posto.2
Nakon prvog znaajnog dokumenta godine 2002. Izraen je dokument Koncepcija
strategije razvoja zranog prometa u Republici Hrvatskoj u kojem se 2009. godine
predvia ukupni promet na razini 3,53 milijuna putnika, od ega udio domaih
prijevoznika iznosi 2,1 milijun putnika.3 Unaprijed spomenute projekcije temelje se na
osnovu nekoliko prethodnih znanstvenih istraivanja i dobivenih prognoza rasta. Dakle
imajui na umu ostvarene prometne uinke u 2009. godini, vidljivo je da uinak u
domaem redovnom prijevozu iznosi 449 tisua putnika, u meunarodnom redovnom
prometu 3023 tisua putnika dok je artera 907 tisua putnika.4 Kada gledamo strukturu
prevezenih putnika u meunarodnom zranom prijevozu, vidi se da su temeljni
generatori rasta dolasci stranih dravljana u Hrvatsku.
Ukupan broj putnika porastao je sa 1,78 milijuna u 2002. godini na gotovo 3,93
,milijuna u 2009. godini to iznosi + 121 posto. Pri tome je promijenjena struktura
prevezenih putnika jer su hrvatski dravljani s udjelom od 19 posto u 2002. godini pali
na 18 posto udjela u 2009. godini, te je ova injenica pozitivno utjecala na dinamiku
rasta prometnih i financijskih uinaka zranih luka Hrvatske.
Da bi se liberiziralo hrvatsko zrakoplovno trite i znaajno poveala razina
konkurentnosti Hrvatska pristupa mnogostranom sporazumu o uspostavi europskog
zajednikog zranog prostora (ECAA), 5 to ukljuuje i projekt SES.6
Dakle ECAA je bilateralni sporazum izmeu Europskih drava o jednom zajednikom

tritu zrakoplovnih usluga. ECAA sporazum je potpisan izmeu EU i nekih vanjskih
zemalja 05. svibnja 2006. godine u Salzburgu. Tim sporazumom doputa se
liberalizacija zranog prometa izmeu lanica ECCA, time da se takoer doputa
mogunost stranoj tvrtci da prua usluge domaih letova.
1
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske do 2010. godine, Narodne novine 139/99, Zagreb,
1999.
2
Ibidem, str. 47-73.
3
Institut prometa i veza:Koncepcija strategije razvoja zranog prometa u Republici Hrvatskoj, Zagreb
2002., str 46.
4
Dravni zavod za statistiku RH: PriopenjeZrani prijevoz i pratee djelatnosti u 4. Tromjeseju 2009.,
Zagreb, 2010.
5
ECAA European Common Aviation Area.
6
SES Single European Sky.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
SES to u prijevodu znai jedinstveno europsko nebo je inicijativa Europske komisije

kojim je dizajnirano upravljanje i regulacija zranog prostora te njegova koordinacija u
cijeloj Europskoj uniji (ECAA podruje).
Domai zrani prijevoznici su: CROATIA AIRLINES - kao najznaajniji hrvatski

avioprijevoznik, TRADE AIR, STAR ALLIANCE.
Croatia Airlines je najznaajniji hrvatski avioprijevoznik sa sjeditem u Buzinu.

Predsjednik uprave je Kreimir Kuko, a predsjednik nadzornog odbora je Sinia
Petrovi. Srednje-velika zrakoplovna kompanija sa temeljnim kapitalom od
277.879.530,00 kuna, sa suvremenom flotom i visokom kvalitetom usluge, sigurna i
pouzdana, vodi brigu o okoliu i veoma osjetljiva na potrebe svojih korisnika. Poslovni
prihodi u prvom tromjeseju 2016. godine iznose ukupno 220.540.380,00 kn.
Inozemni zrani prijevoznici u hrvatskoj su: AEROFLOT, AIR FRANCE, ALITALIA,

AUSTRIAN, BRITISH AIRWAYS, CSA CESKE AEROLINIE, GERMANWINGS,
LUFTHANSA, LOT, MALEW HUNGARIAN AIRLINES, QUATAR AIRWAYS,
TAP PORTUGAL I TURKISH AIRLINES.7
Glavni prioriteti sektora zranog prometa usredotoeni su na:
modernizaciju Zagreba kao zrane luke na osnovnoj TEN-T mrei i dubrovake

zrane luke zbog potrebe na unapreenjem pristupa dubrovakoj regiji,
prilagodbu relevantnih zranih luka europskim zahtjevima po pitanju sigurnosti i
upravljanja kako si se efikasnije upravljalo zahtjevnim sezonskim vrnim
prometom i kako bi se zrane luke pripremile za mogue pristupanje Hrvatske
Schengenskom sporazumu,
poveanje odrivosti sustava zranog prometa reorganizacijom sektora,
poveanjem uinkovitosti odravanja zranih luka i smanjenjem utjecaja na
okoli te
unapreenje pristupa zranim lukama, posebno javnim prijevoznim sredstvima
7
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=417
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
2.1.2. Zrane luke u Hrvatskoj
Hrvatska je u svjetskom turistikom vrhu te se, mjereno po odnosu broja turista i broja
stanovnika, svrstava u najturistikije zemlje na svijetu.
Velik znaaj turizma pozitivno se odrazio na razvoj prometne infrastrukture te Hrvatska
ima ak sedam meunarodnih zranih luka, to je mnogo za zemlju nae veliine koja
iznosi 56 542 km2, to je gotovo 10 puta manje od povrine Francuske. Omjer broja
drava EU koje su povrinom vee od Hrvatske i onih koje su manje od nae zemlje
iznosi 2:1. Na ljestvici lanica EU, formiranoj prema broju njihovih stanovnika,
Hrvatska se nalazi na 20. mjestu.
Meunarodne zrane luke u hrvatskoj su:
kontinentalne Meunarodna zrana luka Zagreb i Zrana luka Osijek, dok su

Jadranske obalne zrane luke Zadar Airport, Zrana luka Splin, Zrana luka Rijeka,
Pula Airport i Zrana luka Dubrovnik.
U Republici Hrvatskoj ima takoer i manjih zranih luka i aerodroma u koje spadaju:
Borovo, epin, Slavonski Brod, Varadin, akovec, Luko, G. Polje, Vrsar, Loinj,
Senj, Bra i Ploe, dok u potencijalne nove manje zrane luke i aerodrome spadaju:
Lastovo, Korula, Hvar, Vis, Dugi Otok, Udbina, Pag, Krk, Karlovac, Krapina i
Koprivnica.
Prema tome valja odmah naglasiti da se preko 90 posto prometa realizira preko triju
najveih zranih luka Zagreb, Split i Dubrovnik te da sve navedene zrane luke, osim
zrane luke Zagreb, iskazuju visoku razinu sezonalnosti i dominantno su orijentirane na
trite Zapadne Europe te domae zrakoplovno trite koje u redovnom prometu
opsluuje Croatia Airlines.
Dakle moe se konstatirati da je redovan zrani prijevoz uglavnom karakteristian za

Zranu luku Zagreb, sada za Meunarodnu zranu luku Zagreb te zranu luku Osijek
dok Jadranske zrane luke privlae redovni sezonalni prijevoz preteito niskotarifnih
kompanija kao i arter zranih kompanija.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Slika 1. Kartografski prikaz zranih luka i aerodroma na podruju Republike

Hrvatske
Izvor: http://www.mppo.hr/default.aspx?id=416
2.1.3. Kontrola letenja u Hrvatskoj
Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o. (HKZP) 8 jedini je subjekt odgovoran za

provedbu upravljanja zranim prometom u zranom prostoru Republike Hrvatske, a i u
djelu meunarodnog zranog prostora iznad Jadranskog mora slijedom odgovarajuih
meunarodnih ugovora. Kada je nastala hrvatska drava stvoreni su svi preduvjeti za
samostalno obavljanje sadraja i funkcija kontrole letenja.
8
Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o. registrirana je 1999. na Trgovakom sudu kao drutvo s
ogranienom odgovornou u vlasnitvu Republike Hrvatske, www.crocontrol.hr, 03.03.2011.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Upravi kontrole letenja je tijekom 1994./1995. godine odobren kredit Europske banke
za obnovu i razvoj, koji je bio namijenjen za obnovu i razvoj nacionalnog sustava
kontrole letenja, s planiranom realizacijom prema prioritetima CAN-a projekta.9
Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o. je trgovako drutvo u vlasnitvu Republike
Hrvatske koja posluje sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu. U postupanju se
rukovodi principima i procedurama ICAO-a (Organizacija za meunarodno civilno
zrakoplovstvo) i EUROCONTROL-a (Europska organizacija za sigurnost zrane
plovidbe). Njezina osnovna zadaa je pruanje usluga u zranoj plovidbi, potujui
osnovni princip visoki stupanj sigurnosti zranog prometa, sukladno pravnom okviru
jedinstvenog europskog neba.
Hrvatska kontrola zrane plovidbe je, sukladno meunarodnom standardu ISO
9001:2008, certificirana za pruanje slijedeih usluga:
operativnih usluga u zranom prometu (ATS),

komunikacije, navigacije i nadzora (CNS),
zrakoplovnog informiranja (AIS),
zrakoplovne meteorologije /MET).
Hrvatska kontrola zrane plovidbe prua usluge u zranoj plovidbi na otvoren i

transparentan nain, objavljuje uvjete pristupa svojim uslugama i ima uspostavljen
postupak redovitog formalnog savjetovanja s korisnicima usluga u zranoj plovidbi, te
ih ne diskriminira na temelju njihovog dravljanstva ili identiteta ili na temelju
kategorije korisnika.
2.2. Drutvene koristi od zrakoplovnog prometa
Jedan od generatora ekonomskog i drutvenog napretka je upravo industrija zranog

prometa pa iz tog zakljuujemo koliko je znaajna i ekoloki odgovorna gospodarska
grana. Flotom od 23.000 zrakoplova prometuje oko 2000 kompanija diljem svijeta i to
9
CAN projekt Croatian Air Navigation.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
na 3750 zranih luka s mreom letova od nekoliko milijuna kilometara kojima upravlja
oko 160 davatelja usluga kontrole zrane plovidbe.10
Upravo je zrani promet taj koji olakava i podrava tokove svjetske trgovine na nain
da nekim zemljama pomae participiranje u globalnoj ekonomiji tako to im omoguava
lake pristupanje meunarodnim tritima pritom omoguavajui globalizaciju
proizvodnje. Ukupna vrijednost roba koje se prevoze zranim putem predstavlja 35
posto cjelokupne meunarodne trgovine. Ne moemo zamisliti turizam bez zranog
prijevoza jer je on nezamjenjiv, to je glavni pokreta ekonomskog rasta, pogotovo u
zemljama u razvoju. Vie od 40 posto meunarodnih turista za putovanje koriste usluge
zranog prijevoza.11
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zranim lukama u veljai 2016. godine
iznosio je 4058, to je u usporedbi s veljaom 2015. godine, u kojoj je broj slijetanja i
polijetanja iznosio 3727, porast od 8,9 posto.
Ukupan promet putnika na komercijalnim operacijama u zranim lukama u veljai
2016. godine iznosio je 200 tisua, to je u usporedbi s veljaom 2015. godine, u kojoj
je promet putnika iznosio 179 tisua, porast za 11,6 posto. Porastao je i meunarodni
promet putnika za 14 posto, i unutarnji promet putnika za 4,7 posto. Redovni promet
putnika koji ini 95 posto ukupnog prometa, porastao je za 7 posto.
10
Air transport Action Group (ATAG): The economic and social benefits of air transport, eneva, 2008.,
str.2
11
Ibidem
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Tabela 2. Prikaz slijetanja i polijetanja te promet putnika na komercijalnim operacijama
SLIJETANJE I POLIJETANJE U ZRANIM LUKAMA
PORAST
2015.G. 3727
8,9 %
2016.G. 4058
PROMET PUTNIKA NA KOMERCIJALNIM OPERACIJAMA
PORAST
2015.G. 179 tis.
11,6 %
2016.G. 200 tis.
Izvor: vlastita izrada autora na temelju podataka dobivenih iz Tatalovi, M. i sur.,

Menadment zrakoplovne kompanije
U veljai 2016. godine porast broja putnika u odnosu na veljau 2015. godine biljee
zrana luka Dubrovnik za 67,1 posto, zrana luka Osijek za 25,7 posto, zrana luka
Zagreb za 7,9 posto, zrana luka Pula za 3,2 posto te zrana luka Split za 2,5 posto, a
pad prometa putnika u odnosu na veljau 2015. godine zabiljeen je samo u zranoj luci
Zadar za 15,6 posto. Takoer je vano za napomenuti da zrana luka Zagreb ima udio
od 76 posto u ukopnom prometu putnika u veljai 2016. godine.12
12
Dravni zavod za statistiku, Promet u zranim lukama u veljai 2016., Zagreb, travanj 2016.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Slika 2.
Izvor: Dravni zavod za statistiku, priopenje
Tabela 3.
1. PROMET U ZRANIM LUKAMA

TRAFFIC IN AIRPORTS
Indeksi
2015. 2016.
Indices
Mjerna I. II. Unit of
jedinica II. 2016. 2016. measure
II. I. II. II. I. II.
II. 2015. I. II.
2015.
broj 3 727 7 766 4 058 8 078 108,9 104,0 Number Aircraft

Operacije zrakoplova movements total
ukupno
Promet putnika tis. 179 370 200 399 111,6 107,7 000 Traffic of
passengers
Promet tereta t 521 1 062 641 1 218 123,0 114,7 t Traffic of freight
Izvor: Dravni zavod za statistiku, priopenje
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
3. TEMELJNE KARAKTERISTIKE POSLOVANJA

ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE
Temeljne karakteristike poslovanja zrakoplovne kompanije su svi pojavni oblici

menadmentskih aktivnosti kojima se mogu analizirati, pratiti i definirati razliite
strategije poslovnog upravljanja. Tu spadaju takoer i svi trendovi liberalizacije,
deregulacije, integracije i privatizacije koji uvjete poslovanja ine sloenijima i tako
oteavajui zrakoplovnim kompanijama pronalaenje optimalne strategije opstanka i
razvoja na tritu (Tatalovi, M. 2012).
Poloaj zrakoplovne kompanije na tritu ovisi o razliitim kategorijama koje su vrlo
slojevite te trae akciju koja je ni manje ni vie multidisciplinarna, kvalitetna i
harmonizirana na sve resurse koje posjeduje i koji je okruuju. Dakle tu spadaju
razliite tehniko tehnoloke karakteristike, zatim operativne, zakonodavno pravne i
sigurnosne karakteristike. Sve veu funkciju imaju imbenici nunosti primjene
postavki odrivog razvoja.
3.1. Trine karakteristike poslovanja zrakoplovnih kompanija
Okruenje u kojem djeluju zrakoplovne tvrtke vrlo je konkurentno i dinamino. Da bi se

ostvarila profitabilnost zrakoplovna tvrtka treba predvidjeti budue uvjete trita i
alocirati resurse kako bi uskladila ponudu i potranju. Definiranje proizvoda i
odreivanje naina prodaje ovisi iskljuivo o planiranju i marketing-funkciji
zrakoplovne tvrtke. Te aktivnosti se dogaaju paralelno, jer za svaki let, planiranje i
marketing poinju pet i vie godina ranije i traju kontinuirano od putnikova ukrcaja u
zrakoplov do dolaska na odredite. U prolosti jasno su se razlikovale zrakoplovne
kompanije, s obzirom na model koji su primjenjivale. U zadnjih dvadeset godina proces
globalizacije poveao je razinu konkurencije to je svakako pozitivno jer otvara
odnosno stvara prostor za nove ideje i nova rjeenja. U budunosti se oekuje da e doi
do ispreplitanja pozitivnih komponenti pojedinih modela to e na kraju dovesti do
smanjivanja razlika izmeu zrakoplovnih kompanija.
Optimalno pozicioniranje zrakoplovne tvrtke radi ostvarenja profitabilnosti odreeno je
velikim dijelom pravilnom prilagodbom ponude i potranje.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Na zrakoplovnom tritu postoji vie poslovnih modela i podjela koje su produkt

trinih karakteristika poslovanja, ali se mogu diferencirati sljedei pojavni oblici
zrakoplovnih kompanija:
tradicionalne zrakoplovne kompanije u redovnom prometu (FSNC),13

niskotarifne zrakoplovne kompanije (LCC):
regionalne zrakoplovne kompanije;
arter (holiday) zrakoplovne kompanije;
zrakoplovne kompanije za prijevoz tereta (cargo).
3.1.1. Tradicionalni redovni zrakoplovni prijevoznici
Upravo tradicionalni zrakoplovni prijevoznici su ti koji pruaju iroku lepezu usluga

prije i za vrijeme leta, ukljuujui razliite klase usluga i transferne letove. Veina
tradicionalnih prijevoznika radi prema tzv. HUB AND SPOKE mrenom transportnom
modelu. Pa tako i naa najvea zrakoplovna kompanija Croatia Airlines posluje po tom
modelu. Dakle tu se radi o modeliranju mree letova po principu da veina putovanja
ide preko nekoliko sredinjih toaka odnosno sisteme letenja prema vorinim
aerodromima odakle se letovi dalje ire prema predvienim destinacijama (slika 3.).
Slika 3. Primjer Hub and Spok transportnog modela
Izvor:http://www.citymetric.com/politics/10-lessons-sadiq-khan-must-learn-his-
predecessors-time-office-2074
13
U strunoj literaturi autori koriste i druge nazive kao to su: klasini, legacy, FSNC (Full Service
Network Carriers), Flag Carrriers (nacionalni prijevoznici), hub & spok kompanije
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Dakle oni se povezuju sa razliitim kompanijama koristei pri tome sloen sustav
uspravljanja prihodima i tarifama, te takoer i programe poticaja vjernosti korisnika
usluga. Osim Hub and spoke postoji i protokol koji se naziva POINT-TO-POINT, to
znai da slui za ostvarivanje direktne veze izmeu dva vora, odnosno direktne rute
izmeu dva aerodroma, bez usputnog zaustavljanja.
Elementi trinog poslovanja tradicionalnih prijevoznika mogu se grupirati u nekoliko
vanih pretpostavki poslovanja:
struktura flote raznolika, od manjih regionalnih do najveih dugolinijskih

zrakoplova
geografska pokrivenost domae, meunarodno, interkontinentalno trite
mrena struktura hub and spoke sustav
red letenja iroki raspon polazno-dolaznik destinacija
karakteristike usluge klase, raznolikost cijena i kvalitete
struktura cijena sloena, koriste se sistemi upravljanja prihodima
Tabela 4. Pregled temeljnih poslovnih karakteristika tradicionalnih zrakoplovnih

kompanija
Kategorija Tradicionalne zrakoplovne kompanije

1. Poslovni model Kooperativan
2. Obuhvatnost mree Globalna
3. Naglasak mree opsluivanja Kratko - dugolinijski
4. Mreni model Hub and Spoke (transferni)
5. Mrena povezanost Kljuna
6. Flota Mreovita struktura
7. Nagradni programi za vjernost Da
8. Salon za odmor Da
9. Struktura cijena Sloena
10. Poslovna klasa Da
11. Tipovi zranih luka Preteno vee, glavne, esto prom. zaguene
12. Udruga Puna usluga
13. Distribucija preko putn. agenata Da
Izvor: Iatrou,K.,Oretti,M:Airline Choices for the Future, Ashgate, Aldershot, 2007., str.202
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
3.1.1.1. Domai redovni prijevoz
Uinci domaeg zranog prijevoza nisu beznaajni iz razloga to postoje drave velikih
povrina i broja stanovnika koje su jako razvijene kada se radi o zranom prometu.
Najbolji primjeri su svakako SAD, Kanada, Australija, pa tako je u razdoblju od deset
godina broj domaih letova u Indiji porastao sa 248 na 849.
U studenom 2012. godine vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o obvezi
obavljanja domaeg linijskog zranog prijevoza i to Croatia Airlines d.d., a sve radi
ouvanja prometne povezanosti regija i gospodarskog razvitka Republike Hrvatske. Ova
odluka donijeta je zbog gospodarskog i socijalnog razvoja Republike Hrvatske.
Od ukupno 16 lanica AEA14 koje obavljaju domai redovni zrani prijevoz, Croatia
Airlines je s uinkom od 381.561 prevezenih putnika zauzela 14. mjesto. Pa je tako
vano napomenuti da domai redovni prijevoz lanica AEA ima uspona i padova.
Croatia Airlines ima relativno visoki udio 11,5 posto, a prosjek lanica AEA u 2010.
godini iznosi samo 6,1 posto.15 Kako je ranije naveden pad uinaka domaeg robnog
zranog prijevoza jo je manje znaenje domaeg zranog prijevoza lanica AEA koje
je mjereno ukupnim tonskim kilometrima. Istovremeno ako uzmemo u obzir injenicu
da je udio putnika poslovne klase u 2010. godini bio manji od 5 posto, oigledno je da
su zrakoplovne kompanije koje nemaju domaeg zranog prijevoza u svojoj rutnoj
mrei u relativno povoljnijoj poziciji u odnosu na zrakoplovne kompanije koje ga imaju
obvezu obavljati.
3.1.1.2. Meunarodni redovni prijevoz
U meunarodni redovni prijevoz spadaju svi tokovi koji se odvijaju izmeu razliitih
drava, regija i kontinenata a iskazani su uinkom ostvarenih putnikih kilometara. No
meutim dominantna realizacija se dogaa unutar pojedinih kontinenata. Poznato je da
je godine 1990. ukupna svjetska distribucija redovnog i arter zranog prijevoza iznosila
91:9 u korist redovnog prijevoza, pri emu je meunarodni redovni prijevoz iznosio 43
posto, a domai redovni prijevoz 48 posto16. U 2009. godini, uinak redovnog prijevoza
14
AEA: Kolekcija RB8, Vol A, Bruxelles, 2010.
15
Ibidem, str.11.
16
IATA WATS 6/91, br. 35, eneva-Montereal, 1991.,str.5.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
unutar triju najrazvijenijih kontinenata po zrakoplovnim uincima iznosio je gotovo 42

posto. Nakon toga slijede meunarodne linije koje povezuju Aziju, Sjevernu Ameriku i
Europu inei dodatnih 27,3 posto ukupnih svjetskih prometnih tokova, to zajedno ini
gotovo 70 posto opsega promatranih uinaka u svijetu. Dakle broj putnika u
meunarodnom redovnom prometu znatno je intenzivnije rastao u usporedbi s
domaim redovnim zranim prijevozom. Ista tvrdnja odnosi se i na kategoriju
prijeenih kilometara, no kada se radi o robnim prometnim uincima situacija je tada
suprotna.
3.1.2. Niskotarifni zrakoplovni prijevoznici
Niskotarifni zrani prijevoz sve je zastupljeniji u Europi zadnjih deset godina. Letjeti
danas nije toliko vano kao nekada, a sve to zahvaljujui raznim strategijama
niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika. Niska cijena karte je produkt njihove
niskotarifne strategije koje su izvedive zbog raznih uteda i velikih redukcija trokova.
Niskotarifne kompanije su kompanije koje posluju s manjim operativnim trokovima za
razliku od njihovih konkurenata, dok se njihov uspjeh moe pripisati niskotarifnoj
vodee pozicioniranoj strategiji usvojenoj od strane zrakoplovnih kompanija.
3.1.2.1. Low-cost strategija
Radi se o strategiji kod koje poduzee nastoji odnosno eli postati proizvoa s
najniim trokovima u svojoj industriji. Jedan od vanijih segmenata je veliina
poduzea zbog njihove trokovne prednosti. Izvori trokovne prednosti su razliiti i
ovise o strukturi industrije. Status proizvoaa s najniim trokovima ukljuuje vie od
samog slijeenja krivulje uenja. Proizvoa s najniim trokovima proizvodi osnovni
proizvod i stavlja naglasak na razmjer ubiranja prinosa ili apsolutnu trokovnu prednost
nad svim izvorima. Poduzee koje postigne i odri trokovnu prednost poslovat e iznad
prosjeno u svojoj grani industrije. Niski trokovi poduzea koje ostvaruje trokovnu
prednost pri jednakim ili niim cijenama od svojih konkurenata prerastaju u vie
prinose. Meutim tu se namee pitanje osnovne diferencijacije to trokovni lider
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
nikako ne moe zanemariti. Ako kupci njegov proizvod smatraju neusporedivim s

konkurentskim ili neprihvatljivim, trokovni lider prisiljen je znatno sniziti cijenu
proizvoda kako bi dolo do prodaje, a unaprijed spomenuto moe neutralizirati njegove
koristi od trokovne prednosti.
3.1.2.2. Lanac vrijednosti
Osnovno pitanje koje se namee kod stvaranja konkurentske prednosti je pitanje kako
poduzee upravlja svojim lancem vrijednosti u odnosu na lance vrijednosti svojih
konkurenata. Lanac vrijednosti sustavan je nain prouavanja svih aktivnosti koje
poduzee obavlja i oblika njihove interakcije u svrhu analize izvora konkurentske
prednosti. Lanac vrijednosti prikazuje ukupnu vrijednost koju stvara poduzee.
Koncepcija se zasniva na promatranju poduzea kao skupa odvojenih, ali povezanih
aktivnosti kojima se stvara vrijednost za kupce, tj. kojima se oblikuje, proizvode,
promiu, prodaju i distribuiraju proizvodi ili usluge. Poduzee se dijeli u strateki vane
djelatnosti s ciljem razumijevanja ponaanja trokova i moguih izvora diferencijacije
(Tipuri, 1999).
Dakle vrlo je vano da bi strategija low-cost dobavljaa bila uspjena da rukovoditelji

zrakoplovnih kompanija preispitaju svaku aktivnost koja kreira trokove i da isto tako
utvrde to te trokove pokree. Kad utvrde sve unaprijed navedeno moraju svoja
saznanja o nositeljima trokova upotrijebiti za sniavanje trokova svake aktivnosti,
neumorno traei utede du cijeloga vrijednosnog lanca. Natjecateljsko pozicioniranje
u niskotarifnom zranom prijevozu putnika najee ukljuuje jedinstven pristup te
pritom naglaava vodstvo ili strategiju diferencijacije.
3.1.3. Regionalni zrakoplovni prijevoznici
U regionalne zrakoplovne prijevoznike spadaju svakako prijevoznici koji u veini

sluajeva koriste manje zrakoplove kapaciteta 20-100 sjedala, s time da pritom
ograniavaju mreu opsluivanja na pojedina geografska podruja. Postoje regionalni
prijevoznici koji prometuju nezavisno i to s naglaskom na Point to Point letove, dok
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
drugi esto posluju kao nekakvi prikljuni (feeder) prijevoznici koji su u vezi odnosno
slue veim tradicionalnim za povezivanje zrakoplovnih prometnih vorita i
pripadajuih regionalnih luka. Dakle vano je spomenuti da zrani promet globalno
raste, a tome u prilog idu i podaci o rekordima koje biljee zrane luke u Hrvatskoj.
Meunarodna zrana luka Zagreb (MZLZ) tijekom cijele 2015. godine biljei rast, a
samo u rujnu preko nje je prolo 271.647 putnika ili 8,1 posto vie nego u istom
mjesecu lani. Gledajui ukupni godinji rezultat, kroz Pleso je u prva tri ovogodinja
kvartala prolo 1,99 milijuna ljudi, to je rast od sedam posto u odnosu na 2014. godinu.
Najvea regionalna zrana luka, Aerodrom Nikola Tesla Beograd, lani je ostvarila
rekordni rezultat s 4,6 milijuna putnika ali je bitno za spomenuti da je Beograd jedini
meunarodni aerodrom u Srbiji, dok Hrvatska, primjerice ima osam veih zranih luka.
3.1.4. arter zrakoplovni prijevoznici
S obzirom da se turizam zadnjih godina munjevito razvija, turistika putovanja

zrakoplovom su sve atraktivnija i sve su prisutniji oblik kod nas i u svijetu. Dominantan
generator ovog izrazito dinamikog procesa je arter zrani prijevoz. 17 arter
zrakoplovni prijevoznici nastali su ezdesetih godina prolog stoljea kao neovisne
kompanije, koje su niim trokovima konkurirale tradicionalnim prijevoznicima,
prvenstveno na atraktivnim turistikim destinacijama.18
Tabela 5. Temeljne karakteristike modela arter prijevoznika
TEMELJNE KARAKTERISTIKE MODELA ARTER PRIJEVOZNIKA
1. Usluga u zrakoplovu Besplatno pie, novine i hrana se plaaju

2. Alokacija sjedala Da
3. Raspored klasa Samo jedna turistika klasa
4. Gustoa sjedala Visoka gustoa
5. Popunjenost putnike kabine Vrlo visoka
17
U strunoj i znanstvenoj literaturi koriste se razliiti termini kao npr. Izvanredni, neredovni, turistiki,
holiday, leisure
18
European Commission Mott MacDonald: Annual Analyses oft the EU Air Transport Market 2010
Fabal Report, 2011., str.105.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
6. Zrane luke opsluivanja Turistike, terminalne

7. Vremensko opsluivanje esto ukljuuje i none letove
8. Mrena povezanost Beznaajna, uglavnom point to point
9. Saloni za odmor u zranim lukama Ne
10. Kupovina karata Mogunost ranije kupovine
11. Distribucijski kanal Dominantno tour operatori
12. Prodajni uredi i agenti Ne
13. Kategorija vozne karte Povratni let
14. Nagradni programi za vjernost Ne
15. Frekvencija opsluivanja Rijetka jedan/dva leta tjedno
16. Penalizacija za nepojavljivanje Ne ili vrlo ograniena
Izvor: Barett, S.: The Emergence of the Low Cost Carrier Sector
3.1.5. Robni zrakoplovni prijevoznici
Postoji miljenje kako zrakoplovne kompanije kod nas, a i u svijetu postoje najvie
zbog putnika, to je daleko od istine. Prijevoz robe i pote u svijetu sve je samo ne
marginalna kategorija unutar cjelokupnog sustava zranog prometa. Zrani Kargo
promet u svijetu posljednjih je etrdesetak godina snano rastao.19Dugorone prognoze
potranje za zranim prometom robe i pote za ZLZ predviaju blagi porast na
domaem tritu u razdoblju od 2000. do 2020. godine i znaajan u meunarodnom
prometu. Poslovi prihvata i otpreme tereta i pote organizacijski predstavljaju
sastavnicu ukupnog poslovanja Zrane luke Zagreb, s pozitivnim utjecajem na njezinu
ekonomiku poslovanja i oni takoer zahtijevaju posebnu organizaciju i tehnologiju rada,
sredstava, opreme i osoblja.
U razdoblju od 2001. do 2010. godine ZLZ je ostvarila kargo promet od 100.231 tonu,
to je godinje 10.056 tona. Sam udio ZLZ u ukupnom kargo prometu zranih luka
19
Prema World Bank, World Development Indicators, 2002, & Kenan Institute for Air Commerce, na
uzroku od 63 zemlje svijeta utvreno je da je urazdoblju od 1972. do 2002. godine BDP porastao za 154
posto, trgovinska razmjena za 355 posto, a zrani Cargo promet za 1-395 posto
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Hrvatske iznosio je u istraivanom razdoblju prosjeno 85,18 posto. Dakle s obzirom na

dugoronu projekciju zranog kargo prometa potrebno je stvoriti poslovni model
poslovanja i pretpostavke za pozicioniranje Hrvatske, odnosno ZLZ, na zranom kargo
tritu. Novi model poslovanja trebao bi gledati odnosno analizirati u kontekstu
globalnih i regionalnih imbenika koji e dominantno utjecati na kargo promet ZLZ.
Novi model poslovanja treba se temeljiti na aktivnostima koje se razvijaju u tri smjer:
razvoj tehnologije
razvoj infrastrukture
razvoj prometa
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
4. PLANIRANJE I STRATEGIJA ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE
Kad govorimo o planiranju i strategiji vano je napomenuti da uspjeh ili neuspjeh

zrakoplovne kompanije vrlo esto ovisi ili je povezan s kvalitetnom primjenom
osnovnih menadmentskih alata, prvenstveno planiranja i konkurentske strategije, koji
su usmjereni uspostavljanju profitabilne i odrive pozicije. imbenici koji odreuju
dugoronu uspjenost poslovanja zrakoplovne kompanije nisu u grupi najpovoljnijih i
najprivlanijih. Kvalitetno planiranje i strategija mogu podii ili upropastiti
konkurentsku poziciju same kompanije.
Dakle vrlo je vano krenuti od kriterija planiranja provedbe reda letenja temeljnog
proizvoda zrakoplovne kompanije koja se bavi redovnim prijevozom. Upravo red
letenja je taj koji pokree sinergijske pretpostavke i kriterije odabira zrakoplovne flote,
koji e onda pomou analize, planiranja, primjenom i kontrolom okruenja stvoriti
pretpostavku za strateko planiranje.
Kad govorimo o planiranju ono moe imati krai vremenski obuhvat (3-5 godina) kojeg
moemo nazvati srednjoronim planovima, a mogui je i prisutan u praksi dugoroni
aspekt stratekog planiranja ( i do 20 godina).
4.1. Planiranje i provedba reda letenja
Dobro je poznato da u zranom prijevozu ne postoji mogunost skladitenja

neprodanog sjedala, ime je potencijalni prihod po obavljenom letu bespovratno
izgubljen. Dakle zrani prijevoznici moraju kontinuirano raditi na reviziji i
optimiziranju reda letenja 20 kao odgovoru na akcije konkurenata, pritom pratei
promjene u prodajnim i marketinkim planovima. Upravo zbog unaprijed navedenog ta
injenica odreuje stvaranje reda letenja veoma sloenim procesom, koji uz to mora
optimalno podravati razvoj, upravljanje i implementaciju alternativnih mrenih
strategija zrakoplovne kompanije.
20
U pisanju ovog dijela koriten je tekst autora iz znanstvenog lanka: Mieti, I.; Baji- J.; Tatalovi, M.;
Red letanja zrakoplovne kompanije, Suvremeni promet, god. 30, br.1-2/2010, Hrvatsko znanstveno
drutvo za promet, Zagreb, 2010., str.46-54.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Nadalje je od najvee vanosti stvaranje profitabilnog reda letenja za zrakoplovnu

kompaniju. Dakle moramo odgovoriti na cijeli niz pitanja kako bismo dobili odgovor
koji potvruje da dizajn reda letenja ukljuuje utvrivanje, gdje i kada ponuditi letove
tako da se maksimizira dobit, a dodjela pojedinih jedinica flote mora zadovoljavati
principe poveanja prihoda i smanjenja operativnih trokova. Vrlo je izraena sloenost
planiranja, pripreme i provedbe reda letenja, pa upravo zbog toga kandidira ovaj proces
najkreativnijim sustavom zrakoplovne kompanije sa svim prateim pozitivnim i
negativnim implikacijama.
Red letenja treba biti tako postavljen da potencijalnim putnicima prua to vie opcija,
dakle on mora biti strukturiran te postavljen po naelu minimaliziranja trokova.
Upravo je logistika reda letenja ta koja se oituje u odmjerenom izboru broja odredita,
pravilnom izboru zrane luke u odabranim odreditima, dovoljnom broju frekvencija
izmeu zranih luka polaska i dolaska, dobrom vremenu polijetanja i slijetanja,
usklaenje vremena unutar reda letenja matine kompanije s redovima letenja drugih
zrakoplovnih kompanija na nain da se da prednost izravnom letenju (point-to-point)
izmeu dva odredita.
Postoje odreena pravila stvaranja reda letenja koja doprinose njegovom lakem
praenju, a time i uspjenoj realizaciji. Dakle tu spadaju slijedea praktina uputstva:
(Tatalovi i sur.)
postaviti identina vremena dolaska i odlaska tijekom tjedna;

tjedno opsluivanje planirati s istim tipom zrakoplova s izuzetkom dana izrazito
niske potranje;
u promatranom tjednu koristiti uvijek isti broj leta;
sadrati isti broj leta tijekom cijele sezone reda letenja;
upotrebljavati uvijek iste dnevne izlazno/ulazne gateove;
velika transferna trita ostaviti to blie jedne drugima kako bi se olakao
zemaljski klaster
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Naravno mogua su i odstupanja kompanijskih standarda i reda letenja koja uzimaju u

obzir vrijednost vjetra te nedovoljno auriranu listu opreme MEL-a.21
4.2. Strateki kriteriji odabira zrakoplovne flote
Bez obzira na krizu gospodarstva na svim razinama dugorono gledano ekonomski

razvoj e se nastaviti sa stvaranjem dodatne potranje za putovanjima. Kao preduvjet
22
ouvanja konkurentske pozicije klasini prijevoznici su prihvatili trendove
pojednostavljenja i fleksibilnosti poslovnog modela u industriji zranog prijevoza, koji
je naglaen s pojavom i ekspanzijom niskotarifnih avioprijevoznika. Temeljni imbenik
trinog repozicioniranja je optimalan odabir veliine i strukture flote zrakoplova. Zbog
velikih i nepredvidivih oscilacija cijena goriva, pitanje odabira pogonske grupe
zrakoplova postalo je kljuno strateko pitanje budueg razvoja, pogotovo manjih
regionalnih zrakoplovnih kompanija. Time da ne zaboravimo koliko je bitno paljivo i
detaljno analizirati sve bitne elemente operativno-eksploatacijskih karakteristika
zrakoplova, financijski-ekonomskih imbenika, trino-marketinkih i komercijalnih
imbenika te ugovornih imbenika, jer se u naizgled nevanim razlikama mogu ostvariti
znaajne komparativne utede. Potrebna je stalna fokusiranost, te struno i znanstveno
praenje navedenih imbenika optimizacije strukture i veliine flote.
Upravo je optimalan odabir strukture flote presudan imbenik budue uinkovitosti
zranog prijevoznika, pogotovo u uvjetima stvaranja dodatne potranje za putovanjima.
4.3. Marketinka strategija zrakoplovne kompanije
Kad govorimo o marketinkoj strategiji zrakoplovne kompanije namee nam se jedno

vrlo vano pitanje: kako omoguiti optimalnu upotrebu resursa neke zrakoplovne
kompanije u smjeru ostvarenja zadanih ciljeva provoenjem analize trine pozicije i
21
Rogers, W, H.-Allen, J.A.- Hoyke, K.P.: The Airline Operations Center, Handbook of Airline Operations,
McGraw Hill Companies, New York, 2002., str.161.
22
U pisanju ovog dijela koriten je tekst autora iz znanstvenog lanka: Mieti, I.; Baji- J.; Tatalovi, M.;
Red letanja zrakoplovne kompanije, Suvremeni promet, god. 29, br.6/2009, Hrvatsko znanstveno
drutvo za promet, Zagreb, 2009., str.437-446.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
provoenjem mjera u cilju unapreenja konkurentske pozicije.

Prilikom provoenja svojih marketinkih aktivnosti kao i svog opeg poslovanja
zrakoplovne kompanije se susreu sa nizom imbenika koje moemo podijeliti u dvije
osnovne skupine.
Prva skupina obuhvaa sve imbenike koji sainjavaju marketinko okruenje u kojem
kompanija posluje, pa se ti imbenici nazivaju Vanjskim imbenicima, dok je druga
povezana s marketinkim miksom, te se ti imbenici nazivaju Unutarnjim imbenicima
marketinke strategije.
Analiza i prepoznavanje trinih prilika vrlo je vana kao bi kompanija pronala
povoljne okolnosti u kojima bi stupila u kontakt s odreenom skupinom kupaca.
Analiza trinih okolnosti ukljuuje razmatranje kako unutranjih imbenika tako i
vanjskih imbenika, s time da se pod unutranjim imbenicima misli na organizacijske
ciljeve, novana sredstva, vjetine voenja, snage i slabosti organizacije i strukture
trokova, a u vanjske imbenike spadaju politike, zakonske, regulatorne, drutvene,
ekonomske te konkurentske snage marketinkog okruenja. Na vanjske imbenike
zrakoplovne kompanije uglavnom ne mogu utjecati, iako im se moraju prilagoavati, no
zato imaju utjecaj na unutarnje imbenike. Svaka zrakoplovna kompanija mora odrediti
vanost i ulogu razliitih imbenika jer utjeu na provoenje njezinih djelatnosti kao i
na potrebe korisnika to nadalje utjee na njeno marketinko poslovanje i uspjenost
cjelokupnog poslovanja.
Bez obzira to se smatra da su imbenici marketinkog okruenja u pravilu izvan
nadzora kompanije, postoje brojni pokuaji da se na njih utjee. S obzirom na
povezanost tih imbenika, ukoliko se promjeni jedan od imbenika, to e djelovati i na
druge.
Pri tome marketinki proces obuhvaa realizaciju marketinke koncepcije, odnosno

upravljanja marketingom u nekoliko faza: 23
istraivanje;
definiranje marketinkih ciljeva;
definiranje marketinke strategije;
izrada programa nastupa na tritu ( marketinki miks);
23
Bazala, A.: Istraivanje trita u funkciji udruenog rada, progres, zagreb, 1978., str. 26.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
marketinka kontrola.
Izrazito je vano biti svjestan ogromne, esto i presudne, uloge marketinga u djelatnosti
organizacije unutar definiranog okruenja i njegovim bitnim imbenicima od kojih se
formulom 3 K izdvajaju kupci, konkurencija i korporacije.24
Meutim izdvajaju se i mnogi drugi imbenici i podruja istraivanja kao npr.25
potrebe,
potranja,
potronja,
prodaja,
predvianja,
ponaanja potroaa
Sve navedeno upuuje na zakljuak kako je optimalno upravljanje marketingom izrazito

vano za uspjeno i efikasno pozicioniranje kompanije na tritu, te s time u vezi i
njezino profitabilno poslovanje. Razvijanje svrhovite spoznaje o potrebi njegove
primjene u praksi, te uinkovito organizacijsko i kadrovsko ekipiranje doprinose
uspjenosti poslovanja subjekata.
4.4. Strateko planiranje u zranom prijevozu
Proces stratekog planiranja i strateko pozicioniranje zrakoplovne kompanije presudni

su imbenici uspjenosti i opstanka kompanije u tekoj bitci za putnika i teret na
zrakoplovnom tritu. Vrlo je vano tono i precizno utvrditi elemente planiranja i
metodoloki razjasniti razliite i krive interpretacije osnovnih prometnih kategorija
zranog prijevoza putnici , teine, gustoe robnog optereenja, tonski kilometri, iskaz
broja zaposlenih itd. Za dobro strateko pozicioniranje zrakoplovne kompanije nuno je
paljivo prouiti i analizirati tokove i trendove zrakoplovnog trita. Prva Porterova
26
pokretaka snaga polazi od izraenog suparnitva izmeu postojeih zrakoplovnih
24
Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakutlet osijek, Osijek, 2002.,str.191.
25
Prela Bazala, A.: Op.cit., Poglavlje III, str. 157-399
26
Porter, M.: Konkurentske prednosti
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
kompanija koje ve egzistiraju na tritu, a kojim potvruju svoje vrijednosti i znaenje

na zrakoplovnom tritu. Druga Porterova pokretaka snaga definira se kao mogunost
supstitucije. Kada je rije o zranom prijevozu kao mogui supstitut poslovnim
putovanjima navode videokonferencije, telekonferencije, e-mail komuniciranje itd.
Kao trea Porterova pokretaka snaga je ulazak novih konkurenata na trite koja
takoer moe poremetiti ravnoteu koju su uspostavili postojei sudionici na tritu.
etvrta pokretaka snaga definirana je kao kupovna mo korisnika usluga zranog
prijevoza, koja je po njemu kljuna pretpostavka profitabilnosti poslovanja zrakoplovne
kompanije. Koliko god su pretpostavke razine ivotnog standarda i spremnosti putnika
da plate cijenu zranog prijevoza presudne u poslovno politici ostvarenja marginalne i
dodatne profitabilnosti, ipak valja naglasiti da se u principu ne radi samo o to veem
broju klijenata kao sigurnoj formuli uspjeha. Sve su prisutniji i problemi dodatnih
trokova i ogranienja vezanih uz pokuaje prilagodbe novim trinim okolnostima:
visoke cijene goriva heding;

Visoki distribucijski trokovi prelazak na internetsku prodaju;
trajkovi zbog niskih plaa aktiviranje zaposlenih iz srodnih agencija
za zapoljavanje;
Promjena poslovnog modela promjena poslovne strategije, strukture
flote.
Peta pokretaka snaga koju Porter definira snagom dobavljaa najbolje se moe
prezentirati minimalnom promjenom cijena usluga globalnih distribucijskih sustava,
koja zbog ogromnog broja korisnika usluga generira i ekstra velike utede ili trokove
zavisno s koje se pozicije promatra.
Struna i znanstvena praksa potvruje opravdanost primjene tzv. Deset zapovijedi za

izradu uspjenih poslovnih strategija:27
1. Najvei prioritet bi trebala biti izrada i provedba stratekih poteza koji

dugorono pospjeuju konkurentsku poziciju poduzea!
27
Thompson, A. A., Strickland, A. J., Gamble, J. E.: Op.cit, str. 229-230.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
2. Brzo se prilagodi izmjeni trinih uvjeta, neispunjenim kupevim potrebama,

kupevim eljama za neim boljim, novonastalim tehnolokim alternativama i
novim inicijativama konkurenata!
3. Ulai u stvaranje odrive konkurentske prednosti!
4. Izbjegavaj strategije koje uspijevaju samo u najoptimistinijim okolnostima!
5. Ne podcjenjuj reakcije i predanost suparnikih kompanija!
6. Uzmi u obzir da je napadanje konkurentskih slabosti veinom profitabilnije i
manje rizino od napadanja konkurentskih snaga!
7. Paljivo sniavaj cijene bez utvrene trokovne prednosti!
8. U strategiji diferencijacije pokuaj otvoriti vrlo znaajne jazove u kvaliteti,
usluzi i karakteristikama rada!
9. Izbjegavaj umjerene strategije koje ine kompromise izmeu niih cijena i
velike diferencijacije, te izmeu velike i ograniene trine privlanosti!
10. Imaj na umu da agresivni potezi za preotimanje trinog udjela konkurenata
esto provociraju odmazdu u obliku cjenovnog rata, na tetu profita odaju
strana!
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
5. RAZVOJ ZRANIH LUKA REPUBLIKE HRVATSKE

Tijekom 2000. godine zrane luke Hrvatske ostvarile su uinak prihvata i otpreme od
47.438 zrakoplova, 8.783 tone tereta te 2.166.000 putnika. 28 Na kraju 2010. godine
ostvareni je broj putnika od 5.136.000 (stopa rasta 9 posto) zahvaljujui visokom rastu
konkurencije i intenzivnom dolasku niskotarifnih prijevoznika nakon 2004. godine.
Tijekom 2010. godine na hrvatskom zrakoplovnom tritu je bilo u punoj ljetnoj sezoni
85 konkurenata, od tih 85 konkurenata 32 u redovnom meunarodnom prijevozu.
Tokom 2011. godine zabiljeen je porast od 8,6 posto.
U prvom desetljeu novog stoljea pet zranih luka Hrvatske iji je udio 98 posto
putnikog uinka ostvarile su ukupnu neto dobit od 521,4 milijuna kuna, meutim
zrane luke Bra, Mali Loinj, Osijek i Rijeka u 2011. godini biljee promet od samo
114.000 putnika. 29 Zanimljivo je upravo to to Croatia Airlines u istom razdoblju 2011.
godine biljei neto gubitak od 345,7 milijuna kuna i to u zimskim mjesecima reda
letenja kada gotovo da nema potrane ni konkurencije. to se tie zajednikog vlasnika
ostvarena je, dakle neto dobit od preko 175 milijuna kuna.
Monopolski poloaj zranih luka prema Croatia Airlinesu glavni je krivac za razliku u
ekonomskom poloaju gospodarskih subjekata sustava zranog prometa, pri tome i
liberaliziranje usluga zranog prijevoza to je potaknulo velik rast konkurencije, pa
upravo iz svih unaprijed navedenih razloga dolazi do poboljanja poslovnih rezultata
zranih luka, a samim time i do pogoranja uvjeta poslovanja Croatia Airlinesa, to je
vidljivo iz grafikog prikaza kretanja neto profitne margine (graf 1). Ona je u svim
godinama promatranog desetljea pozitivna gledajui zrane luke, dok je najvea
ostvarena margina Croatia Airlinesa 2,6 posto, gotovo pet puta manja od zranih luka
iste godine. Dakle niska produktivnost nije jedini problem. Dodatan problem je
sezonalnost potranje, jer upravno cjelokupan gubitak u poslovanju Croatia Airlinesa
generira u vrijeme zimskog reda letenja, dok upravo u tom razdoblju Croatia Airlines
osigurava povezanost Hrvatske s Europom i svijetom. Sve unaprijed navedeno dovodi
tome da Croatia Airlines osigurava kontinuitet prometnih tokova na svoju tetu, a u
korist zranih luka, drave i gospodarstva u cjelini.
28
Dravni zavod za statistiku republike Hrvatske: Prijevoz, skladitenje i veze u 2000, Zagreb, 2002.
29
ibidem
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Graf 1. Neto profitna margina hrvatskih zranih luka i Croatia Airlinesa 2001-2010.
20
15 13,1 13,9
12,7 12,5 12,4
11,5
10 7,6 6,8 6,3
5 3
Zrane luke
0 2,6 2,1
1,1
0,1
-1,8 -1,6 Croatia Airlines
-5
-5,2
-10 -7,7
-10,6
-15 -13,8
-20
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Izvor: Prema godinjim izvjeima zranih luka i Croatia Airlinesa priredili

Tatalovi,M. i sur.
5.1. imbenici koji utjeu na razvoj zranog prometa
Ve otprije je dobro poznato da zrani promet ovisi o mnogobrojnim imbenicima koji

utjeu na oscilacije u njegovom opsegu. Turizam, kao jedan od generatora potranje za
zranim prometom, ovisan je o stanju, raspoloivim smjetajnim kapacitetima,
ekonomskoj moi stanovnitva i njihovim navikama.
Osim ekonomskih imbenika, vanu ulogu za razvoj zranog prometa imaju i ostali
imbenici, kao to su politika stabilnost u pojedinoj regiji te stanje gospodarstva i
dinamika njegovog razvoja. Moramo razumjeti da ako se gospodarstvo neke regije ili
drave temelji na primarnim granama industrije te poljoprivredi, postojat e vrlo mala
razina potrebe za zranim prijevozom u segmentu robnog prometa. Kada govorimo o
praenju stanja u zranom prometu, vano je spomenuti i trend rasta bruto domaeg
proizvoda (BDP). Nakon prenoenja financijske krize iz SAD-a u Europu, bilo je za
oekivati i da e doi do znatnog usporavanja gospodarskih aktivnosti, to e se
reflektirati na pad zaposlenosti, socijalnu nesigurnost i strah od gubitka zaposlenja.
Viegodinja recesija utjecala je na promjene navika stanovnitva u obliku poveanog
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
interesa za osobnu tednju te smanjenjem potranje za proizvodima koji nisu neophodni

kao to je na primjer, smanjenje potranje za putovanjima tijekom koritenja godinjih
odmora. Rezultat tednje direktno se manifestira u negativnom utjecaju na potranju za
turistikim uslugama, smanjenje trgovinske razmjene roba te na potranju za zranim
prometom.
5.2. Perspektiva razvoja zranog prometa Republike Hrvatske i mogunost

uklapanja u prometnu politiku EU
Europska unija nastoji otvoriti trite zranog prometa u svrhu jaanja napretka i
osiguravanja pravednoga trinog natjecanja, dok se u isto vrijeme pomae razvoju
meunarodnog zranog prometa i promoviranju Europske Regulative. Stvaranje
zajednikog europskog zranog prostora podrazumijeva slobodni pristup zrakoplovnom
tritu i izvan sadanjih granica EU pod jednakim uvjetima natjecanja, posebno bez
diskriminacije na temelju nacionalnosti, a s ciljem potpune liberalizacije u pogledu
kapaciteta, frekvencije i cijena.(Peovi, T. i sur.).
Politika meunarodnog zranog prometa EU temelji se na trima kljunim elementima:
bilateralnim i horizontalnim sporazumima

ECAA (European Common Aviation Area) sporazum Sporazum o
europskom zajednikom zranom prostoru
globalnom partnerstvu (SAD Kanada, Kina, Australija, Novi Zeland, ile,
Indija).
ECAA sporazum ima pozitivne efekte na Republiku Hrvatsku. Neki od njih su

poveanje konkurentnosti hrvatskih operatora, pojednostavljenje postupaka u pripremi
meunarodnog zranog prometa, pojednostavljenje upravljanja i kontrole odvijanja
zranog prometa, ukinue dravnih potpora, iroka ponuda zrakoplovnih usluga te
drutvena usklaenost. Sporazumom ECAA o europskom zajednikom zranom
prostoru stvara se integralno zrakoplovno trite od 35 zemalja s populacijom veom od
500 milijuna ljudi. Otvaraju se nove mogunosti za razvoj zrakoplovne industrije, kao i
primjenu zrakoplovne legislative EU koja se odnosi na reguliranje ekonomskih pitanja,
zatite prava putnika i trinog natjecanja, zatite okolia s trendom smanjenja
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
negativnog utjecaja te visokih standarda koji se odnose na sigurnost i zatitu zranog

prometa.
Hrvatska je vano tranzitno podruje, jer su zrani koridori kroz taj prostor najkrai
putovi izmeu Zapadne Europe i Sredinjeg istoka.
5.2.1. Dosadanji razvoj zranih luka Republike Hrvatske
Zrani promet postaje sve znaajniji model prijevoza putnika, a u posljednjih nekoliko
godina biljei se znatno poveanje prijevoza robe i pote. Iako je zrani promet vrlo
osjetljiv na ekonomske i energetske krize, ratne sukobe i teroristika djelovanja, na
globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika izmeu 5 i 7 posto
godinje. (Peovi, T. i sur.).
Vano je da drava shvaa to je temeljna infrastruktura zranog prometa, a koje
djelatnosti moraju biti preputene zakonima trita. Fokus je bio na zranom
prijevozniku, dok su zrane luku bile preputene uglavnom same sebi.
Zajednika karakteristika zranih luka Hrvatske je vei broj ograniavajuih faktora
budueg razvoja. Terminali su suoeni s velikim brojem uskih grla i nefunkcionalno
voenim prometnim tokovima. Takoer su suoeni i s problemom namjene prostora
unutar terminala, male propusne moi altera za registraciju, sigurnosnu kontrolu, te
nedovoljan broj aerodromske opreme.
Glavne slabosti hrvatskih zranih luka proizlaze iz (Peovi, T. i sur):
visoke cijene aviogoriva

niske efikasnosti zranih luka zbog slabe iskoritenosti kapaciteta u
vremenskom okviru
nedovoljno rezerviranog prostora potrebnog za irenje i razvoj zranih luka
loe povezanosti zranih luka s drugim vidovima javnog prometa s
rezidencijalnim ili gospodarskim centrima i meusobno
loe pozicije atraktivnosti RH za strane ulagae u industrijske i servisne
aktivnosti
spori porast BDP-a
slabo razvijene industrije proizvoda s visokom dodanom vrijednou
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
male koliine roba koje se prevoze zrakom

transport robe uglavnom je usmjeren na cestovni prijevoz
usporene ekonomske aktivnosti i meunarodne trgovine
glavnih trgovakih partnera
kratke turistike sezone i nedostatka kvalitetnih hotelskih kapaciteta
nedovoljno razvijene mree ruta za nastavak putovanja
neusuglaenih redova letenja i voznih redova ostalih oblika transporta.
5.2.2. Novo poslovno okruenje zranih prijevoznika
Od svih sudionika u zranom prometu, zatita interesa putnika postala je osnovna briga
regulatora. Svi ostali sudionici su se morali prilagoditi. Dakle svi oni sudionici zranog
prostora koji su te promjene doekali nespremni nali su se u velikim problemima ili se
jo uvijek u njima nalaze. Formule za izlazak iz tih problema nema, ve svaki od njih
mora nai svoju strategiju budui da zrani promet danas koristi sve vei broj ljudi koji
nisu spremni platiti visoke tarife.
Osnovna uloga regulatora je osigurati siguran, toan i efikasan zrani promet. Pravila se
reguliraju zakonima i propisima po kojima moraju poslovati svi sudionici zranog
prometa s time da se slobodno trino natjeu. Vea oekivanja od regulatora imaju
drave visokog standarda, a i samim time vie je sredstava za provedbu propisa. U onim
dravama gdje regulatori nemaju mogunosti implementirati pravila dolazi do
odstupanja od ikake konvencije (donijete 1944 g., siguran, toan i efikasan zrani
promet), a rezultat svega unaprijed navedenoga su negativne posljedice za putnike, a
time i za zrani promet.
Posljedice koje proizlaze iz toga su nedovoljan postotak populacije koja koristi zrani
promet, visoke cijene prijevoza, monopolistiki poloaj neuinkovitih nacionalnih
aviokompanija, loa prometna povezanost s izravnim negativnim uinkom na
gospodarstvo, te esto i zabrinjavajua statistika nesrea.
Privatizacija, naglo jaanje konkurencije meu prijevoznicima i smanjenje operativnih
trokova potaknulo je primjenu novih strategija. Da bi poboljali kvalitetu, smanjili
operativne trokove, poveali broj frekvencija i razvili kvalitetnu mreu destinacija,
zrani prijevoznici se udruuju u alijanse. Postoje tri glavne alijanse: Star Alliance,
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
SKY TEAM i Oneworld.

Analizirajui flote zrakoplova, jasno je da hrvatski zrani prijevoznici raspolau malim
kapacitetom koji mogu ponuditi tritu i da vrlo teko mogu konkurirati puno jaim
kompanijama na EU tritu, gdje je konkurencija bitno izraenija i gdje posluje velik
broj niskotarifnih prijevoznika, a koji u svojim flotama raspolau i s preko 200
zrakoplova. Dakle takoer je vano spomenuti da je s malim brojem zrakoplova teko
razvijati mreu destinacija.
Croatia Airlines je postala lanom Regional Star Aliance, to joj omoguuje bolji
tretman meu konkurentima ali s druge strane gubi dio suvereniteta i samostalnosti u
voenju poslovne politike i uvoenja novih destinacija.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
6. PROGNOZE RAZVOJA ZRANOG PROMETA
Jedno od najsenzitivnijih, najnesigurnijih i najkritinijih podruja upravljanja

zrakoplovnom kompanijom u cjelini je realno predvianje dinamike razvoja zranog
prijevoza.
U veini sluajeva planske projekcije se rade za kraa vremenska razdoblja od godine
dana na nain da se poklapaju sa poslovnim i financijskim planom poslovanja. esto
se u praksi kratkorona predvianja rade i na 6 mjeseci odnosno do 18 mjeseci. Okvir,
odnosno lepeza svega to bi te projekcije trebale obuhvatiti je vrlo iroka i sloena.
Vano je meutim spomenuti da se u praksi poslovni planovi rade za razdoblje od tri do
pet godina za vlastite potrebe sukladno stratekim ciljevima, kao i po zahtjevima
financijskih institucija i banaka.
Kada se radi o dugoronim projekcijama razvoja, nema visoke sigurnosti predvianja
budunosti i vrlo lako doe do pogreaka, pri emu razina moguih odstupanja raste
proporcionalno s duinom vremenskog obuhvata. Meutim bez obzira na to metode
predvianja su poeljne jer kompaniju pripreme na kasnije iteracije. Ope je poznato da
ne postoji jednostavna i jedinstvena metoda ve se radi o raznim kombinacijama vrlo
sloenih metoda i tehnika, s ciljem to realnijeg predvianja razvojnih proporcija.
6.1. Prognoze razvoja putnikog zranog prometa u svijetu
Prognoze svjetskog razvoja imaju veliko znaenje za sve sudionike lanca vrijednosti te
za ukupno gospodarstvo pojedinih drava i regija. Strateko planiranje provodi se zbog
potrebe izrade projekcija razvoja kojima se osigurava kvalitetnije alociranje potrebnih
resursa u budunosti za sve sudionike. Najpriznatije prognoze sa strune i znanstvene
pozicije su projekcije razvoja napravljene od strane poznatih meunarodnih organizacija
zranog prometa kao to su: Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO),
Meunarodno udruenje zranih prijevoznika (IATA), Boeing, Airbus, Embraer,
Bombardier i Rolls Royc. Karakteristike budueg razvoja zranog prometa:30
30
Shaw, S.: Airline Marketing and Menagement; Pitman Publishing Ltd, 2004., str.291-294.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
zadrava se znaajna potranja za uslugama zranog prijevoza pri emu e se

smanjiti udio poslovnih putovanja uz poveanje cjenovne osjetljivosti, dok e
istovremeno relativni udio turistikih putovanja biti povean sa jo manjim
prinosom nego to je danas;
samo zrakoplovne kompanije s najniom razinom operativnih trokova e biti u
stanju postii razinu marginalne profitabilnosti;
zrakoplovno okruenje e i dalje biti sloeno i promjenljivo;
nastavljaju se trendovi deregulacije i liberalizacije;
alokacija slotova zranih luka sve vie e biti podlona trinim principima;
uloga i znaenje imbenika odrivog razvoja jo e vie rasti;
socijalne i dobne promjene u strukturi stanovnitva dodatno e utjecati na
promjenu potranje;
tehnoloke primjene e takoer utjecati na budui razvoj zrakoplovnih
kompanija, osobito upotreba novih komunikacijskih tehnologija;
uvoenje novih taksi i drugih poreznih optereenja e e i dalje poveavati;
doi e do promjena u ponudi usluga;
u tarifnoj politici nema naznaka poveanja stabilnosti cjenovne strukture;
promjene u politici distribucije;
bitna pretpostavka poveanja uspjenosti bit e prepoznavanje vanih kupaca te
uspostavljanje srdane suradnje
na podruju marketinke komunikacije izgradnja i odravanje brenda e postati
presudni.
Dakle pred zrakoplovnim kompanijama su sve zahtjevnija vremena koja trae veliki
angaman na upravljanju rizicima, a navedene promjene obuhvatit e slijedee
kategorije upravljanja rizicima:31
kompanijsko upravljanje rizicima;

dioniarsko upravljanje rizicima;
upravljanje rizicima korporativne reputacije;
korporativno upravljanje rizicima;
31
Flouris, T.G., Yilmaz, A. K.: Risk Management and Corporate Sustainability in Aviatio, Ashgate,
Aldershot, 2011., str. 3.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
upravljanje imbenicima odrivog razvoja;

upravljanje temeljeno na vrijednostima.
6.2. Prognoze razvoja zranog prometa u Europi
Europsko zrakoplovno trite previe je rascjepkano postojanjem prevelikog broja

centara upravljanja zranom plovidbom funkcionalnih zrakoplovnih blokova (FAB),32
zbog ega dolazi do ogranienja.
Projekcija razvoja zranog prijevoza do 2025. godine ICAO je europskom
zrakoplovnom tritu pridruio najskromnije stope rasta. Domai redovni promet
unutar Europe u razdoblju od 2005. do 2025. godine planira se s prosjenom godinjom
stopom 2,5 posto. 33 Unutarnji europski meunarodni zrani prijevoz rastao bi po
godinjoj stopi od 4 posto. Najdinaminije su projekcije rasta koje se odnose na rutna
podruja:
Europa Bliski istok (6 posto);

Europa Azija/Pacifik (5,8 posto) te
Europa Afrika (5,6 posto).
Prema IATA projekcijama 34 rutno podruje Europe biljeit e vrlo nisku stopu rasta
prijevoza putnika od samo 4,7 posto, dok e najvei prosjeni godinji rast biljeiti
rutno podruje:
Europa Bliski Istok 87,4 posto);

Sjeverni Atlantik ( 4,4 posto).
6.3. Prognoze razvoja zranog prometa u Hrvatskoj
Ve je otprije poznato da za Republiku Hrvatsku nakon 2010. godine nema stratekog

okvira razvoja gospodarstva ukljuujui i prometnu komponentu, kao jednu od
pretpostavki razvoja. Zabiljeeno je da se zrani promet u Hrvatskoj prikljuio
32
Cfr. Supra dio 3.3.3. Kontrola letenja u Europi.
33
ICAO Cir 313 str. 38.
34
IATA: Airline Industry Forecast 2011-2015, Op. Cit.., str.43.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
trendovima deregulacije ali bez definiranja stratekih ciljeva i prilagodbama

novostvorenim trinim uvjetima. Zbog svega unaprijed navedenog u okviru klastera
zranog prometa stvoren je prostor koji se moe okarakterizirati kao strategija bez
strategije u kojoj su nove okolnosti pogodovale monopolistima dok su se zrakoplovni
prijevoznici na visoko konkurentnom tritu suoili sa mnogim problemima u
poslovanju.
6.3.1. Analiza postojeih razvojnih dokumenata zranog prometa Hrvatske
Dakle projekcije su predviale gotovo dva milijuna dodatnih putnika u razdoblju od

2001. do 2015. godine. Takoer je bila prisutna tendencija prelaska klasinog arter u
niskotarifni redovni model prijevoza. Na grafu 2. Dane su prognoze rasta broja putnika
u meunarodnom prijevozu (redovni i arter), temeljem stopa rasta iz IATA projekcija.
Graf 2. Broj meunarodnih putnika na hrvatskom tritu s prognozama od 2001. do

2015. godine
7
5,884
6 5,546
5,207
4,88
5 4,578
4,161 4,311
3,944 3,93
4 3,53
3,035
3
2,391
2,028
2 1,61 1,78
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Izvor: Prema (I) Dravni zavod za statistiku RH
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
U odnosu na prognoze prometnih uinaka na hrvatskom tritu prvi znaajan dokument

koji obrauje strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske do 2010. godine 35
polazi od projekcije uinaka svih zrakoplovnih prijevoznika u 2010. godini od 6,77
milijuna putnika, pri emu hrvatskih prijevoznika iznosi 2,25 milijuna putnika ili 33
posto. Kada se radi o navedenim prognozama, imajui na umu ostvarene prometne
uinke u 2010. godini, razvidno je da uinak u domaem redovnom prijevozu iznosi 441
tisua putnika, u meunarodnom redovnom prometu 3444 tisue putnika te u arteru
867 tisua putnika.
6.3.2. Analiza konzultantske kue Roland Berger
Konzultantska kua Roland Berger osnovana je 1967. godine. Jedina je vodea globalna
konzultantska kua s njemakom tradicijom i europskim porijeklom. Posluje u 36
zemalja s 2400 zaposlenih. Unaprijed spomenuta kua prua savjetodavne usluge
najveim meunarodnim tvrtkama i to na podruju industrije i uslunih djelatnosti.
Lepeza njihovih usluga obuhvaa itav spektar savjetovanja vodstva poduzea i to od
stratekog savjetovanja do uspjene implementacije, kao to su novi model vodstva i
poslovanja, inovativni procesi i usluge, rizini kapital i restrukturiranje te podrka
rukovodstvu.
U kui Roland Berger povezuju temeljne analize s kreativnim strategijama koje stvaraju
realnu i odrivu vrijednost za klijenta. Dakle s obzirom na dugogodinju tradiciju i
uspjenost u poslovanju konzultantska kua Roland Berger angairana je 2005. godine
za izradu studije o buduim stratekim okvirima cjelokupnog sustava zranog prometa u
Hrvatskoj
Konzultant, koristei vieslojne struno znanstvene metode istraivanja, opisuje i

analizira postojee stanje i predlae okvire budueg stratekog razvoja Croatia
Airlinesa. Uz pretpostavku iste strukture flote i nepromijenjenog poslovnog modela,
odgovarajue IATA prognoze rasta za Hrvatsku te nastavka erozije (Yielda), odnosno
35
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske do 2010.godine narodne Novine 139/99, Zagreb
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
poveanja trokova, konzultant predvia nemogunost postizanja postojee razine

profitabilnosti uglavnom zbog gubitka iz osnovne djelatnosti prijevoza.
Konzultant u zavrnom dokumentu postavlja tri alternativna scenarija budueg razvoja:
mjeovit model (mixed modle) polazi od pretpostavke istog poslovnog

modela uz odreene modifikacije i fino podeavanje pojedinih segmenata
poslovanja
dostizanje profitabilnosti (chasing profitability) promjena poslovnog modela
pretpostavlja ukidanje sezonskog / charter prometa i ukidanje svih negativnih
ruta osim (Feeder) ruta na (Star Alliance) hubove
maksimiziranje prihoda (chasing revenues) promjena poslovnog modela
pretpostavlja ukidanje sezonskog / charter prometa te mogunost daljnjeg
prometovanja na neprofitnim rutama.
Konzultant daje prednost scenariju broj 2 radi stvaranja sigurnih preduvjeta ostvarenja
neto profita iz osnovne djelatnosti, to podrazumijeva smanjenje resursa i uinaka
kompanije za oko 50 posto.
6.4. Prognoze razvoja Croatia Airlinesa 2012. 2030.
Croatia Airlines je najbolje ocijenjena zrakoplovna kompanija u svijetu po kriteriju

ispunjavanja prava putnika. Upravo ta kompanija je na globalnoj rang ljestvici po irem
kriteriju zadovoljstva putnika kvalitetom usluge, tonosti letenja te ispunjavanja
putnikih prava. Croatia Airlines zauzima visoko 8. mjesto. Unaprijed spomenuto
potvruje najnovije istraivanje Air Helpa.36 Croatia Airlines posluje 26 godina, uvrstio
se na 8. mjesto i to ispred mnogih svjetskih avioprijevoznika s duljom tradicijom i
mnogo veim flotama, a korisnici usluga zranog prijevoza kompaniji su donijeli
najviu ocjenu (9,5 od 10) za potivanje putnikih prava.
Iako je pad BDP-a u 2009. ( -6 posto) odnosno u 2010. godini (-1,2 posto) bio izrazito
neugodan za uinke gospodarstva u cjelini, to se odrazilo i na rezultate zranog
prijevoza u Hrvatskoj, analitiari Business Monitor International (BMI) predvidjeli su
36
Air Help tvrtka koja prua online pravne usluge kako bi zrani putnici dobili naknadu od
zrakoplovnih tvrtki, kada im je let otkazan, odgoen ili prebukiran.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
za 2012. godinu relativno skroman rast realnog BDP-a od 1,1 posto, koji bi postupno
rastao sve brom dinamikom, iako na novoj vioj osnovici i to:37
2012. 1,1 posto

2013. 1,4 posto
2014. 2,2 posto
2015. 2,3 posto
2016. 2,6 posto
Poznata SWOT analiza kao bitne pozitivne pretpostavke rasta istie opredijeljenost
Hrvatske pristupanju EU, kao i znaajne strukturne reforme od kojih je jedan dio ve
proveden, a jedan dio jo treba zavriti. Uz to takoer pozitivnom razmiljanju
pridonosi i situacija pristupanja Hrvatske NATO- u. Od slabosti i prijetnji istiu se
institucionalne slabosti reforme sudstva i visoki stupanj korupcije uz preveliku ovisnost
o interesnim skupinama na etnikoj osnovi ili interesima umirovljenika. Na rang listi
politikih rizika Hrvatska u srednjoronom razdoblju zauzima solidno 12.mjesto od 31
tranzicijske drave, a dugorono jo bolje 9 mjesto.38 Ekonomski rejting je dodue neto
slabiji pri emu je u dugoronoj viziji on iznad prosjeka i iznosi 54,0 u odnosu na
prosjek 31 drave od 50,1.
Kada priamo o rastu hrvatskog gospodarstva do 2021. godine, ponavlja se optimistiki

scenarij koji je naveden u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Naime rast BDP-a trebao
bi se nakon 2016. godine uveati svake godine sve bre i kontinuirano za vie od 3
posto. Prosjena godinja stopa rasta BDP-a za razdoblje od 2016. do 2021. godine
trebala bi iznositi 3,3 posto, to bi pojedinano po godinama znailo:39
2017. 3,1 posto

2018. 3,2 posto
2019. 3,3 posto
2020. 3,5 posto
2021. 3,9 posto
37
Business Monitor International: Croatia Business Forecast Q1 2012, London, 2011., str.12.
38
Ibidem, str. 7.
39
Ibidem, str. 21.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Detaljne analize gospodarske infrastrukture, radne snage, politike investiranja, vanjsko-

trgovinske politike, kao i porezne politike su u cjelini bolje od prosjeka u regiji i
relativno prihvatljive, meutim kao kljuni imbenik rizika analitiari BMI-a istiu
trenutanu lou i nesigurnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj oteanu visokim deficitom
platne bilance i vanjskotrgovinskim dugom. Pripadajue makroekonomske turbulencije
mogle bi bitno izmijeniti i usporiti navedene projekcije rasta.
Uvaavajui sve unaprijed navedeno i prognoza rasta zrane industrije u Hrvatskoj

realno bi se do godine 2021. mogle kretati u rasponu od 4,5 do 6,5 posto, dakle i Croatia
Airlines objektivno moe svoje dugorone prognoze dimenzionirati sa slinim polaznim
pretpostavkama.
Na temelju navedenih gospodarskih projekcija nuno je dinamiku profitabilnog rasta
Croatia Airlinesa definirati kljunim principima dugorone strategije odrive
fleksibilnosti rutne mree uspostavljanjem mehanizma racionalizacije, ukidanja i
supstitucije neprofitabilnih ruta u primjenu slijedeih temeljnih kriterija: (Menadment
zrakoplovne kompanije, Tatalovi, M. 2012.)
Ostvarenje vrlo visoke negativne neto profitne margine;

Ostvarenje izrazito niskog faktora popunjenosti kabine;
Ostvarenje visokog gubitka po letu;
Ostvarenje relativno visoke razine gubitaka u kontinuitetu posljednjih 3-4
godine;
Nepostojanje objektivnih pretpostavki za znaajnije smanjenje relativno visokog
gubitka.
Dinamina trina situacija ukazuje kao je nuno unijeti nove elemente poveanja
produktivnosti zrakoplova, zaposlenika i goriva. Mora se postii uinkovita prilagodba
flotnih kapaciteta, ne samo na razini godinjeg oekivanog industrijskog standarda
popunjenosti kapaciteta, nedovoljno slojevito i cjelovito rjeava problem razliitih
oscilacija prometne potranje. Dobro je poznat problem kako iznai dinamiku
mogunost optimalnog miksa plasmana razliitih veliina zrakoplova prema razliitim
pojavama vrnih optereenja (vikend, turistika sezona, itd,).40
40
Mieti, I., Baji, J., Tatalovi, M.: imbenici odabira flote, Suvremeni promet, god. 29., br.6/2009.,
Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, Zagreb, 2009., str.437-446.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Vrijednost hrvatskog zrakoplovnog trita iznosila je 2011. godine oko 500 milijuna
eura, pri emu je udio Croatia Airlinesa iznosio oko 40 posto. Do kraja 2030. godine
ona e porasti na 1000 1300 milijuna eura, pa se zbog sve unaprijed navedenog pred
vlasnika Croatia Airlinesa postavljaju dva kljuna opcijska pitanja (Tatalovi, M. 2012):
1. Treba li prepustiti trite stranim prijevoznicima? ( Uz koju cijenu?)

2. Treba li zadrati trite? ( Uz koju cijenu?)
Naravno otvaraju se i mnoga druga pitanja razvojnog karaktera u pogledu alternative i

drugih sudionika u lancu vrijednosti, a posebno s obzirom na injenicu da zrani
prijevoz predstavlja preduvjet gospodarskog razvoja u cjelini. Osobito je blisko povezan
s uincima turistike djelatnosti i svim ostalim srodnim gospodarskim granama, koje ju
potiu, opsluuju i razvijaju.
Domai linijski zrani prijevoz predstavlja djelatnost od posebnog znaaja za Republiku
Hrvatsku. Ukoliko bi dolo do prestanka obavljanja ove aktivnosti nuna je obveza
iznalaenja alternativnog rjeenja uzimajui u obzir vanost prometne povezanosti
hrvatskih regija za daljnji gospodarski razvoj. Preputanje trita stranim
prijevoznicima imalo bi izravne i znaajne posljedice na sustav zranog prometa u
cjelini te e ovakav pristup smanjiti njihove prihode s izravnim posljedicama na
realizaciju buduih razvojnih planova. Dakle, temeljem navedenih razlikovnih
imbenika s pozicije Croatia Airlinesa postavljaju se slijedea pitanja gledajui na
mogunost promjene modela (Tatalovi, M. 2012):
Ima li Croatia Airlines potrebna znanja glede voenja LCC modela?

to uiniti s know-how kojim kompanija raspolae?
Odgovara li postojea flota potencijalnoj promjeni modela?
Postoji li potreba i spremnost za izlazak iz Star Aliance? Bitno je naglasiti da
penalizacija izlaska iznosi 2 milijuna eura te gubitak ustupljenih slotova
Frankfurt.
U kojem je vremenu mogue izvriti supstituciju postojeih destinacija zranih
luka?
U kojem vremenu je s obzirom na prometno distribucijski kanal mogue
aktivirati trine potencijale za nove destinacije i bitno promijenjene tokove?
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Kakve reakcije estih korisnika usluga ukljuenih u programe lojalnost mogu

oekivati?
Kakve su posljedice za postojee resurse kojima kompanija raspolae?
Tko preuzima trita koje Croatia Airlines naputa?
Koja reakcija vlasnika na novu misiju i viziju se moe oekivati?
Kolika je cijena transformacije modela?
Dakle analizirajui postavljena pitanja i dilema razvidno je da je transformacija modela

nerealna, dugotrajna i skupa uz pretpostavku zadravanja dostignutih standarda,
sigurnosti i kvalitete.
Prema svemu navedenom moe se zakljuiti da su prisutni slijedei bitni princip
dugoronog stratekog pozicioniranja Croatia Airlinesa. (Menadment zrakoplovne
kompanije, Tatalovi, M. i sur.)
Strateko pozicioniranje Croatia Airlinesa sukladno misiji i viziji kompanije,

dominantno je opredijeljeno mrenom poslovnom modelu u okviru Star Alliance
grupacije, to znai opsluivanje zrakoplovnog trita u redovnom domaem i
meunarodnom zranom prometu.
Domai linijski zrani prijevoz od posebnog je interesa za republiku Hrvatsku, a
Croatia Airlines se obvezuje obavljati isti sukladno praksi PSO-a u Europskoj
uniji.
Meunarodni redovni zrani prijevoz okosnica je strategije profitabilnog rasta,
to nalae kontinuitet analize i optimizacije rutnog portfelja kao kljunog
imbenika ekonomike prometovanja i poveanja konkurentske sposobnosti
zrakoplovnih kompanija.
arter prijevoz je redizajniran u smjeru ouvanja zdrave jezgre pretvaranjem
dijela rotacija u sezonske redovne letove to je proirilo prodajne opcije, a
mogui daljnji rast treba promatrati u kontekstu poslovne strategije vezano za
tercijarne rute.
Strategija upravljanja robnim prijevozom ide u smjeru nastavljanja autsourcing
pristupa uz moguu alternativu da se postojei opseg fizikih i financijskih
uinaka racionalizira i u okviru kompanije sukladno izmijenjenim trinim
okolnostima.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Strategijom prodora na trite jugoistone Europe Croatia Airlines usklauje

svoj razvojni ritam s gospodarskom strategijom Republike Hrvatske.
Unapreenje strukture flote Croatia Airlinesa stara pretpostavke za optimiziranje
primjene modela upravljanja prihodima, pricing modelima i modelima zatite
bookinga, kao i postupno dostizanje europskih standarda produktivnosti
zrakoplova i goriva,kvalitete i tonosti prijevoza.
Informacijski sustavi sukladno modernim svjetskim standardima moraju
zadovoljiti uvjete poveanja produktivnosti i uinkovitosti poslovnih procesa u
skladu s industrijskim zahtjevima.
Odrivi razvoj od posebnog je znaaja za Croatia Airlines, koja kao lanica
strunih grupa AEA aktivno sudjeluje na unapreenju tehnologije, procedura i
postupaka koji smanjuju negativne utjecaje na okolinu.
Ciljana struktura flote omoguava presudan kriterij primjene kombinabilnosti
plasmana kapaciteta kao kljune pretpostavke dinamikog mrenog planiranja
optimalnim miksom razliitih veliina zrakoplova prema razliitim pojavama
vrnih optereenja.
Strateke odrednice glede flotnih kapaciteta idu u smjeru optimizacije odnosa
vlasnitva i operativnog leasinga, smanjenja ili postupne eliminacije zrakoplova
Airbus 320 u strukturi flote, vee operativne i komercijalne efikasnosti na
primarnim Star Alliance rutama te na rastuem tritu jugoistone Europe.
Ukoliko rezultati poslovanja i restrukturiranje dobiju pozitivnu ocjenu i podrku

vlasnika i Agencija za zatitu trinog natjecanja dugorono bi se kretali u
proporcijama iz tabele 6.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Tabela 6. Prognoze prometnih uinaka Croatia Airlinesa
Minimalna varijanta 2011. 2015. 2020. 2025. 2030.

PLF/CLF 67% 67% 68% 69% 69%
Putnici 1.879 2.156 2.577 3.061 3.473
Market Share 35% 29% 28% 28% 27%
Srednja varijanta 2011. 2015. 2020. 2025. 2030.
PLF/CLF 67% 67% 70% 70% 69%
Putnici 1.879 2.367 2.886 3.378 3.924
Market Share 35% 32% 31% 31% 30%
Maksimalna varijanta 2011. 2015. 2020. 2025. 2030.
PLF/CLF 67% 68% 69% 68% 69%
Putnici 1.879 2.592 3.269 3.790 4.394
Market Share 35% 35% 36% 34% 34%
Izvor: Tatalovi, M. i sur. Prilog razvoju zranog prometa u Hrvatskoj do 2030. godine
6.4.1. Croatia Airlines danas
Hrvatska nacionalna tvrtka, koja trajno pridonosi razvoju hrvatskog turizma i

gospodarstva te koja u svom radu njeguje naela poslovne izvrsnosti i etinosti
poslovanja. Paljivo i odgovorno njeguje svoj ugled, nastojei razviti svijest o tome da
je ugled jedna od najosjetljivijih korporacijskih vrijednosti, jer se gradi godinama, ali
gubi u trenutku. Takoer napominje da u kreiranju kompanijskog ugleda trebaju
sudjelovati svi zaposlenici, jer ponaanje svakog od njih pojedinano utjee na ukupnu
kompanijsku reputaciju.
Na prvom mjestu im je sigurnost. Tvrde da sa sigurnou nema kompromisa. Kako bi
postigli visoku razinu sigurnosti puno ulau u izobrazbu letakog, kabinskog,
zemaljskog i tehnikog osoblja te vode rauna o strunosti ostalog kadra. Jame visoku
razinu odravanja zrakoplova, u skladu s najviim svjetskim zrakoplovnim standardima,
potuju sve potrebne propise i standarde te neprestano ulau tehnika sredstva da
kriteriji sigurnosti budu prvi u svakom segmentu poslovanja.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Croatia Airlines posluje ve treu godinu za redom s dobiti. Uspjenost u poslovanju

rezultat je sustavnog provoenja programa restrukturiranja koji je priveden kraju 2015.
godine. Neto dobit za 2015. godinu iznosila je 13,8 milijuna kuna, a operativna dobit
popela se na 16,7 milijuna kuna, ime je operativna dobit poveana za 22 posto u
odnosu na rezultate iz 2014. godine. Takoer je vrlo vano napomenuti da je operativna
dobit vea za 35 posto od one koja je bila predviena planom. Ukupan broj prevezenih
putnika porastao je za 1 posto u odnosu na 2014. godinu dok je u meunarodnom
putnikom prometu porastao za 2 posto.
Tabela: 7. Financijski pokazatelji poslovanja Croatia Airlines
Izvor: Croatia Airlines, godinje izvjee Uprave o stanju drutva za 2015. Godinu
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
6.4.1.1. Ljudski potencijali i ulaganja
Croatia Airlines trenutno ima 911 djelatnika, to iznosi 2,4 posto vie u odnosu na broj
zaposlenih u istom razdoblju prole godine. Broj operativnog osoblja vei je za 3,6
posto, dok je broj neoperativnog osoblja na istoj razini u odnosu na prolu godinu.
Upravo je priprema za prelazak poslovnih procesa na novi terminal Meunarodne
zrane luke Zagreb u 2017. godini rezultirala poveanjem broja djelatnika koji sudjeluju
u zemaljskim operacijama a time i poveanju broja operativnog osoblja, te veeg
zapoljavanja kabinskog osoblja zbog potrebnih zamjena za bolovanje i porodiljni.
Ulaganja u kolovanje u prvom kvartalu iznosila su 2,2 miliona kuna. Najvei dio
ulaganja u kolovanja odnosi se na kolovanja operativnog osoblja koja su najnunija.
Slika 4. Broj zaposlenih u Croatia Airlinesu na kraju 2015. godine
Izvor:Croatia Airlines, godinje izvjee Uprave o stanju drutva za 2015. godinu
Glavni cilj procesa restrukturiranja u 2015. godini bila je daljnja racionalizacija

poslovanja, pri emu je kljuno bilo osigurati iznos vlastitog doprinosa u programu
restrukturiranja, to je u konanici i ostvareno.
Croatia Airlines planira takoer daljnji poslovni rast, a sve zbog uvoenja dodatnog
zrakoplova u promet (wet lease). Planiraju otvoriti ak etiri nove linije krajem svibnja i
poetkom lipnja 2016. godine (Milano, Prag, Lisabon i Sankt Peterburg).
Tijekom ovogodinje sezone Croatia Airlines izravno e povezati Hrvatsku s 35
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
odredita u 20 europskih drava, a sve to u suradnji s partnerima i s cijelim svijetom,

doprinosei tako i realizaciji turistikog potencijala nae zemlje. Sve unaprijed
navedeno hrvatskom e nacionalnom avioprijevozniku omoguiti daljnji razvitak te jo
uspjenije pozicioniranje na europskom i svjetskom tritu.
VIZIJA Croatia Airlinesa je elja da upravo oni budu prvi odabir svakom putniku s
polazitem ili odreditem u Hrvatskoj.
MISIJA Croatia Airlinesa je ostvariti dobit pruanjem usluga iz podruja zranog

prometa. Prioriteti su usmjereni na korisnike njihovih usluga s ciljem da vlastitim i
zajednikim letovima njihovih partnera osiguraju optimalnu zranu povezanost RH i
svijeta, te da na temelju svega unaprijed navedenog doprinose razvoju turizma u RH.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
7. ZAKLJUAK:
Zrakoplovna industrija ima izravan uinak na razvoj gospodarstva. Liberalizacija

zranog prometa i novi poslovni modeli uzrokovali su bolju ponudu i nie cijene
prijevoza te dostupniju uslugu prijevoza u zranom prometu irem sloju ljudi.
Mnogo je imbenika koji utjeu na opseg prometa, a jedan od generatora potranje

svakako je turizam, koji je opet ovisan o politikom stanju, raspoloivim smjetajnim
kapacitetima, ekonomskoj moi stanovnitva i njihovim navikama.
Rast u zranom prometu izravno je vezan za rast BDP-a u nekoj ekonomiji, odnosno
dravi. Analize pokazuju da rast BDP-a neke ekonomije izravno utjee na dvostruki rast
zranog prometa.
Vaan imbenik razvoja zranog prometa je kvalitetna prometna strategija pojedine

zemlje, recimo u vrijeme ekonomske krize 2008. godine jedini rast u zranom prometu
u EU biljeili su zrana luka Istanbul (+16) i Turkish Airlines koji su zajednikom
kvalitetnom strategijom prebrodili krizu i zauzeli poziciju vanog zranog vorita
Europe i jedne od najboljih svjetskih zrakoplovnih kompanija.
Zrani promet Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina biljei konstantan

porast i to po stopi od 5 i 7 % godinje. Rast se biljei ne samo u segmentu
organiziranog prometa i prijevoza, nego i u segmentu izgradnje infrastrukture u
objektima zranih luka, bilo da je rije o poveanju kapaciteta ili o izgradnji novih
objekata.
Budunost zranog prometa u Republici Hrvatskoj izravno e ovisiti prvenstveno o

prometnoj politici i odnosu regulatora prema zranim lukama i zranim prijevoznicima.
Vrlo je vaan odabir strategije te neovisno o tome koju e strategiju zrakoplovne

kompanije u konanici razvijati, iste moraju biti u potpunosti upoznate s tritem kakvo
e ono biti kroz 5-10 godina.
Zrani promet u svijetu, iako tehniko-tehnoloki i operativno sve sloenijih, svoj

kontinuirani rast sve vie zahvaljuje trino poticajnim aktivnostima. Pojave globalnih
ekonomskih, strukturalnih, ratnih, sigurnosnih i ostalih kriznih situacija samo
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
djelomino i povremeno usporavaju taj rast, ali ne mogu trajno zaustaviti interes
korisnika usluga zranog transporta.
Menadment zrakoplovne kompanije mora sustavno i efikasno odgovoriti svim

izazovima trine utakmice unutar zranog prometa i u konkurentskom odmjeravanju
snaga ostalim transportnim granama.
Kvalitetan upravljai pristup poveava efikasnost zrakoplovne kompanije i njenu

poziciju na zrakoplovnom tritu.
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
8. LITERATURA
KNJIGE I LANCI
1. Tatalovi, M.; Mieti, I.; Baji, J. (2012). Menadment zrakoplovne kompanije.

Zagreb, Mate d.o.o.
2. Steiner, S. (2004). Smjernice za prometnu strategiju s osvrtom na zrani promet.
Split, Hrvatska udruga zranih luka.
3. Tatalovi, M; Baji, J.; imunovi, S. (2012). Prilog strategiji razvoja zranog
prometa u Hrvatskoj do 2030. godine. Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti.
4. Pavlin, S.: Roguljic, S.; Sikora, I. (2003). Analiza stanja i perspektive razvitka
hrvatskih aerodroma. Trogir, Hrvatsko drutvo za ceste Via- Vita.
5. Drljaa, M.; timac, I.; Vince, D. (2014). Sustav praenja i ocjenjivanja
kvalitete pruenih usluga u funkciji odrivog razvoja Zrane luke Zagreb.
Zagreb, Hrvatsko drutvo menadera kvalitete.
6. Uravi, L.; Kriman, D. (1996). Perspektive obnove i razvoj gospodarstva
upanije istarske s teitem na putniki promet zrane luke Pula. Pula, Fakultet
ekonomije
7. Vojvodi, K. (2010). Utjecaj prometovanja niskobudetnih zrakoplovnih
kompanija na meunarodno poslovanje hrvatskih zranih luka. Rijeka,
Ekonomski fakultet
8. Gali, D. (2012). Uloga i znaenje zranih luka u gospodarskom razvitku
Hrvatske. Zagreb, Ekonomski fakultet
9. Drljaa, M. i Bernachi, .(2008). Utjecaj na dosadanji razvoj Cargo prometa
Zrane luke Zagreb. Zagreb, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet
10. Steiner, S. (1998). Elementi sigurnosti zranog prometa. Zagreb,
11. Steiner, S. (2005). Ekonomski aspekti razvoja zranog prometa. Ljubljana,
Fakultet za pomorstvo i promet
12. Prebeac, D. (1998). Poslovna strategija zrakoplovnih kompanija. Zagreb,
Golden marketing
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
13. Krajek, K.; Franjkovi, D. (2010). Suvremeni trendovi u zrakoplovstvu.

Zagreb, Suvremeni promet
14. Hamel, G. (2009). Budunost menadmenta. Zagreb,Mate d.o.o.
15. Tipuri, D. i Markulin, G. (2002). Strateki savezi. Zagreb, Sinergija
nakladnitvo
INTERNET IZVORI:
1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Zbornik radova Znanstvenog skupa

razvoja, Link: https://bib.irb.hr/.../577685.Analiza_prometa_tereta_u_zranom_pr
(08.06.2016.)
2. Strategijski okviri razvoja zranog prometa Hrvatske u kontekstu europskih
integracija.Link:http://bib.irb.hr/datoteka/289200.bozicevic_DiplRad.pdf
(08.06.2016.)
3. Prebeac, D.; Barii, P. Dravne potpore kao instrument poticanja zranog

prometa: studija sluaja Europske unije i Republike Hrvatske Link:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=137048
(08.06.2016.)
POPIS TABELA
Tabela 1. Dolasci turista u Hrvatsku u razdoblju 2004. 2009. godine..................11
Tabela 2. Prikaz slijetanja i polijetanja te promet putnika na komercijalnim

operacijama..............................................................................................18
Tabela 3. Promet u zranim lukama 2015. 2016.g...............................................19
Tabela 4. Pregled temeljnih poslovnih karakteristika tradicionalnih zrakoplovnih

kompanija.................................................................................................22
Tabela 5. Temeljne karakteristike modela arter prijevoznika................................26
____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Tabela 6. Prognoze prometnih uinaka Croatia Airlinesa.......................................53
Tabela 7. Financijski pokazatelji poslovanja Croatia Airlinesa..............................54
POPIS SLIKA
Slika 1. Kartografski prikaz zranih luka i aerodroma na podruju Republike

Hrvatske...................................................................................................15
Slika 2. Putnici u zranim lukama prema vrstama prijevoza od veljae 2013. do

veljae 2016.g..........................................................................................19
Slika 3. Primjer Hub and Spok transportnog modela............................................21
Slika 4. Broj zaposlenih u Croatia Airlinesu na kraju 2015. godine ....................55
POPIS GRAFOVA
Graf 1. Neto profitna margina hrvatskih zranih luka i Croatia Airlinesa 2001-
2010..........................................................................................................37
Graf 2. Analiza postojeih razvojnih dokumenata zranog prometa Hrvatske....45
____________________________________________________________________________

Kocijan Lidija Mev 2016 Speci Struc

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Kocijan Lidija Mev 2016 Speci Struc

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

STRATEGIJA RAZVOJA ZRANIH LUKA REPUBLIKE

AKOVEC, lipanj 2016.

STRATEGIJA RAZVOJA ZRANIH LUKA REPUBLIKE

AIRPORT DEVELOPMENT STRATEGY OF THE REPUBLIC OF

Mr.sc. Vesna Sabol, pred.

AKOVEC, lipanj 2016.

Zahvaljujem se svojoj mentorici profesorici Vesni Sabol koja je svojim strunim

I na kraju elim se zahvaliti svim kolegama koji su mi uljepali vrijeme provedeno

Dugorono i globalno gledano, zrani promet jedna je od gospodarskih grana koja

Kljune rijei: Zrani promet, Strategija razvoja, zrane luke, zrakoplovna

1.1. Predmet i cilj rada 6

1.2. Sadraj i struktura rada 7

1.3. Metode istraivanja i izvori podataka 8

2. ANALIZA I OCJENA RAZVOJA ZRANOG PROMETA 9

2.1. Hrvatsko zrakoplovno trite 10

2.1.1. Zrani prijevoznici u Hrvatskoj 11

2.1.2. Zrane luke u Hrvatskoj 14

2.1.3. Kontrola letenja u Hrvatskoj 15

2.2. Drutvene koristi od zrakoplovnog prometa 16

3. TEMELJNE KARAKTERISTIKE POSLOVANJA ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE 20

3.1. Trine karakteristike poslovanja zrakoplovnih kompanija 20

3.1.1. Tradicionalni redovni zrakoplovni prijevoznici 21

3.1.1.1. Domai redovni prijevoz 23

3.1.1.2. Meunarodni redovni prijevoz 23

2.1.2. Niskotarifni zrakoplovni prijevoznici 24

3.1.2.1. Low-cost strategija 24

3.1.2.2. Lanac vrijednosti 25

3.1.3. Regionalni zrakoplovni prijevoznici 25

3.1.4. arter zrakoplovni prijevoznici 26

3.1.5. Robni zrakoplovni prijevoznici 27

4. PLANIRANJE I STRATEGIJA ZRAKOPLOVNE KOMPANIJE 29

4.1. Planiranje i provedba reda letenja 29

4.2. Strateki kriteriji odabira zrakoplovne flote 31

4.4. Strateko planiranje u zranom prijevozu 33

5. RAZVOJ ZRANIH LUKA REPUBLIKE HRVATSKE 36

5.1. imbenici koji utjeu na razvoj zranog prometa 37

5.2.1. Dosadanji razvoj zranih luka Republike Hrvatske 39

5.2.2. Novo poslovno okruenje zranih prijevoznika 40

6. PROGNOZE RAZVOJA ZRANOG PROMETA 42

6.1. Prognoze razvoja putnikog zranog prometa u svijetu 42

6.2. Prognoze razvoja zranog prometa u Europi 44

6.3. Prognoze razvoja zranog prometa u Hrvatskoj 44

6.3.1. Analiza postojeih razvojnih dokumenata zranog prometa Hrvatske 45

6.3.2. Analiza konzultantske kue Roland Berger 46

6.4. Prognoze razvoja Croatia Airlinesa 2012. 2030. 47

6.4.1. Croatia Airlines danas 53

6.4.1.1. Ljudski potencijali i ulaganja 55

Trite zranog prometa karakteriziraju procesi deregulacije i liberalizacije s velikim

Upravo zbog svega unaprijed navedenog oitava se vanost zrakoplovne industrije.

1.1. Predmet i cilj rada

Na temelju gore navedenih razmatranja mogue je utvrditi predmet istraivanja, a to su

1.2. Sadraj i struktura rada

Rad je podijeljen na est (6) dijelova.

U prvom dijelu javlja se uvod, predmet rada, odreene istraivake hipoteze te su

Poglavlje broj tri nam govori o temeljnim karakteristika poslovanja zrakoplovnih

etvrto poglavlje planiranje i strategije zrakoplovnih kompanija obuhvaa brojne

doznajemo gdje se nalazi Croatia Airlines danas, kojim ljudskim potencijalima

1.3. Metode istraivanja i izvori podataka

Metode koritene pri izradi ovog rada su kvalitativne i kvantitativne. Kvalitativne se

2. ANALIZA I OCJENA RAZVOJA ZRANOG PROMETA

Dugoroni trendovi kretanja meunarodne turistike potranje ukazuju na kontinuirani

Upravo zbog unaprijed navedenog bitno je da na znaaju dobiju potrebne menaderske