Child Rights Toolkit BOS FINAL

EU-UNICEF
Praktikum o pravima
djeteta:
Kako ukljuiti prava djeteta u
razvojnu saradnju
United Nations Childrens Fund (UNICEF)
Programme Division, 2014
Bilo koji dio Praktikuma o pravima djeteta: Kako ukljuiti prava djeteta u
razvojnu saradnju moe se reproducirati uz odgovarajue citiranje izvora.
ISBN: 978-92-806-4710-5
The United Nations Childrens Fund (UNICEF)

Programme Division
Three United Nations Plaza, New York, NY 10017, U.S.A.
Tel: (1 212) 326 7000
www.unicef.org
Naslovna fotografija: UNICEF/NYHQ2007-2780/Mohan

Fotografija na poleini: UNICEF/NYHQ2006-1500/Pirozzi
Fotografija na uvezu: UNICEF/NYHQ2009-0602/Noorani
SADRAJ
Predgovor Andrisa Piebalgsa, komesara EU za razvoj xi
Predgovor Anthonya Lakea, izvrnog direktora UNICEF-a xiii
Uvod
Svrha i opseg 1
Ciljani korisnici 2
Kako koristiti Praktikum 2
Sadraj Praktikuma 3
Endnote 5
Modul 1: Pregled prava djeteta u razvojnoj saradnji
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
1.1 Svrha i ciljevi 5
5
2. Kljuni koncepti i razmatranja
2.1 Djetinjstvo zatieni prostor 5
2.2 Ranjivost i vrste diskriminacije 7
2.3 Kljuni pristupi programiranju za djecu 8
2.4 Primjena pristupa zasnovanog na ljudskim pravima 9
2.5 Pregled kljunih aktera 11
3. Meunarodni pravni okvir 12

3.1 Konvencija o pravima djeteta (CRC) 12
3.2 Ostali relevantni sporazumi i standardi 18
3.3 Obaveze Evropske unije u oblasti djeijih prava 18
4. Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 21

4.1 Svrha i ciljevi analize 23
4.2 Korak 1: Pregled kljunih resursa 25
4.3 Korak 2: Analiza obrazaca socijalne iskljuenosti i utvrivanje
uzronih faktora 27
INSTRUMENTI 31
Instrument 1.1 Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 31
Instrument 1.2 Globalni pokazatelji usmjereni na djecu 36
Instrument 1.3 Dodatni izvori podataka i baze podataka usmjerene 37
na djecu
Prilozi 39
Prilog 1.1 Priroda djetinjstva 39
Prilog 1.2 Ostali relevantni sporazumi i standardi o ljudskim pravima 41
Prilog 1.3 Pregovori o Konvenciji i s tim povezane kontraverze 43
Prilog 1.4 Zakljuna zapaanja 44
iv
Praktikum o pravima djeteta: Kako ukljuiti prava djeteta u razvojnu saradnju
Prilog 1.5 Jedinstveni edukacijski paket UN-a o programiranju 46
zasnovanom na ljudskim pravima (HRBA)
Prilog 1.6 Literatura/izvori 47
Endnote 50
Modul 2: Prava djeteta u programiranju i sektorskim politikama
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
1.1 Svrha i ciljevi
2. Kljuna razmatranja 5
2.1 Plan djelotvorne pomoi i razvojna politika EU: perspektiva prava
djeteta 5
2.2 Dijalog o politikama: ispunjavanje obaveza u pogledu prava djeteta kroz
upravljanje programskim i projektnim ciklusom 6
2.3 Izazovi uvoenja fokusa na pravima djeteta 7
3. Uvoenje prava djeteta u programiranje 9

3.1 Procjena lokalnog konteksta u zemlji i po sektorima 9
3.2 Utvrivanje stratekih odgovora 13
4. Usklaivanje operativnog ciklusa sa pravima djeteta 17

4.1 Ukljuivanje u fazi identifikacije 17
4.2 Ukljuivanje u fazi formulacije 18
4.3 Ukljuivanje u fazi provoenja i monitoringa 19
4.4 Ukljuivanje u fazi evaluacije 20
5. Prava djeteta u sektorskim programima 24
INSTRUMENTI 29
Instrument 2.1 Kontrolna lista za skrining prava djeteta 29
Instrument 2.2 Projektni zadaci za rjeavanje pitanja prava djeteta u studijama
izvodljivosti koje se provode u fazi formulacije 30
Instrument 2.3 Kontrolne liste za sektor: Obrazovanje, struno osposobljavanje i kultura 31
Instrument 2.4 Kontrolne liste za sektor: Voda, sanitacija, higijena 37
Instrument 2.5 Kontrolne liste za sektor: Socijalna zatita 41
Instrument 2.6 Kontrolne liste za sektor: Ruralni razvoj 46
Instrument 2.7 Kontrolne liste za sektor: Urbani razvoj 50
Instrument 2.8 Kontrolne liste za sektor: Promet (infrastruktura i usluge) 54
Instrument 2.9 Kontrolne liste za sektor: Energija 58
Instrument 2.10 Kontrolne liste za sektor: Finansije 61
Instrument 2.11 Kontrolne liste za sektor: Krivino-pravni sistem 65
Instrument 2.12 Kontrolne liste za sektor: Prehrana 70
Prilozi 72
v
Endnote 74
Modul 3: Djeije uee
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
2. Kljuna pitanja i razmatranja 6

2.1 Uee kao pravo 6
2.2 Uee kao put ka drugim pravima 6
2.3 Uee kao doprinos razvoju djeteta, programskim i socijalnim
ishodima 7
2.4 Obaveze Evropske unije u oblasti djeijeg uea 8
2.5 Izazovi u realizaciji prava na uee 7
3. Uvoenje djeijeg uea u programiranje u zemlji 9

3.1 Kontekstualna analiza prava na uee 10
3.2 Uee djece u provedbi programa 12
3.3 Procjena djeijeg uea 12
4. Preporuene intervencije za realizaciju prava na uee 14

4.1 Podizanje svijesti u cilju promjene stavova 14
4.2 Unapreenje sposobnosti, vjetina, i ponaanja za svrsishodno uee 15
4.3 Uvoenje standarda djeijeg uea 16
4.4 Osiguranje izdvajanja obaveznih resursa: vrijeme, novac i ljudi 16
4.5 Uspostavljanje struktura, procedura i mehanizama za konsultacije 19
4.6 Pokretanje djece i mladih na uee 19
4.7 Uvoenje djeijeg uea u okruenja u kojima djeca borave 19
INSTRUMENTI 25
Instrument 3.1 Matrice za procjenu okruenja za djeije uee 25
Instrument 3.2 Matrica za procjenu obima djeijeg uea 35
Instrument 3.3 Matrica za procjenu kvaliteta djeijeg uea 37
Instrument 3.4 Pokazatelji ishoda 43
Prilozi 47
Prilog 3.1 Mogunosti za djeije uee na lokalnom i dravnom nivou 47
Prilog 3.2 Pristupi uvoenju djeijeg uea u programiranje 50
Endnote 53
Modul 4: Prava djeteta u upravljanju
Lista skraenica 2
vi
1. Uvod 3
2.1 Definicija i glavni principi 5
2.2 Posveenost EU upravljanju i pravima djeteta 7
3. Uvoenje pitanja djece u programiranje reformi upravljanja 8

3.1 Procjena upravljanja s aspekta prava djeteta 9
3.2 Zainteresirane strane u upravljanju po mjeri djeteta 12
4. Od analize do djelovanja: Prijedlog ulaznih taaka 13

4.1 Uspostavljanje struktura i institucija koje daju prioritet perspektivi
djece 13
4.2 Jaanje kapaciteta struktura i institucija vlasti 15
4.3 Institucionalizacija mehanizama odgovornosti 17
4.4 Podrka reformama zakonodavstva 18
4.5 Podrka parlamentima 18
4.6 Osiguravanje usluga prilagoenih djeci 19
4.7 Aktivnosti u borbi protiv korupcije 20
5. Studije sluaja 21
5.1 Pravda za djecu 21
5.2 Podrka sistemima registracije roenja 27
INSTRUMENTI 31
Instrument 4.1 Instrument za procjenu upravljanja s aspekta prava djeteta31
Instrument 4.2 Kontrolna lista razmatranja za sadraj modela zakona 38
Instrument 4.3 Pitanja za parlament 40
Prilozi 42
Prilog 4.1 Preporueni naini podrke reformi zakonodavstva 42
Prilog 4.2 Primjeri specijaliziranih obuka 45
Prilog 4.3 UNICEF inovacija: RapidSMS 46
Prilog 4.4 Pristupi pravde za djecu 48
Endnote 52
Modul 5: Procjena uticaja na djecu
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
1.1 Rad u najboljem interesu djeteta 3

2.1 ta je procjena uticaja ex-ante? 5
vii
2.2 Svrha i dodatna vrijednost 5
2.3 Izazovi 6
3. Izrada procjena uticaja na djecu kao dio upravljanja projektnim i

programskim ciklusom 7
3.1 Analiza konteksta u sklopu procjene uticaja na djecu 7
3.2 Programiranje i provoenje 9
3.3 Ukljuivanje u evaluaciju 9
4. Provoenje procjene uticaja na djecu: vodi po koracima 9

Korak 1: Definirati problem i ciljeve 11
Korak 2: Osigurati uee zainteresiranih strana i djece 13
Korak 3: Opisati alternativne opcije politika 16
Korak 4: Procijeniti uticaj utvrenih opcija politika 17
Korak 5: Uporediti opcije i prijedlog scenarija 21
Korak 6: Saoptiti rezultate i preporuke 23
Korak 7: Osigurati praenje i povezivanje sa monitoringom i evaluacijom 23
INSTRUMENTI 27
Instrument 5.1 Oblasti reforme politika i njihov mogui uticaj na djecu 27
Instrument 5.2 Nacrt opisa zadataka za eksperta ili tim za procjenu uticaja na djecu 29
Instrument 5.3 Odluivanje o tome kada je potrebno konsultovati djecu u procjeni uticaja
na djecu
Instrument 5.4 Procjena opcija: Kada je mogu uticaj na prava djeteta 32
Instrument 5.5 Procjena opcija: Prepoznavanje ranjivosti povezanih sa starosnom dobi 34
Instrument 5.6 Procjena opcija: utvrivanje rodnih i drugih socijalnih odrednica ranjivosti
Instrument 5.7 Korisni primjeri praksi u procjenama ex-ante 37
Instrument 5.8 Razlikovanje kratkoronih, srednjoronih i dugoronih uticaja opadanja
prihoda domainstva na djecu
Instrument 5.9 Matrica uticaja 44
Prilozi 45
Prilog 5.2 Regionalna tijela za prouavanje i dokumentiranje pitanja djece kao
izvori podataka 46
Endnote 47
Modul 6: Budetiranje odgovorno prema djeci
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
2. Kljuna razmatranja u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci 4

2.1 Zato ulagati u djecu? 4
2.2 Definiranje budetiranja odgovornog prema djeci 6
2.3 Pregled budetskih procesa 7
2.4 Izazovi u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci 9
2.5 Obaveze EU i globalni standardi za budetiranje odgovorno prema djeci 10
3. Programski obuhvat budetiranja odgovornog prema djeci 10

vi
ii
3.1 Razmatranja koja se odnose na budetiranje odgovorno prema djeci u
kontekstualnoj analizi situacije u zemlji 11
3.2 Utvrivanje kljunih aktera 11
3.3 Budetiranje odgovorno prema djeci sastavni dio dijaloga o politici i
budetu 13
4. Preporuene intervencije za podrku budetiranju odgovornom prema djeci 15

4.1 Analiza budeta kojom se osigurava da djeca, ene i siromane porodice nisu
marginalizirane u izdvajanjima za javni sektor 15
4.2 Izgradnja kapaciteta i sveobuhvatni procesi odluivanja za uticaj na izdvajanja
za javni sektor 17
4.3 Poboljana efikasnost kroz pomo ostvarivanju najboljih moguih
rezultata za djecu u okviru izdvojenih resursa 21
4.4 Osiguranje odrivosti kroz podrku izdvajanju odgovarajuih resursa
za odrivost politika odgovornih prema djeci 21
4.5 Pozivanje na odgovornost za realizaciju obaveza koje proizilaze iz prava
djeteta kroz evaluaciju 23
INSTRUMENTI 29
Instrument 6.1 Kljune oblasti za ispitivaje ukljuenosti pitanja od interesa za djecu u budet 29
Instrument 6.2 Koritenje postojeih instrumenata za analizu budeta 30
Instrument 6.3 Analiza aktera i institucija: Primjeri pitanja 38
Instrument 6.4 Utvrivanje kljunih aktera 39
Instrument 6.5 Utvrivanje mogunosti za rad s akterima u svakoj fazi ciklusa operacija 40
Instrument 6.6 Spisak kljunih oblasti i pitanja za ocjenu kvaliteta i kredibiliteta politika i njihovog
preoblikovanja u budet 42
Prilozi 48
Prilog 6.1 Razumijevanje ocjene upravljanja javnim finansijama 48
Endnote 51
Modul 7: Prava djeteta u krizinim i rizinim situacijama
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
2.1 ta je otpornost? 4
2.2 Ukljuivanje otpornosti u razliite kontekste 7
2.3 Koordinacija aktivnosti za promoviranje otpornosti 7
2.4 Meunarodni pravni okvir i temeljni principi humanitarnog djelovanja
9
2.5 Posveenost EU djeci u kriznim i rizinim situacijama 9
2.6 Izazovi 11
ix
3. Uvoenje otpornosti u programiranje u zemlji 12
3.1 Prevencija i planiranje spremnosti 12
4. Ulazne take za aktivnosti: davanje prioriteta djeci u sklopu aktivnosti za izgradnju

otpornosti
4.1 Podrka nacionalnim kapacitetima za smanjenje rizika od katastrofa
17
4.2 Podrka ueu djece u lokalnom planiranju, procjenama rizika i monitoringu
19
4.3 Osiguravanje integriranih programskih pristupa i strategija 22
4.4 Ukljuivanje u zajednike procjene potreba 23
INSTRUMENTI 27
Instrument 7.1 Utvrivanje kapaciteta i potreba za odgovor na kriznu situaciju
27
Instrument 7.2 Operativne smjernice: ukljuivanje pitanja prava djeteta u
programiranje za smanjenje rizika od katastrofa 29
Instrument 7.3 Kontrolna lista za procjenu ukljuenosti otpornosti i pitanja
prava djeteta u prijedloge za finansiranje 30
Instrument 7.4 Operativne smjernice: faktori koje treba razmotriti u analizi
konteksta
32
Instrument 7.5 Kljune meuagencijske procjene i okviri 34
Prilozi 36
Prilog 7.1 Glavni meunarodni instrumenti za zatitu prava djeteta u
vanrednim situacijama 36
Prilog 7.2 Humanitarni principi 40
Endnote 44
Modul 8: Rad sa civilnim drutvom na pravima djece
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
2. Kljuni koncepti i razmatranja 5

2.1 ta je civilno drutvo? 5
2.2 Zato raditi sa civilnim drutvom na unapreenju prava djece? 7
2.3 Izazovi angamana sa OCD na pravima djece 11
3. Uvoenje saradnje sa OCD u programiranje u zemlji 12

3.1 Kontekstualna analiza za rad sa OCD 12
3.2 Utvrivanje potencijalnih partnerstava 13
4. Preporuene intervencije: Strukturni proces za angaman sa OCD 16

4.1 Stvaranje poticajnog okruenja za vlade i donatore da sarauju sa OCD 16
x
4.2 Promoviranje svrsishodnog i strukturiranog uea OCD na postizanju
ciljeva u oblasti prava djece 17
4.3 Izgradnja kapaciteta OCD i proirenje ogranienih kapaciteta OCD 19
4.4 Ocjena kvaliteta saradnje sa OCD 19
4.5 Primjeri razliitih vrsta operativnog angamana sa OCD na pravima djece
21
INSTRUMENTI 25
Instrument 8.1 Brza procjena poticajnog okruenja u smislu njegove povezanosti sa
promocijom i zatitom prava djeteta 25
Instrument 8.2 Mapiranje OCD usmjerenih na prava djeteta 29
Instrument 8.3 Procjena kapaciteta OCD za promoviranje prava djeteta 32
Instrument 8.4 Procjena integriteta i temeljnih vrijednosti OCD s aspekta prava djeteta 35
Prilozi 37
Prilog 8.1 Glavne mree OCD za prava djeteta 37
Prilog 8.2 Primjeri baza podataka OCD o praenju prava djeteta 39
Endnote 42
xi
Predgovor Andrisa Piebalgsa, komesara Evropske unije za razvoj

Tokom mojih Tu su i odreene oblasti koje se ne bave
slubenih posjeta u iskljuivo djecom i u kojima ne biste
svojstvu komesara oekivali da bi prava djeteta bila naruena.
za razvoj EU, uvijek Novi Praktikum o pravima djeteta je utoliko
me najvie pogaao vaniji. Praktikum obrauje pitanja van
nepovoljan poloaj okvira sektora i oblasti koje se tradicionalno
djece. bave pravima djeteta (poput obrazovanja),
kako bi se ukazalo na naine na koje razvojna
alosna je injenica da oni koje saradnja EU u svim oblastima rada moe
siromatvo i njegove posljedice najvie djelotvorno doprinijeti ostvarivanju djeijih
pogaaju su ujedno i najmanje sposobni da prava. Tako se u Praktikumu npr. obrauju
se s njima izbore. U kriznim situacijama, naini zatite prava djeteta u pogledu
djeca su ta koja gotovo uvijek najvie infrastrukture, sistema upravljanja ili
stradaju. budetske podrke.
Kroz praktine smjernice o stavljanju teita
Brojnoj djeci u svijetu uskraena su prava na djecu u naim aktivnostima, novim
koja mi u EU uzimamo zdravo za gotovo. Praktikumom nastoji se osigurati da prava
Mnogima je i dalje onemogueno djece i inicijative za unapreenje dobrostanja
kolovanje, bivaju regrutovana u vojne sve djece budu efektivno ukljuene i
jedinice i prisiljena na rano stupanje u brak. primijenjene u svim razvojnim programima
Mnogi od njih su primorani da rade da bi EU. Pravima djeteta oduvijek se davao
izdravali svoje porodice. Ukratko reeno, poseban znaaj u vanjskoj politici EU.
uskraena su im osnovna ljudska prava i Agendom EU o pravima djeteta potvruju se
mogunost ostvarivanja punog potencijala obaveze EU na unapreenju, zatiti i
tokom odrastanja. ostvarivanju prava djece u svim relevantnim
Uzmimo za primjer nejednaku zahvaenost politikama i akcijama EU.
djece glau i pothranjenou. Nedavno sam Zajedno s naim partnerima poput UNICEF-
boravio u Gvatemali gdje je polovina a ve smo uradili dosta na poboljanju uslova
ukupne djeije populacije pothranjena. Za za ivot djece. Uvjeren sam da se jo puno
mene je to neshvatljivo da u dananje toga moe uraditi da se prava djeteta stave u
vrijeme tehnologije i napretka gotovo 3 sredite svih naih aktivnosti. Nadam se da
miliona djece umire svake godine od e ovaj Praktikum biti koristan instrument za
pothranjenosti. Stoga sam se obavezao na razmatranje djeijih prava u svim oblastima
smanjenje zaostajanja u rastu (stanje rada kolega u sjeditu i delegacijama EU, te u
uzrokovano nedostatkom hrane koja okviru meunarodne saradnje, kako bi
omoguava pravilan razvoj) djece u dobi do svojim radom nastavili da pomaemo one
pete godine za 7 miliona do 2025. godine. kojima je pomo najvie potrebna.
Brojni su drugi primjeri uticaja siromatva
na djecu poput nemogunosti kolovanja,
slabog pristupa zdravstvenoj zatiti, Andris Piebalgs
neodgovarajuim izvorima vode i Komesar EU za razvoj
sanitarnim sistemima.
xi
i
xii
Predgovor Anthonya Lakea, izvrnog direktora UNICEF-a

Djeca su temelj Upravo su u tom kontekstu naeg ireg
ljudskog razvoja. partnerstva za dobrobit djece UNICEF i EU
Oni su na najvei pristupili izradi sveobuhvatnog
prioritet u Praktikuma za prava djeteta: Kako
izdvajanju resursa. ukljuiti prava djeteta u razvojnu
Postoje vrsti saradnju.
argumenti za Svjesni smo da se nijedna politika, zakon,
ulaganje u usluge budet, program ili plan ne mogu smatrati
obrazovanja i zdravstvene zatite za djecu. neutralnim kada su djeca u pitanju, bez
Ulaganjem u zdravstvo, obrazovanje i obzira na to da li se odluke odnose na
zatitu djece i porodica u najnepovoljnijem trgovinu, poreze, diplomatiju ili
poloaju, iskljuene djece i porodica, dugovanja. Ovaj Praktikum stoga pokriva
omoguava se svakom djetetu da ostvari oblasti izvan okvira sektora koji se
svoj potencijal, te se osigurava odrivi tradicionalno bave pitanjima djece. U
razvoj i stabilnost u zemlji. To, meutim, njemu su date smjernice o razmatranju
nije dovoljno. prava djeteta prilikom donoenja odluka o
Konvencija o pravima djeteta podsjea nas budetu na nacionalnom nivou ili prilikom
na sutinski znaaj prava djeteta. Sva djeca izrade i ocjene sektorskih strategija.
moraju imati jednake mogunosti za Praktikum predvia mehanizme pomou
opstanak, razvoj i ostvarivaje svog punog kojih razliiti sektori, poput sektora
potencijala bez diskriminacije i infrastrukture, transporta i ruralnog
iskljuenosti. Ako djetetu nisu pruene razvoja mogu ocijeniti u kojoj mjeri njihove
jednake mogunosti za ivot, njegova aktivnosti doprinose dobrostanju djece. U
prava se mogu smatrati naruenim. Praktikumu su dati praktini savjeti o tome
kako partneri u oblasti razvoja i vlade
Pribiliavajui se 25. godinjici Konvencije zemalja mogu pokloniti vei znaaj
o pravima djeteta, s pogledom u svijet stavovima ena i djece i uvrstiti ih u
nakon 2015. godine, pravo je vrijeme da se zakone, prakse, politike i programe.
osvrnemo na uspjehe i izazove u provedi Jedino se realizacijom prava sve djece
Konvencije. Glavna lekcija koju smo drava moe pribliiti ostvarenju svojih
nauili u proteklih 25 godina je da nijedna razvojnih ciljeva, prosperiteta i mira.
vlada, donator ili agencija ne mogu sami Nadamo se da e ovaj Praktikum biti
rijeiti viestruke izazove u realizaciji koristan instrument u naem zajednikom
prava djeteta. Premda je unapreenje radu s partnerima u EU i drugim akterima
prava sve djece na svakom mjestu i u svim u sektoru razvoja u cilju ostvarivanja
aktivnostima osnovna misija UNICEF-a, garancija Konvencije o pravima djeteta.
postalo je jasno da su partnerstva na irem
planu neophodna za realizaciju djeijih
prava, i da su djeca kljuni partneri u tom
procesu.
Anthony Lake
Izvrni direktor UNICEF-a
xiii
Ugovor o Evropskoj uniji, lan 3.
U odnosima s ostalim dijelom
svijeta Unija potvruje i podstie
svoje vrijednosti i
interese i doprinosi zatiti svojih
graana. Unija doprinosi miru,
bezbjednosti, odrivom
razvoju Zemlje, solidarnosti i
uzajamnom potovanju naroda,
slobodnoj i pravinoj trgovini,
iskorjenjivanju siromatva i zatiti
Ijudskih prava, naroito prava
djeteta.
14
Uvod
Svrha i opseg
Evropska unija (EU) i njene lanice od 2008. godine posveene su primjeni
sveobuhvatnog i integrisanog pristupa zasnovanog na pravima u svim oblastima
vanjske akcije EU, ukljuujui i razvojnu saradnju. Ugovor o Evropskoj uniji (Lisabonski
ugovor) iz 2009. godine predvia izriitu obavezu promocije i zatite prava djece. Visoki
predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 2011. godine objavio je da je
promocija prava djeteta jedan od tri kljuna prioriteta za vanjsku politiku EU. 1
Ove obaveze usklaene su s Konvencijom o pravima djeteta (CRC), koju su ratificirale

praktino sve zemlje svijeta. Njima je takoer potvreno petnaestogodinje partnerstvo
izmeu Evropske komisije i Fonda Ujedinjenih nacija za djecu na realizaciji prava
najranjivije djece u kljunim oblastima poput prehrane, zdravlja, obrazovanja, pristupa
vodi i sanitarnim sistemima. Vijee Evropske unije usvojilo je u decembru 2012. godine
Strateki okvir i akcioni plan o ljudskim pravima i demokratiji za 27 zemalja lanica EU
i Evropske institucije, u kojem je predvieno nekoliko ishoda i aktivnosti u sinergiji s
djelovanjem UNICEF-a u oblasti rodnih pitanja i djeije zatite, s posebnim naglaskom
na problematici djeijeg braka, genitalne mutilacije/obrezivanja ena, registracije
roenja, pravde za djecu i djecu pogoenu oruanim sukobima.
Prava djeteta predstavljaju sastavni dio ljudskih prava na ije potivanje su se obavezale
EU i njene lanice u skladu sa meunarodnim i evropskim sporazumima. Premda su
vlade zemalja prvenstveno odgovorne za realizaciju prava predvienih ovim
sporazumima i instrumentima, i zemlje donatori mogu imati znaajnu ulogu u
djelotvornom i pravovremenom ostvarivanju prava djeteta kroz bilateralne i
multilateralne programe razvojne pomoi.
Praktikum o pravima djeteta: Kako ukljuiti prava djeteta u razvojnu saradnju izraen je u
okviru strateke saradnje izmeu UNICEF-a i EU u cilju jaanja kapaciteta razvojnih
partnera, osoblja Evropske komisije, bilateralnih donatora i drugih aktera u oblasti
razvoja u primjeni pristupa zasnovanog na pravima djeteta prilikom izrade razvojnih
programa, budeta, politika i zakona. Praktikum obuhvata oblasti van sektora i
programa koji se tradicionalno bave pitanjima djece (poput obrazovanja i maternalnog
zdravlja), kako bi se ukazalo na mogue vidove djelotvornog doprinosa ostarivanju
prava djeteta. Sektorske reforme i razvojne inicijative u oblastima koje se bave
infrastrukturom, upravljanjem ili budetom u velikoj mjeri utiu na dobrobit i prava
djeteta. Unato tome prava djeteta u navedenim sektorima razmatraju se tek kao
naknado pitanje, u najboljem sluaju, a vrlo esto nikako. Interesi, perspektive, ranjivost,
kapaciteti i prava djece esto bivaju zanemareni i u programima koji su usmjereni na
njih.
Praktinim smjernicama o primjeni pristupa zasnovanog na pravima i usmjerenog na

djecu ovaj Praktikum ima za cilj pomoi djelotvornom ukljuivanju prava djece u
programe bilateralne i multilateralne razvojne pomoi, te provedbu inicijativa za
dobrobit sve djece u okviru tih programa.
2
PRAKTIKUM O PRAVIMA DJETETA
Ciljani korisnici
Praktikum je namijenjen prvenstveno za potrebe kadrova u oblasti razvoja u okviru

bilateralnih i multilateralnih donatorskih agencija (poput delegacija Evropske unije,
UNICEF-a, drugih agencija UN-a, banaka za regionalni razvoj, Svjetske banke i drugih).
Moe se pretpostaviti da e biti koristan i strunim osobama u tijelima vlasti i
organizacijama civilnog drutva u zemljama koje se suoavaju za razvojnim izazovima,
te strunjacima koji pruaju tehniku pomo u izradi i provedbi razvojnih programa.
Meu ciljanim korisnicima su i kreatori politika i praktiari koji nisu strunjaci u oblasti
djejih prava, ali imaju potrebu za praktinim smjernicama o:
operacionalizaciji meunarodnih obaveza u oblasti prava djeteta u razliitim
fazama i sektorima programiranja razvojne saradnje i vanjske akcije;
podrci partnerskim vladama u provedbi njihovih obaveza u skladu sa
meunarodnim sporazumima i standardima za zatitu, potivanje i realizaciju
prava djeteta.
Kako koristiti Praktikum

Strune osobe u oblasti razvoja mogu koristiti Praktikum na barem tri naina:
1. za upoznavanje s kljunim konceptima i naelima o pravima djeteta, kao i kljunim
izvorima podataka i odabranim resursima za dalje istraivanje i dodatno
informisanje.
2. za bolje shvatanje dunosti nadlenih aktera u realizaciji meunarodnih obaveza u
vezi sa pravima djeteta i konkretnih strategija i okvira kojima se osigurava da su te
dunosti sadrane u domaim zakonima, politikama i budetima.
3. za koritenje instrumenata i konkretnih primjera prema principu vodia korak-po-
korak za provedbu programskih strategija kojima se pitanja prava djeteta
ukljuuju u razliite sektore i faze programiranja razvojne saradnje.
Moduli Praktikuma izraeni su tako da se mogu koristiti neovisno jedan od drugog.

Meutim, preporuuje se da se prvo pregledaju Moduli 1. i 2. jer su u njima definirani
kljuni koncepti i predstavljeni kritini parametri programiranja za primjenu
instrumenata i intervencije u narednim modulima.
U Praktikumu je navedena literatura i direktne poveznice za web stranice s korisnim

informacijama i drugi instrumenti radi dodatne funkcionalnosti. Potrebno je napomenuti
da smjernice u Praktikumu nisu preskriptivne ili direktivne naravi. Njihova namjena je
pruanje preporuka koje se mogu prilagoditi razliitim okruenjima, regijama i
prioritetima.
Uvod
Sadraj Praktikuma
Praktikum se sastoji od osam modula o kljunim oblastima i svaki modul prate
instrumenti za realizaciju:
MODUL KLJUNI SADRAJ INSTRUMENTI

Modul 1: Pregled osnovnih pitanja i Kontekstualna analiza o
Pregled prava meunarodnih pravnih i pravima djeteta u zemlji.
djeteta u politikih obaveza koje se Kljuni izvori pokazatelja i
razvojnoj odnose na prava djeteta. podataka usmjerenih na
saradnji djecu.
Modul 2: Kljune ulazne take i Kontrolna lista kojom se
Prava djeteta u razmatranja za ocjenjuje da li program
programiranju i ukljuivanje prava djeteta promovira prava djeteta.
sektorskim u razliite faze i sektore Opis projektnog zadatka
politikama programiranja za razvojnu (ToR) za rjeavanje pitanja
saradnju. koja se odnose na prava
djeteta u studijama
izvodljivosti.
Sektorske kontrolne liste.
Modul 3: Metode podrke vladama Matrice za procjenu
Djeije uee zemalja u definiranju prava okruenja, obima i kvaliteta
djeteta na uee. djeijeg uea.
Operacionalizacija djeijeg Matrica za praenje ishoda
uea u okviru povezanih s djeijim
donatorskog ueem.
programiranja.
Modul 4: Provoenje reformi Procjena sistema
Prava djeteta u upravljanja koje su upravljanja s aspekta prava
upravljanju prilagoene potrebama djeteta.
djece. Kontrolna lista razmatranja
Procjena sistema za model zakona.
upravljanja usmjerenih na Pitanja za parlament.
djecu.
Modul 5: Odgovornost i kapaciteti Oblasti reforme politika i
Procjena za provoenje ex-ante njihov mogui uticaj na
uticaja na procjene uticaja na djecu. djecu.
djecu Vodi za provoenje Nacrt opisa zadataka za
procjene uticaja na djecu. eksperta ili tim za procjenu
uticaja na djecu.
Konsultacije s djecom tokom
ex-ante procjene uticaja na
djecu.
Procjene opcija za
utvrivanje naruenih prava,
ranjivosti povezanih sa
starosnom dobi, te rodnih i
drugih socijalnih odrednica
ranjivosti.
3
Modul 6: Definiranje koncepta Ispitivanje ukljuenosti
Budetiranje budetiranja odgovornog pitanja od interesa za djecu
odgovorno prema djeci i kljunih u budetima.
prema djeci razmatranja. Koritenje postojeih alata
Utvrivanje ulaznih taaka za analizu budeta.
za angaman s Pronalaenje aktera i
partnerskim vladama u utvrivanje mogunosti u
budetiranju odgovornom svakoj fazi programskog
prema djeci. ciklusa.
Modul 7: Obaveza vlade i razvojnih Utvrivanje kapaciteta i
Prava djeteta u partnera na spremnost, potreba za odgovor na
kriznim i prevenciju, ublaavanje i krizne situacije.
rizinim odgovor na uticaj Smjernice o ukljuivanju
negativnih dogaaja na prava djeteta u
situacijama
djecu. programiranje smanjenja
Konkretne mjere kojima e rizika od katastrofa (DRR).
se osigurati da spremnost, Smjernice za kontekstualnu
odgovor u vanrednim analizu usmjerenu na
situacijama i dugorone otpornost.
razvojne aktivnosti Kljune meuagencijske
doprinose jaanju procjene i okviri.
otpornosti i unapreenju
prava djeteta.
Modul 8: Ulazne take i preporuke Brza procjena poticajnog
Rad s civilnim za svrsishodan angaman okruenja.
drutvom na s organizacijama civilnog Mapiranje OCD koje su u
pravima djece drutva (OCD) u oblasti svom radu usmjerene na
prava djece. prava djece.
Procjena kapaciteta OCD.
Procjena integriteta i
temeljnih vrijednosti OCD.
Modul 7: Prav krizama i

rizinim situacijama
Modul 8: Rad s
civilnim
drutvom na
pravima djece
4
Introduction
ENDNOTE
1. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Ljudska prava i
demokratija u sreditu vanjskog djelovanja EU: Prema djelotvornijem pristupu , zajednika
izjava Evropskog parlamenta i Vijea, Brisel, 12.12. 2011.
FOTOGRAFIJE
Naslovna: UNICEF/NYHQ2009-2616/GIACOMO PIROZZI - SVAZILEND, 2009
Str. 12: UNICEF/NYHQ2005-0943/RON HAVIV - SUDAN, 2005
Str. 14: UNICEF/NYHQ2007-0108/THIERRY DELVIGNE-JEAN - MOZAMBIK, 2007
5
SADRAJ
Lista skraenica 2
1. Uvod 3
5
2.1 Djetinjstvo zatieni prostor 5
2.2 Ranjivost i vrste diskriminacije 7
2.3 Kljuni pristupi programiranju za djecu 8
2.4 Primjena pristupa zasnovanog na ljudskim pravima 9
2.5 Pregled kljunih aktera 11
3. Meunarodni pravni okvir 12

3.1 Konvencija o pravima djeteta (CRC) 12
3.2 Ostali relevantni sporazumi i standardi 18
3.3 Obaveze Evropske unije u oblasti djeijih prava 18
4. Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 21

4.1 Svrha i ciljevi analize 23
4.2 Korak 1: Pregled kljunih resursa 25
4.3 Korak 2: Analiza obrazaca socijalne iskljuenosti i utvrivanje
uzronih faktora 27
Instrumenti 31
Instrument 1.1 Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 31
Instrument 1.2 Globalni pokazatelji usmjereni na djecu 36
Instrument 1.3 Dodatni izvori podataka i baze podataka usmjerene 37
na djecu
Prilozi 39
Prilog 1.1 Priroda djetinjstva 39
Prilog 1.2 Ostali relevantni sporazumi i standardi o ljudskim pravima 41
Prilog 1.3 Pregovori o Konvenciji i s tim povezane kontraverze 43
Prilog 1.4 Zakljuna zapaanja 44
Prilog 1.5 Jedinstveni edukacijski paket UN-a o programiranju 46
zasnovanom na ljudskim pravima (HRBA)
Endnote 50
1
SKRAENICE
AIS Istraivanje pokazatelja o AIDS-u
CEDAW Konvencija o otklanjanju svih oblika diskriminacije ena
CRC Konvencija o pravima djeteta
CRDP Konvencija o pravima osoba s invaliditetom
Child IA P rocjena uticaja na dijete
DHS Demografska i zdravstvena istraivanja
GMIs Ope mjere provedbe
HRBA Pristup zasnovan na ljudskim pravima

LFS Statistika radne snage
LSMS Pregled mjerenja ivotnog standarda
MODA Analiza preklapanja viestruke uskraenosti
MDG Milenijumski razvojni ciljevi
MICS Istraivanja viestrukih pokazatelja
NGO Nevladine organizacije
PIRLS Meunarodno ispitivanje uenikih postignua u podruju italake pismenost
SIMPOC Statistike informacije o djeijem radu i program praenja djeijeg rada
TIMSS Meunarodna studija trendova znanja iz matematike i predmeta prirodnih nauka
UNCT Organizacija Ujedinjenih nacija u zemlji
UNDAF Okvir razvojne pomoi Ujedinjenih nacija
UPR Univerzalni periodini pregled
2
1. Uvod
Djeca ine vie od jedne treine svjetske populacije. U 2010. godini u svijetu je ivjelo
2,2 milijarde djece. Ukoliko se aktualni demografski trendovi nastave, do 2025. godine
rodit e se jo 2 milijarde djece, dok e omjer djece koja ive u najsiromanijim zemljama
i dalje rasti. Posmatrajui samo brojane podatke, moe se zakljuiti da su djeca
sredinji faktor razvoja jer su meu najvanijim korisnicima razvojne saradnje.
Ulaganje u djecu je obaveza koja otvara nove mogunosti. Obaveza je jer siromatvo,
pothranjenost, loe zdravlje i ostale uskraenosti naruavaju sposobnost djece da
razviju svoj puni potencijal. S druge strane ulaganjem u djecu otvaraju se nove
mogunosti jer pomaci koji se postignu boljom prehranom, primarnom zdravstvenom
zatitom, obrazovanjem i djeijom zatitom vei su i dugoroniji od pomaka u bilo kojoj
drugoj razvojnoj oblasti.
Svim zemljama zajednika je predanost Skoro dvije treine djece u svijetu ivjet
da se djeci, bez obzira gdje ona ivjela, e do 2025. godine u zemljama s niskim do
omogui pravo na opstanak i razvoj, na srednje niskim prihodima;
zatitu od nasilja, zlostavljanja i do polovine ovog vijeka taj broj e narasti
iskoritavanja, da njihova miljenja budu na gotovo 70%.1
uvaena i da se u svim postupcima koji se
na njih odnose potuju njihovi najbolji
interesi.
Univerzalna prava predviena su brojnim obavezujuim sporazumima i

meunarodnim standardima, od kojih je najvanija Konvencija o pravima djeteta iz
1989. godine (CRC).
Konvencija o pravima djeteta je sporazum o ljudskim pravima koji je ratificiralno

najvie zemalja svijeta i kao takva predstavlja legitimni okvir i plan djelovanja u
kontekstu zajednike odgovornosti i dijaloga meu akterima razvojne saradnje.
Norme i standardi predvieni Konvencijom ujedno su i smjernice o ljudskim
pravima, pravima djeteta i temeljnim slobodama kao kljunim naelima razvojne
saradnje u okviru razvojnih programa iji je cilj smanjenje neravnopravnosti i
unapreenje inkluzivnog i odrivog rasta. 2
Unato zajednkoj predanosti svih zemalja, milioni djece i dalje nemaju pristup
osnovnim uslugama koje su im potrebne za opstanak, poboljanje zdravlja i prehrane,
pristup sigurnim izvorima vode, sanitarnim sistemima i kvalitetnom obrazovanju.
Tokom 2010. godine, 7,2 miliona djece umrlo je ne navrivi petu godinu i to uglavnom
od preventabilnih uzroka poput upale plua, proljeva ili poroajnih komplikacija. 3
Mnoga djeca nemaju na raspolaganju zvanine politike i okruenje u zajednici koje e
im pruiti zatitu od diskriminacije, zanemarivanja, iskoritavanja i zlostavljanja.
Nasilje nad djecom je posebno alarmantno. Procjenjuje se da od 500 miliona do 1,5
milijarde djece biva pogoeno nasiljem svake godine.4 Pothranjenost je uzrok vie od
jedne treine smrti djece mlae od pet godina u svijetu.5 Jedno od estoro djece u dobi
od 5 do 14 godina u zemljama u razvoju biva eksploatisano kao radna snaga, pri emu
veliki broj te djece radi u opasnim uslovima.6
3
Konvencija o pravima djeteta (CRC)
Propisuje da su djeca nosioci svojih
prava, da nisu pasivni primaoci
milosra, ve osnaeni akteri
sopstvenog razvoja.
Definira djetinjstvo kao prostor
odvojen od punoljetstva i predvia
prava koja se moraju ispotovati kako
bi djeca razvila svoj puni potencijal
bez tereta gladi, neimatine,
zanemairvanja i zlostavljanja.
Obavezuje vlade zemalja da svoja
obeanja sprovedu u djelo izmjenama
postojeih i usvajanjem novih zakona
i politika kojim e se osigurati puna
provedba Konvencije, te da u svim
postupcima rade u najbolje interesu
djeteta.
4
BROJ PREVENTABILNIH SMRTI DJECE MLAE OD PET GODINA7
Ukupno Mjeseno Sedmino Dnevno Svake minute
10
6,9 miliona 576.000 133.000 19.000 13
Tokom 2011. godine, 13 djece mlae od

pet godina umrlo je od preventabilnih
uzroka svake minute.
1.1 Svrha i ciljevi
U ovom modulu itaocima su predstavljene odredbe Konvencije o pravima djeteta,

definicije osnovnih pojmova i koncepata, te okvir za analizu i realizaciju meunarodnih
pravnih i politikih obaveza koje se odnose na prava djeteteta u zemlji.
U ovom modulu:
1. definirana su prava djeteta, te norme i standardi meunarodnog prava za dobrobit
djece.
2. utvrene su osnovne pravne i politine obaveze koje se odnose na prava djeteta na
meunarodnom niovu i na nivou EU, te kljuna razmatranja prilikom angamana na
pitanjima koja se tiu prava djeteta.
3. definirana je svrha, osnovni dijelovi i metodologija kontekstualne analize zasnovane
na pravima djeteta u zemlji.

2.1 Djetinjstvo zatieni prostor
U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, djeca su sve osobe mlae

od 18 godina.8
Djetinjstvo nije samo prostor od roenja do punoljetstva. U skladu sa Univerzalnom

deklaracijom o ljudskim pravima (1948), djetinjstvo je period u kojem dijete ima pravo
na posebnu brigu i pomo.9 Tokom tog perioda djeca treba da se koluju i da se kroz
kolovanje i igru razvijaju u snane i samouvjerene osobe uz poticaj i ljubav odraslih
lanova porodice i ire zajednice. Period djetinjstva ima neprocjenjiv znaaj za djecu,
koja treba da ga proive bez straha, zatiena od nasilja, zlostavljanja i iskoritavanja.
Adolescenti mlai od 18 godina takoer su nositelji svih prava predvienih

Konvencijom o pravima djeteta. Oni uivaju pravo na posebne mjere zatite i svoja
prava realiziraju u skladu sa svojim razvojnim sposobnostima. Ulaganje u razvoj
adolescenata je neophodno za punu realizaciju prava sve djece.
5
Vjerovatnoa upisa u 6. razred osnovne
kole ista je za djevojice i djeake iz
najbogatije kvantile u Pakistanu, dok je za
djeake iz siromanijih domainstava ta
vjerovatnoa dvostruko vea u odnosu na
njihove vrnjakinja iz istih domainstava.10
Gotovo 90 % djece s potekoama u

zemljama u razvoju ne pohaa kolu. 11
Prema podacima publikacije Poloaj

manjina i starosjedilakih naroda
u svijetu, koju je 2009. godine
objavila Meunarodna grupa za prava
manjina (MRG) u saradnji s UNICEF-om,
gotovo polovina od 101 miliona djece
izvan kolskog sistema u svijetu
pripadnici su manjina ili starosjedilakih
zajednica, meu koje se ubrajaju Hausi u
Nigeriji, Daliti i Muslimani u Indiji, Patuni i
Balui u Pakistanu, te Afari i Somalijci
u Etiopiji.
6
2.2 Ranjivost i vrste diskriminacije
Djeca nisu ranjiva samo zbog svoje dobi i injenice da ovise o drugima. Mnoga djeca
suoavaju se s viestrukom diskriminacijom i ive u nepovoljnom poloaju, to
ponekad ima za posljedicu teku iskljuenost.
Siromatvo je najtei oblik ranjivosti koja djeci onemoguava da uivaju u svojim

osnovim pravima. Siromatvo drugaije pogaa djecu od odraslih, jer se ansa za rast i
razvoj prua samo jednom. Siromatvo moe uzrokovati dugotrajna kognitivna i
fizika oteenja i naruiti emotivni i duhovni razvoj djeteta. Trajno nepovoljan poloaj
djece osuuje budue generacije na siromatvo. Ulaganje u djecu stoga nije samo
moralni imperativ, ve osnovni instrument za postizanje ujednaenog i odrivog
ljudskog razvoja. (Vie informacija dostupno je u UNICEF-ovoj Analizi preklapanja viestruke
uskraenosti (MODA)12 i UNICEF-ovoj Globalnoj studiji o siromatvu i disparitetima meu
djecom.13)
Rodna neravnopravnost je jedan od najeih oblika diskriminacije. Rodni identitet ne

podrazumijeva samo spol djeteta, ve i socijalna oekivanja i norme koje utiu na
djetetove mogunosti i odreuju kako e se prema njemu postupati. U brojnim
zemljama djevojicama se prua puno manje mogunosti u odnosu na djeake i esto
su podlonije nasilju, iskoritavanju i zlostavljanju. Vea je vjerovatnoa da e
djevojicama biti uskraeno kvalitetno obrazovanje u odnosu na djeake, da e stupiti
u brak prije punoljetstva, da e im biti ogranieno kretanje i da e biti optereene
kuanskim poslovima. Premda je diskriminacija djevojica zastupljenija, i djeaci su
rtve iskoritavanja i nepovoljog poloaja zbog socijalnih oekivanja i normi (to je, na
primjer, evidentno u znatno veem broj djeaka meu djecom vojnicima).
Djeca s potekoama su esto zanemarena u programiranju, dijelom zbog toga to se

osobama s invaliditetom vrlo rijetko daje mogunost da iskau svoj stav u razvojnim
diskusijama na nacionalnom i meunarodnom nivou, a dijelom i zbog toga to im
drutva u kojima ive esto onemoguavaju da vie uivaju u svojim pravima. Na
osnovu esto citirane procjene, gotovo 93 miliona djece, odnosno 1 od 20 djece, dobi od
14 godina ili mlae, ive s umjerenim ili tekim oblikom neke vrste invaliditeta. 14
Djeca pripadnici manjina ili grupa u nepovoljnom poloaju takoer se suoavaju

sa viestrukim uskraenostima i loim ishodima u zdravlju i obrazovanju. Mnoga djeca
iz starosjedilakih zajednica, na primjer, ne pohaaju kolu zbog udaljenosti
najblie kole, nedostupnosti dvojezinih predavanja, ili neusklaenosti kolskog
kalendara s kalendarom sezonskih radova zajednica koje ive od poljoprivrede,
lova ili stoarstva.
Djeca iz starosjedilakih zajednica suoavaju se
s jezikom diskriminacijom u koli, ostvaruju Mi smo djeca svijeta i bez
obzira na nae razliito porijeklo
slabija postignua u oblasti italake pismenosti, zajednika nam je stvarnost u
u manjem postotku se upisuju u kolu, dok kojoj ivimo. Skupa se borimo da
u visokom broju naputaju kolovanje, uinimo svijet boljim mjestom za
uz disparitet u akademskim sve nas. Mi smo vaa budunost,
ali i sadanjost.15
postignuima na nacionalnim testiranjima.
7
2.3 Kljuni piristupi programiranju za djecu
Pristup zasnovan na ivotnom ciklusu

Djetinjstvo otvara jedinstvene mogunosti. Djeca se ne smiju posmatrati samo kao
budunost zemlje ili nova generacija radne snage koja e nastaviti da pokree
ekonomski i socijalni razvoj. Djeca su ljudska bia s pravima i potrebama koje se
razlikuju ovisno o njihovoj dobi i fazama fizikog, neurolokog, intelektualnog i
socijalnog razvoja. Prepoznavanje razliitih faza djetinjstva i utvrivanje kljunih
potreba i pitanja koja su svojstvena razliitim fazama djetetovog razvoja sutina je
pristupa zasnovanog na ivotnom ciklusu.
(Vie informacija o pitanjima koja se odnose na razvoj u okviru djetetovog ivotnog ciklusa
sadrano je u Prilogu 1.1.)
KLJUNA RAZVOJNA PITANJA PO FAZAMA IVOTNOG CIKLUSA
Prenatalna dob do 5 kolska dob Adolescentska dob

godina starosti: (od 6 do 12 godina): (od 13 do 19 godina):
- Zdravlje i prehrana - Pristup kvalitetnom - Seksualni razvoj
majke obrazovanju - Podlonost novim rizicima
- Fiziko i neuroloko - Fiziko, neuroloko, - Uee u drutvu i
zdravlje i razvoj djeteta intelektualno zdravlje i samoodreenje
- Rana rodna socijalizacija razvoj - Priprema za uloge i
- Sigurnost (naroito odgovornosti
zatita od nasilja i punoljetstva
zlostavljanja)
- Socijalizacija i
diferencijacija
Pristup djetetu kao cjelini
Usmjerenost na prava djeteta podrazumijeva uzajamnu zavisnost i nedjeljivost

pitanja. Taj princip nazivamo pristup djetetu kao cjelini. U praksi se to odnosi
na holistiko rjeavanje meusobno povezanih pitanja koja se odnose na djecu i
njihove zajednice.
8
Iako se razliite opcije podrke mogu priorizirati razvojnom saradnjom, navedene

odluke donose se uzimaji u obzir sve aspekte djeijih prava u vezi sa opstankom,
razvojem, zatitom i ueem. To se iskazuje i kroz napore na nacionalnom nivou u
izradi sveobuhvatnih politika i planova za djecu, poput zakona, budeta i nacionalnih
planova djelovanja za djecu na osnovu zakljuaka Specijalnog zasjedanja Generalne
skuptine UN-a posveenog djeci iz 2002. godine.
UZAJAMNA ZAVISNOST: PRIMJER
Ovisi Adekvatnoj
dijelom o prehrani
Ovisi dijelom o
Iskljuivom
Opstanak dojenju
djeteta
Ovisi dijelom o
Informiranosti ena o
dojenju
Ovisi dijelom o
Raspoloivosti i lakom
pristupu odgovarajuim
informacijama
d
Ovisi dijelom o
Kapacitetu domaih vlasti da
izrade i distribuiraju informacije
na domaim jezicima
Ovisi dijelom o
Odlukama o budetu i
raspodjeli budeta na nivou
drave
2.4 Primjena pristupa zasnovanog na ljudskim pravima
Ljudska prava su skup meunarodno priznatih, obavezujui pravnih normi i

standarda na koje svi ljudi, ukljuujui djecu, imaju pravo. Moemo ih posmatrati i kao
standarde ljudskog digniteta i identiteta utemeljene u kulturama, religijama i
tradicijama svijeta.
Ljudska prava pruaju pravnu i etiku osnovu za razvojne aktivnosti i propisana su
meunarodnim dokumentima koje je veina zemalja ratificirala. Kao takva, ona
predstavljaju legitiman pravni okvir i plan djelovanja koji podrazumijeva zajedniku
odgovornost razvojnih partnera i civilnog drutva na meunarodnom nivou i njihov
meusobni dijalog.
9
Ljudska prava kljuna su za odriv i
ujednaen razvoj djece. Na primjer:
Zdravlje. Pristup zdravstvenoj zatiti
od sutinskog je znaaja. Jednako
tako vano je sagledati i naine na
koje se zdravstvene usluge pruaju
da bi pravo svakog djeteta na zdravlje
bilo ostvareno bez izuzetka. To
podrazumijeva rjeavanje pitanja ne
samo u pogledu fizikog pristupa, ve i
u pogledu kvalitete i priutivnosti
usluga. Pruatelji usluga stoga
trebaju tretirati svakog s
potovanjem i insistirati da usluge
budu dostupe na domaim jezicima,
uz potivanje lokalnih obiaja i
tradicija. To se odnosi i na
osnaivanje djevojica
adolescentske dobi kroz informisanje
i sticanje vjetina koje e im pomoi
da se bolje zatite od zaraze virusom
HIV-a i seksualnog nasilja.
Obrazovanje. Dokazano je da je za
inkluzivno obrazovanje i smanjenje
stope naputanja kolovanja potrebno
da sanitarni objekti u kolama budu
prilagoeni ne samo djeci s tipinim
razvojem, ve i djeci s potekoama.
Vodoopskrba i sanitacija. Pristup
istoj vodi i sanitarnim sistemima
mora se omoguiti i grupama koje
su loijeg socio-ekonomskog
poloaja, koje ive u udaljenim
mjestima, te pripadnicima niih kasti
i manjina (poput djece Roma ili
djece u starosjedilakim
zajednicama).
10
Pristup razvoju zasnovan na ljudskim pravima je praktini odraz univerzalno
priznatih, zakonskih normi, standarda i principa. Ovakvim pristupom mijenja se nain
na koji razvojni akteri ocjenjuju, planiraju i provode programe kako slijedi:
Usmjeravanjem panje na najtee marginalizirane i iskljuene grupe. Pristup
zasnovan na ljudskim pravima podrazumijeva usmjeravanje panje na one koji su
najvie diskriminirani i iskljueni u drutvu: ene, manjine, djeca s potekoama,
maloljetnici bez pratnje, starosjedilake zajednice i drugi. Ne postoji univerzalna
kontrolna lista pomou koje se utvruje iskljuenost iz svakog konteksta. Na
pitanje o tome ko je trenutno iskljuen, gdje i kako, odgovor treba traiti na
lokalnom nivou.
Izmjenom naina na koji razvojna podrka doprinosi rezultatima. Akteri u
oblasti razvoja trebaju djelovati participativno i inkluzivno i biti odgovorni prema
onima kojima se nastoje pribliiti. Da bi se to postiglo, djeci se mora omoguiti da
daju svoj doprinos i miljenje u utvrivanju razvojnih prioriteta i rezultata. Odluke
koje su donesene uzimajui u obzir stavove djece bit e dugorono gledano
relevantije, djelotvornije i podobnije.
Utvrivanjem temeljnih i strukturnih faktora koji dovode do iskljuenosti.
Akteri u oblasti razvoja osim identifikacije najtee marginaliziranih i iskljuenih
grupa i usmjeravanja aktivnosti prema tim grupama trebaju posvetiti panju irim
odrednicama i strukturnim uzrocima koji dovode do marginalizacije i
iskljuenosti. Pod tim se podrazumijeva diskriminacija (u zakonu i praksi),
nedostatak politike volje, slabi kapaciteti pruatelja usluga i nepostojanje sistema
djeije zatite. Potrebno je provesti analizu ne samo trenutnih uskraenosti kojima
je veliki broj djece pogoen, ve i socijalnih, politikih i institucionalnih faktora,
koji e omoguiti stvaranje okruenja pogodnog za ostvarivanje ovih prava.
Izgradnjom stratekih partnerstava za odrive rezultate. Principi i standardi
ljudskih prava predstavljaju jedinstven okvir za izgradnju efikasnijih i inkluzivnijih
partnerstava za razvoj na meunarodnom, dravnom i lokalnom nivou. Od kljune
ja vanosti da u tim partnerstvima ne uestvuju samo vlade, ve i drugi akteri, kako
bi se izgradili bolji odnosi sa civilnim drutvom, a posebno s nevladinim
organizacijama (NVO) na lokalnom i dravnom nivou, marginaliziranim
zajednicama, manjinama, starosjedilakim grupama, djecom i omladinom,
subjektima koji zastupaju interese osoba s invaliditetom i enama. Takvim nainom
rada nastoji se ostvariti otvorenija diskusija o ljudskim pravima i proiriti saradnja
izmeu domaih i meunarodnih aktera (Vidi Modul 8. Rad sa civilnim drutvom na
pravima djece.)
2.5 Pregled kljunih aktera
Prvi vaan korak u rjeavanju pitanja koja se odnose na prava djeteta u okviru razvojne
saradnje je utvrivanje aktera s centralnom ulogom u provedbi principa i standarda,
koji e realizaciju ovih prava omoguiti svoj djeci.
KLJUNI AKTERI U RJEAVANJU PITANJA KOJA SE ODNOSE NA PRAVA DJETETA

AKTERI ODGOVORNOSTI
Drava Drava snosi primarnu odgovornost za provedbu Konvencije i za

praktian uinak njenih principa i standarda na ivot svakog
djeteta. To ne podrazumijeva samo provedbu odredbi Konvencije,
ve i prioritiziranje prava djeteta u javnim rashodima.
Parlamentarci mogu i trebaju djelovati kao predvodnici u
Parlamentarci
zalaganju za prava djeteta. Oni su u poziciji da donose zakone,
nadziru rad organa vlasti, usmjeravaju finansijske resurse i da
kao lideri svojih naroda i zajednica podiu svijest i djeluju
zagovaraki.
Civilno drutvo/ OCD su meu glavnim subjektima aktivne promocije i realizacije

NVO/nevladini prava djeteta. Svojim brojnim aktivnostima, potakli su proces koji
akteri je rezultirao izradom i finalizacijom Konvencije kasnih 70tih i 80tih
godina prolog vijeka. lan 45. Konvencije definira ulogu NVO u
praenju provedbe Konvencije u dravama strankama. OCD imaju
kljunu ulogu u lobiranju prema donositeljima odluka, te kontroliu
realizaciju obaveza drave iz Konvencije i pozivaju drave na
odgovornost.
Vjerske voe Vjerske voe mogu znaajno uticati na poboljano ostvarivanje

prava djeteta. Kao uvaeni i uticajni lanovi drutva i zajednice,
oni su u poziciji da usmjere djelovanje u pravcu opstanka,
razvoja, zatite i uea djece i da osporavaju prakse, obiaje i
norme koje su diskriminirajue prema djeci, odnosno koje
naruavaju njihova prava.
Mediji Mediji imaju jedinstvenu ulogu u realizaciji prava djeteta kroz

usmjeravanje panje na pitanja koja utiu na djecu. Za
osvijetenost o uskraenim i naruenim pravima djece djelimino je
zasluna bolja medijska pokrivenost tih pitanja. Primjera radi, BBC,
najvea javna medijska korporacija u svijetu, vodi portal o pravima
djeteta na svojoj web stranici.
Privatni sektor
Privatni sektor prerasta u sve znaajnijeg aktera meunarodnog
razvoja kroz globalna partnerstva, naroito u oblasti zdravstva,
obrazovanja i borbe protiv HIV-a i AIDS-a. Iako subjekti privatnog
sektora ne mogu pristupiti Konvenciji, niti je ratificirati, oni imaju
veoma vanu ulogu kao partneri u izgradnji i zatiti okruenja i
direktnom pruanju esencijalnih usluga.
Pojedinci, Roditelji i djeca, nastavnici i lanovi zajednice mogu se angairati na

porodice i pribliavanju prava djeci i pomoi im da ta prava ostvare. Premda
zajednice svako snosi odgovornost za svoj dio posla, u okviru svojih aktivnosti
svaki pojedinac moe da insistira na ispunjenju obaveza koje je
drava preuzela kroz donoenje zakona i unapreenje politika koje
su zasnovane na najboljim interesima djeteta.
3. Meunarodni pravni okvir

3.1 Konvencija o pravima djeteta
Prava i principi propisani Konvencijom o pravima djeteta
Konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine (CRC) najpodrobnije obrauje prava djeteta u
meunarodnom pravu. To je prvi instrument zakonodavstva u oblasti ljudskih prava koji na
jednom mjestu objedinjuje pravne standarde vezane za ekonomska, socijalna, kulturna, civilna i
politika prava. Konvenciju o pravima djeteta dopunjuju tri fakultativna protokola:
12
Protokol o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj

pornografiji
Protokol o ukljuenju djece u oruane
sukobe
Protokol o postupku
povodom pritubi.
Drave koje su ratificirale Konvenciju i Obaveze drave u

njene fakultativne protokole pravno su se skladu s Konvencijom o
obavezane na njihovu provedbu. Iako pravima djeteta (CRC)
Konvencija poziva drutva, fizike osobe,
donatore i druge nevladine aktere da se - Potivanje: Osigurati da je
pridravaju njenih odredbi, drave su te djelovanje organa vlasti u skladu
koje imaju primarnu dunost i obavezu da s odredbama CRC.
potuju, zatite i realizuju prava djeteta. - Zatita: Usvojiti mehanizme za
Stoga odgovornost razvojne saradnje lei u sprjeavanje naruavanja prava
pruanju podrke dravama da efikasno predvienih CRC.
realizuju svoje obaveze iz Konvencije. - Zadovoljenje: Uvesti mjere
podrke za punu realizaciju prava
Konvencija je najsveobuhvatniji iz CRC.
meunarodni dokument o ljudskim
pravima, jer pokriva irok dijapazon
prava, kako je prikazano u narednoj tabeli.
PRAVA PREDVIENA KONVENCIJOM O PRAVIMA DJETETA

Prava na To su prava na resurse, vjetine i doprinos neophodan za
opstanak i opstanak i puni razvoj djeteta. Meu ta prava spada pravo na
razvoj adekvatnu prehranu, smjetaj, pitku vodu, formalno
obrazovanje, primarnu zdravstvenu zatitu, slobodno vrijeme i
rekreaciju, kulturne aktivnosti i informisanje o pravima. Obaveze
drava ne svode se samo na uvoenje neophodnih garancija za
ostvarivanje ovih prava. Drave se moraju pobrinuti da sva djeca
imaju univerzalni pristup ovim pravima. Konkretni lanovi
Konvencije bave se potrebama djece izbjeglica, djece s
potekoama i djece pripadnika manjinskih ili starosjedilakih
grupa.
Prava na Ova prava odnose se na zatitu od svih oblika zlostavljanja,
zatitu zanemarivanja i iskoritavanja djece i okrutnog postupanja nad
djecom, te pravo na posebnu zatitu za vrijeme rata i zatitu od
zlostavljanja u krivino-pravnom sistemu.
Prava na uee Djeca imaju pravo da izraze svoje miljenje i stav u pitanjima koja
se odnose na njihov socijalni, ekonomski, vjerski, kulturni i politiki
ivot. Pravo uea odnosi se na pravo djeteta da izrazi svoj stav i
pravo na informisanje i slobodu udruivanja. Postepenom
realizacijom ovih prava tokom njihovog odrastanja, djeci se
omoguava da ostvare sva svoja prava i pripreme se za aktivnu
ulogu u drutvu.
13
etiri vodea principa Konvencije o
pravima djeteta
Vodei principi Konvencije
podrazumijevaju postojanje temeljnih
uslova za realizaciju svih prava iz
Konvencije:
Zabrana diskriminacije: lan 2.
propisuje da e drave stranke
potivati i osigurati svakom djetetu
na podruju pod svojom
jurisdikcijom prava utvrena u ovoj
Konvenciji bez ikakve diskriminacije
prema djetetu, njegovim roditeljima
ili zakonskim skrbnicima glede
njihove rase, boje koe, spola,
jezika, vjere, politikog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog, etnikog ili
socijalnog podrijetla, imovine,
tekoa u razvoju, obiteljskog
podrijetla ili neke druge okolnosti.
Potivanje najboljih interesa
djeteta: lan 3. propisuje, u svim
akcijama koje se odnose na djecu,
bilo da ih poduzimaju javne ili
privatne ustanove socijalne skrbi,
sudovi, dravna uprava ili
zakonodavna tijela, najbolji interes
djeteta mora imati prednost.
ivot, opstanak i razvoj:
lan 6. predvia da svako dijete ima
prirodno pravo na ivot i da e drave
stranke u najveoj moguoj mjeri
osigurati opstanak i razvoj djeteta .
Uee: Iako nije propisano
konkretnom odredbom u Konvenciji,
pravo djeteta da izrazi svoj stav i da
se njegov stav uvai u pitanjima koja
se na njega odnose, u skladu s
njegovom dobi i zrelou,
zagarantovao je brojnim odredbama.
14
Univerzalnost, nedjeljivost, uzajamna zavisnost i nederogativnost
Razvojni partneri esto smatraju da su pitanja koja se odnose na djecu oblast u kojoj se
saglasnost lako postie, a zajedniki pristup lako usvaja. U praksi, meutim, rjeavanje
ovih pitanja moe predstavljati politiki i drutveni izazov. Negativni stavovi i obrasci
diskriminacije nad etnikim, vjerskim i kulturnim manjinama, te djecom starosjedilaca,
kao i pravo djece da izraze miljenje o odlukama koje se na njih odnose, u nekim
nacionalnim kontekstima mogu biti kulturoloki i politiki osjetljiva pitanja.
Iako uvaavanje kulture i lokalnih tradicija ima vanu ulogu u okviru razvojne
saradnje, prava djeteta zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta su univerzalna,
nedjeljiva, uzajamno zavisna i nederogativna.
Univerzalna su jer se odnose na svu djecu,
ukljuujui djecu bez pravnog statusa
(ilegalne migrante), djecu koja nisu upisana u Naui vie
matine knjige roenih, djecu s potekoama i djecu
iz marginaliziranih etnikih i vjerskih grupa. Kompletan tekst
Nedjeljiva su, to znai da nema inferiornih Konvencije i njenih
fakultativnih protokola,
prava.
te aurirana lista
Uzajamno su zavisna, jer se ne mogu ostvariti jedno drava potpisnica, i
bez drugog. onih koje su pristupile
Nederogativna su, to znai da odgovornost vlade Konvenciji i ratificirale
da osigura ravnopravno pruanje usluga i zatitu ne je, dostupna je na web
prestaje tokom perioda finansijskih potekoa ili za stranici Ureda visokog
vrijeme sukoba ili prirodnih katastrofa. komesara za ljudska
prava.
lan 3. CRC: i da djeluju u skladu sa

1. U svim akcijama koje se odnose standardima uspostavljenim od
na djecu, bilo da ih poduzimaju strane nadlenih tijela, naroito u
javne ili privatne ustanove socijalne podruju sigurnosti, zdravlja te
skrbi, sudovi, dravna uprava ili broja i strunosti osoblja.
zakonodavna tijela, najbolji interes
djeteta mora imati prednost.
lan 4. CRC:
2. Drave stranke se obavezuju da e
odgovarajuim zakonodavnim i
upravnim mjerama osigurati takvu Drave stranke e poduzeti sve
zatitu i skrb djeteta kakva mu je odgovarajue zakonodavne, upravne i
prijeko potrebna za njegovu druge mjere za primjenu prava priznatih u
dobrobit, uzimajui u obzir prava i ovoj Konvenciji. Glede ekonomskih,
dunosti njegovih roditelja, socijalnih i kulturnih prava, drave stranke
zakonskih skrbnika ili drugih osoba poduzet e takve mjere u to irem
koje su za nj pravno odgovorne. opsegu svojih raspoloivih sredstava i,
kad je potrebno, u sklopu meunarodne
3. Drave stranke e osigurati da saradnje.
ustanove, slube i tijela
odgovorna za skrb ili zatitu djece
budu pod strunim nadzorom
15
Ope mjere provedbe
Komitet za prava djeteta je tijelo kojem je povjereno praenje provedbe Konvencije o

pravima djeteta i njenih fakultativnih protokola. Komitet je u svojim Opim
komentarima dao smjernice o provedbi navedenih dokumenata na nacionalnom nivou.
U skladu sa lanom 4. Konvencije, sve drave potpisnice, meu njima svih 27 lanica
EU, dune su poduzimati mjere za primjenu prava djeteta unutar svojih granica i kroz
meunarodnu saradnju, te pomagati druge drave stranke u rjeavanju faktora koji im
oteavaju napredak u tom pogledu. Tehnika pomo je posebno vana za drave koje
nastoje rijeiti neravnopravnost i viestruke uskraenosti s kojima se suoavaju djeca u
marginaliziranim grupama.
Prepoznavajui kljunu ulogu sistema upravljanja, Komitet za prava djeteta u svom

Opem komentaru br. 5 (2003) ne poziva samo drave stranke da poduzmu sve
odgovarajue zakonodavne, upravne i druge mjere za primjenu prava priznatih
Konvencijom, ve definira korake koji e osigurati punu primjenu prava djeteta,
odnosno ope mjere provedbe (GMI).
OPE MJERE PROVEDBE I NJIHOVE PRAKTINE IMPLIKACIJE

OPE MJERE PROVEDBE PRAKTINE IMPLIKACIJE
1. Osigurati da je zakonodavstvo u Drave trebaju izvriti analizu svog
potpunosti usklaeno s zakonodavstva i pobrinuti se da su njihovi
Konvencijom, kroz otklanjanje zakoni usklaeni s Konvencijom. Takoer su
rezervacije i kroz ratifikaciju dune osigurati provedbu zakona. Drave
Fakultativnih protokola trebaju povui rezervacije koje su izrazile u vezi
Konvencije i drugih instrumenata s lanovima Konvencije i ratificirati njena tri
zatite ljudskih usmjerenih na Fakultativna protokola.
djecu (ukljuujui regionalne
instrumente).
2. Uvesti sistematski proces za Procjena uticaja na dijete (takoer se jo naziva

ocjenu uinka novih zakona, i procjenom uticaja na prava djeteta ili skraeno
politika i programa na prava djece CRIA) je procjena potencijalnog uinka
(procjena uticaja na dijete). predloene politike, plana ili programa na djecu.
CRIA se vodi principom najboljih interesa
djeteta. (Vie informacija o procjeni uticaja na
dijete sadrano je u Modulu 5.)
3. Izraditi detaljnu, sveobuhvatnu Drave trebaju izraditi nacionalnu strategiju za

nacionalnu strategiju ili plan za djecu koja promovira i titi prava djece na svim
djecu, zasnovan na Konvenciji, nivoima organizacije javnog i privatnog sektora.
uzimajui u obzir politike
decentralizacije, federacije i
privatizacije.
16
4. Osigurati adekvatnu raspodjelu U procesu izrade budeta, potrebno je imati u
sredstava i vidljivost djece u vidu najbolje insterese djeteta. Predloeni
budetima. budeti trebaju jasno odraavati vezu izmeu
politika koje su odgovorne prema djeci i resursa
izdvojenih u svrhu njihove realizacije (Vie
informacija o budetiranju sadrano je u Modulu
6.)
5. Uvesti stalne mehanizme u tijela Koordinacija je potrebna kako na vertikalnom

vlasti za osiguranje djelotvorne (unutar dravnih tijela i agencija za tehniku
koordinacije, nadzora i procjene pomo) tako i na horizontalnom nivou (izmeu
provedbe. pojedinanih javnih ustanova). Koordinacija je
potrebna i izmeu centralne vlade i njenih
decentraliziranih nivoa, ovisno o dravnom
ustrojstvu.
6. Izraditi programe obuke, Jaanje kapaciteta treba usmjeriti i na djecu i na

edukacije i jaanja kapaciteta za odrasle podjednako, jer se odredbe Konvencije
sve koji su ukljueni u provedbu. odnose na obje kategorije. Posebnu panju treba
posvetiti odraslima koji rade direktno s djecom.
Proces provedbe podrazumijeva i dostavljanje
redovnih izvjetaja, koji trebaju biti dostupni i
pristupani iroj javnosti.
7. Promicati saradnju i koordinaciju Provedba Konvencije dunost je drava

s civilnim drutvom, tj. strunim stranaka, ali svi sektori drutva imaju
udruenjima, NVO, djecom. odgovornost za realizaciju prava.
8. Osigurati izradu odgovarajuih Drave trebaju koristiti kvalitativne i
pokazatelja i prikupljanje kvantitativne podatke za sticanje uvida u
dostatnih podataka o poloaju poloaj djece. Komitet je predloio
djece. pokazatelje koji se mogu verificirati. Uee
djece je neophodno.
9. Formirati nezavisna tijela za Nezavisna tijela za zatitu ljudskih prava su
zatitu prava djeteta/ ureda komplementarna tijelima vlasti. Ona su tu da
ombudsmena. nezavisno prate realizaciju obaveza drave i
napredak u provedbi Konvencije, te da
poduzimaju sve mjere u svojoj nadlenosti da
osiguraju puno potivanje prava djeteta.
Nadzor nad provedbom Konvencije: zakljuna zapaanja
Drave stranke dune su dostavljati redovne izvjetaje Komitetu za prava djeteta.

Komitet koji broji 18 lanova daje smjernice dravama strankama o tumaenju i
primjeni Konvencije. Izvjetavanje Komitetu prua mogunost vladama, civilnom
drutvu i meunarodnim partnerima da zajedno rade na procjeni djelotvornosti i
efikasnosti programa usmjerenih na ravnopravnost u ispunjenju obaveza drave iz
Konvencije.
Komitet nakon pregleda izvjetaja objavljuje zakljuna zapaanja u vidu odgovora. Iako
zapaanja nisu pravno obavezujua, ona ine solidnu osnovu za dijalog o irokom
spektru razvojnih pitanja u politikama.
Zakljuna zapaanja su ujedno i korisne smjernice za razvojne partnere o kljunim
pitanjima koja se odnose na djecu, a kojima se moe dati prioritet u razvojnoj saradnji.
Zapaanja takoer daju dodatnu snagu argumentima u korist konkretnih odgovora
politika usmjerenih na djecu. (Vie informacija o zakljunim zapaanjima sadrano je u
Prilogu 1.3).
17
3.2. Ostali relevantni sporazumi i standardi
Pravima djeteta, osim Konvencije o pravima djeteta, bave se i brojni drugi dokumenti.
Meu te dokumente na meunarodnom nivou ubraja se Konvencija o otklanjanju svih
oblika diskriminacije ena iz 1979. godine (CEDAW), koja je naroito relevantna za
prava djevojica, te Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), koju je
Evropska unija ratificirala 2010. godine (vidi saetak u Prilogu 1.5 Literatura/izvori).
Univerzalni periodini pregled (UPR), u okviru kojeg se zajedno s dravom procjenjuje

ispunjenost njenih obaveza u oblasti ljudskih prava, ujedno je i holistiki prikaz situacije
u zemlji. Primjenom ovog mehanizma vri se pregled stanja u oblasti ljudskih prava u
svim zemljama lanicama UN-a od strane Vijea za ljudska prava svake 4 godine i 6
mjeseci. Kao to je to sluaj i sa ostalim tijelima za nadzor nad provedbom sporazuma,
preporuke Vijea, sadrane u izvjetaju o ishodima, doprinose dijalogu s dravama, kao
i sadraju dijaloga o politikama na nivou drave.
Utvrivanje pravnih standarda koji se odnose na nacionalni kontekst, sagledavanje

odredbi tih standarda i analiza njihove povezanosti s datim kontekstom, kljune su za
ukljuivanje prava djece u razvojnu saradnju. (Spisak ostalih relevantnih sporazuma i
standarda sadran je u Prilogu 1.2).
3.3 Obaveze EU u oblasti djeijih prava
EU poiva na potivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ugovor o Evropskoj uniji

(Lisbonski ugovor), koji je stupio na snagu 2009. godine, predvia zatitu i promociju
prava djeteta u unutranjim i vanjskim akcijama EU kao prvu izriitu obavezu.
Ugovorom je napravljen veliki iskorak jer je njime Povelja EU o osnovnim pravima
proglaena obavezujuom. lan 24. Povelje obavezuje EU da u svim svojim djelovanjima
razmatra najbolje interese djece, te da im prui zatitu i staranje koje je potrebno za
njihovu dobrobit.
Odluna i potvrena predanost pravima djeteta odraava se i kroz Agendu EU za

prava djece iz 2011. godine, koja poziva evropske institucije i lanice EU da
intenziviraju aktivnosti u oblasti prava djeteta i ciljeve politika sprovedu u djelo.
Agenda EU predvia konkretne aktivnosti za osiguranje potivanja odredbi Povelje i

Konvencije i prava djece koja su predviena tim dokumentima. U njoj su opisane
brojne mjere kojima EU pomenute ciljeve pretae u djelovanje, poput pravosua
prema mjeri djeteta, zatite djece u ranjivim situacijama i borbe protiv nasilja nad
djecom.
Prava djece u vanjskom djelovanju EU
Zakljuci Vijea o promociji i zatiti prava djeteta u vanjskom djelovanju Evropske unije
iz 2008. godine potvruju politiku predanost EU i njenih lanica istiui vanost
sveobuhvatnog i integriranog pristupa zasnovanog na ljudskim pravima u promociji
i zatiti prava djeteta, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta (CRC) i njena dva
Fakultativna protokola, obuhvatajui sve oblasti vanjskog djelovanja EU.
18
Konkretne radnje i mjere za uvoenje prava djeteta u cjelokupne vanjske aktivnosti EU
predloene 2008. godine odnose se na sljedee prioritete:
Univerzalni upis u matinu evidenciju roenja

Pristup sigurnim izvorima pitke vode, sanitarnim sistemima, odgovarajuoj
prehrani i smjetaju
Univerzalan i slobodan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama
Zatitu od nasilja i iskoritavanja, ukljuujui i djeiji rad
Slobodno, obavezno i univerzalno osnovno obrazovanje
Pristup zdravstvenoj zatiti i edukaciji u oblasti seksualnog i reproduktivnog
zdravlja
Odgovarajue struno obrazovanje i sheme za razvoj vjetina
Mogunost produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog rada nakon navrene
minimalne dobi za zapoljavanje.
U smjernicama iz 2008. godine predstavljena su etiri modaliteta za intervencije:
Politiki dijalog
Demare
Bilateralna i multilateralna saradnja
Razvoj partnerstava i jaanje koordinacije s meunarodnim akterima.
Oslanjajui se na ranije utvrene obaveze, Izjava EU iz 2011. godine o 'Ljudskim

pravima i demokratiji u sreditu vanjskog djelovanja EU' potvruje predanost EU
zatiti ljudskih prava i navodi da je: zatita i promocija ljudskih prava srebrna nit
protkana kroz sve aktivnosti EU, u okviru i izvan njenih granica. U Izjavi su prava djeteta
definirana kao jedan od tri kljuna prioriteta vanjske politike. 'Strateki okvir i akcioni
plan EU za ljudska prava i demokratiju', kao instrument provedbe, obavezuje EU na
poduzimanje razliitih aktivnosti, kampanja i mjera namijenjenih promociji prava
djeteta.
Prava djeteta kao multidisciplinarno pitanje
Evropski konsenzus o razvoju definira prava djeteta kao multidisciplinarno

razvojno pitanje, poput kvalitetnog sistema upravljanja, ravnopravnosti spolova i
okoline odrivosti, koje se treba rjeavati na nivou politika, institucija i programa (vidi
uokvireni saetak). Prava djeteta su stoga vana ne samo kao poseban cilj ve i kao
sastavni dio razvojnih ciljeva poput smanjenja siromatva i politikog i ekonomskog
razvoja.
19
za opu budetsku podrku
Ugovor o EU i kljune sektore poput
lan 3. socijalnih sektora (naroito
zdravstva, obrazovanja i
U svojim odnosima s
socijalne zatite za svu Napori da se razmatranja o pravima
ostatkom svijeta, Unija
djecu), ruralnog razvoja (s
podrava i promie svoje djeteta uvedu u praksu vanjskog
naglaskom na sigurnosti djelovanja ulau se ve niz godina.
vrijednosti i interese i
hrane i pristupu istoj vodi) Nakon Saoptenja iz 2006. godine
doprinosi zatiti svojih
i sistema upravljanja. Prema Strategiji EU o pravima djeteta
graana. Ona doprinosi miru,
sigurnosti, odrivom razvoju doneseni su brojni dokumenti kojima
Zakljuci Evropskog su utvreni prioriteti i oblasti u fokusu
Zemlje, solidarnosti i
uzajamnom potovanju vijea (2008) EU, ukljuujui
meu narodima, slobodnoj i Posebno mjesto za djecu u
() posebnu panju treba
potenoj trgovini, vanjskom djelovanju EU i
posvetiti konkretnim pravima
iskorjenjivanju siromatva i pratei radni dokument
i potrebama djeaka i
zatiti ljudskih prava, osoblja Djeca u vanrednim i
djevojica, te naroito
naroito prava djeteta. kriznim situacijama (2008)
ranjivim grupama djece,
meu koje spadaju djeca Smjernice EU o promociji
Povelja EU o pripadnici etnikih manjina, i zatiti prava djeteta
osnovnim pravima, migranti, raseljena djeca ili (2007)
lan 24: Prava djeteta izbjeglice, djeca pogoena Smjernice EU o djeci i
oruanim sukobima, siroad, oruanim sukobima
1. Djeca imaju pravo na djeca odvojena od porodica i (2003, aurirane 2008)
zatitu i brigu koja je
potrebna za njihovu
djeca bez pratnje , djeca koja Zakljuci Vijea o djeijem
ive u ekstremnom radu (2010)
dobrobit. Ona mogu siromatvu, djeca na ulici,
slobodno izraavati svoje djeca pogoena HIV/AIDS-
miljenje. Njihovo se Evropski konsenzus o
om, razvoju
miljenje uzima u obzir u djeca s potekoama i
pitanjima koja se na njih djeca starosjedioci. Evropski konsenzus o razvoju
odnose, u skladu s
poziva na intenzivniji pristup
njihovom dobi i zrelosti. Ugovor o EU lan 21: uvoenju multidisciplinarnih
2. U svakom djelovanju koje pitanja, i fokusiranje na ta
Djelovanje Unije na pitanja u dijalogu o politikama
se odnosi na djecu, bez meunarodnoj sceni vodi se
obzira na to provode li ga sa zemljama partnerima:
naelima koja su
tijela javne vlasti ili privatne nadahnjivala njezino 101. Unija e u svim svojim
institucije, primarni cilj stvaranje, razvoj i proirenje i aktivnostima primjenjivati
mora biti zatita interesa koja ona nastoji promicati u intenzivniji pristup uvoenju
djeteta. ostatku svijeta: demokratiji, sljedeih multidisciplinarnih
vladavini prava, pitanja: promocija ljudskih
Zakljuci Evropskog univerzalnosti i nedjeljivosti prava, ravnopravnost
vijea (2008) ljudskih prava i temeljnih spolova, demokratija,
sloboda, potovanju ljudskog kvalitetno upravljanje, prava
Prava djeteta ne trebaju se
dostojanstva, naelima djeteta i starosjedilakih
samo promicati kroz
jednakosti i solidarnosti te naroda, okolina odrivost,
konkretne akcije, kako je
potovanju naela Povelje borba protiv HIV/AIDS. Ova
naprijed navedeno, ve I kroz
Ujedinjenih nacija i pitanja su ciljevi i kljuni
djelotvorno uvoenje prava
meunarodnog prava faktori jaanja uticaja i
djeteta u mehanizmne
razvojne saradnje EU, odrivosti saradnje.
naroito u svim dravnim i Vanjska akcija EU
regionalnim programima i
strategijama. Uvoenje prava
djeteta od velike je vanosti
20
Potvrujui predanost EU pravima djeteta u razvojnoj saradnji, Evropski konsensus o

humanitarnoj pomoi predvia konkretne aktivnosti potrebne za ispunjenje potreba
ranjive djece. Poveanje uinka razvojne politike EU: Plan za promjenu (2011) jo jedan
je dokaz posveenosti EU ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava kao
najboljem nainu promocije kvalitetnog upravljanja, te inkluzivnog i odrivog razvoja.
REGIONALNI CILJEVI
Afrika, Karibi i Sporazum iz Cotonoua sadri odredbe koje se odnose na ljudska prava i
Pacifik prava djeteta, ukljuujui i aktivno uee mladih u javnom ivotu.
Strategija EU za Afriku, Karibe i Pacifik definira prava djeteta, djeiji
rad, obrazovanje, zdravlje i osnovne usluge, te posebnu panju
potrebnu ranjivoj djeci kao prioritetne oblasti.
Evropski Instrumenti evropskog susjedstva i partnerstva bave se konkretno

prostor pravima djece (ukljuujui i problematiku djeijeg rada). Prava djece
(Istona i Juna su jedna od oblasti saradnje za koju Unija izdvaja sredstva pomoi.
Evropa)
Latinska U Strategiji EU za Latinsku Ameriku i Bekoj deklaracija ministara

Amerika koji prisustvuju samitu EU-LAC iz 2006. godine preuzete su obaveze
za osiguranje potivanja realizacije prava djeteta i prepoznata
potreba za izradom konkretnih javnih politika za zatitu djece i
omladine i razbijanje kruga siromatva.
Jugoistona Poboljana saradnja izmeu EU i Udruenja drava Jugoistone

Azija Azije (ASEAN) u oblasti borbe protiv trgovine djecom predviena je
u Akcionom planu koji je usvojen na samitu EU-ASEAN u novembru
2007. godine.
Spisak dodatnih obaveza EU u oblasti prava djeteta sadran je u Prilogu 1.5.
4. Kontekstualna analiza o pravima djeteta

u zemlji
Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji prvi je korak ka svrsishodnom
ukljuivanju prava djeteta u razvojnu saradnju. Stanje u oblasti prava djece i ena u
zemlji, te uzroci neravnopravnosti i nedostataka, trebaju se sagledati da bi se osiguralo
da su prioriteti programa i ulaganja zasnovani na dokazima i da oblikuju nacionalne
razvojne strategije i tako ubrzavaju ostvarivanje ciljeva koji se odnose na djecu.
21
Operativni mehanizmi EU za
praenje trendova u oblasti
ljudskih prava u zemlji
Brojni su operativni mehanizmi koji
omoguavaju EU da prati trendove u
oblasti ljudskih prava u irem
kontekstu. Ti mehanizmi su:
Redovno politiko izvjetavanje

efova delegacija EU (i/ili efova
misija EU) stalni je izvor informacija i
procjena politike situacije i temeljnih
vrijednosti.
Kontinuirani dijalog izmeu EU i
zemlje partnera je kljuni forum za
rjeavanje pitanja i izazova koji se
tiu temeljnih vrijednosti, ukljuujui i
ljudska prava.
EU strategije za ljudska
prava za pojedinane
drave vrlo su koristan
instrument sveobuhvatne
procjene koja pokriva principe
lana 21. Lisabonskog
ugovora. Strategije su
povezane s univerzalnim
periodinim pregledom koji se
provodi u kontekstu UN-a i
uzimaju u obzir nalaze tog
pregleda.
22
4.1 Svrha i ciljevi analize
Ciljevi kontekstualne analize o pravima djeteta u zemlji su:

tano utvrditi trendove, obrasce, pojavnost i uzroke kljunih uskraenosti (npr.
mortalitet meu djecom, zaostajanje u rastu, niska stopa upisa roenja, niska stopa
upisa u kolu i loa akademska postignua, nasilje nad djecom), razvrstane prema
relevantnim segmentima populacije.
utvrditi i analizirati prepreke i uska grla koja djeci i porodicama u nepovoljnom
poloaju onemoguavaju da iskoriste prednosti intervencija i usluga, ukljuujui
socijalne, politike i ekonomske okolnosti koje negativno utiu na stvaranje
poticajnog okruenja za realizaciju prava djeteta.
analizirati da li je intervencijama i uslugama zasnovanim na dokazima, koje su
potrebne za rjeavanje uskraenosti, dat prioritet u nacionalnim politikama,
zakonima, strategijama, planovima i budetima. Ovom analizom nastoji se
utvrditi u kojoj mjeri je okruenje poticajno za realizaciju prava sve djece, te
promociju pozitivnih socijalnih normi i ponaanja, organiziranje usluga i
institucionalnih kapaciteta na nacionalnom i niim nivoima, sve do nivoa
zajednice.
Ova analiza koristi se u svim fazama programiranja:

kao osnova za dijalog s partnerskim dravama, izradu stratekih dokumenata na
nivou drave, srednjorone preglede navedenih planova, itd.
tokom definiranja projekata, kako bi se utvrdilo da li su ciljevi o pravima djeteta
razraeni u poetnoj ideji, da li e planirana aktivnost doprinijeti postojeim
nejednakostima ili ih rijeiti, te da li su neka pitanja djeijih prava ostala
neobuhvaena.
tokom faze identifikacije i formulacije, kao doprinos utvrivanju ulaznih taaka
za djelovanje koje je potrebno za realizaciju ciljeva u oblasti djeijih prava.
tokom praenja i evaluacije: sistem praenja i evaluacije usmjeren na prava djeteta
treba biti uveden jo u fazi izrade projekta, kao i pokazatelji za mjerenje
ispunjenosti ciljeva i ostvarenih promjena u pogledu djeijih prava.
Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji moe se postaviti u reciproni odnos

sa EU strategijama za ljudska prava za pojedinane drave. Ova analiza moe posluiti kao
izvor informacija za dravne strategije, a te strategije e biti obuhvaene
programiranjem i provedbom svih oblika pomoi dravama. Pitanja koja se odnose na
djecu trebaju biti obuhvaena usaglaenom listom minimalnih stavki koje drave
lanice i institucije EU pokreu sa svojim relevantim pandanima u treim zemljama
tokom sastanaka i posjeta, ukljuujui i one na najviem politikom nivou i tokom
samita.16
Vidi Instrument 1.1 za konkretne smjernice o koracima kontekstualne

analize, koji su opisani u daljem tekstu.
Navedenu analizu za postizanje najbolje uinkovitosti treba provoditi jednom u

svakom ciklusu programiranja/finansiranja/nacionalnog planiranja.
23
4.2 Korak 1: Pregled kljunih resursa
Zakljuna zapaanja Komiteta CRC i situacione analize iji su autori vlada, odnosno UNICEF
za predmetnu zemlju, ine odlinu polaznu taku. U njima su utvrena prioritetna pitanja
za diskusiju i djelovanje, te s tim povezane tehnike smjernice. Analize u oblasti prava
djeteta takoer su sadrane i u izvjetajima drava stranaka Konvencije ili drugih
relevantnih meunarodnih ili regionalnih tijela za ljudska prava, poput Komiteta za
otklanjanje svih oblika diskriminacije ena ili Afrikog komiteta eksperata za prava i
dobrostanje djece.
Organizacije koje se bave pravima djeteta, poput Save the Children, takoer provode
analize o situaciji u pogledu prava djeteta i dobar su izvor dodatnih podataka. OCD
koje djeluju u dravi mogu biti kljuan izvor podataka. OCD esto izrauju izvjetaje iz
sjene ili alternativne izvjetaje (koji prate izvjetaje drave stranke) i dostavljaju ih
tijelima koja se bave ljudskim pravima, poput Komiteta CRC, i za potrebe univerzalnog
periodinog izvjetavanja (UPR). U tim izvjetajima ocjenjuje se stepen u kojem je
drava stranka realizirala materijalna prava predviena razliitim sporazumima.
Izvjetaji iz sjene, odnosno alternativni izvjetaji, esto ukazuju na stavove i iskustva
odreenih populacija poput ena, djece, starosjedilakih naroda ili etnikih manjina,
koja moda nisu obuhvaena izvjetajem drave prema nadlenom tijelu, odnosno
skreu panju na pitanja koja se obino ne pokreu u dijalogu o politikama sa vladama.
Pregledom navedenih izvjetaja kao izvora informacija, partneri u oblasti razvoja su u
boljoj poziciji da prodube dijalog o politikama, jer su bolje informisani i mogu da skrenu
panju na najtee marginalizirane i iskljuene grupe, poput djece s potekoama.
Veina izvora podataka nije adekvatno analizirana da bi se mogao utvrditi disparitet ili
iskljuenosti ili nepovoljan poloaj. Analize koje se provode u dravi moraju se stoga u
to veoj mjeri oslanjati na podatke razvrstane prema irokom spektru nejednakosti (spol,
pripadnost manjinskoj grupi, invaliditet, rasna pripadnost, starosna dob, vjerska
pripadnost, socio-ekonomsko porijeklo) da bi se utvrdilo ko je iskljuen, te da bi se
prikupile informacije za donoenje odluka i usmjerila ulaganja u usluge kojima e se
doprijeti do najtee marginaliziranih i iskljuenih populacija.
Kvantitativni i kvalitativni podaci su obino dostupni kroz namjenske ankete o

domainstvima, te kroz sisteme administrativnog ili redovnog izvjetavanja, poput
izvjetavanja u zdravstvu ili obrazovanju (vidi uokvireni saetak o primjerima izvora
podataka). Obzirom da su ovi podaci u razliitom omjeru razvrstani, esto nisu
adekvatni za vrenje procjene iz ugla prava djeteta. Unato tome, odlian su izvor za
naknadne ciljne analize.
U nekim sluajevima podaci ili analize nisu uope dostupni ili su vrlo ogranieni. Tada
se moe razmotriti provoenje dodatnog istraivanja, u obliku proirenog uzorka
postojee ankete ili kao dodatna anketa, za prikupljanje vie podataka o kokretnim
grupama poput manjina, starosjedilakih grupa ili djece s potekoama. Donatorska
podrka moe se odnositi na podrku partnerima u zemlji u provoenju takve analize.
Stavljanje navedenih informacija na raspolaganje partnerima u zemlji za izradu
dravnih planova, politika i strategija, uobiajeni je oblik saradnje u primjeni pristupa
zasnovanog na pravima djeteta.
25
PRIMJERI IZVORA PODATAKA
Primarni Redovne statistike koje izrauju ministarstva ili statistiki uredi:
izvori Informacioni sistemi za zdravstveni menadment (HMIS)
podataka
Informacioni sistemi za obrazovni menadment (EMIS)
Zakoni u oblasti finansija i javni budeti (Ministarstvo finansija)
Sistemi nadzora u dravi
Matina evidencija/matina sluba
Dravna statistika o prirodnim katastrofama i vanrednim situacijama
Namjenska istraivanja:
Sekundarni
Popis stanovnitva
izvori
podataka
Demografska i zdravstvena istraivanja (DHS)
Istraivanja viestrukih pokazatelja (MICS)
Istraivanje dobrostanja domainstava
Istraivanja o budetu i potronji domainstava
Istraivanja o djeijem radu
Istraivanje poetnog stanja
Diskusije na nivou fokus grupe, istraivanja znanja, stavova i prakse
(KAP) i konsultacije sa reprezentativnim grupama:
Djece/adolescenata
Omladine
ena
Zajednica
Grupa u naroito nepovoljnom poloaju, poput etnikih manjina i djece
s potekoama
Socio-kulturoloka/etnografska istraivanja
Redovni izvjetaji vlade:
Godinji izvjetaji ministarstava
Sektorski i tematski izvjetaji
Izvjetaji trezora o potronji
Izvjetavanje o meunarodnim konvencijama, sporazumima i ciljevima:
Izvjetaji o MDG
Izvjetaji drave stranke Komitetu za prava djeteta
Zakljuna zapaanja i preporuke Komiteta
Izvjetaji drave za potrebe UPR
Izvjetaji drave stranke o CEDAW i CRPD i zakljuna zapaanja i
preporuke nadlenih komiteta
Alternativni izvjetaji/izvjetaji iz sjene NVO i/ili nezavisne institucije za
ljudska prava u dravi
Izvjetaji o posjetama (ako ih je bilo) posebnih izvjestitelja, specijalnih
predstavnika i/ili nezavisnih strunjaka
Izvjetaji u okviru programskih pregleda i evaluacija:

Nalazi srednjoronog pregleda
Evaluacija programa za predmetnu dravu
Vidi Instrument 1.2 i Instrument 1.3 o glavnim izvorima globalnih

pokazatelja i baza podataka usmjerenih na djecu.
26
4.3 Korak 2: Analiza obrazaca socijalne iskljuenosti i
utvrivanje uzronih faktora
Naredni korak je analiza trendova i obrazaca socijalne iskljuenosti i diskriminacije i

utvrivanje uzronih i strukturnih faktora i nejednakosti koje je potrebno obraditi u
sporazumima o razvojnoj saradnji.
Navedenom analizom utvruju se faktori koji pokreu razvoj i definiraju se prioriteti,

nedostaci i mogunosti za otklanjanje prepreka jednakom pristupu kvalitetnim
uslugama i za jaanje stratekih okvira u kljunim sektorima. To podrazumijeva analizu
ne samo trenutnih uskraenosti s kojom se djeca suoavaju, ve i socijalnih, politikih i
institucionalnih faktora koji utiu na poticajno okruenje za realizaciju njihovih prava.
Meu te faktore ubrajaju se socijalne norme, strateki i pravni okviri, raspodjela
budetskih sredstava, mehanizmi koordinacije i institucionalni kapaciteti.
ANALIZA UZROKA: PRIMJER
Djelimino je estim izbivanjem iz

uzrokovan kole
Nizak nivo strune spreme

Visokim stepenom nasilja u
kolama
Kulturolokim stavovima
koji promoviraju
rjeavanje sukoba
primjenom sile
Meu ostale faktore potrebne za analizu ubraja se i pristup materijalnim i

nematerijalnim sredstvima i kontrola nad tim sredstvima, pravna osnova koja
doprinosi obrascima nejednakosti, politike obaveze i kultura, stavovi i stereotipi koji
utiu na sva pitanja. Analiza ranjivosti, koja obrauje stvarne i potencijalne opasnosti,
vjerovatnost nastanka ranjivosti, rezidentnu populaciju koja e biti njome pogoena i
njenu sposobnost da se nosi sa tom ranjivou, pomae da se sagleda stanje
marginaliziranih grupa u drutvu i onih koji su najtee pogoeni krizama, te njihovih
kapaciteta da se bore za sebe.
Takoer je veoma bitno i sagledavanje aranmana unutar drutva i dravne

organizacije. Da bi se razumjeli uzroci problema u oblasti razvoja, koji se odnose na
djecu na razliitim nivoima, potrebno je stalno postavljati pitanje zato i na njega
traiti odgovor.
27
Analiza usmjerena na jednakost treba da se sastoji od sljedeih komponenti:
1. Analize uzrono-posljedinih veza u kojoj se obrauju razlozi za manjkavost i
nejednakost unutar konceptualnog okvira, ispitujui trenutne uzroke da bi se
utvrdili temeljni i strukturalni uzroci. Ovom analizom utvruju se uska grla i
prepreke koje enama i djeci onemoguavaju pristup osnovnim intervencijama i
uslugama i iskoritavanje prednosti tih usluga. Ona doprinosi uspostavi polaznih
osnova za angaman na smanjenju neravnopravnosti.
2. Analize obrasca uloga koja obrauje uloge i odnose izmeu nosilaca dunosti i
nosilaca prava u pogledu konkrentih prava.
3. Gap analize kapaciteta koja obrauje kapacitete kljunih pojedinaca i ustanova
odgovornih za osiguranje potivanja, zatite i realizacije prava djeteta.
4. Analize poticajnog okruenja koja obrauje strateka, pravna, administrativna i
budetska pitanja i socijalne norme koje doprinose realizaciji prava djeteta i
smanjenju nejednakosti.
Smjernice o navedenim vrstama analize sadrane su u Instrumentima.
28
28
Instrumenti
Instrument 1.1 Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji
KORAK 1: PREGLED KLJUNIH RESURSA I DOSTUPNIH PODATAKA
Pregledati situacione analize iji su autori vlada, odnosno UNICEF

Pregledati zakljuna zapaanja tijela uspostavljenih sporazumima o ljudskim
pravima
Pregledati statistike podatke ministarstava ili statistikih ureda
Utvrditi ostale izvore podataka kao to su:
Popis stanovnitva Istraivanja budeta
Demografska i zdravstvena istraivanja (DHS) i potronje domainstava
Istraivanja viestrukih pokazatelja (MICS) Istraivanja o djeijem radu
Istraivanja dobrostanja domainstava Istraivanje poetnog stanja
Jesu li statistiki podaci o djeci dostupni u okviru bilo kojeg od navedenih
istraivanja?
Jesu li u dovoljnoj mjeri razvrstani da bi se vidjela razlika izmeu razliitih grupa
u zemlji (npr. prema spolu, starosnoj dobi, etnikoj pripadnosti, invaliditetu, itd.)?
Za vie informacija vidi www.childinfo.org i Instrument 1.2.
KORAK 2: PROVOENJE ANALIZA

A. ANALIZA UZRONO-POSLJEDINIH VEZA
Analiza uzrono-posljedinih veza daje sveobuhvatniju sliku uzroka i posljedica
odnosa na razliitim nivoima za potrebe oblikovanja stratekih odgovora. Ova analiza
mora se odnositi na konkretni kontekst, jer osnovni uzrok problema moe u jednoj
zemlji biti dublje usaena strukturna odrednica u odnosu na drugu.
Analiza treba dati odgovor na sljedea pitanja:
Koje su manjkavosti i nedjednakosti u realizaciji prava i na koji nain se
odraavaju kroz kljune pokazatelje?
ta u najveoj mjeri pospjeuje nejednakosti i manjkavosti u ueu grupa i/ili
geografskih regija?
Koje su odrednice tih nejednakosti na makro nivou, tj. nivou zakonodavstva,
politika, budeta, i drugih faktora poput obrazaca migracije i ovisnosti o
doznakama i pomoi?
B. ANALIZA OBRASCA ULOGA I GAP ANALIZA KAPACITETA
31
Analiza obrasca uloga podrazumijeva sagledavanje odgovornosti za nepotivanje prava i
za propuste da se ta prava zatite ili realiziraju. Vrlo je vano jasno definirati nositelje
prava (pojedince ili grupe koji uivaju prava) i nositelje dunosti (subjekte koji su
odgovorni za realizaciju prava, a meu koje se ubrajaju lanovi porodice, vodee osobe u
zajednici i vani kulturni i socijalni akteri, poput babica) i njihove uloge i odnose u svim
kontekstima. Analiza obrasca uloga pomae u pronalaenju odgovora na sljedea pitanja:
Prilikom razmatranja konkretnog razvojnog pitanja:
Ko su nositelji prava?
Ko su nositelji dunosti i koje su njihove obaveze?
Kakav je odnos izmeu nositelja prava i nositelja dunosti?
Istovremena GAP analiza kapaciteta nositelja dunosti doprinosi razvoju kapaciteta
aktera razvojne saradnje za rjeavanje uoenog raskoraka i implementaciju razvojnih
rezultata usmjerenih na djecu. Tabela na narednoj stranici, koja se odnosi na analizu
obrasca uloga i analizu kapaciteta, moe biti od pomoi.
31
NIVO/VRSTA DUNOSTI ANALIZA OBRASCA ULOGA ANALIZA KAPACITETA
U odnosu na Ko je za ta zaduen u cilju Motivacija Autoritet Resursi
predmetno pitanje i rjeavanja problema? Da li su Da li nositelj Da li nositelj dunosti Da li nositelj dunosti
situaciju na lokalnom oni moda dio problema ili dunosti prihvata ima autoritet za datu posjeduje znanje, vjetine i
nivou. uope nisu svjesni postojanja odgovornost? ulogu? Ako nema, ko organizacijske, kadrovske i
problema? Ako ne prihvata, ima? materijalne resurse? Ako ne
zato? posjeduje, koji to materijalni
resursi nedostaju?
Primarni skrbnik
Domainstvo
32
Grupa u zajednici
Vlasti na lokalnom nivou
Vlasti na dravnom nivou
Meunarodni nivo
C. ANALIZA POTICAJNOG OKRUENJA

Analiza poticajnog okruenja omoguava detaljno razmatranje jakih i slabih strana
institucija, socijalnih politika, te zakonodavnog i budetskog sistema u dravi, a koje utiu
na realizaciju prava djeteta i ena. Analiza drutvenih normi, GAP analiza politika,
analiza zakonodavstva i budeta, te institucionalna analiza vane su analitike
komponente za utvrivanje nedostataka u realizaciji prava sve djece.
SMJERNICE ZA ANLIZU POTICAJNOG OKRUENJA
Analiza drutvenih Drutvena norma je pravilo ili ponaanje kojeg se
normi lanovi zajednice pridravaju jer zauzvrat dobivaju
odobravanje drutva, a u suprotnom trpe sankcije.
Koje negativne drutvene norme najvie pogaaju djecu?
Ko su kljuni akteri u dravi koji doprinose opstanku tih normi?
U kojoj mjeri negativne norme utiu na grupe u nepovoljnom poloaju u dravi?
Gap analiza politika Obrauje principe i dugorone ciljeve, koji su osnova

za donoenje pravila i smjernica, usmjeravajui
planiranje i razvoj.
Ima li drava dovoljne tehnike kapacitete za provedbu politika od dravnog do lokalnog
nivoa?
Na koji nain se najbolji interesi djeteta i drugi principi prava djeteta odraavaju kroz
trenutnu provedbu politika?
U kojoj mjeri druge socijalne i razvojne politike (nacionalni razvojni planovi, strategije za
smanjenje siromatva, planovi urbanog razvoja, politike u oblasti poljoprivrede i
zapoljavanja, itd) utiu na pristup kvalitetnim socijalnim uslugama?
Postoji li mogunost za angaman djece i adolescenata u izradi i implementaciji politika
koje se bave pitanjem djeijih prava?
Analiza zakonodavstva Podrazumijeva pregled i utvrivanje usklaenosti
domaeg zakonodavnog okvira s CRC, CEDAW i CRPD.
Da li se drava suoava s problemima kod transponiranja CRC u domae

zakonodavstvo? Ako je to sluaj, zato?
Suoava li se drava s konkretnim problemima u transponiranju drugih relevantnih
pravnih instrumenata o pravima djeteta kojima je pristupila? Ako je to sluaj, zato?
Da li je se dijete u svim pravnim instancama (formalno i neformalno) definira kao osoba
mlaa od 18 godina? Ako to nije sluaj, koja definicija djeteta se koristi i na koji nain ta
definicija razliito utie na djevojice i djeake?
Analiza raspodjele Podrazumijeva analizu doznaka tijelima vlade koja se

budeta i budetskih bave realizacijom prava djeteta i ukupne raspodjele
izdvajanja javnih ulaganja.
Da li je uraena analiza uticaja budetske raspodjele na kvalitet socijalnih usluga za
svu djecu? Da li se sredstva raspodjeljuju djeci (direktno ili indirektno)? Da li se to
finansiranje nadzire kako bi se utvrdio nain utroka sredstava i da li je to troenje
najefikasnija i najdjelotvornija primjena budeta?
Jesu li sektorski budeti analizirani u pogledu njihovog uticaja na nejednakost i
kapacitete vlade na svim nivoima da odgovori na potrebe djece u nepovoljnom
poloaju?
33
Pregled finansijskih politika (budeti, korisnike naknade, porezi, socijalno osiguranje,
itd) i na koji nain te politike rjeavaju pitanje pristupa osnovnim uslugama.
Pregled raspodjele budeta meu upravnim jedinicama (drava, pokrajina, okrug, itd) i
budetskih izdvajanja za konkretne usluge.
Pregled realizacije budeta i izlaznih rezultata, te omjera u kojem sredstva dopiru do
lokalnih pruatelja usluga i porodica (operativna uinkovitost).
Analiza trendova javnih ulaganja u socijalne usluge prikazano po upravnim jedinicama i
najniim nivoima uprave.
Analiza trendova u prihodima radi utvrivanja odrivosti i predvidivosti prihoda iz javnih
sredstava (udio prihoda od poreza, vanjskog duga, finansiranja centralne banke,
multilateralne ili bilateralne pomoi, vanbudetskih sredstava). Analiza budetskih
sredstava koja se izdvajaju za relevantne sektore socijalnih usluga na dravnom i niim
nivoima (za primarnu zdravstvenu zatitu, osnovno obrazovanje, vodu i sanitaciju,
okoli, djeiju i socijalnu zatitu, programe borbe protiv HIV-a i AIDS-a, itd) i kljune
potrebe svakog sektora.
Institucionalna Forma i funkcija javnih ustanova i struktura kljuna je
analiza: strukture, odrednica u osiguranju zakonitog, djelotvornog i efikasnog
kapaciteti i okvira za izradu i provedbu javnih politika u korist prava
mehanizmi djeteta.
Postoji li nadzorno tijelo koje prvenstveno razmatra pitanja djece (openito i/ili unutar
sektora)?
Postoje li mehanizmi koordinacije na horizontalnom i vertikalnom nivou za razvoj
politika i provedbu programa za djecu? Dodatna pitanja u tom kontekstu su:
Jesu li ti mehanizmi dovoljno finansirani?
Predstavljaju li politiki prioritet?
Da li su u njih ukljueni javni subjekti odgovorni za planiranje i raspodjelu resursa?
Jesu li aktivnosti ratrkane po sektorima?
Da li mehanizmi podrazumijevaju aktivno uee regionalnih/lokalnih vlasti?
Da li ukljuuju civilno drutvo?
Postoje li komiteti za razvoj okruga s funkcijama koje se bave pravima djeteta?
Postoje li sektorski odbori na nivou okruga?
Ima li drava dovoljno kapaciteta za izradu politika zasnovanih na dokazima?
Kakvi su kapaciteti vlade da uskladi svoje djelovanje s pravima djeteta i u njega ukljui
perspektivu djece?
Da li uposlenici u organima vlasti imaju razvijenu svijest i senzibilitet prema pravima
djeteta i principima prava djeteta?
Koja vrsta podrke se prua za razvoj kapaciteta u ministarstvima (ukljuujui izradu
politika, unapreenje zakonodavstva, jaanje struktura koje daju djeci mogunost da
izraze miljenje, analizu budeta, usklaivanje rada s pravima djeteta, itd)?
Ima li vlada dovoljno kapaciteta za provedbu politike od dravnog do lokalnog nivoa?
Na koji nain se najbolji interesi djeteta i drugi principi prava djeteta odraavaju kroz
tekuu provedbu politika?
Postoji li akcioni plan za prava djeteta na nivou drave? Je li zasnovan na Konvenciji
kao cjelini? Da li je u njemu razmotreno uee djece u izradi i provedbi politika? Da li
podrazumijeva analizu utroka budetskih sredstava za pitanja djece (direktno ili
indirektno)? Da li obuhvata analizu uea djece u sistemu upravljanja? Da li je za
akcioni plan predvien vremenski okvir i budet?
Jesu li uvedeni zvanini i nezavisni mehanizmi s terenskim prisustvom na lokalnom
nivou za osiguranje potivanja Konvencije? Imaju li ti mehanizmi dovoljne resurse?
Djeluju li u svim oblastima javnog upravljanja? Imaju li dovoljan autoritet da mogu
zahtijevati promjene?
34
Poziva li se vlast na odgovornost za potivanje principa prava djeteta

kroz npr. izvjetavanje o provedbi Konvencije? Na koji nain graani i djeca
pozivaju vlast na odgovornost?
Da li sektorski pruatelji usluga i regulatorne agencije koriste pokazatelje u oblasti prava
djeteta za mjerenje rezultata? Jesu li djeca ukljuena u taj proces?
35
Instrument 1.2 Globalni pokazatelji usmjereni na djecu
GLOBALNI POKAZATELJI USMJERENI NA DJECU

Oblast prava POKAZATELJI KLJUNI IZVORI PODATAKA
djeteta
Opstanak i Stopa mortaliteta meu novoroenadima Istraivanja viestrukih
zdravlje pokazatelja (MICS),
Demografska i zdravstvena
istraivanja (DHS)
Stopa mortaliteta djece mlae od 5 godina MICS, DHS
Incidencija specifinih bolesti poput proljeva i DHS
incidencija i lijeenje respiratornih oboljenja
Koritenje poboljanih objekata za MICS, DHS
vodoopsrkbu i sanitaciju
Prenatalna njega i stopa poroda u ustanovama MICS, DHS
Seksualno ponaanje mladih npr. koritenje MICS, DHS, AIS17

kondoma i odravanje odnosa s vie partnera
Konzumiranje droge i alkohola od strane mladih MICS, DHS, administrativni
podaci
Prehrana Uestalost neuhranjenosti, zaostalog rasta, MICS, LSMS18
stalne pothranjenosti, male teine pri roenju i
pretilosti
Stopa dojenja i prehrambene prakse dojenadi i MICS, DHS
male djece
Nedovoljan unos i manjak mikronutrijenata DHS, MICS
meu djecom i majkama
Obrazovanje Obuhvat predkolskim obrazovanjem djece MICS
relevantne starosne dobi (obino 3/45/6)
Neto omjer pohaanja osnovnog i srednjeg MICS
obrazovanja
Stopa naputanja kolovanja na razliitim nivoima MICS, LSMS
Indeksi rodnog pariteta za osnovno i srednje MICS, LSMS
obrazovanje
Ueniki ishodi PIRLS, TIMSS19
Djeca mlaa od 5 godina za koju skrbe djeca MICS
mlaa od 10 godina
Djeca pogoena ozbiljnim nesreama MICS i administrativni podaci
Zatita od
Djeca rtve seksualnog iskoritavanja, trgovine MICS, SIMPOC20
iskoritavanja, ljudima i naputanja
zlostavljanja i Stopa djeijeg rada; djeca koja obavljaju LFS21
zanemarivanja najgore vrste djeijeg rada
Mogunosti za zapoljavanje mladih Administrativni podaci
Djeca/mladi rtve nasilja Administrativni podaci i MICS
Broj djece koja ive i rade na ulici Administrativni podaci
Stopa konzumiranja droga/alkohola meu Administrativni podaci
djecom i mladima
Stopa samoubistava meu mladima Administrativni podaci
36
Instrument 1.3 Dodatni izvori podataka i baze podataka usmjerene na djecu
DODATNI IZVORI PODATAKA I BAZE PODATAKA USMJERENE NA DJECU

IZVOR PODATAKA POVEZNICA
Sekundarni Situaciona analiza UNICEF-a u oblasti djece www.unicef.org/sitan/
podaci za pojedinane drave index_43348.html
Izvjetaji drava za potrebe UNICEF-ove http://unicefglobalstudy.
Globalne studije o siromatvu djece (2008 blogspot.com/
10) i tematske web stranice UNICEF-a u
zemlji i regionu
Izvjetaji o napretku u realizaciji milenijumskih http://unstats.un.org/
razvojnih ciljeva unsd/mdg/Default.aspx
Izvjetaji drave Komitetu za prava djeteta i http://tb.ohchr.org/default.
alternativni izvjetaji NVO aspx
Eldis resursni vodii o djeci i mladima www.eldis.org/go/topics/

resource-guides/children-
and-young-people
Informativna mrea o pravima djece www.crin.org
Opservatorij djeijih prava/djece www.childoneurope.org/
http://africanchildinfo.net/
www.childwatch.uio.no/
research/child-rights-
observatories/
Baze Childinfo je baza podataka u kojoj se moe www.childinfo.org
podataka vriti pretraivanje podataka koji su prikupljeni
usmjerene na putem MICS o zdravlju i prehrani djece,
djecu maternalnoj njezi, obrazovanju, vodi i
sanitaciji, HIV-u i AIDS-u i djeijoj zatiti.
Mogue je vriti pretraivanje po dravama.
Istraivanje zdravstvenog ponaanja djece www.hbsc.org/
kolske dobi (HSBC). Ovo istraivanje se
provodi meu djecom u dobi od 11, 13 i 15
godina s fokusom na individualne i socijalne
resurse (koji mogu uticati na zdravlje),
zdravstveno ponaanje (npr. u vezi sa reimom
ishrane, tjelesnom vjebom, konzumiranjem
opijata, dentalnim zdravljem) i zdravstvene
ishode.
Evropsko istraivanje o konzumiranju http://www.espad.org/
alkohola i drugih opijata u kolama.
Ovim istraivanjem meu djecom u dobi od 16
godina prikupljaju se informacije o socio-
ekonomskom poloaju uesnika i njihovom
konzumiranju alkohola i drugih opijata. Anketa
se provodi svaka etiri mjeseca od 1995.
godine.
37
Baze TransMonEE sadri podatke prikupljene u www.transmonee.org/
podataka Centranoj i Istonoj Evropi i CIS regiji. Iako je
usmjerene kvaliteta i usklaenost podataka u odreenoj
na djecu mjeri upitna, ova baza podataka i dalje je
koristan izvor informacija o zdravlju i
obrazovanju djece, djeijoj zatiti i
kriminalitetu meu djecom.
Konzorcij Jugoistone i Istone Afrike za www.sacmeq.org

praenje kvaliteta obrazovanja (SACMEQ).
SACMEQ posjeduje informacije o uspjehu
djece iz matematike i italake pismenosti u
15 zemalja istone i june Afrike.
Young Lives. Ova petnaestogodinja www.younglives.org.uk/

longitudinalna studija o siromatvu i what-we-do/access-
dobrostanju djece provodi se u Etiopiji, Indiji, our- data
Peruu i Vijetnamu od 2000. godine. Podaci
studije su dostupni javnosti.
38
PRILOZI
Prilog 1.1 Priroda djetinjstva
Djetinjstvo ine razliite faze. Osobe koje rade s djecom ili za djecu esto se oslanjaju na
pristup zasnovan na ivotnom ciklusu. Ovaj pristup posmatra dijete kroz njegov/njen
ivotni ciklus, odnosno od zaea do roenja, kroz dojenaku dob, kolsku dob i na
kraju adolescentsku dob. Vano je napomenuti da se rodna neravnopravnost drugaije
doivljava kroz razliite faze ivotnog ciklusa, kako je objanjeno u daljem tekstu.
Prenatalna dob do pete godine starosti
Ova faza zapoinje s trudnoom. Tokom tog perioda zdravstveno stanje i prehrana
majke moe imati posljedice na kasniji razvoj djeteta i uticati na incidenciju niske
poroajne teine, uroenih mana i mortaliteta meu dojenadima (do navrene prve
godine) ili djecom (do navrene pete godine).
Rane godine djeijeg ivota jednako su vane. Fiziki i neuroloki razvoj odvija se
velikom brzinom tokom tog razdoblja. Mnogi nedostaci u kasnijim godinama ivota
potiu od preventabilnih uzroka, odnosno uzroka koji su se mogli lijeiti, poput
proljeva, upale plua, malarije, postporoajnih potekoa, HIV-a i AIDS-a.
Pothranjenost, nedostatak mikronutrijenata, nedostatak pitke vode i loa higijena i
sanitacija su problem u mnogim dijelovima svijeta, pri emu proljev uzrokuje veliki broj
preventabilnih smrti na globalnom nivou.
U ranoj dobi djeteta postavljaju se temelji rodne socijalizacije kroz diferencijalni tretman
djevojica i djeaka, to uslovljava njihova oekivanja u kasnijem periodu ivota i nain
ophoenja prema drugima. Djevojice se u nekim zajednicama smatraju bezvrijednom
investicijom, dok ih porodice esto ue da su manje vrijedne od svoje brae.
kolska dob (od 6 do 12 godine)
kolska dob sa sobom nosi nove izazove. Nepohaanje kole ima ozbiljne posljedice po
dijete. Lo kvalitet obrazovanja, izloenost nasilju i zlostavljanju, rano stupanje u brak,
djeiji rad, diskriminatorne rodne norme, loa prehrana i pjeaenje velikih razdaljina
do kole oteavaju obrazovanje djece i onemoguavaju im da razviju svoj potencijal.
Adolescentska dob (od 12 do 19 godine)
Prelaskom u adolescentsku dob u ivotu djeteta deavaju se razne promjene, naroito

u kontekstu seksualnog razvoja, ranjivosti na nove rizike i potrebe za odgovarajuim
mogunostima za zaposlenje, odnosno stvaranju uslova za razvoj takvih mogunosti.
Siromatvo adolescente pretvara u odrasle osobe, jer su primorani da zbog siromatva
prestanu pohaati kolu i zaposle se ili stupe u brak u ranoj dobi. Nastavak kolovanja
adolescenata, kroz pruanje zatite od nasilja, iskoritavanja i zlostavljanja,
ukljuivanjem adolescenata u donoenje odluka i osiguranjem pristupa adolescentima
kvalitetnoj zdravstvenoj zatiti, osnauje mlade ljude i omoguava im da ostvare svoj
puni potencijal.22
Skoriji podaci ukazuju na to da rodni dispariteti rastu tokom ivotnog ciklusa i

produbljuju se s pubertetom. Mnoge djevojice u adolescentskoj dobi postaju
nevidljive. Deava se da naputaju kolu da bi preuzele ulogu odrasle osobe kao
majke ili radnice i vie ne bivaju obuhvaene istraivanjima i statistikama. Iako je
ostvaren veliki napredak u realizaciji razvojnih ciljeva u oblasti zdravlja, pristupa
obrazovanju i socijalnim uslugama, brojni pokazatelji ukazuju na to da rodni
nesrazmjer raste na poetku adolescentske dobi. U pojedinim sluajevima
produbljivanje rodne neravnopravnosti u adolescentskoj dobi postaje evidentno s
neodrivou napretka koji je postignut kod djevojica u ranoj dobi. 23 Mnoge djevojice
do adolescentske dobi ve su internalizirale stavove, stereotipe i ponaanje koje im teti,
a koje esto odobrava njihovo okruenje, kako djeca, tako i odrasli bez obzira na spol. 24
40
Prilog 1.2 Ostali relevantni sporazumi i standardi o ljudskim pravima
OSTALI RELEVANTNI SPORAZUMI I STANDARDI

Kljuni Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR) iz 1948.
meunarodni godine
instrumenti u Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
oblasti pravima (ICESCR) iz 1966. godine
ljudskih Meunarodni pakt o civilnim i politikim pravima (ICCPR) iz
prava 1966. godine
Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne
diskriminacije (CERD) iz 1965. godine
Konvencija o otklanjanju svih oblika diskriminacije ena
(CEDAW) iz 1979. godine
Konvencija protiv muenja i drugog okrutnog, nehumanog ili
poniavajueg postupanja i kanjavanja (CAT) iz 1984.
godine
Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika
migranata i lanova njihovih porodica (ICMW) iz 1990. godine
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i njen
Fakultativni protokol iz 2008. godine
Tijela za Vijee za ljudska prava i Univerzalni periodini pregled (UPR)

ljudska prava od 2006. godine
osnovana u
skladu sa
sporazumima
Odabrani enevska konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme
sporazumi rata i njeni Dodatni protokoli iz 1949. godine
relevantni Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine i njeni
za prava Protokoli iz 1967. godine
djece Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida iz
1964. godine
Konvencija o pristanku za stupanje u brak, minimalnoj dobi za
stupanje u brak i upisu brakova iz 1964. godine
Konvencija o minimalnoj starosnoj dobi (br. 138) iz 1973.
godine
Konvencija o najteim oblicima djeijeg rada (br. 182) iz
1999. godine
Evropa Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih

sloboda iz 1953. godine i njeni protokoli
Evropska socijalna povelja usvojena 1961. i revidirana 1996.
godine
Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina iz 1998.
godine
Povelja EU o osnovnim pravima iz 2000. godine
Konvencija Vijea Evrope o borbi protiv trgovine ljudima iz
2005. godine
Konvencija Vijea Evrope o zatiti djece od seksualnog
iskoritavanja i zlostavljanja iz 2010. godine
Smjernice Komiteta ministara Vijea Evrope o pravosuu po
mjeri djeteta iz 2010. godine
41
Akrika Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1986.
godine
Afrika povelja o pravima i dobrostanju djeteta iz 1999.
godine
Amerike Amerika deklaracija o pravima i dunostima ovjeka iz 1948.

godine
Amerika konvencija o ljudskim pravima iz 1978. godine
Meuamerika konvencija o sprjeavanju, kanjavanju i
iskorjenjivanju nasilja nad enama iz 1994. godine
Bliski Istok Arapska liga, Arapska povelja o ljudskim pravima iz 2008.

i Sjeverna godine
Afrika
42
Prilog 1.3 Pregovori o Konvenciji i s tim povezane

kontraverze
Komisija o ljudskim pravima oformila je 1979. godine radnu grupu za izradu

Konvencije o pravima djeteta (CRC). Prvi nacrt (prvo itanje) usaglaen je 1998. godine,
te je nakon pregleda od strane generalnog sekretara UN-a distribuiran delegacijama
prije drugog itanja u jesen 1988. godine. Konvencija je usvojena 20.11.1989. godine
Interes za Konvenciju nije odmah iskazan. Pojedine drave zapadnog svijeta smatrale
su Konvenciju projektom Istonog bloka, koji je usmjeren uglavnom na ekonomska,
socijalna i kulturna prava. Stvari su se poele mijenjati poetkom 1983. godine,
prvenstveno zbog toga to je prvobitnim nacrtom postepeno obuhvaeno vie civilnih
i politiki prava i zbog toga to se u nadzor nad kvalitetom i tekstom Konvencije
ukljuila ad hoc grupa nevladinih organizacija (prava u Konvenciji za koje je zasluan
angaman NVO su zatita od tetnih postupaka i seksualnog iskoritavanja, zatita
prava djece starosjedilaca, rehabilitacija rtava zlostavljanja i iskoritavanja, i standardi
kolske discipline).
Kontraverzna pitanja
Od samog poetka rada na Konvenciji, meu mnogim krugovima preovladavalo je

miljenje da nema potrebe za posebnom konvencijom o pravima djeteta, jer su prava
djeteta ve adekvatno zatiena drugim sporazumima. Drugi su pak smatrali da
aktualni sporazumi sadre isuvie openite odredbe da bi adekvatno zatitili konkretna
prava djeteta. Konvencija jasno predvia primjenjivost opih prava na specifine
situacije i ranjivost djece (npr. standardi maloljetnikog pravosua i odnos izmeu
djeteta, porodice i drave), te predvia dodatna prava koja su svojstvena samo djeci.
Tokom drugog itanja Konvencije etiri sporne oblasti dole su u prvi plan:
1. Prava neroenog djeteta, koja proizilaze iz lana 1. (definicija djeteta). Pojedine
delegacije i NVO zauzele su stav da svaka drava u odreenoj mjeri titi prava
neroenog djeteta (bez obzira na domae zakone u vezi sa pobaajem) i da ta zatita
treba biti jasno formulisana u dokumentu. Obzirom da kompromisna formulacija
svako ljudsko bie (ostavljena na slobodno tumaenje dravama) nije zadovoljila
pojedine delegacije, drugim kompromisom proirena je preambula Konvencije tako
da obuhvata pasus iz Deklaracije o pravima djeteta iz 1959. godine u kojem se navodi
odgovarajua pravna zatita prije i nakon roenja.
2. Pravo na hraniteljsko zbrinjavanje i usvajanje. Pojedine delegacije islamskih
zemalja smatrale su da je prvo itanje u suprotnosti s Kur'anom i njihovim domaim
zakonodavstvima. Ovaj stav djelimino je bio zasnovan na konceptu krvnog
srodstva i zatite nasljedstva unutar proirene porodice srodnika, koji se ne smije
naruiti pridruivanjem tree osobe porodici. U islamskim zemljama u primjeni je
kafala sistem za brigu nad naputenom djecom. To je vrsta skrbnitva koja je blia
konceptu hraniteljstva nego usvajanju. Formulacija lana 20. rezultat je ovih
sloenih pregovora.
43
3. Sloboda izraavanja vjere. Islamske zemlje su se usprotivile ovom lanu iz slinih
razloga neslaganja odredbe s Kur'anom, jer su smatrale da je to pravo rezervisano za
odrasle. Tekst lana 14. rezultat je zahtjevnih pregovora u tom pogledu.
4. Minimalna starosna dob za uee u oruanom sukobu. Veina lanova radne grupe
eljela je podii minimalnu starosnu dob sa 15 godina, kako je predvieno u
Protokolima uz enevsku konvenciju iz 1977. godine, na 18 godina. SAD su jedine
imale izdvojeno miljenje i zauzele su procesni stav da ova radna grupa nije
odgovarajui forum za izmjenu vaeih standarda u meunarodnom humanitarnom
pravu. Obzirom da je izrada Konvencije bila zasnovana na konsenzusu a ne glasanju,
stav SAD sprijeio je postizanje neophodne saglasnosti za poveanje minimalne
starosne dobi (vidi lan 38).
Prilog 1.4 Zakljuna zapaanja
Komitet za prava djeteta izdaje preporuke i zapaanja nakon razmatranja izvjetaja

drave stranke. Zakljuna zapaanja odnose se na pozitivne aspekte provedbe
Konvencije od strane drave i na oblasti u kojima Komitet preporuuje dodatno
zalaganje drave. Komitet ima obavezu izrade zakljunih zapaanja koja su konkretna,
usmjerena i primjenjiva, i da aktivno prati mjere za osiguranje djelotvornih naknadnih
aktivnosti.
Sistem izvjetavanja
Zakljuna zapaanja sadre komentare i preporuke zasnovane na informacijama koje

se prikupljaju putem sistema izvjetavanja predvienog u Konvenciji. Drave stranke
Konvencije dune su dostavljati izvjetaje o koracima koje su poduzele u realizaciji
prava iz Konvencije. Prvi izvjetaj se dostavlja dvije godine nakon stupanja na snagu
sporazuma za dravu stranku, a naredni svakih pet godina (lan 44. Konvencije). Sistem
izvjetavanja je organiziran u sedam faza:
1. Dostavljanje prvobitnog izvjetaja. Izvjetaj se dostavlja generalnom sekretaru, nakon ega

ga pregleda Sekretarijat. Izvjetaj se potom prosljeuje Komitetu na razmatranje na
jednom od njegovih redovnih zasjedanja.
2. Spisak tema i pitanja. Prije zasjedanja na kojem e se izvjetaj zvanino razmatrati,
Komitet izrauje spisak tema i pitanja i dostavlja ga dravi stranki. Tim putem
Komitet moe zahtijevati dodatne informacije, koje moda nisu obuhvaene
izvjetajem, odnosno koje lanovi Komiteta smatraju neophodnim za analizu
provedbe Konvencije od strane predmetne drave. To ujedno omoguava Komitetu
da se pripremi za detaljnije ispitivanje drave stranke o konkretnim pitanjima koja
su pokrenuta u izvjetaju, a koja su prema miljenju lanova posebno zabrinjavajua.
3. Pismeni odgovor na spisak pitanja. Drave stranke mogu dostaviti odgovor na spisak
pitanja u pismenoj formi.
4. Drugi izvori informacija koji su dostupni Komitetu. Osim izvjetaja drave stranke,
Komitet moe primiti informacije o stanju prava djeteta iz drugih izvora, ukljuujui
UN agencije, druge meunarodne organizacije, NVO (meunarodne i domae),
akademske institucije i medije. lan 45. Konvencije posebno istie ulogu UNICEF-a,
pored uloge ostalih agancije i tijela.
44
5. Zvanino razmatranje izvjetaja: konstruktivni dijalog izmeu Komiteta i drave stranke.

Komitet poziva drave stranke da poalju svoje delegacije na zasjedanje Komiteta na
kojima se razmatra njihov izvjetaj kako bi im se omoguilo da odgovore na pitanja
lanova i prue dodatne informacije o svojim aktivnostima na provedbi Konvencije.
Procedura nije adversarna i Komitet ne donosi presude. Cilj ove prakse je pokretanje
konstruktivnog dijaloga kako bi se dravi pomoglo da to potpunije i djelotvornije
provede Konvenciju. Drave nisu obavezne da alju delegaciju na zasjedanje, iako je
to poeljno.
6. Zakljuna zapaanja i preporuke. Analiza izvjetaja zavrava se usvajanjem zakljunih
zapaanja u kojima se dravi stranci daju praktini savjeti i poticaj za dalje korake u
realizaciji prava iz Konvencije.
7. Provedba zakljunih zapaanja i dostavljanje narednog periodinog izvjetaja. Iako se
usvajanjem zakljunih zapaanja od strane Komiteta zvanino zavrava razmatranje
izvjetaja, proces se tu ne zaustavlja. Zapaanja se koriste za ocjenu napretka koji je
drava stranka ostvarila kada njen naredni izvjetaj bude dostavljen za pet godina.
Zakljuna zapaanja su esto imala znaajan uticaj na situaciji u zemlji. Na primjer,

Indija je 2001. godine poduzela konkretne inicijative u skladu sa preporukama. Dob
djeteta poveana je na 18 godina u skladu sa Zakonom o maloljetnikom pravosuu, te
su provedeni i uvedeni programi za djecu koja ive i rade na ulici i izraen plan za
realizaciju sigurnog pristupa obrazovanju za svu djecu (http://wcd.nic.
in/crcpdf/ACTION.PDF).
45
Prilog 1.5 Jedinstveni edukacijski paket Ujedinjenih
nacija o programiranju zasnovanom na ljudskim pravima
Jedinstveni edukacijski paket Ujedinjenih nacija o programiranju zasnovanom na

ljudskim pravima (HRBA) namijenjen je jaanju kapaciteta osoblja za primjenu HRBA
u zajednikom programiranju agencija Ujedinjenih nacija u zemlji. Paket je prvenstveno
namijenjen Organizaciji UN u zemlji (UNCT), odnosno rezidentnom koordinatoru,
rukovodiocima agencija, programskim slubenicima i tehnikom osoblju zaduenom za izradu
Zajednike procjene stanja za zemlju (CCA/Okvir razvojne pomoi UN-a). Meu ciljane korisnike
ubrajaju se i domai partneri, jer je svrha edukacije upravo poboljana izrada nacionalnih
programa zasnovanih na ljudskim pravima. Obzirom da je HRBA jedan od pet kljunih principa
programiranja UNDAF-a, edukacijski paket usmjerava agencije UN-a u zemlji u primjeni pristupa
kroz sve faze UNDAF ciklusa: procjena i analiza, odreivanje prioriteta, planiranje, provedba,
praenje i evaluacija. Paket obuhvata:
veu usmjerenost na upravljanje zasnovanom na rezultatima (RBM), koje treba
da pomogne korisnicima da u svom UNDAF postiu rezultate koji su vie
zasnovani na pravima;
dodatni dio o iskustvima u zemlji, iz kojeg korisnici mogu izvui pouke i
osloniti se na iskustva drugih UNCT.
aurirani prirunik o facilitaciji, koji treba da pomogne UNCT u koritenju
edukacijskog paketa za obuku nacionalnih patnera o primjeni HRBA.
module koji su vie participatorni i zasnovani na primjerima u svim
segmentima paketa.
Edukacijski paket osmiljen je kao fleksibilan instrument za obuku o primjeni HRBA i

moe se redovno unapreivati i dopunjavati. Paket se trenutno sastoji od vodia o
facilitaciji i instrumenata za uenje, ukljuujui relevantne power point prezentacije i
materijale, a za pojedine module i grupni grad i studije sluaja. Dostupan je na
arapskom, engleskom, francuskom i panskom jeziku.
Poveznica za edukacijski paket: http://hrbaportal.org/archives/resource-types/learning-training-

materials
46
Prilog 1.6 Literatura/izvori
Opa literatura/izvori
1. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 5: Ope mjere provedbe Konvencije o
pravima djeteta, 34. zasjedanje odrano u periodu od 19. septembra do 3. oktobra 2003.
godine.
2. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 10: Prava djece u maloljetnikom
pravosuu, 44. zasjedanje odrano u period od 15. januara do 2. februara 2007.
godine.
3. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br.12: Pravo djeteta da izrazi svoje miljenje,
51. zasjedanje odrano u periodu od 25. maja do 12. juna 2009. godine.
4. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 13: Pravo djeteta da bude poteeno
svih oblika nasilja, 2011.
5. Evropski parlament, Rezolucija o Pregledu Strategije EU o ljudskim pravima
(2012/2062(INI)), usvojena 13. decembra 2012. godine u Strasbourgu.
6. Minority Rights Group International u saradnji s Fondom Ujedinjenih nacija za djecu, Poloaj
manjina i starosjedilakih naroda u svijetu 2009, MRG, London, 2009.
7. Istraivaki centar Innocenti pri Fondu Ujedinjenih nacija za djecu, Promoviranje prava djece s
potekoama, Bilten Innocenti br. 13, 2007.
8. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Smanjenjem nesrazmjera ka ispunjenju ciljeva,
Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2010.
9. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Poloaj djece u svijetu, Posebno izdanje: Proslava
20 godina Konvencije o pravima djeteta, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York,
2010.
10. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Peking + 15: Djevojice u fokusu, Fond Ujedinjenih nacija za
djecu, New York, 2010.
11. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Poloaj djece u svijetu 2011
Adolescencija: Doba mogunosti, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New
York, 2011.
12. Razvojni program Ujedinjenih nacija, Izvjetaj o ljudskom razvoju 2005:
Meunarodna saradnja na raskriju Pomo, trgovina i sigurnost u svijetu
nejednakosti, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2005.
13. Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal, Instrumenti i publikacije.
14. Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal i Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Pravda
u predmetima u kojima se pojavljuju djeca rtve i svjedoci krivinog djela: Model zakona i
komentar, Ujedinjene nacije, Be, 2009.
15. Svjetska banka, Izvjetaj o razvoju u svijetu 2006: Jednakost i razvoj, Svjetska banka
i Oxford University Press, Washington, DC, 2006.
16. Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka, Svjetski izvjetaj o invaliditetu, SZO,
eneva, 2011.
Kljuni dokumenti EU koji se bave pravima djeteta

PRAVA DJETETA
17. Prema Strategiji EU o pravima djeteta (2006)
18. Agenda EU za prava djece (2011)
47
PRAVA DJETETA U VANJSKOM DJELOVANJU
19. Smjernice EU o promociji i zatiti prava djeteta (2007)
20. Akcioni plan EU o pravima djeteta u vanjskom djelovanju (2007)
21. Posebno mjesto djece u vanjskom djelovanju EU (2008)
22. Zakljuci Vijea o promociji i zatiti prava djeteta u vanjskom djelovanju EU: Razvojna i
humanitarna dimenzija (2008)
LJUDSKA PRAVA U VANJSKOM DJELOVANJU

23. Uloga EU u promociji ljudskih prava i demokratizaciji u treim zemljama (2001)
24. Smjernice EU o podrci braniteljima ljudskih prava (2008)
25. Podrka demokratiji u vanjskim odnosima EU (2010)
26. Strategija za djelotvornu primjenu Povelje o osnovnim pravima (2010)
27 Ljudska prava i demokratija u sreditu vanjskog djelovanja EU (2011)
28. Izvjetaj o primjeni Povelje o osnovnim pravima u institucijama EU (2011)
29. Strateki okvir EU o ljudskim pravima i demokratiji i pratei akcioni plan (2012)
LJUDSKA PRAVA U RAZVOJNOJ SARADNJI

30. Zakljuci Vijea o milenijumskim razvojnim ciljevima za plenarnu sjednicu UN-a u New Yorku
i dalje (2010)
31. Poveanje uinka razvojne politike EU: Plan za promjenu (2011)
32. Budui pristup EU-a budetskoj podrci treim zemljama (2011)
SEKTORSKI DOKUMENTI
Rodna pripadnost i nasilje
33. Provedba UNSCR 1325 i 1820 u EU (2008)
34. Smjernice o nasilju nad enama i djevojicama (2008)
35. Plan djelovanja EU za ravnopravnost spolova i osnaivanje ena 2010-15 (2010)
Meunarodno humanitarno pravo

36. Smjernice o meunarodnom humanitarnom pravu (2009)
Vanredne situacije, krize i sukobi

37. Djeca u vanrednim i kriznim situacijama (2008)
38. Smjernice EU o djeci i oruanim sukobima (2008)
Migracija
39. Globalni pristup migraciji i mobilnosti (2011)
48
Djeiji rad
40. Zakljuci Vijea o djeijem radu (2010)
Invaliditet
41. Smjernice o invaliditetu i razvoju (2003)
42. Evropska strategija za osobe s invaliditetom 2010-2020 (2010)
Obrazovanje
43. Obrazovanje i osposobljavanje u kontekstu smanjenja siromatva u zemljama u razvoju (2002)
44. Zakljuci vijea o borbi protiv siromatva meu djecom i unapreenju blagostanja djece (2011)
Zdravstvo
45. Zdravlje i smanjenje siromatva u zemljama u razvoju (2002)
Trgovina ljudima
46. Strategija EU za iskorjenjivanje trgovine ljudima 2012-2016 (2012)
Maloljetniko pravosue
47. Preporuka Komiteta ministara dravama lanicama o Evropskim pravilima za maloljetne
poinioce krivinih djela koji izdravaju sankcije ili mjere (2008)
Ostali kljuni standardi

48. Standardna minimalna pravila UN-a za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima,
Pekinka pravila (1985)
49. Pravila UN-a o zatiti maloljetnika lienih slobode, Havanska pravila (1990)
50. Standardna minimalna pravila UN-a za mjere alternativne institucionalnom tretmanu
(Tokijska pravila) (1990)
51. Smjernice UN-a za prevenciju maloljetnike delikvencije (Smjernice iz Rijada)
(1990)
52. Smjernice UN-a za postupanje s djecom u sistemu krivinog pravosua
(Beke smjernice) (1996)
53. Osnovni principi UN-a za primjenu programa restorativne pravde u krivinim predmetima (2002).
49
ENDNOTE
1. You, Danzhen i David Anthony, Generacija 2025 i dalje: Vanost sagledavanja demografskih
trendova koji se odnose na djecu u 21. vijeku, Periodina publikacija br. 1, novembar 2012,
Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2012.
2. Za vie informacija vidi UNDP, Izvjetaj o ljudskom razvoju 2005: Meunarodna saradnja na
raskriju Pomo, trgovina i sigurnost u svijetu nejednakosti, UNDP, New York, 2005. Vidi
takoer Svjetska banka, Izvjetaj o razvoju u svijetu 2006: Jednakost i razvoj, Svjetska banka i
Oxford University Press, Washington, DC, 2005; i UNICEF, Smanjenjem nesrazmjera ka
ispunjenju ciljeva, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2010.
3. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Posveenost opstanku djeteta: Ponovljeno obeanje, Izvjetaj
o napretku 2012, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2012, str. 9.
4. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Poloaj djece u svijetu, Posebno izdanje: Proslava 20 godina
Konvencije o pravima djeteta, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2010, str. 1.
5. Op. cit., Fond Ujedinjenih nacija za djecu 2012, str. 15
6. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Zatita djece od nasilja, iskoritavanja i zlostavljanja: Statistiki prikaz, Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, 2011.
7. Op. cit., Fond Ujedinjenih nacija za djecu 2012, str. 9
8. osim ako se prema zakonu primjenjivom na dijete punoljetnost ne stie ranije, Konvencija o pravima
djeteta, lan 1. Generalna skuptina UN-a, Konvencija o pravima djeteta, 20.11.1989., Ujedinjene nacije, Serija
sporazuma, tom 1577.
9. Majka i dijete imaju pravo na posebnu brigu i pomo. Sva djeca, bilo da su roena u braku
ili izvan njega, uivaju istu socijalnu zatitu. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima,
lan 25., Generalna skuptina UN-a, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima od
10.12.1948., 217 A (III)
10. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Peking + 15: Djevojice u fokusu, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2010.
11. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Promoviranje prava djece s potekoama, Bilten Innocenti br. 13, UNICEF-ov
istraivaki centar Innocenti, Firenca, Italija, 2007.
12. Vidi Analizu preklapanja viestruke uskraenosti (MODA) Fonda Ujedinjenih nacija za djecu
na www.unicef-irc.org/MODA.
13. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Globalna studija o siromatvu i disparitetima meu djecom, UNICEF, 2007.
14. SZO i Svjetska banka, Svjetski izvjetaj o invaliditetu, SZO i Svjetska banka, 2011.
15. Poruka djeijeg foruma Generalnoj skuptini UN-a, Specijalno zasjedanje posveeno djeci, 8. maj 2002.
16. Rezolucija o pregledu strategije o ljudskim pravima EU (2012/2062 (INI)), Evropski parlament
2012, pasus 38.
17. Istraivanje pokazatelja o AIDS-u (AIS). AIS je standardizirani instrument pomou kojeg
drave prikupljaju pokazatelje za djelotvorno praenje domaih programa o HIV-u/AIDS-u.
18. Pregled mjerenja ivotnog standarda (LSMS). LSMS se koristi kao brzi pregled svih
anketa o budetima ili prihodima i utrocima domainstava.
19. Meunarodna studija trendova znanja iz matematike i predmeta prirodnih nauka (TIMSS).
TIMSS prua podatke o trendovima znanja iz matematike i predmeta prirodnih nauka.
20. Statistike informacije o djeijem radu i program praenja djeijeg rada (SIMPOC). SIMPOC
sadri informacije o obimu, karakteristikama i odrednicama djeijeg rada.
50
21. Istraivanje radne snage. Istraivanje radne snage je standardizirano istraivanje koje se
provodi u domainstvima, a odnosi se na statistike o radu. Vidi bazu podataka ILOSTAT za
vie informacija.
22. UNICEF, Poloaj djece u svijetu 2011 Adolescencija: doba mogunosti, UNICEF, New York,
2011.
23. UNICEF, Peking + 15: Djevojice u fokusu, UNICEF, 2010, str. 1-2.
24. Ibid, str. 11.
51
Naslovna:
UNICEF/NYHQ2011-1485/NOAH FRIEDMAN - RUDOVSKY - BOLIVIJA, 2011.
Str. 4:
UNICEF/INDA2012-00621/DHIRAJ SINGH - INDIJA, 2012.
Str. 6:
UNICEF/AFGA000788/SHEHZAD NOORANI
UNICEF/NYHQ2012-2290/EHRIN MACKSEY - VIJETNAM, 2012.
UNICEF/NYHQ2006-0510/INDRIAS GETACHEW - ETIOPIJA, 2006.
Str.8:
UNICEF/MLIA2009-00125/GIACOMO PIROZZI - MALI, 2009.
UNICEF/NYHQ2011-1041/KATE HOLT - BUGARSKA, 2011.
UNICEF/NYHQ2012-1768/BRIAN SOKOL - MONGOLIJA, 2012.
Str.10:
UNICEF/PAKA2008-1195/KOHDAYAR MARRI - PAKISTAN, 2008.
Str.14:
UNICEF/NYHQ2012-1781/BRIAN SOKOL - MONGOLIJA, 2012.
Str.22:
UNICEF/NYHQ2009-1884/JOSH ESTEY - INDONEZIJA, 2009.
Str.28:
UNICEF/NYHQ2006-1469/GIACOMO PIROZZI - FILIPINI, 2006.
Str.38:
UNICEF/NYHQ2006-1470/GIACOMO PIROZZI FILIPINI, 2006.
Str.40:
UNICEF/NYHQ2007-0878/GEORGINA CRANSTON - SUDAN, 2007
52
SADRAJ
Lista skraenica 2
6. Uvod 3
6.1 Svrha i ciljevi
7.1 Plan djelotvorne pomoi i razvojna politika EU: perspektiva prava
djeteta 5
7.2 Dijalog o politikama: ispunjavanje obaveza u pogledu prava djeteta kroz
upravljanje programskim i projektnim ciklusom 6
7.3 Izazovi uvoenja fokusa na pravima djeteta 7
8. Uvoenje prava djeteta u programiranje 9

8.1 Procjena lokalnog konteksta u zemlji i po sektorima 9
8.2 Utvrivanje stratekih odgovora 13
9. Usklaivanje operativnog ciklusa sa pravima djeteta 17

9.1 Ukljuivanje u fazi identifikacije 17
9.2 Ukljuivanje u fazi formulacije 18
9.3 Ukljuivanje u fazi provoenja i monitoringa 19
9.4 Ukljuivanje u fazi evaluacije 20
10. Prava djeteta u sektorskim programima 24
INSTRUMENTI 29
Instrument 2.1 Kontrolna lista za skrining prava djeteta 29
Instrument 2.2 Projektni zadaci za rjeavanje pitanja prava djeteta u studijama
izvodljivosti koje se provode u fazi formulacije 30
Instrument 2.3 Kontrolne liste za sektor: Obrazovanje, struno osposobljavanje i kultura 31
Instrument 2.4 Kontrolne liste za sektor: Voda, sanitacija, higijena 37
Instrument 2.5 Kontrolne liste za sektor: Socijalna zatita 41
Instrument 2.6 Kontrolne liste za sektor: Ruralni razvoj 46
Instrument 2.7 Kontrolne liste za sektor: Urbani razvoj 50
Instrument 2.8 Kontrolne liste za sektor: Promet (infrastruktura i usluge) 54
Instrument 2.9 Kontrolne liste za sektor: Energija 58
Instrument 2.10 Kontrolne liste za sektor: Finansije 61
Instrument 2.11 Kontrolne liste za sektor: Krivino-pravni sistem 65
Instrument 2.12 Kontrolne liste za sektor: Prehrana 70
Prilozi 72
Endnote 74
1
SPISAK SKRAENICA
CEDAW Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena
Child IA Procjena uticaja na dijete
CRSA Analiza stanja djeijih prava
CSO Organizacija civilnog drutva
DAC Komitet za razvojnu pomo (OECD)
KAP Znanje, stavovi i praksa
M&E Monitoring i evaluacija
MDG Milenijumski razvojni cilj
MIP Viegodinji indikativni plan
MIS Upravljanje sistemima informacija

MPI Viedimenzionalni indeks siromatva
MTR Srednjoroni pregled
NDP Nacionalni plan razvoja
NMT Nemotorizirani promet
OECD Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju
PPCM Upravljanje programskim i projektnim ciklusom
PRS Strategija smanjenja siromatva
PRSP Dokument strategije smanjenja siromatva
ROW Pravo prolaza
SUN Pokret za poboljanje ishrane
TAPs Tehnika i administrativna rjeenja
ToRs Projektni zadaci

UNDOC Ured Ujedinjenih nacija za droge i kriminal
WASH Voda, sanitarne mjere i higijena
22
1. Uvod
Razvojne intervencije mogu stvoriti znaajne prilike u korist djece. Smanjivanje rizika
i maksimalna ulaganja u blagostanje djece nisu samo obaveza, ve i prilika za doprinos
irem socijalnom i ekonomskom razvoju drutava.
Razvojni partneri igraju glavnu ulogu u

naporima usmjerenim na to da sva djeca
imaju najbolji poetak u ivotu, pristup
koli, zatitu od nasilja i iskoritavanja,
ivot bez HIV-a i AIDS-a i zdravo
Ukljuivanjem pokazatelja o djeci u odrastanje s ciljem ostvarivanja njihovog
dokument strategije za smanjenje punog potencijala. Kako bi se to postiglo,
siromatva (PRSP) Honduras je
u radu na smanjenju siromatva kroz
pomogao da se osiguraju bolje
usluge za djecu. To je rezultiralo privredni rast partneri moraju stvari
boljim ishodima za djecu i veim promatrati iz specifine djeije
priznavanjem pitanja zatite djece, perspektive. Takva perspektiva se ne
kao to su njega i rehabilitacija. primjenjuje samo na promatranje
podataka o prihodu i potronji i
uslugama, ve utvruje i kljuna
strukturalna, drutvena i politika, kao i ekonomska ogranienja na nivou domainstva
i drutva koja sputavaju djeiji razvoj. Takoer se takvom perspetivom osigurava
uvoenje pomonih intervencija za jaanje kapaciteta vlade da omogui ostvarenje
prava s jedne strane i djece i porodica da trae ostvarenje tih prava s druge strane.
Razvojni partneri ponekad smatraju rjeavanje pitanja djece jednim od najlakih

aspekata razvojne saradnje, u kojem se mogu iznai usaglaeni i zajedniki pristupi.
Meutim, u praksi je to esto jedan od politiki i socijalno najteih aspekata. Efektivno
i koordinirano uee razvojnih partnera je stoga od kljune vanosti u svim fazama
planiranja, upravljanja i provoenja kako bi se obaveze u pogledu potivanja prava
djeteta konkretno uvele u programiranje.
Uloga i odnos razvojnih partnera se promijenio u skladu sa principima Parike

deklaracije o djelotvornoj pomoi iz 2005. Teite je na vlasnitvu zemlje i usklaivanju
sistema radi bolje podrke nacionalnim procesima, dok upravljanje i uzajamna
odgovornost za rezultate pruaju jasne smjernice za upravljanje razvojnom pomoi.
Ove obaveze uvelike utiu na to kako donatori stupaju u dijalog sa vladama i civilnim
drutvom, kako usklauju svoje prioritete sa prioritetima samih zemalja i kako
osmiljavaju razvojne intervencije. Ove obaveze stvaraju i prilike i izazove za uvoenje
fokusa na pravima djeteta.
3
Kamboda: Ostvarivanje pristupa
kvalitetnom obrazovanju za svu djecu
Grupa razvojnih partnera u sektoru

obrazovanja u Kambodi je 2011. godine
dogovorila da se prioritiziraju dva strateka pitanja
koja e unaprijediti pristup djece kvalitetnom
obrazovanju vea izdvajanja vlade za obrazovanje
i djelotvorno koritenje dostupnih sredstava od
strane Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta.
Provedena je detaljna sektorska analiza,

ukljuujui i reviziju budeta. Pored toga, UNICEF
je primjenom pet kljunih pokazatelja jasno utvrdio
okruge u najnepovoljnijem poloaju koji su imali
najloije rezultate.
Analiza konteksta i koordinacija donatora

rezultirali su smislenim dijalogom sa
Ministarstvom obrazovanja, mladih i sporta s
ciljem usklaivanja pomoi i pokrivanja prethodno
zanemarenih regija. Konkretni rezultati ukljuivali
su sljedee:
Poveanje programskog budeta Ministarstva
obrazovanja za 8,3 posto (manje od poveanja za
28 posto koliko je prvobitno predloilo
Ministarstvo, ali ipak vie od prosjenog godinjeg
poveanja od 2 posto u prethodnih pet godina).
Posveenost koritenju jednog dijela poveanog
budeta za podrku socijalno ugroenim
srednjokolcima u obliku stipendija i dodatnih
udbenika.
Nabavka 400 motocikala za okrune referente
za obrazovanje kako bi se osigurao pristup i
nadzor kola u udaljenim podrujima.
Provedba standardiziranih provjera iz kmerskog
jezika i matematike na uzorku od 150 kola u
novembru 2012. s ciljem praenja poboljanja
ishoda uenja.
44
1.1 Svrha i ciljevi
Ovaj modul analizira usklaivanje programiranja sa pravima djeteta na nivou zemlje,

primjenom naela djelotvorne pomoi i prema ciklusima donoenja politika u
partnerskoj zemlji, planiranjem programa i budeta i koritenjem naela i instrumenata
koji su primjenjivi na sve modalitete pomoi. Modul objanjava korak po korak kako
koritenjem instrumenata i tehnika djeca mogu postati vidljiva i imati svoj glas 1, te kako
se obaveze potivanja prava djeteta konkretiziraju u postupku programiranja.
Ovaj modul:
1. Objanjava kako plan djelotvorne pomoi i njegovi osnovni principi mogu obuhvatiti
prava djeteta
2. Utvruje konkretne naine ukljuivanja prava djeteta u svaki korak procesa
programskog planiranja
3. Utvruje konkretne naine za ukljuivanje fokusa na pravima djeteta u glavne
sektore kroz smanjenje rizika i stvaranje optimalnih prilika
2. Kljuna razmatranja
2.1 Plan djelotvorne pomoi i razvojna politika EU: perspektiva
prava djeteta
Nove prilike za uvoenje prava djeteta
Svi donatori rade u sklopu posebnog pravnog i stratekog okvira koji odreuje njihovo
djelovanje i programski ciklus. Pravni okvir Evropske unije je Lisabonski ugovor, kojim
se kao primarni cilj razvojne politike odreuje iskorjenjivanje siromatva i utvruje
vanost osnovnih ljudskih prava. Uvrivanjem razvojne politike u sklopu vanjskog
djelovanja EU kojim upravlja brzo rastua Evropska sluba za vanjsko djelovanje,
Lisabonski ugovor je dodatno usaglasio razvojnu politiku EU. To je korak od kljune
vanosti, s obzirom na viestruku ulogu Evropske unije kao donatora, trgovakog
partnera i kreatora politika.
Okvir za razvojnu politiku EU, koji je utvren u sklopu Plana za promjenu Evropske
komisije 2011. godine, potvrdio je potrebu rjeavanja siromatva u kontekstu
inkluzivnog i odrivog rasta. Tako ovaj okvir prua priliku da se osigura da prava
djeteta budu ukljuena ne samo u razvojnu saradnju, ve i druge oblasti vanjskog
djelovanja (npr. trgovinu, klimatske promjene, energiju, obrazovanje i zapoljavanje)
kroz razliite vrste angamana i partnerstava u raznim zemljama.
Razvojna politika EU je dio ireg koncenzusa o razvojnoj pomoi koji je dodatno

uvren 2011. godine kroz Busansko globalno partnerstvo. Plan djelotvorne pomoi
predstavlja novu priliku za ukljuivanje prava djeteta kroz snaniji dijalog sa
partnerskim zemljama koji je vie usmjeren na rezultate.
5
PRINCIPI DJELOTVORNE POMOI IZ PERSPEKTIVE PRAVA DJETETA
ZAINTERESIRANE STRANE ODGOVORNOSTI
Vlasnitvo Iz perspektive prava djeteta, princip vlasnitva treba proiriti izvan
vlasnitva vlade, kako bi se obuhvatilo vlasnitvo cjelokupne drave
nad razvojnim procesom. Uee civilnog drutva i aktivnosti
usmjerene na sistematsko ukljuivanje djece, njihovih roditelja i
zajednica u razvojni proces su neizostavne karakteristike dobrog
vlasnitva.
Usaglaavanje Proces usaglaavanja donatorskih i lokalnih prioriteta mora uzeti u

obzir u kolikoj mjeri se lokalni sistemi bave pravima djeteta.
Donator koji se oslanja na vladin sistem izvjetavanja treba
provjeriti da taj sistem prua neophodne informacije za procjenu
potencijalnih uticaja na prava djeteta. Na primjer, ukoliko vladin
sistem izvjetavanja ne moe obuhvatiti ishode za djecu iz
marginaliziranih grupa, donatori e trebati iznai naine za
prikupljanje dodatnih informacija ili podrati razvoj kapaciteta
unutar vlade za poboljanje sistema izvjetavanja s posebnom
panjom na ostvarivanje prava sve djece.
Usklaenost Usklaenost donatorskih praksi prua priliku za bolju koordinaciju u

oblasti prava djeteta. To bi moglo obuhvatiti saglasnost o
zajednikim pristupima, zajednike procjene i analize ili grupno
finansiranje inicijativa.
Rezultati Vei fokus na rezultatima moe poveati panju koja se pridaje
pravima djeteta. Meutim, kvalitet rezultata mora se uzeti u obzir.
Na primjer, rezultati koji se tumae prema nacionalnom prosjeku
obino ne prepoznaju razliite okolnosti djece iz manjinskih grupa.
Rezultati zasnovani na pravima takoer trebaju razmotriti
poboljanja drutvenih ili upravljakih struktura i normi, kao to su
zakoni, politike ili sistemi.
Uzajamna Meunarodni standardi za zatitu ljudskih prava nude zajedniku
odgovornost polaznu taku za uzajamnu odgovornost. Odredbe Konvencije o
pravima djeteta (Konvencija) uz druge relevantne meunarodne
standarde su osnova po kojoj se razvojni partneri mogu pozivati na
odgovornost, ne samo jedni prema drugima, ve i u odnosu na
uzajamno dogovorene obaveze propisane Konvencijom.
2.2 Dijalog o politikama: ispunjavanje obaveza u pogledu prava

djeteta kroz upravljanje programskim i projektnim ciklusom
Kako bi se principi djelotvorne pomoi integrirali u operativni aspekt, EuropeAid je

izradio integrirane smjernice za svoje osoblje u delegacijama i sredinjim uredima pod
nazivom upravljanje projektnim i programskim ciklusom. Smjernice su donesene s
pretpostavkom da e djelovanje EuropeAid-a imati bolje rezultate, ukoliko se zasniva
na nauenom iz iskustva i ukoliko je usaglaen sa potrebama i stratekim ciljevima
zemalja primateljica pomoi.
U tom kontekstu, dijalog o politikama, je proces kroz koji EU gradi koncenzus o

nacionalnim stratekim pitanjima. Ovaj proces joj omoguava stvaranje dodatne
vrijednosti, a zatim i izradu i provoenje strategije za podrku promjeni politika na
elu sa vladom, pri emu je ta promjena
6
progresivna, mjerljiva i odriva. Iako se

ne radi o linearnom procesu, dijalog o
T rajni dijalog o politikama izmeu EU i
partnerske zemlje je glavni forum za
politikama nudi mehanizam za rjeavanje problema i izazova u pogledu
usaglaavanje donatorskog ciklusa sa osnovnih vrijednosti, ukljuujui i pitanja
ciklusom konkretne zemlje. Donatorski prava djeteta.
operativni ciklus bi se u svakoj fazi trebao
zasnivati na ovom dijalogu (od
identifikacije i izrade programa do
evaluacije).
Dijalog o politikama je vaan instrument

za rjeavanje kljunih pitanja vezanih za Donatorski
operativni ciklus
prava djeteta iz perspektive definiranja
politika, budetiranja i provedbe, te za
pruanje rjeenja koja odgovaraju na Ciklus zemlje
potrebe najranjivijih i
najmarginaliziranijih populacija. Takoer
prua mogunost za prevazilaenje
neispunjenih obaveza partnerskih vlada
u pogledu prava djeteta.
Iz konkretne perspektive prava djeteta dijalog o politikama prua platformu za:

Pregled implementacije politika i reformi partnerske zemlje koje se odnose na djecu i
procjena napretka na osnovu definiranih kriterija i pokazatelja uspjenosti.
Koritenje instrumenta usmjerenog na budunost kako bi se utvrdili potencijalni
nedostaci politika u pogledu prava djeteta i postigla saglasnost o moguim mjerama za
ispunjavanje nacionalnih obaveza prema Konvenciji o pravima djeteta.
Rjeavanje pitanja koja se odnose i na proces definiranja nacionalnih politika,
mobilizaciju resursa i raspodjelu sredstava koja utie na djecu (kao to je postojanje
sveobuhvatnih konsultacija sa nacionalnim akterima), te sutinu tih politika (npr.
obrazovna politika, pokazatelji uspjenosti i tako dalje).
Rjeavanje kljunih pitanja koja proizilaze iz centralnih sve do pod-nacionalnih nivoa vlasti
u vezi sa implementacijom, politikom posveenosti, kapacitetima i raspodjeli
resursa za pitanja koja utiu na djecu.
2.3 Izazovi uvoenja fokusa na pravima djeteta
Ukljuivanje fokusa na pravima djeteta moe predstavljati politiki i drutveni izazov.

Izazovi mogu podrazumijevati sljedee:
Prioritiziranje: Kompromisi kod definiranja ciljeva su sastavni dio donoenja
politika, uslijed socijalnih prioriteta i ogranienih resursa. Pristupi zasnovani na
ljudskim pravima naglaavaju ovaj aspekt, jer iziskuju razmatranje cjelokupnog
raspona prava koja ljudi uivaju i ne doputaju stvaranje hijerarhije prava. Slino
tome, opa namjera kod prava djeteta je ostvarivanje svih prava za svu djecu, to
znai
7
da okvir za prava djeteta nee sam po sebi nuditi rjeenja za prioritiziranje problema,
ve e razvojni partneri esto koristiti druge osnove za prioritiziranje, poput
komparativne prednosti ili hitnosti rjeavanja odreene potrebe. Pristup zasnovan
na pravima djeteta ipak uspostavlja odreene granice u prioritiziranju:
Bez obzira na ograniene resurse ili nivoe razvoja, potrebno je da drave osiguraju
postojanje mjera za progresivno ostvarivanje svih prava. Iako e u praksi biti teko u
kratkom vremenskom roku ostvariti neka prava (kao to je pravo na zdravlje, na primjer),
drave ipak imaju obavezu da postupaju na najbolji mogui nain u skladu sa svojim
kapacitetima i da pokau namjeru da omogue puno ostvarivanje ovog prava .
Potrebno je da svaija prava budu potovana, zatiena i ostvarena bez stvaranja nesrazmjerne
prednosti ili nejednakosti odreenih grupa.
Iskljuuje bilo kakav kompromis koji vodi ka regresiji nekog ljudskog prava sa postojeeg nivoa
ostvarivanja prava ili dovodi do neispunjavanja minimuma za ostvarivanje prava
utvrenog u sklopu osnovnih obaveza. Time se zabranjuju mjere koje pogoravaju
situaciju ljudi ili ih uskrauju za njihova prava koja su ranije uivali, kao to je primjerice
ukidanje pristupa socijalnim slubama ili obrazovanju.
Zahtijeva da izbori nainjeni u procesu prioritiziranja budu opravdani u konektstu potovanja
interesa i prava svih osoba, da donosioci odluka snose odgovornost za svoje izbore i da
ti izbori budu zasnovani na stavovima i eljama onih na koje se odnose .
Politika osjetljivost: U nekim razvojnim kontekstima odreene ideje kao to su jednaka
prava za djecu iz manjinskih i starosjedilakih grupa, odgovornost politikih voa za odluke
koje utiu na djecu, odnosno da djeca imaju pravo da se saslua njihovo miljenje u donoenju
odluka koje se na njih odnose, mogu biti izuzetno politiki osjetljiva pitanja. Pristup zasnovan
na pravima djeteta iziskuje od svih razvojnih partnera da taj problem prepoznaju i adekvatno
na njega odgovore.
Kulturoloke prepreke: Mogu obuhvatati iroki raspon kulturolokih normi i vjerovanja,
diskriminirajue prakse na osnovu spola, ukorijenjene sisteme kasti ili vjerovanje u povezanost
potekoa kod djece i vradbina. Osporavanje drutvenih i kulturolokih normi je esto oblast
s kojom razvojni partneri nisu mnogo upoznati. Iako kultura nije fiksirana, nego se konstantno
mijenja, promjena normi koje negativno utiu na djecu moe trajati godinama. Osim toga,
angaman stranih donatora na kulturolokim pitanjima moe se smatrati neeljenim
uplitanjem izvana u lokalnu tradiciju. Zbog takve percepcije razvojni partneri trebaju imati
visok stepen razumijevanja, senzibiliteta i saradnje, jer promjene kulturolokih normi i
uvjerenja esto predstavljaju klju napretka u oblasti prava djece i razvoja cjelokupne drave .
Sloenost analize: Pristup zasnovan na pravima djeteta zahtijeva dubinu i iroki obuhvat
analize koja moe ii izvan standardne analize zemlje. Potrebno je sagledati sloene politike i
drutvene determinante, analizirati kapacitete, inicijative i motivaciju niza donosilaca odluka
i aktera koji utiu na razvojne ishode, te razmotriti itav spektar meusobno povezanih i
zavisnih prava. Poto ovakva irina i dubina analize moe stvoriti znaajan dodatni teret za
razvojne partnere sloenost pitanja koja utiu na djecu se esto najbolje rjeava kroz
partnerstvo i meuosbnu razmjenu strunih znanja i perspektiva.
vaavanje drutvenih i politikih
U tokova koji utiu na ishode za djecu
daje odlian povrat investicije u
smislu boljeg i djelotvornijeg
programiranja.
8
3. Uvoenje prava djeteta u programiranje

Kako bi se osiguralo da pitanja i problemi prava djeteta zauzmu istaknuto mjesto u
programiranju razvojne saradnje na nivou zemlje, potrebno je obratiti panju na kljune
meunarodne i nacionalne obaveze, kao i na uzroke nejednakosti i iskljuenosti, kroz
svaki korak procesa programiranja. To je najvanije u procjeni lokalnog konteksta zemlje i
odabiru najboljeg odgovora na njene prioritete.
Sveukupni proces programiranja razvojne saradnje i konkretne ulazne take u kojima

se mogu ukljuiti pitanja i problemi prava djeteta mogu se saeti u sljedeem okviru.
FAZE PROCESA PROGRAMIRANJA:
Procjena konteksta zemlje i sektora

Makro procjena PFM procjena
Analiza ekonomske politike Politiko upravljanje
Izbor pristupa/modaliteta
Dijalog
pomoi/finansijskog izdvajanja
o politikama
Budetska Sektorska
podrka podrka
3.1 Procjena lokalnog konteksta u zemlji i po sektorima
Sveobuhvatne procjene na nivou zemlje i sektora predstavljaju polazite za analizu u

kolikoj mjeri prava djeteta formiraju prioritete nacionalnih politika i definiranje
startegije zemlje za ukljuenost. Ove procjene bi trebale dovesti do veeg razumijevanja
konteksta zemlje i pruiti osnovu za izbor strategije odgovora, ukljuujui izbor sektora
i podobnost za podrku budetu. Vano je naglasiti da procjene stvaraju temelj za
odabir modaliteta pomoi i osiguravanje usaglaenih i komplementarnih intervencija
u istom sektoru. Takva analiza takoer treba uticati na nain na koji razvojni akteri
razmiljaju o razvoju i izrauju, te provode i prate operacije.
9
Iz perspektive prava djeteta, analiza na nivou zemlje treba obuhvatiti sveukupnu
situaciju u pogledu upravljanja i glavne pokretae i uska grla koja sputavaju djecu u
uivanju njihovih prava. Ona treba pruiti sliku o trenutnom statusu prava djece i ena
u datoj zemlji, te uzroka za nedostatke i nejednakosti, kako bi se programski prioriteti
i izbori investicija zasnivali na dokazima i kako bi se nacionalne razvojne strategije
formirale tako da se ubrza ostvarivanje ciljeva vezanih za djecu. Analiza na ovom nivou
opisuje vane faktore kao to su trendovi, obrasci, uestalost i uzroci kljunih
uskraenosti i prepreka i uskih grla koja spreavaju djecu i porodice u nepovoljnom
poloaju da koriste intervencije i usluge. Takve analize su kljune za usaglaeno
tumaenje konteksta zemlje u kojem rade razvojni akteri. Analiza prua direktne
informacije za potrebe strategija za pomo zemlji i prua kontekst za konkretnije
analize pojedinih pitanja odnosno sektorske analize.
Vidi Instrument 2.1 Kontekstualna analiza prava djeteta u zemlji.
Sektorske i tematske analize utiu na to kako e razvojni akteri identificirati prilike za

ukljuivanje prava djeteta u konkretne programske procese na nivou sektora. One
pomau da se utvrdi kako te prilike mogu biti integrirane u rad sektora i koje su
mogunosti za reformu. Podravaju donatorske programske odluke o prioritetima u
razliitim sektorima. Pored toga, pomau u utvrivanju prioriteta unutar sektora i
izboru modaliteta i pruaju neophodni kontekst za dijalog o politikama u datom
sektoru.
KONTEKSTUALNE ANALIZE ZEMLJE I SEKTORA: NA TA OBRATITI PANJU IZ

PERSPEKTIVE PRAVA DJETETA
Pojedinano Uporediti ciljeve i standarde iz Konvencije o pravima djeteta sa
razmatranje podacima iz zemlje i sektora kao polaznu vrijednost za utvrivanje
sektora: u nedostataka i definiranje planova i prioriteta za otklanjanje tih
kolikoj mjeri se nedostataka.
strateki plan Da li strateka orijentacija zemlje razmatra ishode i uinak, naroito
ogleda u u odnosu na ostvarivanje prava na opstanak, razvoj i zatitu?
sektorima Jesu li ciljevi i planovi sveobuhvatni i da li idu dalje od razmatranja
pruanja usluga, te da li djecu promatraju kao nositelje prava, a ne
objekte socijalne politike?
Jesu li prioriteti prava djeteta kako ih definira nacionalna politika
takoer definirani u sektorima? Jesu li sektori definirani? Postoje li
usaglaene pratee sektorske strategije?
Zainteresirane Da li u svim fazama razvoja plana nacionalne politike postoji
strane: proces proirenog uea zainteresiranih strana koji je iroko
odgovarajue postavljen, dovoljno finansiran i obuhvata i perspektivu djece u
uee skladu sa njihovom dobi i sposobnostima?
Postoje li druge snane prilike da graani prue ulazne

informacije u provedbi politika, posebno u odnosu na prava
djeteta i uee djece?
10
Da li se tokom izrade provode konsultacije sa svim zainteresiranim stranama?

Postoji li potreba za saradnjom kako bi se obuhvatio iri spektar
glasova/uesnika? Da li zainteresirane strane na koje se programi najvie odnose
imaju kapacitete da definiraju kriterije uspjenosti koji e uticati na izradu politika?
Trokovi i Postoje li dostatni i djelotvorno iskoriteni resursi za finansiranje
finansiranje: ispunjavanja obaveza po osnovu prava djeteta?
odgovarajui Jesu li druga ministarstva takoer ukljuena u proces planiranja ili
resursi za ministarstvo finansija dominira u nacionalnim i sektorskim procesima
podrku planiranja?
odrivosti Postoje li take loma na koje treba paziti kod ciljeva, planova, budeta
i provedbe kako bi se osiguralo da su prioriteti u pogledu prava djeteta
u potpunosti pokriveni budetom i provedeni?
Okvir za Postoje li sveobuhvatni informacioni sistemi, ukljuujui prikupljanje

monitoring: dostatnih (i na odgovarajui nain razvrstanih) podataka i dobro
odgovarajui izvjetavanje?
kapaciteti i Postoje li fleksibilniji okviri za upravljanje budetom koji na bolji nain
odraavaju planiranje i koji mogu preusmjeriti resurse na prioritete u
fokus
nacionalnom razvojnom planu koji su vezani za prava djeteta tokom
dueg perioda, kako je to uraeno u viegodinjim projekcijama
budeta?
Postoje li pokazatelji za monitoring i evaluaciju koji mjere aspekt prava
djeteta kako bi se eliminiralo slabljenje politike tokom provedbe?
Da li se rezultati objavljuju radi transparentnosti i prikupljanja povratnih
informacija?
Osnova za Da li se kriteriji uspjenosti koje definiraju akteri ukljuuju kao pokazatelji
evaluaciju: (vidi Modul 5: Procjene uticaja na djecu)?
odgovarajui Da li su evaluacije zasnovane na dokazima? Da li se evaluacije
kriteriji i objavljuju?
primjena Da li se rezultati evaluacija koriste za kreiranje politika i ukljuivanje
zainteresiranih strana?
Da li zemlje, organizacije za pomo, ukljuujui i organizacije civilnog
drutva razmjenjuju dobra iskustva, kako bi se iskoristili perspektivni
pristupi?
Institucionalni Postoji li razraena horizontalna komunikacija, koordinacija i
aranmani uvezanost izmeu vladinih agencija, donatora i drugih aktera
(koordinacija ukljuenih u rad na pravima djeteta? Koordinacija politika je
politika): posebno vana u oblasti prava djeteta jer ta prava ukljuuju
odgovarajua meusektorska pitanja za koja je potrebna saradnja agencija.
nadlenost i Postoje li djelotvorni mehanizmi odgovornosti koji uvruju
procesi obaveze provoenja politike u skladu sa obavezama u pogledu
prava djeteta i promoviraju snane nadzorne kapacitete vladinih
agencija?
Jesu li svi nadleni nivoi lokalne vlasti ukljueni u planiranje,
budetiranje i provedbu?
Postoje li procesi za identificiranje problema i razmatranje
alternativa? Da li se mjere provode? Koje
ministarstvo/ministarstva i institucije imaju odgovornost?
Kakvi mehanizmi koordinacije postoje izmeu institucija u
pogledu izrade i provedbe politika?
1
1
Metode pruanja pomoi
Metode pruanja pomoi variraju od
indirektne podrke kroz organizacije
civilnog drutva do projektne i
budetske podrke. Projekti mogu biti
u obliku tehnike saradnje, izgradnje
institucionalnih kapaciteta, razvoja
infrastrukture ili kombinacija
navedenog. Uz neke izuzetke poput
humanitarnog djelovanja, cilj plana
djelotvorne pomoi je da se uvrsti
veza izmeu politika i rezultata. U tom
smislu, sve metode pruanja pomoi
tee istom cilju.
12
3.2 Utvrivanje stratekih odgovora
Ishodi analize trebali bi se koristiti za identifikaciju odgovora u obliku stratekog

programiranja i odabir modaliteta i odgovarajuih finansijskih izdvajanja. Trebaju
pomoi da se definira nain na koji razvojni akteri mogu utvrditi prilike za ukljuivanje
djeijih prava.
Prilikom razmatranja metoda pruanja pomoi i odabira stratekih odgovora treba

teiti boljem rjeavanju potreba ranjivih grupa i nerijeenih oblasti u ostvarivanju prava
djeteta. Ukoliko politike i kapacitete jo uvijek treba razvijati, mogue je pruiti
podrku u obliku izgradnje kapaciteta i pilot programa (eksperimentalne politike i
uenje o politikama). Pitanje kako najbolje podrati promjene se stoga svodi na
pronalaenje najprikladnijeg modaliteta pomoi kojim e se pomoi dinamika i nositelji
promjene unutar nacionalnih sistema.
Kada se osjetljiva ili neprioritetna pitanja ne mogu rijeiti unutar same vlade, mogue
je stvoriti priliku kroz podrku organizacijama civilnog drutva i lokalnim vlastima, te
kroz usklaivanje planova rada razliitih donatora.
Primjeri moguih odgovora u sklopu rjeavanja prava djeteta na osnovu ishoda analiza
prikazani su u sljedeoj tabeli.
RJEAVANJE KLJUNIH PITANJA PRAVA DJETETA KROZ PROGRAMSKE

ODGOVORE
VRSTA PROBLEMA MOGUA RJEENJA ZA RAZMATRANJE
Kapacitet resornog ministarstva: Podrati jaanje kapaciteta za planiranje u
Resorna ministarstva moda nemaju ministarstvima, ukljuujui i finansiranje
neophodne kapacitete u nizu oblasti prijedloga za organizaciju edukacija,
(prava djeteta i programiranje prema osiguranje tehnikog i finansijskog osoblja u
pravima djeteta, planiranje i nadlenim ministarstvima. To moe
budetiranje, upravljanje, itd.) za obuhvatiti rad sa UNICEF-om i drugim
izradu planova i strategija koje e razvojnim partnerima s ciljem jaanja
odraavati nove obaveze potivanja kapaciteta i modaliteta institucija vlasti na
prava djeteta u skladu sa nacionalnim nacionalnom i lokalnom nivou. Ovi napori
planom politika. trebaju se fokusirati ne samo na agencije
koje imaju jasnu nadlenost za predvoenje
aktivnosti vezanih za pitanja djece, ve i u
svim oblastima i nivoima vlasti (vidi Modul 4:
Prava djeteta u upravljanju).
Koodinacija: Iako realizacija programa Uzimajui u obzir mogui zamor od
vezanih za prava djeteta iziskuje koordinacije kod zainteresiranih strana unutar i
meusektorsku koordinaciju, mogunosti za izvan vlade koje se ve esto sastaju u
efektivnu saradnju tog tipa se rijetko sektorskim grupama, mogunosti za
podravaju. podravanje koordinacije mogu ukljuivati
sljedee:
Osnivanje relevantnih tematskih grupa za
prava djeteta sa jasnim planovima djelovanja
i snanim vodstvom
Proirivanje postojeih mogunosti sektorske
koordinacije do maksimuma kroz promicanje
meusektorske saradnje o pravima djeteta
kao jednu od taaka plana
13
Osnivanje posebne grupe za prava djeteta
koja komunicira sa sektorskim grupama,
promovira koordinaciju i izrauje plan
zajednikog djelovanja zasnovan na
planovima u svakom od sektora.
Jasno vodstvo: Nema dovoljno Iako je ministarstvo zadueno za pitanja djece

funkcionalnog vodstva koje promovira obino slabo (u pogledu kadrovskih i
sinergije izmeu sektora niti adekvatne finansijskih resursa) i obino se fokusira na
saradnje (na nacionalnom i lokalnom pitanja zatite djece, strategija koja prikazuje
nivou) za poticanje boljeg ostvarivanja kako aktivnosti u svakom sektoru doprinose
prava djeteta. boljem ostvarivanju prava u nizu drugih sektora
mogla bi pruiti smjernice i vodstvo za
koordinaciju.
Dobro osimljena i na dokazima zasnovana
strategija koja utvruje potrebne mjere i
sinergije omoguila bi resornim ministarstvima
da bolje ispune svoje ciljeve i eljene rezultate,
umjesto da im postavlja nove.
(Za konkretne informacije po sektorima, vidi
kontrolne liste za sektore, Instrumenti 2.3
2.12).
Potreban je znaajan informativni rad kako bi
se zainteresirane strane (vlada, razvojni
partneri i OCD) uvjerili u tu mogunost, te bi
zainteresirane strane trebale da se saglase da
ovo ministarstvo preuzme vodeu ulogu.
Dunosnici ministarstva trebaju razviti svoje
kapacitete za obavljanje ove uloge uz podrku
partnera kao to je UNICEF i drugih aktera
koji se bave djecom.
Trajna predanost: Nedostatak S obzirom da mnoge od ovih promjena na
institucionalne memorije, koji je funkcijama nastaju zbog politikih odluka,
openito posljedica politike teko ih je ublaiti. Meutim, promoviranjem
nestabilnosti i stalnog mijenjanja osoba sistema upravljanja znanjem sa stalnom
na odreenim funkcijama u vladi, ocjenom rada ministarstava moe doprinijeti
oteava detaljno razumijevanje pitanja boljoj provedbi, bez obzira na to ko je na
prava djeteta i razvoj kapaciteta za funkciji. To se treba zasnivati na monitoringu
adekvatno planiranje, te moe oslabiti i evaluaciji.
predanost ovom cilju.
Mjere koje rezultiraju provedbom politika i
programa trebaju biti institucionalizirane
kroz iroku mreu podrke, potkrijepljenu
slubenom dokumentacijom, kako bi se
izbjegao prestanak aktivnosti nakon
promjene donositelja odluka.
Decentralizacija: Mnoge odluke o Ukljuiti ministarstvo nadleno za lokalni

politikama i mehanizmi provedbe razvoj/koordinaciju decentralizacije kao
razvijaju se na nacionalnom nivou, ali vanog partnera za prava djeteta tako da
u kontekstu decentralizacije trebalo bi informacije o dobrim praksama
dijeliti vie informacija o dobrim provedbe budu efikasnije distribuirane.
iskustvima na programima za djecu.
Razviti zajednicu praksi sa UNICEF-om
i OCD koje rade sa
14
Module 2: Child Rights in Programming and Sector Policies
stanovnitvom kako bi se preslikali dobri

modeli za provedbu programa koji
proizilaze iz strategije za smanjenje
siromatva/nacionalnog plana razvoja.
(Za vie informacija, vidi Modul 4: Prava
djeteta u upravljanju).
Dostatnost resursa i troenje: Poboljano planiranje kroz pristup zasnovan

budetska sredstva za finansiranje na ishodima utemeljenim na pravima djeteta
planova ministarstva obino nisu koje poveava sinergije moe smanjiti
dovoljna za ostvarivanje ciljeva. dupliranje u koritenju sredstava i struktura;
to moe dovesti do efikasnijeg troenja.
Dokazi o tome mogu posluiti kao snaan
argument za dalju finansijsku podrku.
(Za vie informacija vidi Modul 6:
Budetiranje odgovorno prema djeci).
Kapaciteti za pruanje usluga: Kako bi dolo do provedbe, pored politika,
Obrazovanje i zdravstvo openito imaju strategija, planova i resursa potrebne su
snane strukture za pruanje usluga na odgovarajue strukture i kapaciteti za
terenu, dok druga ministarstva, kao to pruanje potrebnih usluga. Ukoliko resursi
su ona koja pruaju zatitu djece nisu dovoljni da specijalizirane strukture
nemaju takve strukture. prue usluge zatite djece, strateka
partnerstva sa postojeim strukturama (lokalnim
vlastima, obrazovnim ili zdravstvenim
ustanovama) trebaju biti ojaana, kako bi
nacionalni razvojni prioriteti imali bolje anse za
ispunjenje.
Angaman civilnog drutva: OCD u Kako bi se olakala saradnja OCD koje
mnogim zemljama provode vlastite ele dopuniti mjere vlade ili raditi na
planove i projekte u skladu sa njihovim nepokrivenim podrujima
prioritetnim podrujima intervencije, te implementacije, potreban je poticaj za
njihove aktivnosti esto nisu dobro transparentnije djelovanje. Jedan
koordinirane. U mnogim sluajevima, mehanizam kojim se to moe ostvariti je
njihove mjere su pozitivne, ali centralno koordinaciono tijelo za OCD
nedostatak koordinacije moe sprijeiti koje iziskuje njihovu registraciju.
napore vlada za djelotvornu
implementaciju, kao to je troenje (Za vie informacija vidi Modul 8: Rad sa
resursa na neprioritetna pitanja, umjesto civilnim drutvom na pravima djece).
doprinosa realizaciji nacionalnih
prioriteta i obaveza u pogledu prava
djeteta.
15
PREGLED ULAZNIH TAAKA ZA PITANJA PRAVA DJETETA U RAZLIITIM FAZAMA
PROCESA PROGRAMIRANJA:
Dijalog o Kontekstualne procjene zemlje i sektora

politikama Ulazna taka > U sve procjene ukljuiti: kljune pokazatelje prava
Ulazna taka > djeteta, referentne vrijednosti, pitanja za analizu, izvore podataka i
Osigurati da svi zakljuke Komiteta za prava djeteta i drugih ugovornih tijela proisteklih iz
mehanizmi na Konvencije
svim nivoima Instrumenti za provoenje:
dijaloga o Instrument 1.1 Kontekstualna analiza prava djeteta u zemlji
politikama Instrument 4.1 Procjena upravljanja u skladu sa potrebama djece
ukljuuju:
pokazatelje
prava djeteta, Izbor pristupa/modaliteta
referentne
pomoi/finansijskih sredstava
vrijednosti i
pitanja za
analizu
Instrumenti
Budetska Sektorska Projektna/
za provoenje:
Instrument 1.1 podrka podrka programska
Kontekstualna analiza Ulazna Ulazna podrka
prava djeteta u zemlji taka> taka> Ulazna taka >
Instrument 2.1 Osigurati da se Osigurati da se Osigurati da postoje jasno
Kontrolna lista za obaveze u pogledu prilike za utvrene zainteresirane
skrining prava djeteta prava djeteta strane posveene
ostvarivanje
procjenjuju kao maksimalnog uticaja pravima djeteta. Osigurati
preduvjet za i spreavanja tete da primarne ciljne grupe i
budetsku podrku po djecu ogledaju u konani korisnici
i da se prate tokom sektorskim okvirima obuhvate i djecu.
provoenja (kako politika kroz Ulazna taka >
bi se utvrdile pokazatelje Uspostaviti jasno
pogreke, ukidanja uspjenosti sektora definirane aranmane za
i slabljenje od inputa preko koordinaciju, upravljanje
politika). outputa do ishoda. i finansiranje gdje su
Instrumenti za Ulazna taka > djeca prioritet.
provoenje: Rijeiti pitanja Ulazna taka >
pristupa i kvalitete Osigurati da postoje
usluga mjere za maksimalne
Instrument 1.1 Ulazna taka > koristi i
Kontekstualna Osigurati da monitoring/spreavanje
analiza prava intervencije koje nenamjernih rizika za
djeteta u zemlji doprinose veoj djecu
Instrument 4.1 efikasnosti i Ulazna taka >
Procjena djelotvornosti Uspostaviti sistem
upravljanja u skladu vladinih sektorskih monitoringa i evaluacije
sa potrebama djece struktura i sistema koji obuhvata pokazatelje
koji pruaju usluge prava djeteta za podrku
nude maksimalne upravljanju uspjenosti.
prilike za djecu. Instrumenti za
provoenje:
Instrumenti za Instrument 2.1
provoenje: Kontrolna lista za
Instrumenti 2.3- skrining prava djeteta
2.12 Kontrolne liste Instrumenti 2.3-2.12
za sektore Kontrolne liste za sektore
16
16
4. Usklaivanje operativnog ciklusa sa pravima djeteta

4.1 Ukljuivanje u fazi identifikacije
Svrha faze identifikacije je da se utvrde

projektne ideje usklaene sa razvojnim
prioritetima partnera i EU i da se
procijeni relevantnost i izvodljivost
modaliteta pomoi. Preporuuje se da
Evaluacija Operativni
preliminarna analiza i skrining prava
ciklus
djeteta i nejednakosti budu obavljeni u
ovoj fazi kao oblik procjene u kolikoj
mjeri data programska inicijativa
promovira prava djeteta i pozitivne Provoenje i
ishode za djecu (vidi Modul 5: Procjena monitoring
uticaja na djecu).
Vidi Instrument 2.2 Kontrolna lista za skrining prava djeteta.
U ovoj fazi treba napraviti razliku izmeu intervencija usmjerenih na djecu i intervenija
koje nisu usmjerene na djecu.
U sektorima usmjerenim na djecu neophodno je:

Izgraivati od faze programiranja, preko identifikacije i zatim formulacije
pokazatelje i ciljeve koji e se koristiti za procjenu uspjeha programa u pogledu
prava djeteta zajedno sa zainteresiranim stranama.
Osigurati da postoje kapaciteti za monitoring kako bi se na odgovarajui nain obuhvatila
prava djeteta.
Ukljuiti program izgradnje kapaciteta koji se bave pravima djeteta za vladin sektor i OCD.
U sektorima koji nisu usmjereni na djecu naglasak je na utvrivanju uticaja projekta
ili programa na prava djeteta.
Prethodne studije izvodljivosti
U fazi identifikacije, prethodne studije izvodljivosti otvaraju priliku za prikupljanje

informacija vezanih za konkretna prava djeteta. Te informacije potrebne su za
definiranje projektnih prioriteta i utvrivanje kljunih strategija zainteresiranih strana
koje treba razvijati. To obuhvata:
Analizu zainteresiranih strana: Ko su glavne zainteresirane strane koje utiu na
pitanja vezana za djecu i koje imaju uticaj na mjeru u kojoj sva djeca uivaju svoja
prava? (Za vie informacija o analizi zainteresiranih strana vidi Modul 1: Pregled prava
djeteta u razvojnoj saradnji)
Analiza problema: Na osnovu instrumenta za analizu lokalnog konteksta u zemlji
(vidi Modul 1, Instrument 1.1.) utvrditi i analizirati prepreke i uska grla koja
onemoguuju djeci u nepovoljnom poloaju i njihovim porodicama da ostvare
dobrobit iz potrebnih intervencija i usluga. Ova analiza treba se provesti
17
participatornom metodom, tako da obuhvati iroki spektar zainteresiranih strana
ukljuujui i djecu.
Analiza ciljeva: Koja je eljena budua situacija u smislu dopiranja do
najmarginaliziranije djece? Koja sredstva e biti koritena za postizanje ovih ciljeva?
Analiza strategija: Pri odabiru najadekvatnije strategije, potrebno je razmotriti
konkretna ogranienja u pogledu pitanja s kojima se suoavaju marginalizirana
djeca koja su utvrena u analizi.
4.2 Ukljuivanje u fazi formulacije
U ovoj fazi je neophodno sistematski razmotriti sva pitanja prava djeteta koja su
relevantna za dati projekat. Faza formulacije rezultira Akcijskim dokumentom
popraenim nacrtom tehnikih i administrativnih odredbi (TAP), koje takoer
predstavljaju osnovu za provoenje, monitoring i evaluaciju.
Akcijski dokument sadri dio o procjeni rizika i mjerama za ublaavanje rizika. Za

intervencije usmjerene na djecu, u ovom djelu treba razmotriti vjerovatnou neuspjeha
politike, a za intervencije koje nisu usmjerene na djecu, rizike negativnog uticaja i na
koji nain se ti rizici mogu ublaiti.
Kako bi se osiguralo da se pitanja prava djeteta adekvatno razmotre u toku faze

formulacije, kljuna razmatranja obuhvataju sljedee:
1. Pitanja koja utiu na najmarginaliziraniju i djecu u najnepovoljnijem poloaju
kojima se bavi projekt usklaena su sa obavezama u pogledu prava djeteta
sadranim u politikama EU i partnerske vlade.
2. Statistiki podaci su razvrstani prema kljunim varijablama iskljuenosti (kao to
je spol, etnika pripadnost, status osobe s invaliditetom i drugo), a kvalitativni
podaci o pitanjima koja se odnose na djecu se takoer koriste u procesu formulacije.
3. Ciljevi, rezultati, pokazatelji i pretpostavke zasnovani su na analizi prava djeteta
i na odgovarajui nain odraavaju glavna pitanja iskljuenosti i uskraenosti koja se
odnose na djecu.
4. Faktori koji utiu na odrivost aktivnosti za prava djeteta su razmotreni
(primjerice poboljanje kapaciteta za usklaivanje politika i programa sa pravima
djeteta, koordinacija politika izmeu institucija i izvjetavanje).
5. Sva djeca koju projekt postavlja kao prioritet e ostvariti jednaku korist od
rezultata projekta.
Vidi Instrument 2.2, koji sadri projektne zadatke za rjeavanje pitanja

prava djeteta u studijama izvodljivosti koje e se provoditi u fazi
formulacije.
18
4.3 Ukljuivanje u fazama provoenja i monitoringa
Faza provoenja koja je obino najdui

dio projektnog ciklusa takoer je i
najvanija. Planirani rezultati i ciljevi
moraju se ostvariti uz efikasno
upravljanje raspoloivim resursima.
Kako bi se pitanja i problemi prava djeteta
Ako se program fokusira na
zadrali u fokusu projekta vano je da se
rjeavanje pitanja djece,
kljuni principi i pristupi prava djeteta monitoring treba pomoi u ocjeni
ugrade u dizajn, strukturu i mehanizme koji toga kako se promijenio poloaj
omoguavaju funkcioniranje projekta. djece u zemlji i u kolikoj mjeri sva
djeca ostvaruju jednaku korist od
Intervencija, projekt ili modalitet rezultata programa.
budetske podrke sam po sebi nee Ako se program ne fokusira izriito
dovesti do znaajnih koristi, ukoliko nije na djecu, monitoring treba aurirati
zasnovan na jasnom okviru politike koji rezultate ocjene uticaja na djecu
ako ona postoji, ili za procjenu
promovira prava djeteta. Ovaj okvir daje
koristiti alternativna sredstva kao
kontekst intervenciji koju treba pratiti. to su kontrolne liste za sektor.
Monitoring programskih aktivnosti je samo (Vidi Modul 5: Procjena uticaja na
jedan od fokusa koji odreuje kako e se djecu, Instrumenti 2.32.12.)
provoenje analizirati i usmjeravati.
U toku provoenja, monitoring treba ocjenjivati i napredak aktivnosti i promjene

okolnosti koje mogu onemoguiti uspjeh. Ovaj proces ukljuuje monitoring provoenja
vladinih politika. Takve informacije su od kljune vansoti za upravljanje i dijalog sa
vladinim institucijama i OCD.
Monitoring osjetljiv na prava djece sastoji se od prikupljanja i analize informacija

na osnovu sljedeih pitanja:
1. Kako se troi novac i ko konkretno ostvaruje korist? Kako dodjela finansijskih
projektnih sredstava utie na djecu u najnepovoljnijem poloaju? Da li budetska
izdvajanja odgovaraju na praktine i strateke potrebe i interese djece, u skladu s
njihovom prioritizacijom u sklopu analize lokalnog konteksta u pogledu prava
djeteta?
2. Koji su rezultati? Koja grupa djece ostvaruje dobrobit od rezultata (koristiti
razvrstane podatke po grupama, prema starosti, spolu, etnikoj pripadnosti, statusu
invaliditeta, prihodu domainstva i ruralnoj/urbanoj sredini)?
3. Da li su aktivnosti rijeile osnovne uzroke nejednakosti i diskriminacije?
4. Kakva je jednakost procesa? Da li on ukljuuje djecu i kakav je kvalitet njihovog
uea? Da li podrava izgradnju kapaciteta kod djece, zainteresiranih strana na
visokom nivou i praktiara u zajednici kroz finansiranje/omoguavanje
samostalnih programa za izgradnju kapaciteta za uvoenje prava djeteta (u
partnerstvu sa OCD ili drugim razvojnim partnerima kao to je UNICEF), ili
ukljuivanje programiranja za prava djeteta u druge obuke o planiranju politika?
5. Kakav je preliminarni odgovor mukaraca/djeaka i ena/djevojica na projekt?
19
6. Ima li neoekivanih ili negativnih odgovora djece (djevojica i djeaka) ili osoba koje
za njih brinu na projektne aktivnosti? Da li su potrebne korektivne mjere za
promoviranje pitanja koja utiu na ostvarivanje prava djeteta?
7. Da li projekt nudi mogunosti za promoviranje vee koordinacije i komunikacije u
svim sektorskim radnim grupama za realiziaciju prava djeteta?
8. Postoje li korektivne mjere ne samo za jaanje posveenosti politici, ve i za borbu
protiv razvodnjavanja politike (opadanja posveenosti u fazi provoenja)?
4.4 Ukljuivanje u fazi evaluacije
Kroz plan djelotvorne pomoi, razvojni akteri su obnovili fokus na postizanju

dugoronih rezultata. Procjene se koriste kao materijal za dijalog izmeu
zaintersiranih strana iz vlade, programa, politike i donatora ukljuenih u dati sektor.
To je prilika za jaanje prava djeteta kroz nauene lekcije i zatitu i priznanje
ostvarenog u oblasti tih prava.

Ovaj mehanizam odgovornosti i povratnog Evaluacija zasnovana na
izvjetavanja poboljava se kada su u pravima nije samo tehniki
procesu zastupljena djeca, koja imaju pristup zadatak prikupljanja i analize
rezultatima evaluacije i koja su pozvana da podataka, ve dijalog i
podijele svoje zabrinutosti. EU to prepoznaje demokratski proces kroz koji se
u svojim smjernicama za ukljuivanje uzajamno ui, jaa odgovornost
zaintersiranih strana u dijalog o politikama. i pomijera mo sa nosilaca
dunosti na nosioce prava2
Na nivou zemlje, neke strategije za jaanje i efikasno koritenje nacionalnih sistema

monitoringa i evaluacije kako bi se njegovale nauene lekcije i postigli odrivi rezultati
za djecu ukljuuju rad sa UNICEF-om i drugim partnerima koji rade na pitanjima djece
sa sljedeim ciljem:
Kako bi se izgradili kapaciteti nacionalnih partnera za izradu i upravljanje
evaluacijama i utvrivanje djelotvornih strategija za djecu na osnovu dokaza
prikupljenih evaluacijom.
Kako bi se razvili i podijelili inovativni pristupi i metodologije za evaluaciju
rezultata za djecu.
Kako bi se podrale nacionalne organizacije za evaluaciju s ciljem poticanja
nacionalne potranje i ponude u oblasti evaluacije, ukljuujui i kroz postavljanje
nacionalnih standarda i normi za evaluaciju.
Pitanja za evaluaciju fokusiranu na prava djeteta
Na osnovu evaluacijskih kriterija koji se openito koriste u Odboru za razvojnu pomo

(DAC) pri Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) (relevantnost,
djelotvornost, efikasnost, uticaj i odrivost), evaluacijska pitanja iz persepktive prava
djeteta trebaju razmotriti sljedee:
20
1. Ishodi: Ukoliko je program usmjeren na djecu, da li je ostvario eljene rezultate u

pogledu prava djeteta? Ukoliko nije usmjeren na djecu, da li su rezultati (bilo
planirani, bilo neplanirani) uticali na ostvarivanje prava djeteta? Ukoliko jesu, na
koji nain?
2. Dugoroni uticaj: Koji su dugoroni uticaji razvojne intervencije na djecu?
3. Djelotvornost politike: Ocijeniti djelotovornost politike u ispunjavanju ciljeva
vezanih za prava djeteta na terenu. Da li je Analiza uticaja na djecu umanjila rizike
po djecu?
4. Zadovoljstvo zainteresiranih strana: Provesti anketu planiranih korisnika i
zainteresiranih strana u procesu koritenjem kriterija uspjenosti koji su definirani
u fazi programiranja i identifikacije.
5. ta funkcionira: Izvui jasne nauene lekcije u pogledu:
Procesa politika-budet
Izrade intervencija EU i kako bolje odgovoriti na prioritete zemlje i ciljeve u
pogledu prava djeteta
Odgovor planiranih korisnika i djece na politike i programe.
Kriteriji za evaluaciju pruaju opi okvir za ocjenu i deifniraju evaluacijska pitanja.

Meutim, ope definicije koritene u kriterijima OECD-DAC su neutralne u pogledu
ljudskih prava i prava djeteta. Stoga njihova primjena u evaluacijama esto ne uzima u
obzir dimenzije zasnovane na pravima.
UKLJUIVANJE RAZMATRANJA O PRAVIMA DJETETA U KRITERIJE ZA EVALUACIJU

OECD-DAC
KRITERIJI I DEFINICIJE OECD-DAC KROZ PRIZMU PRAVA DJETETA
Relevantnost: U kolikoj mjeri su Procjena relevantnosti prava djeteta u sklopu intervencije

ciljevi razvojne intervencije podrazumijeva analizu naina na koji je intervencija
usklaeni sa uvjetima korisnika, osmiljena i provedena i da li je bila usklaena i doprinijela
potrebama zemlje, globalnim pravima djeteta kako ih definiraju meunarodne i
prioritetima i politikama partnera i regionalne konvencije i nacionalne politike i strategije, te
donatora da li je bila usklaena sa potrebama djece i nacionalnih
vlasti na koje je intervencija bila usmjerena. Neki primjeri
oblasti koje treba ocijeniti su:
U kolikoj mjeri je intervencija usklaena sa
Konvencijom o pravima djeteta i standardima i
principima drugih relevantnih meunarodnih
instrumenata (npr. Konvencija o uklanjanju svih
oblika diskriminacije nad enama, Konvencija o
pravima osoba sa invaliditetom) i doprinosi njihovoj
provedbi
Koliko je mjera usklaena sa regionalnim konvencijama i
nacionalnim politikama i strategijama za prava djetata i
koliko im doprinosi
U kolikoj mjeri je intervencija zasnovana na znaajnim i
prilagoenim analizama o pravima djeteta koje utvruju
osnovne uzroke i prepreke za ostvarivanje prava
djeteta
U kolikoj mjeri su djeca konsultovana i koliko relevantnom
smatraju intervenciju.
21
Djelotvornost: U kolikoj mjeri Analiza djelotvornosti intervencije ukljuuje procjenu
su ostvareni ciljevi razvojne naina na koji su definirani rezultati u pogledu prava
intervencije, ili koliko se djeteta, kako su oni praeni i ostvareni (ili nisu
ostvarenje oekuje, uzimajui u ostvareni) i da li su procesi koji su doveli do tih
obzir njihovu relativnu vanost. rezultata bili usklaeni sa osnovnim principima ljudskih
Djelotvornost ocjenjuje nivo i prava djeteta (npr. inkluzija, zatita od diskriminacije,
ishoda, planiranog kao odgovornost). U sluaju da rezultati u pogledu prava
prihvaanje ili posljedica djeteta nisu izriito navedeni u planskom dokumentu ili
izlaznog rezultata. okviru rezultata, procjena djelotvornosti u pogledu
prava djeteta je i dalje mogua i neophodna, jer sve
intervencije razvojne saradnje imaju neki efekat na
prava djeteta i trebaju teiti njihovom ostvarivanju.
Neka pitanja za razmatranje su:
U kolikoj mjeri je okvir rezultata intervencije
obuhvatio prava djeteta
Prisustvo kljunih rezultata u pogledu prava djeteta.
Efikasnost: Mjeri kako su Efikasnost s aspekta prava djeteta iziskuje iru

ekonomski resursi/ulazi analizu koristi i vezanih trokova uvoenja prava
(sredstva, strunost, vrijeme, djeteta u intervencije. Kljuni aspekt za
itd.) pretvoreni u rezultate. razmatranje je da promoviranje prava djeteta
Najee se primjenjuje na vezu ukljuuje dugorone i sloene procese promjene
ulaznih vrijednosti izlaznih koji iziskuju stalnu podrku. Iako direktni odnos
rezultata u uzrono- izmeu ulaganja resursa i dugoronih rezultata
posljedinom lancu intervencije treba biti paljivo utvren, procjena efikasnosti
takoer treba razmotriti kratkorone uspjehe
procesa (uee, inkluzivnost, itd.) i
srednjorone rezultate (razvoj poticajnog
okruenja, izgradnja kapaciteta, itd.). Neki
aspekti za razmatranje su:
Osiguranje odgovarajuih resursa za ukljuivanje
prava djeteta u intervenciju u obliku investicije u
kratkorone, srednjorone i dugorone koristi
U kolikoj mjeri raspodjela sredstava ciljnim
grupama uzima u obzir potrebu za
prioritiziranjem najmarginaliziranije djece.
Odrivost: Kontinuitet koristi Kako bi se ocijenila odrivost rezultata i uticaja na prava

razvojne intervencije nakon to se djeteta, potrebno je analizirati u kolikoj mjeri je neka
zavri pruanje velike razvojne intervencija unaprijedila kljune faktore koji trebaju
pomoi; vjerovatnost kontinuiranih postojati za dugorono ostvarivanje prava djeteta. Na
dugoronih koristi; otpornost primjer:
tokova neto koristi na rizik, s Razvoj poticajnog okruenja za stvarnu promjenu
protekom vremena u oblasti prava djeteta
Institucionalna promjena povezana sa sistematskim
rjeavanjem pitanja prava djeteta
Trajna i stvarna promjena u stavovima i ponaanjima
povezana sa realizacijom prava djeteta
Utvrivanje sistema odgovornosti i nadzora izmeu
graana i vlasti drave
Razvoj kapaciteta djece (da zahtijevaju) i vlade (da prua)
prava
22
Postojanje OCD i trustova mozgova koji se

sistematski bave pravima djeteta u sklopu njihovog
rada.
Uticaj: Pozitivni i negativni, Pozitivan uticaj na prava djeteta moe se
primarni i sekundarni dugoroni definirati kao stvarna i dugotrajna realizacija i
efekti koje razvojna intervencija uivanje prava djeteta od strane sve djece i
direktno ili posredno, planirano kapacitet vlade i drugih kljunih zainteresiranih
ili neplanirano proizvodi strana da potuju, tite i ispunjavaju prava
djeteta. Uticaj moe biti pozitivan ili negativan,
planiran ili neplaniran, primarni ili sekundarni.
Zbog vie razloga (npr. viestruki kauzalitet,
vremenski okvir za promatranje uticaja, itd.),
procjena i mjerenje uticaja koji se moe pripisati
intervenciji ili kojem je doprinijela intervencija, je
sloen poduhvat. Meutim, to je neophodno kako bi
se ocijenilo ta funkcionira, a ta ne fukcionira u
oblasti unapreenja prava djeteta.
Kod intervencija koje nisu primarno usmjerene na
prava djeteta, moe pomoi da se utvrdi da li te
intervencije urvruju postojeu diskriminaciju i
strukture moi koje nisu povoljne za prava djeteta.
Neki aspekti koje treba razmotriti kod ovakvih
procjena su:
Da li su djeca sposobna da uivaju svoja prava, a
nacionalni partneri da se pridravaju svojih
obaveza, da li promjena nije nastupila ni u jednoj
grupi ili su obje grupe manje sposobne?
Osnaivanje ciljnih grupa i uticaj izvan ciljne grupe
intervencije
Neplanirani efekti na bilo koje grupe koje nisu
adekvatno razmatrane u izradi intervencije (npr.
djeca pripadaju iroj grupi u kojoj nisu razmotrena
kao posebna grupa).
Efektivni mehanizmi odgovornosti koji djeluju u
oblasti prava djeteta.
23
5. Prava djeteta u sektorskim programima
Pitanja i razmatranja vezana za prava djeteta treba uzeti u obzir u razliitim sektorima
kroz istraivanje rizika i prilika usmjerenih na djecu u politikama, strategijama i
planiranju.
Istraivanje ovog tipa usmjereno na djecu treba:

Biti osnov i dio situacione analize u pogledu prava djeteta u konkretnom sektoru
Omoguiti poreenje sa relevantnim principima Konvencije o pravima djeteta i
meunarodnih i nacionalnih razvojnih ciljeva koji se odnose na konkretni sektor,
kako bi se pomoglo u definiranju prioriteta za sektorsko planiranje
Utvrditi oblasti na koje treba obratiti panju kroz sektorske radne grupe i pristupe
koji se primjenuju u cijelom sektoru
Nadopuniti druge oblike sektorskih analiza, posebno onih koje se fokusiraju na
siromatvo, ranjivost, rodne i socijalne i ekonomske dimenzije
Planirati i osmisliti projektne intervencije u svakom sektoru (neki finansijski
mehanizmi unutar sektora grupiraju vie podprojekata na osnovu okvira sektorske
politike i plana).
Istaknuti meusobnu zavisnost i nedjeljivost prava djeteta i naglasiti
komplementarnu i meusobno potkrepljujuu prirodu paradigmi za smanjenje
siromatva i principa potivanja prava unutar sektora.
Sve razvojne intervencije nee imati znaajan uticaj na djecu. Intervencije koje e
najvjerovatnije uticati na vei broj djece, ili znaajnije uticati na manji broj, su one koje:
Znaajno utiu na prihod i egizstenciju domainstva
Utiu na pristup i kvalitet osnovnih usluga koje koriste djeca i njihove porodice
Utiu na kljune oblike drutvenog kapitala koji tite djecu i pomau njihov razvoj
Utiu na sadanje i budue prilike za djecu u pogledu obrazovanja i karijere
Kontrolne liste za sektore
Kontrolne liste za sektore u dijelu Instrumenti osmiljene su da jasno istaknu odnos

izmeu raznih ekonomskih i razvojnih politika koje mogu uticati na djecu u sljedeim
sektorima:
Obrazovanje, struno osposobljavanje i kultura
Voda, sanitacija i higijena (WASH)
Socijalna zatita
Ruralni razvoj
Urbani razvoj
Promet (infrastruktura i usluge)
Energija
24
Finansije
Krivino-pravni sistem
Prehrana
Vidi Instrument 2.3 do 2.12.
Svaka kontrolna lista istie veze sa drugim sektorima, naglaavajui vanost

meusektorskog i meuresornog rada i partnerstava u najboljem interesu djeteta.
Mogui indikatori za monitoring i evaluaciju mogu se izraditi ili izvui iz analiza koje
se provode primjenom kontrolnih lista, u skladu s potrebama.
Svaki sektorski instrument obuhvata:

Kratak pregled djelokruga i aktivnosti sektora, ukljuujui okvir politika i
institucionalni okvir.3
Norme i standarde: Neke kljune primjenjive principe prava djeteta koji mogu
posluiti kao referentna vrijednost za definiranje sektorskih planova i prioriteta.
Kontrolne liste za rizike i prilike:
1. Rizici u ovom dijelu govori se o nekim osnovnim rizicima po djecu, sa
eventualnim planiranim protumjerama koje se mogu uvesti kroz sektorske
politike, strategije ili projekte kako bi se rizici izbjegli ili ublaili. Rizici se mogu
neplanirano pojaviti kroz uvjete politika, sektorske planove ili projekte u sektoru.
2. Prilike u ovom dijelu govori se o nekim prilikama za djecu u konkretnom sektoru,
sa eventualnim mjerama s ciljem unapreenja i proirenja tih prilika kroz sektorske
politike, strategije ili projekte.
Detaljna analiza
Kontrolne liste mogu utvrditi potrebu za konkretnijim angamanom zainteresiranih

strana, prikupljanjem i/ili analizom kvalitativnih i kvantitativnih podataka. Ova
analiza treba se takoer oslanjati na uee djece u skladu sa njihovim dobno
uslovljenim mogunostima, to je kljuni princip Konvencije o pravima djeteta.
25
26
INSTRUMENTI
Instrument 2.1 Kontrolna lista za skrining prava djeteta
Koristiti u fazi identifikacije projekta
KONTROLNA LISTA ZA SKRINING PRAVA DJETETA

Da li su utvrena pitanja relevantna za projekat i odnose se na situaciju Da Ne
djece i nejednakost djece?
Komentari:
Da li su utvrena pitanja relevantna za situaciju djece u zemlju Da Ne

podrana kroz pozivanje na obaveze u pogledu prava djeteta na strani
partnerskih vlada/EU?
Komentari:
Da li su statistiki podaci koriteni za identifikaciju projekta razvrstani po Da Ne

spolu i drugim oblicima iskljuenosti (kao to je etnika pripadnost,
prihod domainstva, status osobe s invaliditetom itd.)?
Komentari:
Da li su u fazi identifikacije projekta koritene kvalitativne informacije o Da Ne

iskustvima djece i njihovim domainstava, primjerice u pogledu
pristupa uslugama, njihove dobrobiti ili ostvarivanja njihovih prava? To
ukljuuje informacije prikupljene kroz sastanke fokusnih grupa,
intervjue sa glavnim zainteresiranim stranama, terenske posjete, itd.
Komentari:
Da li preliminarna analiza zainteresiranih strana jasno identificira djecu Da Ne

(djevojice i djeake) i njihove uloge u skladu sa fazom njihovog
razvoja?
Komentari:
Da li analiza problema prua informacije o problemima konkretno vezanim Da Ne

za neostvarivanje prava djeteta?
Komentari:
Postoji li uvjet za dublju analizu prava djeteta koju treba provesti u fazi Da Ne
formulacije?
Komentari:
Da li je uvjet za dublju analizu prava djeteta sadran u opisu zadataka Da Ne

za fazu formulacije?
Komentari:
29
Instrument 2.2 Opisi zadataka za rjeavanje pitanja prava djeteta u studijama
izvodljivosti koje se provode u fazi formulacije
U ranoj fazi formulacije postoje multidisciplinarni rizici za djecu koje treba procijeniti.
Opisi zadataka (ToR) trebaju osigurati da se ti rizici rijee u skladu sa pristupima
stratekih politika i programiranja (kao to su strategije za smanjenje siromatva,
nacionalni razvojni ciljevi i procjene agencija na nivou zemlje o pitanjima koja se
openito odnose na prava djeteta).
Opisi zadataka trebaju sadravati kratki izvjetaj koji ocjenjuje u kolikoj mjeri se u
multidisciplinarnim stratekim razvojnim dokumentima i izvjetajima govori o konkretnim
potrebama djece i osnovnom profilu prava djeteta. Iz perspektive multidisciplinarnih rizika
po djecu, opisi zadataka trebaju se fokusirati na pitanja navedena u sljedeoj tabeli.
1. ISPITIVANJE RIZIKA
RIZICI PROTUMJERE INDIKATORI
Monetarno Strategije za smanjenje siromatva Statistike o siromatvu na nacionalnom nivou
siromatvo su nacionalno formulirani pristupi koje izrauje vlada, a koje prikazuju podatke o
razvoja za unapreenje poloaja siromatvu razvrstane po starosnoj dobi.
siromanih. Siromatvo djece je procenat siromane djece
Programi izraeni s ciljem (koja ive u domainstvima iji su resursi ispod
ostvarivanja MDG1 linije siromatva). Ovi nacionalni profili se esto
smanjenje ekstremnog izrauju za geografska podruja i podgrupe
siromatva do 2015. godine. stanovnitva.
Integrirani dizajn i provoenje Razliiti pragovi siromatva, primjerice linija

socijalne zatite trebaju smanjiti siromatva na osnovu minimalne potrebne
pojavnost siromatva, ali indikatori kalorine vrijednosti ishrane moe se povui na
trebaju navoditi neto doprinos niem nivou osnovnih potreba (ponekad se
sredstava koje je doznaila vlada u nazivaju ekstremno siromatvo), paralelno sa
smanjenju siromatva. linijom siromatva za sve osnovne potrebe.
Agencije UN, naroito UNICEF, Meunarodne mjere siromatva na nacionalnom

izrauju periodine situacione nivou koriste se za MDG1 i zasnovane su na 1,25$
analize koje pokazuju stav spram dnevno per capita, primjenom pretpostavke
siromatva djece i prava djeteta pariteta kupovne moi. Dostupne su i druge linije
primjenjujui perspektivu siromatva koritenjem istog pristupa (npr. $2
jednakosti. dnevno).
Viestruka Programske i druge sektorske Pokazatelji viestruke uskraenosti

uskraenost aktivnosti usmjerene na dostupni su za cjelokupnu populaciju kroz
obrazovanje, zdravstvo, viedimenzionalni indeks siromatva (MPI)
sanitarne mjere, vodu i Podaci o viestrukoj uskraenosti za
zatitne potrebe djece. djecu dostupni su kroz dvije baze dokaza
Poboljana koordinacija UNICEF-a:
aktivnosti programiranja moe Globalna studija o siromatvu djece i
se ostvariti kada se nejednakostima. Izvjetaji za zemlje i
preklapaju potrebe ovisne o regije nalaze se na: http://www.
dobi u razliitim programima, unicef.org/socialpolicy/index_45357.
npr. uspjeh programa html
ienja od parazita (zdravlje)
u kolama. Analiza preklapanja viestruke
uskraenosti
30
Instrument 2.3 Kontrolne liste za sektore: obrazovanje, struno

osposobljavanje i kultura
Fokus sektora: Obrazovanje je osnovno ljudsko pravo koje ima svaka djevojica i svaki
djeak. Kvaliteteno obrazovanje je kljuno za razvoj kako drutva, tako i pojedinca i
pomae utrti put ka uspjenoj i produktivnoj budunosti. Kada sva djeca imaju pristup
kvalitetnom obrazovanju zasnovanom na ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti,
stvara se povratni efekt kroz nove prilike koje utiu na budue generacije.
Openito je u fokusu ovog sektora rani rast i razvoj i spremnost za kolu, kvalitetno
obrazovanje, poveanje jednakog pristupa obrazovanju i osnovno obrazovanje za sve,
obrazovna politika te administrativno upravljanje obrazovnim ustanovama i edukacija,
obrazovanje nastavnog kadra i obrazovno istraivanje u oblasti predkolskog,
osnovnog, srednjeg, strunog i vieg obrazovanja.
Konvencija o pravima djeteta (CRC)

lanovi 19. i 24. preciziraju odgovornosti drava lanica za obrazovanje
djeteta
lan 23. Priznaje posebne potrebe za obrazovanjem djece s potekoama
lan 28. Predlae mjere za osiguravanje jednakih prilika za obrazovanje na
svim nivoima
lan 29. Navodi principe i prava koja ine dio obrazovanja
lan 31. Propisuje pravo na odmor, igru i uee u kulturnim i umjetnikim
aktivnostima
lan 32. Zabranjuje da rad ometa pravo djeteta na obrazovanje
lan 33. Propisuje odgovarajue mjere, ukljuujui i obrazovne, za zatitu
djece od zloupotrebe i trgovine tetnim supstancama
lan 40. Propisuje obrazovanje za djecu koja su zadrana u pravnom
sistemu
Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (CEDAW): lan 10. Propisuje
jednaka obrazovna prava za ene i mukarce.
Druge inicijative UN za obrazovanje djece: UNESCO-v Globalni akcioni plan Obrazovanje za sve
(EFA); EFA Fast Track Initiative (EFA-FTI); i Inicijativa Ujedinjenih nacija za obrazovanje djevojica
(UNGEI). MDG 2 tei ostvarivanju univerzalnog osnovnog obrazovanja, dok MDG 3 promovira
rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena
Pad stope Pristup: Broj/postotak djece koja
upisa, Osigurati odgovrajue pohaaju sve nivoe
pohaanja i zgrade sa sigurnim obrazovanja (prema kljunim
sticanja sanitarnim vorovima za varijablama, kao to su
djevojice, djeake i djecu s starosna dob, spol, etnika
obrazovanja na
potekoama. pripadnost, vjerska pripadnost,
raznim
status siromatva, status
nivoima. invaliditeta, lokacija).
31
MDG 2 za Omoguiti priutiv i dostupan Omjer i raspored kolskih
univerzalno prevoz do/od kole. zgrada prema uenicima
osnovnokolske dobi.
osnovno Omoguiti obrok u koli.
obrazovanje Standardi: Omjer uenik/nastavnik
u obrazovanju na
pod rizikom od Osigurati dovoljno obuene daljinu.
neostvarenja. nastavnike oba spola koji Broj/procenat uenika sa
imaju privlane plae i redovno pristupom prevozu.
Izvori: struno usavravanje. Omjer/raspored mukog i
Vidi Planirati i izraditi kulturno enskog nastavnog kadra i
UNICEF/ prilagoene nastavne planove i podaci o njihovom prisustvu.
UNESCO programe i odgovarajua Pregled nastavnikih plaa,
Institut za nastavna sredstva i pomagala uvjeta i odredbi zaposlenja,
broj/procenat nastavnog kadra
statistiku Osigurati informacione koje prolazi struno
Globalna tehnologije u kolama na usavravanje.
inicijativa za veem nivou.
djecu izvan Pregled nastavnih planova i
Priutivost: programa i materijala, ukljuujui i
kolskog analizu kulturoloke osjetljivosti.
sistema Osigurati priutivost za sve
grupe djece. Broj/postotak djece sa
Vidi UNICEF pristupom obrazovanju o
i Svjetska Razmotriti subvencije, infromacionim
banka stipendije i/ili besplatnu tehnologijama.
Inicijativa za opremu i uniforme za uenike Broj/raspored
ukidanje sa niim primanjima. kompjutera po koli.
kolarine Broj ponuenih stipendija,
Prihvatljivost:
Vidi UNICEF
Osigurati potovanje prema
subvencija.
i Svjetska Broj/postotak djece koja
djeci i njihovim definiranim pohaaju kolu po kljunim
banka
potrebama u cjelokupnom varijablama (npr. socijalno-
Simulacije
obrazovnom sistemu. ekonomski nivo).
za jednakost
u Prilagodljivost: Primjenjivi i provedeni zakoni o
obrazovanju zabrani tekog i fizikog
Prilagoditi kolsku kanjavanja.
infrastrukturu i osoblje
ee uee djece u planiranju.
promjenama u uenikoj
populaciji u pogledu Podaci o upisu, pohaanju i
zavretku obrazovanja razvrstani
apsolutnih brojki za starost, po kljunim socijalno-ekonomskim
spol, pripadnost razliitim varijablama, vremenskim
drutvenim ili manjinskim kategorijama, rasporedu kola,
grupama (izbjeglice, raseljene osoblju.
osobe, nacionalne manjine, Broj/procenat djece obuene u
itd.). sklopu strunog osposbljavanja i
Obuhvatiti glavna ivotna uenja ivotnih vjetina.
pitanja u strunom
osposobljavanju,
obrazovanje o zdravlju i
sigurnosti.
Djeca sa Uvesti univerzalne Broj/procenat djece s

posebnim standarde projektovanja u posebnim potrebama koja
potrebama ne obrazovno planiranje, pohaaju obrazovne
mogu upravljanje gradnjom i ustanove na svim nivoima.
pristupiti obrazovne prostore. Broj nastavnika obuenih za
obrazovnim Uvesti zakone i politike za rad sa djecom sa posebnim
uslugama. utvrivanje prava na potrebama.
inkluzivno obrazovanje.
32
Izvori: Uvesti inkluzivne nastavne Dostupnost zakona i
Vidi UNICEF planove i programe, nastavne odgovarajuih politika koje
Pravo djece s metode i metode uenja. garantiraju pravo na
potekoama Stvoriti inkluzivna inkluzivno obrazovanje.
na okruenja za uenje.
obrazovanje: Osigurati finansiranje
pristup redovnih kola za
inkluzivnom provoenje inkluzivnog
obrazovanju obrazovanja, kao i pruanje
zasnovan na individualizirane podrke.
pravima
Obuiti nastavno osoblje
pristupima u radu sa djecom
sa posebnim potrebama.
Gubitak Dobro isplanirani, Analiza nastavnih planova i
kulturnog kulturoloki prilagoeni programa i materijala,
identiteta i jezika nastavni planovi i programi i uljuujui njihovu kulturnu
kroz obrazovni odgovarajui nastavni osjetljivost.
sistem. materijali i sredstva. Broj/procenat djece iz drugih
Koritenje lokalnog jezika u jezikih grupa koja pohaaju dio
kolama i nastavnim nastave na vlastitom jeziku.
planovima i programima; Broj/procenat nastavnika
zapoljavanje nastavnika koji poznaju lokalni jezik.
lokalnog jezika.
Dostupnost zakona i
Upotreba pozitivnih odgovarajuih politika koje
nastavnih materijala koji garantiraju pravo na inkluzivno
cijene kulturnu raznolikost. obrazovanje.
Djevojice rano Provesti situacionu analizu prava Ukljuivanje zainteresiranih

naputaju djeteta sa fokusom na irem strana obuhvata djecu iz
politikom, ekonomskom i zajednice.
obrazovanje. socijalno-ekonomskom kontekstu,
primjerice nisko vrednovanje Prikupljanje kvalitativnih i
djevojica u drutvu moe dovesti kvantitativnih podataka o
do toga da mnoge djevojice vrijednostima i stavovima
naputaju obrazovanje kako bi se zajednice prema obrazovanju
udale ili ule na trite rada. kao osnova za situacionu
Izraditi strategije protudjelovanja analizu prava djeteta.
koje omoguuju i podravaju Participativna dijagnoza
nastavak obrazovanja za
problema, definiranje plana i
djevojice uz uske konsultacije
sa zainteresiranim stranama, podizanje svijesti za podrku
ukljuujui rodno osjetljive obrazovanju djevojica.
nastavne planove i programe i Analiza nastavnih planova i
nastavne metode koje programa i nastavnih metoda
obeshrabruju stereotipno u pogledu rodne osjetljivosti.
razmiljanje i negativno
usmjeravanje u kojem su Broj/procenat ena zastupljenih
djevojice obespravljene. u kolskim odborima i
Promovirati lanstvo ena u regulatornim tijelima, grupama
obrazovnim udruenjima, roditelja i nastavnika,
odborima, sindikatima udruenjima poslodavaca,
prosvjetnih radnika, itd. sindikatima prosvjetnih radnika i
Izraditi rodnu analizu mehanizmima za djecu i ene,
budeta i dati preporuke. kako slubenim tako i
nevladinim.
33
Instrument 2.3 Kontrolne liste za sektore:
Obrazovanje, struno osposobljavanje i kultura
Izraditi kulturno primjerene Zavretak rodne analize budeta

medijske kampanje koje i provoenje preporuka za
naglaavaju dokazane koristi podrku ravnopravnosti spolova.
obrazovanja za djevojice Kvalitet i obuhvat promotivnih
kao potencijalne majke i kampanja za obrazovanje
hraniteljice porodice; i djevojica.
pozitivni odnos izmeu Diskriminacijsko usmjeravanje,
obrazovanja i statusa stereotipi itd. u kolama
pismenosti majke sa vremenom opada.
zdravljem i razvojem njene Podaci o upisu, pohaanju i
djece. zavretku obrazovanja za
djevojice su vremenom sve bolji
Osigurati da su kole na svim nivoima
prilagoene djevojicama Opadanje broja/procenta
sa posebnim toaletima i djevojica koje naputaju
dovoljnim brojem enskog obrazovanje s protekom vremena
nastavnog kadra. Broj/procenat kola sa
odgovarajuim prostorijama
za djevojice
Rizik od Prikupiti podatke i miljenja Plan preseljenja je u skladu sa

raseljavanja ili o dobrobiti djece posebno meunarodnim standardima i
deloacija zbog tokom popisa i anketiranja u ima posebne mjere za
prisvajanja sklopu aktivnosti za WASH. osiguranje dobrobiti djece u
zemljita za fazama
Ukljuiti posebne mjere za preseljenja/rehabilitacije.
izgradnju preseljenje kako bi se
obrazovne odgovorilo na potrebe djece Ispitati kroz protumjere sve
ustanove, s rizike po djecu kao to je
u pogledu raseljavanja,
rizikom po neposjedovanje zemlje,
gubitka imovine i pristupa
nezaposlenje, neposjedovanje
dobrobit djeteta. resursima.
doma, gubitak imovine i usluga
Porodice bez Na poduzimati raiavanja zajednice i sigurnosti hrane,
vlasnikog prava siromanih naselja ili druge socijalna
nad zemljom evikcije bez pripreme i disartikulacija/marginalizacija.
koja se moe (ili aktiviranja planova Ukljuiti mjere za obezbjeenje
bi se mogla) preseljenja prema sigurnog vlasnikog prava
legalizirati su meunarodnim standardima preseljenim osobama bez
posebno u saradnji sa stanovnitvom, vlasnikog prava i naknadu za
ugroene. ukljuujui djecu. izgubljenu imovinu/ usluge
2. MAKSIMALNO POVEANJE PRILIKA

PRILIKE MJERE INDIKATORI
Okviri za sektor Uspostaviti politiku/pravne Obrazovna politika i pravni
obrazovanja po okvire po mjeri djeteta okviri usklaeni sa
mjeri djeteta za usklaene sa meunarodnim
vei kvalitet i meunarodnim standardima.
obuhvat standardima za obrazovno Budet za obrazovanje za
obrazovanja za planiranje, projektovanje, ispunjenje uvjeta.
djecu kroz upravljanje i finansiranje.
planiranje, dizajn,
finansiranje, naplatu
od korisnika i
34
upravljanje koje Ukljuiti principe univerzalnog Analiza okvira politika i podataka
koordinira javne obrazovanja za djecu i rodne o provoenju za obrazovanje na
i privatne ravnopravnosti, posebno u principima univerzalnog
pruatelje pogledu spremnosti za obrazovanja djece i rodne
usluga, obrazovanje, inkluzije ravnopravnosti, spremnosti za
donatore i najranjivijih, posebne panje obrazovanje, inkluzije
finansijere. za obrazovanje djece najranjivijih, posebne panje za
pogoene vanrednim obrazovanje djece pogoene
Izvori: situacijama (izbjeglica, vanrednim situacijama (izbjeglica,
raseljenih) i djece s raseljenih) i djece s
Vidi UNICEF potekoama. potekoama.
kole po
mjeri djeteta Ukljuiti principe kontinuiteta Analiza okvira politika i praktine
i saradnje izmeu razliitih primjene kontinuiteta i saradnje
nivoa obrazovnog sistema izmeu razliitih nivoa
od institucija za obrazovanje obrazovnog sistema od institucija
u ranom djetinjstvu do za obrazovanje u ranom
institucija vieg obrazovanja djetinjstvu do institucija vieg
i strunog osposobljavanja u obrazovanja i strunog
oblasti prava djeteta i rodne osposobljavanja.
ravnopravnosti. Analiza mjera za rjeavanje
Izraditi CRSA za pristupa, standarda, priutivosti,
obrazovanje, sa naglaskom prihvatljivosti i prilagodljivosti,
na pravu djeteta da ga se kako su oni definirani u
saslua. prethodnom tekstu u dijelu o
Izraditi vieagencijske, rizicima.
decentralizirane sisteme Ukljuivanje zainteresiranih
upravljanja i kapacitete za strana u sektor obrazovanja,
podrku angamanu ukljuujui uee djece kao
zainteresiranih strana i osnovu za CRSA u
prikupljanju razvrstanih obrazovanju.
podataka o uzorcima Broj/procenat predstavnika
koritenja obrazovanja kod zajednice, ukljuujui djeiju
djece, njihovim obrazovnim perspektivu u savjetodavnim
potrebama, definiranje odborima u obrazovanju i
ciljeva, projektovanje po regulatornim tijelima, grupama
mjeri djeteta, struno roditelja i nastavnika,
osoblje, rokove, budet, udruenjima poslodavaca,
odgovornosti viih nivoa sindikatima prosvjetnih radnika,
uprave, koordinirane mehanizmima za djecu i ene,
aktivnosti, okolinu kako slubenim, tako i
prihvatljivost, praenje nevladinim.
obaveza, jasan monitoring
i izvjetavanje o kvaliteti Redovno anketiranje
zaintersiranih strana o obuhvatu
obrazovanja i steenog
obrazovanja na svim i kvaliteti obrazovanja.
nivoima. Posebni vanjski savjetnici,
vanjski timovi za monitoring i
evaluaciju i monitoring i
evaluacija u zajednici u
odnosu na odabrane
graevinske radove, u
pogledu ugovaranja,
obuavanja i obrazovanja s
ciljem ukljuivanja pristupa
prilagoenih djeci.
35
Module 2: Child Rights in Programming and Sector Policies
Okviri za razvoj Planiranje i izrada obrazovnih Ukljuivanje

sektora sistema i usluga po mjeri zainteresiranih strana sa
obrazovanja u djeteta koje su fiziki, ali i lanovima zajednice,
korist finansijski dostupne djeci ukljuujui i djecu.
siromanih koji koja su u nepovoljnom Provesti CRSA za sektor
obuhvataju djecu poloaju i/ili ispod linije obrazovanja.
migrante, siromatva.
pripadnike Broj/procenat djece iz
porodica sa niskim
manjina ili djecu u Omoguiti ukljuivanje primanjima ili u
nepovoljnom siromanih lanova zajednice
poloaju po nepovoljnom poloaju po
i lanova zajednice u drugom osnovu koja
drugom osnovu. nepovoljnom poloaju po pohaaju kolu na svim
drugom osnovu, ukljuujui i nivoima.
Izvori: ene, u kolske odbore, itd.
Vidi UNICEF/ Broj/procenat kolskih
UNESCO odbora u kojima su
Institut za statistiku zastupljene ene i osobe
Globalna inicijativa iz grupa nieg
za djecu izvan socijalno/ekonomskog
kolskog sistema statusa.
Vidi UNICEF i
Svjetska banka
Inicijativa za
ukidanje kolarine
Initiative
36
Instrument 2.4 Kontrolne liste za sektore: Voda, sanitacija i higijena
Fokus sektora: Pristup vodi, sanitaciji i higijeni (WASH) ima kljunu ulogu u ivotima
djece. irenje jednakog pristupa istoj vodi i osnovnim sanitarnim uslugama i njihovo
koritenje, te bolje higijenske prakse e smanjiti smrtnost djece, poboljati njihovo
zdravlje i ishode uenja i doprinijeti smanjenju siromatva i odrivom razvoju u cjelini.
Kao sektor, WASH obuhvata politiku i administrativno upravljanje vodnim resursima,

vodovod i kanalizaciju kao velike razgraene sisteme, kao i osnovnu opskrbu pitkom
vodom i osnovne sanitarne potrebe, upravljanje otpadom i odlaganje otpada,
obrazovanje i obuku u opskrbi vodom, sanitarnom sistemu i higijenskim praksama. (Za
WASH u ruralnim podrujima vidi takoer Instrument 2.6: Kontrolne liste za ruralni razvoj; za
WASH u urbanim podrujima vidi takoer Instrument 2.7: Kontrolne liste za urbani razvoj).
Pored toga, vidi UNICEF Strategije za vodu, sanitaciju i higijenu 20062015. i SZO/UNICEF
lan 24. Konvencije o pravima djeteta priznaje pravo djeteta na zdravlje,

ukljuujui obezbjeenje dovoljno iste vode za pie i smanjenje zagaenja
okolia.
WASH je neophodan za MDG za vodu i sanitaciju: da se do 2015. godine prepolovi
udio ljudi bez odrivog pristupa sigurnoj vodi i osnovnoj sanitaciji. WASH programi
takoer podravaju MDG4 o preivljavanju djece i MDG5 o maternalnom zdravlju.
WASH je takoer kljuan za ostvarivanje prava na obrazovanje, kroz
osiguravanje toga da sve kole imaju odgovaraje sanitarne prostorije
prilagoene djeci i obrazovanje o higijeni.
Zajedniki program monitoringa za vodoopskrbu i sanitaciju.)
Gubitak pristupa djece Procijeniti obrasce Ukljuivanje zainteresiranih
vodi i sanitaciji kroz socijalne i ekonomske strana obuhvata i djecu;
poveane trokove aktivnosti od strane ena i prikupljanje
usluga za korisnike, to djece koja koriste usluge kvalitativnih/kvantitativnih
dovodi do rizika po WASH, ukljuujui znanje, podataka o obrascima djece
zdravlje djece uslijed stavove i prakse (KAP). u koritenju vode i
bolesti uzrokovanih Planirati (i) alternative sanitacije; za KAP.
neistom vodom za pie, za vodu i sanitaciju koje Broj/procenat djece koja
nedovoljnom koliinom su jeftinije, ali ekoloki koriste odabrane usluge
vode za pie, rjeim prihvatljive, sigurne i vodoopskrbe i sanitacije
pranjem tijela i odjee.4 iste; (ii) osnovne tarife prije i poslije intervencija.
Povezani rizici jer ene i (jeftin ili besplatan Broj/procenat
djevojice provode vie pristup do odreenog domainstava s niskim
vremena prikupljajui praga koji se smatra primanjima koja imaju
vodu. dostatnim za osnovne pristup vodi i sanitaciji
Izvori: potrebe) i/ili socijalne kroz osnovne ili socijalne
Vidi UNICEF Strategije za tarife za potroae tarife prije i poslije
vodu, sanitaciju i higijenu niskih primanja za intervencija.
37
Vidi UNICEF Sapun, za prikljuak na usluge Prevalencija proljeva i drugih
toaleti i slavine: vodoopskrbe i sanitacije. bolesti vezanih za kvalitet
osnova za zdravu vode kod djece, posebno
djecu, djece mlae od 5 godina,
Vidi UNICEF Prirunik o prije i poslije intervencija.
kvaliteti vode Vrijeme koje djevojice i
ene provode njegujui
bolesne i sakupljajui vodu
prije i poslije intervencije.
Djeca sa posebnim Uvesti univerazlne standarde Broj/procenat djece sa posebnim

potrebama ne mogu projektovanja u planiranje, potrebama koja koriste WASH
pristupiti uslugama izgradnju i upravljanje za prije i nakon intervencije.
vodoopskrbe i sanitacije. vodoopskrbu i sanitaciju,
Izvori: ukljuujui i obrazovanje o
Vidi UNICEF Jo vie higijeni prema lanu 23.
podignutih istih ruku: Konvencije o pravima
unapreenje zdravlja, djeteta.
uenja i jednakosti
kroz WASH u
kolama.
Gubitak pristupa Procijeniti obrasce socijalne i Ukljuivanje zainteresiranih

djece vodi i sanitaciji eknomske aktivnosti i strana koje obuhvata djecu.
izgradnjom novih koritenja usluga Prikupljanje kvalitativnih i
projekata koji vodoopskrbe i sanitacije, kvantitativnih podtaka o
presijecaju ekonomske ukljuujui KAP kod djece u obrascima djece u vezi sa
i socijalne mree i zonama uticaja. znanjem, stavovima i
usluge u zajednici Planirati i osmisliti praksama u vodoopskrbi i
protumjere u saradnji sa sanitaciji u zonama uticaja.
lokalnim zajednicama, Broj i raspored
ukljuujui i djecu, u vezi projektovanih pristupa u
sa projektovanjem koje planskim dokumentima.
omoguava kontinuiran
pristup mreama i
Broj/procenat djece koja
imaju pristup vodi i sanitaciji
uslugama ili vodoopskrbu
prije i nakon intervencije.
i sanitaciju koja podrava
djecu.
Graevinarstvo: Prikupiti Plan za ublaavanje
Za podatke/konsultovati se o socijalnog uticaja
rezervoare/druge dobrobiti djece/miljenju u obuhvata mjere za zatitu
velike graevinske zoni uticaja. djece.
projekte za WASH, Pripremiti i provesti plan
Stope mortaliteta i
rizici po zdravlje, ublaavanja socijalnog
uticaja s ciljem ublaavanja morbiditeta djece prije i
sigurnost, itd. djece nakon intervencije u zoni
negativnih uticaja na
u zonama gradilita. drutvo/dijete. uticaja graenja.
Rizik od raseljavanja ili Prikupiti podatke o dobrobiti Plan preseljenja je u
deloacija zbog prisvajanja skladu sa meunarodnim
i miljenjima djece, posebno
zemljita za izgradnju
tokom popisa i anketiranja standardima i ima
sistema vodoopskrbe i
sanitacije s rizikom po za aktivnosti izgradnje posebne mjere za
dobrobit djeteta. vodoopskrbnog i sanitarnog osiguranje dobrobiti djece
Porodice bez vlasnikog sistema. u fazama
preseljenja/rehabilitacije.
prava nad zemljom koja se
Ukljuiti posebne mjere za
moe (ili bi se mogla)
preseljenje kako bi se Ispitati kroz
legalizirati su posebno protumjere sve
ugroene. odgovorilo na potrebe djece
u rizike po djecu
38
Instrument 2.4 Kontrolne liste za sektor: WASH (voda, sanitacija, higijena)
pogledu raseljavanja, kao to je neposjedovanje

gubitka imovine i zemlje, nezaposlenje,
pristupa resursima. neposjedovanje doma,
gubitak imovine i usluga
Ne poduzimati
zajednice i sigurnosti
raiavanja siromanih
hrane, socijalna
naselja ili druge deloacije
disartikulacija/marginalizaci
bez pripreme i aktiviranja
ja. Ukljuiti mjere za
planova preseljenja prema obezbjeenje sigurnog
meunarodnim vlasnikog prava
standardima u saradnji sa preseljenim osobama bez
stanovnitvom, ukljuujui vlasnikog prava i naknadu
djecu. za izgubljenu imovinu/
usluge.

Okviri za sektor Uspostaviti politiku/pravne okvire po WASH politika i pravni okviri
po mjeri djeteta mjeri djeteta usklaene sa usklaeni sa meunarodnim
standardima.
za proirenje meunarodnim standardima za
vodoopskrbe i planiranje, projektovanje, upravljanje Ukljuenost zainteresiranih
strana u sektorsko planiranje.
sanitacije za i finansiranje vodoopskrbe i
Broj/procenat predstavnika
djecu kroz sanitacije, ukljuujui higijenske zajednice, ukljuujui i
okolino sigurno prakse na osnovu KAP istraivanja perspektivu djece u
planiranje, kod djece/majki. savjetodavnim odborima
projektovanje, Izraditi vieagencijske, potroaa, tijelima za odluivanje
finansiranje, decentralizirane sisteme o pritubama ili regulatornim
tijelima za WASH.
naplatu od upravljanja i kapacitete za
korisnika i podrku angamanu
Redovno istraivanje KAP
majki/djece i anketiranje fokusnih
upravljanje koje zainteresiranih strana i grupa koje ukljuuju djecu.
koordinira javne prikupljanje podataka o
i privatne obrascima koritenja i potrebama
Posebni vanjski savjetnici,
vanjski timovi za monitoring i
pruatelje za WASH kod djece, definiranje evaluaciju i monitoring i
usluga, ciljeva, projektovanje po mjeri evaluacija u zajednici u odnosu
donatore i djeteta, struno osoblje, rokove, na odabrane graevinske
finansijere. budet, odgovornosti viih nivoa radove i ugovorne aranmane
Izvori: kako bi se obuhvatili pristupi
uprave, koordinirane aktivnosti,
prilagoeni djeci.
okolinu prihvatljivost, praenje
Vidi UNICEF
obaveza, jasan monitoring i
Okoline studije uzimaju u obzir
Strategije za posljedice klimatskih promjena
vodu, sanitaciju i izvjetavanje o vodoopskrbi i po WASH.
higijenu za sanitaciji.
20062015.
Okviri za razvoj Planirati i izraditi WASH sisteme i Ukljuivanje zainteresiranih
sektora WASH usluge po mjeri djeteta koji su strana obuhvata i djecu;
u korist fiziki, ali i finansijski dostupni Prikupljanje
siromanih, koji djeci koja su u nepovoljnom kvalitativnih/kvantitativnih
obuhvataju ene poloaju i/ili ispod linije podataka o obrascima
i djecu iz siromatva. Planirati u saradnji djece/majki u koritenju vode i
manjinskih sa zainteresiranim stranama, sanitacije na osnovu KAP.
grupa ili u ukljuujui ene i djecu (i) Broj/procenat djece koja
nepovoljnom jeftinije, ali okolino prihvatljive, koriste odabrane usluge
poloaju po sigurne, iste alternative za
vodoopskrbe i sanitacije prije i
drugom osnovu. vodu i sanitaciju;
poslije intervencija, ukljuujui
Broj/procenat domainstava s
niskim primanjima koja imaju
39 pristup vodi i sanitaciji kroz
osnovne ili socijelne prije i
Izvori: (ii) osnovne tarife (jeftin ili osnovne ili socijalne tarife i
Vidi UNICEF besplatan pristup do namjenske olakice, prije i
Strategije za odreenog praga koji se poslije intervencija.
vodu, sanitaciju smatra dostatnim za osnovne Prevalencija proljeva i drugih
i higijenu za potrebe); (ili) socijalne tarife bolesti vezanih za kvalitet vode
20062015. za potroae niskih primanja kod djece, posebno djece
za prikljuak na usluge mlae od 5 godina, prije i
vodoopskrbe i sanitacije. poslije intervencija. Vrijeme
koje djevojice i ene provode
njegujui bolesne i sakupljajui
vodu prije i poslije intervencije.
Upravljanje Podrati formiranje i Broj/procenat funkcionalnih

uslugama rad lokalnih grupa za grupa za upravljanje na
vodoopskrbe i upravljanje i nivou zajednice/naselja.
sanitacije finansiranje za Broj/procenat ena i djece koja
prilagoeno esme, bunare, sudjeluju u grupama za WASH
djeci i toalete, mjesta za i programima higijene.
obrazovanje o kupanje i pranje,
higijeni za djecu u mjesta za odlaganje, Stope mortaliteta majki i djece
zajednicama i drenau, itd. kroz prije i nakon intervencije u
naseljima niskih moderiranje i zajednicama sa niskim
prihoda ili sa edukaciju, ukljuujui prihodima zbog bolesti
nedostatnim i ene. povezanih sa kvalitetom
uslugama po
vode.
drugom osnovu. Proiriti programe higijene
Izvori:
na kole i zajednice.
Vidi UNICEF
Strategije za vodu,
sanitaciju i higijenu
za 20062015.
40
Instrument 2.5 Kontrolne liste za sektor: socijalna

zatita
Fokus sektora: Socijalna zatita se moe iroko definirati kao politike i mjere koje
poveavaju kapacitete svih osoba, naroito siromanih i ranjivih grupa, da izau iz
siromatva ili izbjegnu siromatvo, te da bolje podnose rizike i okove i koje imaju za
cilj pruanje vieg nivoa socijalne sigurnosti kroz sigurnost prihoda i pristup osnovnim
uslugama (konkretno, zdravlju i obrazovanju) kroz aktivne i neaktivne periode i
periode potrebe unutar cjelokupnog ivotnog ciklusa. Neophodna je za bolje
ostvarivanje prava djece, ena i porodica na odgovarajui standard ivota i osnovne
usluge.
Kao sektor ukljuuje: (i) socijalnu pomo (novanu ili materijalnu); (ii) programe za
osiguranje pristupa socijalnim uslugama; (iii) socijalnu podrku i usluge njege; i (iv)
zakone i politike za osiguravanje jednakosti i zatite od diskriminacije u pristupu
uslugama i zaposlenju/izdravanju (vidi: Socijalna zatita u razvojnoj saradnji EU
(Komunikacija EK 2012.) i Strateki okvir socijalne zatite (UNICEF, 2012)).
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima

lan 22. Pravo na socijalnu sigurnost
lan 25. stav (1): pravo na ivotni standard koji odgovara zdravlju i
dobrobiti njega samoga i njegove porodice, ukljuujui hranu, odjeu, stan i
zdravstvenu zatitu i potrebne socijalne usluge
lan 25. stav (2): Majka i dijete imaju pravo na posebnu brigu i pomo.
lan 26. Pravo na obrazovanje
Konvencija o pravima djeteta
lan 26. Pravo na socijalnu sigurnost
lan 27. Pravo na standard ivota koji odgovara fizikom, mentalnom,
duhovnom, moralnom i socijalnom razvoju djeteta
Takoer odredbe drugih lanova, ukljuujui lanove 18, 19, 24, 28. i 32.
Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
lanovi 9, 12. i 13.
Programi Provesti na dokazima Razvrstani podaci o djeci
socijalne zatite zasnovano zagovaranje prikupljaju se i koriste za
ne dopiru do razmatranja potreba djece na efektivno usmjeravanje
djece jer nisu svim nivoima kreiranja politika. programa.
prioritizirani u
odlukama o Osigurati da programi socijalne Nacionalne procjene
politikama, zatite mogu identificirati i ranjivosti slue kao osnova
obuhvatiti djecu kroz provoenje za politiku socijalne zatite i
razumijevanje
procjena ranjivosti, prikupljanje programske prioritete i
razvrstanih podataka, osmiljavanje programa.
41
ranjivosti djece redovnu evaluaciju Nacionalne politike i strategije
i porodica je programa, itd. socijalne zatite bave se
potrebama djece, a budetska
nedovoljno, Razmotriti niz programa izdvajanja za programe
raspodjela socijalne zatite, ukljuujui prilagoene potrebama djece
unutar programe koji pruaju direktnu su poveana.
domainstva se korist djeci, kao to je prehrana
ne uzima u Djeca koja ive na ulici,
u koli i socijalna podrka. institucionalno zbrinuta djeca i
obzir, itd.
Provesti terenski rad sa druga djeca izvan domainstava
posebnim grupama djece, su efektivno obuhvaena
Izvori: ukljuujui onu djecu koja ne programima socijalne zatite.
Vidi UNICEF, ive u domainstvu. Programi koji nisu konkretno
usmjereni na djecu
2012, 18.
(zdravstveno osiguranje,
novana pomo, itd.) su
osjetljivi na potrebe djece.
Djeca ne mogu Njegovati uee socijalno Broj/procenat predstavnika

pristupiti iskljuenih grupa u razvoju, djece, nacionalnih manjina i
programima izradi, provoenju i evaluaciji grupa s invaliditetom u
socijalne zatite politika. procesu ukljuivanja
zbog socijalnih Prikupljati podatke koji su zainteresiranih strana.
dimenzija razvrstani prema spolu, Broj anketa, studija i
ranjivosti kao etnikoj pripadnosti, statusu procjena uticaja koje
to su spol, invaliditeta i geografskoj posveuju panju
etnika lokaciji i koji ocjenjuju uticaj iskljuenim ili ranjivim
pripadnost, socijalne zatite na grupama.
invaliditet, odreene grupe.
geografska Efektivne stope
lokacija
Osigurati da su davanja za obuhvata programima
socijalnu zatitu dostupna svim socijalne zatite kod
(npr. programi podobnim korisnicima, bez iskljuenih ili ranjivih
prehrane u koli obzira na etniku pripadnost, grupa.
ne obuhvataju lokaciju, itd.
djevojice ukoliko Nacionalne politike
porodice odlue
Omoguiti jasnu, kulturno i socijalne zatite
jezino primjerenu obuhvataju integrirani,
kolovati samo
muku djecu;
komunikaciju o uvjetima za viesektorski pristup.
koritenje programa. Inter-resorne komisije
staratelji s
invaliditetom ne Osigurati integraciju koordiniraju izmeu
mogu preuzeti programa koji se bave socijalnih sektora.
novanu pomo). ekonomskom ranjivosti i Mehanizmi za albe i
programa koji se bave naknade tete su
socijalnim ranjivostima, kao dostupni i u primjeni na
Izvori: to je diskriminacija (npr. nacionalnom i lokalnom
Vidi UNICEF, zdravstveno osiguranje sa nivou.
2012, poglavlje komponentom socijalne
VI. podrke).
Obratiti panju na pitanja
iskljuenosti u izradi programa
socijalne zatite, njihovom
provoenju i monitoringu. (Vidi
UNICEF, 2012, poglavlje VI,
tabela 14 za konkretne primjere.)
42
Djeca ne mogu Osmisliti fleksibilne mehanizme Stopa porasta broja djece
pristupiti verifikacije ispunjenosti uvjeta za sa rodnim listovima iz
postojeim odabir i opcije za preuzimanje godine u godinu.
pomoi.
programima Broj programa socijalne
socijalne zatite Provesti paralelne kampanje za zatite sa alternativnim
zbog registraciju roenja. opcijama za verifikaciju
neadekvatnog Razmotriti pogreke u smislu podobnosti za program, kao
dizajna iskljuenosti, kao i pogreke u to su otisak prsta,
programa, smislu ukljuenosti u dizajnu, opunomoenje lana
ukljuujui provoenju, monitoringu i evaluaciji porodice za preuzimanje
pretjerano programa. pomoi, itd.
stroge kriterije Osigurati da uslovljeni programi
Procenat zajednica sa
za odabir, budu usko koordinirani sa
dostupnim mehanizmima
neadekvatno pruanjem socijalnih suluga, kao
usmjeravanje, to su zdravstvo i obrazovanje; ili
za pritube i naknadu tete.
fiksne uvjete, ispitati da li su izvodivi u datom Uestalost komunikacijskih
itd. kontekstu. kampanja za postojee
(npr. korisnici bez Izraditi mehanizme za pritube i programe socijalne zatite.
line karte ne naknadu tete koji omoguavaju
mogu koristiti korisnicima da prijave sluajeve
program; novana diskriminacije, itd.
pomo uvjetovana Obezbijediti dostatne informacije o
pohaanjem kole podobnosti za program, mjestima
moe iskljuiti isplate pomoi, itd.
djecu koja nemaju
pristup koli).
Programi mogu Prilagoditi programe Procenat uesnika u javnim

imati socijalne zatite (kao to su radovima sa malom djecom
neplanirane javni radovi i uslovljenost koji imaju mogunost
posljedice, npr. programa) porodicama koje pristupa ustanovama za
skrbnici moraju moraju brinuti za djecu. uvanje djece u blizini
izdvojiti vrijeme, Pratiti promjene u mjesta izvoenja radova.
zbog ega nisu odgovornostima djece unutar Uticaj programa na
na raspolaganju domainstava. raspolaganje vremenom
djeci i/ili prenose ena i djece.
odgovornosti na U programima javnih radova,
djecu, ukljuujui smanjiti ili ograniiti broj
i radne obaveze radnih sati za dojilje ili
(npr. programi trudnice.
javnih radova). Razmotriti i pratiti eventualne
uticaje na projektantske izbore,
kao to je lokacija mjesta
isplate, vrsta i vrijeme rada ili
uslovljenost programa.
Izraditi monitoring i evaluaciju
uticaja koji su dovoljno fleksibilni
da uoe neplanirane posljedice,
npr. kroz ukljuivanje
kvalitativnih, otvorenijih pitanja i
ukljuivanje ispitanika koji nisu
nositelji domainstva.
43
Instrument 2.5 Kontrolne liste za sektor:
Socijalna zatita
Programi Razmotriti ire mogunosti Broj prijavljenih sluajeva

socijalne zatite obuhvata, ukljuujui stigmatizacije i
usmjereni na univerzalne programe gdje god diskriminacije prije i nakon
specifine grupe je to mogue. provoenja programa.
djece stvaraju ili Ukljuiti lanove zajednice u Procenat zajednica koje su
pogoravaju odluivanje od poetka imale predstavnike u
stigmu i/ili programa do njegove izrade, upravnim odborima
diskriminaciju provoenja i evaluacije (npr. programa socijalne zatite.
kojoj su ta djeca razmotriti mehanizme
izloena (npr. obuhvata zasnovane na
domainstva koja zajednici i komisije za
ive sa HIV-om i reviziju na nivou zajednice).
koriste programe
mogu biti Ukljuiti kvalitativni monitoring i
izolirana; evaluaciju i pitanja o stigmi i
ljubomora prema diskriminaciji u kvantitativnom
korisnicima monitoringu i evaluaciji.
programa).
Programi ne Provesti procjene potreba Godina najnovije analize

procjenjuju korisnika, njihovih kulturnih viedimenzionalnog
tano i/ili ne praksi, itd. siromatva, situacione
analize, itd.
odgovaraju na Osigurati integraciju programa
viedimenzional u razliitim sektorima kroz Broj anketa, studija i
nu prirodu koordinaciju ministarstava i evaluacija uinka koje
potreba djece implementatora na razliitim prikupljaju informacije o
(zdravlje, nivoima vlasti. stanju djece
obrazovanje,
sanitacija, skrb, Uskladiti sline programe i Nacionalne politike
iskoristiti sinergije programa socijalne zatite
ekonomske podrazumijevaju
potrebe, itd.) socijalne zatite i drugih
programa. integrirani, viesektorski
(npr. pomo u pristup.
hrani imat e Postojanje jedinstvenog
ogranien uticaj sistema evidencije i sistema
ako se upravljanja informacijama.
istovremeno ne
rjeavaju Postoje interresorne
zdravstvene komisije za koordinaciju
potrebe). izmeu sektora.
Izvori:
Vidi UNICEF,
2012, poglavlje
IV.

Socijalna zatita Podrati sveobuhvatne Nacionalne politike/okviri
pomae u sisteme socijalne zatite i socijalne zatite
ispunjenju prava nacionalne politike/okvire koji podrazumijevaju integrirani,
djeteta i rjeava integriraju, koordiniraju i viesektorski pristup.
ranjivosti unapreuju djelotovornost u Obuhvaenost djece
specifine za djecu vie sektora. programima socijalne zatite.
44
kao to su Osigurati da programi koji Procenat iznosa socijalne
potrebe prema nisu usmjereni na djecu pomoi koji se potroi na
dobi, zavisnost, (zdravstveno osiguranje, ope potrebe domainstva,
itd. koje e uticati novana pomo, itd.) ipak ukljuujui zdravlje i
na osobu tokom budu osjetljivi na potrebe obrazovanje djece.
njenog cijelog djece i, po potrebi, razmotriti Stopa pohaanja kole
ivota. dodatne programe koji su
posebno namijenjeni djeci.
Stopa registracije roenja
Kroz izradu programa Nivo moi u donoenju
odluka, kako ga opisuju
Izvori: osnaiti skrbnike u
ene nositeljice domainstva
Vidi UNICEF, domainstvu i razmotriti
njihove specifine uloge i Poroajna teina
2012, 2.0
potrebe. Zastoj u rastu
Provesti programe koji Zadravanje djece u
rjeavaju potrebe djece kroz domainstvima
ivotni ciklus, primjerice rano Stope djeijeg rada
djetinjstvo, adolescencija.
Programi Dati podrku sveobuhvatnim Nacionalni okviri/politike za

rjeavaju i sistemima socijalne zatite i socijalnu zatitu
socijalne i nacionalnim podrazumijevaju integrirani,
ekonomske politikama/okvirima koji viesektorski pristup i
ranjivosti. integriraju, koordiniraju i ukljuuju aranmane za
unapreuju djelotvornost u vie obuhvat ranjivih ili iskljuenih
Izvori: sektora. grupa.
Vidi UNICEF, Razmotriti vrijednost programa Procenat osoba koje
2012, 28. kao to su usluge socijalne prijavljuju manje sluajeva
podrke i zakoni koji osiguravaju diskriminacije u pristupu
pristup socijalnim uslugama bez zdravstvenoj zatiti ili
diskriminacije, kako bi se obrazovanju, u odnosu na
smanjila socijalna iskljuenost. vrijeme prije nego to su
Po potrebi, uvezati programe postali korisnici
koji rjeavaju socijalne
ranjivosti sa programima koji
rjeavaju ekonomske ranjivosti
(npr. novana pomo sa
komponentom socijalne
podrke).
Programi Razmotriti programe koji Postojanje jedinstvenog
holistiki rjeavaju razliite potrebe sistema evidencije i sistema
pristupaju istovremeno (npr. njega kod upravljanja informacijama
rjevanju kue). Postoje interresorne
potreba djece Stvoriti mehanizme koji potiu komisije za koordinaciju
(zdravlje, sektorsku povezanost, kao to izmeu sektora
obrazovanje, su interresorne komisije,
sanitacija, itd.). zajedniki sistemi za
usmjeravanje programa,
Izvori: sistemi upravljanja
Vidi UNICEF, informacijama, itd.
2012, poglavlje
IV.
45
Instrument 2.6 Kontrolne liste za sekotre: Ruralni razvoj
Fokus sektora: Ruralni razvoj obuhvata projekte integriranog ruralnog razvoja, poput
planiranja regionalnog razvoja, promocije decentraliziranih i viesektorskih
nadlenosti za planiranje, koordinaciju i upravljanje, provoenje regionalnog razvoja i
mjera (ukljuujui upravljanje prirodnim resursima); upravljanje zemljitem,
planiranje upotrebe zemljita, naseljavanje i preseljavanje (osim preseljenja izbjeglica i
interno raseljenih osoba); funkcionalna integracija ruralnih i urbanih podruja i
geografski informacijski sistemi.
lan 24. Konvencije o pravima djeteta priznaje pravo djeteta na zdravlje,

ukljuujui istu vodu za pie.
Ruralni programi doprinose ostvarenju MDG1 za iskorjenjivanje ekstremnog
siromatva i gladi, te ciljevima vezanim za vodu i sanitaciju, zdravlje, obrazovanje i
okolinu odrivost.
Praksa prisilnih evikcija, koje ukljuuju prisilno iseljenje osoba iz njihovih domova
ili sa njihove zemlje, koje se direktno ili indirektno moe pripisati Dravi,
predstavlja teko krenje ljudskih prava, posebno prava na stanovanje (Rezolucija
Komisije za ljudska prava 1993/77).
Vodei principi o internoj raseljenosti UN pruaju zatitu od arbitrarnog
raseljavanja, osnovu za zatitu i pomo tokom raseljenosti i propisuju garancije
za siguran povratak, restituciju i reintegraciju.
Rizici po zalihe Uz uee ruralnih zajednica, Ukljuivanje zainteresiranih
hrane za djecu sa ukljuujui ene i djecu, strana obuhvata ene i djecu;
uticajem na ocijeniti obrasce socijalne i prikupljanje kvalitativnih i
nutritivnu ekonomske aktivnosti u kvantitativnih podataka za
vrijednost, koji poljoprivrednoj proizvodnji za obrasce potreba djece u
proistiu iz prihod i egzistenciju, za sve proizvodnji i prehrani
promjena socijalno-ekonomske grupe. Konsultacije sa lokalnim
proizvodnih Procijeniti nivo rizika za zajednicama ukljuujui
sistema u djecu i njihove porodice u ene i djecu o procjeni
stoarstvu i predloenim izmjenama, rizika i moguim
poljoprivredi, npr. ukljuujui rizik unutar protumjerama
sa pastoralizma ili domainstva i rizik
krenja paljenjem Stope pothranjenosti djece
razvrstan po spolu. po varijablama kao to su
na intenzivne
sedentarne socijalno-ekonomska grupa,
sisteme ili Traiti radikalne promjene, ili kasta, etnika pripadnost,
navodnjavanje; ili uvesti protumjere za garanciju vjerska pripadnost, lokacija,
promjene kultura; hrane za djecu, ukljuujui spol te prije i poslije
ili rizici povezani sa mjere za podrku majkama intervencije
veom koliinom dojiljama. Stope dojene djece prije i
posla za majku. nakon intervencije
46
Gubitak pristupa Ocijeniti obrasce socijalne i Ukljuivanje zainteresiranih
djece osnovnim ekonomske aktivnosti ena i strana obuhvata ene i djecu;
uslugama ili rizik djece u koritenju ruralnih prikupljanje razvrstanih
po dostupnost usluga i pristupanju hrani. kvalitativnih/kvantitativnih
podataka o obrascima koritenja
hrane uslijed Ocijeniti mogui uinak usluga i pristupa hrani kod djece
poveanih poveanih trokova unutar
trokova usluga za Broj/procenat djece koja
i izmeu domainstava sa koriste odabrane ruralne
korisnike, to podacima razvrstanim usluge prije i nakon
uzrokuje rizik po prema spolu i socijalnoj intervencija
zdravlje, razvoj i grupi. Broj/procenat
dobrobit djece.
U saradnji sa zajednicama, domainstava sa niskim
Rizik naroito po ukljuujui ene i djecu, primanjima koja imaju
djevojice da planirati (i) jeftinije, ali pristup ruralnim uslugama
napuste kroz osnovne ili socijalne
ekoloki prihvatljive, sigurne tarife i namjenske
obrazovanje, i iste alternative uslugama;
provode vie olakice prije i poslije
(ii) osigurati osnovne tarife intervencija
vremena za vodu, sanitaciju, higijenu i
prikupljajui vodu Prevalencija djeijeg proljeva i
energiju (jeftini ili besplatni drugih oboljenja vezanih za
i ogrjev, sa pristup do odreene granice kvalitet vode, posebno kod djece
okolinim rizicima koja se smatra dovoljnom za mlae od 5 godina, prije i poslije
po ope, javne ili zadovoljenje osnovnih intervencija
privatne resurse, potreba) i/ili socijalne tarife Vrijeme koje ene i djevojice
to opet moe za potroae sa niskim provode njegujui bolesne i
umanjiti njihove primanjima; (iii) olakice za prikupljajui vodu i ogrijev prije i
izglede za domainstva za trokove poslije intervencija
obrazovanje, prikljuka na usluge. Stope pohaanja kole za
zdravlje i djeake i djevojice prije i nakon
sigurnost. intervencije
Stope pothranjenosti djece
prije i nakon intervencije
Djeca s posebnim Uvesti univerzalne standarde Broj/procenat djece sa

potrebama ne mogu projektovanja u ruralno posebnim potrebama koja
pristupiti ruralnim planiranje, izgradnju i koriste ruralne usluge prije i
uslugama. upravljanje u skladu sa poslije intervencije
lanom 24. Konvencije
Rizik da neke Kod planiranja vlasnikih Ukljuivanje zainteresranih strana
porodice prava nad zemljom i ema obuhvata ene i djecu iz svih
propuste naseljavanja, koristiti podatke socijalnih grupa
vlasnitvo nad razvrstane po spolu i druge Razvrstani podaci po spolu i
zemljom u socijalne varijable, kao to je drugim socijalnim varijablama
emama dodjele socijalno ekonomski status i o pristupu i koritenju
obradive zemlje i druge
zemlje u vlasnitvo etnika pripadnost, kako bi se
imovine, ukljuujui stambene
i naseljavanja, na ocijenili obrasci pristupa i prostore
primjer, djeca koritenja obradive zemlje i
razvedenih majki vlasnitva nad drugom
Broj/procenat ena koje imaju
zajedniko ili pojedinano
mogu izgubiti imovinom, ukljuujui vlasnitvo nad zemljom i
pristup obradivoj stambene prostore. drugom imovinom ukljuujui
zemlji i stambenom Osigurati da sve socijalne stambeni prostor prije i poslije
zbrinjavanju. grupe, ukljuujui ene intervencije
imaju vlasniko pravo Broj/procenat domainstava
usklaeno sa koritenjem. gdje su ene nositeljice
domainstva i vlasnikog prava
nad obradivom zemljom i
imovinom
47
Rizici po dobrobit Prikupiti podatke o dobrobiti i Plan preseljenja je usklaen

djece kroz gubitak miljenju djece, posebno sa meunarodnim
pristupa ruralnim tokom popisa i anketa za standardima i sadri posebne
resursima za potrebe planiranja mjere da bi se osigurala
ostvarenje prihoda preseljenja. Ukljuiti podatke dobrobit djece tokom faze
ili egzistenciju, razvrstane po spolu o preseljenja/rehabilitacije.
raseljavanje i/ili koritenju resursa za prihode, Ispitati kroz protumjere
prisilne evikcije kulturne i egzistencijalne sve rizike po djecu kao to
zbog gradnje u potrebe i zajednikom su neposjedovanje zemlje,
ruralnim vlasnitvu. nezaposlenost,
podrujima, Ukljuiti posebne mjere za neposjedovanje doma,
ukljuujui preseljenje kojima se gubitak imovine i usluga u
infrastrukturu i rjeavaju potrebe djece u zajednici i sigurnosti
upravljanje sluaju raseljenja, gubitka hrane, socijalna
zemljitem, imovine i gubitka pristupa disartikulacija i
ukljuujui prirodne resursima. marginalizacija
resurse. Porodice
bez vlasnitva nad
Ne poduzimati prisilne Ukljuiti mjere za
zemljom koja je (ili
evikcije bez pripreme i obezbjeenje sigurnog
bi se mogla)
aktiviranja planova vlasnikog prava za
legalizirati su
preseljenja prema preseljene osobe bez
posebno ranjive.
meunarodnim standardima u vlasnikog prava i naknadu
saradnji sa stanovnitvom, za izgubljenu imovinu/usluge
ukljuujui djecu.

Okviri za sektor po Ustanoviti okvire Politika i pravni okvir za
mjeri djeteta koji koristi politika/pravne okvire po ruralni razvoj i sigurnost
djeci kroz ekoloki mjeri djeteta u skladu sa hrane ispunjavaju
siguran ruralni razvoj meunarodnim standardima meunarodne standarde.
koji poveava sigurnost ruralnog razvoja i planiranja Zastupljenost zainteresiranih
hrane i ruralne usluge sigurnosti hrane, strana, ukljuujui perspektive
kroz planiranje, projektovanja, upravljanja i ena i djece u savjetodavnim
projektovanje, finansiranja. odborima potroaa,
finansiranje, naplatu od Razviti vieagencijske, regulatornim tijelima za
korisnika i upravljanje rjeavanje pritubi ili ruralni
decentralizirane sisteme
koje koordinira javne i razvoj, tijela za poljoprivrednu
upravljanja i kapacitete za
privatne pruatelje proizvodnju i sigurnost hrane
podrku ukljuivanju
usluga, donatore i zainteresiranih strana i Redovne ankete
finansijere. prikupljanje podataka o zaintersiranih strana o
obrascima i potrebama u
ruralnoj proizvodnji,
potrebama za hranom i
sklopu aktivnosti majki i djece
uslugama ukljuuju djecu i
vezanih za ruralni razvoj i
razvrstane su po spolu i
sigurnost hrane, definiranje
unutar domainstva
ciljeva, projektovanje po mjeri
djeteta, struno osoblje, Posebni vanjski savjetnici,
rokove, budet, odgovornosti vanjski timovi za
viih nivoa uprave,
monitoring i evaluaciju i
monitoring i evaluacija u
koordinirane aktivnosti,
zajednici za odabrane
okolinu prihvatljivost,
ruralne razvojne projekte
praenje obaveza, jasan
kako bi se obuhvatilo
monitoring i izvjetavanje o
pristupe po mjeri djeteta.
ruralnom razvoju.
48
Okviri ruralnog Planirati i osmisliti Ukljuivanje aktera obuhvata
razvoja i sigurnosti planiranje i usluge za ene i djecu iz grupa
hrane u korist ruralni razvoj i sigurnost razvrstanih po socijalno-
siromanih koji hrane po mjeri djeteta, ekonomskom statusu, lokaciji,
starosti, etnikoj pripadnosti,
obuhvataju ene i djecu tako da budu dostupne, kasti, vjerskoj pripadnosti,
po varijablama kao to kako fiziki tako i spolu, itd.
su socijalno-ekonomska finansijski djeci koja su u Podaci o poljoprivrednoj
grupa, lokacija, dob, nepovoljnom poloaju po proizvodnji za odreeni
etnika pripadnost, socijalnim, ekonomskim ili vremenski period
kasta, vjerska geografskim odrednicama. Podaci o poslovnom
pripadnost, spol, itd. Kroz konsultacije planirati razvoju za odreeni
niz mjera za poticanje vremenski period
sigurnosti djece, sigurnost Broj/procenat djece iz
hrane i dobrobit, kao to domainstava sa niskim
su (i) poljoprivredna primanjima ili u nepovoljnom
proizvodnja, poslovni poloaju po drugom osnovu
razvoj i okoline mjere koja koriste odabrane
ruralne usluge, ukljuujui i
prema eljama zajednice;
usluge putem osnovnih ili
(ii) jeftine, ali okolino socijalnih tarifa i namjenskih
prihvatljive, sigurne, iste olakica prije i poslije
alternative za ruralne intervencija
usluge; (iii) osnovne tarife Prevalencija proljeva i drugih
gdje su primjenjive i/ili bolesti povezanih s kvalitetom
socijalne tarife za vode kod djece, naroito mlae
potroae niskih primanja od 5 godina, prije i poslije
za usluge vode, sanitacije, intervencija. Vrijeme koje
higijene i energije; djevojice i ene provode
njegujui bolesne i prikupljajui
(iii) olakice za domainstva
vodu prije i nakon intervencije.
niskih primanja za prikljuak
na usluge vode, sanitacije, Stope pothranjenosti s
protekom vremena,
higijene i energije. razvrstane prema osnovnim
varijablama.
Upravljanje Podrati formiranje i rad Pokazatelji

resursima grupa za upravljanje i poljoprivredne
zajednice po mjeri finansiranje u zajednici, proizvodnje prije i nakon
djeteta u ruralnim npr. korisnikih grupa za intervencije.
zajednicama niskih poljoprivredu, ukljuujui Stope mortaliteta djece i
prihoda ili u navodnjavanje; zatitu i majki u zajednicama s
nepovoljnom upravljanje resursima; niskim prihodima prije i
poloaju po drugom vodu, sanitaciju i higijenu; nakon intervencije
osnovu. zdravstvene i obrazovne Broj/procenat funkcionalnih
ustanove. grupa za upravljanje u
zajednici; broj/procenat onih
koje ukljuuju ene i djecu
Osigurati sigurno eme dodjele vlasnikog Broj/procenat

vlasniko pravo nad prava i naseljavanja domainstava s niskim
zemljom za stanovnike zemlje trebaju osigurati prihodom sa sigurnim
sa niskim primanjima sigurnost zemlje i prihoda vlasnikim pravom nad
koji nemaju formalno stanovnicima ruralnih zemljom i prilikama za
vlasniko pravo. podruja s niskim ostvarivanje prihoda prije i
prihodima. nakon intervencije.
49
Instrument 2.7 Kontrolne liste za sektor: Urbani razvoj
Fokus sektora: Urbani razvoj obuhvata integrirane projekte urbanog razvoja, lokalni
razvoj i urbanistiko upravljanje, urbanu infrastrukturu i usluge, opinske finansije,
urbano upravljanje okoliem, urbani razvoj i planiranje, obnovu i stambeno
zbrinjavanje u urbanim podrujima i zemljine informacijske sisteme. (Za obrazovanje u
urbanim podrujima vidi Instrument 2.3: Kontrolne liste za sektore u obrazovanju; vidi takoer
Instrument 2.4: Kontrolne liste za sektor: WASH; Instrument 2.8: Kontrolne liste za sektor:
Osnovni principi Konvencije o pravima djeteta su primjenjivi u ovom sektoru u korist

najboljih interesa djeteta i podravanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava djece
i prava na opstanak i razvoj u urbanom okruenju.
Urbani razvojni projekti koji omoguuju okruenja prilagoena djeci, sigurna, ista,
bezopasna okruenja u kojima djeca mogu pristupiti neophodnim uslugama
doprinose ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva.
Praksa prisilnih evikcija, koje ukljuuju prisilno iseljenje osoba iz njihovih domova
ili sa njihove zemlje, koje se direktno ili indirektno moe pripisati Dravi,
predstavlja teko krenje ljudskih prava, posebno prava na stanovanje (Rezolucija
Komisije za ljudska prava 1993/77).
Vodei principi o internoj raseljenosti UN pruaju zatitu od arbitrarnog
raseljavanja, osnovu za zatitu i pomo tokom raseljenosti i propisuju garancije
za siguran povratak, restituciju i reintegraciju.
Promet; i Instrument 2.9: Kontrolne liste za sektor: Energija.)
Rizik od raseljenja Prikupiti podatke o dobrobiti i Plan preseljenja je usklaen sa
ili prisilnih evikcija miljenju djece i ena, posebno meunarodnim standardima i sadri
zbog akvizicije tokom popisa i anekta za posebne mjere da bi se osigurala
zemljita za potrebe planiranje urbanog izmjetanja. dobrobit djece tokom faze
urbanog razvoja i/ili Obuhvatiti posebne mjere preseljenja/rehabilitacije
zbog raiavanja izmjetanja za rjeavanje Ispitati kroz protumjere sve rizike po
siromanih etvrti i potreba ena i djece kod djecu kao to su neposjedovanje
ema urbane raseljenja, gubitka imovine i
zemlje, nezaposlenost,
obnove sa rizicima pristupa resursima.
neposjedovanje doma, gubitak
po dobrobit djece. Ne poduzimati raiavanje imovine i usluga u zajednici i
Porodice bez siromanih etvrti i evikcije sigurnosti hrane, socijalna
vlasnikog prava bez pripreme i aktiviranja disartikulacija i marginalizacija.
nad zemljom koje je planova izmjetanja u skladu Ukljuiti mjere za obezbjeenje
(ili bi se moglo) sa meunarodnim
sigurnog vlasnikog prava za
legalizirati su standardima, u saradnji sa
preseljene osobe u urbanim
posebno ugroene. stanovnicima urbanih
podrujima bez vlasnikog prava i
podruja, ukljuujui djecu.
naknadu za izgubljenu
imovinu/usluge
Gubitak Ocijeniti obrasce socijalne i Ukljuenost aktera obuhvata

pristupa ekonomske aktivnosti ena i ene i djecu; prikupljanje
djece djece u koritenju kvalitativnih/kvantitativnih
50
osnovnim urbanih usluga ukljuujui podataka za ene i djecu o
urbanim zdravstvo, obrazovanje, obrascima koritenja i potreba
uslugama kroz prevoz, energiju, vodu, za urbanim uslugama
poveane sanitaciju i higijenu, vrsti Broj/procenat djece koja koriste
trokove urbanih otpad i odvoenje otpadnih odabrane urbane usluge prije i
usluga za voda. Planirati kroz nakon intervencija
korisnike, koji konsultacije (i) jeftine, ali
utiu na djecu. ekoloki prihvatljive, sigurne, Broj/procenat domainstava sa
niskim prihodima sa pristupom
iste alternative urbanim
urbanim uslugama kroz osnovne
uslugama; (ii) osnovne tarife
ili socijalne tarife, namjenske
(jeftin ili besplatan pristup do
olakice i povlatene cijene
odreenog praga koji se
prikljuaka
smatra dostatnim za osnovne
potrebe) i/ili socijalnih tarifa za Broj/procenat djeaka i
potroae niskih primanja za djevojica koje pohaaju kolu
vodu i energiju; (iii) olakice Prevalencija proljeva i
za domainstva s niskim drugih bolesti vezanih za
prihodima za prikljuak na kvalitet vode, razvrstano po
usluge vode, sanitacije i spolu i socijalnoj grupi
higijene i energije; namjenske
olakice za prevoz.
Gubitak Procijeniti obrasce socijalne i Ukljuivanje zainteresiranih
pristupa djece eknomske aktivnosti i strana obuhvata djecu i ene.
osnovnim koritenja urbanih usluga od Prikupljanje kvalitativnih i
urbanim strane ena i djece, kod svih kvantitativnih podataka o
uslugama zbog socijalnih grupa u urbanim obrascima koritenja urbanih
izgradnje novih zonama razvoja. usluga, potrebama, eljama,
urbanih struktura Procijeniti vjerovatne uticaje za sve socijalne grupe djece
koje presijecaju poveanja trokova putem
ekonomske i Provoenje ankete o
ankete o mogunosti i mogunosti i spremnosti
socijalne veze i spremnosti plaanja.
usluge u plaanja urbanih usluga
zajednici. Planirati i osmisliti Broj i raspored projektovanog
protumjere u saradnji sa pristupa u dokumentima o
lokalnim zajednicama, urbanom planiranju
ukljuujui i djecu, s ciljem
projektovanja koje Broj/procenat djece koja
omoguuje trajni pristup imaju pristup urbanim
mreama i uslugama za uslugama prije i nakon
djecu. intervencije
Djeca s Uvesti univerzalne Broj/procenat djece s
posebnim standarde projektovanja u posebnim potrebama koja
potrebama ne planiranje urbanog razvoja, koriste urbane usluge prije i
mogu pristupiti izgradnju i upravljanje u nakon intervencije
urbanim skladu sa lanom 23.
uslugama. Konvencije o pravima
djeteta.
Poveana buka Uvesti mjere urbanistikog Kvalitet zraka i nivoi buke
i zagaenje od planiranja i projektovanja za Provedeni zakoni o kvaliteti
urbanih ublaavanje rizika: zraka i nivou buke
projekata ometa pozicioniranje, prepreke, itd.
razvoj djece. kako bi se smetnje svele na
Prevalencija morbiditeta kod
minimum. Zakonski propisati
djeaka i djevojica vezanog
koritenje bezolovnih goriva,
za okoli
ekolokih vozila.
51
Sigurnosni Saradnja izmeu svih agencija Institucionalna analiza

rizici po za urbanizam i upravljanje i kapaciteta glavnih urbanih
djecu uslijed radnika u urbanim slubama agencija i pruatelja urbanih
opasnosti kod da bi se ukljuile projektantske usluga u planiranju i upravljanju
graenja i mjere za sigurnost djece, projektantskim mjerama za
rada urbanih smanjenje opasnosti i sigurnost djece i planovima za
gradilita. upravljanje opasnosti i planovi smanjenje opasnosti,
za informiranje i obrazovanje informiranje i obrazovanje djece
djece o opasnostima, pomoi o opasnostima, pomoi
unesreenima i medicinskom unesreenima i medicinskom
zbrinjavanju, uspostavljanje zbrinjavanju, sistemi podataka o
sistema podataka o nesreama
nesreama. Broj i raspored nesrea sa
Razviti/provesti programe ozljedom djece ili smru djece
sigurnosti u urbanim slubama Broj i djelotvornost programa
u uskoj saradnji sa djecom urbane sigurnosti u kolama
izloenom riziku. itd.
Rizici po Prikupiti podatke/provesti Plan ublaavanja socijalnog
zdravlje, konsultacije o dobrobiti i uticaja sadri mjere za zatitu
sigurnost, potrebama i miljenjima djece.
marginalizaciju, djece u pogoenoj zoni. Stope mortaliteta i
itd. za djecu u Izraditi i provesti plan za morbiditeta djece i stope
zonama urbanih ublaavanje negativnih nesrea prije i nakon
graevinskih socijalnih i uticaja na djecu. intervencije
kampova.

Okviri za sektor po Ustanoviti okvire Politika i pravni okvir za
mjeri djeteta koji politika/pravne okvire za urbani razvoj ispunjavaju
koriste djeci kroz urbana podruja po mjeri meunarodne standarde.
ekoloki siguran ruralni djeteta u skladu sa Zastupljenost zainteresiranih
razvoj koji poveava meunarodnim strana, ukljuujui
sigurnost hrane i ruralne standardima ekoloki perspektive ena i djece u
usluge kroz planiranje, sigurnog urbanizma, savjetodavnim odborima
projektovanje, projektovanja, upravljanja i potroaa urbanih usluga,
finansiranje, naplatu od finansiranja. regulatornim tijelima za
korisnika i upravljanje Razviti sisteme upravljanja za rjeavanje pritubi
koje koordinira javne i podrku ukljuivanju
privatne pruatelje Redovne ankete
zainteresiranih strana zainteresiranih strana i
usluga, donatore i prilagoenom djeci, sa ciljevima,
finansijere. fokusne grupe gdje su
strunim osobljem, rokovima, zastupljene ene i djeca
budetom, odgovornosti viih
nivoa uprave, koordinarinim
Posebni vanjski savjetnici,
aktivnostima, praenjem
vanjski timovi za monitoring
obaveza, jasnim monitoringom i
i evaluaciju i monitoring i
izvjetavanjem. Izgraditi
evaluacija u zajednici za
kapacitete u kljunim agencijama
odabrane graevinske
za rjeavanje rizika po djecu i
radove i ugovorne
osiguranje pristupa, koritenja i
aranmane kako bi se
sigurnosti urbanih usluga.
obuhvatili pristupi
prilagoeni djeci.
52
Okviri urbanog Planirati i osmisliti urbane Broj/procenat djece ispod
razvoja u korist sisteme i usluge po mjeri linije siromatva ili djece u
siromanih koji djeteta koji su fiziki i nepovoljnom poloaju po
obuhvataju djecu finansijski dostupni djeci koja drugom osnovu koja koriste
migrante i djecu u su u nepovoljnom poloaju, urbane usluge prije i nakon
nepovoljnom djeci iz migrantskih porodica intervencije.
poloaju po i/ili ispod linije siromatva. Broj/procenat siromane,
migrantske ili po drugom
drugom osnovu. Izraditi programe za
osnovu ranjive djece i
smanjenje rizika
adolescenata koji su
iskoritavanja siromane,
obuhvaeni programima
migrantske ili druge ranjive
smanjenja rizika, ukljuujui
djece i adolescenata,
beskunike i pojavljivanje u
ukljuujui beskunike pravnim postupcima.
djecu/adolescente i
izloenost pravnom sistemu.
Broj i raspored efikasno
opremljenih, kadrovski
Koordinacija sa uslugama popunjenih i funkcionalnih
usmjerenim na djecu, kao to zdravstvenih i obrazovnih
su zdravstvo, obrazovanje, ustanova u etvrtima niskih
kako bi se proirio obuhvat i prihoda
pruila podrka/referalni Stope mortaliteta kod djece,
mehanizmi u etvrtima sa adolescenata i majki u
niskim prihodima ili etvrtima u etvrtima s niskim
nepovoljnom poloaju po prihodima prije i nakon
drugom osnovu. intervencije
Upravljanje resursima Podrati formiranje i rad Pokazatelji

zajednice po mjeri grupa za upravljanje i poljoprivredne
djeteta u ruralnim finansiranje u zajednici, proizvodnje prije i nakon
zajednicama niskih npr. korisnikih grupa za intervencije.
prihoda ili u poljoprivredu, ukljuujui Stope mortaliteta djece i
nepovoljnom poloaju navodnjavanje; zatitu i majki u zajednicama s
po drugom osnovu. upravljanje resursima; niskim prihodima prije i
vodu, sanitaciju i higijenu; nakon intervencije
zdravstvene i obrazovne Broj/procenat funkcionalnih
ustanove. grupa za upravljanje u
zajednici; broj/procenat onih
koje ukljuuju ene i djecu
Omoguiti sigurno Razviti kapacitete za urbanu Broj/procenat

vlasnitvo nad obnovu i dodjelu vlasnitva domainstava sa niskim
zemljom za stanovnike nad zemljom, kako bi se prihodima koja imaju
sa niskim primanjima omoguila sigurnost zemljita sigurno vlasniko pravo i
bez formalnog i prihoda za stanovnike prilike za ostvarivanje
vlasnikog prava. urbanih podruja sa niskim prihoda prije i nakon
prihodima intervencije.
53
Instrument 2.8 Kontrolne liste za sektor: Promet (infrastruktura i

usluge)
Fokus sektora: Promet moe obuhvatati (i) prometnu infrastrukturu, to ukljuuje

izgradnju i/ili obnovu puteva, vodenih puteva, eljeznice, aerodroma i luka; (ii)
prometne usluge, ukljuujui autobusni, avio, brodski, taksi, kamionski prevoz, koji
moe biti javni ili privatni, te sisteme nemotoriziranog prometa kao to su hodanje,
biciklizam ili prevoz na ivotinjama, koje esto u prometu koriste siromane porodice
i mikro preduzea i (iii) lokalne, regionalne, nacionalne i meunarodne transportne
Osnovni principi Konvencije o pravima djeteta su primjenjivi na ovaj sektor, kako bi

se podrali najbolji interesi djeteta i uvrstila njegova ekonomska, socijalna,
kulturna i prava na opstanak i razvoj.
politike i institucionalne okvire koji ine osnovu za planiranje, regulaciju, finansiranje
i upravljanje sektorom, ukljuujui i upravljanje sigurnosti.
Gubitak pristupa Procijeniti obrasce socijalne i Ukljuivanje aktera obuhvata
djece osnovnim ekonomske aktivnosti djece koja ene i djecu; prikupljanje
uslugama zbog koriste ove usluge. kvalitativnih/kvantitativnih
poveane cijene Planirati (i) transportne sisteme podataka o obrascima
prijevoza za prilagoene nemotoriziranom koritenja i potrebama
korisnike, to transportu, (ii) bolji javni prijevoz prijevoza kod ena i djece
utie na djecu, o kojem ovise nie pozicionirane Broj/procenat ena i djece koji
primjerice socijalno-ekonomske grupe,
koriste nemotorizirani
poveanje (iii) namjensko smanjenje
transport i/ili javni prijevoz,
cestarine ili cijene cijena karata za siromanu
prije i nakon intervencija
karte. djecu i djecu koja su u
nepovoljnom poloaju po Broj/procenat djece koja
drugom osnovu kako bi mogli pohaaju kolu/koriste
ii u kolu i pristupiti drugim zdravstvene usluge prije i
uslugama. nakon intervencije
Gubitak pristupa Procijeniti obrasce socijalne i Ukljuivanje zainteresiranih
djece osnovnim ekonomske aktivnosti i strana koje obuhvata djecu
uslugama zbog koritenja prometa kod djece Prikupljanje kvalitativnih i
izgradnje novih u zoni prometnog graenja. kvantitativnih podataka za
transportnih Planirati i osmisliti protumjere obrasce koritenja transporta
sistema sa u saradnji sa lokalnim kod djece, njihovim eljama i
aranmanima kao zajednicama, ukljuujui i potrebama
to su putevi sa
plaanjem
djecu, za projektantske mjere Broj i raspored projektantskih
koje omoguavaju prelaze i mjera pristupa; broj/procenat
putarine, kontinuirani pristup za djecu
eljeznice, kanali, djece koja pohaaju kolu i
(pothodnike, pristupne puteve, koriste zdravstvene usluge
itd. itd.). prije i nakon intervencije
Djeca s posebnim Uvesti univerzalne standarde Broj/procenat djece s

potrebama ne projektovanja u planiranje i posebnim potrebama koja
mogu pristupiti izgradnju u prometu u skladu pohaaju kole/koriste
socijalnim sa lanom 23. Konvencije o zdravstvene usluge prije i
uslugama. pravima djeteta. nakon intervencije
54
Poveana buka Projektantske mjere: pozicioniranje Kvaliteta zraka i nivoi buke s
i zagaenje od prometa dalje od naselja, protekom vremena
prometa koritenje barijera, itd. za Provedeni zakoni o bezolovnim
ometaju razvoj smanjenje smetnji na minimum. gorivima, ekolokim vozilima,
djeteta. Zakoni o koritenju bezolovnih barijerama za zatitu od buke,
goriva, ekolokih vozila. itd.
Sigurnosni Lokalna, regionalna, nacionalna Institucionalna analiza
rizici po ili prekogranina saradnja kapaciteta kljunih prometnih
djecu sa agencija za transport kako bi se agencija u planiranju i
poveanim ukljuile projektantske mjere i upravljanju pravom prolaza,
tokom planovi za sigurnost djece; razvojem pojaseva i mjera
prometa, planovi regulacije prometa kako sigurnosti prometa u saradnji
opasnosti bi se osiguralo potivanje sa zajednicama koja obuhvata
neoekivanog standarda sigurnosti vozila, ene i djecu
saobraaja. vozaa, uesnika i pjeaka; Broj i raspored prometnih
pomo unesreenima i nesrea sa ozljedama ili smrti
medicinsko zbrinjavanje, sistemi djece prije i nakon intervencije
podataka o nesreama, sigurno
upravljanje pravom prolaza. Broj i djelotvornost programa
prometne sigurnosti u
Razviti/provesti programe kolama, itd.
sigurnosti u prometu u uskoj
saradnji sa djecom izloenom
riziku.
Rizik od porasta Provesti socijalnu analizu o Prevalencija osnovnih zaraznih
zaraznih bolesti obrascima rizinih ponaanja bolesti kod djece i adolescenata
uslijed pristupa i konsultacije sa socijalnim prije i nakon prometne
prijevozu, to grupama izloenim riziku. intervencije
moe pogoditi Planirati i provesti Djelotvornost zakonodavnog
djecu i djelotvorne zakone i okvira za upravljanje rizikom
adolescente, npr. kampanje za podizanje od bolesti kod djece
rizik od HIV-a i svijesti koje ukljuuju i
AIDS-a. Broj i procenat djece i
djecu/adolescente s adolescenata obuhvaenih
ciljem prevencije irenja kampanjama za podizanje
bolesti. svijesti
Rizik od Prikupiti podatke o dobrobiti i Plan premijetanja je u skladu sa
premijetanja miljenjima ena/djece, meunarodnim standardima i
od usluga, posebno kod popisa i sadri posebne mjere za
resursa i anketiranja za planiranje osiguranje dobrobiti djece u
socijalnih premijetanja. Ukljuiti fazama preseljenja/rehabilitacije
usluga i mrea posebne mjere kod Kroz protumjere ispitati sve rizike
zbog akvizicije premijetanja kako bi se po djecu kao to je
zemlje za rijeile potrebe djece u sluaju neposjedovanje zemlje,
prometne raseljenja, gubitka imovine i nezaposlenost, neposjedovanje
investicije sa pristupa resursima. doma, gubitak imovine i usluga u
rizikom po Ne poduzimati raiavanja zajednici i sigurnosti hrane,
dobrobit djece. siromanih etvrti ili druge socijalna
evikcije bez pripreme i disartikulacija/marginalizacija.
aktiviranja planova za Ukljuiti mjere za obezbjeenje
premijetanje prema sigurnog vlasnitva za preseljeno
meunarodnim standardima stanovnitvo bez vlasnikog prava
u saradnji sa stanovnitvom, i nadoknadu izgubljene
ukljuujui djecu. imovine/usluge
55
Rizik poveane Provesti socijalnu analizu o Zajednica, vlada, NVO i mediji koji
trgovine obrascima rizinog ponaanja i izvjetavaju o trgovini djecom i
ljudima i konsultacije sa socijalnim zloupotrebi droga
drogom zbog grupama izloenim riziku. Djelotvornost zakonskog okvira za
pristupa Planirati i provesti upravljanje takvim rizicima za djecu
transportu koji
moe uticati na
djelotvorne zakone i Broj i procenat djece/adolescenata
kampanje za podizanje obuhvaenih kampanjama za
ranjivu djecu. svijesti s ciljem spreavanja podizanje svijesti
nezakonite trgovine.
Rizik od krenja Osigurati/razviti kapacitete Institucionalna revizija

osnovnih vlade za zakone, politike i pravnih okvira, kapaciteta
standarda o upravljanje kako bi se za politike i upravljanje
djeijem radu u sprijeio tetni djeiji rad u Incidencija tetnog
izgradnji transportnih procesu dodjele ugovora i djeijeg rada prije i nakon
struktura. tenderskih procedura. intervencije
Rizici po zdravlje, Prikupiti podatke/konsultovati Plan ublaavanja socijalnog
sigurnost, se o rizicima i potrebama uticaja obuhvata mjere za
marginalizaciju, itd. djece u pogoenim zonama. zatitu djece
po djecu u zonama Pripremiti i provesti plan Stope mortaliteta i
graevinskih osmiljen za ublaavanje morbiditeta djece prije i
kampova. negativnih socijalnih uticaja i nakon intervencije
uticaja na djecu.

Okviri za sektor po Uspostaviti okvire politika/pravne Okviri politika/zakonski okviri
mjeri djeteta za okvire po mjeri djeteta za ekoloki ispunjavaju meunarodne
poveanje koristi prihvatljivo planiranje transporta, standarde
prometa, uz projektovanje, upravljanje i Zastupljenost zainteresiranih
istovremeno finansiranje kako bi se ispotovali strana, ukljuujui perspektivu
smanjenje rizika meunarodni standardi. ena i djece u savjetodavnim
po djecu na Razviti sisteme upravljanja za odborima potroaa u oblasti
minimum, kroz transporta ili transportnim
podrku ukljuivanju
okolino zainteresiranih strana prema
regulatornim tijelima
prihvatljivo potrebama djece, sa ciljevima, Redovne ankete zainteresiranih
planiranje, strunim osobljem, rokovima, strana i fokusnih grupa koje
projektovanje, budetom, odgovornosti vie ukljuuju ene i djecu
finansiranje, uprave, koordiniranim Posebni vanjski savjetnici;
naplatu od aktivnostima, praenjem obaveza vanjski timovi za monitoring i
korisnika i i jasnim monitoringom i evaluaciju i monitoring i
upravljanje koje izvjetavanjem. evaluacija u zajednici za
koordinira privatne Izgraditi kapacitete u kljunim odabrane graevinske radove i
i javne pruatelje agencijama za rjeavanje rizika po ugovorne aranmane kako bi se
usluga, donatore i djecu i osiguranje pristupa,
ukljuili ekoloki sigurni pristupi
finansijere. prilagoeni djeci
koritenja i sigurnosti prometa.
56
Okviri za promet Planirati i osmisliti transportne Broj/procenat djece ispod linije
u korist sisteme po mjeri djeteta koji su siromatva koja koriste prevoz
siromanih koji finansijski i fiziki dostupni djeci do kole, zdravstvenih usluga,
poveavaju koja su u nepovoljnom poloaju prije i nakon intervencije
pristup i koristi i ispod linije siromatva, Broj i distribucija efikasno
vezane za ukljuujui pristupne puteve u opremljenih, kadrovski
promet za djecu ruralnim oblastima. popunjenih i funkcionalnih
u siromanim, Koordinirati sa uslugama zdravstvenih i obrazovnih
udaljenim ili usmjerenim na djecu kao to su ustanova u
zajednicama u zdravstvo i obrazovanje da bi udaljenim/siromanim
nepovoljnom se poveao obuhvat i podrujima, ukljuujui opremu
poloaju po omoguila podrka/referalni hladnog lanca, prije i poslije
drugom osnovu. mehanizmi u intervencije
siromanim/udaljenim ili Stope mortaliteta djece i majki
podrujima u nepovoljnom prije i nakon intervencije
poloaju po drugom osnovu.
57
Instrument 2.9 Kontrolne liste za sektor: Energija
Fokus sektora: Energija moe obuhvatati (i) infrastrukturu koja ukljuuje izgradnju
i/ili obnovu infrasktrukture za proizvodnju energije, kao to su elektrane, akumulacije,
obnovljivi izvori energije (vjetroparkovi, solarni pogoni, itd.) ili plantae za biogorivo
ili drvo, (ii) sisteme distribucije energije ukljuujui dalekovode i podstanice i (iii)
lokalne, regionalne, nacionalne i meunarodne politike i institucionalne okvire za
energiju koji predstavljaju osnovu za planiranje, reguliranje, finansiranje i upravljanje
sektorom energije, ukljuujui i cjenovnu politiku.

Sigurna, ista energija doprinosi ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva.
Gubitak pristupa Procijeniti obrasce socijalne Ukljuivanje zainteresiranih
osnovnoj i ekonomske aktivnosti, strana obuhvata ene i djecu;
energiji za razvrstano po spolu, unutar prikupljanje
grijanje, domainstva po enama i kvalitativnih/kvantitativnih
osvjetljenje i djeci koji koriste energiju u podataka za obrasce i potrebe
napajanje, zbog domu i izvan doma. koritenja energije kod ena i
poveanih Planirati u saradnji sa enama djece
trokova energije i djecom (i) jeftinije, ali Broj/procenat djece sa
za korisnike, koji ekoloki prihvatljive, sigurne i pristupom sigurnim, istim
utie na ene i iste energetske alternative; izvorima energije za osvjetljenje,
djecu. (ii) osnovne tarife (jeftini ili grijanje, napajanje, itd. prije i
Rizik poveanog besplatni pristup do nakon intervencija
djeijeg rada na odreenog praga koji se Broj/procenat domainstava sa
prikupljanju smatra dovoljnim za niskim prihodima sa pristupom
ogrijeva. zadovoljenje osnovnih izvorima energije kroz osnovne
Rizik od potreba) i/ili socijalne tarife za ili socijalne tarife i prikljuke
zagaenja u potroae niskih primanja; (iii)
olakice za plaanje prikljuka Vrijeme koje djeca dnevno utroe
domainstvu i na prikupljanje goriva prije i nakon
vezani na izvore energije za
intervencija razvrstano po
zdravstveni rizici domainstva sa niskim
spolu/starosti
zbog koritenja prihodima.
nesigurnih Prevalencija respiratornih
infekcija kod djevojica i
alternativnih
djeaka
goriva.
Poveana Projektantske mjere: Kvaliteta zraka i nivo buke
produkcija pozicioniranje dalje od prije i nakon intervencije
energije, buka i zajednica, barijere, itd. kako
zagaenje ometa bi se smetnje svele na
razvoj djece; minimum i smanjili rizici i
dovodi do opasnosti po djecu.
sigurnosnih
58
Instrument 2.9 Kontrolne liste za sektor: Energija
rizika po djecu Zakonom propisati Provedeni zakoni za

koja ive u koritenje nisko ekoloki prihvatljive, nisko
blizini zagaujuih postupaka zagaujue postupke
energetskih proizvodnje energije. proizvodnje i distribucije
instalacija i kod Uvesti kampanje podizanja energije.
koritenja svijesti o sigurnom koritenju Stopa nesrea sa djecom
energije. energije usmjerene na djecu. u vezi sa izvorima i
koritenjem energije prije
i nakon intervencije
Broj/procenat djece obuene
o sigurnoj energiji
Rizik od Prikupiti podatke o dobrobiti i Plan preseljenja je usklaen sa
premjetanja od potrebama ena i djece meunarodnim standardima i
imovine, resursa, posebno tokom popisa i sadri posebne mjere kako bi se
socijalnih usluga i anketiranja za planiranje osigurala dobrobit djece u fazama
mrea zbog preseljenja. preseljenja/rehabilitacije
akvizicije zemlje Ukljuiti posebne mjere za Ispitati kroz protumjere sve rizike
za proizvodnju preseljenja kako bi se rijeile po djecu kao to su
energije potrebe ena i djece prilikom neposjedovanje zemlje,
(posebno velikih raseljenja, posebno iz nezaposlenost, neposjedovanje
akumulacija za podruja akumulacija za doma, gubitak imovine i usluga u
hidroelektrane) i hidroelektrane, gubitka zajednici i sigurnosti hrane,
sistema prenosa imovine i pristupa resursima, socijalna disartikulacija i
sa rizikom po primjerice zbog dalekovoda marginalizacija. Obuhvatiti mjere
dobrobit djece. (akumulacija ili parkova). za podjelu koristi od projekta sa
raseljenim osobama. Obuhvatiti
mjere za obezbjeenje sigurnog
vlasnikog prava za raseljene
osobe i naknadu za izgubljenu
imovinu/usluge
Rizik od krenja Osigurati/razviti kapacitete vlade Institucionalna revizija zakonskih

osnovnih radnih za zakone, politike i upravljanje okvira, kapaciteta za politiku i
standarda o kako bi se sprijeio tetni djeiji upravljanje
djeijem radu rad u procesu dodjele Incidencija tetnog djeijeg
zbog izgradnje. ugovora/tenderskih procedura. rada u odreenom
vremenskom periodu
Rizici po zdravlje, Prikupiti podatke/provesti Plan za ublaavanje
sigurnost, konsultacije o dobrobiti i potrebama socijalnog uticaja koji
marginalizacija ena i djece u pogoenim zonama. obuhvata mjere za zatitu
itd. za djecu u Pripremiti i provesti plan djece
zonama velikih namijenjen ublaavanju Stope mortaliteta i
energetskih negativnih socijalnih uticaja koji morbiditeta djece prije i
graevinskih zona. obuhvata posebne mjere za nakon intervencije
djecu.
59

Okviri za sektor Uspostaviti politiku/pravni okvir po Okvir politika i zakonski okviri
po mjeri djeteta mjeri djeteta za planiranje, za energiju ispunjavaju
za poveanje projektovanje, upravljanje, meunarodne standarde.
koristi iste, finansiranje i cjenovnu politiku u Zastupljenost zainteresiranih
sigurne i ekoloki energetskom sektoru u skladu sa strana, ukljuujui perspektivu
prihvatljive energije meunarodnim standardima. ena i djece u savjetodavnim
odborima za potroae
za djecu kroz Razviti sisteme upravljanja kako bi energije, ili energetskim
ekoloki prihvatljivo se podralo ukljuivanje djece sa regulatornim tijelima
planiranje,
projektovanje,
zainteresiranim stranama, sa Redovne ankete zainteresiranih
ekoloki prihvatljivim ciljevima, strana i fokusne grupe koje
finansiranje, strunim osobljem, rokovima, ukljuuju djecu
naplatu od
korisnika i
budetom, obavezama vie Posebni vanjski savjetnici,
uprave, koordiniranim vanjski timovi za monitoring i
upravljanje koje aktivnostima, praenjem obaveza i evaluaciju i monitoring i
koordinira javne i jasnom monitoringu i izvjetavanju. evaluacija u zajednici za
privatne pruatelje Izgraditi kapacitete u kljunim odabrane graevinske radove
usluga, donatore i agencijama za rjeavanje i ugovorne aranmane kako
finansijere. energetskih rizika po djecu i bi se ukljuili pristupi po mjeri
djeteta
osiguranje sigurnog pristupa i
upotrebe.
Okviri za jeftinu, Planirati i osmisliti energetske Broj/procenat
sigurnu i istu sisteme koji su prilagoeni djeci, domainstava sa niskim
energiju u korist sigurni i nezagaujui, te fiziki i prihodima koja imaju
siromanih. finansijski dostupni enama i djeci pristup energiji kroz
koja su u nepovoljnom poloaju i
Proiriti pristup ispod linije siromatva.
osnovne ili socijalne
tarife i prikljuke
i koristi vezane Procijeniti obrasce socijalne i
za energiju na ekonomske aktivnosti ena i Vrijeme koje djeca provedu
djecu u djece s niskim prihodima u dnevno prikupljajui gorivo
siromanim, koritenju energije u i izvan prije i nakon intervencija
udaljenim ili doma. Broj/procenat djece ispod
zajednicama u Kroz konsultacije planirati (i) jeftine, linije siromatva koja imaju
nepovoljnom ali ekoloki prihvatljive, sigurne pristup sigurnoj energiji za
poloaju po alternativne izvore energije; (ii)
osvjetljenje, kuhanje,
drugom osnovne tarife (jeftin ili besplatan
pristup do odreenog praga koji se
grijanje i napajanje kod
osnovu, kroz kue, u koli, zdravstvenim
jeftine, sigurne, smatra dostatnim za osnovne
potrebe) i/ili socijalne tarife za uslugama itd. prije i nakon
iste izvore potroae sa niskim prihodima; (iii) intervencije.
putem olakice za domainstva sa niskim
osnovnih tarifa, Broj i raspored efikasno
prihodima za prikljuak na izvore opremljenih, kadrovski
olakica za energije.
prikljuke, itd. popunjenih i funkcionalnih
Koordinirati sa uslugama zdravstvenih i obrazovnih
usmjerenim na djecu, kao to je ustanova sa odgovarajuim
zdravstvo i obrazovanje,
proirenje obuhvata i pruanje
osvjetljenjem, grijanjem i
izvora energije za osvjetljenje, napajanjem u
kuhanje, grijanje i napajanje u udaljenim/siromanim
osnovnim uslugama u podrujima, ukljuujui i
siromanim/udaljenim ili ustanove sa hladnim
podrujima koja su u nepovoljnom lancem, prije i nakon
poloaju po drugom osnovu. intervencije
60
Instrument 2.10 Kontrolne liste za sektor: Finansije
Fokus sektora: Sektorska politika, planiranje i programi u sektoru finansija, izgradnja

i savjetovanje institucionalnih kapaciteta, finansijska trita i sistemi, svi formalni
finansijski posrednici, kreditne linije, osiguranje, lizing, rizini kapital, itd. (osim kada
se fokusira samo na jedan sektor), mikrokrediti, tednja i kreditne zadruge, itd,
obrazovanje/edukacija u oblasti bankarskih i finansijskih usluga.

Finansijski sektor doprinosi ostvarenju MDG1 za smanjenje siromatva.
Rizik Prikupiti Broj/procenat zaduenih
zaduenosti kvalitativne/kvantitativne domainstava po osnovnim
domainstava: podatke o domainstvima pod socijalnim varijablama.
rizikom zaduenosti,
djeca i njihove
razvrstane prema lokaciji,
Podaci o ukljuenosti
porodice mogu zainteresiranih strana
iskusiti gubitak etnikoj pripadnosti, starosti,
imovine kao to spolu, socijalno-ekonomskoj Broj/procenat domainstava
je zemlja, kue grupi, drugim relevantnim pod rizikom koja koriste
i/ili povean obim socijalnim varijablama. fokusiranu racionalnu tednju,
posla, primjerice Prikupiti podatke o kreditne zadruge, kreditna
kroz duniki rad postojeim praksama udruenja ili mikrokreditne
ili prisilni brak, kreditiranja, ukljuujui programe sa niskim kamatama.
to predstavlja mobilizaciju uteevine, Broj/procenat zaduenih
rizik po nihovo kreditna udruenja, koritenje domainstava koja primaju
obrazovanje i i uvjete, ukljuujui i pomo kroz programe
razvoj. kreditore, zalagaonice, itd. izdravanja
Osigurati ukljuivanje Broj/procenat zaduenih
zainteresiranih strana, sa
domainstava opada s
zajednicama/domainstvima
vremenom
pod rizikom.
Uvesti kreditne zadruge u Nivo prihoda zaduenih
zajednici ili mikrokreditne domainstava s vremenom
programe sa niskim raste
kamatama Broj/procenat djece pod rizikom
Uvesti/proiriti programe koja rade tetno dugo radno
izdravanja za zajednice i vrijeme opada
domainstva pod rizikom.
Rizik pretjeranog Ocijeniti obrasce socijalne Ukljuenost zainteresiranih strana

iskoritavanja i i ekonomske aktivnosti obuhvata ene i djecu; prikupljanje
degradacije ena i djece, koritenja kvalitativnih/kvantitativnih
okolia zbog privatnih, javnih i razvrstanih podataka o obrascima
zaduenosti zajednikih resursa, koritenja privatnih, javnih i
domainstava kako ukljuujui utroak zajednikih resursa kod djece,
za resurse u vremena po danu. ukljuujui utroak vremena po
danu
61
privatnom Procijeniti mogui uticaj Broj/procenat djece koja koriste

vlasnitvu ili poveanih trokova unutar odabrane usluge prije i nakon
upotrebi (kao to je i izmeu domainstava sa intervencija
zemlja), tako i za podacima razvrstanim po Broj/procenat domainstava s
zajednika dobra spolu i socijalnoj grupi. niskim prihodom koja imaju
(kao to su ume i U saradnji sa zajednicama, pristup ruralnim uslugama
vode). ukljuujui ene i djecu putem osnovnih tarifa ili
Ovo moe planirati (i) jeftinije, ali socijalnih tarifa, ili namjenskih
uticati na djecu ekoloki prihvatljive, sigurne olakica prije i nakon
kroz uticaj na i iste alternative uslugama; intervencije
egzistenciju i (ii) za vodu, sanitaciju i Prevalencija proljeva i drugih
dostupno higijenu, te energiju osigurati bolesti povezanih s kvalitetom
vrijeme djece osnovne tarife (jeftin ili vode, naroito kod djece do 5
(npr. ako moraju besplatan pristup do godina starosti, prije i nakon
ii daleko po odreenog praga koji se intervencija
energente), to smatra dostatnim za
onda moe zadovoljenje osnovnih Vrijeme koje ene i djevojice
uticati na njihov potreba) i/ili socijalnih tarifa provode njegujui bolesne i
pristup za potroae s niskim prikupljajui vodu i gorivo prije i
obrazovanju i primanjima; (iii) olakice za nakon intervencije
njihovo zdravlje prikljuak na usluge za Stope pohaanja kole za
i sigurnost.5 domainstva s niskim djeake i djevojice prije i
primanjima. nakon intervencije
Stope pothranjenosti djece
prije i nakon intervencije
Gubitak pristupa Procijeniti uzorke socijalne i Ukljuivanje zainteresiranih
djece osnovnim ekonomske aktivnosti, strana obuhvata ene i djecu;
uslugama zbog ukljuujui ene i djecu, u kvalitativni/kvantitativni podaci
poveanih cijena koritenju osnovnih usluga, i informacije o obrascima
usluga za npr. zdravstva, obrazovanja, koritenja i potrebama kod
korisnike, to prevoza, energije, vode, djece i ena za osnovne
ograniava sanitacije, higijene, vrstog usluge
dobrobit i razvoj otpada i odvodnje otpadnih Broj/procenat djece koja
djece. voda. koriste odabrane usluge prije i
Kroz konsultacije planirati (i) nakon intervencija
jeftine, ali ekoloki Broj/procenat domainstava
prihvatljive, sigurne, iste niskih prihoda sa pristupom
alternative uslugama, (ii) osnovnim uslugama kroz
osnovne tarife (jeftin ili osnovne ili socijalne tarife,
besplatan pristup do namjenske olakice i olakice
odreenog praga koji se za prikljuke, s vremenom
smatra dostatnim za raste
zadovoljenje osnovnih
potreba) i/ili socijalne tarife Broj/procenat djeaka i
za vodu, energiju za djevojica koji pohaaju kolu
potroae niskih primanja, s vremenom raste
(iii) olakice za prikljuak na Prevalencija proljeva i drugih
vodu, sanitaciju, higijenu, bolesti povezanih s
energiju za domainstva kvalitetom vode i okolia
niskih prihoda; namjenske razvrstana po spolu i
olakice za prevoz. socijalnoj grupi
Razvrstani podaci po spolu i
starosti pokazuju da se vrijeme
utroeno na prikupljanje vode ili
goriva skrauje
62
Instrument 2.10 Kontrolne liste za sektor: Finansije
Rizik da e Poboljati formalne Mehanizmi koordinacije, npr.

reforme koje aranmane za koordinaciju kroz nacionalni plan
smanjuju javne aktivnosti svih aktera razvoja/strategiju smanjenja
usluge takoer horizontalno (u razliitim siromatva na nacionalnom
smanjiti odjelima vlade) i vertikalno nivou, kroz meusektorske
kapacitete za (izmeu razliitih nivoa komisije i izmeu razliitih
razvoj politika i vlade). nivoa vlasti.
usluga, Planirati viesektorski Ukljuivanje zainteresiranih
meuinstitucionaln doprinos, na primjer pristup strana obuhvata ene i djecu;
u saradnju i dostatnom porodinom kvalitativni/kvantitativni podaci
zdrueno pruanje prihodu, njega i pomo, i auriranja o obrascima
usluga. Time se pristojno stambeno koritenja i potrebama ena i
moe umanjiti zbrinjavanje i kvalitetna djece za osnovnim uslugama.
kapacitet za zdravstvena njega imat e
meusektorsku pozitivan uticaj na ivot
Broj/procenat djece
koja koriste odabrane
intervenciju (npr. u djeteta kako trenutno tako i u
usluge prije i nakon
zdravstvu, budunosti.
intervencija.
obrazovanju,
socijalnoj zatiti i
vodi i sanitaciji), to
su kljune sinergije
za unapreenje
dobrobiti djece.6

Poveani fiskalni Razmotriti mogunosti za Poveani budetski izvori i
prostor za proirenje fiskalnog prostora: dodatna izdvajanja za prava
koordinirane (i) preraspodjela javne djeteta kroz: (i) preraspodjelu
projekte i potronje, (ii) poveanje javne potronje, (ii) poveanje
pristupe za prava poreznih prihoda, (iii) poreznih prihoda, (iii)
djeteta. lobiranje za veu pomo i lobiranje za veu pomo i
sredstva, (iv) prikljuivanje na sredstva, (iv) prikljuivanje na
fiskalne i devizne rezerve, (v) fiskalne i devizne rezerve, (v)
zajmovi i reprogramiranje zajmove i reprogramiranje
postojeeg duga i/ili (vi) postojeeg duga i/ili (vi)
usvajanje povoljnijeg usvajanje povoljnijeg
makroekonomskog okvira.7 makroekonomskog okvira
Mikrokreditna Izgraditi okruenje i Osnovni i aurirani podaci o

politika, okviri i institucionalne kapacitete broju, vrsti i rasporedu i
kapaciteti kako bi se omoguilo nadlenostima kreditnih
prilagoeni mikrokreditiranje i kreditiranje udruenja u zajednicama s
potrebama djece u zajednici za domainstva s niskim prihodima
za domainstva s niskim prihodima za Osnovni i aurirani podaci o
niskim mukarce i ene. broju, vrsti i rasporedu i
prihodima. nadlenostima mikrokreditnih
organizacija kao to su banke,
kreditna udruenja u podrujima
s niskim prihodima
63
Provesti procjene razvrstane Za svaku vrstu, osnovni i

po spolu za lokalne aurirani podatak o uvjetima
kapacitete u zajednicama s kredita, kolaterala, kamate,
niskim prihodima za voenje trokova obrade, broj kredita,
poslovanja, mobiliziranje kanjenje, neplaanje i
resursa, kao to su tednja, isplaeni iznos
koritenje i otplata kredita, Osnovni i kasniji podaci po
upravljanje kreditnim spolu o kreditnim
udruenjima u zajednici i evidencijama korisnika s
revolving fondovi. niskim prihodima
Angairati ene za izradu Broj, vrsta, raspored davatelja
kreditnih aranmana i kredita, ukljuujui promjene
kolaterala koji e poveati tokom vremena u broju
spremnost i sposobnost davatelja, uvjetima,
domainstava da ispune kanjenjima i posuenim
uvjete za kredit. iznosima tokom vremenskog
Poveati broj pruatelja perioda
kredita i mikrokredita u Nivo prihoda kreditiranih
zajednici. domainstava za odreeni
Obuka pruatelja kredita o vremenski period
pristupima po mjeri klijenta
64
Instrument 2.11 Kontrolne liste za sektor: Krivino-pravni sistem
Fokus sektora: Djeca dolaze u kontakt sa sistemom pravde kao rtve, svjedoci, zbog
sukoba sa zakonom, ili kao strane u postupku, na primjer u razmatranju starateljstva.
Veina zemalja nema poseban sistem pravde za djecu pa se sa djecom postupa isto kao
i sa odraslima, bez obzira na izraene razlike u fizikom i psihikom razvoju, kao i
obrazovne i emocionalne potrebe. Bez obzira na to da li djeca ulaze u sistem pravde
kao rtve, poinitelji ili svjedoci, potrebno im je priznati i zatititi poseban status. To se
odnosi na razvoj pravnog i pravosudnog sistema, ukljuujui i ustav, izradu zakona,
institucionalno jaanje pravnog i pravosudnog sistema, pravno obrazovanje i obuku,
pravne savjete i usluge i prevenciju kriminala. (Za vie informacija vidi OECD DAC
Sektorske ifre za sistem izvjetavanja povjerilaca, dio o vladi i civilnom drutvu (OECD 2011).
Vidi takoer: Smjernice Generalnog sekretara o pristupu UN pravdi za djecu, i UNICEF
Uputstvo o preusmjeravanju i alternativama za pritvor.)
Konvencija o pravima djeteta sadri odredbe o zabrani diskriminacije, najboljim

interesima djeteta, pravu djeteta na opstanak, razvoj i zatitu i potovanju stavova
djeteta:
lan 33. propisuje obavezu da se poduzmu zakonske, upravne, drutvene i
obrazovne mjere, da bi se djeca zatitila od protivzakonite upotrebe opojnih
droga i psihotropnih supstanci.
lan 37(a) zabranjuje smrtnu kaznu i doivotni zatvor za djecu, a stavovi
(b) i (d) definiraju ogranienja na liavanje slobode djece.
lan 39. propisuje obavezu rehabilitacije i reintegracije djece rtava, a lan 40.
iziskuje posebne mjere za djecu u provoenju maloljetnike pravde.
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1996.) posebno lanovi 6, 7,
9, 10(b), 14.4, 25, 26.
Drugi relevantni dokumenti obuhvataju Smjernice UN za prevenciju maloljetnike
delinkvencije (1990.); Smjernice za djelovanje za djecu u krivino-pravnom
sistemu, ECOSOC Res. 1997/30; Minimalna standardna pravila UN za
provoenje maloljetnike pravde (1985.); i Pravila UN za zatitu maloljetnika
lienih slobode (1990.). (Vidi takoer Modul 1: Pregled prava djeteta u razvojnoj
saradnji)
(vidi takoer UNICEF i UNODC-
ov prirunik o mjerenju indikatora
maloljetnike pravde)
Prava i potrebe Uspostaviti poseban i Sistem pravde za djecu koji
djece se ne sveobuhvatan sistem ispunjava meunarodne
rjeavaju jer pravde za djecu pravne standarde je
uspostavljen i funkcionalan
65
djeca openito rtve, svjedoke ili poinitelje Tekst zakona je rodno i
nisu prepoznata u sklopu programa starosno razvrstan i uzima u
kao kljune vladavine prava, tako da taj obzir razliite potrebe djece
zainteresirane sistem razmatra potrebe Broj/procenat pravnog i
strane u sve djece, bez pomonog osoblja koje je
inicijativama za diksriminacije odreenih obueno u provoenju
vladavinu prava grupa, uvaavajui razliite zakona u skladu sa
to ima negativne potrebe djeaka i djevojica potrebama djece, tokom
ishode za njih. i razliitih starosnih grupa odreenog vremenskog
Izvori: djece. perioda.
Vidi UNICEF
Uputstvo o
preusmjeravanj
ui
alternativama
za pritvor
Rizik da e Ukljuiti mjere prevencije kao Politika maloljetnike pravde,

djeca doi u osnovni element politike zakoni i prakse ukljuuju
sukob sa maloljetnike pravde. preventivne mjere.
zakonom zbog Sprijeiti da djevojice i djeaci Pravnici, policijski slubenici,
nedostatka radnici za uvjetni otpust i socijalni
dou u sukob sa zakonom
preventivnih radnici, te drugo relevantno
mjera. rjeavanjem problema na koje osoblje je obueno i opremljeno
nailaze u pogledu njege i za preventivne institute i mjere
zatite te kroz poboljanje Procenat statusnih djela kao to
sistema djeije zatite. je skitnja koja se tretiraju kao
krivina djela je u opadanju
Dekriminalizirati statusna
djela i ponaanja usmjerena Procenat ponaanja usmjerenih
na opstanak, te druga na opstanak kao to je
antisocijalna ponaanja. prosjaenje koja se tretiraju kao
krivina djela je u opadanju
Dekriminalizirati djecu rtve Procenat djece rtava
seksualnog iskoritvanja, seksualnog iskoritavanja,
trgovine ljudima i prostitucije. trgovine ljudima i prostitucije koja
se tretiraju kao uesnici krivinih
djela s vremenom opada
Broj/procenat djece mlae od 18
godina u pritvoru na 100.000
djece s vremenom opada
Rizik od Naglasiti restorativnu pravdu, Utvren princip liavanja slobode

liavanja preusmjeravanje i alternative kao krajnje mjere kod djece
slobode djece liavanju slobode koje Zakoni i prakse pogoduju
koji djecu promoviraju reintegraciju djece preusmjeravanju i alternativama
razdvaja od u drutvo u skladu sa naelom lienju slobode koje promoviraju
porodica, bez po kojem je liavanje slobode reintegraciju djeteta u drutvo
obavezne krajnja mjera za ozbiljne Procentualni porast broja djece
rehabilitacije i sluajeve. koja koriste preusmjeravanje kao
reintegracije Osigurati da strategije pretpostavljeni odgovor na djelo,
djece u porodicu, prevencije, preusmjeravanja i s protekom vremena
zajednicu i zatite budu rodno osjetljive, Procenat predmeta djece koji se
drutvo. da uzmu u obzir preveliku procesuiraju u formalnom
zastupljenost djeaka u krivinom/maloljetnikom sistemu
sistemu kao i probleme s pravde opada
kojima se susreu djevojice
66
Izvori: zbog njihovog manjinskog Broj/procenat djece mlae od
Vidi UNICEF poloaja unutar sistema. 18 godina u pritvoru na
Uputstvo o 100.000 djece s vremenom
preusmjerava opada
nju i Procenat djece u pritvoru
alternativama koju su posjetili ili koja su
za pritvor posjetila roditelje, staratelje
ili odraslog lana porodice u
protekla tri mjeseca raste s
protekom vremena
Rizik od Izgradnja kapaciteta u Broj/procenat tuilaca, pravnih
nepravinog pravnim i pravosudnim zastupnika, sudija, slubenika
suenja zbog institucijama u pogledu prava za uvjetni otpust, socijalnih
neobuenog djece kao poinitelja, rtava ili radnika, itd. koji su obueni o
osoblja i svjedoka. posebnim potrebama i pravima
nedovoljne svijesti Edukacija osoblja u sektoru djece
i posveenosti za provoenje zakona i Broj/procenat djece koja
pravima djeteta. socijalnu zatitu o pravima dolaze na suenje upoznata sa
djece kao poinitelja, svojim pravom da ispituju
Izvori: rtava ili svjedoka. svjedoke i ulau albu na
Vidi Izvjetavanje/upoznavanje osuujuu presudu protiv njih,
Administrativni djece o njihovom pravu da te zagarantiranu pravnu i
pritvor djece: ispituju svjedoke i pravu drugu potrebnu pomo
globalni albe na presudu protiv Porast procenta djece
izvjetaj, njih, te zagarantiranu u postupku suenja
UNICEF 2011. pravnu i drugu potrebnu koja su podrana kroz
pomo i uee njihovih uee roditelja
roditelja.
Rizik Obezbijediti posebne pritvorske Procenat pritovrenih djeaka i
zlostavljanja prostorije za djecu, te u tim djevojkica koji borave u odvojenim
djece u ustanovama razdvajanje prostorijama, tokom vremena
zajednikim djeaka i djevojica. Procenat djece u pritvoru koja su
pritvorskim Ukinuti udarce tapom i druge udarana tapom ili podvrgnuta
ustanovama sa oblike fizikog kanjavanja drugim oblicima fizikog
odraslima. djece u pritvorskim kanjavanja opada, nestaje s
ustanovama. protekom vremena
Rizik da djeca u Koordinacija slubenih i ne- Mehanizmi koordinacije
krivino- dravnih/neformalnih izmeu slubenih i ne-
pravnom sistemu sistema pravde za podrku dravnih/neformalnih
nisu upoznata ranjivoj djeci. sistema pravde za ranjivu
sa ne-dravnim Podrka pravnim i djecu uspostavljeni.
mehanizmima koji administrativnim uslugama Nivo finansiranja i resursa
rjeavaju pitanja za djecu u zajednici, raste s protekom vremena za
od direktne uslugama savjetovalita, pravne i administrativne
vanosti za djecu klinikama za pravnu pomo i usluge u zajednici za djecu,
u najnepovoljnijem centrima za socijalno-pravnu usluge savjetovalita, klinike
poloaju odbranu kako bi pruili za pravnu pomo i centre za
ukljuujui pravo informacije i zastupali djecu. socijalno-pravnu odbranu
na zemlju i kako bi pruili informacije i
imovinu, djece iji Osigurati da ne-dravni
neformalni sistemi pravde zastupali djecu.
roditelji su umrli od
AIDS-a i zatitu budu usklaeni i nadzirani Nezavisni nadzor ljudskih
njihovih prava na kako bi bila zatiena prava prava uveden za ne-
javne usluge. djeteta u cijelom sistemu. dravne i neformalne
sisteme pravde
67
Rizik da Obezbjediti Procenat djece koja

djeca u edukaciju/savjetovanje o prolaze obrazovne
pritvoru nee programima za djecu u programe u pritvoru se
biti pritvoru. poveava
rehabilitirana Pripremiti zajednice kroz Procenat lanova zajednice
informiranje/posredovanje za koji sudjeluju u programima
Izvori: reintegraciju djece reintegracije za djecu
Vidi UNICEF prijestupnika u drutvo. prijestupnike je u porastu
Uputstvo o Broj/procenat djece mlae od
preusmjerava 18 godina u pritvoru na 100.000
nju i djece opada s protekom
alternativama vremena
za pritvor Procenat djece u pritvoru
koje su posjetili ili koji su
posjetili roditelje, staratelje,
odraslog lana porodice u
posljednja tri mjeseca raste.

Poseban sistem Zagovarati za posveenost Ugovori potpisani u skladu
maloljetnike na nacionalnom nivou sa meunarodnim
pravde propisan meunarodnim standardima pravde za
nacionalnim standardima o pravdi za djecu.
ustavom, zakonima, djecu. Uestalost koordinacionih
reformom politike i Osigurati koordinaciju sa sastanaka donatora i
nacionalnim donatorima. rezultati
planovima razvoja.
Podrati uvoenje pravde za Analiza i izmjene okvira za
djecu u iri plan vladavine pravnu sigurnost i
prava, sigurnosne i mirovne vanredne situacije, te
Izvori: operacije i odgovor na ustava po mjeri djeteta
Vidi UNICEF Uputstvo o vanredne situacije. Provedena analiza stanja
preusmjeravanju i Podrati uvoenje djeijih prava/pravde za
alternativama za meunarodnih normi i djecu na nacionalnom
pritvor standarda pravde za djecu u nivou, sa podacima
ustav, zakone i aktivnosti razvrstanim po spolu,
reforme politika u skladu sa starosti, prihodima,
programom vladavine prava. etnikoj pripadnosti i
Provesti analize stanja drugim relevantnim
djeijih prava/pravde za socijalno-ekonomskim
djecu na nacionalnom nivou. varijablama sa
prijedlogom mjera
Sektorska politika i Podrati uee Identifikacija zainteresiranih

plan kao osnova za parlamentaraca, dunosnika strana i evidencije uea
meusektorsku i organa za provoenje
Okvir za politiku i planiranje
donatorsku zakona, pomonog pravnog
sektora za pravdu za djecu
koordinaciju za osoblja uposlenih u sektoru
izraen i odobren
pravdu za djecu kroz socijalne zatite i pritvorskim
sektorske pristupe, itd. ustanovama Kodeksi ponaanja,
zapoljaavanja i
68
u razvoju sektorske politike i standardi pravde po
razvoju pravnih i mjeri djeteta razvijeni
pravosudnih institucija. za relevantne
Promovirati izradu uposlenike u dravnim i
kodeksa ponaanja, nedravnim
standarda za ustanovama
zapoljavanje i Procenat djece koja ulaze u
standarda pravde za suenje sa znanjem o
djecu za osoblje u pravu da ispituju svjedoke i
policijskim organima, ulau albu na osuujuu
pravosuu, rukovodnim i presudu, te zagarantiranim
drugim strukturama pravom na pravnu i drugu
pritvorskih ustanova, potrebnu pomo i uee
pravnika, socijalnih roditelja, raste s protekom
radnika, pomonog vremena
pravnog osoblja i drugih Broj/procenat djece u
osoba koje rade sa sistemu registracije roenja
djecom u kontaktu sa u porastu
zakonom.
Procenat predmeta djece koji
Podrati uvoenje bolje se procesuiraju u formalnom
zatite za djecu, ukljuujui sistemu krivine/maloljetnike
sveobuhvatan sistem pravde opada s vremenom
registracije roenja.
Broj/procenat dravnog i
Omoguiti koordinaciju nedravnog osoblja obuenog
izmeu dravnih i o pravima djeteta na pravdu.
nedravnih sistema.
Sistem prikupljanja
Dodijeliti posebni budet za podataka za djecu
sektorske inicijative, uspostavljen i funkcionalan,
ukljuujui edukaciju sa razvrstavanjem po
dravnog i nedravnog relevantnim socijalnim
osoblja, prikupljanje varijablama
podataka i monitoring.
Broj i raspored po varijabli
Podrati ukljuenost djece koja dolaze u kontakt
zainteresiranih strana i sa pravnim sistemom kao
sistematsko prikupljanje rtve, svjedoci ili poinitelji
podataka o djeci koja
dolaze u kontakt sa Broj/procenat djece s kojom s
se postupa u skladu sa
zakonom kao rtve,
principima pravde za djecu s
svjedoci ili poinitelji,
vremenom raste
razvrstanih po starosti,
spolu, etnikoj pripadnosti, Broj/procenat djece mlae od
socijalno-ekonomskoj klasi. 18 godina u pritvoru na
100.000 djece opada s
Podrati prikupljanje
protekom vremena
podataka o postupanju
sa djecom poiniteljima Procenat djece u pritvoru
nakon osuujue koju su posjetili ili koja su
presude. posjetila roditelje, staratelje
ili odraslog lana porodice u
Zagovarati uvoenje
protekla tri mjeseca raste
porograma sa
porodicama i
zajednicama za
rehabilitaciju djece
poinitelja.
69
Instrument 2.12 Kontrolne liste za sektor: Prehrana
Fokus sektora: Djeca ive i opstaju bez pothranjenosti, rastu se i razvijaju do punog
potencijala, kroz intervencije u sljedeim kljunim oblastima djelovanja:
Prehrana dojenadi i male djece s ciljem uspostavljanja okruenja u kojem sve
majke mogu prakticirati optimalna ponaanja u pogledu prehrane dojenadi i male
djece, ukljuujui iskljuivo dojenje prvih est mjeseci ivota, nakon ega se uvodi
sigurna i adekvatna dohrana uz nastavak dojenja do dvije godine ili vie
Eliminacija deficijencije mikronutrijenata kroz jaanje i dodatke
Osiguranje optimalnih praksi prehrane dojenadi i male djece u humanitarnim
krizama i u kontekstu HIV-a
Lijeenje teke i akutne pothranjenosti.
Relevantne norme i standardi

lan 24. stav (e) obavezuje drave potpisnice da poduzmu odgovarajue mjere da
osiguraju da su svi djelovi drutva, naroito roditelji i djeca, obavijeteni, da imaju
pristup obrazovanju i da im se daje podrka pri koritenju osnovnog znanja o
prednostima dojenja
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
lan 25(1): pravo na standard ivota primjeren za zdravlje i dobrobit osobe i
njene porodice, ukljuujui hranu, odjeu, stanovanje i medicinsko zbrinjavanje i
neophodne socijalne usluge
lan 25(2): majke i djeca imaju pravo na posebnu njegu i pomo
Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava, Opi komentar br. 12: pravo
na adekvatnu hranu
Svjetska zdravstvena organizacija, Meunarodni kodeks za reklamiranje
zamjena za majino mlijeko i naknadne relevantne rezolucije Svjetske
zdravstvene skuptine
ILO Konvencija o zatiti majinstva 2000 (br. 183)
SZO/UNICEF Globalna strategija za prehranu dojenadi i male djece
CEDAW, ukljuujui lan 12. o zdravstvenim uslugama za ene i adekvatnu
prehranu tokom trudnoe i dojenja
Rezolucija Svjetske zdravstvene skuptine 2012. /Okvir za sveobuhvatnu provedbu SUN
Projekt Sphere, Humanitarna povelja i minimalni standardi humanitarnog odgovora
Agresivno Podrati monitoring provedbe Broj zemalja sa
reklamiranje i primjenu Meunarodnog adekvatnim zakonima
zamjena za majino kodeksa za reklamiranje prema Kodeksu
mlijeko slabi zamjena za majino mlijeko
dojenje.
70
Instrument 2.12 Kontrolne liste za sektor: Prehrana
ene prestaju dojiti Podrati usvajanje Broj zemalja sa

jer se moraju vratiti odgovarajuih mjera za odgovarajuim
na posao ubrzo majinstvo, koristei regulativama za zatitu
nakon roenja Konvenciju o zatiti majinstva
djeteta. majinstva MOR kao
minimalni standard

Ratua politika Podrati Pokret za Broj zemalja koje
svijest o vanosti poboljanje ishrane. pristupaju Pokretu za
prehrane za plan poboljanje ishrane.
razvoja.
Proces izvjetavanja Podrati alternativne Broj preporuka izdatih

Komiteta za prava izvjetaje kako bi se vladama u pogledu
djeteta. pokrenula pitanja pred nutritivnog statusa ena
Komitetom u pogledu i djece.
nutritivnog statusa djece.
71
PRILOZI
1. Beddies, Sabine, i dr., Decentralization and Water Sector Privatization in Albania

/Decentralizacija i privatizacija sektora vodoprivrede u Albaniji/, Poverty Sector Impact
Analysis, World Bank and United Nations Development Programme, Tirana, 2004.
2. Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava, Opi komentar br. 12: pravo na
adekvatnu hranu, 12.05.1999.
3. Odjel za meunarodni razvoj i dr., Advancing Child-Sensitive Social Protection
/Unapreenje socijalne zatite prilagoene djeci/, Zajednika izjava DFID, HelpAge
International, Hope & Homes for Children, Instituta za razvojne studije, Meunarodne
organizacije rada, Instituta za prekomorski razvoj, Save the Children UK, UNDP,
UNICEF i Svjetske banke, august 2009.
4. Gavrilovic, Maja, i dr., Impact of the Economic Crisis and Food and Fuel Price Volatility
on Children and Women in Kazakhstan /Uticaj ekonomske krize i volatilnosti cijena hrane i
energenata na djecu i ene u Kazahstanu/, izvjetaj za Ured UNICEF-a u Kazahstanu,
Institut za prekomorski razvoj, London, 2009.
5. Hamilton, Carolyn, i dr., Administrative Detention of Children: A global report
/Administrativni pritvor djece: globalni izvjetaj/, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New
York, februar 2011.
6. Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja, Vodei principi o internom raseljenju,
Ujedinjene nacije, New York, 2001.
7. OECD DAC Creditor Reporting System Sector Codes /OECD DAC Sektorske ifre za sistem
izvjetavanja povjerilaca/, (OECD 2011).
8. Ortiz, Isabel, Jingqing Chai i Matthew Cummins, Identifying Fiscal Space: Options for
social and economic development for children and poor households in 182 countries
/Identifikacija fiskalnog prostora: mogunosti za socijalni i ekonomski razvoj za djecu i
siromana domainstva u 182 zemlje/, Social and Economic Policy Working Paper, Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2011.
9. Rawlings, Laura, Sheila Murthy i Winder, Natalia, Common Ground: UNICEF and
World Bank approaches to building social protection systems /Zajedniki pristup: pristupi
UNICEF-a i Svjetske banke izgradnji sistema socijalne zatite/ , Fond Ujedinjenih nacija
za djecu i Svjetska banka, januar 2013.
10. Theis, Joachim, Promoting Rights-Based Approaches: Experiences and ideas from
Asia and the Pacific /Promoviranje pristupa zasnovanih na pravima: iskustva i ideje iz
Azije i Pacifika/, Save the Children vedska, Bangkok, 2004.
11. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, A Multidimensional Approach to Measuring
Child Poverty /Viedimenzionalni pristup mjerenju siromatva djece/, Odjel za politike
i strategije, UNICEF, New York, februar 2011.
12. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Social Protection Strategic Framework /Strateki
okvir socijalne zatite/, Odjel za politike i strategije, UNICEF, New York, maj 2012.
13. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Structural Determinant of Child Well-being
/Strukturalna odrednica dobrobiti djece/, Struni konsultativni rad, Odjel za istraivanje,
UNICEF, New York, juni 2012.
14. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Measuring Household Welfare /Mjerenje
dobrobiti domainstva/, Office of Research Working Paper, UNICEF, New York, oktobar
2012.
72
15. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Multiple Overlapping Deprivations Analysis
(MODA) /Analiza preklapanja viestruke uskraenosti, Office of Research Working
Paper, UNICEF, New York, decembar 2012.
16. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Social Transfers and Child Protection
/Socijalna davanja i djeija zatita/, Office of Research Working Paper, UNICEF, New
York, april 2013.
17. Waterson, Roxana i Kumar Behera, Deepak, Introduction: Extending ethnographic

research with children in the Asia-Pacific region /Uvod: irenje etnografskog istraivanja
kod djece u regionu Azije i Pacifika/, The Asia Pacific Journal of Anthropology, Special
Issue: Research with Children in Asia-Pacific Societies, vol. 12, issue 5, 2011.
18. World Health Organization, International Code of Marketing Breast-Milk Substitutes
/Meunarodni kodeks za reklamiranje zamjena za majino mlijeko/, WHO, Geneva, 1981.
73
ENDNOTE
1. Prisutan je izraen manjak istraivanja provedenih kod djece na participatoran nain, tako
da sama djeca doprinose oslikavanju njihovog poloaja i izradi planova i ishoda koji e
odraavati njihove vlastite prioritete. Vidi Waterson, Roxana, and Deepak Kumar Behera,
eds., Introduction: Extending Ethnographic Research with Children in the Asia-Pacific
Region, in Special Issue: Research with Children in Asia-Pacific Societies, The Asia Pacific Journal
of Anthropology, vol.12 no. 5, 2011, str. 411425.
2. Theis, Joachim, Promoting Rights-Based Approaches: Experiences and ideas from Asia and the
Pacific, Save the Children Sweden, Bangkok, 2004
/Promoviranje pristupa zasnovanih na pravima: iskustva i ideje iz Azije i Pacifika/
3. Za vie informacija vidi sistem klasifikacije sektorskih ifri Odbora za razvojnu
pomo (DAC) pri OECD.
4. Gavrilovic, M., et al., Impact of the Economic Crisis and Food and Fuel Price Volatility on Children
and Women in Kazakhstan, Report for UNICEF Kazakhstan Office, ODI, London, 2009.
/Uticaj ekonomske krize i volatilnosti cijena hrane i energenata na djecu i ene u Kazahstanu/,
5. World Bank, Rising Food and Fuel Prices: Addressing the Risks to Future Generations /Rast cijena
hrane i goriva: razmatranje rizika po budue generacije/, World Bank, Washington, DC, 2008.
6. Mehrotra, Santosh, Improving Child Well-Being in Developing Countries: What do we know? What
can be done /Poboljanje dobrobiti djece u zemljama u razvoju: ta znamo? ta se moe uraditi?/,
Childhood Poverty Research and Policy Centre Report 9, London, 2004.
7. Ortiz, Isabel, Jingqing Chai and Matthew Cummins, Identifying Fiscal Space: Options for
social and economic development for children and poor households in 182 countries, /
Identifikacija fiskalnog prostora: mogunosti za socijalni i ekonomski razvoj za djecu i siromana
domainstva u 182 zemlje/ Social and Economic Policy Working Paper, United Nations Childrens
Fund, New York, 2011.
74
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/UGDA2012-00450/PHILIP DYER - UGANDA, 2012.
Strana 4:
UNICEF/CBDA2003-00026/JOHN VINK - KAMBODA, 2003.
Strana 12:
UNICEF/NYHQ2012-0134/BRIAN SOKOL JUNI SUDAN, 2012.
Strana 26:
UNICEF/NYHQ2010-1310/MARTA RAMONEDA - HAITI, 2010.
Strana 36:
UNICEF/NYHQ2012-0993/OLIVIER ASSELIN OBALA SLONOVAE, 2012.
Strana 64:
UNICEF/NYHQ2010-1587/PIERRE HOLTZ - NIGER, 2010.
75
76
SADRAJ
Lista skraenica 2
5. Uvod 3

6.1 Uee kao pravo 6
6.2 Uee kao put ka drugim pravima 6
6.3 Uee kao doprinos razvoju djeteta, programskim i socijalnim
ishodima 7
6.4 Obaveze Evropske unije u oblasti djeijeg uea 8
6.5 Izazovi u realizaciji prava na uee 7
7. Uvoenje djeijeg uea u programiranje u zemlji 9

7.1 Kontekstualna analiza prava na uee 10
7.2 Uee djece u provedbi programa 12
7.3 Procjena djeijeg uea 12
8. Preporuene intervencije za realizaciju prava na uee 14

8.1 Podizanje svijesti u cilju promjene stavova 14
8.2 Unapreenje sposobnosti, vjetina, i ponaanja za svrsishodno uee 15
8.3 Uvoenje standarda djeijeg uea 16
8.4 Osiguranje izdvajanja obaveznih resursa: vrijeme, novac i ljudi 16
8.5 Uspostavljanje struktura, procedura i mehanizama za konsultacije 19
8.6 Pokretanje djece i mladih na uee 19
8.7 Uvoenje djeijeg uea u okruenja u kojima djeca borave 19
INSTRUMENTI 25
Instrument 3.1 Matrice za procjenu okruenja za djeije uee 25
Instrument 3.2 Matrica za procjenu obima djeijeg uea 35
Instrument 3.3 Matrica za procjenu kvaliteta djeijeg uea 37
Instrument 3.4 Pokazatelji ishoda 43
Prilozi 47
Prilog 3.1 Mogunosti za djeije uee na lokalnom i dravnom nivou 47
Prilog 3.2 Pristupi uvoenju djeijeg uea u programiranje 50
Endnote 53
Module 3: Child Participation
SKRAENICE
ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija
NVO nevladine organizacije
2 1
1. Uvod
Djeije uee je jedna od temeljnih
vrijednosti Konvencije o pravima djeteta
(CRC). To nije samo individualno pravo, Djeca mogu formirati i
izraziti miljenje od
ve i jedan od etiri vodea principa najranijeg doba svog
Konvencije (uee; zabrana ivota, a njihovo uee i
diskriminacije; najbolji interesi djeteta; raspon odluka u kojima
mogu uestvovati iri se s
ivot, opstanak i razvoj).
njihovim odrastanjem i
Stvaranje okruenja u kojem je uee djece razvojem sposobnosti.
u potpunosti i djelotvorno realizirano
predstavlja izazov za sve drave. Mnoga
drutva u svijetu tradicionalno smatraju djecu vlasnitvom njihovih roditelja ili
predmetom autoriteta starijih lanova zajednice, uz zanemariv stepen priznanja prava
djece na nezavisnost.
Od usvajanja Konvencije 1989. godine, uloeni su znaajni napori na pokretanju

inicijativa kojima e se djeci omoguiti angaman u pitanjima koja se na njih odnose na
nivou zajednice, grada, regije, drave i na meunarodnom nivou. Te inicijative odnose
se na podrku djeijim organizacijama i mreama, uee djece u politici i upravljanju,
poput djeijeg parlamenta, i uvoenje standarda etiki primjerenog i svrsishodnog
uea. Evropska unija je usvojila izriite obaveze u pogledu omoguavanja uea
djece u razvoju, provedbi i praenju politika i akcija koje utiu na realizaciju njihovih
prava (vidi dio 2.4).
Unato navedenom, uee i dalje nije omogueno velikom broju djece irom svijeta.
Vlade drava i donatori u dosadanjem periodu nastojali su rijeiti pitanje uea kroz
prilino ogranieno djelovanje, prvenstveno putem namjenskih projekata ili
jednokratnih konsultativnih dogaaja. Navedenim inicijativama esto nije ostvaren
dovoljan napredak u promjeni socijalnog, politikog i kulturnog okruenja za
poveanje mogunosti odrivog angamana, iako su njima ostvarene odreene koristi
za djecu i usluge na lokalnom nivou.
A
1.1 Purpose
ko and objectives
imate problem u crnakoj
zajednici
This i dovedete
module grupu guidance
provides bijelaca to help ensure
da pronae rjeenje za taj problem,
participation rights are fulfilled and to achieve
malo ko e njihovo miljenje uzeti za
greater citizenship and governance for children. It
ozbiljno. Vjerovatno e izazvati
details specific ways development cooperation can
protest javnosti.
support Isto vaiini zarealizing
governments prva these rights
ena ili homoseksualaca. Ipak, svaki
and effectively integrating them into their own
dan odrasli irom cycles
programming svjeta sastaju
and se sector
u approaches.
razliitim forumima, od lokalne
zajednice do Bijele Kue, i odluuju o
tome s kakvim se problemima mladi
nose, bez da ih uope pitaju za
miljenje. 3
Prepoznavanjem djece kao aktivnih

pokretaa sopstvenog razvoja temeljno
se mijenja njihov tradicionalni pravni i
drutveni poloaj u veini zemalja. Time
se kod djece razvija graanski osjeaj i
titi dignitet svakog djeteta, to
pozitivno utie na ostale aspekte
njihovog ivota.
4
Modul 3: Djeije uee
U ovom modulu emo:
1. obrazloiti znaaj djeijeg uea kao posebnog prava i instrumenta za realizaciju
ostalih prava;
2. obrazloiti ta se podrazumijeva pod vjerodostojnim/svrsishodnim ueem i kako
ga realizovati na svim nivoima;
3. utvrditi mjere neophodne za stvaranje okruenja koje doprinosi realizaciji prava na
uee u okviru politikog dijaloga i programiranja;
4. izdvojiti preporuene intervencije za podrku realizaciji prava djece na uee.
2. Kljuna pitanja i razmatranja

2.1 Uee kao pravo
Uee se moe definirati kao

kontinuirani proces izraavanja
miljenja i aktivnog uea djece u lan 5 Roditeljsko
odluivanju na razliitim nivoima o usmjeravanje i voenje uz
pitanjima koja se na njih odnose. Ono potivanje djetetovih razvojnih
sposobnosti
podrazumijeva razmjenu informacija i
lan 9 Osigurati da se dijete ne
dijalog izmeu djece i odraslih zasnovan odvaja od svojih porodica a da im
na uzajamnom potovanju, te uvaavanje se ne prui mogunost da o tome
djeijih stavova, uzimajui u obzir izraze svoj stav
njihovu dob i zrelost.2 lan 12 Pravo da izrazi svoj stav
i da taj stav bude uvaen
Prava na uee propisana su odredbama lan 13 Pravo na slobodu
izraavanja
Konvencije, koje se meusobno
lan 14 Pravo na slobodu
nadopunjuju i predviaju aktivni misli, savjesti i vjere
angaman i uee djece u pitanjima koja lan 15 Pravo na slobodu
se na njih odnose na svim nivoima udruivanja
drutva. lan 16 Pravo na privatnost
lan 17 Pravo na informiranost
Pomenute odredbe zajedno odraavaju lan 29 Pravo na obrazovanje
meunarodni konsenzus o tome da djeca koje promovira potivanje ljudskih
uivaju graanska i politika prava, koja prava i demokratiju
vlade drava moraju potivati, tititi i lan 42 Pravo djece da znaju
svoja prava
realizirati.
2.2 Uee kao put ka drugim pravima
Uee djece nije samo posebno pravo, ve i preduslov za realizaciju svih drugih prava
u krugu porodice, kole i ire zajednice:
Budetiranje odgovorno prema djeci: Djecu treba pitati za miljenje prilikom izbora
prioriteta za dodjeljivanje resursa i pri izradi planova i politika koji utiu na djecu. Djeca
mogu djelotvorno zagovarati budetska izdvajanja i pratiti provedbu socijalnih shema
iji su korisnici.
81
Na taj nain djeca mogu doprinijeti politikom, socijalnom i privrednom napretku svojih
zemalja i podrati jaanje demokratskog upravljanja.
Zdravlje: Djeca imaju pravo na pristup osnovnim informacijama o zdravlju i prehrani i
na podrku u primjeni steenog znanja.
Obrazovanje: Djeci treba omoguiti da razviju svoje talente i sposobnosti za razvoj
potencijala, da steknu samopouzdanje, da preduzimaju inicijative i budu kreativna, da
stiu ivotne vjetine i donose informirane odluke, da razumiju i doprinose pluralizmu,
toleranciji i demokratskom suivotu. Takoer imaju pravo da kroz izraavanje stavova
utiu na izradu kolskih planova i programa, metode poduavanja i kolske upravljake
strukture.
2.3 Uee kao doprinos razvoju djeteta i programskim

i socijalnim ishodima
Uee doprinosi linom razvoju: Osnaena djeca imaju potencijal da budu aktivni i
djelotvorni zagovaratelji realizacije svojih prava. Djeca kroz uee stiu vjetine, znanja,
kompetencije i grade samopouzdanje.
Uee doprinosi boljem odluivanju i ishodima: Odrasli nemaju uvijek dovoljan uvid
u ivote djece kako bi mogli donijeti informirane i djelotvorne odluke pri izradi zakona,
politika i programa za djecu. Informacije iz ugla djece o ivotu, potrebama i
zabrinutostima djece su specifine, kao i ideje i stavovi djece koji proizilaze iz njihovog
linog iskustva. Odluke u kojima su stavovi djece u potpunosti uvaeni su relevantnije,
uinkovitije i odrivije.
Uee titi djecu: Djeca kojoj nije omogueno da izraze svoje miljenje i pasivna djeca
podlonija su zlostavljanju od strane odraslih, koje prolazi relativno nekanjeno.
Pruanje informacija djeci, poticanje djece da izraze svoje zabrinutosti i uvoenje
sigurnih i dostupnih mehanizama za otklanjanje nasilja i zlostavljanja, kljune su
strategije djelotvorne zatite. Mogunosti za uee imaju poseban znaaj u sukobima i
vanrednim situacijama.
Uee doprinosi razvoju civilnog drutva, toleranciji i zatiti drugih: Ueem se
promovira graanska angairanost i aktivno graanstvo. Uestvovanjem u pitanjima
koja se na njih odnose, djeca razvijaju sposobnost za doprinos stvaranju mirnog i
demokratskog drutva koje potuje ljudska prava.
Uee pospjeuje odgovornost: Uee je kljuno za proces izgradnje odgovornosti i
boljeg upravljanja. Ueem se vlade i drugi nosioci dunosti pozivaju na odgovornost.
Ulaganje u razvoj sposobnosti djece i
predanost aktivnom ueu djece ini
vlade transparentnijim i otvorenijim. M i djeca smo strunjaci o tome kako je
(Za vie informacija o ovoj temi vidi imati 8, 12 ili 17 godina u dananjem
Modul 6. Budetiranje odgovorno prema svijetu. Niko ne zna bolje ta djeci zaista
djeci.) treba. Va rad e biti djelotvorniji i ostvarit
ete bolje rezultate u korist djece ako nas
upitate za miljenje.3
82
Modul 3: Djeije uee
2.4 Obaveze Evropske unije u oblasti djeijeg uea
EU je utvrdila izriite obaveze za djelotvorno promoviranje i potivanje prava djece u

socio-ekonomskim i razvojnim politikama. To podrazumijeva omoguavanje uea
djeci u razvoju, provedbi i praenju politika i akcija koje utiu na realizaciju njihovih
prava.
Sporazum iz Cotonoua
u okviru saradnje, panja se sistematski usmjerava na institucionalne aspekte i

u tom kontekstu se podravaju napori AKP drava u razvoju i jaanju struktura,
institucija i procedura koje doprinose promociji i ouvanju univerzalnog i punog
potivanja i zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda. (lan 33).
Smjernice EU za promociju i zatitu prava djeteta

EU potvruje svoju odlunost da kao prioritet u svojoj vanjskoj politici o ljudskim
pravima radi na promociji i zatiti SVIH prava djeteta, tj. osoba mlaih od 18 godina,
uzimajui u obzir najbolje interese djeteta i njegovo pravo na zatitu od diskriminacije
i pravo na uee u procesu odluivanja, zasnovano na principima demokratije,
jednakosti, zabrane diskriminacije, mira i socijalne pravde, te univerzalnosti,
nedjeljivosti, uzajamnoj zavisnosti i povezanosti svih ljudskih prava, ukljuujui i
pravo na razvoj.
Znaaj djeijeg uea dodatno je naglaen u sljedeim dokumentima:

Posebno mjesto djece u vanjskom djelovanju Evropske unije (Komisija evropskih
zajednica, 2008)
Akcioni plan Evropske unije o pravima djeteta u vanjskom djelovanju (Komisija
evropskih zajednica, 2008)
Zakljuci Vijea o promociji i zatiti prava djeteta u vanjskom djelovanju Evropske
unije: Razvojna i humanitarna dimenzija (Vijee Evropske unije, 2008)
Osnovni strateki okvir jasno istie potivanje djeijeg miljenja kao prioritet i princip
kojim se rukovode programi i akcije Evropske unije.
2.5 Izazovi u realizaciji prava na uee
Iako je djeije uee prepoznato od strane veine kao temeljno ljudsko pravo,
univerzalno priznavanje tog prava jo uvijek predstavlja izazov. Tome doprinose
sljedei stavovi:
83
Djeca nisu dovoljno osposobljena i nemaju dovoljno iskustva za uee. injenica
je da ak i vrlo mala djeca mogu da kau ta im se svia ili ne svia u koli i da
objasne zato. Mogu imati ideju o tome kako uiniti predavanje interesantnijim i
pomoi drugoj djeci. Pod uslovom da im je pruena odgovarajua podrka i
informacije i da im je omogueno da se izraze na njima svojstven nain (kroz
slikarstvo, poetski ili dramski izraaj, fotografiju, ili konvencionalne razgovore,
intervjue i grupni rad), sva djeca mogu uestvovati u pitanjima koja su za njih vana.
Djeca moraju nauiti da preuzmu odgovornost prije nego to im se prava
priznaju. injenica je da tek roene bebe imaju prava i da se od njih ne moe
oekivati preuzimanje odgovornosti. Djeca se na najbolji nain potiu na
odgovornost kada se ue da potuju sopstvena prava.
Priznavanjem prava na izraavanje miljenja djeci se oduzima djetinjstvo. lan
12. ne propisuje obavezu, ve pravo djece na uee. Pravo djeteta da izrazi svoje
miljenje zapravo je kljuno za poboljanje kvaliteta i prirode djetinjstva.
Uee vodi ka nepotivanju roditelja. Upravo suprotno. Djeca se uvaavanjem
njihovih stavova ne ue da zanemaruju roditelje. Njima se na taj nain iskazuje
potovanje i ujedno ih se poduava o vanosti potivanja drugih. Nekim roditeljima
moe biti teko da potuju prava djeteta na uee, ako oni sami sebe nikada nisu
doivljavali kao nosioce prava. To ne znai da se djeca ne trebaju snano poticati na
uee, ve da je za to potreban senzibiliziran pristup.
Djeca ne mogu uivati pravo na izraavanje miljenja sve dok odrasli ne ostvare
to pravo. Ako drutva ele stvoriti vie mogunosti svojim graanima za
izraavanje stavova, vano je da taj proces zapone s djecom. Poticanjem djece od
najranijeg doba da postavljaju vana pitanja, da osporavaju naruavanje prava i da
grade samopouzdanje i sposobnost za izraavanje miljenja doprinosi se
drutvenim promjenama na irem planu.
Prava djeteta su koncept koji zapadne zemlje nemeu ostatku svijeta. Postoje
stavovi da je koncept djeijeg uea, kojim se promovira vidljivost i individualna
prava djeteta, zapravo princip koji nameu zemlje zapadnog svijeta i koji je
kontradiktoran konceptu prvenstva porodice, koji se svojstven mnogim kulturama.
Meutim, historija i mitologija nezapadnog svijeta nudi brojne primjere djece i
mladih koji su svojim djelovanjem odredili sopstveni ivot i ivot zajednice puno
prije usvajanja Konvencije u modernom svijetu. Odrivost i snaga porodice
predstavlja osnovu za realizaciju prava djeteta.
3. Uvoenje djeijeg uea u programiranje u

zemlji
Akteri razvojne saradnje mogu doprinijeti djelotvornom i etiki primjerenom ueu
djece stvaranjem poticajnog okruenja na nivou politika i programiranja u zemlji, te
kroz podrku uvoenju uea u svim fazama upravljanja programskim i projektnim
ciklusima.
84
Modul 3: Djeije uee
3.1 Kontekstualna analiza prava na uee
Detaljno sagledavanje naina za utvrivanje i praenje prava uea, te analiza

nacionalnog konteksta u smislu poticaja za realizaciju tih prava, vana su polazna taka
u uvoenju dugoronog i svrsishodnog uea djece. To se moe postii anlizom prava
na uee.
Korak 1. Utvrditi zakonom propisana prava na uee.
KORACI U PROVOENJU ANALIZE PRVA NA UEE
Utvrivanje zakonskih prava
Odreivanje kljunih aktera
Utvrivanje mehanizama za pristup

informacijama i podizanje svijesti
Utvrivanje mogunosti djece da utiu na

planove i svrsishodno uestvuju u svom
svakodnevnom ivotu
Pravo djece da izraze miljenje o pitanjima koja se njih tiu predvieno je pravnim
standardima i procedurama. Primjer tih prava je pravosue po mjeri djeteta, zakonske
garancije o sasluanju djece u sudskim postupcima i obaveza kola da formiraju
kolska vijea. Za analizu je vano pravilno utvrditi omjer u kojem su ta prava
obuhvaena nacionalnim politikama i zakonodavstvom.
Korak 2. Utvrditi kljune aktere u vladi i civilnom drutvu koji su nadleni

za pruanje podrke realizaciji prava na uee.
Vrlo je vano utvrditi kljune aktere koji su nadleni za realizaciju prava djece na
uee i koji se nalaze u poziciji da utiu na realizaciju tih prava. Meu njih se ubrajaju:
kabinet efa drave, ministarstvo obrazovanja, ministarstvo zdravlja, ministarstva na
lokalnom nivou, ministarstvo pravde, druge relevantne institucije na svim nivoima
vlasti, ukljuujui opine i lokalna vijea, lanove pravosua, parlamentarce i
gradonaelnike, obrazovne radnike, vjerske voe, voe u zajednici, roditelje i
nastavnike.
85
Korak 3. Utvrditi mehanizme za omoguavanje pristupa informacijama i
podizanje svijesti.
Pristup informacijama predstavlja kljunu komponentu ostvarivanja prava djece na

uee. Akteri razvojne saradnje mogu procijeniti u kojoj mjeri djeca imaju pristup
nezavisnim informacijama iz razliitih izvora (radio, televizija, telefonske linije za
pomo, itd) i da li su te informacije dostupne u formatu koji je prilagoen djeci i kojem
djeca mogu pristupiti.
Jednako je vano procijeniti dostupnost obuka za podizanje svijesti o pravima djeteta i

ueu za sve strune osobe koje rade s djecom prije stupanja u slubu i tokom vrenja
slube (ukljuujui nastavnike, doktore, medicinske sestre, advokate, sudije, policijske
slubenike, psihologe, socijalne radnike i zatvorsko osoblje).
Korak 4. Utvrditi mogunosti za djecu da utiu na planove djelovanja i da

svrsishodno uestvuju u svom svakodnevnom ivotu.
Akteri razvojne saradnje mogu podrati stvaranje konkretnih mogunosti za djecu da

utiu na planove djelovanja (na primjer pruanjem povratnih informacija o kvaliteti,
pristupanosti i primjerenosti javnih usluga koje su im dostupne; zastupanjem pred
lokalnim i dravnim tijelima uprave ili uivanjem prava na formiranje sopstvenih
organizacija).
Jednako je vano utvrditi koje konkretne mogunosti stoje djeci na raspolaganju za

svrsishodno uee u svakodnevnom ivotu, u skladu sa njihovim razvojnim
sposobnostima. Pod tim se podrazumijeva okruenje prilagoeno djeci, koje potie
participatorno uenje u kolama i angaman djece u procesu odluivanja o njihovoj
zdravstvenoj zatiti.
Vidi Instrument 3.1 o matricama koje se koriste za sagledavanje

trenutne situacije u dravi u pogledu prava na uee.
86
Modul 3: Djeije uee
3.2 Uee djece u provedbi programa
Kako bi uee djece u provedbi programa bilo svrsishodno, djelotvorno, sistematskog

karaktera, odrivo i etiki primjereno, potivanje odreenih principa i standarda od
kljune je vanosti.
PRINCIPI I STANDARDI SVRSISHODNOG UEA4

UEE DJECE MORA BITI:
transparentno i Djeci se moraju pruiti potpune i pristupane informacije o
informativno: njihovom pravu da slobodno izraze svoj stav i da se njihovim
stavovima pokloni duna panja, uvaavajui diverzitet i starosnu
dob djece, te o tome kako e se njihovo uee odvijati, kakav je
obim, svrha i potencijalni uticaj tog uea.
dobrovoljno: Djeca se nikada ne smiju prisiljavati na izraavanje miljenja mimo
njihove volje i treba ih upoznati s tim da mogu prekinuti uee u
bilo kojoj fazi.
zasnovano na Miljenju djece mora se ukazati potovanje i mora im se
potovanju: omoguiti pokretanje inicijativa i aktivnosti.
relevantno za Djeci moraju biti dostupne mogunosti za izraavanje miljenja o

ivot djece: pitanjima od stvarne relevantnosti za njihov ivot i omoguiti im da
se oslone na svoja znanja, vjetine i sposobnosti.
po mjeri djeteta: Pristup radu s djecom mora se prilagoditi sposobnostima djece.
Potrebno je pokloniti panju injenici da djeca zahtijevaju razliite
nivoe podrke i uea, u skladu sa njihovom dobi i razvojnim
sposobnostima.
inkluzivno: Uee mora biti inkluzivno uz otklanjanje postojeih obrazaca
diskriminacije i uz stvaranje mogunosti za marginaliziranu djecu,
kako djeake tako i djevojice, da se ukljue.
praeno Odraslima je potrebna priprema, znanje i podrka za djelotvorno
edukacijom za omoguavanje uea djeci, poput npr. usvajanja vjetina
odrasle: sluanja, te za zajedniki rad s djecom i angairanje djece u
skladu sa njihovim razvojnim sposobnostima.
sigurno i Izraavanje miljenja u pojedinim situacijama moe sa sobom
osjetljivo na nositi odreeni stepen rizika. Odrasli imaju odgovornost prema
rizike: djeci s kojom rade i duni su poduzeti sve mjere opreza da
umanje rizik od nasilja i iskoritavanja djece ili drugih negativnih
posljedica njihovog uea.
odgovorno: Provoenje naknadnih aktivnosti i evaluacije od izuzetne je
vanosti. Djeca takoer imaju pravo na jasne povratne
informacije o tome kako je njihovo uee uticalo na ishode.
3.3 Procjena djeijeg uea
Tri su dimenzije uea koje je potrebno mjeriti da se osigura djelotvorno praenje i

ocjena prakse, a to su obim, kvalitet i ishod.
87
1. Obim: Koji stepen uea je ostvaren i u kojim fazama izrade programa? Drugim
rijeima, ta se konkretno poduzima?
Za procjenu obima djeijeg uea neophodno je razmotriti dvije odrednice djeijeg

uea:
Poetak angamana. Djeca mogu biti ukljuena u razliitim fazama izrade
programa, od idejnog rjeenja do provedbe, praenja i evaluacije. to se ranije
ukljue, vei je njihov uticaj.
Nivo angamana. U svakoj fazi izrade programa djeiji angaman moe se
realizirati na tri nivoa, tj. na nivou konsultacija, saradnje i na nivou aktivnosti po
elji djeteta (child-led) (vidi Prilog 3.2 za vie informacija). Osnaenost djece da djeluju
u okviru inicijativa ovisi o nivou realizacije njihovog uea. Sva tri nivoa su
primjenjiva i biraju se u skladu sa ciljevima programa.
Vidi Instrument 3.2 o matrici za mjerenje obima djeijeg

uea.
2. Kvalitet: U kojem omjeru su participatorni procesi usklaeni sa prihvaenim standardima

djelotvorne prakse? Drugim rijeima: na koji nain se aktivnosti realizuju?
Definirano je devet osnovnih preduslova za djelotvorno, svrsishodno i etiki
primjereno uee. Na osnovu svakog od devet preduslova definirani su pragovi,
koji se mogu koristiti za mjerenje kvaliteta bilo kojeg participatornog procesa u koji
su djeca ukljuena.
Vidi Instrument 3.3 o matrici koja sadri informacijame o devet

osnovnih preduslova.
3. Ishod: Kakav je bio ishod za mlade, za porodice, za tijelo koje prua podrku i za
realizaciju prava djeteta u irem kontekstu u okviru porodice, lokalne zajednice, na
lokalnom i dravnom nivou? Drugim rijeima: zato su se predmetne aktivnosti
poduzele?
Ishode povezane s djeijim ueem treba ocjenjivati u skladu s ciljevima uea

(poput izgradnje samopouzdanja i vjetina djece, osiguranja da programi
odraavaju prioritete djece, omoguavanja uea djeci u osporavanju
zanemarivanja ili naruavanja njihovih prava, odnosno izmjene zakona ili politika
u cilju poboljanja djeije zatite). Ciljevi moraju biti jasni od samog poetka
programa, jer e se na osnovu njih odabrati pokazatelji za mjerenje djelotvornosti.
Vidi lnstrument 3.4 o matricama moguih pokazatelja ishoda.
88
Modul 3: Djeije uee
4. Preporuene intervencije za
realizaciju prava na uee
U ovom poglavlju obrazloene su mjere za stvaranje poticajnog okruenja za
realizaciji prava na uee u nacionalnim politikama i programiranju u zemlji.
Vlade, kojima podrku pruaju donatori, trebaju provoditi razliite mjere za

uvoenje i institucionalizaciju djeijeg uea. Da bi djeije uee preraslo u neto
vie od povremene prakse malog broja dobronamjernih osoba, potrebno ga je
priznati kao pravo.
Regulatorni okvir nije dovoljan sam po sebi za postizanje svrsishodnog uea, ali je
neophodan osnov za utvrivanje prava, obaveza i odgovornosti. Osim
zakonodavstva, potrebno je ulagati i u politike, smjernice i edukaciju, kako bi se
osiguralo da navedena prava postanu stvarnost u svakodnevnom ivotu djece.
4.1 Podizanje svijesti u cilju promjene stavova
Ako elimo djeci omoguiti da se njihov glas uje, moramo im osigurati

blagovremen pristup informacijama, koji je prilagoen stadiju njihovog
intelektualnog razvoja. Djecu je potrebno konsultirati o tome koji su najefikasniji i
najbolji naini distribuiranja informacija za njih, drugu djecu, njihove roditelje i
druge osobe. Jednako su vana i partnerstva sa NVO, grupama mladih i medijima,
jer oni igraju kljunu ulogu u komunikaciji i informiranju.
U sljedeim oblastima potrebna su konkretna ulaganja:

Promoviranje pozitivnih primjera kroz djelovanje vlade
Vlade su odgovorne za poticanje promjena u stavovima i praksi kroz nain na koji

raspravljaju o djeci, promoviraju potivanje djece i prepoznaju ih kao graane.
Takvo pozitivno kulturno okruenje gradi se:
graanskim angamanom djece
zagovaranjem uea.
Unapreenje informiranosti i osvijetenosti
Djeca ne mogu realizirati svoje pravo na uee ako ne znaju da imaju to pravo,
odnosno ako ne znaju kako da ga realizuju. Informacije o pravima mogu se uvrstiti
u nastavne planove i programe ili se promovirati kroz sekcije o pravima djeteta u
kolama. Vlade trebaju uloiti sredstva u promotivne kampanje i u saradnji s
djecom izraditi verziju Konvencije prilagoenu djeci. Navedene informacije trebaju
biti dostupne na jezicima marginaliziranih i iskljuenih grupa, kao to je to sluaj s
manjinama i starosjedilakim narodima. Informacije se mogu uiniti dostupnim, na
primjer, kroz objavljivanje tekstova u asopisima, putem televizijskih i radijskih
emisija, putem Interneta i drutvenih mrea. Materijali se mogu distribuirati
89
putem sekcija mladih, u ljekarskim ordinacijama, bolnicama, klinikama i vjerskim
ustanovama.
Vano je pobrinuti se da su informacije distribuirane putem medija dostupne djeci

s potekoama (npr. na Brailleovom pismu), u odgovarajuem elektronskom
formatu, i da se u televizijske emisije uvede znakovni jezik.
Senzibiliziranje porodica
Konvencija od vlada zahtijeva da prue odgovarajuu pomo roditeljima ili

zakonskim starateljima u snoenju odgovornosti za podizanje djeteta i osiguraju
razvoj institucija, ustanova i slubi za brigu o djeci (lan 18). Kljuni aspekt te
pomoi je obrazovanje i savjetovanje za roditelje i ostale lanove porodice u cilju
izgradnje pozitivnih i senzibiliziranih odnosa s malom djecom i kvalitetnijeg
razumijevanja prava djece i njihovih najboljih interesa. U te programe treba ukljuiti
oeve i majke i usmjeriti se na:
Izgradnju potovanja izmeu roditelja i djece. To je esto izazov. Iako je stav da
djeca trebaju da potuju svoje roditelje oduvijek prisutan u veini kultura, puno
rijee je prepoznat znaaj potivanja djece od strane roditelja.
Uee djece u odluivanju.
Poklanjanje dune panje stavovima svakog lana porodice, ukljuujui i djecu
(kako djevojica tako i djeaka).
Razumijevanje, unapreenje i potivanje razvojnih sposobnosti djece.
Rjeavanje sukobljenih stavova unutar porodice.
Promoviranje principa po kojem i djevojice i djeaci imaju jednaka prava na
izraavanje miljenja.
4.2 Unapreenje sposobnosti, vjetina i ponaanja za

svrsishodno uee
Programi usmjereni na izgradnju sposobnosti djece za akvitno uee i realizaciju

prava igraju vanu ulogu u osposobljavanju djece za efikasnije izraavanje miljenja
i bez dozvole odraslih. kole su, na primjer, pogodno okruenje za primjenu
participatorne metodologije usmjerene na djecu, koja odraslima i djeci pomae da
ovo pravo pretvore u praksu.
Vlade takoer trebaju obezbijediti odrivu i kontinuiranu edukaciju svim strunim

i slubenim osobama i kreatorima politika koji rade s djecom, prije stupanja u slubu
i za vrijeme vrenje slube. Edukaciju treba pruiti:
Strunim tijelima, poput pedijatrijskih udruenja, kako bi lake prilagodili
postojee nastavne planove i programe.
90
Modul 3: Djeije uee
Organizacijama civilnog drutva koje provode programe jaanja kapaciteta
strunih osoba, kako bi im se pomoglo u zagovaranju uvoenja prava djeteta u
nastavne planove i programe i u saradnji s vladama u izradi djelotvornog plana i
programa o pravima djeteta u okviru redovne obuke.
Univerzitetima i drugim akademskim ustanovama i ustanovama za
osposobljavanje, kako bi se potakli da obrazovanje o pravima djeteta uvrste u svoje
nastavne planove i programe i kako bi se nastavno osoblje osposobilo za edukaciju
o pravima djeteta.
4.3 Uvoenje standarda za djeije uee
Pravni, administrativni i regulatorni okvir za razmjenu informacija i konsultacije
Djeije uee ne moe se jamiti bez regulatornog okvira koji definira standarde i
otvara mogunosti za redovne konsultacije o djeijem ueu. Primjer toga je
reforma zakona kroz koju se mladima omoguava da formiraju demokratske
strukture u svojim kolama uvoenjem zvaninih mehanizama za politiki dijalog
izmeu mladih i zvaninika na svim nivoima vlasti.
Politika i regulatorni okvir ne mogu automatski proizvesti promjene u praksi i

raspodjeli sredstava, ali mogu dati jasniju sliku i platformu za razvoj zajednikih
strategija i planova u programima, agencijama i odjelima, te stvaranje mogunosti
za bliu saradnju izmeu razliitih aktera u oblasti djeijih prava i grupa djece i
mladih.
4.4 Osiguranje izdvajanja obaveznih resursa: vrijeme, novac i

ljudi
Bez odgovarajuih resursa, tj. novca, vremena i ljudskih resursa, aktivnosti za

uvoenje djeijeg ueca bit e ograniene i neodrive. Resursi ne smiju biti samo
dovoljni, ve propisani i zatieni regulatornim okvirom i standardima.
Ogranieni kapaciteti vlade na lokalnom i dravnom nivou da prui usluge

mladima (poput kola koje teko dopiru do ranjivih i marginaliziranih grupa)
negativno utiu na uee.
91
STRATEGIJE ZA RASPODJELU RESURSA
Finansiranje: Donatori Predano osoblje Potrebno je educirati i imenovati
mogu podrati vlade kadrove za pruanje razliitih usluga, kako bi se
svojim doprinosom osiguralo da vlade ispunjavaju svoje obaveze, npr. kroz
budetima u kojima su podravanje i usmjeravanje pristupa djece i uvoenje
priznati trokovi procedura za podnoenje pritubi. Kadrovi na lokalnom i
povezani s odrivim dravnom nivou takoer trebaju proi edukaciju i u opisu
angamanom djece. njihovog radnog mjesta treba predvidjeti obavezu
omoguavanja djeijeg uea.
Dokumentacija vlade prilagoena djeci Kako bi djeci
bilo omogueno da djelotvorno uestvuju, na primjer, u
konsultacijama, savjetodavnim forumima i procesima
planiranja, potreban im je pristup informacijama i
materijalima u pristupanom formatu.
Promotivni materijali Izrada i distribucija informacija o
pravima djeteta podrazumijeva pisane materijale,
postere, crtane filmove, televizijske reklame ili web
stranice prilagoene djeijem uzrastu.
Sastanci Prisustvovanje djece sastancima na nivou
zajednice, grada, regije ili drave prate trokovi
putovanja, facilitacije, smjetaja i usluga osoba koje e se
za njih brinuti i nadzirati ih.
Podrka djeijim organizacijama Kako bi mogli
formirati svoje organizacije, djeca trebaju praktinu i
finansijsku podrku. Na primjer, mogu im biti potrebne
usluge savjetnika, sredstva za pokrie administrativnih
trokova, prostor za sastanke i prevoz. Mnoge djeije
organizacije slue se drutvenim mreama za
komunikaciju, to se moe iskoristiti kao besplatno
sredstvo, ali mogu imati trokove izrade web stranice ili
pamfleta i zaglavlja. Takoer im moe biti potrebna
oprema poput raunara ili mobilnih telefona kako bi se
mogli povezivati s drugom djecom i s njima dijeliti
rezultate rada.
92
Modul 3: Djeije uee
Izdvajanje vremena: U javnim konsultacijama Bilo da se radi o izradi plana
Djeije uee djelovanja na dravnom nivou ili o konsultacijama o
zahtijeva vrijeme. zakonskoj reformi, izradi strategije za smanjenje
Vlade trebaju siromatva ili projektovanju nove djeije bolnice,
prepoznati tu svrsishodan angaman djece zahtijeva vrijeme. Institucije
injenicu i izdvojiti se trebaju obavezati na produenje vremenskih rokova,
dovoljno vremena ako je to potrebno, da se osigura uee djece u
za procese u kojima navedenim procesima.
uestvuju djeca. U sudovima U svakom pravnom procesu u kojem
uestvuju djeca mora postojati vremenski raspored u
okviru kojeg je predvieno vrijeme za pripremu djece, za
pruanje neophodnih informacija djeci, koje su
prilagoene njihovoj dobi, i za konsultacije s djecom prije
sasluanja, uz dostupnost odgovarajuih i senzibiliziranih
savjetodavnih usluga.
U zdravstvu Potreba da se djeca upoznaju s
preopruenom terapijom i da mi se omogui aktivno
uee u donoenju odluke podrazumijeva da e
zdravstveni radnici provoditi vie vremena sa svakim
djetetom ponaosob. To je svakako izazov u mnogim
zemljama u razvoju gdje su resursi ogranieni. Meutim,
zdravstveno osoblje moe, kao minimum, informisati
djecu o tome koga mogu pitati za pomo ili za
informacije o lijeenju, kada im je potrebno, odnosno
kome da se obrate ako nisu zadovoljni s njegom koja im
se prua, te izraditi jednostavne i pristupane materijale
u kojima su dati odgovori na esta pitanja i zabrinutosti
djece. Zdravstveni radnici trebaju uvijek da se prema
djeci odnose s potovanjem i da ih ukljuuju, u onoj
mjeri u kojoj je to mogue, u odluke o lijeenju i
zdravstvenim intervencijama.
93
4.5 Uvoenje struktura, procedura i mehanizama za konsultacije
Mehanizmi za omoguavanje djeijeg uea trebaju biti institucionalizirani. Time

se osigurava da se konsultacije s djecom provode sistematski i da njihovo uee nije
ogranieno samo na potencijalno jednokratne dogaaje. Na primjer:
Tijela nadlena za realizaciju prava djeteta trebaju uspostaviti izravan kontakt s
djeijim i omladinskim organizacijama.
Vlada moe imenovati krovno tijelo za djeije uee koje e koordinirati provedbu
s nadlenim tijelima, te u svakom nadlenom tijelu imenovati kontakt osobu.
Sva relevantna tijela trebaju preuzeti odgovornost za osiguranje djeijeg uea u
okviru svojih nadlenosti.
4.6 Pokretanje djece i mladih na uee
Djecu treba prvenstveno pozivati na uee u pitanjima koja su relevantna za njihova

vlastita iskustva i ire okruenje poput doma, kole i zajednice, i postepeno
institucionalizirati njihovo uee. Postoje brojni mehanizmi za pokretanje djece i
mladih na uee i za podravanje njihovog graanskog angamana. Od primjera tih
mehanizama izdvajamo:
osnivanje ministarstava mladih (ili ekvivalentnih tijela);
formiranje tijela mladih, poput vijea, parlamenata, savjetodavnih odbora, komisija
i foruma;
imenovanje predstavnika mladih u drugim tijelima;
izrada politika, akata ili ustavnih odredbi o mladima, odnosno politika koje
konkretno predviaju uee mladih i njihov graanski angaman;
uvoenje perspektive i fokusa mladih u druge sektorske i nacionalne politike i
strategije;
stvaranje pozitivnog zakonodavnog okruenja za civilno drutvo i volonterstvo;
utvrivanje preduslova za usluge na nivou kole u zajednici, odnosno obavezni
nastavni plan i program koji se odnosi na graanski angaman mladih;
uvoenje programa pod sponzorstvom i rukovodstvom vlade;
finansiranje programa na nivou kole ili NVO.
Vidi Prilog 3.1 o dodatnim mogunostima za djeije uee na lokalnom i

dravnom nivou.
94
18
Modul 3: Djeije uee
4.7 Uvoenje djeijeg uea u okruenja u kojima djeca borave
Djeca imaju pravo na izraavanje miljenja u svim oblastima svog ivota. Iako je
zadnjih godina uraeno dosta na stvaranju mogunosti za djeije uee u javnim
sferama, ne smije se zanemariti omoguavanje djeci da izraze svoj stav u
svakodnevnom ivotu, odnosno u okviru porodice, u koli, u zdravstvenim
ustanovama, u javnim ustanovama, tokom igre i rekreacije i na radnom mjestu.
kole i obrazovni sistemi
Potivanje prava na uee u obrazovnom sektoru kljuno je za realizaciju prava na

obrazovanje. Pravo izraavanja miljenja u obrazovnom sistemu potrebno je realizovati
na vie nivoa:
Ukljuivanje djece u donoenje odluka koje se tiu njihovog obrazovanja.

Prilikom donoenja odluka koje se odnose na obrazovanje djeteta (kao npr. odluka
da se dijete iskljui iz kole), dijete mora imati pravo da se ali na takvu odluku. To
znai da dijete mora imati pristup informacijama o tome kako da ospori odluku,
kome da se obrati za pomo i ko mu/joj moe pruiti pomo tokom tog postupka.
Participatorno uenje usmjereno na dijete. Djeci i mladima treba pristupati kao
aktivnim uesnicima poduavanja, a ne pasivnim primateljima znanja.5 Aktivnim
ueem djeca stiu nove vjetine u promiljanju, analiziranju, istraivanju, sticanju
i primjeni znanja potrebnih za ostvarivanje njihovog punog potencijala.
Uvoenje demokratskih struktura u kolama. Djeca trebaju da imaju pravo na
formiranje demokratskih struktura poput kolskih vijea, putem kojih mogu
izraavati svoje stavove, uticati na kolske politike, ukazivati na sporna pitanja i
doprinositi izgradnji pozitivnog okruenja za uenje.
Stvaranje mogunosti za iznoenje miljenja tokom izrade i provedbe
obrazovnog zakonodavstva i politika. Djeca treba da budu ukljuena u sve aspekte
obrazovnih politika na lokalnom i dravnom nivou, ukljuujui izradu nastavnog
plana i programa, metode poduavanja, kolske strukture, standarde, budetiranje
i resurse, i sisteme djeije zatite.
Podravanje rada uenikih organizacija u dravi. Drava moe priznati pravo na
formiranje nezavisnih djeijih organizacija ili uenikih sindikata, koji mogu imati
ulogu u praenju i ocjeni kvaliteta obrazovanja u kolama i potivanja djeijih prava
u obrazovnom sistemu.
(Za vie informacija vidi UNICEF-ov dokument Okvir za kole po mjeri djeteta zasnovane na pravima.)
Zdravstvena zatita
Prava djece na uee znaajno utiu na nain pruanja zdravstvene zatite i usluga. U
pogledu pristupa djece zdravstvenoj zatiti i individualnom tretmanu, tri su
meusobno povezana pitanja koja treba razmotriti na nivou zakonodavstva i politike:
19
Uee u donoenju odluka. Djeca imaju pravo na informacije i na uee u

diskusijama i odlukama koje se odnose na njihovu zdravstvenu zatitu, u skladu sa
njihovim sposobnostima razumijevanja.
Pristup povjerljivim uslugama zdravstvenog savjetovanja. Djeci treba omoguiti
pristup povjerljivim uslugama zdravstvenog savjetovanja. Vano je naglasiti da te
usluge nisu isto to i saglasnost za lijeenje i za njih ne smije postojati starosna
granica.
Davanje saglasnosti za lijeenje. Onog momenta kada dijete pone pokazivati
sposobnost za preuzimanje odgovornosti za svoje odluke, treba mu se omoguiti da
te odluke i donosi. Tokom odrastanja djeca ele da se ukljue u odluivanje o
sopstvenom lijeenju i treba im se to omoguiti uz kontinuiranu podrku
zdravstvenih profesionalaca i roditelja.
Djeija zatita
Konvencija predvia pravo djece da budu zatiena od svih oblika nasilja i propisuje
odgovornost vlada da se pobrinu da svako dijete moe realizovati navedeno pravo, bez
diskriminacije. Djeca se mogu djelotvorno zatiti samo kada znaju da imaju pravo na
zatitu od nasilja i pristup efikasnim mehanizmima putem kojih mogu izraziti svoje
miljenje.
U zemljama u kojima nije uobiajeno da djeca slobodno govore o svojim iskustvima,

djetetu nije lako prijaviti sluaj zlostavljanja. Situacija se dodatno uslonjava kada se
radi o seksualnom zlostavljanju, naroito u zemljama u kojima se rijetko razgovora o
temama vezanim za spolne odnose, odnosno u kojima je seksualna aktivnost
stigmatizirana. U takvim sluajevima, dijete ne zna kojim rijeima da opie ta mu se
desilo.
Donatori trebaju urgirati kod vlada da u svom djelovanju primjenjuju nalaze Studije
generalnog sekretara UN-a o nasilju nad djecom i relevantne preporuke o stvaranju
prostora u kojem djeca mogu slobodno izraziti svoje miljenje i da se tom miljenju
pokloniti duna panja u cilju suzbijanja i praenja nasilja nad djecom i izvjetavanja o
toj temi.6
Meu aktivnosti kojima se djeci omoguava da prijave nasilje, iskoritavanje ili
zlostavljanje, ubraja se sljedee:
uvoenje telefonskih linija ili web stranica putem kojih djeca mogu zatraiti
strunu pomo i podrku, uz potivanje povjerljivosti njihovih podataka.
promoviranje profesionalnih kodeksa u kojima se daju smjernice o pravima djeteta
na povjerljivost, i informisanje djece o postojanju takvih kodeksa.
uvoenje procedura u svim javnim ustanovama (bez obzira da li se radi o dnevnom
centru, kolskom dispanzeru, domu za siroad, ustanovi za zbrinjavanje ili kazneno-
popravnom domu) putem kojih djeca mogu prijaviti sluajeve zlostavljanja.
utvrivanje mehanizama koji su na raspoaganju djeci s potekoama, odnosno
djeci iz etnikih ili starosjedilakih grupa za prijavljivanje nasilja ili zlostavljanja.
Mogue je da djeca s potekoama nemaju pristup mnogim uslugama. Neka od te
djece ne pohaaju kolu, ili nemaju pristup deurnom telefonu, ili je njihovo kretanje
ogranieno i oslanjaju se na druge vidove komunikacije. Organizacije osoba s
invaliditetom i djeca s potekoama trebaju istraiti koje strategije su za njih
djelotvorne.
20
20
lan 16. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom predvia jasnu obavezu vlada
da prue podrku djeci s potekoama kako bi se izbjeglo, prepoznalo i prijavilo
iskoritavanje, nasilje i zlostavljanje.7
omoguavanje djeci da provode istraivanja, da razmjenjuju informacije i daju
pijedloge o suzbijanju nasilja.
Sudovi i pravni sistemi
Svi koji uestvuju u pravosudnim i upravnim postupcima moraju shvatiti svoju

odgovornost za ozbiljno razmatranje djeijih stavova. Kod uea djece u navedenim
postupcima potrebno je razmotriti etiri bitne oblasti kako bi se osiguralo da je pravo
na izraavanje miljenja djelotvorno realizirano.
1. Priprema: Vrlo je izvjesno da su djeca pred uee u sudskom postupku zbunjena i
da se osjeaju ranjivom. Pruanje jasnih, praktinih informacija o postupku igra
veliku ulogu u ublaavanju ovih strahova i doprinosi djelotvornom ueu djece u
postupku.
2. Sasluanje: Djeci je esto teko da sama potrauju zadovoljenje za naruavanje
njihovih prava i da ostvare pristup pravdi. Dva su kljuna pitanja koja treba
razmotriti: (a) realizacija zakonskog prava djeteta da bude sasluano na njegovom
jeziku (u skladu sa njegovom dobi i potekoama, putem zastupnika, ako je to
neophodno); i (b) osiguranje okruenja u kojem je dijete odjea dovoljno ohrabreno
da ispria svoje iskustvo.
3. Procjena djetetovih sposobnosti: Djetetu se ne bi trebalo uskratiti sasluanje samo
na osnovu njegove dobi. Sud treba da krene od pretpostavke djetetove sposobnosti.
Samo onda kada sud opravdano i na osnovu dokaza smatra da dijete nije sposobno
da izrazi svoj stav, to pravo se moe uskratiti djetetu.
4. Povratne informacije o tome u kojoj mjeri je poklonjena vjera djetetovom
miljenju: Djeca imaju pravo da znaju koja odluka je donesena o njima i da znaju
kako su njihovi stavovi razmotreni. Povratne informacije su garancija da stavovi
djeteta nisu razmotreni samo kao formalnost, ve da im je poklonjena duna panja.
21
22
Modul 3: Djeije uee
INSTRUMENTI
Instrument 3.1 Matrice za procjenu okruenja za djeije uee
1. PROCJENA REALIZACIJE ZAKONSKIH PRAVA NA UEE
ZAKONOM REALIZACIJA OGRANIENA OSREDNJA SVEOBUHVATNA,
PROPISANA PRAVA NIJE REALIZACIJA REALIZACIJA KVALITETNA REALIZACIJA
OMOGUENA
Sudske Sudske Pravilnik i Sudske Funkcionalne

procedure po procedure poslovnik o procedure po
nisu sudskim procedure po mjeri
mjeri djeteta prilagoene mjeri djeteta djeteta provode se u
procedurama
djeci. po mjeri primjenjuju se u svim sudovima. Djeci
djeteta su nekim su pruene informacije
izraeni, ali sudovima, o njihovim pravima, a
njihova uglavnom u sudovi imaju obavezu
primjena jo gradskim da sasluaju stavove
nije zaivjela u sredinama. djece kada odluuju o
praksi. pitanjima koja se na
njih odnose.
Zastupanje Ne postoje Mehanizmi Mehanizmi pravne Djevojice i djeaci u
na roitima mehanizmi pravne pomoi pomoi za djecu svim dijelovima zemlje
pravne pomoi za djecu su u
za djecu. dostupni su u ve imaju pristup
procesu nekim dijelovima mehanizmima pravne
izrade. zemlje (u gradskim pomoi.
sredinama
uglavnom).
Potivanje Nema Pravo na Pravo na Djeca imaju zakonsko
razvojnih zakonskih izraavanje izraavanje pravo da izraavaju
sposobnosti odredbi koje miljenja stie miljenja stie se s svoje miljenje od
predviaju se s navrenih navrenih 10 najranije mogue dobi,
pravo djeteta 15 godina. godina. Zakon u skladu sa svojim
da izrazi svoj predvia dobnu sposobnostima. Pored
stav po pitanju granicu za djeiju dobne granice za
starateljstva, saglasnost u davanje saglasnosti,
skrbnitva, sluajevima zakon propisuje da i
lijeenja, usvajanja ili mlaa djeca koja
religije, itd. lijeenja, na pokau sposobnost
primjer. mogu dati saglasnost.
Zakon je shvaen i
provodi se.
Mehanizmi za Nema Procedure za Procedure za Procedure za ulaganje
ulaganje mehanizama ulaganje ulaganje pritubi pritubi su propisane
pritubi i za dobivanje pritubi uveliko se zakonom i lako
obeteenje povratnih dostupne u primjenjuju. dostupne svoj djeci.
informacija ili gradskim Mehanizmi za Mehanizmi za
ulaganje sredinama naknadno naknadno djelovanje,
pritubi. pojedinoj djelovanje, upuivanje i odgovor
djeci. upuivanje i su vrsto
Mehanizmi za odgovor efikasno uspostavljeni, dostupni
naknadno
djelovanje se primjenjuju u i efikasni.
nisu efikasni. pojedinim
mjestima.
25
Djeija zatita Zakoni ne Zakon ne Zakon predvia Zakon predvia
predviaju predvia da se da se miljenje da djeca direktno
postupke miljenje djeteta djece mora izraavaju svoj
za zatitu treba razmotriti. sasluati preko stav u svim
djece. nadlenog tijela fazama postupka
ili zastupnika. koji se odnosi na
djeiju zatitu i ta
odredba se
potuje.
Djeca u Sve Smjernice koje Zakon predvia Zakon predvia da
programima odluke preporuuju da djecu treba djecu treba
zbrinjavanja donose razmatranje konsultovati o konsultovati o svim
odrasli bez djeijih stavova pitanjima koja pitanjima koja su za
pozivanja postoje, ali su za njih njih vana, a
na djecu. pravo djece da vana i da se njihovom miljenju
se njihovo njihovom se poklanja duna
miljenje miljenju panja. Sudsko
razmotri nije pokloni duna osoblje i druge
izriito panja, ali ta se strune osobe
predvieno. odredba ne prole su obuku o
primjenjuje tome kako sasluati
esto. djeije stavove i
svoja znanja
primjenjuju u praksi.
Djeca u Sve Smjernice koje Zakon predvia Djelotvorna
graanskim odluke preporuuju da se djeca provedba zakona
postupcima donose razmatranje konsultuju o koji predvia
(razvod, odrasli djeijih stavova pitanjima da se djeca
bez postoje, ali pravo starateljstva i konsultuju
razdvajanje i
pozivanja djece da se pristupa o pitanjima
usvajanje) na djecu. njihovo miljenje i da se njihova starateljstva i
razmotri nije miljenja pristupa i da su
izriito zastupaju pred njihova miljenja
predvieno. sudom, ali se ta zastupana pred
odredba ne sudom. Nijedno
primjenjuje dijete sposobno da
esto u praksi. formira miljenje ne
moe se usvojiti
mimo njegove volje.
Demokratine Uenika Uenika vijea Uenika vijea Uenika vijea i
kole vijea ne postoje u nekim postoje u veini kolski upravljaki
postoje. eksperimentalni kola. odbori u kojima
m kolama. lanove uenici imaju
Najbolje uenike uenikih vijea stvarnu kontrolu
imenuju imenuju nad vanim
nastavnici u uenici. odlukama su
vijee. Uenici Djeca imaju obavezni. Uenika
razgovaraju o ogranienu vijea zastupaju
pitanjima, mo stavove uenika u
ali nemaju uticaj odluivanja. svakom smislu.
na konane
odluke.
26
Modul 3: Djeije uee
Odgovornosti Roditelji Zakon predvia Vlada potie Zakon definira
roditelja imaju neke demokratino roditeljske
potpuni mehanizme roditeljstvo; odgovornosti i
autoritet nad zatite od provode se predvia da roditelji
svojom zlostavljanja u odreeni moraju konsultovati
djecom. porodici. programi djecu kod donoenja
edukacije. odluka koje na njih
utiu.
27
2. PROCJENA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA
PRISTUP OGRANIEN PRISTUP OSREDNJI PRISTUP SVEOBUHVATAN
INFORMACIJAMA NIJE INFORMACIJAMA INFORMACIJAMA PRISTUP
OMOGUEN INFORMACIJAMA
Besplatno i Obrazovanje nije Osnovno i Osnovno i

obavezno besplatno i srednje srednje
obrazovanje samo je obrazovanje obrazovanje je
osnovno besplatno i besplatno i
obrazovanje obavezno, ali obavezno i na
obavezno. je niska stopa putu ka
upisa, ispunjenju
pohaanja i milenijumskih
zavretka razvojnih ciljeva
kole. za djevojice i
djeake.
Zakonom Nijedan zakon Pristup javnosti Zakoni o Dokumentacija
predviena ne garantuje dokumentima pristupu institucija vlasti
prava na pravo na pristup institucija vlasti informacijama lako je dostupna
informisanje informacijama. je ogranien, ali su doneseni, javnosti.
Pristup radi se na ali je u praksi
dokumentima poboljanju. teko doi do
institucija vlasti dokumenata
izuzetno je institucija
ogranien. vlasti.
Pristup Djeca nemaju Pristup Svi djeaci i
Djeca imaju
nezavisnim pristup informacijama pristup djevojice imaju
informacijama informacijama. imaju djeca iz razliitim
pristup razliitim
iz razliitih dobrostojeih informacijama
informacijama iz
izvora porodica u , ali jebrojnih izvora:
gradskim prisutan veliki
radio, tv, knjige,
sredinama. disparitet
tampa, internet,
meu djecom.
telefonske linije
za pomo.
Informacije Informacije nisu Nekoliko Informacije Informacije u
dostupne u dostupne u dokumenata je prilagoene formatu
formatu koji je formatu koji je dostupno u djeci dostupne prilagoenom
prilagoen prilagoen djeci formatu koji je su svugdje. djeci sa i bez
djeci sa i bez prilagoen djeci, potekoa
potekoa. ali obino u razliite dobi su
jednom formatu lako dostupne.
za svu djecu. Nadlena tijela
imaju dunost
da izrauju
kljune
dokumente
u formatima koji
su prilagoeni
djeci sa i bez
potekoa.
28
Modul 3: Djeije uee
Obrazovanje o Nijedno ljudsko Postoji Ljudska prava Ljudska prava
ljudskim pravo nije spremnost da se su predviena
pravima obuhvaeno ljudska prava obuhvaena nastavnim
predvieno nastavnim obuhvate nastavnim planom i
nastavnim planom i nastavnim planom i programom;
planom i programom. planom i programom, ali nastavnici
programom programom, ali se obrauju obueni i
se ne poduzima samo u osigurani resursi
nita u tom pojedinim za predavanja.
pravcu. kolama.
Osvijetenost Djeca nemaju Dobrostojea i Veina djece Sva djeca
o pravima osnovna znanja uglavnom starija upoznata su o adekvatno su
o brojnim djeca svojim upoznata o
oblastima. u gradskim pravima, svojim pravima,
sredinama seksualnosti, seksualnosti,
upoznata su o HIV-u i AIDS- HIV-u i AIDS-u
svojim pravima, u i metodama i metodama
seksualnosti, kontracepcije. kontracepcije i
HIV-u i AIDS-u i kako da
metodama realizuju ta
kontracepcije. prava.
3. PROCJENA OSVIJETENOSTI O GRAANSKIM PRAVIMA DJETETA

NE RADI SE NA OGRANIENO OSREDNJE SVEOBUHVATNO
PODIZANJU PODIZANJE PODIZANJE PODIZANJE
SVIJESTI SVIJESTI SVIJESTI SVIJESTI
Edukacija o Ne provode se Ogranien broj U neke Edukacija prije
pravima obuke o pravima radionica edukacije za stupanja u
djeteta za djeteta organizuje se za strune osobe slubu i tokom
strune osobe strune osobe u vrenja slube
poinje se
koje rade s pojedinim za strune
uvoditi
djecom oblastima. osobe koje
edukacija o
pravima rade s djecom
djeteta. obuhvata
prava djeteta,
te razvoj
kompetencija
za ocjenu
sposobnosti.
Programi Nema dostupnih Pojedine NVO i Vlada Vlada podrava

edukacije programa. OCD pruaju osigurava izradu i
roditelja edukaciju ograniena distribuciju
roditeljima. sredstva za programa
OCD za edukacije za
izradu roditelje u svim
programa dijelovima
edukacije za zemlje.
roditelje.
29
Kreatori Kreatori politika Edukacija na Kreatori Kreatori politika
politika nisu upoznati, dobrovoljnoj politika u u nadlenim
osvijeteni o niti su educirani osnovi dostupna nadlenim tijelima na
pravima o pravima je kretorima tijelima s lokalnom i
djeteta na djeteta, i od njih politika. Postoje primarnom dravnom
uee se ne oekuje individualne nadlenou nivou educirani
da ukljue djecu inicijative da se za pitanja su o pravima
u izradu politika. djeca ukljue u djece (npr. djeteta i date
izradu politika. zdravstvo i su im jasne
obrazovanje) smjernice o
educirani su o obavezi da
pravima djeije uee
djeteta i od u izradi politika
njih se uvedu i podre.
oekuje da se
konsultuju s
djecom o
svim
politikama od
znaaja.
4. PROCJENA MOGUNOSTI UTICAJA NA PLANOVE DJELOVANJA

NEMA UTICAJA OGRANIEN OSREDNJI SVEOBUHVATAN
UTICAJ UTICAJ UTICAJ
Konsultacije o Djecu se Odreene Stavovi Prilikom izrade
zakonodavstvu, nikada ne konsultacijedjevojica i svih zakona,
javnim politikama, konsultuje. vre se sa djeaka se politika i usluga
uslugama i odreenom sistematski koje utiu na
izdvajanju djecom o prikupljaju djecu mora se
resursa. odreenim uzeti u obzir
u vezi sa
politikama. miljenje djece.
veinom
politika koje
se odnose na
djecu.
Djeci je Djeci nisu Pojedine Javne slube Javne slube
omogueno da pruene slube na moraju imati imaju efikasne
daju povratne mogunosti lokalnom nivou sistem za sisteme za
informacije o da daju u oblasti povratne prikupljanje
kvaliteti, povratne zdravlja, informacije, povratnih
dostupnosti i informacije o obrazovanja i ukljuujui informacija,
primjerenosti javnim socijalne skrbi obrasce za ukljuujui
javnih slubi. slubama. imaju evaluaciju, obrasce za
mehanizme za ankete i evaluaciju, ankete
ulaganje mehanizme za i mehanizme za
pritubi. ulaganje ulaganje pritubi.
pritubi.
30
Modul 3: Djeije uee
Djeca su Donositelji Edukacija na Kreatori politika Kreatori politika u
sistematski politika nisu dobrovoljnoj u nadlenim nadlenim
obuhvaena upoznati, niti osnovi tijelima s tijelima na
mehanizmima za primarnom
su obueni o dostupna je nadlenou za lokalnom i
reviziju i pravima kreatorima pitanja djece dravnom nivou
inspekciju. djeteta i od politika. (npr. zdravstvo i educirani su o
njih se ne Postoje obrazovanje) pravima djeteta i
oekuje da individualne educirani su o date su im jasne
ukljue djecu inicijative da pravima djeteta smjernice o
i od njih se
u izradu se djeca oekuje da se obavezi da
politika. ukljue u konsultuju s djeije uee u
izradu politika. djecom o svim izradi politika
znaajnim uvedu i podre.
politikama.
Zastupanje djece Djeca nisu Postoji Usvojeni su Tijela uprave na

pred tijelima zastupljena. nekoliko razni efikasni lokalnom i
uprave na vijea mladih mehanizmi dravnom nivou
lokalnom i i djeijih za zastupanje imaju zakonsku
dravnom nivou parlamenata, djece na obavezu da
ali obino lokalnom i osiguraju da su
nisu dugo dravnom djeca zastupana.
odrivi. nivou
i ta praksa sve
vie zaivljava
u svim
dijelovima
zemlje.
Pravo na Djeci nije Zakonom je Procedure za Djeca imaju
osnivanje zakonski predvieno uspostavu i zakonsko pravo
organizacija po omogueno pravo djece registraciju da osnivaju svoja
elji djeteta (child- da osnivaju da osnivaju udruenja po udruenja i da
led) svoja svoja elji djeteta su pristupaju
udruenja. udruenja, ali pojednostavljena sindikatima.
Djeca radnici im birokratske , a broj takvih Nadlena tijela
ne mogu procedure udruenja u obrauju zahtjeve
pristupiti oteavaju da ih stalnom je za osnivanje
sindikatima. i formalno porastu. udruenja po elji
registruju. djeteta struno i
ekspeditivno.
Postojanje Ne postoje Aktivno je samo Raste broj i Aktivno i
organizacija po udruenja po nekoliko
elji djeteta. raznovrsnost djelotvorno radi
elji djeteta udruenja po udruenja po elji veliki broj
elji djeteta, i to djeteta. raznovrsnih
obino na krae udruenja po elji
periode. djeteta u dravi.
Potovanje prava Udruenja Odrasli Djevojice i Udruenja po elji
djece da vode djece u definiraju djeaci u djeteta primaju
sopstvene potpunosti su aktivnosti odreenoj mjeri podrku, savjete i
organizacije pod udruenja po uestvuju u resurse od strane
kontrolom elji djeteta i definiranju OCD bez mijeanja
odraslih. donose vane aktivnosti. Odrasli u njihove interne
odluke. sluaju stavove odluke.
djece, ali je
njihova rije u
pogledu rada
organizacije
posljednja.
31
Pristup medijima Nema Provodi se Sve vie je Mogunosti za
za iznoenje mogunosti nekoliko mogunosti za djecu da koriste
stavova za djecu da projekata za djecu da medije za
koriste medije podrku mladim prezentiraju svoje prezentiranje svojih
za novinarima i statove. Pristup stavova su lako
prezentiranje reporterima. tim dostupne veini
svojih mogunostima djevojica i djeaka
stavova. imaju uglavnom (radio, novine ICT,
djeca iz televizija).
dobrostojeih
porodica u
gradskim
sredinama.
Pristup U dravi ne Samo djeca iz Preko 5070 Sve djevojice i

informacijskim i postoje ICT. dobrostojeih posto djece u djeaci u dravi
komunikacijskim porodica, dravi ima pristup imaju pristup ICT.
tehnologijama uglavnom u ICT.
(ICT) gradskim
sredinama,
imaju pristup
ICT.
32
Modul 3: Djeije uee
5. PROCJENA POTIVANJA UEA DJECE U NJIHOVOM SVAKODNEVNOM IVOTU
NEMA OSREDNJE SVEOBUHVATNO

OGRANIENO
SVAKODNEVNOG SVAKODNEVNO SVAKODNEVNO
UEA SVAKODNEVNO UEE UESE
UEE
Porodice Roditelji nikada Roditelji Roditelji Roditelji redovno
uvaavaju ne uvaavaju konsultuju konsultuju ukljuuju svu djecu,
stavove djece stavove djece, djeake starije djeake i i vrlo malu djecu, u
niti ih adolescentske djevojice porodine odluke.
konsultuju. dobi o nekim adolescentske
vanim dobi o nekim
odlukama. odlukama.
Parcipiatorne Metode Nekoliko kola Metode Metode
kole po mjeri poduavanja provodi poduavanja i poduavanja
djeteta koje su eksperimental uenja usmjerene na djecu
usmjerene na no metode usmjerene na obavezne su u svim
djecu se ne poduavanja djecu promoviu kolama.
primjenjuju. usmjerene na se irom zemlje.
djecu.
Pristup Nema U nekim U gradskim Besplatne i
povjerljivim povjerljivih domovima sredinama pristupane,
uslugama usluga. Sva zdravlja postoje postoje povjerljive usluge
zdravstvene djeca moraju dispanzeri za besplatne i prilagoene djeci i
zatite. imati adolescente, povjerljive adolescentima
saglasnost ali nisu usluge postoje irom
roditelja usvojene jasne prilagoene zemlje i intenzivno
za pristup
zdravstvenim politike o djeci i se promoviu.
uslugama. povjerljivosti. adolescentima.
Djeca se Djeca mlaa od Pojedini Ljekari se potiu Politika je izraena i
konsultuju u 18 godina se zdravstveni da ukljuuju obavezuje osoblje
odlukama ne konsultuju, radnici djecu u odluke o da ukljuuju djecu u
o njihovoj niti uestvuju u konsultuju njihovoj pitanja o njihovoj
zdravstvenoj odlukama stariju djecu, ali zdravstvenoj zdravstvenoj zatiti,
zatiti, u vezanim za nisu usvojene zatiti/politika u onoj mjeri u kojoj
skladu sa zdravstvenu politike koje to postoji, ali je ne je to mogue.
njihovim zatitu. reguliu. prati edukacija i Informacije
razvojnim neujednaeno primjerene starosnoj
kapacitetima se provodi. dobi su dostupne,
kao i edukacija za
sve zdravstvene
profesionalce o
primjeni politike.
Djeca Vrlo mali broj Mali broj Manjina Veina djece
uestvuju u (manje od (1030%) (2050%) redovno volontira i
aktivnostima 10%) uestvuje u
u svojim drutvenim i
lokalnim kulturnim
zajednicama. aktivnostima i zatiti
okolia.
33
Gradovi ili Nema strategija Skromne Veina gradova u Usvojena je
zajednice po za razvoj inicijative za procesu je sveobuhvatna
mjeri djeteta gradova i stvaranje razmatranja nacionalna strategija,
zajednica po okruenja po strategija za u partnerstvu s
mjeri djeteta. mjeri djeteta ukljuenje djece djecom, za stvaranje
pokrenute u u kreiranje gradova i zajednica
manjem broju okruenja po po mjeri djeteta.
zajednica. mjeri djeteta.
34
Modul 3: Djeije uee
Instrument 3.2 Matrica za procjenu obima djeijeg uea
Ova matrica moe se koristiti za procjenu take ulaska djece u odreeni proces i
prirodu njihovog uea.
MATRICA ZA PROCJENU OBIMA DJEIJEG UEA

DJECA NISU DJECA UKLJUENA DJECA UKLJUENA UEE
UKLJUENA NA NIVOU NA NIVOU POKRENUTO,
KONSULTACIJA SARADNJE PREDVOENO ILI
RUKOVOENO OD
STRANE DJECE
Situaciona Djeca se Djecu se Djeca provode
analiza pitaju za poziva da istraivanja s
miljenje, ali uestvuju u drugom djecom da
odrasli dizajnu bi utvrdili
osmiljavaju i metodologije problematina
vre i pita ih se pitanja.
prikupljanje za miljenje i
informacija i u pogledu
analizu. prikupljanja
podataka i u
pogledu
analize.
Strateko U planiranju se Djeca Djeca utvruju i
planiranje razmatraju uestvuju u odreuju
pitanja piroritiziranju i programe koje bi
pokrenuta od razvoju eljeli da se
strane djece kod programa. izrade.
razmatranja
kljunih pitanja.
Izrada i Djecu se Djeca rade s Djeca zajedno
dizajn konsultuje o odraslima u rade na
programa idejama dizajniranju dizajniranju
odraslih. programa i sopstvenih
odluivanju o programa.
aktivnostima
koje e se
provesti i ko e
sve biti ukljuen.
Provedba Djeca se Djeca rade s Djeca organizuju i
pozivaju na odraslima u upravljaju
uee, na provedbi programom i imaju
primjer, u programa, na punu odgovornost
provedbi primjer, za njegovu
programa razgovaraju o provedbu.
vrnjake tome ta se
edukacije programom eli
postii i
uestvuju u
programskim
aktivnostima.
35
Praenje i Djeca se Djeca sarauju Djeca odreuju ta
procjena konsultuju o
tome da li je s odraslima treba ocjenjivati i uz
program bio u razvoju podrku odraslih
uspjean kriterija za provode evaluaciju
u ostvarivanju evaluaciju
programa programa.
ciljeva.
i pita ih se za
miljenje o
tome da li je
program bio
uspjean u
postizanju
ciljeva.
36
Modul 3: Djeije uee
Instrument 3.3 Matrica za procjenu kvaliteta djeijeg uea
Ova matrica moe se koristiti za utvrivanje omjera u kojem su osnovni uslovi za etiko
i svrsishodno uee ispotovani u pruanju mogunosti djeci na uee. Kompletna
slika prua uvid u to ta treba poboljati i na koji nain.
MATRICA ZA PROCJENU KVALITETA DJEIJEG UEA

PREDUSLOV I STANDARD OSVIJETENOST NASTOJI SE STANDARD SE
NE RAZMATRA SE NE RIJEITI, ALI PRIMJENJUJE,
SE ODRAAVA BEZ A POTIVANJE
KROZ SISTEMATSKOG STANDARDA
PRAKSU PRISTUPA NADZIRE
1: Uee je transparentno i informativno

Djeca razumiju ime se
program bavi; osjeaju se
samouvjereno i informisano
o prirodi i obimu svog
uea.
Uloge i odgovornosti svih koji

su ukljueni jasno su
utvrene i shvaene.
Dogovoreni su jasni
ciljevi s djecom.
2: Uee je dobrovoljno
Sva djeca koja uestvuju u
procesu su dobrovoljno i bez
prisile pristala da budu
ukljuena u proces.
Djeci je dato vrijeme da

razmisle o svom ueu.
Djeca se mogu povui iz

uea kada god to ele.
3: Uee prati potovanje

Vremenska ogranienja
svojstvena djeci su
ispotovana i djeci se izlazi u
susret.
Metode rada i uea
obuhvataju i oslanjaju se na
lokalne strukture, znanja i
prakse, kao i socijalne,
ekonomske i kulturoloke
prakse.
37
Osigurana je podrka
odraslim osobama koje su
kljune u djetetovom ivotu,
u cilju poticanja djeijeg
uea i pruanja pomoi
odraslima.
4: Uee je relevantno
Pitanja imaju stvarnu
relevantnost za ivot djece.
Djeca se ne osjeaju pod

pritiskom da bi trebali
uestvovati u procesima koje
ne smatraju vanim ili
relevantnim za njihov ivot
od strane odraslih osoba za
podrku.
5: Uee je po mjeri djeteta

Nain rada je osmiljen u
saradnji s djecom i njime
se gradi samopouzdanje
i samouvjerenje djeaka i
djevojica razliite dobi i
sposobnosti.
Izdvojeno je dovoljno
vremena i resursa za
kvalitetno uee, a djeci je
pruena odgovarajua
podrka u pripremama za
uee.
Koriste se lokacije za
sastanke po mjeri djeteta,
gdje se djevojice i djeaci
osjeaju oputeno i gdje
imaju pristup potrebnim
objektima. Lokacije za
sastanke imaju pristup
prilagoen djeci s
potekoama.
Djecu se pita koje su im

informacije potrebne, a
dostupne informacije se
distribuiraju djeci
blagovremeno u formatu
koji je njima prilagoen i
na jeziku koji djeca
razumiju, ukljuujui djecu
sa oteenjima sluha ili
vida.
Posveuje se panja tome
da uee bude zabavno i
ugodno iskustvo.
38
Modul 3: Djeije uee
6: Uee je inkluzivno
Sva djeca imaju jednake
anse da uestvuju i da
iskau svoje miljenje
putem sistema koji
osiguravaju zatitu od
diskriminacije na osnovu
starosne dobi, rase, boje
koe, spola, jezika, religije,
politikog ili drugog
miljenja, nacionalnog,
etnikog ili socijalnog
porijekla, imovine,
invaliditeta, roenja ili
drugog statusa.
Poduzete su mjere da se
osigura jednako uee sve
djece u skladu s njihovim
razvojnim sposobnostima.
Osobe koje rade s djecom
doprinose izgradnji okruenja
u kojem nema diskriminacije i
koje je inkluzivno.
Uvedene su pozitivne mjere
akcije protiv diskriminacije
tamo gdje su potrebne da se
osigura jednaka inkluzija sve
djece.
Angairane su uticajne
osobe kako bi se
pridobila podrka
porodice i zajednice za
uee diskriminiranih
grupa.
U inicijativi je poklonjena
panja kulturolokom
kontekstu u kojem
ukljuena djeca ive, u
skladu sa njihovim
univerzalnim pravima.
7: Uee prati edukacija odraslih

Svi uposlenici i rukovodno
osoblje su osvijeteni o
djeijem ueu i predani
djeijem ueu.
39
Osoblju je pruena
odgovarajua edukacija,
instrumenti, podrka kroz
nadzor i ostale
mogunosti u
participatornoj praksi
kako bi radili efikasno i
samouvjereno s djecom
razliite starosne dobi i
sposobnosti.
Osoblje redovno vri
evaluaciju svoje
participatorne prakse.
Osoblju je omogueno da
izrazi miljenje i
zabrinutost o djeijem
ueu, i moe oekivati
da e njihove primjedbe
biti razmotrene na
kostruktivan nain.
8: Uee je sigurno i osjetljivo na rizike
Standardi se primjenjuju u
skladu s politikama tijela za
djeiju zatitu, koje su dobro
iskomunicirane i shvaene
od strane svih uposlenika u
procesu.
Prava djece na zatitu su
kljuna za planiranje i
organizovanje djeijeg
uea.
Djeca ukljuena u rad na
ueu svjesna su da imaju
pravo da budu zatiena od
zlostavljanja i znaju gdje da
potrae pomo, ako im je
potrebna.
Provedena je paljiva procjena
rizika povezanih sa ueem
djece u javnim istupima,
kampanjama ili zagovaranjima.
Ovisno o utvrenim rizicima,
poduzeti su koraci da se zatiti
identitet djece ili da se primjene
naknadne mjere zatite (npr.
sigurna reintegracija djece u
zajednice).
Pribavljena je saglasnost za
koritenje informacija koje su
pruila djeca, a povjerljive
informacija se uvaju
povjerljivim u svakom
momentu.
40
Modul 3: Djeije uee
Djeca ukljuena u
participatorne aktivnosti
imaju pristup sigurnim i
povjerljivim procedurama za
ulaganje pritubi u pogledu
bilo kojeg pitanja vezanog za
njihovo uee.
Fotografije, video snimci i
digitalne slike djece ne smiju
se kreirati, niti objavljivati bez
izriite saglasnosti djece za
konkretnu svrhu.
Osim ako nije drugaije

dogovoreno, informacije ne
smiju omoguiti otkrivanje
identiteta djeteta ili grupa
djece.
9: Uee je odgovorno
Djeca uivaju podrku za
uee u naknadnim
aktivnostima i procesima
evaluacije.
Naknadne aktivnosti i proces

evaluacije se razmatraju u fazi
planiranja kao sastavni dio
svake inicijative za uee.
Ukljuenoj djeci pruene su

brze i jasne povratne
informacije o uinku
njihovog uea, ishodu
odluka/narednim koracima i
vrijednosti njihovog uea.
Greke utvrene evaluacijom su

primljene na znanje i definirane
su obaveze o primjeni
prikupljenih znanja za
unapreenje participatornih
procesa.
Odrasli vre procjenu o
tome kako su prioritete i
preporuke djece uvrstili i
realizirali u svojim
politikama, strategijama i
programima.
Sa djecom se razgovara o
odrivosti podrke. Odrasli
daju jasne povratne
informacije djeci o
obimu/granicama preuzetih
obaveza za kontinuirano
podravanje djeijih inicijativa
i organizacija.
41
Ako kontinuirana podrka nije
mogua, odrasli pruaju djeci
resurse i podrku za
kontaktiranje drugih tijela koja
im mogu pruiti podrku.
Djeca uivaju podrku za

uee u naknadnim
aktivnostima i procesima
evaluacije.
42
Modul 3: Djeije uee
Instrument 3.4 Pokazatelji ishoda
Matrica je ilustrativni okvir za praenje ishoda povezanih s djeijim ueem za svakog

aktera. Kreirana je tako da se prilagoava svakom programu na osnovu oekivanih
izlaznih rezultata. Nakon prilagoavanja, matrica se moe koristiti tokom i na kraju
programa za mjerenje ostvarenosti ciljeva i utvrivanje potrebnih promjena za
unapreenje programa.
1. ISHODI PROCESA
UINCI NEGATIVAN NEMA NAPRETKA OSREDNJI ZNAAJAN
NAPREDAK NAPREDAK NAPREDAK
Na djecu
Sticanje vjetina i znanja
Vie samopouzdanja i
samouvjerenosti
Osvijetenost o pravima
Osjeaj efikasnosti i
osnaenosti
Na roditelje i osoblje
Poveana svijest o pravima
djeteta
Osvijetenost o djeijim
sposobnostima
Poveana svijest o znaaju
uvaavanja djeijih stavova
Spremnost na konsultacije
s djecom
Vea senzibiliziranost o
pravima i potrebama djece
Kvalitetniji odnos sa djecom
Na institucije
Promjene u organizacionoj
strukturi koje omoguavaju
djelotvornije potivanje
prava djeteta
Spremnost osoblja da se
pozabavi pitanjem
ravnotee moi
Djeije uee predvieno u
svim programskim oblastima
Izmjene u programima
ukazuju na djeije
zabrinutosti i prioritete
43
Na lokalnu zajednicu
Poboljan poloaj djece u
lokalnoj zajednici
2. VANJSKI ILI STRUKTURNI ISHODI

(slui kao primjer- svaka inicijativa treba da utvrdi svoje
ciljeve i ishode)
ISHOD NEGATIVNA NEMA TRENUTNA ZNAAJNA I

PROMJENA / PROMJENA PROMJENA ODRIVA
UEEM JE ISHODA/ PROMJENA
NANESENA PROMJENA KOD PRIHVAENA OD
TETA NEKIH AKTERA/ STRANE DJECE
NEODRIVO I ODRASLIH
Reforma zakona/politika
Poveana je dobna granica
za stupanje u brak.
Praksa fizikog
kanjavanja u porodici i
svim drugim okruenjima
je iskorijenjena.
Prepoznato je pravo djece
na pristup povjerljivim
uslugama zdravstvenog
savjetovanja.
Osnovno i srednje
obrazovanje je obavezno i
besplatno.
Usvojeni su zakoni o
djeijem radu koji se
provode i prate u dijalogu s
djecom.
Osvijetenost o pravima djeteta
Djeca su upoznata o svojim
pravima i o tome kako ih
mogu ostvariti.
Obrazovanje o ljudskim
pravima je predvieno
nastavnim planom i
programom.
Kreatori politika su svjesni
prava djece na uee i
senzibilizirani o tim pravima.
Mogunosti za uticaj na javne odluke
Djecu se konsultuje u
vezi sa lokalnim i
dravnim propisima,
politikama, uslugama i
raspodjeli resursa.
44
Modul 3: Djeije uee
Djeca su zastupana u
lokalnim i dravnim
tijelima uprave.
Djeca imaju pravo da
osnivaju svoje
organizacije.
Djeci je omogueno da
koriste emitere i internetske
portale za iznoenje svojih
stavova.
Politika obaveza potivanja prava djeteta

Vlade usvajaju
transparentne budete u
kojima su evidentna
izdvajanja za djecu.
Politike socijalne zatite
predviaju i oslanjaju se
na prava i potrebe djece.
Potivanje prava u svakodnevnom ivotu djece
kole pruaju okruenje
po mjeri djeteta, koje
omoguava
participatorno uenje.
Djeca su ukljuena u
procese odluivanja o
njihovoj zdravstvenoj zatiti,
u skladu sa njihovim
razvojnim sposobnostima.
Djeca imaju pristup
povjerljivim
zdravstvenim uslugma,
ukljuujui usluge u
oblasti reproduktivnog
zdravlja.
Djeca uestvuju u
akcijama lokalne
zajednice, odnosno
procesima odluivanja.
Uvedeni su gradovi i
zajednice po mjeri djeteta.
kole pruaju okruenje
po mjeri djeteta, koje
omoguava
participatorno uenje.
45
PRILOZI
Prilog 3.1 Mogunosti za djeije uee na lokalnom i dravnom
nivou
Na lokalnom nivou
Brojni su modeli i mogunosti djeijeg uea. Koji pristup e biti primijenjen ovisi o
prirodi lokalne zajednice, konkretnim problemima, kulturnim kontekstom i postojeim
strukturama i mehanizmima. Donatori mogu podrati lokalne vlasti u uvoenju i
podravanju takvih inicijativa i razmotriti stavove koji su u njima izneseni. Od
potencijalnih pristupa izdvajamo sljedee:8
MOGUNOSTI ZA DJEIJE UEE NA LOKALNOM NIVOU

Inicijative i Djeci treba pruiti mogunost da se sama organizuju u utvrivanju
organizacije pitanja koja su njima vana i naina na koji e se ta pitanja
po elji djeteta rjeavati. Podrka djeijim organizacijama i mreama i
unapreenje njihovog rada pokazalo se kao efikasna strategija za
pretvaranje djece i mladih u aktivne graane kroz iskustvo
demokratije i osnaenost za realizaciju prava. Takve organizacije
nude djeci mogunost razmjene iskustva, pristup informacijama i
analiziranja pitanja i odnosa moi koji na njih utiu. Djeijim
ueem i organizovanjem poboljana je realizacija prava djece
na zatitu, razvoj i opstanak9 i dat doprinos razvoju zajednice,
ireg okruenja i mirovnih procesa.10 Umreavanje djeijih
organizacija treba aktivno poticati radi poveanja mogunosti za
razmjenu nauenih lekcija i platformi kolektivnog zagovaranja.
Zastupanje pred U radu lokalnih odbora koji se bave, na primjer, obrazovanjem,
lokalnim tijelima umskim resursima, stambenim pitanjima, djeijom zatitom,
nadlenim za ouvanjem i iskoritavanjem vodnih potencijala trebaju
rjeavanje pitanja uestvovati i predstavnici organizacija po elji djeteta. Djeca
na lokalnom nivou mogu odigrati kljunu ulogu u upravljanju podacima i
informacijama vezanim za lokalnu zajednicu i njihovom auriranju.
Aktivno uee djece omoguava lokalnim vlastima da bolje
planiraju rad i prate poloaj djece i mladih.
Ciljane konsultacije Ovakve konsultacije omoguavaju djeci openito, odnosno
o pitanjima lokalne konkretnim grupama djece, da iznesu svoje stavove. Na primjer,
politike djecu se moe pozvati da daju komentar na budui izgled parka,
kole, kolskih igralita, zdravstvenih ustanova i sistema lokalnog
prevoza, kako bi se osigurale to primjerenije usluge; djeca s
potekoama mogu uestvovati u analizi prilagoenosti lokalnog
prevoza i objekata; djeca razliite starosne dobi mogu uestvovati
u ocjeni sigurnosti odreenog prostora za djecu i pronalasku
rjeenja za smanjenje opasnosti po djecu u tom prostoru.
Politike Navedene aktivnosti otvaraju dodatne mogunosti za konsultacije.
operacije ili Lokalni vijenici ili parlamentarci mogu zakazivati sjednice
konsultacije konkretno namijenjene djeci i objavljivati datum i vrijeme
odravanja takvih sjednica. Mogu takoer posjeivati kole i vrtie
kako bi direktno uli stavove djece.
46
Modul 3: Djeije uee
Lokalni Ova tijela kreiraju mogunosti za uee u odluivanju i njima

parlamenti moraju rukovoditi djeca i mladi, uz aktivnu podrku i facilitaciju
mladih i djeija odraslih. Moraju im se osigurati formalan i redovan pristup
vijea na nivou izabranim tijelima na lokalnom nivou, uz potivanje i uvaavanje
opina od strane svih nivoa. Brojna su tijela ove vrste, a za neka su
izdvojena i sredstva iz budeta za rjeavanje pitanja na lokalnom
nivou.
Istraivanje za Istraivanja se mogu provoditi sa djecom i od strane djece. Djeca
potrebe politike i mogu uestvovati u utvrivanju nesrazmjera u znanju o odreenim
pruanja usluga dimenzijama djeijeg ivota, izradi istraivakih pitanja i
metodologije, provoenju anketa ili intervjua, analiziranju
podataka i izradi preporuka.
Inicijative Djeci treba omoguiti izdavanje djeijih lokalnih novina, voenje
medija na radio emisija i davanje doprinosa radu masovnih medija.
lokalnom Medijski prostori djeci omoguavaju razmjenu informacija o
nivou pravima s drugom djecom, podizanje svijesti o pitanjima od
znaaja za djecu i provoenje kampanja za neophodne
promjene.
Vrnjako Vrnjako obrazovanje omoguava djeci pruanje informacija i
obrazovanje podrke drugoj djeci i podizanje njihove svijesti. Primjer
vrnjakog obrazovanja su inicijative u kojima djeca provode
programe opismenjavanja meu djecom koja ive i rade na ulici i
programe zdravstvenog obrazovanja s namjerom razmjene
informacija o HIV-u i AIDS-u ili higijeni i sanitaciji.
Djeca kao Djeca se mogu ukljuiti u istraivanje rada lokalne bolnice ili
nadzorna tijela ili zdravstvene ustanove, policije i kole, kako bi provjerili da li se ta
revizori lokalnih tijela pridravaju principa i standarda Konvencije. Mogu vriti
usluga provjere kojima se utvruje ispunjenost pokazatelja i na osnovu
toga zapoeti dijalog s relevantnim pruateljima usluga radi
razmjene rezultata provjera i iznalaenja mjera kojima se mogu
poboljati ishodi.
Dijalog u zajednici Uee djece u dijalogu s drugim lanovima zajednice moe se

pokazati djelotvornim pristupom u rjeavanju sukoba, jaanju
otpornosti i promoviranju kulturnih vrijednosti u zajednici. Jedan
od modela takvog dijaloga su krugovi podrke kroz koje lokalne
vlasti u partnerstvu sa lokalnom zajednicom formiraju krugove
podrke oko djece (ili drugih ranjivih grupa), na primjer- porodica,
kola ili zajednica. U svakom od krugova koristi se participatorni
pristup za jaanje otpornosti. Model se oslanja na izradu strategija
koje su kulturoloki relevantne i sensibilizirane, i zasnovan je na
stavovima djece i mladih, kao i odraslih koji su za njih odgovorni.
47
MOGUNOSTI ZA DJEIJE UEE NA NIVOU DRAVE
Institucionalizacija Ovo se moe odnositi na reformu zakona, izradu politika,
djeijeg uea na planiranje, prikupljanje podataka i raspodjelu sredstava. Na
svim nivoima primjer:
odluivanja Djeca mogu pruiti informacije za planiranje, ustroj,
provedbu i evaluaciju procesa poput dravnih akcionih
Od mehanizama planova i stratekih dokumenata za smanjenje siromatva.
djeijeg uea Relevantni dokumenti vlade trebaju se sainiti i na jeziku koji
izdvajamo: je prilagoen djeci, kako bi se djeci olakalo uee.
Djeije U cilju jaanja mehanizama za zatitu djece od
parlamente seksualnog zlostavljanja i iskoritavanja putem
Savjetodavne Interneta, vrlo je vano pokrenuti dijalog s djecom o tome
komitete mladih kako oni koriste Internet, o rizicima i opasnostima s kojima se
Konsultacije na suoavaju, o strategijama koje koriste da se zatite i o
nivou drave ili politikama koje bi voljeli da vlada usvoji. Djeca vie znaju o
regije
Dijalog s djecom tome ta se deava u tim okruenjima, i njihova znanja treba
putem elektronskih uvaiti prilikom izrade zakona i politika za ublaavanje rizika.
medija Djeca s potekoama su najbolji izvor informacija u pogledu
Fokus grupe o diskriminacije i socijalne iskljuenosti s kojom se suoavaju i
konkretnim pitanjima mogu znaajno doprinijeti shvatanju prepreka u stavovima i
Saradnja sa djeijim komunikaciji, fizikih prepreka, kao i onih koje im ograniavaju
kretanje, a koje treba otkloniti kako bi mogli realizovati svoja
prava.11 Takoer treba spomenuti da lan 4. Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom predvia uslov konsultiranja
reprezentativnih organizacija djece s potekoama u
navedenim procesima.
Stvaranje U brojnim zemljama svijeta djeca su aktivno ukljuena u kreiranje

poticajnog svojih foruma poput djeijih sindikata, uenikih udruenja,
okruenja za parlamenata, sekcija i drugih tijela. Vlade trebaju pruiti podrku
formiranje ovim aktivnostima i preuzeti aktivnu ulogu u osiguranju
organizacija poticajnog zakonodavnog okvira za formiranje organizacija
kojima upravljaju kojima upravljaju djeca. Mogu pruiti finansijsku podrku, izraditi
djeca jasne smjernice o tome kako se stavovi ovih tijela razmatraju u
formalnom politikom procesu i osigurati da su djeci prueni
adekvatni odgovori u vezi sa njihovim prijedlozima.
Uee djece u Djeca mogu preuzeti vanu ulogu u praenju realizacije njihovih
praenju prava. Nije dovoljno osloniti se na podatke ili dokaze koje pruaju
realizacije iskljuivo odrasli, odnosno davati preporuke za djelovanje u cilju
njihovih prava bolje realizacije prava bez da se sasluaju stavovi djece. Djeca
se mogu ukljuiti u usaglaavanje pokazatelja i praenje
realizacije svih prava iz Konvencije, kako u okviru porodice tako i
u okviru alternativnog zbrinjavanja, kao i uticaja njihovog uea
na provedbu politika, sudskih odluka i programa. Mogu se
direktno ukljuiti u istraivanje u svojstvu ispitanika, ali i
istraitelja.12
48
Modul 3: Djeije uee
Uee djece u U brojnim zemljama NVO, ukljuujui nacionalne saveze za
procesu prava djeteta, ukljuuju djecu u proces paralelnog izvjetavanja u
izvjetavanja skladu sa Konvencijom, te osiguravaju njihovo prisustvo tokom
Komitetu za prava konsultacija drave s Komitetom prije zasjedanja Komiteta. 13
djeteta Ueem u ovom procesu djeca se osposobljavaju za
preuzimanje aktivne uloge u utvrivanju onih aspekata ljudskih
prava koji zahtijevaju dodatnu panju i praenje provedbe
zakljunih zapaanja Komiteta za prava djeteta na nacionalnom
nivou. Komitet takoer predlae vladama da aktivno ukljuuju
djecu u proces periodinog pregleda provedbe Konvencije.
Djeca su pozvana da preuzmu aktivnu ulogu u utvrivanju
aspekata ljudskih prava koja zahtijevaju dodatnu panju i u
praenju provedbe zakljunih zapaanja na nacionalnom nivou. 14
Komitet potie NVO da i dalje angairaju djecu u proces
izvjetavanja iz sjene, i pozdravlja prisustvo djece tokom
konsultacija s dravom prije zasjedanja Komiteta. 15
Podrka djeijem Djeca mogu imati kljunu ulogu u nacionalnim, regionalnim i
ueu u meunarodnim konferencijama. Meu skorije primjere ubraja se
nacionalnim i Specijalno zasjedanje UN-a posveeno djeci 2002. godine,
meunarodnim Svjetski kongres o seksualnom iskoritavanju djece 2009. godine
forumima i uee djece na sjednicama J8, koje je organizirao UNICEF
uporedo sa sastancima efova drava i vlada G8. Uee na
ovom nivou omoguava djeci da svoje zabrinutosti podijele sa
svjetskim liderima, i osigurava da djeca nisu marginalizirana u
kontekstu drugih monih i konkurentnih lobija. Vlade trebaju
poduzeti aktivne mjere da omogue uee djece na relevantnim
dogaajima.16
49
Prilog 3.2 Pristupi uvoenju djeijeg uea u programiranje
Uee djece se moe realizovati u vie oblika i na razliitim nivoima. Tri su pristupa
uvoenju djeijeg uea tokom procesa programiranja. Svaki nudi razliit stepen
mogunosti za djecu da utiu na pitanja koja se na njih odnose, i svaki je primjeren
konkretnim okolnostima.
1. Konsultativno uee: Odrasli se obraaju djeci za njihovo miljenje kako bi to vie

nauili o ivotima i iskustvima djece i bolje ih razumjeli. Ovaj pristup karakterie to
to:
uee pokreu odrasli
uee predvode i njim upravljaju odrasli
djeca nemaju mogunost kontrole ishoda.
Iako se ovim pristupom djeca ne ukljuuju direktno u proces odluivanja, prepoznata

je injenica da djeca posjeduju specifina znanja i informacije iz djeijeg ugla koje su
potrebne odraslima u donoenju odluka. Konsultacije su primjereno sredstvo pomou
kojeg djeca izraavaju stavove tokom istraivanja, planiranja, izrade zakona, politika
ili usluga, u odlukama koje utiu na djecu pojedinano u porodici, u zdravstvenoj
zatiti ili obrazovanju, odnosno kada su djeca svjedoci u pravosudnim i upravnim
postupcima.
47
2. Kolaborativno uee: Vei je stepen partnerstva izmeu odraslih i djece, kao i
mogunosti za aktivan angaman u bilo kojoj fazi odluivanja, inicijative, projekta ili usluge.
Karakterie ga to to:
odrasli iniciraju uee
podrazumijeva partnerstvo s djecom
osnauje djecu da utiu ili mijenjaju i proces i ishode
omoguava poveanje nivoa aktivnosti kojima upravljaju djeca s protokom
vremena.
Kolaborativno uee moe podrazumijevati uee djece u izradi i provedbi

istraivanja, izradi politike, vrnjakom obrazovanju i savjetovanju, prisustvovanje
konferencijama ili zastupanje djece pred odborima ili komitetima. Individualne odluke
u okviru porodice i zdravstvenog sistema mogu biti kolaborativnog umjesto
konsultativnog karaktera, jer se njima djeca vie ukljuuju u procese odluivanja.
48
3. Uee po elji djeteta (child-led): Djeci je pruen prostor i mogunost za pokretanje

aktivnosti i samostalno zagovaranje. Karakterie ga to to:
pitanja od znaaja utvruju sama djeca

odrasli imaju ulogu facilitatora, a ne predvodnika
djeca kontroliu proces.
Djeca mogu pokrenuti djelovanje kao pojedinci (na primjer odabirom kole, traenjem
savjeta u vezi sa zdravstvenom zatitom, insistiranjem na realizaciji njihovih prava
putem suda ili koritenjem mehanizama za ulaganje pritubi). Takoer mogu
pokrenuti aktivnosti kao tijelo formiranjem i voenjem sopstevenih organizacija u
svrhu analize politika, zagovaranja i podizanja svijesti, vrnjakog zastupanja i
obrazovanja, koritenja medija i pristupa medijima. Odrasli u ueu po elji djeteta
imaju ulogu facilitatora koji djeci omoguavaju da rade na ispunjenju svojih ciljeva kroz
informisanje, davanje savjeta i podrke.
49
1. Komisija evropskih zajednica, Posebno mjesto djece u vanjskom djelovanju EU,

Saoptenje Komisije Vijeu, Evropskom parlamentu, Evropskom ekonomskom i
socijalnom odboru i Odboru regija, Brisel, 2008.
2. Komisija evropskih zajednica, Akcioni plan EU o pravima djeteta u vanjskom
djelovanju, Brisel, 2008.
3. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 5: Ope mjere provedbe Konvencije o
pravima djeteta, 34. zasjedanje odrano u periodu od 19. septembra do 3. oktobra
2003. godine u enevi
4. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 9: Prava djece s potekoama, 43.
zasjedanje odrano u periodu od 11. do 29. septembra 2006. godine u enevi
5. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 12: Pravo djeteta da izrazi svoje miljenje,
51. Zasjedanje odraano u periodu od 25. maja do 12. juna 2009 u enevi
6. Vijee EU, Zakljuci Vijea o promociji i zatiti prava djeteta u vanjskom djelovanju
EU: Razvojna i humanitarna dimenzija, 2870. sastanak Vijea za vanjske poslove,
Brisel, 26. i 27. maj 2008.
7. Feinstein, Clare i Claire OKane, Etike smjernice za etiku, svrsishodnu i
inkluzivnu praksu djeijeg uea, Save the Children Norveka 2008.
8. Hart, Roger, A., Djeije uee: Teorija i praksa ukljuivanja mladih graana u razvoj
zajednice i zatitu okolia, Routledge, New York, 1997.
9. Hart, Jason, et. al., Razumijevanje i evaluacija djeijeg uea u razvoju,
Plan Ltd i Plan International UK, London 2004.
10. Meuagencijska radna grupa za djeije uee, Operativni prirunik o ueu
djece u konsultacijama, IAWGCP, Bangkok, 2007.
11. Meunarodni savez Save the Children, Standardi prakse djeijeg uea, Save the
Children, London, 2005.
12. Lansdown, Gerison, Promoviranje uea djece u demokratskom odluivanju,
Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2002.
13. Lansdown, Gerison, uje li me? Pravo male djece da uestvuju u odlukama koje
se na njih odnose, Fondacija Bernard van Leer, Hag, 2005.
14. Lansdown, Gerison, Vidi me, uj me: Vodi za primjenu Konvencije UN-a o pravima
osoba s invaliditetom i promociju prava djece, Save the Children, London, 2009.
15. Lansdown, Gerison, Pravo svakog djeteta da se njegov glas uje: Resursni vodi o
Opem komentaru 12. UN-ovog Komiteta za prava djeteta, Save the Children i Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, 2011.
16. Laws, Sophie i Gillian Mann, elite ukljuiti djecu u istraivanje? Prirunik za
svrsishodno i etiki primjereno uee djece u istraivanjima vezanim za nasilje nad
djecom, Save the Children vedska, tokholm, 2004.
17. Miller, Jenn, Djeca pokretai promjena: Pregled djeijeg uea u periodinim
izvjetajima o Konvenciji o pravima djeteta, World Vision, Ontario, 2008.
50
Modul 3: Djeije uee
18. Grupa NVO za Konvenciju o pravima djeteta, Vodi za izvjetavanje NVO Komitetu za
prava djeteta, Grupa NVO, eneva, 2006.
19. OKane, Claire, Djeca i mladi u svojstvu graana: Partneri za socijalne promjene
Istraivanje koncepata, Save the Children vedska, Katmandu, 2003.
20. Rajbhandary, Jasmine, Roger Hart i Chandrika Khatiwada, Djeije sekcije Nepala:
Demokratski eksperiment, Save the Children Norveka, Katmandu, 1997.
21. Save the Children, Pravo rjeenje za djecu: Praktini vodi o programiranju
zasnovanom na pravima djeteta, Save the Children UK, London, 2007.
22. Ujedinjene nacije, Milenijumska deklaracija Organizacije ujedinjenih nacija, New
York, 8. septembar 2000.
23. Ujedinjene nacije, Svijet po mjeri djeteta, A/RES/S-27/2, New York, 2002.
24. Ujedinjene nacije, Izvjetaj nezavisnog strunjaka za studiju Ujedinjenih nacija o
nasilju nad djecom, A/61/299, 29. avgust 2006.
25. Ujedinjene nacije, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, New York, 2007.
26. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Resursni vodi o ueu djece i mladih,
Regionalni ured UNICEF-a za Istonu Aziju i Pacifik, 2006.
27. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Svijet koji nam odgovara: Izjava djece sa
Specijalnog zasjedanja Ujedinjenih nacija posveenog djeci- pet godina kasnije, Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2007.
28. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Desetogodinji strateki pregled Machelove studije:
Djeca i sukobi u svijetu promjena, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2009.
Web stranice
29. www.CRIN.org Informativna mrea o pravima djeteta (CRIN) je mrea
organizacija koje se bave pravima djeteta i rade na poboljanju kvaliteta ivota za
djecu.
30. www.unicef.org/adolescence/cypguide/resourceguide_intro.html online direktorij
resursa o ueu djece i mladih.
31. www.unicef.org/specialsession/child_participation/index.html o ueu
djece na specijalnom zasjedanju i korisne poveznice za druge stranice.
32. www.unicef.org/polls informacije o sveobuhvatnim istraivanjima meu djecom u
Istonoj Aziji i Pacifiku, Evropi i Centralnoj Aziji, te Latinskoj Americi i Karibima.
33. www.voicesofyouth.org slubena stranica Glasa mladih.
34. www.unicef.org/magic o medijskim inicijativama za uee mladih.
35. www.unicef.org/teachers UNICEF-ova stranica za nastavnike na kojoj su
predstavljene ideje o ueu djece u svojstvu istraitelja i kolama po mjeri djeteta.
36. www.childfriendlycities.org o idejama o participatornom prostornom planiranju.
37. www.unesco.org/most/growing.htm o inicijativi Odrastanje u gradovima.
38. www.savethechildren.net slubena stranica Saveza Save the Children.
39. go.worldbank.org/FMRAMWVYV0 stranica Svjetske banke posveena
ueu i graanskom angamanu s poveznicama za instrumente participatornih
metoda.
40. www.ids.ac.uk/ids Institut za razvojne studije u Sussexu je jedan od
vodeih centara za istraivanje i poduavanje participatornog razvoja.
51
41. www.oxfam.org/en/about/issues/youth na web stranici OXFAM-a dostupna je
stranica o Meunarodnom partnerstvu mladih.
42. http://www.ncb.org.uk/what-we-do slubena stranica Nacionalnog ureda za
djecu Ujedinjenog Kraljevstva nudi mogunost besplatnog skidanja knjiga i
tekstova o djeijem ueu.
43. http://web.gc.cuny.edu/che/groups/cerg.html Grupa za istraivanje djeijih
okruenja (CERG) predstavlja vanu poveznicu izmeu naunog rada i izrade
projekata, politika i programa kojima se unapreuje kvalitet okruenja za djecu i
odnos djece prema tim okruenjima.
44. www.schoolcouncils.org stranica sadri informacije o tome kako formirati i voditi
kolska vijea.
45. www.un.org/youth Program Ujedinjenih nacija za mlade je fokalna taka za pitanja
mladih unutar UN-a. Cilj mu je podizanje svijesti o globalnom poloaju mladih i
promoviranje prava i stremljenja mladih ljudi.
46. www.unfpa.org/public/adolescents Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA)
usmjerava svoje aktivnosti na adolescente i mlade, svjesni injenice da su mladi, naroito
oni koji ive u siromatvu, praktiki zanemareni u politikama i programima i da ovaj period
njihovog ivota predstavlja kljuni prelaz izmeu djetinjstva i preuzimanja odgovornosti
odrasle osobe.
52
Modul 3: Djeije uee
ENDNOTE
1. Jason, 17, lan udruenja Youth Force, Bronx, NY. Citat prenesen iz Lansdown, Gerison,
Pravo svakog djeteta da se njegov glas uje: Resursni vodi o Opem komentaru 12. Komiteta
UN-a za prava djeteta, Save the Children i Fond Ujedinjenih nacija za djecu, 2011.
2. Op cit., Lansdown, 2011.
3. Heidi Grande, 17, dijete zastupnik iz Norveke na Specijalnom zasjedanju UN-a posveenom djeci, 2002.
4. Op, cit. Lansdown, 2011.
5. Vidi Opi komentar br. 5 o opim mjerama provedbe Konvencije o pravima djeteta,
Komitet za prava djeteta, 2003, pasus 24.
6. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Resursni vodi o
ueu djece i mladih, Regionalni ured Fonda
Ujedinjenih nacija za djecu za Istonu Aziju i
Pacifik, 2006.
7. Za vite informacija o pravima djece s potekoama, vidi Lansdown, Gerison, Vidi me, uj
me: Vodi za primjenu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i promoviranje prava
djece, Save the Children, London, 2009.
8. U ovom praktikumu nije mogue obuhvatiti sve aktivnosti u koje djeca mogu biti
ukljuena. Za vie informacija i za pregled publikacija o djeijem ueu vidi Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, Resursni vodi o ueu djece i mladih, Regionalni ured za
Istonu Aziju i Pacifik, 2006.
9. Vidi OKane, Claire, Djeca i mladi u svojstvu graana: Partneri za socijalne promjene
Istraivanje koncepata, Save the Children vedska, Katmandu, 2003; i Save the Children, Pravo
rjeenje za djecu: Praktini vodi za programiranje zasnovano na pravima djeteta, Save the Children
UK, London, 2007.
10. Vidi Hart, Jason, et. al., Razumijevanje i evaluacija djeijeg uea u razvoju, Plan Ltd i Plan
International UK London, 2004. Vidi takoer Feinstein, Clare i Claire OKane, Etike
smjernice za etiku, svrsishodnu i inkluzivnu praksu djeijeg uea, Save the Children Norveka,
2008; i Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Desetogodinji strateki pregled Machelove studije:
Djeca i sukobi u svijetu promjena, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York, 2009.
11. Opi komentar br. 9: Prava djece s potekoama, Komitet za prava djeteta, 2007.
12. Vidi Laws, Sophie i Gillian Mann, elite ukljuiti djecu u istraivanje? Prirunik o
svrsishodnom i etiki primjerenom ueu djece u istraivanjima vezanim za nasilje nad djecom,
Save the Children vedska, tokholm, 2004.
13. Za detaljne smjernice o ukljuivanju djece u proces izvjetavanja, vidi Miller, Jennifer,
Djeca pokretai promjena: Pregled djeijeg uea u periodinim izvjetajima o Konvenciji o
pravima djeteta, World Vision, Kanada, 2008.
14. Komitet za prava djeteta, Izvjetaj sa 43. zasjedanja, septembar 2006, usvojen na dan ope
diskusije, Preporuke, pasus 31.
15. Ibid., pasus 36.
16. Za smjernice o ueu djece na konferencijama i dogaajima na visokom nivou vidi
Lansdown, Gerison, Promoviranje uea djece u demokratskom odluivanju, UNICEF-ov
Istraivaki centar Innocenti, Italija, 2002.
53
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/NYHQ2011-1279/CHRISTINE NESBITT - KENIJA, 2011
Str. 3:
Sva prava zadrava Marcia Chapman
Str. 4:
UNICEF/NYHQ2009-1926CROP/GIACOMO PIROZZI - SVAZILEND, 2009
Str. 18:
UNICEF/NYHQ2012-1749/BRIAN SOKOL - MONGOLIJA, 2012
UNICEF/NYHQ2007-1865/JOSH ESTEY - INDONEZIJA, 2007
UNICEF/NYHQ2012-0156/NYANI QUARYME - NIGER, 2012
Str.22:
UNICEF/NYHQ2012-1509/JAMES ALCOCK ISTONI TIMOR, 2012
Str.47:
UNICEF/PAKAXXXX-0623/SHEHZAD NOORANI
Str.48:
UNICEF/NYHQ2012-1066/SHEHZAD NOORANI - LIBERIJA, 2012
Str.49:
UNICEF/NYHQ2012-0992/OLIVIER ASSELIN OBALA SLONOVAE, 2012
54
55
SADRAJ
Lista skraenica 2
6. Uvod 3
7.1 Definicija i glavni principi 5
7.2 Posveenost EU upravljanju i pravima djeteta 7
8. Uvoenje pitanja djece u programiranje reformi upravljanja 8

8.1 Procjena upravljanja s aspekta prava djeteta 9
8.2 Zainteresirane strane u upravljanju po mjeri djeteta 12
9. Od analize do djelovanja: Prijedlog ulaznih taaka 13

9.1 Uspostavljanje struktura i institucija koje daju prioritet perspektivi
djece 13
9.2 Jaanje kapaciteta struktura i institucija vlasti 15
9.3 Institucionalizacija mehanizama odgovornosti 17
9.4 Podrka reformama zakonodavstva 18
9.5 Podrka parlamentima 18
9.6 Osiguravanje usluga prilagoenih djeci 19
9.7 Aktivnosti u borbi protiv korupcije 20
10. Studije sluaja 21

10.1 Pravda za djecu 21
10.2 Podrka sistemima registracije roenja 27
INSTRUMENTI 31
Instrument 4.1 Instrument za procjenu upravljanja s aspekta prava djeteta31
Instrument 4.2 Kontrolna lista razmatranja za sadraj modela zakona 38
Instrument 4.3 Pitanja za parlament 40
Prilozi 42
Prilog 4.1 Preporueni naini podrke reformi zakonodavstva 42
Prilog 4.2 Primjeri specijaliziranih obuka 45
Prilog 4.3 UNICEF inovacija: RapidSMS 46
Prilog 4.4 Pristupi pravde za djecu 48
Endnote 52
1
SKRAENICE
ACPF Afriki forum za politiku prema djeci
CCA Zajednika procjena stanja za zemlju
CEDAW Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena
GGDCs Ugovori o dobrom upravljanju i razvoju

MDG Milenijski razvojni cilj
MICS Istraivanje viestrukih pokazatelja
NGO nevladina organizacija
OHCHR Ured visokog povjerenika za ljudska prava
SMS short message service
UNDAF Okvir razvojne pomoi Ujedinjenih nacija
2
1. Uvod
Vanost upravljanja u razvojnim
aktivnostima je do sada dobro utvrena i
opepriznata. Dobro upravljanje odreuje u
kolikoj mjeri su institucije i pravila
Dobro upravljanje je kljuno za djelotvorna i efikasna u ostvarivanju
ostvarivanje prava djeteta. Ta prava ne jednakosti, transparentnosti, uea,
mogu se ostvarivati ukoliko:
odgovornosti i vladavine prava. Ono
Pravila, institucije i prakse koje stvara poticajno okruenje, tj. sisteme i
upravljaju drutvenim interakcijama mehanizme koji su potrebni da bi se zaista
nisu inkluzivne i pravine.
ostvario iroki spektar razvojnih ishoda
ene i djeca nisu jednaki partneri sa (od iskorjenjivanja siromatva do
mukarcima i djeacima u privatnom i
javnom ivotu. privrednog rasta i irih drutvenih ciljeva).
Djeca i mladi nisu prepoznati kao
aktivni graani i sastavni dio drutva. U proteklom periodu donatori su znaajno
ulagali u razvoj nijihovih pristupa
reformama upravljanja. U 2006. i 2007.
godini nekoliko velikih donatora (ukljuujui Evropsku Uniju, Francusku, Nizozemsku,
Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Amerike Drave, Razvojni program Ujedinjenih
nacija i Svjetsku banku) usvojili su nove strategije za upravljanje. Promoviranje dobrog
upravljanja je sada sastavni dio njihovog programiranja razvoja. Meutim, nema mnogo
dokaza o tome da vodee agencije u sistemima upravljanja uzimaju u obzir djecu i
njihova prava u smjernicama i instrumentima koji se trenutno koriste za poboljanje
upravljanja i izgradnju efikasnih drava. To predstavlja istinski izbugljenu priliku, jer
reforme upravljanja nee dati odrive rezultate ukoliko previde djecu.
Kako istie Komitet za prava djeteta, situacija je takva da ... razvojni status djece ih
ini posebno ranjivim u pogledu krenja ljudskih prava; njihova miljenja se i dalje
rijetko uvaavaju; veina djece nema pravo glasa i ne moe imati svrsishodnu ulogu u
politikom procesu koji definira odgovor vlade na ljudska prava; djeca nailaze na
znaajne probleme u koritenju pravosudnog sistema radi zatite njihovih prava ili
traenja pravnog lijeka za povrede njihovih prava, a pristup djece organizacijama koje
bi mogle zatititi njihova prava je mahom ogranien.1
I
Istinski test dobrog upravljanja je stepen u skorak u upravljanju, vladavini
kojem ono omoguava jednake koristi za prava ili kontroli korupcije za samo
sve, ukljuujui i djecu. Povezanost jednu standardnu devijaciju ne
upravljanja i ishoda u oblasti prava djeteta samo da dugorono moe poveati
potvrena je i empirijskim dokazima. Na prihod per capita za 300 posto, ve
primjer, korupcija je negativno povezana i smanjiti stopu mortaliteta
sa stopama preivljavanja djece, dojenadi za dvije treine.3
vjerovatnosti poroaja uz prisustvo
strune osobe, obuhvatom vakcinacijom i
niskom poroajnom teinom.2
3
Upravljanje i Konvencija
Konvencija o pravima djeteta kroz njene
principe i standarde definira i prava koja
se moraju ostvariti (i za koja se
obavezuju vlade) kako bi djeca mogla
ostvariti svoj puni potencijal i procedure
koje vlade moraju uvesti kako bi to
omoguile.
Ostvarivanje prava djeteta kroz
participatorne procese je od kljune
vanosti za postizanje odrivog
razvoja, jer pomae da se osigura
odgovornost i efikasnost vlade.
4
Pored toga postoje dokazi o korupciji prilikom raspodjele, izvrenja i koritenja

budeta koje vlada naznai za obrazovanje. Transparency International navodi da je
korupcija glavni razlog za mnoge probleme u pristupu i kvaliteti obrazovanja. Ti
problemi ukljuuju prevelik broj uenika po odjeljenjima, loe odravanje kola,
odsustvovanje nastavnika, nedostatak udbenika i sredstava i neprihvatljivo visoke
kolarine i trokove. 4 Transparency International dodaje i da je od 47 posto djevojica
koje su mogle upisati osnovnu kolu u jednoj provinciji u Pakistanu svaka prijavila
neformalne zahtjeve za novac, insinuiranje da obrazovanje zavisi od mogunosti
davanja mita. Istovremeno, zemlje poput Gane i Ujedinjene Republike Tanzanije
pripisuju znaajan odljev sredstava za obrazvanje neinformiranosti.5
Konkretni primjeri oblasti u kojima reforme upravljanja mogu unaprijediti ostvarivanje

prava djeteta obuhvataju: institucije upravljanja i institucionalne kapacitete za
provoenje prava djeteta, kako se glas djece uje u strukturama upravljanja, pristup
zasnovan na pravima djece u reformi pravnog i sigurnosnog sektora, uloga dobrog
upravljanja u pruanju jednakih socijalnih usluga djeci, naini procjene dobrog
upravljanja za dobrobit djece, mjere zatite djece od posljedica korupcije i odgovarajui
sistemi oporezivanja.
1.1 Svrha i ciljevi
Ovaj modul predstavlja smjernice o tome kako razvojni partneri koji rade u oblasti
upravljanja mogu obeanja i obaveze iz Konvencije o pravima djeteta uiniti sutinskim
dijelom reformi upravljanja. Modul takoer sadri instrumente za uvoenje pitanja
djece u standardizirane ocjene upravljanja i posljedino programiranje, pri emu se i
dalje podravaju programi upravljanja usmjereni iskljuivo na djecu.
Ovaj modul:
1. Objanjava osnovne principe po kojima reforme upravljanja mogu dodatno uvrstiti
prava djeteta
2. Opisuje metodologiju za ukljuivanje prava djeteta u ocjene upravljanja i
posljedino programiranje
3. Identificira mjere podrke za unapreenje sistema upravljanja kako bi se ostvarili
rezultati za dobrobit djece
2.1 Definicija i glavni principi
Ne postoji jedinstvena i sveobuhvatna definicija dobrog upravljanja, niti jasno

razgranieno i opeprihvaeno podruje primjene tog pojma. Ured Visokog
povjerenika za ljudska prava (OHCHR) navodi da se taj pojam koristi izuzetno
fleksibilno, to je prednost, ali i oteavajui faktor na operativnom nivou... Zavisno od
konteksta i opeg eljenog cilja, u razliitim vremenskim periodima se smatralo da
dobro upravljanje obuhvata: puno potivanje ljudskih prava, vladavinu
5
prava, djelotvorno uee, partnerstva Komunikacija Upravljanje u
viestrukih aktera, politiki pluralizam, Evropskom konsenzusu o razvoju:
transparentne i odgovorne procedure i prema usklaenom pristupu
institucije, efikasan i djelotvoran javni unutar Evropske Unije (2006.)
dobro upravljanje, demokracija i
sektor, legitimnost, pristup znanju, potivanje ljudskih prava su
informacijama i obrazovanju, politiko definirani kao osnovni dijelovi
osnaivanje ljudi, jednakost, odrivost i procesa odrivog razvoja i glavni
stavove i vrijednosti koje podravaju ciljevi razvojne politike EU.
odgovornost, solidarnost i toleranciju.6
Za potrebe ovog modula, koristit e se

sljedea definicija dobrog upravljanja.
Ona obuhvata sve odnose izmeu DEFINICIJA: UPRAVLJANJE
drave i drutva od naina za
definiranje i usklaivanje potreba i Upravljanje se u osnovi smatra
oekivanja do mehanizama za pruanje koritenjem ekonomskih, politikih i
upravnih ovlatenja za upravljanje
usluga.
funkcijama zemlje na svim nivoima.
Ono ukljuuje mehanizme, procese
Unato nepostojanja meunarodno i institucije kroz koje graani i
usaglaene definicije, mnogi akteri interesne grupe artikuliraju svoje
koriste sljedee osnovne principe interese, ostvaruju zakonska prava,
upravljanja.8 Oni su dodatno definirani ispunjavaju svoje obaveze i
Rezolucijom 2000/64 biveg Povjerenika rjeavaju svoja neslaganja.7
za ljudska prava:
Participacija: uee relevantnih zainteresiranih strana
Jednakost i inkluzivnost: pravila se jednako primjenjuju na sve segmente drutva
Odgovornost: politiki akteri odgovaraju drutvu za svoja rijei i djela
Transparentnost: jasnost i otvorenost u procesu donoenja odluka
Efikasnost: Ogranieni ljudski i finansijski resursi se koriste svrsishodno, bez
nepotrebnih kanjenja i korupcije
Osjetljivost na potrebe ljudi.
Ovi principi su ujedno i standardi uspjenosti po kojima se razvojni akteri mogu

pozivati na odgovornost. Takoer predstavljaju glavne elemente poticajnog okruenja
koje vodi uivanju ljudskih prava i odrivom i inkluzivnom razvoju.
Komitet za prava djeteta u vie svojih zakljunih opservacija i komentara istie razliite
elemente upravljanja.9 Komitet je naveo da razloge svakog neuspjeha u efikasnom i
djelotvornom provoenju prava djeteta treba traiti u manjku politike volje,
nedostatnim strukturalnim kapacitetima i nerazumijevanju specifinosti prava
djeteta.10
6
2.2 Posveenost EU upravljanju i pravima djeteta
Evropska Unija, kao i mnogi drugi donatori smatra demokratsko upravljanje

prioritetom. Ono je takoer sastavni dio njene posveenosti unapreenju ljudskih
prava, demokracije i vladavine prava u sklopu njenih vanjskih politika. Oekivane
koristi demokratskog upravljanja obuhvataju poveano smanjenje siromatva, snaniju
sigurnost i stabilnost, vee potivanje ljudskih prava i poboljanu djelotvornost
pomoi.
U svjetlu takve iroke definicije, upravljanju se mora pristupiti holistiki, uzimajui u

obzir sve njegove dimenzije (politiku, ekonomsku, socijalnu, kulturnu, okolinu,
itd.) Dakle, pojam demokratskog upravljanja mora se ugraditi u svaki sektorski
program, pri emu treba izbjei podijeljeni pristup.11
Smjernice EuropeAid-a iz 2008. Analiza i pristup upravljanju u sektorskim

operacijama, obrazlae zbog ega se tretira upravljanje u sektorima:
Demokratsko upravljanje je kljuni prioritet EK. Upravljanje se nastavlja na
temeljne principe kao to su participacija, inkluzija, transparentnost i odgovornost
od kojih svaki predstavlja i samostalni cilj. Ono se takoer odnosi na jaanje
legitimiteta i radne kapacitete domaih institucija. To se posebno odnosi na osjetljive
situacije u kojima bi u idealnom scenariju sektorska podrka trebala biti povezana
sa dravnim procesima formiranja i izgradnje.
Dobro upravljanje potrebno je za odrivi razvoj sektora. Upravljanje se odnosi na
sposobnost drave da slui svojim graanima. Naime, nain obnaanja javnih
funkcija, upravljanja javnim resursima i koritenja regulatornih ovlasti snano utie
na rad glavnih sektorskih aktera, fokus sektorskih politika i njihove konkretne
ishode. Premda loe upravljanje zasigurno nije jedini razlog slabosti sektora, postoje
vrsti dokazi da ono ozbiljno ograniava mogunosti za odrivi sektorski razvoj.
Upravlajnje je potrebno za uvrivanje javnih funkcija za dobrobit svih (npr. u
pogledu osiguravanja efikasnog koritenja i ravnopravnije raspodjele resursa).
Podrka upravljanju znai podrku reformama u datoj zemlji.
Dobro upravljanje je kljuno za djelotvornu pomo. Novi modaliteti pomoi
promoviraju domae vlasnitvo nad sektorskim politikama i koritenje domaih
kapaciteta i institucija za provoenje. Odgovarajue upravljanje (npr. transparentni
budetski procesi, postojanje nadzornih agencija i inkluzivno graanstvo) je takoer
od sutinske vanosti za postizanje sektorskih rezultata.
Principi demokratskog upravljanja primjenjuju se i na EK. Nekoliko
komunikacija EK, ukljuujui i one koje se odnose na pojedinane sektore
intervencije, priznaju potrebu da se razmotri upravljanje pomoi. Parika
deklaracija i Plan djelovanja iz Accre istiu vanost uzajamne odgovornosti, ime se
pridaje vanost i ponaanju samog donatora u smislu upravljanja. Sektorske
operacije stoga pored analize i rjeavanja izazova u pogledu upravljanja na nivou
parnterskih zemalja, trebaju takoer voditi rauna o nainu distribucije pomoi,
kako donatori kroz njihove mjere upravljaju u sektorima i eventualnim
nedosljednostima unutar EK koje se negativno odraavaju na rad sektora u
partnerskoj zemlji. U nekim situacijama obilno donatorsko finansiranje moe
iskriviti ispravne inicijative meu lokalnim zainteresiranim stranama i doprinijeti
kanjenju neophodnih reformi.
7
Akcioni plan EU o pravima djeteta u vanjskom djelovanju (2007.) dodatno utvruje da
dijalog o razvoju i upravljanju mora obuhvatiti i ukljuivanje pitanja prava djeteta u
strategije za smanjenje siromatva, druge procese u zemlji kao to su nacionalni planovi
razvoja i modalitete pomoi koji ukljuuju budetsku podrku i ugovaranje za potrebe
ostvarivanja MDG.12 Dokument takoer navodi da EU treba posebno voditi rauna o
pravima djeteta u programiranju za datu
zemlju kroz razliite raspoloive
instrumente za saradnju uzimajui u
obzir prava djeteta u analizi situacije u
zemlji, profilu upravljanja i drugim
relevantnim dokumentima. U njenim odnosima sa treim
zemljama i na meunarodnom planu,
Razmatranja o ljudskim pravima takoer EU e
trebaju biti dio ugovora o dobrom
Raditi na promociji i zatiti prava
upravljanju i razvoju (GGDCs), koji su djeteta u potpunosti pratei
se ranije nazivali ugovori o opoj relevantne meunarodne
budetskoj podrci. Konkretno, s instrumente i standarde,
obzirom da se Ugovor o dobrom posebno Konvenciju o pravima
upravljanju i razvoju moe smatrati djeteta, kroz usvajanje svih
potvrdom posveenosti i puta zemlje ka potrebnih pravnih,
administrativnih i drugih mjera,
temeljnim vrijednostima ljudskih prava, naroito viesektorskih mjera
demokracije i vladavine prava, dijalog o koje je Komitet za prava djeteta
politikama u vezi sa ovom vrstom definirao kao ope mjere za
budetske podrke treba jasno obuhvatiti provoenje.
est oblasti koje se smatraju kljunim za
upravljanje osjetljivo na potrebe djece. 13
Vidi Instrument 4.1 Instrument za procjenu upravljanja osjetljivog na

potrebe djece, koji se moe lako ukljuiti u postupak ocjene i praenja
temeljnih vrijednosti koje predstavljaju preduvjet za ovu vrstu
budetske podrke.
3. Uvoenje pitanja djece u programiranje reformi

upravljanja
Kako bi se pitanja djece smisleno ukljuila u programiranje upravljanja, vano je
zapoeti ocjenom kvaliteta upravljanja na nivou zemlje iz perspektive prava djeteta.
Ocjene pomau da se utvrde osnovni strateki nedostaci i pruaju osnovu za preporuke
politika i izradu programa. Takoer mogu pruiti informacije prilikom izbora glavnih
institucija, procedura i sektora u kojima je potrebno strateko ulaganje kako bi se
odralo poticajno okruenje za ostvarenje prava djeteta.
8
Ova procjena trebala bi biti dio usklaenog pristupa anlizi upravljanja osjetljivog na
potrebe djece zanovanog na nizu osnovnih principa (vidi dio 2.1). Prikupljene
informacije treba podijeliti sa zainteresiranim stranama i koristiti za identifikaciju
ulaznih taaka i konkretnih mjera potrebnih za provoenje promjena (vidi dio 4).
3.1 Procjena upravljanja s aspekta prava djeteta
Procjena upravljanja s aspekta prava djeteta prua strateku priliku da se prava djeteta
vidljivo i konkretno istaknu u intervencijama i finansijskoj podrci vezanoj za
upravljanje.
Ova analiza moe se koristiti kao:

Podrka voenju politikog dijaloga izmeu donatora i partnerskih zemalja
EU je, na primjer, poduzela aktivnosti za ukljuivanje ciljeva ljudskih prava i
demokratizacije u sve aspekte svojih vanjskih politika. Tako su ljudska prava,
demokracija i vladavina prava ukljueni u sve sastanke i razgovore sa treim
zemljama na svim nivoima, bilo da se radi o razgovorima na ministarskom nivou,
sastancima zajednikih odbora ili formalnim dijalozima koje vode predsjednitva
Vijea, efovi misija ili Komisija. Rezultati procjena upravljanja s aspekta prava
djeteta mogu se koristiti u izradi stratekih dokumenata zemlje za podrku ovim
inicijativama.
Osnova za kriterije podobnosti za Ugovore o dobrom upravljanju i razvoju, koji
su se ranije nazivali ugovori o opoj budetskoj podrci. Ovaj instrument za
procjenu moe podrati postupak ocjene i nadzora temeljnih vrijednosti koje su
preduvjet za Ugovor o dobrom upravljanju i razvoju.
Osnova za strategije zemalja za zatitu ljudskih prava analiza zemlje moe
pruiti osnovu za strategije zemlje, dok e same strategije biti ukljuene u
programiranje i provoenje cjelokupne pomoi zemljama. Ishodi ove procjene
trebaju se odraziti na dogovorenu listu minimalnih taaka koje zemlje lanice EU
i institucije pokreu sa njihovim relevantnim kolegama u treim zemljama tokom
sastanaka i posjeta, ukljuujui najvii politiki nivo i samite. 14
Monitoring programa reformi upravljanja.
Podrka svim fazama projekata usmjerenih na upravljanje, ukljuujui projekte u
oblasti ljudskih prava i demokratizacije, od identifikacije do evaluacije.
Kategorije upravljanja
Veina instrumenata za procjenu upravljanja koje donatori trenutno koriste analizira

vie kljunih kategorija ne samo za dobro upravljanje, ve i ostvarivanje prava djeteta.15
Ove kategorije ine osnovu Instrumenta za procjenu upravljanja s aspekta prava
djeteta i saeto su prikazane u narednoj tabeli.
Vidi Instrument 4.1: Instrument za procjenu upravljanja s aspekta prava djeteta.
9
Mjerenje upravljanja:
primjer iz ACPF
Afriki forum za politiku prema djeci
(ACPF) je izradio skup indikatora za
ocjenjivanje u kolikoj mjeri vlade
ispunjavaju njihove obaveze u pogledu
prava djeteta, koritenjem indeksa
prilagoenosti djeci prema kojem su
rangirane afrike vlade.
ACPF Index je osmiljen kako bi se

odgovorilo na sljedea pitanja: Koje
vlade nastoje da ispune svoje obaveze
prema djeci, a koje ne? ta je to to
ini vladu uspjenom? Kako stoje
vlade u odnosu jedna na drugu? Kako
mjerimo rad vlade?
10
Modul 4: Prava djece u upravljanju
SAETAK OSNOVNIH KATEGORIJA NA KOJE SE ODNOSI INSTRUMENT PROCJENE

KATEGORIJE PITANJA PRAVA DJETETA
Politiko upravljanje, Preporueni indikatori odnose se na percepcije o tome koliko
glas i odgovornost razni graani, naroito djeca, u nekoj zemlji mogu uestvovati
u vladinim procesima i odlukama koje utiu na njihove ivote.
Vladavina prava i Obuhvata procjenu vrste i kvalitete pravosudnih sistema, kao i

pravni i pravosudni kapaciteta policije, sudskog sistema i drugih za rad sa djecom
sistemi koja su u kontaktu sa zakonom.
Kontrola korupcije Ocjenjuje percepcije o tome koliko se javne ovlasti koriste za

pribavljanje line koristi, te neke od specifinih posljedica koje
to moe imati na djecu i sposobnost drave da ispuni svoje
obaveze prema Konvenciji o pravima djeteta.
Efektivnost vlade Odnosi se na percepcije o kvaliteti javnih usluga s aspekta
odredbi Konvencije o pravima djeteta, kvaliteti dravne slube i
stepena njene nezavisnosti od politikog pritiska, kvaliteti
formulacije i provoenja politika i kredibilitetu posveenosti
vlade takvim politikama.
Socijalno upravljanje Kljuni socijalno-ekonomski indikatori relevantni za djecu,
i socijalno- ukoliko postoje pouzdani podaci.
ekonomski indikatori
Politiki dijalog i Indikatori u ovoj kategoriji obuhvataju participaciju i otvorenost

kvalitet partnerstava prema partnerstvu sa civilnim drutvom.
Izazovi
Viestruki izazovi oteavaju rasvjetljivanje povezanosti izmeu faktora upravljanja i

ishoda u oblasti prava djece prilikom provoenja procjene. Ti izazovi ukljuuju
sljedee:
Standardi rada: Za mnoge razvojne aktere upravljanje je krovni pojam koji
obuhvata cijeli niz pitanja, politikih intervencija i faktora povezanih sa razvojnim
ishodima. Organizacije za pruanje pomoi i njihovi pandani u vladi esto se
fokusiraju na praktine aspekte upravljanja koji se odnose na njihove vlastite
planove. Zbog toga moe biti teko pokazati kauzalni odnos izmeu prava djeteta i
upravljanja, s obzirom na iroku i nepreciznu definiciju ovih pojmova. To takoer
oteava izradu jasnih, usaglaenih standarda rada na osnovu kojih razvojni akteri u
oblasti upravljanja mogu biti pozvani na odgovornost.
Operativni indikatori: Procjena uticaja intervencija i podrke u oblasti upravljanja
takoer nailazi na velike probleme zbog teine postizanja dogovora o operativnim
indikatorima i utvrivanja njihovih jasnih uzrono-posljedinih povezanosti.
Usklaivanje: U monitoringu i definiranju rada u oblasti upravljanja koristi se iroki
spektar metodolokih pristupa, to pokazuje i veliki broj instrumenata za procjenu
upravljanja koje donatori trenutno koriste. Neki svoje analize zasnivaju na
kvantitativnim setovima podataka koji mjere stanje upravljanja u odnosu na
referentnu vrijednost odnosno
11
standard. Drugi koriste kvalitativne pristupe, kao to je mapiranje i analiziranje
odnosa izmeu relevantnih aktera u upravljanju ili analiza faktora koji uzrokuju
trenutnu situaciju u oblasti upravljanja, kao i aktere koji bi bili voljni i sposobni da
na nju utiu. Primjena razliitih pristupa ukazuje na izazov usklaivanja zajednikih
kategorija za procjenu upravljanja u koje se mogu ukljuiti pitanja prava djeteta.
3.2 Zainteresirane strane u upravljanju po mjeri djeteta
Iako se upravljanje kao oblast primarno usmjerava na jaanje rada javnog sektora,
ukljuujui dravne aktere i druge koji su usko povezani sa vladom, sve vie se
ukljuuju i drugi akteri koji znaajno pomau vladama da ispune njihove obaveze
prema Konvenciji o pravima djeteta. Vano je da se ovi kljuni akteri i njihove
relevantne uloge i odgovornosti utvrde kako bi se osiguralo da sveobuhvatne reforme
upravljanja ukljue i djecu.
Zainteresirane strane koje igraju ulogu u podravanju reformi upravljanja s ciljem

ukljuivanja prava djeteta obuhvataju sljedee:
Vlada Vlada je primarni nosilac dunosti u pogledu obaveza koje je preuzela
ratificiranjem ugovora o zatiti ljudskih prava. Provoenje Konvencije o pravima
djeteta iziskuje djelotvorne mehanizme podrke za prioritiziranje pitanja djece i
osiguravanje sigurnih, usklaenih mjera u cjelokupnim aktivnostima vlade.
Parlament Nacionalni parlamenti imaju etiri glavne funkcije donoenje zakona,
nadzor, budetiranje i zastupanje. Oni su od sutinske vanosti za dobro
upravljanje. Parlamenti stoga imaju kljunu ulogu u promoviranju dobrog
upravljanja za djecu. S tim ciljem se sve ee osnivaju parlamentarne komisije za
pitanja djece.
Pravosue Nezavisno pravosue je krucijalno za odgovornost vlada i mogunost
nositelja prava da zahtijevaju svoja prava. Meutim, pravna mobilizacija uvelike
ovisi o strukturama moi, ukljuujui povjerenje u formalne mehanizme pravde i
pravne informacije koje su dostupne zajednicama. Kako bi sudije razmatrale pitanja
potivanja prava i potaknule tube vezane za ostvarivanje prava, potrebno je da
budu adekvatno obuene i senzibilizirane. Meunarodni pravni sistemi mogu
posluiti kao dodatni put za ostvarivanje prava.
Nezavisne institucije za zatitu ljudskih prava (ombudsmani) Nezavisne
institucije za zatitu ljudskih prava za djecu su kljune za prava djeteta i dobro
upravljanje u oblastima poput monitoringa i izraavanja zabrinutosti, sveobuhvatne
analize politika, zagovaranja drutvene promjene i fokusiranja na marginaliziranu
djecu.
Civilno drutvo Uloga civilnog drutva je od kljune vanosti za iznoenje
zabrinutosti ljudi, promoviranje stavova djece i praenje rada vlade i drugih aktera.
(Za vie informacija o radu sa civilnim drutvom vidi Modul 8.)
Djeca Upravljanje po mjeri djeteta iziskuje aktivno uee djece. Vlade imaju
obavezu da uspostave strukture i mehanizme i stvore poticajno okruenje koje
promie ostvarivanje prava na uee.
Mediji Mediji ovise o slobodi izraavanja i igraju kljunu ulogu u pruanju
informacija, transparentnosti i odgovornosti koje su neophodni za dobro
upravljanje. Oni doprinose formiranju stavova i miljenja i igraju znaajnu ulogu u
podizanju svijesti i obrazovanju javnosti o pitanjima prava djeteta.
12
Privatni sektor Uloga privatnog sektora u pravima djeteta i upravljanju je

viestruka. U kontekstu privatizacije, privatni sektor esto upravlja isporukom roba
i usluga koje su neophodne za ostvarivanje prava djeteta (kao to je primjerice voda).
Donatori Donatori sve vie uvode pitanja upravljanja u njihov rad kao temeljnu
vrijednost i multidisciplinarno pitanje. Za EU dobro upravljanje i potivanje ljudskih
prava predstavljaju zajednike vrijednosti na kojima je utemeljena EU, a pomo
EU treba kao primarni cilj imati iskorjenjivanje siromatva u kontekstu odrivog
razvoja, ukljuujui nastojanja da se ostvare milenijski razvojni ciljevi, kao i
promoviranje demokracije, dobrog upravljanja i potivanja ljudskih prava.
4. Od analize do djelovanja: prijedlog ulaznih taaka

Ne postoji jedna intervencija koja bi osigurala bolje upravljanje za ostvarivanje prava
djeteta. Kako bi se dobilo upravljanje koje podrava prava djeteta potreban je
sveobuhvatan paket intervencija usmjerenih na institucije koje definiraju pravila
ekonomske i politike interakcije, strukture odluivanja koje utvruju prioritete u
javnim pitanjima i dodjeljuju sredstva za njihovo rjeavanje, organizacije koje
upravljaju administrativnim sistemima i pruaju robe i usluge graanima, kadrovske
resurse u birokratskim aparatima vlada, razmjenu izmeu dunosnika i graana na
politikim i birokratskim forumima. 16
Ovaj dio analizira hipotezu da upravljanje postaje osjetljivo na potrebe djece onda
kada djeca, kako djevojice tako i djeaci, te oni koji rade na promoviranju njihovih
najboljih interesa uestvuju u procesima upravljanja prilagoenim djeci, prate i
evaluiraju postupanje donositelja odluka i pozivaju ih na odgovornost za ostvarivanje
ishoda prilagoenih potrebama djece.
4.1 Uspostavljanje struktura i institucija koje daju prioritet

perspektivi djece
Iako se strukture vlada razlikuju od zemlje do zemlje i od konteksta do konteksta, kako

bi se osiguralo da pitanja djece budu oznaena kao visokoprioritetna potrebno je da
djeca budu u fokusu tih struktura. Pridavanje takvog visoko prioritetnog statusa djeci
trebalo bi se odraziti na aranmane upravljanja, kako unutar sredinje vlade, tako i na
svim nivoima vlasti, to omoguuje prenoenje ciljeva cjelokupne vlade, osiguravanje
odgovornosti i dodjelu resursa i ovlasti za odluivanje na naine koji odraavaju
vrijednosti i zabrinutosti koje se odnose na djecu.
U smislu efikasne organizacije, konkretna ministarstva ili agencije trebaju preuzeti

vodeu ulogu u aktivnostima, kako bi se garantiralo ostvarivanje konkretnih prava.
Meutim, a to je samo jedan primjer, holistiki pristup pravu na zdravlje takoer treba
iziskivati aktivno uee najmanje jedne agencije nadlene za obrazovanje, socijalnu
zatitu, okoli i finansije, kako bi se pokrio irok spektar uzroka i posljedica loeg
zdravlja.
13
Konkretne mjere za snano prisustvo djece u vladinim
institucijama:
Uspostavljanje nacionalnog koordinacionog tijela

Djelovanje doslovno svih sektora vlade ima uticaj na
ivote djece. Kako bi se osigurala dobra sinergija
svih vladinih struktura na svim nivoima, potrebno je
uspostaviti nacionalno koordinaciono tijelo koje
pokriva sve javne programe i politike koje utiu na
djecu i njihove porodice. Svrha koordinacije je da se
osigura potivanje svih principa i standarda
Konvencije za svu djecu u nadlenosti drave,
navodi Komitet za prava djeteta (Opi komentar br.
5, 2003.). Takvo tijelo ili jedinica je u najboljoj poziciji
da koordinira i poveava vidljivost politika prema
djeci ako je u sreditu Vlade i ako ima visok nivo
ovlasti na primjer ako odgovara direktno
predsjedniku, premijeru ili Vladinom Odboru za
djecu.
Uspostavljanje trajnih struktura u lokalnoj

upravi
Trajne strukture na lokalnom nivou takoer imaju ulogu
u osiguravanju prioritetnog rjeavanja pitanja djece, te
da svi relevantni lokalni zakoni ili obiajno pravo budu
usklaeni sa Konvencijom. Iako je neophodno da
nacionalne vlade predvode aktivnosti ukljuivanja
Konvencije u domae zakone, vano je da i lokalne
vlade donose svoje regulative u skladu sa Konvencijom
kako bi se osigurala djelotvorna primjena Konvencije o
pravima djeteta. Tamo gdje je vlast decentralizirana,
trajne lokalne strukture mogu biti snani mehanizmi koji
garantiraju uivanje prava zatienih Konvencijom za
svu djecu u svakoj regiji.
Uspostavljanje jasnih mehanizama sektorske i

vertikalne koordinacije
Ispunjavanje obaveza po Konvenciji o pravima djeteta
iziskuje odgovarajuu koordinaciju politika koje utiu na
djecu unutar i izmeu svih nivoa vlasti. Konkretna
ministarstva ili agencije vlade mogu dobiti primarnu
odgovornost za djelovanje u vezi sa nekim oblastima ili
pojedinanim lanovima Konvencije o pravima djeteta.
Meutim, iskljuiva odgovornost za odreena prava na
razliitim ministarstvima ili agencijama (na primjer
odgovornost za pravo na obrazovanje snosi
Ministarstvo obrazovanja, odgovornost za pravo na
zdravlje Ministarstvo zdravlja itd.), ne moe osigurati
sveobuhvatnu zatitu bilo kojeg prava i moe dovesti do
parcijalnog i neusklaenog razmatranja pitanja djece.
14
Modul 4: Prava djece u upravljanju
4.2 Jaanje kapaciteta vladinih struktura i institucija
Intervencije usmjerene na upravljanje po mjeri djeteta trebaju se takoer fokusirati na

jaanje kapaciteta i modaliteta vladinih institucija na nacionalnom i lokalnom nivou
kako bi se formulirale i provele politike i prikupili i analizirali dokazi o napretku u
ispunjavanju prava djeteta. Ove aktivnosti trebaju se usredotoiti ne samo na agencije
koje imaju izriitu nadlenost za pitanja djece, ve i u svim resorima i na svim nivoima
vlade.
U oblasti prava djeteta posebno su vane

dvije vrste kapaciteta:
funkcionalni/multidisciplinarni kapaciteti i
U najirem smislu, kapacitet neke
tehniki kapaciteti. Cilj inicijativa za jaanje strukture ili institucije odnosi se na
kapaciteta treba biti da vlade bolje prostorne i materijalne resurse,
upravljaju pruanjem javnih usluga kako struni kadar i sredstva koja su
bi se ispunile osnovne socijalne potrebe i potrebna za njen rad.
stvorili bolji ishodi za sve grupe,
ukljuujui svu djecu.
Jaanje relevantnih funkcionalnih kapaciteta
Funkcionalni ili multidisciplinarni kapaciteti su kapaciteti potrebni za dobro upravljanje

i efikasno funkcioniranje, kao to su donoenje politika, izrada, provedba i monitoring
strategija i akcionih planova, njegovanje partnerstava i mobilizacija i upravljanje
resursima. S tim u vezi, jaanje funkcionalnih kapaciteta konkretno podrazumijeva
sljedee:
Jaanje kapaciteta za procjenu i analizu: To obuhvata stvaranje nacionalnog znanja
o poloaju djece i ena kroz pomo u procjeni, analizi, istraivanju i izgradnji
kapaciteta istraivakih organizacija. U sreditu ovih aktivnosti je kapacitet za
uspostavljanje procedura kojima se osigurava prioritetno razmatranje najboljih
interesa djeteta u donoenju svih politika i odluka.
Jaanje kapaciteta za zahtijevanje: To obuhvata ojaane kapacitete za zagovaranje
sa vladama domainima, kao i kapacitete civilnog drutva da podiu svijest o
socijalnim uslugama i prilikama za marginaliziranu i siromanu djecu i da ta prava
i prilike zahtijevaju.
Jaanje kapaciteta za planiranje i identificiranje odgovornosti: To obuhvata
sposobnost struktura vlade da podre izradu zakona, politika, budeta, nacionalnih
razvojnih planova i drugih planova kao to su nacionalni akcioni planovi za djecu,
strategije za smanjenje siromatva, sektorski pristupi i opinski planovi koji su svi
povezani sa djeijim pravima. Ovo takoer ukljuuje bolje planiranje, monitoring i
evaluaciju rada.
Jaanje kapaciteta za provoenje i izvjetavanje: Kapaciteti na ovom nivou
obuhvataju izradu konkretnih tehnikih i menaderskih vjetina pruatelja
usluga, razvoj institucionalnih kapaciteta i razvoj kapaciteta zajednice i porodice.
15
Budetiranje i budetska analiza
U pogledu budetiranja i budetske analize,
Konvencija o pravima djeteta sugerira da
djeca trebaju biti vidljiva u ekonomskim
politikama vlada. Meutim, malo je vlada koje
mogu spremno rei koliki se dio njihovih
budeta usmjerava za djecu ili usluge i
aktivnosti vezane za djecu, odnosno koji su
efekti utroka tih sredstava na djecu.
S tim u vezi, od kljune je vanosti da
nacionalna tijela koja se bave sveukupnim
budetiranjem budu direktno povezana sa
onima koji izrauju i provode politike
prema djeci. (Vidi Modul 6 za vie detalja o
budetiranju.)
16
Jaanje relevantnih tehnikih kapaciteta
Sektorski ili tehniki kapaciteti su kapaciteti potrebni za specijalizirane profesije i sektore

na primjer, upravljanje epidemijama, nastavne metode, sudije i policija. Neki od
primjera su navedeni u nastavku:
Regulatorni uvjeti za kvalifikacije strunih osoba koje rade sa djecom: U
veini zemalja, programi o pravima djeteta za strune osobe koje rade sa djecom
(npr. policija, sudije za maloljetnike, osoblje popravnih ustanova, nastavnici i osoblje
ustanova za zatitu djece) uvedeni su u proteklih 20 godina. Neki meunarodni
standardi kao to su Standardna minimalna pravila UN-a za primjenu sudskim
postupaka prema maloljetnicima pozivaju na obaveznu edukaciju o pravima
djeteta. (Vidi Aneks 4.2 za neke konkretne primjere relevantnih specijaliziranih edukacija za
osoblje, donositelje odluka i strune osobe koje rade sa i za djecu kako propisuje Komitet za
prava djeteta u Opim smjernicama za formu i sadraj periodinih izvjetaja [revidirano
2005].)
Izgradnja kapaciteta zajednica/roditelja/osoba u bliskom kontaktu sa djetetom:
Na nivou zajednice, strategije za izgradnju kapaciteta trebaju razmotriti naine
irenja znanja i razumijevanja u oblasti prava djeteta i dobrobiti djece, promjeni
individualnog ponaanja i kolektivne prakse, uticaja na stavove, drutvene norme i
odnose moi i osnaivanja pojedinaca i zajednica da rade na unapreenju svojih
ivota. Primjeri ukljuuju kampanje i programe za pruanje osnovnog znanja,
informacija i podrke zajednicama, posebno roditeljima i djeci o konkretnim
pitanjima kao to je zdravlje djece, dobra ishrana, prednosti dojenja, higijena i
ekoloka sanitacija i prevencija nesrea.
4.3 Institucionalizacija mehanizama odgovornosti
Odgovornost je u sri uivanja svih ljudskih prava i sastoji se od dva glavna dijela
rjeavanje propusta iz prolosti i ispravljanje greaka u sistemu kako bi se izbjegla teta
u budunosti. Odgovornost podrazumijeva horizontalnu unutarnju odgovornost u
dravi i vertikalnu odgovornost na relaciji graanin drava. Institucionalizacija
mehanizama odgovornosti za djecu je jedan od glavnih naina da se osigura i prati
provoenje prava djeteta u nacionalnim procedurama i mehanizmima. Primjeri se
mogu pronai u nezavisnim mehanizmima za zatitu prava djeteta, kao to su
ombudsmani za djecu, vijea za djecu i nacionalne komisije za prava djeteta.
Uloga nezavisnih institucija za zatitu ljudskih prava za djecu je praenje rada vlada i
drugih aktera, istraivanje krenja prava djeteta, promoviranje prava djeteta i otvaranje
prostora za dijalog izmeu djece i drave. One igraju kljunu ulogu u ostvarivanju
prava djeteta i vlade bi stoga trebalo potaknuti da ih osnivaju i podravaju.
17
Neke od zajednikih karakteristika nezavisnih institucija za zatitu ljudskih prava za
djecu su:
Uspostavljene putem zakona
Nezavisnost, finansijska i politika
Pluralistika zastupljenost raznih elementa civilnog drutva
Geografski i fiziki dostupne djeci
iroki mandat, ukljuujui ovlatenja za provoenje istraga, praenje rada institucija
koje imaju uticaj na ivote djece, zagovaranje za prava djeteta, osuivanje krenja
prava djeteta i podizanje svijesti o ljudskim pravima za djecu meu djecom i
odraslima
Uee djece, ukljuujui aktivnosti za promociju potivanja miljenja djece o svim
pitanjima koja na njih utiu i prenoenje informacija, kako bi se osiguralo da se ta
miljenja uju na svim nivoima vlasti.
Partnerstva i saradnja sa irokim spektrom aktera na nacionalnom, regionalnom i
meunarodnom nivou.
4.4 Podrka reformama zakonodavstva
Proces reforme zakona iziskuje od drava lanica da osiguraju usklaenost postojeih

i novih zakona i sudske prakse sa Konvencijom o pravima djeteta na vie naina,
ukljuujui i sveobuhvatne revizije zakona, ukljuivanje prava djeteta u ustav, izradu
posebnih zakona koji e odraavati principe i odredbe Konvencije, odgovor na nova
pitanja vezana za prava djeteta i razmatranje djelotovornih lijekova za djecu i njihove
zastupnike u sluaju krenja prava djeteta.
Instrument 4.2 sadri kontrolnu listu za sadraj modela zakona. Vidi

takoer Prilog 4.1 sa preporukama za podrku reformama zakona.
4.5 Podrka parlamentima
Parlamenti u cijelom svijetu imaju mo da stvore stvarnu i trajnu promjenu za djecu.

Oni mogu dodijeliti sredstva iz nacionalnih budeta, uspostaviti snaan pravac politika
i diskusija, definirati i donijeti zakone koji tite djecu. Takoer mogu postavljati teka
pitanja, zahtijevati odgovore i pozivati vlade, industrije i civilno drutvo na
odgovornost.
Kada parlamenti govore u ime djece, njihov glas se daleko uje. Parlamenti su u
jedinstvenoj poziciji da poalju poruku da dobrobit djece nije samo odgovornost ljudi
koji s njima rade, ve cjelokupnog drutva.
Mogunost parlamenata da efikasno ispune svoju ulogu u osiguravanju potivanja

prava djeteta u velikoj mjeri ovisi o znanju i kapacitetima parlamentaraca u ovoj
18
oblasti, te znaajno i o opim mjerama za implementaciju koje je utvrdio Komitet za

prava djeteta u Opem komentaru br. 5 (2003.).
Instrument 4.3 sadri listu pitanja za pomo u brzoj procjeni rada

parlamenta.
4.6 Osiguravanje usluga prilagoenih djeci
U oblasti usluga, intervencije za dobro upravljanje trebaju teiti jaanju kapaciteta

drave da ispuni svoju odgovornost da obezbijedi robe i usluge koje su neophodne za
unapreenje prava djeteta, kao to su pravo na obrazovanje, zdravlje, ishranu i zatitu.
Reformske inicijative mogu obuhvatati mehanizme odgovornosti i transparentnosti,
kulturoloki prilagoene alate za izradu politika kako bi se osiguralo da su usluge
dostupne i prihvatljive za potrebe sve djece i mogunosti za uee djece u odluivanju.
Takoer bi trebale osigurati da politike, usluge i programi ispunjavaju potrebe djece,
mladih i njihovih porodica, kroz nastojanje da omogue kvalitetna iskustva usmjerena
na djecu i primijene holistiki pristup najboljim praksama za razvoj djece.
U pogledu procjene pruanja usluga s aspekta prava djeteta, sve intervencije bi se

trebale rukovoditi sljedeim standardima i principima:
Usluge su usmjerene na djecu: Djeca imaju drugaije potrebe od odraslih, a ovaj
princip naglaava usmjerenost svih pruenih usluga primarno na dobrobit djeteta.
Usluge su inkluzivne: Sva djeca, bez izuzetka, trebaju imati pristup ovim uslugama.
To ukljuuje fiziki pristup, kao i priutivost i primjerenost s aspekta kulture i
diverziteta. Na primjer, u sluaju vode i sanitacije, pristup sigurnoj vodi i sanitarnim
toaletima treba biti prilagoen djevojicama, djeacima i djeci s potekoama.
Kulturoloki faktori mogu spreavati puno i ispravno koritenje ovih usluga od
strane sve djece, te je potrebno poduzeti mjere da se te prepreke otklone.
Usluge imaju ugraene mehanizme za uee djece: Uee djece je samo po sebi
pravo po Konvenciji o pravima djeteta, tako da treba biti kljuni ishod razvojnih
intervencija (vidi Modul 3: Uee djece). Takoer se radi o procesu i instrumentu za
ostvarivanje druigh prava. Na primjer, kole po mjeri djeteta ukljuuju stajalita
djece o tome ta je u njihovom najboljem interesu kod izrade nastavnog plana i
programa, utvrivanju internih pravila i drugih aspekata (sigurnost, arhitektura).
Usluge po mjeri djeteta takoer obuhvataju stajalita onih koji imaju obavezu ili su
nadleni da jame za dobrobit djece (roditelji, nastavnici i drugi).
Usluge imaju ugraene mehanizme za utvrivanje odgovornosti: Regulatorni
okvir sadri mehanizme za monitoring, utvrivanje odgovornosti i naknadu tete u
sluajevima kada usluge ne ispunjavaju gore navedene standarde.
Nadalje, izgradnja kapaciteta zajednica kako bi one mogle utvrditi kako se usluge
mogu unaprijediti, nee imati efekta ukoliko pruatelji usluga nemaju potrebne
kapacitete da odgovore na njihove zahtjeve. Stoga strategije na strani potranje za
unapreenje usluga po mjeri djeteta trebaju biti koordinirane sa odgovarajuim
strategijama na strani ponude.
19
4.7 Aktivnosti u borbi protiv korupcije
Korupcija umanjuje kapacitete dravnih institucija da pruaju usluge i tite prava

djeteta. Prema CIET International, 86 posto roditelja anketiranih u Nikaragvi prijavilo
je plaanje obaveznih priloga nastavnicima. U Bangaloreu (Indija) prosjena
pacijentica na poroajnom odjelu plaa otprilike 22 amerika dolara mita za
odgovarajuu medicinsku skrb. U Nigeriji su zabiljeeni mnogobrojni smrtni sluajevi
uzrokovani krivotvorenim lijekovima koji su nesmetano prebacivani iz proizvodnih
pogona, preko dravne granice i na trita nesvjesna opasnosti. 17 Slino tome, Globalni
izvjetaj o korupciji za 2008. Transparency Internationala tvrdi da se procjenjuje da
korupcija podie cijenu prikljuka domainstva na vodovod za 30 posto, a opu cijenu
roba za 20 posto, ime je uskraen pristup sigurnoj vodi za pie za preko milijardu ljudi,
a 2,8 milijardi nemaju pristupa uslugama sanitacije.
Pored toga, korupcija poveava nejednakost potiui diskriminaciju u pristupu

uslugama i neproporcionalno pogaa siromane i marginalizirane grupe u drutvu.
Socijalne usluge su kljune kako bi siromani mogli adekvatno brinuti za svoju djecu.
Pogrena raspodjela resursa uzrokovana korupcijom moe dovesti do situacije u kojoj
obrazovni sistemi ostaju neiskoriteni, ili u kojoj u bolnicama nedostaje kadra i resursa.
Postojei dokazi ukazuju na to da unato uspostavljanju institucionalnog nadzora (kao

to su direkcije za korupciju i privredni kriminal), novim pravnim okvirima, poveanoj
panji u izradi regulativa za spreavanje korupcije i veem ueu civilnog drutva,
siromane zemlje i dalje pate od poasti korupcije. Problem pogaa sve sektore,
ukljuujui pravosue, dravne slube, privatni sektor i parlamente, koji bi trebali biti
uvari drutva. Nadalje, u mnogim zemljama vlade nemaju politiku volju ili
jednostavno nisu sposobne da djelotvorno rijee problem korupcije.
Ukljuivanje djece i mladih u inicijative za borbu protiv korupcije
Djeca su esto svjesna korupcije u njihovom okruenju. Od njih moe biti traen novac,
mogu shvatiti ta se deava sa preusmjerenim sredstvima kroz promatranje stanja u koli
ili mogu razumjeti da ne mogu pohaati kolu jer njihovi roditelji nemaju novca za
podmiivanje. Tri primjera kako djeca mogu odigrati kljunu ulogu u rjeavanju korupcije
su:
Putem kartona za ocjenjivanje zadovoljstva graana na kojima djeca mogu navesti
svoje pokazatelje za osnovne usluge (npr. sistem zdravstvene zatite), a zatim
ocijeniti uslugu primjenom tih pokazatelja.
Uestvovanjem u praenju javne potronje, gdje prate javna sredstva od nivoa
nacionalne vlade do njihove kole
Ukljuivanjem u forume za participatorno planiranje na lokalnoj, regionalnoj i
nacionalnoj razini, govorei o korupciji i kroz uee u udruenjima mladih protiv
korupcije
20
Unapreenje protoka informacija o glavnim uslugama prema djeci i roditeljima
Dokazi pokazuju da kada je jasno ta vlada (ili drugo odgovorno tijelo) pokuava
postii i kada su budeti obznanjeni, dolazi do porasta usluga i smanjenja curenja ili
pronevjere sredstava. Na primjer, 87 posto godinjih javnih sredstava sredinje vlade
u Ugandi su prisvajali okruni dunosnici u periodu 19911995. Kada je vlada poela
objavljivati mjesene interne transfere javnih sredstava unutar vlade u novinama, stopa
prisvajanja smanjena je na manje od 20 posto u 2001. godini. 18 Agencije za pruanje
pomoi su eksperimentirale sa koritenjem novih tehnologija, kao to su SMS poruke
umjesto tampanih informacija, kako bi se omogilo trenutno praenje pruanja usluga
kolama, domovima zdravlja i javnim kuhinjama. Ova vrsta komunikacije ne samo da
poveava djelotvornost, ve i smanjuje mogunosti za korupciju. (Vidi prilog 4.3
RapidSMS.)
5. Studije sluaja
5.1 Pravda za djecu
Procjene govore da se u svakom trenutku irom svijeta u pritvoru nalazi preko milion
djece,19 veina njih neopravdano. Pritvor je psiholoki i esto fiziki tetan po djecu i
treba mu pribjegavati samo kao krajnjoj mjeri, u najkraem moguem vremenskom
periodu i samo za vrlo ozbiljna djela. Veina pritvorene djece i adolescenata koji su
poinili neko djelo, u pritvoru su zbog krivinih djela protiv imovine, esto uslovljenih
siromatvom, kao to je sitna kraa.
Pored toga, u mnogim zemljama, ak i kada poseban sistem za postupanje s djecom i

adolescentima (odvojen od odraslih) nominalno postoji, u praksi se djeca i adolescenti
ipak procesuiraju kroz krivino-pravni sistem uspostavljen za odrasle poinitelje, koji
ni u najmanjoj mjeri nije prilagoen potrebama i okolnostima djece. Uz to, veina
sistema maloljetnike pravde u svijetu su po prirodi retributivni, umjesto restorativni,
to znai da se u uglavnom fokusiraju na kanjavanje poinitelja, a ne i na druge
odrive i u konanici ekonominije mogunosti.
Pravda za djecu, za razliku od krivine pravde, prepoznaje djecu koja dolaze u sukob
sa zakonom kao rtve. Ona uzima u obzir injenicu da djeca nisu zrela kao odrasli
(moralno, kognitivno, psihiki i emotivno). Takoer prepoznaje ranjivost djece u
odnosu na eksperimentiranje, viktimizaciju i ukljuenost u kriminal, uzimajui pri tom
u obzir da problemi koje djeca imaju u djetinjstvu i adolescenciji mogu ostaviti trajne
posljedice.
Reforme u oblasti pravde za djecu esto se provode u kontekstu nedovoljnih resursa,

suprotnih interesa, nedostatka politike volje i ak negativnog uticaja medija.
Intervencije se mogu fokusirati na jaanje zakonodavnog okvira i kapaciteta u
sektorima za provoenje zakona i pravdu, te na uticaj na javne stavove prema pravdi
za djecu kako bi se osiguralo da djeca i adolescenti dobiju bolje usluge i zatitu u
svojstvu oteenih, svjedoka ili poinitelja.
21
Zabrinjavajui su procenti djece i
adolescenata koji su u pritvoru, iako nisu
poinili djelo. Primjerice, djeca beskunici ili
djeca koja nemaju gdje otii ili su privedena
zbog ponaanja koje treba biti
dekriminalizirano (npr. bjeanje s nastave ili
od kue), ili ponaanja s ciljem
preivljavanja (npr. prosjaenje, skitnja,
rtve / preivjeli iskoritavanja u
komercijalne svrhe).
22
Naglasak treba staviti na poveanu primjenu meunarodnih normi u zakonodavstvu i

policijskoj i pravosudnoj praksi, zatim uspostavljanju posebnih jedinica za zatitu s
ciljem pruanja odgovarajueg odgovora za djecu rtve, te procedure za postupanje s
djecom koja dolaze u kontakt sa sistemom pravde, koje su vie prilagoene potrebama
djece. (Vidi Prilog 4.4 za preporuke osnovnih naela za intervencije u oblasti pravde za djecu
od razvoja politika do direktnog rada sa djecom.)
Jaanje sistema pravde
Sistemi pravde obuhvataju formalne i neformalne sisteme i trebaju biti usko povezani
sa sistemima socijalne zatite. Funkcionalni sistemi pravde potrebni su i u
konfliktnim i u postkonfliktnim i drutvima u razvoju. Ovi sistemi, u dijelu koji se
odnosi na djecu, moraju sadravati intervencije prilagoene potrebama djece.
Reforma sistema pravde za djecu kako bi se ti sistemi uskladili sa meunarodnim

standardima za zatitu ljudskih prava je sloen i esto vrlo zahtjevan zadatak, koji
iziskuje angaman vie aktera i sektora. Mogui su viestruki problemi u mnogim
oblastima, to bi se moglo ilustrirati kao zapetljani vor ije otpetljavanje u odreenoj
oblasti moe samo pogorati stvari negdje drugo. Na primjer, fokus na arhitektonskoj
adaptaciji pritvorskih centara mogao bi skrenuti panju i resurse sa programa koji
spreavaju da djeca uope zavre u pritvorskoj ustanovi.
Jaanje kapaciteta onih koji postupaju sa djecom u kontaktu sa zakonom
Mjere za jaanje kapaciteta obuhvataju edukaciju i senzibiliziranje policije, ali i

referalnih agencija i sudija; uspostavljanje specijaliziranih timova u sklopu sistema
pravde koji e raditi sa djecom i osiguranje prostora, nadlenosti i resursa za policijske
organe i druge aktere (ukljuujui i zajednice) za prepoznavanje i primjenu pristupa
zasnovanih na pravima djeteta i mjera preusmjeravanja.
Druge mogue mjere ukljuuju:

Utvrivanje posebnih zakonskih odredbi o zadravanju maloljetnika od strane
policije, naroito kako bi se garantirala besplatna medicinska i pravna pomo i
potpuno informiranje djeteta o njegovim pravima i obavezi zavretka postupka u
razumnom roku
Zagarantirane visoke kvalifikacije, status i odgovarajua plaa za sve osobe koje
rade s djecom u sukobu sa zakonom
Odabir i edukacija sudija za maloljetnike koji imaju podrku multidisciplinarnih
timova, ukljuujui partnere iz civilnog drutva i promatrae
Osiguravanje odgovarajuih resursa i edukacije za sve aspekte sistema
maloljetnike pravde.
23
Karakteristike sistema pravde za djecu:
Prevencija osigurava da se djeaci i
djevojice uope ne nau u situaciji sukoba sa
zakonom, te stoga niti ne dolaze u kontakt sa
formalnim krivino-pravnim sistemom
Preusmjeravanje osigurava da se u svim
moguim fazama djevojice i djeaci
preusmjeravaju iz formalnog sistema pravde u
restorativne procese u zajednici koji djelotvorno
tretiraju uzroke njihovog ponaanja i utvruju
strategije na nivou zajednice za efikasnu
prevenciju ponovnog prijestupnitva
Zatita titi djecu koja su ve u sukobu sa
zakonom od povreda ljudskih prava i fokusira se
na njihov razvoj s ciljem odvraanja od
ponovnog krenja zakona i promoviranja njihove
rehabilitacije i omoguavanja neometane
reintegracije u drutvo.
24
Pravno osnaivanje i pristup pravdi
Funkcionalni sistemi pravde u sklopu dravnog sistema kao i izvan nacionalnih

konteksta nee imati teinu ukoliko im djeca, ukljuujui i njihove najranjivije
kategorije, ne mogu pristupiti. esto postoje mnoge prepreke koje onemoguavaju
pristup, to ukljuuje ogranien opseg rada formalnog sistema i diskriminirajue
kulturoloke stavove. Programi trebaju djelovati na promoviranju naprednih
konkretnih mjera i podravati mjere namijenjene onima kojima je pristup pravdi
otean. Intervencije bi trebale obuhvatiti i poseban fokus na djevojicama i drugim
marginaliziranim i iskljuenim grupama djece.
Mjere podrke mogu obuhvatiti:

Obrazovanje i pravnu svijest o
pravima djeteta. Sva djeca i njihove
zajednice trebaju znati koja su
lan 40. je najdetaljniji lan u
njihova prava, a zajednice i porodice
Konvenciji, a odnosi se na
trebaju biti upoznate sa svojim provoenje maloljetnike pravde.
pravom da u ime djece pokrenu Ova odredba obavezuje drave na
sudske postupke kada je to potrebno. primjenu sljedeih naela
Potpuno uee djece. Djeca trebaju maloljetnike pravde:
uestvovati u sudskim, upravnim i
pravo svakog
postupcima u zajednici, ukljuujui djeteta u sukobu sa zakonom da
izmjene zakonodavstva i politika, a se sa njim postupa s potovanjem
potrebno je provesti mjere za i dostojanstveno
promjenu stavova u zajednici u Razmatranje dobi djeteta:
pogledu uea djece, te zagovarati Postupanje s djetetom treba biti
vei fokus vlade na djeci. prilagoeno njegovoj dobi
Pravna pomo i pravna savjetovalita Reintegracija: cilj sistema
za djecu u zajednici. To maloljetnike pravde je promocija
podrazumijeva ne samo direktno reintegracije i rehabilitacije djeteta
zastupanje djece, ve i centre za Kada god je to
pravno informiranje, klinike i, u mogue, potrebno je prema djeci
postkonfliktnim okruenjima, koristiti mjere koje ne
izgradnju specijaliziranih kapaciteta podrazumijevaju njihovo upuivanje
za pitanja starateljstva, nasljedstva i u sudske postupke, pod uvjetom da
su u potpunosti ispotovana
razdvajanja.
njihova ljudska prava i zakonske
Podrka civilnom drutvu u garancije
omoguavanju pristupa ne-dravnim Minimalne garancije:
institucijama. Ova podrka treba biti
usmjerena na podizanje svijesti ovih
institucija, njihovo obuavanje da
pruaju usluge zasnovane na pravima
i podrku civilnom drutvu da te .
institucije poziva na odgovornost u
pogledu potivanja standarda
zasnovanih na pravima.
25
26
5.2 Podrka sistemima za registraciju roenja
Registracija roenja je jo jedna kljuna oblast gdje reforme sistema upravljanja mogu
direktno doprinijeti boljim rezultatima za djecu. Pravo na ime i identitet je pravo samo
po sebi, ali je i povezano sa uivanjem cijelog niza drugih prava. Primjerice, povezano
je sa pravom na zdravlje, jer djeca koja nisu upisana u matine knjige roenih esto
nemaju pristup zdravstvenim uslugama.
Neke intervencije u upravljanju koje bi mogle osigurati da pravo na registraciju

roenja bude zagarantovano i uvreno mogle bi biti sljedee:
Propisivanje obavezne registracije roenja.
Prilagoavanje nacionalnog zakonodavstva kako bi se osiguralo da se registracija
roenja moe izvriti besplatno i lako.
Uvoenje programa/intervencija za upis djece koja nisu upisana prilikom roenja.
Osiguravanje namjenskog budeta za upis u knjige dravljana i matine knjige
roenih, koji je dostatan i garantira da e svi aspekti nacionalnog sistema podrati
registraciju (npr. razvoj kapaciteta i edukacija, uredi i mobilni timovi po potrebi,
omoguavanje rjeavanja nerijeenih registracija neupisane djece, potroni i
kancelarijski materijal). Nadalje, ovaj budet treba omoguavati besplatnu
registraciju za sve, a ne treba zavisiti od naplate taksi od nekih ili svih graana.
Provoenje sveobuhvatnih informativnih i kampanja zagovaranja u svim moguim
medijima kako bi se doprlo i do najmarginaliziranijih grupa (npr. siromane ruralne
zajednice, nacionalne manjine, starosjedilaki narodi, izbjeglice i raseljene osobe).
Registracija roenja bi se takoer mogla promovirati putem posebnih dana registracije
i povezati sa dogaajima kao to je imunizacija, upis u kolu, opismenjavanje odraslih i
drugo.
Podrka koordinaciji aktera, ukljuujui organizacije civilnog drutva i pojedince u
zajednici (osobe prisutne na porodu, uitelji i nastavnici, itd.) koji mogu biti ulazna taka
za postupak registracije roenja kako bi oni radili u skladu sa uputstvima nadlenih
organa i kako bi se osigurala registracija sve djece. Ovakva koordinacija treba obuhvatiti
meuresorne veze izmeu linijskih ministarstava (npr. zdravlja, obrazovanja) i drugih
institucija kako bi se iskoristile sve mogue ulazne take za registraciju roenja.
27
28
INSTRUMENTI
Instrument 4.1 Instrument za procjenu upravljanja prilagoenog djeci
INSTRUMENT ZA PROCJENU UPRAVLJANJA PRILAGOENOG DJECI

1. POLITIKO UPRAVLJANJE/GLAS I ODGOVORNOST
Ova kategorija pitanja i pokazatelja u procjenama upravljanja obino za cilj ima
prikupljanje dojmova o tome u kolikoj mjeri su graani u nekoj zemlji u mogunosti da
uestvuju u vladinim procesima i donoenju odluka koje utiu na njihove ivote. To
takoer podrazumijeva razmatranje okruenja i stepena uivanja politikih i graanskih
prava poput slobode izraavanja, informacija, kretanja, miljenja, vjerskog opredjeljenja i
drugih prava garantovanih Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima.
Konkretno, sljedea okvirna pitanja mogu pomoi u tome da se osigura da pitanja i
razmatranja vezana za prava djeteta budu uzeta u obzir u ovoj kategoriji.
Da li vlada ima neke konkretne probleme u ugraivanju Konvencije o pravima Da Ne

djeteta u domae zakone? Ukoliko je odgovor da, koji je njihov uzrok?
Komentari:
Da li vlada ima konkretnih problema u ugraivanju u domae zakone bilo Da Ne

kojih drugih meunarodnih pravnih instrumenata ija je potpisnica, a koji
se odnose na prava djeteta? Ukoliko je odgovor da, zbog ega je to tako?
Komentari:
Da li je provedena detaljna nacionalna revizija zakonodavstva koje se Da Ne

odnosi na djecu kako bi se osiguralo da je ono usklaeno sa Konvencijom o
pravima djeteta?
Komentari:
Konkretno, da li zakoni koji se odnose na djecu adekvatno odraavaju etiri Da Ne

opa principa Konvencije:
Sva prava koja treba priznati svakom djetetu bez diskriminacije po bilo
kojem osnovu (odgovarajui zakoni za zabranu diskriminacije i pozitivna
diskriminacija za djecu u nepovoljnom poloaju)
Najbolji interesi djeteta su u sreditu razmatranja svih mjera koje se
odnose na djecu
Pravo na ivot i maksimalno preivljavanje i razvoj
Uvaavanje stavova djeteta, ukljuujui pravo da ga se saslua u
bilo kojem upravnom ili sudskom postupku koji se odnosi na dijete
Komentari:
Da li se dijete u svim pravnim (formalnim i neformalnim) instancama definira Da Ne

kao osoba mlaa od 18 godina? Ukoliko to nije sluaj, kakva se definicija
primjenjuje i da li razliito tretira djevojice i djeake?
Komentari:
31
Postoje li prepreke ili ogranienja za (jednako) uee djevojica i Da Ne
djeaka u odlukama koje se na njih odnose (ukljuujui na primjer
planiranje i provoenje politika/zakona itd.)? Na koji nain se te prepreke
mogu prevazii?
Komentari:
Da li su participatorni procesi, mehanizmi i sistemi za uee djece u Da Ne

upravljanju institucionalizirani na nacionalnom i lokalnom nivou?
Komentari:
2. VLADAVINA PRAVA/PRAVNI I PRAVOSUDNI SISTEMI

Pokazatelji u ovoj kategoriji imaju za cilj procjenu vrste i kvalitete pravosudnih sistema,
kao i kapaciteta policije i sudskog sistema, izmeu ostalih. Iz perspektive prava djeteta,
bitna su sljedea razmatranja. Ona predstavljaju pokazatelje procesa i politika koji
pomau u utvrivanju u kolikoj su mjeri pravni i sudski sistemi usklaeni sa odredbama
Konvencije i drugih relevantnih meunarodnih standarda.
Postoji li specijalizirani sistem pravde za djecu? Da Ne

Komentari:
Da li je uspostavljen sistem koji jami redovnu nezavisnu inspekciju Da Ne

lokacija za zadravanje i pritvor djece?
Komentari:
Postoji li sistem pritubi za djecu u pritvoru? Da Ne

Komentari:
Postoji li nacionalni plan za prevenciju uea djece u kriminalu? Da Ne

Komentari:
Da li se zakoni jednako, konzistentno i usklaeno primjenjuju na sve, Da Ne

ukljuujui i djecu?
Komentari:
Jesu li zakoni pravini? Da li ijedan zakon diskriminira djecu? Da Ne

Komentari:
Da li pravni sistem uzima u obzir kapacitete djece koji su u razvoju prilikom Da Ne

utvrivanja tereta odgovornosti za krivino djelo?
Komentari:
32
Da li djeca imaju pristup pravosudnim i pravnim sistemima? Da li ovi Da Ne

sistemi uzimaju u obzir posebne potrebe djece?
Komentari:
Da li djeca imaju pristup odgovarajuem pravnom zastupniku? Da Ne

Komentari:
Da li je uspostavljena nezavisna nadzorna institucija koja razmatra kako Da Ne

pravne institucije i prakse utiu na prava djeteta? Da li ta institucija ima
odgovarajui budet i nadlenosti?
Komentari:
Pored toga potrebno je pratiti sljedee kvantitativne pokazatelje radi utvrivanja

uspjenosti pravosudnog sistema i naina na koji se postupa sa djecom u sukobu sa
zakonom:
Broj djece liene slobode u periodu od 12 mjeseci na 100.000 djece.
Broj djece u pritvoru na 100.000 djece.
Broj djece u pritvoru do izricanja kazne na 100.000 djece.
Vrijeme koje su djeca provela u pritvoru prije izricanja kazne.
Vrijeme koje su djeca provela u pritvoru nakon izricanja kazne.
Broj smrtnih sluajeva kod djece u pritvoru tokom perioda od 12 mjeseci na
1.000 pritvorenih
Procenat djece u pritvoru koja nisu u potpunosti odvojena od odraslih
Procenat djece u pritvoru koju posjeuju ili koja posjeuju roditelje, staratelja
ili odraslog lana porodice u protekla tri mjeseca
Procenat djece osuene na zavodsku mjeru
Procenat djece koja su preusmjerena ili koja su sakncionirana i ulaze u
shemu preusmjeravanja prije izdravanja
Procenat djece putene iz pritvora koja imaju naknadni tretman
(Za vie informacija o ovome www.juvenilejusticepanel.org/en)
3. KONTROLA KORUPCIJE
Pokazatelji u ovoj kategoriji procjenjuju percepciju o tome u kolikoj mjeri se javne
ovlasti koriste za privatnu korist i nekim specifinim posljedicama koje to moe imati po
djecu, te sposobnost drave da ispuni svoje obaveze po Konvenciji.
Koji oblici korupcije su najei i gdje lee njihovi uzroci? Da Ne
Komentari:
Koja djeija prava se kre ili ne potuju kao rezultat korupcije? Da Ne

Komentari:
Kako korupcija trenutno utie na pristup uslugama? Kako utie na kvalitet Da Ne

tih usluga?
Komentari:
33
Koji mehanizmi kontrole postoje za kontrolu korupcije? Koliko su Da Ne
djelotvorni ti mehanizmi na lokalnom i nacionalnom nivou, kao i izmeu
tih nivoa?
Komentari:
Da li su antikorupcijske mjere usmjerene na oblasti u kojima se deavaju Da Ne

najvea krenja prava djeteta (ili gdje je najvea vjerovatnost takvih
krenja), poput obrazovanja, zdravstva i zatite?
Komentari:
Da li su javnosti dostupne informacije, na osnovu kojih moe pozivati Da Ne

lokalne i nacionalne vlasti na odgovornost? Koji mehanizmi su na
raspolaganju za takvo postupanje?
Komentari:
Na koji nain su djeca (i njihove zajednice) ukljuena u identificiranje Da Ne

korupcije i odluivanje o izvodivim rjeenjima?
Komentari:
4. EFEKTIVNOST VLASTI
Ova kategorija ispituje percepciju o kvaliteti javnih usluga, kvaliteti dravne slube i
stepenu njene nezavisnosti od politikih pritisaka, kvalitet formulacije politika i njihove
provedbe i stepen posveenosti vlasti takvim politikama. Iz perspektive djeijih prava vana su
sljedea razmatranja.
Da li vlada ima dovoljne kapacitete za formuliranje politike zasnovane na Da Ne
dokazima?
Komentari:
Kakvi su kapaciteti vlade za usklaivanje programa sa djeijim pravima i Da Ne
ukljuivanje perspektive djeijih prava u svoj rad, kako na lokalnom, tako i
na nacionalnom nivou?
Komentari:
Da li zaposlenici vlade pokazuju da su upoznati i senzibilizirani u pogledu Da Ne

prava djeteta i naela prava djeteta?
Komentari:
Kakva podrka se prua za razvoj kapaciteta u ministarstvima (ukljuujui Da Ne

razvoj politika, unapreenje zakona, promoviranje struktura kojima se
omoguuje djeci da se njihov glas uje, analizu budeta i usklaivanje
programa sa pravima djeteta)?
Komentari:
Da li vlada ima dostatne kapacitete za provoenje politika od nacionalnog Da Ne

pa sve do lokalnih nivoa?
Komentari:
34
Na koji nain trenutne procedure razvoja politika odraavaju Da Ne

razmatranja najboljih interesa djeteta i drugih naela prava djeteta?
Komentari:
Koliko trenutnih vladinih politika razmatra ili odraava najbolje interese Da Ne

djeteta i druga naela prava djeteta?
Komentari:
Kako se najbolji interesi djeteta i druga naela prava djeteta odraavaju u Da Ne

trenutnom provoenju politika?
Komentari:
Postoji li nacionalni akcioni plan za prava djeteta? Da li je on zasnovan na Da Ne

cijeloj Konvenciji o pravima djeteta? Da li razmatra uee djece u
definiranju politika i njihovoj provedbi? Da li obuhvaa pregled budetskih
izdvajanja za djecu (direktnih i indirektnih)? Da li ukljuuje analizu uea
djece u pitanjima upravljanja? Da li plan sadri vremenski okvir i pripadajui
budet?
Komentari:
Da li su uspostavljeni slubeni i nezavisni mehanizmi koji sarauju sa Da Ne

lokalnim nivoima kako bi se osigurala usklaenost sa Konvencijom o
pravima djeteta? Da li ti mehanizmi imaju dostatne resurse? Da li djeluju u
svim sistemima javne uprave? Da li imaju dostatne ovlasti da zahtijevaju
promjene?
Komentari:
Da li se vlade pozivaju na odgovornost za prava djeteta putem Da Ne

izvjetavanja o provedbi Konvencije o pravima djeteta, na primjer? Na koji
nain ih javnost i djeca pozivaju na odgovornost?
Komentari:
Da li pruanje usluga i regulatorna tijela u svim sektorima ukljuuju Da Ne

pokazatelje o pravima djeteta u mjerenje rezultata? Da li u taj proces
ukljuuju djecu?
Komentari:
Postoji li analiza o tome koliko se bueta (direktno i indirektno) izdvaja za Da Ne

djecu? Da li se prati troenje tih budetskih sredstava i da li se ona troe na
najefikasniji i najdjelotvorniji nain?
Komentari:
Da li se budeti ocjenjuju u pogledu njihovog uticaja na prava djeteta i Da Ne

naela prava djeteta?
Komentari:
35
5. SOCIJALNO UPRAVLJANJE/SOCIJALNO-EKONOMSKI INDIKATORI
Ova kategorija obuhvata neke od kljunih socijalno-ekonomskih indikatora
relevantnih za djecu, koji pokazuju u kolikoj mjeri djeca uivaju svoja osnovna prava
u datoj zemlji. Oslanjajui se uglavnom na kvantitativne indikatore za zemlje u kojima
oni postoje, moe takoer otkriti podruja moguih diskriminacijskih praksi ili
podruja u kojima odreene grupe djece mogu biti iskljuene po osnovu spola,
socijalno-ekonomske dimenzije ili etnike pripadnosti.
Jesu li dostupne statistike koje se odnose samo na djecu? Da Ne
Komentari:
Jesu li podaci dovoljno razvrstani, tako da se vidi razlika izmeu razliitih Da Ne

grupa u zemlji (po spolu, etnikoj pripadnosti, invaliditetu, itd.)?
Komentari:
Da li je promoviranje prava djeteta ukljueno u skup indikatora? Da Ne

U oblasti zdravstva:
Stope mortaliteta dojenadi
Mortalitet djece mlae od 5 godina
Maternalni mortalitet
Obuhvat vakcinacijom, itd.
U oblasti obrazovanja:
Upis i pohaanje osnovne kole
Stopa djece izvan kolskog sistema
Upis i pohaanje srednje kole
Stopa preivljavanja do 5. razreda 5/pismenost
U oblasti djeije zatite:

Stopa registracije roenja
Djeiji invaliditet: procenat djece koja su ocijenjena kao pozitivna na
barem jednom od skrining pitanja o invaliditetu
Procenat djece koja obavljaju djeiji rad
Indikatori disciplinovanja djece
Stavovi prema nasilju u porodici
Prevalencija djeijeg braka
Prevalencija enskog genitalnog sakaenja/obrezivanja
U oblasti HIV-a:
Prevalencija HIV-a
Prenos s majke na dijete
Broj djece bez roditelja
Pedijatrijsko lijeenje
Stavovi i ponaanje
(Za vie informacija o socijalno-ekonomskim indikatorima, vidi www.
childinfo.org)
36
6. POLITIKI DIJALOG/KVALITET PARTNERSTVA, UKLJUUJUI UEE I

CIVILNO DRUTVO I UPRAVLJANJE
Ova kategorija indikatora ispituje ire mehanizme za saradnju i na koji nain su prava
i glasovi djece ukljueni u politiki dijalog, na nain koji adekvatno odraava njihovo
pravo na uee u odlukama koje utiu na njihove ivote i bez politike manipulacije.
Nadalje, ovi indikatori ocjenjuju ukupan kvalitet dijaloga o politikama i provoenja
politika, te u kolikoj mjeri se dijalog provodi i stvara prostor za uee kljunih
zainteresiranih strana i inkluziju djece, nedravnih aktera, lokalne vlade i
parlamenta.
Postoje li barijere ili ogranienja za djevojice i djeake koje ih Da Ne
spreavaju da (jednako) uestvuju u odlukama koje se na njih odnose
(ukljuujui na primjer planiranje i provoenje politika/programa/zakona
itd.)? Kako bi se te prepreke mogle prevazii?
Komentari:
Jesu li djeca ukljuena u odluke o tome koji su faktori vani za dobro Da Ne

upravljanje i samim tim koje faktore bi trebalo pratiti tokom vremena?
Komentari:
Da li su participatorni procesi, mehanizmi i sistemi za uee djece u Da Ne

upravljanju institucionalizirani na nacionalnom i lokalnom nivou?
Komentari:
Da li djeca imaju vjetine i kompetencije za uee u participatornom Da Ne

procesu?
Komentari:
Da li vlada ima potrebne vjetine na nacionalnom i lokalnom nivou da Da Ne

osigura djelotvorno participatorno upravljanje, javnu komunikaciju i
participatorne prakse?
Komentari:
Da li su svi kljuni akteri, kako vladini (ukljuujui ministarstva za Da Ne

obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zatitu, planiranje i finansije) tako i
nevladini (ukljuujui djeije NVO, udruenja roditelja i nastavnika,
udruenja mladih, sindikate, itd.) ukljueni u odluivanje na nivou politika?
Komentari:
37
Instrument 4.2 Kontrolna lista razmatranja za sadraj modela zakona
KONTROLNA LISTA RAZMATRANJA ZA SADRAJ MODELA ZAKONA

Da li odredbe zakona odraavaju meunarodne standarde i naela u skladu Da Ne
sa relevantnim meunarodnim instrumentima?
Komentari:
Da li odredbe odraavaju meunarodne principe zatite ljudskih prava? Da Ne

Komentari:
Da li su etiri kljuna principa Konvencije o zatiti djeteta (participacija, Da Ne

zatita od diskriminacije, najbolji interesi djeteta, pravo na ivot,
preivljavanje i razvoj) inkorporirana i prenesena u legislativu?
Komentari:
Tamo gdje je to potrebno, jesu li prava koja zavise od resursa ugraena u Da Ne

zakonodavstvo u najveoj moguoj mjeri (ili je omogueno stabilno
provoenje u skladu sa raspoloivim resursima)?
Komentari:
Da li odredbe zakona podravaju uklanjanje rezervacija spram Da Ne

meunarodnih instrumenata?
Komentari:
Da li odredbe propisuju obuhvatanje ranjivih/marginaliziranih socijalnih grupa Da Ne

i jasno govore o problemima direktne i indirektne diskriminacije (ukljuujui
one koji se odnose na ene i djevojice)?
Komentari:
Postoji li odredba o mjerama pozitivne diskriminacije za marginalizirane Da Ne

grupe (ukljuujui djevojice i ene)?
Komentari:
Da li su implikacije svake odredbe razmotrene: Da Ne

U odnosu na spol
U odnosu na njen uticaj na marginalizirane/tradicionalno iskljuene
grupe
U odnosu na internu usklaenost i usklaenost sa postojeom
legislativom i sudskom praksom (u zemljama sa sistemom obiajnog
prava)?
Komentari:
38
Postoji li odredba o izmjenama i dopunama drugih zakona i/ili rjeavanju Da Ne

kolizije zakonskih odredbi?
Komentari:
Postoji li poticajno okruenje za provedbu zakona u socijalnom, Da Ne

ekonomskom i politikom kontekstu (ukljuujui prihvatanje zakona, te
materijalne i kadrovske resurse)?
Komentari:
Da li odraava i uvruje postojee pozitivne prakse? Da Ne

Komentari:
Ukoliko zakoni sadre jasne odredbe o primjenjivosti obiajnog i vjerskog Da Ne

prava (pluralistiki pravni sistemi), da li je to usklaeno sa meunarodnim
standardima za zatitu ljudskih prava?
Komentari:
Da li sadri odredbe o pravnom lijeku za krenja ljudskih prava zatienih Da Ne

zakonom?
Komentari:
Da li propisuje faktore za provoenje, ukljuujui: Da Ne

Budetska izdvajanja/izvore finansiranja
Identifikaciju nosilaca dunosti i odgovornosti
Uspostavljanje/uvrivanje institucionalnih struktura
Institucionalne procese
Izradu politika, regulative i drugih podzakonskih instrumenata
Obuku aktera/nosilaca dunosti
Informiranje/obrazovanje graana o novom zakonu
Komentari:
Postoji li odredba o monitoringu uinka i provoenja (interni proces nadzora, Da Ne

prikupljanje podataka i nezavisne institucije za monitoring)?
Komentari:
39
Instrument 4.3 Pitanja za parlament
PITANJA ZA PARLAMENT
DONOENJE ZAKONA:
Da li parlamentarci imaju pravo da uvode zakone? Da Ne
Komentari:
Da li ih izvrna vlast poziva na uee u formulaciji politika i izradi zakona? Da Ne

Komentari:
Kolika su ovlatenja izvrne vlasti da uvode i utiu na tok legislative? Da Ne
Komentari:
Da li parlament ima kapacitete za nezavisno istraivanje koje pomae Da Ne

parlamentarcima u njihovoj analizi politika?
Komentari:
Koje su ovlasti izvrne vlasti za stavljanje veta? Da Ne

Komentari:
Moe li zakonodavna vlast ukinuti izvrni veto i ako moe kako? Da Ne

Komentari:
Moe li izvrna vlast vladati dekretom? Da Ne

Komentari:
Koliki uticaj imaju parlamentarne komisije? Da Ne

Komentari:
Da li komisije razmatraju svaki zakon? Da Ne

Komentari:
NADZOR:
Postoje li redovne sjednice na kojima parlament postavlja pitanja Da Ne
vladi? Komentari:
Da li parlament ima pravo traiti od izvrne vlasti da dostavi informacije o Da Ne

radu vlade i, ako ima, koji je opseg tih ovlasti?
Komentari:
Koje su ovlasti parlamenta da poziva dunosnike izvrne vlasti na Da Ne

odgovornost i vri njihovu smjenu?
Komentari:
Da li stalne komisije parlamenta posjeuju urede vlade i nadziru rad za koji Da Ne

imaju nadzornu funkciju?
Komentari:
40
BUDET:
Da li sredstva moraju biti propisana zakonom prije nego to vlada moe Da Ne
troiti novac?
Komentari:
Koliko detaljan mora biti budet? Da Ne

Komentari:
Moe li parlament vriti izmjene i dopune budeta? Da Ne

Komentari:
Koja je uloga parlamenta u oporezivanju graana? Da Ne

Komentari:
ZASTUPANJE:
Da li parlament sarauje sa birakim tijelom? Da Ne
Komentari:
Da li je parlament ukljuen u graansko obrazovanje? Da Ne

Komentari:
Da li parlament ima web stranicu? Da Ne

Komentari:
Da li parlament dozvoljava posjete javnosti? Da Ne

Komentari:
Da li parlament ima ured za medije? Da Ne

Komentari:
Da li su informacije o parlamentarnim postupcima lako dostupne javnosti? Da Ne

Komentari:
Koje kapacitete parlamentarci imaju da ispune njihovu ulogu zastupanja? Da Ne

Komentari:
Da li parlamentarci imaju urede u birakim jedinicama i pristup razvojnim Da Ne

sredstvima birakih jedinica?
Komentari:
Da li odlaze u njihove okruge i kako komuniciraju sa biraima? Da Ne

Komentari:
Postoji li snana medijska ili infrastruktura civilnog drutva koja moe Da Ne

pomoi parlamentarcima da shvate zabrinutosti njihovih biraa?
Komentari:
41
PRILOZI
Prilog 4.1 Preporueni naini podrke reformi zakonodavstva
Preporuka 1: Revidirati rezultate i preporuke revizije i analize zakonodavstva
Svaki proces zakonodavne reforme iziskivat e odreeni stepen revizije zakona, bez
obzira na ulaznu taku u taj proces. Revizija moe proizvesti val podrke za sve korake
u procesu reforme zakona, utvrditi prioritete i rjeenja reforme i ukazati na to da je
reforma zakonodavstva nepotrebna, jer problem zapravo lei u provoenju zakona.
Sastoji se od dva dijela: tehnike analize i iroko postavljenog procesa meusektorskih
konsultacija.
Format i sadraj rezultata procesa tehnike i konsultativne revizije moe znaajno

uticati na izglede da rezultati postanu stvarne mjere za djecu. Kod formulacije rezultata
revizije potrebno je razmotriti sljedee elemente:
PREPORUKA 1: REVIDIRATI REZULTATE I PREPORUKE REVIZIJE I ANALIZE

ZAKONODAVSTVA
Da li su utvreni nedostaci popraeni jasnim, praktinim preporukama za Da Ne
njihovo uklanjanje?
Komentari:
Da li su preporuke konkretne u najveoj moguoj mjeri, ukljuujui i to ko je Da Ne

odgovoran za njihovo provoenje, rokove za provoenje, izvore
finansiranja i nacrt odredbi za bilo koje reforme zakona ili politika?
Komentari:
Preporuke ne trebaju nuditi kompromis na raun bilo kojeg standarda prava Da Ne

djeteta. Ukoliko preporuka nadilazi trenutne resurse/institucionalne
kapacitete, da li je naveden vremenski okvir po fazama za njeno
provoenje? Ukoliko preporuka proturjei uvrijeenom miljenju javnosti,
da li obuhvata korake za obrazovanje i podizanje svijesti javnosti?
Komentari:
Ukoliko se eljeni ishod u pogledu prava moe ostvariti drugim sredstvima Da Ne

osim reforme zakona i politika, da li je ta preporuka oznaena kao prioritetna?
Reforma zaknodavstva je skup i dugotrajan proces.
Komentari:
Ukoliko je utvreno vie nedostataka, jesu li oni saeti u najmanji mogui Da Ne

broj reformi zakona i politika? Vie zakona moe voditi u zabunu i ad hoc
znanje o zakonu i provedbu zakona.
Komentari:
42
Da li preporuke uvruju i odraavaju postojee pozitivne prakse i Da Ne

strukture? To je posebno vano u pluralistikim pravnim sistemima i
kontekstima sa malo resursa.
Komentari:
Da li e se distribuirati saetak rezultata napisan jednostavnim jezikom? Da Ne

Komentari:
Preporuka 2: Odabrati najadekvatniju metodu zakonodavnih reformi
U osnovi postoje dvije izvodljive metode za reformu zakonodavstva za djecu. Jedna je

izrada jedinstvenog, sveobuhvatnog zakona ili konsolidiranog zakona/kodeksa o
pravima djeteta. To podrazumijeva reformu svih relevantnih zakona radi usklaivanja
sa Konvencijom o pravima djeteta/CEDAW kroz jedan, sveobuhvatan zakon. 20 Drugi
metod je reforma pojedinanog zakona ili paketa pojedinanih zakona u predmetnoj
oblasti.
Tabela u nastavku prikazuje faktore koje treba razmotriti prilikom odabira najboljeg
pristupa. Mapiranje socijalnog i politikog konteksta, zajedno sa smjernicama za zemlju
koje daje Komitet za prava djeteta i Komitet za CEDAW mogu biti od pomoi u
utvrivanju najprimjerenije metode.
MAPIRANJE ODGOVARAJUIH METODA ZA REFORMU ZAKONODAVSTVA

IZRADA SVEOBUHVATNOG ILI IZRADA/IZMJENE I DOPUNE
KONSOLIDIRANOG ZAKONA POJEDINANOG
ZAKONA
Obino se koristi u sistemima kontinentalnog Obino se koristi u zemljama sa
prava ili zemljama sa tradicijom kodificiranog sistemom obiajnog
IZRADA/IZMJENE prava.
I DOPUNE
prava. POJEDINANOG ZAKONA podrujima
Hitne reforme u konkretnim
Odmah stvara znaajan skup zakonskih mogu biti prioritizirane i ubrzane.
odredbi koje pokrivaju gotovo sve aspekte Mogunost za neusklaenost zakona.
ivota djece. Grupna reforma vie pojedinanih
Jasan komplementarni odnos izmeu svih zakona o jednom pitanju moe pomoi.
dijelova zakonodavstva, sa povezanim i Lake donijeti zakon jer se odnosi
uzajamno podravajuim odredbama za samo na jedno konkretno podruje.
razna pitanja. Moe rezultirati kolizijom, dupliranjem ili
Druge zakone i dalje treba revidirati kako bi nerijeenim pravima u zakonima.
se uskladili sa odredbama ovog zakona. Laki za ugraivanje i provoenje jer se radi
Prava djeteta su sloena i dalekosena pa o postepenoj promjeni ili promjeni samo
je teko u potpunosti obuhvatiti sve njihove jedne oblasti.
aspekte jednim zakonom. Proces izrade Lake stvoriti bazu podrke za konkretnu
prijedloga zakona e biti dugotrajan. oblast.
Sloenost zakona moe dovesti do Lake obavijestiti javnost o jednoj
problema kod donoenja, ugraivanja i konkretnoj oblasti.
provoenja zakona.
Vea podrka i svijest o pravima djeteta sa
Jedan sporni aspekt zakona moe dovesti svakim procesom reforme zakona olakava
do odbijanja cjelokupnog prijedloga. dobivanje podrke za reformu sljedeeg
zakona.
43
Vana prava mogu se umanjiti kako bi Zakoni mogu biti detaljniji i rjeavati
se usvojio cjelokupan zakon. konkretne aspekte kodificiranja
Druge manje direktne zakone koji utiu neformalnog i obiajnog prava.
na djecu, ali nisu obuhvaeni ovim Jedan zakon moe otvoriti ulazne
zakonom opet treba pojedinano revidirati take za reformu zakona u drugim
i reformirati. oblastima.
Moda nee u dovoljnoj mjeri kodificrati
neformalno i obiajno pravo.
Preporuka 3: Uporediti sadraj sa modelima
Standardi koje prua meunarodno pravo se smatraju minimalnim. Drave potpisnice

meunarodnih ugovora za zatitu ljudskih prava trebaju teiti veim standardima u
pogledu sadraja i provoenja. Specifini dijelovi sadraja zakona e oigledno ovisiti
o pravu(ima) koje se rjeava i ulaznoj taki za reformu. Takoer e postojati faktori
specifini za datu zemlju, kao to je pravni sistem, socijalni kontekst, oekivanja, resursi
i postojee strukture. Meutim, postoje neki zajedniki elementi koji se mogu
razmotriti kako bi sadraj bio idealan. (Vidi instrument 4.2.)
Preporuka 4: Strateki sadraj za hitne reforme
Iako je uvijek poeljno postojanje zakona koji savreno inkorporira sve meunarodne
standarde za zatitu ljudskih prava, nije uvijek mogue odmah donijeti i efektivno
provoditi takav zakon. Ljudska prava su uroena i ne trebaju se umanjivati u pokuaju
ishoenja njihovog zakonskog priznanja, ve je potreban strateki pristup izradi
sadraja zakona kako bi se povealo ostvarivanje ljudskih prava ena i djece u
konkretnom kontekstu u dato vrijeme.
44
Prilog 4.2 Primjeri specijaliziranih obuka
Konkretni primjeri relevantnih specijalistikih obuka za osoblje, donosioce odluka i strune osobe
koje rade sa djecom i za djecu kako ih navodi Komitet za prava djeteta u Opim smjernicama o
strukturi i sadraju periodinih izvjetaja (revidirano 2005.):
U pogledu lana 4. o provoenju Konvencije o pravima djeteta: Mjere usvojene za

osiguravanje edukacije o Konvenciji za javne dunosnike, kao i za obuku strunih
grupa koje rade sa djecom i za njih, kao to su nastavnici, slubenici za provoenje
zakona, ukljuujui policijske slubenike, slubenike za imigraciju, sudije, tuioce,
advokate, odbrambene snage, doktore, zdravstvene radnike i socijalne radnike. U
kolikoj mjeri su principi i odredbe Konvencije ukljueni u planove i programe strunih
usavravanja, kodekse ponaanja ili regulative (l. 4, stav 22).
U pogledu lana 5. o roditeljskom usmjeravanju i razvoju kapaciteta djeteta:

Programi edukacije i obuke za roditelje koji su odrani za relevantne strune grupe
(npr. socijalne radnike), ukljuujui informacije o evaluaciji njihove uspjenosti. Znanje
i informacije o razvoju djeteta i razvijajuim kapacitetima djeteta za roditelje ili druge
osobe odgovorne za dijete (stav 63).
U pogledu lana 12. o potivanju miljenja djeteta: Mjere za obuku strunog osoblja
koje radi sa djecom da potiu djecu da ostvaruju svoje pravo na izraavanje miljenja i
da njihovim miljenjima pridaju potrebnu teinu. Ove edukacije trebaju se organizovati
za sudije openito, sudije porodinih sudova, sudije za maloljetnike, referente za
uvjetni otpust, policijske slubenike, zatvorske slubenike, nastavnike, zdravstvene
radnike i ukljuene u nastavne planove i programe pravnih fakulteta, nastavnikih
fakulteta, medicinskih fakulteta i ustanova, kola za medicinske sestre, fakulteta za
socijalni rad, psihologiju, sociologiju (stav 46).
U pogledu lana 34. o seksualnom iskoritavanju djece: Odgovarajua edukacija za

specijalne jedinice za provoenje zakona i policijske oficire za vezu o postupanju sa
djecom koja su seksualno iskoritavana ili zlostavljana (stav 159).
U pogledu lana 37(a) o muenju, poniavajuem tretmanu i liavanju slobode:

Aktivnosti obuke i edukacije, naroito za osoblje u institucijama, uslugama i
ustanovama koje rade sa djecom i za djecu, s ciljem spreavanja bilo kakvog oblika
neprimjerenog postupanja (stav 61).
45
Prilog 4.3 UNICEF inovacija: RapidSMS
Jedan od najveih izazova za terenske operacije UNICEF-a je pristup ispravnim i

pravoremenim informacijama. U svjetlu irenja tehnologije u zemljama u razvoju u
proteklom periodu, mogunost poboljanja ovog pristupa je postala jeftinija, a
instrumenti za pristup informacijama su sada dostupni svugdje. Mobilni telefoni su se
rairili najbre i najdalje od svih tehnologija, pri emu GSMA predvia da e do 2010.
godine 90 posto svijeta biti pokriveno mobilnim mreama. Brzi SMS (engl. RapidSMS)
koristi ovu promjenu i ugrauje trenutni prenos informacija koji je mogu putem
mobilnog telefona u utvrene metode rada UNICEF-a.
RapidSMS je paket razliitih proizvoda koji su svi izraeni od istih osnovnih dijelova
kompjuterskog koda. Svaki je izraen za rjeavanje konkretnog problema terenskog
ureda. Osnovna baza kodova je otvoreni izvor, tako da ga svi mogu koristiti za izradu
svojih instrumenata, a dizajnirana je za prilagoavanje razliitim potrebama i
ogranienjima UNICEF-a i zemalja u razvoju.
Svaki proizvod RapidSMS je alat baziran na SMS-u koji omoguuje masovno mobilno
prikupljanje podataka i slanje putem poruke. Korisnici mogu prikupljati kvantitativne
i kvalitativne podatke kroz prilagodljive SMS formate koji se prilagoavaju zahtjevima
konkretne situacije ili projekta. Kvantitativni podaci sa obrazaca se mogu ureivati
kroz RapidSMS web interfejs, izvoziti u Excel i prikazivati sa ugraenim instrumentom
za izradu grafikona. Kvalitativni podaci se mogu prikupljati otvorenim pitanjima
poznatim i kao opa pitanja. Opa pitanja mogu se koristiti za anketiranje baze
korisnika ili zajednice o nekom pitanju ili temi, a svi odgovori se pohranjuju u SMS
inboksu za lako pregledanje.
Putem web interfejsa RapidSMS vie korisnika iz raznih dijelova svijeta (sa
odgovarajuim podacima za logovanje) mogu istovremeno pristupiti sistemu i
pregledati ulazne podatke onako kako oni pristiu, izvoziti nove setove podataka i slati
tekstualne poruke korisnicima. Kako se radi o open-source softveru, RapidSMS se
moe besplatno preuzeti, koristiti i mijenjati, a radi dobro ak i na starijim ili
kompjuterima s niskim napajanjem. Za rad mu je potreban samo GSM modem i SIM
kartica za pokretanje. RapidSMS koristi popularne programske jezike i zato se lako
integrira u postojee sisteme informacionih i komunikacijskih tehnologija.
Efekat koji je primjena RapidSMS imala na radne prakse UNICEF-a je ogroman. U

oktobru 2008. godine Etiopija je bila pogoena katastrofalnim suama. Suoen sa
mogunosti nastanka gladi, ured UNICEF-a u Etiopiji je pokrenuo veliki program
podjele hrane kako bi se pothranjenoj djeci dostavila visokoproteinska hrana
Plumpy'nut kroz preko 1800 centara za prehranu u zemlji. Prethodno je UNICEF pratio
podjelu hrane kroz malu grupu osoba koje su odlazile u svaki od centara za prehranu.
Ti posmatrai su zapisivali koliinu hrane koja je zaprimljena i podijeljena i biljeili
gdje postoji potreba za vie hrane. Dolazilo je do zastoja od dvije sedmice do dva
mjeseca od prikupljanja tih podataka do njihove analize to je usporavalo rad. U stanju
gladi, svaki dan ini razliku izmeu oporavka, gladovanja pa ak i smrti.
Provoenje RapidSMS u Etiopiji je u potpunosti otklonilo kanjenje. Nakon kratke

obuke, posmatrai bi direktno unosili podatke u mobitele
46
u obliku SMS poruka. Ti bi se podaci zatim odmah pojavljivali na serveru i odmah

prebacivali u grafikone koji su ukazivali na potencijalne probleme u raspodjeli i na
mapi jasno prikazivali problematina podruja. Podaci su se mogli vidjeti ne samo u
terenskom, ve i u regionalnom uredu, odjelu za nabavku pa ak i sjeditu organizacije,
to je uvelike poboljalo koordinaciju odgovora. Proces unoenja podataka u telefone
je takoer bio laki i jeftiniji za same posmatrae, to je dovelo do brzog prihvatanja
tehnologije.
Bez tanih i pravovremenih podataka je vrlo teko donijeti odluke, uoiti probleme,
brzo reagovati i djelotvorno rasporediti resurse. RapidSMS je moan paket alata koji
direktno rjeavaju ovaj problem i unapreuju koordinaciju i efekte.
47
Prilog 4.4 Pristupi pravde za djecu
Pristup pravdi za djecu UN-a preporuuje da sve intervencije od razvoja politika do

direktnog rada sa djecom primjenjuju sljedee principe:
1. Osigurati da se da prioritet razmatranju najboljih interesa djeteta
U svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju sudovi,
administrativna ili druga tijela, ukljuujui nevladin sektor, prioritetno pitanje
moraju biti najbolji interesi djeteta.
2. Garancija pravinog i jednakog postupanja prema svakom djetetu, bez bilo
kojeg oblika diskriminacije
Princip zabrane diskriminacije je u osnovi programiranja razvoja za djecu i prateih
programa za pristup sve djece pravdi. Rodno osjetljiv pristup treba primijeniti u
svim intervencijama.
3. Promoviranje prava djeteta da slobodno izrazi svoje miljenje i pravo da ga se saslua
Djeca imaju posebno pravo da ih se saslua u sudskom/upravnom postupku koji se
na njih odnosi, bilo direktno ili putem zastupnika ili odgovarajueg tijela, na nain
usklaen sa procesnim pravilima nacionalnog zakona. To znai, na primjer, da dijete
dobija odgovarajue informacije o postupku, opcijama i moguim posljedicama tih
opcija i da koritena metodologija za ispitivanje djece i kontekst tog ispitivanja (npr.
gdje se djeca sasluavaju, ko ih sasluava i kako) bude prilagoen djeci i konkretnom
djetetu. U konfliktnim i postkonfliktnim drutvima, takoer je vano ukljuiti djecu
u procese tranzicijske pravde.
4. Zatita svakog djeteta od zlostavljanja, iskoritavanja i nasilja
Djeca u kontaktu sa zakonom trebaju biti zatiena od bilo kojeg oblika stradanja
tokom njihovog kretanja kroz formalne i neformalne postupke i nakon njih. Moraju
se prilagoditi procedure i uvesti adekvatne mjere zatite od zlostavljanja,
iskoritavanja i nasilja, ukljuujui seksualno i rodno zasnovano nasilje, uzimajui u
obzir to da se rizici razlikuju za djeake i djevojice. Muenje ili drugo okrutno,
nehumano ili poniavajue postupanje ili kanjavanje (ukljuujui fiziko
kanjavanje) mora biti zabranjeno. Takoer, smrtna kazna i kazna doivotnog
zatvora bez mogunosti pomilovanja se ne izriu za djela koja poine djeca.
5. Dostojanstveno i saosjeajno postupanje sa svakim djetetom
Svako dijete se mora tretirati kao jedinstveno i vrijedno ljudsko bie ije
individualno dostojanstvo, posebne potrebe, interesi i privatnost trebaju biti
potovani i zatieni.
6. Potivanje pravnih garancija i instrumenata zatite u svim postupcima
Osnovne procesne garancije propisane relevantnim nacionalnim i meunarodnim
normama i standardima bit e pruene u svim fazama postupka u dravnim i
nedravnim sistemima, kao i u meunarodnoj pravdi. To ukljuuje pravo na
privatnost, pravo na pravnu pomo i druge vrste pomoi i pravo na osporavanje
odluka pred pravosudnim tijelima vie instance.
7. Prevencija sukoba sa zakonom je kljuan element svake politike maloljetnike pravde
U politikama maloljetnike pravde potrebno je naglasiti strategije prevencije
48
koje omoguavaju uspjenu socijalizaciju i integraciju djece, naroito kroz porodicu,

zajednicu, vrnjake grupe, kole, struno osposobljavanje i svijet rada. Programi
prevencije trebaju se posebno fokusirati na podrku naroito ranjivoj djeci i
porodicama.
8. Koritenje liavanja slobode djece kao krajnje mjere i to u najkraem moguem
trajanju
Potrebno je upsotaviti restorativnu pravdu, mehanizme preusmjeravanja i
alternativne mjere za liavanje slobode. Iz istog razloga i programiranje u oblasti
pravde za dejcu treba se oslanjati na neformalne i tradicionalne sisteme pravde,
onoliko koliko oni potuju osnovne principe i standarde zatite ljudskih prava kao
to je rodna ravnopravnost.
9. Uvoenje pitanja djece u sve aktivnosti u oblasti vladavine prava
Pitanja pravde za djecu treba sistematski ukljuiti u nacionalne procese planiranja,
kao to su nacionalni planovi razvoja, CCA/UNDAF, sektorski pristupi u sektoru
pravde, procjene siromatva/strategije za smanjenje siromatva i politike ili planovi
za djelovanje koji proizilaze iz Globalne studije UN o nasilju nad djecom, te u
nacionalni budet i raspodjelu meunarodne pomoi i prikupljanje sredstava i u
pristup UN-a inicijativama za pravdu i sigurnost u mirovnim operacijama i
timovima po zemljama, naroito kroz zajednike i detaljne ocjene, izradu
sveobuhvatne strategije za vladavinu prava na osnovu rezultata te procjene i
uspostavljanje zajednikog programa UN-a za vladavinu prava u datoj zemlji.
49
1. Akua Duncan, Beatrice, Global Perspectives on Consolidated Childrens Rights Statutes,

/Globalne perspektive o konsolidiranim zakonima o pravima djeteta/ Legislative Reform Initiative
Paper Series, United Nations Childrens Fund, New York, septembar 2008.
2. Procjena rizika i planovi upravljanja rizikom Azijske razvojne banke, 2001.
3. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 2: Uloga nezavisnih nacionalnih institucija za zatitu
ljudskih prava u zatiti i promociji prava djeteta, 32. sjednica, 15.11.2002.
4. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 5: Ope mjere provedbe Konvencije o pravima
djeteta, 34. sjednica 27.11.2003. godine.
5. Komitet za prava djeteta, Ope smjernice za format i sadraj periodinih izvjetaja koje podnose
drave potpisnice u skladu sa lanom 44. stav 1(b) Konvencije, 39. sjednica, 3.6.2005.
6. DFID Analiza upravljanja u zemlji: uputstva za izradu, 2008.
7. EC Methodology to Allocate the Governance Incentive Tranche, / Metodologija EK za raspodjelu
trane za inicijativu za upravljanje/ 2006.
8. EuropeAid, Budget Support Guidelines September 2012 /Smjernice za budetsku podrku,
septembar 2012/, Ares(2012)1098547 - 21/09/2012, European Commission, Brisel, 2012.
9. Evropska komisija, Upravljanje u Evropskom konsenzusu o razvoju: prema usklaenom pristupu
unutar Evropske unije, Komunikacija Komisije Vijeu, Evropskom parlamentu, Evropskom
ekonomskom i socijalnom vijeu i regijama, Brisel, 30.08.2006.
10. Grindle, Melanie, Good Enough Governance: Poverty reduction and reform in developing
countries /Dovoljno dobro upravljanje: smanjenje siromatva i reforma u zemljama u razvoju/,
Kennedy School of Government, Harvard University, novembar 2002.
11. Gupta, Sanajeev, Hamid Davoodi, and Erwin Tiongson, Corruption and the Provision of Health
Care and Education Services, /Korupcija i pruanje usluga zdravstvene zatite i obrazovanja/, IMF
Working Paper, International Monetary Fund, Washington, DC, 2000.
12. Landman, Todd, Bewsher, James and Carvalho, Edzia, Preliminary Survey on Donor Use of
Governance Assessments /Preliminarno istraivanje o koritenju procjena upravljanja kod
donatora/, United Nations Development Programme and University of Essex, bez datuma.
13. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Donor Approaches to Governance
Assessments /Donatorski pristupi procjenama upravljanja/, 2009 Sourcebook, OECD, 2009.
14. Reinikka, Ritva and Jakob Svensson, The Power of Information: Evidence from a
newspaper campaign to reduce capture of public funds /Mo informacija: dokazi iz novinske
kampanje za smanjenje otuivanja javnih sredstava/, World Bank, 2004.
15. Transparency International, Millennium Development Goals are Unreachable Without
Commitment to Fighting Corruption /Milenijski razvojni ciljevi se ne mogu ostvariti bez
predane borbe protiv korupcije/, saoptenje za javnost, 13.09.2005.
16. Transparency International, Corruption in the Education Sector /Korupcija u sektoru
obrazovanja/, Working Paper No. 04/2009, 2009.
17. Transperency International, Global Corruption Report /Globalni izvjetaj o korupciji/, 2008.
18. Ujedinjene nacije, Pristup Ujedinjenih nacija pravdi za djecu: Smjernice Generalnog sekretara,
New York, septembar 2008.
50
19. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Child Protection from Violence Exploitation
and Abuse: A statistical snapshot /Zatita djece od nasilja, iskoritavanja i
zlostavljanja: statistiki prikaz/, UNICEF, 2011.
20. Vukovi ahovi, Nevena, Enforcing Child Rights in Inefficient National Systems,
presentation at Moral Imperatives to Legal Obligations In search of Effective Remedies
for Child Rights Violations, /Provoenje prava djeteta u neefikasnim nacionalnim
sistemima, prezentacija na Moralni imperativi pravnih obaveza u potrazi za
djelotvornim lijekovima za krenja prava djeteta/, eneva, 1213. novembar, 2009.
21. World Bank, A Decade of Measuring the Quality of Governance: Governance matters
2006 Worldwide governance indicators /Dekada mjerenja kvalitete upravljanja:
upravljanje je vano 2006 globalni indikatori za upravljanje/, World Bank, Washington,
DC, 2006.
Web stranice
22. Interagency Panel on Juvenile Justice: www.ipjj.org/index.php
23. Inter-American Development Bank Governance Indicators Database: http://www.iadb.
org/datagob/index.html
24. United Nations Childrens Fund Childinfo (praenje situacije ena i djece):
www.childinfo.org
25. World Bank Worldwide Governance Indicators: www.govindicators.org
51
ENDNOTE
1. Opi komentar br. 2, 2002.

2. Gupta, Sanajeev, Hamid Davoodi, and Erwin Tiongson, Corruption and the Provision of Health
Care and Education Services/Korupcija i pruanje usluga zdravstvene zatite i obrazovanja/, IMF
Working Paper, International Monetary Fund, Washington, DC, 2000.
3. World Bank, A Decade of Measuring the Quality of Governance: Governance matters 2006 Worldwide
governance indicators /Dekada mjerenja kvalitete upravljanja: upravljanje je vano 2006 globalni
indikatori za upravljanje/, World Bank, Washington, DC, 2006, str. 1.
4. Transparency International, Corruption in the Education Sector/Korupcija u sektoru obrazovanja/,
Working Paper No. 04, Transparency International 2009.
5. Transparency International, Millennium Development Goals are Unreachable without
Commitment to Fighting Corruption /Milenijski razvojni ciljevi se ne mogu ostvariti bez predane
borbe protiv korupcije/, saoptenje za javnost, 13.09.2005, Transparency International.
6. Vidi raspravu o upravljanju: Ured Visokog povjerenika za ljudska prava, Dobro upravljanje i
ljudska prava www2.ohchr.org/english/issues/development/ governance/index.htm,
posjeeno 7.1.2014.
7. Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) definira upravljanje kao koritenje ekonomskih,
politikih i upravnih ovlatenja za upravljanje funkcijama zemlje na svim nivoima. Ono
ukljuuje mehanizme, procese i institucije kroz koje graani i interesne grupe artikuliraju svoje
interese, ostvaruju zakonska prava, ispunjavaju svoje obaveze i rjeavaju svoja neslaganja.
8. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Donor Approaches to Governance Assessments
/Donatorski pristupi procjenama upravljanja/, 2009 Sourcebook, OECD, 2009.
9. Za opservacije i preporuke Komiteta za prava djeteta, vidi Ured Visokog povjerenika za ljudska
prava, Univerzalni indeks ljudskih prava, www. universalhumanrightsindex.org, posjeeno
7.1.2014.
10. Vidi Vukovi ahovi, Nevena, Enforcing Child Rights in Inefficient National Systems,
presentation at Moral Imperatives to Legal Obligations In search of Effective Remedies for
Child Rights Violations, Geneva, 1213 November, 2009. Provoenje prava djeteta u neefikasnim
nacionalnim sistemima, prezentacija na Moralni imperativi pravnih obaveza u potrazi za djelotvornim
lijekovima za krenja prava djeteta/, eneva, 1213. novembar, 2009.
11. Vidi Evropska komisija, Governance in the European Consensus on Development: Towards a
harmonised approach within the European Union Upravljanje u Evropskom konsenzusu o razvoju:
prema usklaenom pristupu unutar Evropske unije, Komunikacija Komisije Vijeu, Evropskom
parlamentu, Evropskom ekonomskom i socijalnom vijeu i regijama, Brisel, 30.08.2006, str. 6.
12. Ugovaranje za MDG je dugoroni, predvidljivi oblik ope budetske podrke koji je EK
pokrenula 2008, a odlikuje se snanim fokusom na rezultate povezane sa MDG.
13. Vidi EuropeAid, Smjernice za budetsku podrku, septembar 2012, Ares(2012)1098547 -
21/09/2012, European Commission, Brussels, 2012.
14. Rezolucija Evropskog parlamenta o reviziji Strategije za zatitu ljudskih prava EU
(2012/2062(INI)), usvojena 13.12.2012 Strasbourg, pasus 38.
15. U procesu izrade instrumenta za procjenu 4.1 razmotreno je vie instrumenata koje trenutno
koriste donatori i to: Profil upravljanja EU (2007), DFID Analiza upravljanja u zemlji (2008), Globalni
indikatori upravljanja Svjetske banke, Profili upravljanja za zemlju Afrike razvojne banke, Procjena
upravljanja Azijske razvojne banke (2001.) i Baza podataka indikatora za upravljanje Meuamerike
razvojne banke. Potpuna lista razliitih instrumenata za procjenu upravljanja koje koriste donatori,
a koji su analizirani za potrebe ovog instrumenta dostupna je u: Organizacija za ekonomsku
saradnju i razvoj, Donor Approaches to Governance Assessments /Donatorski pristupi procjenama
upravljanja/ 2009 Sourcebook, OECD, 2009.
52
16. Vidi Grindle, Melanie, Good Enough Governance: Poverty Reduction and Reform in
Developing Countries /Dovoljno dobro upravljanje: smanjenje siromatva i reforma u
zemljama u razvoju/, Kennedy School of Government, Harvard University, November
2002.
17. Op. cit. Transparency International, 2005.
18. Reinikka, Ritva and Jakob Svensson, The Power of Information: Evidence from a newspaper
campaign to reduce capture of public funds, /Mo informacija: dokazi iz novinske kampanje za
smanjenje otuivanja javnih sredstava/, World Bank, 2004.
19. United Nations Childrens Fund, Child Protection from Violence Exploitation and Abuse: A
statistical snapshot /Zatita djece od nasilja, iskoritavanja i zlostavljanja: statistiki prikaz/,
UNICEF, 2011.
20. Za detaljnu analizu i smjernice u vezi sa ovom vrstom reforme vidi Akua Duncan, Beatrice,
Global Perspectives on Consolidated Childrens Rights Statutes (Globalne perspektive o
konsolidiranim zakonima o pravima djeteta), Legislative Reform Initiative Paper Series, United
Nations Childrens Fund, New York, septembar 2008.
53
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/NYHQ2009-0248/JOSH ESTEY - VIJETNAM, 2009.
Strana 4:
UNICEF/NYHQ1995-1110/GIACOMO PIROZZI JUNA AFRIKA, 1995.
Strana 10:
UNICEF/UGDA2012-00516/PHILIP DYER - UGANDA, 2012.
Strana 14:
UNICEF/INDA2004-00067/AMI VITALE - INDIJA, 2004.
UNICEF/NYHQ2007-1227/SHEHZAD NOORANI - AFGANISTAN, 2007.
UNICEF/NYHQ1995-1112/GIACOMO PIROZZI JUNA AFRIKA, 1995.
Strana 16:
UNICEF/NYHQ2008-1394/TOM PIETRASIK - INDIJA, 2008.
Strana 22:
UNICEF/NYHQ2005-1931/ROGER LEMOYNE - HAITI, 2005.
Strana 24:
UNICEF/NYHQ2009-0495/OLIVIER ASSELIN - SIERA LEONE, 2009.
Strana 26:
Strana 28:
UNICEF/BANA2012-02019/JANNATUL MAWA - BANGLADE, 2012.
54
SADRAJ
Lista skraenica 2
5. Uvod 3
5.1 Rad u najboljem interesu djeteta 3

6.1 ta je procjena uticaja ex-ante? 5
6.2 Svrha i dodatna vrijednost 5
6.3 Izazovi 6
7. Izrada procjena uticaja na djecu kao dio upravljanja projektnim i

programskim ciklusom 7
7.1 Analiza konteksta u sklopu procjene uticaja na djecu 7
7.2 Programiranje i provoenje 9
7.3 Ukljuivanje u evaluaciju 9
8. Provoenje procjene uticaja na djecu: vodi po koracima 9

Korak 1: Definirati problem i ciljeve 11
Korak 2: Osigurati uee zainteresiranih strana i djece 13
Korak 3: Opisati alternativne opcije politika 16
Korak 4: Procijeniti uticaj utvrenih opcija politika 17
Korak 5: Uporediti opcije i prijedlog scenarija 21
Korak 6: Saoptiti rezultate i preporuke 23
Korak 7: Osigurati praenje i povezivanje sa monitoringom i evaluacijom 23
INSTRUMENTI 27
Instrument 5.1 Oblasti reforme politika i njihov mogui uticaj na djecu 27
Instrument 5.2 Nacrt opisa zadataka za eksperta ili tim za procjenu uticaja na djecu 29
Instrument 5.3 Odluivanje o tome kada je potrebno konsultovati djecu u procjeni uticaja
na djecu
Instrument 5.4 Procjena opcija: Kada je mogu uticaj na prava djeteta 32
Instrument 5.5 Procjena opcija: Prepoznavanje ranjivosti povezanih sa starosnom dobi 34
Instrument 5.6 Procjena opcija: utvrivanje rodnih i drugih socijalnih odrednica ranjivosti
Instrument 5.7 Korisni primjeri praksi u procjenama ex-ante 37
Instrument 5.8 Razlikovanje kratkoronih, srednjoronih i dugoronih uticaja opadanja
prihoda domainstva na djecu
Instrument 5.9 Matrica uticaja 44
Prilozi 45
Prilog 5.2 Regionalna tijela za prouavanje i dokumentiranje pitanja djece kao
izvori podataka 46
Endnote 47
1
SKRAENICE
NVO nevladina organizacija

IA Procjena uticaja
IDPs interno raseljene osobe
MOR Meunarodna organizacija rada
OECD Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju
PSIA Analiza siromatva i socijalnog uticaja

UNFPA Populacijski fond Ujedinjenih nacija
2
2
1. Uvod
1.1 Rad u najboljem interesu djeteta
Ne postoji politika koja je neutralna prema djeci. Namjerno ili sluajno, svaka politika
pozitivno odnosno negativno utie na ivote djece. To prepoznaje i Komitet za prava
djeteta koji poziva vlade da u sklopu razmatranja da li su ispunjeni najbolji insteresi
djeteta kao osnovno pitanje razmotre mogue uticaje programa i politika na djecu. U
Opem komentaru br. 5 Komitet navodi da:
... Osiguravanje najboljih interesa djeteta u svakom postupanju vlade iziskuje

kontinuirani proces procjenjivanja uticaja na dijete kojim se predvia uticaj svakog
predloenog zakona, politike ili budetskog izdvajanja koje utie na djecu i uivanje
njihovih prava.
Stoga, kako bi se ispunile obaveze preuzete Konvencijom o pravima djeteta, procjena uticaja
svih politika, zakona i budetskih odluka na djecu treba biti sastavni dio standardne
prakse. Procjene uticaja na djecu nude konkretne metode da se djeca dovedu u prvi plan
planova politika i procesa odluivanja donosilaca politika.
Procjene uticaja na djecu su prilika za sistematsku analizu potencijalnih uticaja koje

politike i programi mogu imati na djecu ex-ante, odnosno u toku njihove izrade, umjesto
nakon to su stupili na snagu. Tako su one snaan alat koji moe uticati na odluke od
velike ekonomske i socijalne vanosti. Kada se pravilno provedu, ove procjene mogu
pomoi da se sprijei mogui tetni efekat i da se rizici od skupih propusta i greaka u
politikama svedu na minimum, sluei pri tom najboljim interesima djeteta i
poboljavajui usklaenost sa zakonskim obavezama u pogledu prava djeteta.
Vanost ex-ante procjena uticaja za odluivanje zasnovano na dokazima prepoznali su

i u praksi primjenjuju razvojni partneri kao to su Evropska unija, Organizacija za
ekonomski razvoj i saradnju (OECD), Fond Ujedinjenih nacija za djecu i Svjetska banka.
Vie donatora ve ukljuuje pitanja o djeci u procjene socijalnog uticaja i procedure
ocjene projekta.
1.2 Svrha i ciljevi

Procjena uticaja je niz logikih
Ovaj modul sadri pregled i vodi po
koraka koje treba proi tokom
koracima za provoenje procjene uticaja pripreme prijedloga politika. Taj
na djecu za uposlenike donatorskih proces priprema dokaze za
agencija, ukljuujui uposlenike EU i donosioce politikih odluka o
vlada koji nisu specijalizirani u oblasti prednostima i nedostacima moguih
pitanja djece. opcija politika, kroz procjenu njihovih
eventualnih uticaja.
3
lan 3. Konvencije o pravima djeteta
U svim akcijama u vezi s djecom, bez obzira da li

ih poduzimaju javne ili privatne drutvene
dobrotvorne institucije, sudovi, upravne vlasti ili
zakonska tijela, najbolji interesi djeteta bie od
prvenstvenog znaaja.
44
Modul 5: Procjene uticaja na djecu
Ovaj modul e:
1. Objasniti razloge za provoenje ex-ante procjene uticaja na djecu
2. Definirati odgovornosti vlade u vezi sa provoenjem ex-ante procjene uticaja na djecu
3. Izloiti korake za provoenje ex-ante procjene uticaja na djecu
4. Pokazati kako koristiti zakljuke ex-ante procjene uticaja na djecu kao osnovu za
izradu politika i programiranje u zemlji
2. Kljuna pitanja i razmatranja

2.1 ta je ex-ante procjena uticaja na djecu?
Procjena uticaja na djecu je instrument za analizu politike, zakona, ili odluke i procjenu
njenog eventualnog uticaja na djecu i mlade i njihova prava zatiena Konvencijom o
pravima djeteta. Procjena mjeri na koji nain neka politika ili projekt ispunjava obaveze
drave s aspekta prava djeteta. Time se omoguuje predvianje uticaja, njegovo
praenje i, ako je to potrebno, izbjegavanje i ublaavanje.
2.2 Svrha i dodatna vrijednost
Ex-ante procjena uticaja na djecu pomae da se Konvencija o pravima djeteta ukljui u

rutinsko postupanje vlade, primjenom strukturirane analize radi isticanja eventualnih
uticaja na djecu, kao sastavnog dijela donoenja zakona i politika. Namjera je da se
donosioci odluka potaknu da ozbiljno razmotre dimenziju djeteta prije nego to donesu
odluku. Procjena uticaja na djecu takoer e vjerovatno dovesti do boljih odluka i
politika, te tako pomoi donosiocima odluka da unaprijede svoju uspjenost i u
konanici doprinesu boljim ishodima razvoja.
Glavni ciljevi procjene uticaja na dijete su:

Osigurati da su djeca u centru panje politika i projekata: Bez konkretnog fokusa
na njima, djecu e se vjerovanto previdjeti. Pitanja kao to su energetske reforme,
liberalizacija trgovine ili izgradnja puteva, na prvi pogled mogu djelovati potpuno
nevezano ili vrlo malo vezano za dobrobit djece. Meutim, uticaji programa u ovim
i drugim oblastima razvojnih politika na djecu i mlade mogu biti znaajni. Na
primjer, program izgradnje puteva mogao bi poboljati dobrobit djece kroz povean
pristup kolama, omoguavanje lake dostave neophodnih lijekova u udaljena
podruja ili poticanja ekonomskih prilika i prilika za zapoljavanje. U bilo kojem
kontekstu uticaji promjene ne moraju biti nuno potpuno jasni, kao ni to da li e
ukupni uticaj biti pozitivan ili negativan. Ukljuivanje perspektive djece u procjene
socijalnog uticaja je stoga neophodno kako bi se razumjeli mogui uticaji na ovu
grupu zainteresiranih strana.
Pomoi vladama da ispune obaveze po Konvenciji o pravima djeteta: Vlade su se
obavezale na potivanje, zatitu i ispunjavanje prava djeteta i na primarno
razmatranje najboljeg interesa djeteta u svim mjerama koje se odnose
5
na djecu. Kako bi se ta obaveza ispunila, potrebno je da vlade prvo shvate kako
pozitivan, tako i mogui negativan uticaj njihovih intervencija na djecu.
Provoenje procjena uticaja na djecu, a zatim i postupanje u skladu s njihovim

rezultatima je jedan od naina na koji postupanje vlada, donatora i drugih agencija (kao
to su organizacije civilnog drutva) moe biti odgovornije prema djeci.
Procjene uticaja na djecu su od koristi za politike, kreatore politika i djecu, jer

Unapreuju koordinaciju vlade u pogledu prava djeteta kroz analizu moguih
uticaja na cijelo dijete, to podrazumijeva uvezivanje nadlenih resora i osiguranje
koordinacije politike razvijene u jednom resoru sa politikama drugih resora.
Pruaju znaajan povrat investicije s obzirom na to da je mnogo lake i efikasnije
popraviti projekte u fazi izrade, nego tretirati negativne efekte loeg planiranja
Poveavaju kvalitet i kvantitet informacija koje stoje na raspolaganju donosiocima odluka
Izriito razmatraju najbolje interese djeteta u procesu donoenja odluka ime se
poveavaju izgledi za pozitivne ishode za djecu
Razmatraju dugorone uticaje na djecu ukljuujui budue generacije, a ne samo
trenutne uticaje
Prepoznaju djecu kao punopravne zainteresirane strane u izradi politika kroz
duno razmatranje njihovih stavova u procesima izrade zakona i politika
Poveavaju podrku graana javnim odlukama zahvaljujui procesu izrade
politika koji je transparentniji, konsultacijski i koji se moe odbraniti, te koji okuplja
zainteresirane strane izvana, ukljuujui djecu, u ueu u fokusiranoj raspravi.
2.3 Izazovi
Postoji vie izazova u provoenju procjene uticaja na djecu:

Modeli provoenja: Procjene uticaja na djecu su kljuna implementacijska mjera na
koju poziva Komitet za prava djeteta i zajedniki principi za njihovo provoenje su
jasno definirani. Meutim, nema jedinstvenog modela procjene uticaja na djecu ili
meunarodno dogovorenog sistema procjene uticaja na djecu, tako da se u poetku
moe initi teko doi do jasne vizije kako provesti jednu takvu analizu. Pokretai
procjene uticaja na djecu, njeni korisnici i zainteresirane strane trebaju detaljno
definirati svoje potrebe.
Potreba za daljim istraivanjem: Dobre prakse u procjeni uticaja na djecu su
veinom prisutne u industrijaliziranim ili zemljama sa visokim prihodom. Stoga jo
uvijek postoji potreba za dodatnim istraivakim radom u razliitim kontekstima
pojedinanih zemalja.
Potreba za pouzdanim podacima: Procjene uticaja je teko provesti, jer dokazi nisu
uvijek dostupni, nacionalni sistemi ne mogu pronai pouzdane podatke, a
predvianja za budunost trebaju biti statistiki utemeljena. Pored toga ukupna
provjera kvalitete je od velike vanosti zbog drutvenih i politikih implikacija
rezultata procjene. Procjena uticaja na djecu treba garantirati za svoj kredibilitet tako
to e se oslanjati na objektivno provjerljive kvalitativne i kvantitativne podatke.
6
3. Izrada procjena uticaja na djecu kao dio upravljanja

projektnim i programskim ciklusom
3.1 Kontekstualna analiza procjene uticaja na djecu
Kada se utvrdi potreba za procjenom uticaja na djecu u vezi sa nekim prijedlogom ili
projektom, potrebno je paljivo analizirati vie stvari u pogledu ireg konteksta u
kojem e se procjena odvijati. U sklopu ove kontekstualne analize, potrebno je utvrditi
kljune aktere kao i njihove kapacitete za provoenje datog zadatka. Akteri mogu biti
donosioci odluka, planirani korisnici, potencijalni implementatori, uticajne grupe i
izvori koje je potrebno konsultovati.
ta treba razmotriti?
Vaan dio analize historijata i konteksta je analiza opeg poloaja djece u nekoj zemlji
(i, ako je relevantno, u sektoru). Time se analitiarima omoguuje da njihovi prijedlozi
zasigurno budu usmjereni na najvanija pitanja prava djeteta i da utvrde prijedloge
programa i politika koje bi trebale ostvariti najvei uticaj na prava djeteta.
Kako se navodi u Modulu 1 Pregled prava djeteta u razvojnoj saradnji, detaljne

analize situacije djece u zemlji su esto dostupne iz vie izvora. One se mogu
nadopuniti konkretnijim izvjetajima o pojedinanim pitanjima, kao i svim relevantnim
zakljunim opservacijama Komiteta za prava djeteta ili Komiteta za uklanjanje
diskriminacije nad enama.
Jo jedna kljuna oblast za analizu je politika ekonomija. Upoznatost sa planovima,

interesima i inicijativama kljunih aktera i institucija na nivou politika i na nivou
implementacije je od kljune vanosti da bi se predvidjelo kako bi se prijedlozi mogli
odvijati u praksi. U sklopu ove analize vano je utvrditi sve aktere sa institucionalnim
mandatom za promoviranje prava djeteta (npr. ombudsmani za djecu, organizacije za
prava djece ili mladih, ili organizacije civilnog drutva koje su fokusirane na djecu), te
one zainteresirane za glavna podruja prava djeteta (kao to su zdravstvo, obrazovanje
ili maloljetnika pravda) ili one sa potencijalno suprotnim interesima.
Ko su zainteresirane strane u procjeni uticaja na djecu?
Procjenu uticaja na djecu mogu provesti razne zainteresirane strane, ukljuujui vlade,
parlamente, donatore, civilno drutvo i privatni sektor. Obino ih naruuje tijelo koje
donosi odluku o finansiranju ili implementaciji programa, ali mogu ih organizirati i
tree strane koje ele znati vie o moguim uticajima konkretnih politika ili praksi.
7
Pozivanje vlada na odgovornost: Reforme
trgovinske razmjene i pravo djeteta na zdravlje na
Tajlandu
U 2005. godini vicarska NVO 3D (trgovina ljudska prava
pravina privreda) analizirala je mogue efekte trgovakih
reformi na pristup djece lijekovima na Tajlandu.
Utvrdili su da bi tajlandske politike o pristupu lijekovima koje
su pomogle da se osigura pravo djeteta na zdravlje mogle biti
ugroene strogim pravilima o intelektualnom vlasnitvu u
trgovinskim ugovorima, naroito pravilima koja su zahtijevana
tokom bilateralnih pregovora sa Sjedinjenim Amerikim
Dravama i Evropskom asocijacijom za slobodnu trgovinu
(EFTA). Svoju analizu su dostavili Komitetu za prava djeteta
(3D, 2005.). To je primjer procjene uticaja na djecu u sektoru
koji nije fokusiran na djecu, a kojom se pokualo ukazati na to
da reforme politika u kljunim industrijskim sektorima mogu
imati znaajan uticaj na ishode u pogledu prava djeteta.
88
Kada treba provesti procjenu uticaja na djecu?
Komitet za prava djeteta preporuuje provoenje procjene uticaja na djecu prilikom

izrade ili provoenja:2
Novih smjernica ili programa
Novih zakona, regulativa ili rezolucija
Budeta ili drugih finansijskih procjena na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Procjena uticaja na djecu treba se provesti kada god postoje javni prijedlozi koji mogu
imati znaajan uticaj na djecu i njihove porodice, ukljuujui predmetne oblasti koje
nisu nuno fokusirane na djecu.
3.2 Programiranje i provoenje
Procjene uticaja na djecu trebaju podrati faze pripreme programa i projekata kroz
identificiranje uticaja, analizu rizika i moguih mjera za njihovo ublaavanje i
predlaganje alternativa koje e biti ukljuene u programe zemlje i godinje akcione
planove. Procjene uticaja na djecu stoga treba provesti to je ranije mogue u fazi
razvoja politike.
3.3 Ukljuivanje u evaluaciju
Neki konkretni prijedlozi kako se procjena uticaja na djecu moe ukljuiti u fazu
evaluacije u upravljanju programskim i projektnim ciklusom su:
Utvrditi da li je u zemlji nedavno provedena procjena uticaja na djecu, kako bi njeni
rezultati mogli biti iskoriteni za sektorsku i programsku odgovornost i unapreenje
ukupne osjetljivosti programa na pitanja prava djeteta
Osigurati da se ti rezultati mogu iskoristiti kao lekcije za budunost i da se
direktno prenose i utiu na definiranje novih programskih prioriteta
Koristiti procjene uticaja na djecu za povezivanje politika prema pravima djeteta sa
mjerljivim rezultatima i uincima
Vidi Instrument 5.1 za pregled oblasti reforme politika i njihovih

moguih uticaja na djecu.
4. Provoenje procjene uticaja na djecu: vodi po koracima

U ovom dijelu predstavljen je prijedlog modela procjene uticaja na djecu koji se sastoji
od sedam koraka usklaenih sa Smjernicama za procjenu uticaja Evropske unije
(2009.). Tokom provoenja procjene uticaja na djecu potrebno se pridravati etiri
vodea principa Konvencije o pravima djeteta (vidi Modul 1: Pregled prava djeteta u
razvojnoj saradnji):
9
Zabrana diskriminacije
Pridravanje najboljih interesa djeteta
ivot, preivljavanje i razvoj
Uee
Provoenje procjene uticaja na djecu na osnovu ovih principa, trebalo bi osigurati sljedee:
Jednakost i zatitu od diskriminacije: Principi jednakosti i zatite od diskriminacije
moraju se razmatrati u svim fazama i svim aspektima procjene uticaja zasnovane na
pravima.
Uee: Svrsishodna participacija svih ukljuenih zainteresiranih strana, ukljuujui
marginalizirane i iskljuene grupe, naroito djecu, je kljuni princip procjene uticaja
na djecu (vidi Modul 3: Djeje uee). To se moe ostvariti na sljedee naine:
Ukljuivanje ideja djece o tome na ta bi procjena uticaja na djecu trebala
obratiti panju
Osiguranje dovoljnih informacija o procjeni uticaja na djecu kako bi djeca razumjela njenu
svrhu i kako e se koristiti njeni rezultati
Konsultacije s djecom o njihovom miljenju o tome kako bi neka odluka mogla uticati na njih
Informiranje djece o rezultatima procjene uticaja na djecu
Odgovornost: Odgovornost je kljuna da bi se djeci omoguilo da zahtijevaju svoja prava.
To obuhvata osobe na pozicijama moi koje su odgovorne za to da najbolji interes djeteta
bude u fokusu svih odluka i politika. Takoer, odgovornost podrazumijeva pruanje
odgovarajuih i sigurnih prilika za djecu da trae svoja prava, ukljuujui i kroz
izraavanje svojih zabrinutosti u sklopu procjena uticaja. Procjene uticaja na djecu takoer
trebaju analizirati u kolikoj mjeri politika ili projekt obuhvata mehanizme odgovornosti.
10
7 KORAKA PROCJENE UTICAJA NA DJECU
Korak 1: Definirati problem i ciljeve procjene

Inicijalni skrining
Kontekstualna analiza i mapiranje zainteresiranih strana
Osnovna pitanja
Korak 2: Osigurati uee zainteresiranih strana i djece
Korak 3: Prikazati alternativne opcije politika
Korak 4: Procijeniti uticaj utvrenih opcija politika

Faza 1: Opi pregled
Faza 2: Detaljna analiza usklaenosti
Faza 3: Tematska analiza
Korak 5: Uporediti opcije i predloiti scenarije

Sinteza koraka 3 i 4
Korak 6: Saoptiti rezultate i preporuke
Korak 7: Osigurati praenje, povezivanje sa

monitoringom i evaluacijom
Korak 1: Definirati problem i ciljeve
Za dobru procjenu je kljuno da se definiraju jasni ciljevi i da procjena bude relevantna.

Prvi korak stoga predstavlja utvrivanje da li je procjena uticaja na djecu preporuljiva
i, ukoliko jeste, odabir glavnog problema na koji se treba usredotoiti. Time e se
olakati pojanjavanje ciljeva procjene.
A. Kriteriji za provoenje procjene

Tri opa kriterija koji se koriste prilikom odluivanja o tome da li provesti procjenu su:
Potencijalni uticaj: Kada je potencijalni uticaj znaajan ili postoji nesigurnost u vezi s
njim, kao to je to sluaj sa sloenim programima.
Strateka vanost za instituciju koja provodi procjenu: To moe obuhvatiti
prioritetna pitanja u planovima vlade, politike sa velikim budetskim izdvajanjima ili
aktivnosti koje smatraju hitnim.
Mogui uticaj na promjenu: Procjena moe biti posebno korisna za pruanje
informacija o nerijeenim oblastima koje je potrebno premostiti u odnosu na postojee
zakone odnosno propise.
11
B. Inicijalni skrining predloene mjere
Procjena uticaja na djecu moe biti korisna za utvrivanje uticaja na djecu i kada su
djeca u fokusu predloene politike, programa ili plana i kada takav prijedlog ima iri
fokus. ak i kada se ne ini da je utvreni problem(i) u prijedlogu politike ili programa
usko vezan za dobrobit djece, vrijedi provesti inicijalnu procjenu moguih uticaja na
prava djece kako znaajni uticaji ne bi bili zanemareni.
Pitanja za razmatranje u toku Koraka 1:

Koji je cilj prijedloga?
Koji su glavni mogui uticaji
prijedloga na djecu ili na konkretne Budite realni po pitanju ravnotee
grupe djece? izmeu dubine i opsega procjene
Kako je prijedlog izraen i u kojoj mjeri uticaja na djecu. Bit e potrebno
ukljuuje glasove djece? Koji napraviti izbore kako bi se
participatorni proces je koriten? postigla ova ravnotea i kako bi se
osiguralo da procjena uticaja na
Koji lanovi Konvencije o pravima
djecu bude koristan alat za
djeteta su posebno relevantni za razliite publike kojima je
prijedlog? Jesu li oni razmotreni u toku namijenjena. Ti izbori mogu
pripreme? podrazumijevati prioritiziranje
Postoje li ikakvi rizici od nekih oblasti politika ili sektora
neusklaenosti ili prethodno (npr. zdravlje, infrastruktura,
utvrenih nepodudarnosti u odnosu pravda, itd.) gdje su uticaji na
na primjenu Konvencije o pravima djecu znaajni.
djeteta?
C. Analiza konteksta i mapiranje zainteresiranih strana

Kako procjena uticaja na djecu obezbjeuje kljune referentne informacije, svrhu
konkretne procjene (ili oekivanja donositelja odluka) treba paljivo razmotriti u toku
izrade. Taj dio procesa takoer ukljuuje identificiranje zainteresiranih strana. Treba
naglasiti da moe biti korisno u mapiranje ukljuiti donosioce odluka, planirane korisnike,
potencijalne implementatore, uticajne grupe i izvore koje treba konsultovati. Poetno
mapiranje takoer moe biti korisno za identificiranje grupa djece koje e vjerovatno biti
posebno zahvaene (vidi korak 4, faza 2).
Proces izrade procjene uticaja na djecu e takoer pomoi da se utvrdi da li djecu treba
ukljuiti kao kljune zainteresirane strane. Alati za mapiranje su izloeni u Modulu 2:
Prava djeteta u programiranju i sektorskim politikama, Modulu 6: Budetiranje
odgovorno prema djeci i Modulu 8: Rad sa civilnim drutvom na pravima djece.
D. Osnovna pitanja
Inicijalni skrining treba pomoi da se odgovori na osnovna pitanja procesa:
Da li je procjena uticaja na
djecu preporuljiva?
OSNOVNA PITANJA
Ukoliko jeste, koja su glavna pitanja
na koja se procjena treba usmjeriti?
12
Vidi Instrument 5.2 koji sadri elemente za izradu projektnog zadatka za

eksperta ili tim za procjenu uticaja na djecu.
Korak 2: Osigurati uee zainteresiranih strana i djece
Konsultacije su osnovni dio procjene uticaja na djecu kako bi se osiguralo razmatranje

irokog spektra miljenja o svim pitanjima koja bi mogla direktno ili posredno uticati
na djecu. Analiza zainteresiranih strana e pomoi da se utvrdi koja miljenja su
najvanija u svakom pojedinanom kontekstu.
GLAVNE ZAINTERESIRANE STRANE KOJE TREBA KONSULTOVATI U PROCJENI

Djeca i mladi Procjena uticaja na djecu prepoznaje djecu i mlade kao kljune
potencijalne zainteresirane strane u odlukama koje bi na njih mogle
uticati. To je utemeljeno na lanu 12. Konvencije o pravima djeteta,
koji propisuje da djeca imaju pravo da izraze svoje miljenje i da se
to miljenje mora adekvatno uvaiti u skladu sa njihovom starosti i
zrelosti. Ovo pravo priznato je i u 'Akcionom planu EU o pravima
djeteta u vanjskom djelovanju (2008.), koji istie vanost konsultacija
sa djecom o pitanjima koja na njih utiu.
Zajednice Kako bi se razumjele i izrazile zabrinutost o moguim uticajima na
njihova ljudska prava.
Vlada Pored ministarstva zaduenog za provedbu predloene politike ili
programa, linijska ministarstva direktno nadlena za djecu (npr.
obrazovanja, zdravlja i socijalne zatite) i/ili nadlena za budet (npr.
finansija) su relevantne zainteresirane strane.
Slubena tijela Primjerice nacionalne komisije za djecu, ombudsmani za djecu i
za djecu povjerenici za djecu.
Strune osobe Primjerice nastavnici, zdravstveni radnici, socijalni radnici,
u kontaktu s policijski i pravosudni dunosnici.
djecom
Meunarodne Bilo one sa direktnim interesom za predloenu politiku ili program, ili
organizacije sa konkretnom ekspertizom u oblasti dobrobiti djece, npr.
Meunarodna organizacija rada, UNICEF, Populacijski fond
Ujedinjenih nacija (UNFPA), UNHCR i UN Women.
Drugi donatori i Posebno oni sa direktnim interesom za predloenu politiku ili

kreditori program (npr. Svjetska banka, regionalne razvojne banke) ili sa
strunim poznavanjem dobrobiti ili prava djece u datoj zemlji (npr.
SIDA).
Organizacije One sa direktnim fokusom na djeci i mladima, organizacije ena, one
civilnog drutva sa direktnim interesom za predloenu politiku ili program (npr. koje
(nacionalne i rade u oblasti poljoprivrede/sigurnosti hrane za politike u toj oblasti).
meunarodne) Meunarodne nevladine organizacije sa konkretnim fokusom na
dobrobit djece ukljuuju PLAN International, Save the Children i
World Vision.
13
Saznanja iz konsultacija
sa djecom u Mozambiku
Analiza siromatva i socijalnog
uticaja Svjetske banke (PSIA) o
reformi kolarina za osnovnu i
srednju kolu u Mozambiku
obuhvatila je intervjue sa djecom koja
pohaaju i koja ne pohaaju kolu i
njihovim roditeljima. Analiza je otkrila
da je seksualno maltretiranje
djevojica na putu do kole i u samoj
koli znaajan faktor koji ih spreava
da idu u kolu. Time se naglasila
potreba za veom koordinacijom
aktivnosti na ovom problemu pored
mjera za ublaavanje direktnih
trokova kolovanja.3
14
Kljune zainteresirane strane trebaju biti

sama djeca koja mogu pruiti najbolje
Konsultacije sa djecom moraju
informacije o pitanjima koja se na njih
ispunjavati etike standarde koje je
odnose i mogu unaprijediti kvalitet usaglasio Komitet za prava djeteta u
procjena uticaja na sljedee naine: svom Opem komentaru br. 12 o
Isticanjem pitanja koja drugi ne pravu djeteta da ga se saslua. (Za
razmatraju. Na primjer, u planiranju vie informacija o standardima i
principima za uee djece, vidi
za poplave u Vijetnamu, pitanje
Modul 3.)
puteva za evakuaciju u kolama
razmotreno je tek nakon to su Proces uea je vaan kao
konsultovana djeca. konani sadraj procjene uticaja na
djecu: kljune zainteresirane strane
Pruanjem informacija o uticaju koje e koristiti rezultate trebaju biti
politika na razliite lanove ukljuene u sve faze procesa. Time
domainstva. Na primjer, analiza koju se osigurava najvea podudarnost
je sa partnerima proveo UNICEF o preporuka procjene uticaja na djecu
moguim uticajima reforme tarifa za kako sa potrebama i oekivanjima
elektrinu energiju u Bosni i zainteresiranih strana, tako i sa
Hercegovini ukazalo je na to da kapacitetima za provoenje.
povean rad djece, poveano Dati prostor slabijim
koritenje prljavih energenata i zainteresiranim stranama da
smanjena potronja elektrine energije iskau svoje miljenje o
predstavljaju glavne naine kako pokretanju procjene uticaja na
domainstva planiraju prevazii vee djecu.
cijene. Prilike adolescenata za veernje Ovisno o raspoloivom vremenu i
uenje, vannastavne aktivnosti i resursima, moe biti mogue
informisanje i rekreaciju (npr. gledanje obuiti neke adolescente da
televizije) bi najvjerovatnije bile provode vrnjako istraivanje. To
negativno pogoene predloenom je od posebne vrijednosti za
tarifom. 4 obuhvat marginaliziranih grupa
Pruanjem informacija o pitanjima djece, do kojih je teko doi, a
koje odrasli ne smatraju prioritetima ujedno pomae ukljuenoj djeci da
ili pitanjima o kojima se ne govori (npr. steknu nove vjetine.
seksualno maltretiranje djevojica u
koli).
Provjerom injenica i triangulacijom zaljuaka sa najvanijim zainteresiranim
stranama samom djecom.
Identificiranjem strategija za ublaavanje rizika, primjerice kroz prepoznavanje
perspektivnih pristupa manjeg obima koji bi se mogli proiriti da bi se sprijeili
negativni uticaji.
Omoguavanjem istraivanja o uticajima na grupe u vrlo nepovoljnom poloaju
kao to su djeca koja ive i rade na ulici, djeca radnici i djeca bez roditelja, o kojima
esto ima vrlo malo informacija, ili djeca koja ive izvan porodica, koja nisu
obuhvaena anketama domainstava.
Vidi Instrument 5.3 za smjernice za odluivanje kada je potrebno

konsultovati djecu u procjeni uticaja na djecu.
15
Korak 3: Prikazati alternativne opcije politika
Ovaj korak podrazumijeva prikazivanje glavnih opcija politika i programa koje se bave
problemom definiranim u koraku 1, kao i svih mjera koje mogu biti potrebne za
ublaavanje oekivanih negativnih uticaja. U narednoj tabeli prikazani su mogui
pristupi rjeavanju ranjivosti djece koji se u ovoj fazi mogu predvidjeti.
PRIMJERI IZBORA TEMATSKIH POLITIKA ZA RJEAVANJE RANJIVOSTI DJECE
VRSTA RANJIVOSTI TEMATSKI ODGOVORI KROZ POLITIKE

Ishrana: Investicije u poljoprivredu i sigurnost hrane
Rizik od Poticaji za hranu
pothranjenosti i gladi Suplementi mikronutrijenata i dodaci s mikronutrijentima
Poveana dostupnost osnovnih usluga
Zdravlje: Besplatno lijeenje za djecu i mlade (bez
Rizik od smrti participacije i plaanja, subvencije za osiguranje)
Glavne bolesti koje Ciljane mjere za konkretne bolesti koje pogaaju djecu ili
njihove porodice (npr. malarija, proljev)
posebno pogaaju djecu
Spolno prenosive bolesti Poboljanja vodoopskrbe i sanitacije
Zdravstveni odgoj/ promotivni programi
Zdravstvene usluge prilagoene mladima
Obrazovanje: Poveana ulaganja u rani rast i razvoj, osnovno i
Manjak priutivih srednje obrazovanje
predkolskih programa Zatita/poveanje plaa nastavnicima
Finansijske prepreke Ukidanje kolarina
Lo kvalitet obrazovanja Grantovi za kole
Zatita od zanemarivanja, ire mjere za smanjenje siromatva
zlostavljanja i Programi ranog rasta i razvoja i poboljano
iskoritavanja: pruanje usluga vrtia za zaposlene roditelje
Fizika i emotivna Obrazovni/preventivni programi za djecu i mlade i
zaputenost programi o roditeljstvu za odrasle
Fiziko i seksualno Podrka sistemima zatite djece, ukljuujui policiju i
zlostavljanje agencije za provoenje zakona, inspekciju rada i
Iskoritavanje za rad, socijalne radnike
trgovinu ljudima i Savjetovalita, linije za pomo, sklonita i druge
seksualno ciljane usluge (npr. mobilni obrazovni programi za
iskoritavanje djecu izloenu riziku).
A. ire mjere u sklopu politika

Postoji vie irih mjera u sklopu politika kojima se mogu rijeiti ranjivosti djece.
Egzistencija
Mjere za pomo u prilagoavanju novim izvorima egzistencije
Postepene promjene kako bi se ranjivim domainstvima ostavilo vrijeme za prilagoavanje
16
Podrka mikropreduzeima
Rast u korist siromanih/
Alternative politika trebaju ostati
otvaranje radnih mjesta realne, to podrazumijeva
Zatita prava radnika sljedee:
Regionalni razvoj u Drutveno prihvaanje, usklaenost
regijama u nepovoljnom sa postojeim pravnim okvirom,
poloaju komplementarnost sa postojeim
politikama ili programima i tehnika
izvodljivost
Zatita potronje
Finansijski resursi i tehniki
Uvesti ili proiriti programe novanih kapaciteti za provoenje politike i
transfera takoer za odravanje sistema
Ograniiti poreze na promet nadzora
osnovnih roba za djecu i njihove Finansijska usaglaenost i odrivost,
porodice tj. da se ne umanjuju resursi
izdvojeni za druge programe za
Razmotriti prepreke za uvoz
djecu.
osnovnih dobara za razvoj djece
Usluge
Odrati/poveati nivo potronje u
kljunim sektorima (obrazovanje,
zdravlje, zatita djece, itd.)
Oporezivanje u korist siromanih (progresivno)
(Za vie informacija, vidi Ukljuivanje fokusa na djecu u analize siromatva i socijalnog
uticaja (PSIA): prirunik UNICEF Svjetska banka, prilog 5.1, taka 11.)
Korak 4: Procijeniti uticaj utvrenih opcija politika
Procjena uticaja predloene mjere i razliitih opcija utvrenih u koraku 3 u pogledu prava
djeteta iziskuje da se utvrdi sljedee:
Vrste moguih uticaja na djecu
Koja djeca e vjerovatno biti pogoena
Znaaj uticaja
U kolikoj mjeri su predloene opcije participatorne i nude mehanizme za
svrsishodno ukljuivanje pogoenih grupa stanovnitva, ukljuujui ene i djecu
Uticaj predloenih opcija na obaveze drave prema pravima djeteta.
A. Utvrivanje koja djeca e vjerovatno biti pogoena

Djeca kao i odrasli nisu homogena grupa pa razliite grupe djece mogu biti izloene
pozitivnom ili negativnom uticaju odreenog prijedloga. Ukoliko politike nisu
konkretno izraene s ciljem rjeavanja nejednakosti, mogue je da koristi od politika
ostvare samo grupe u povoljnijem poloaju, a da negativni uticaji vie pogode
siromaniju djecu, djecu u udaljenijim podrujima, djevojice, djecu s potekoama,
starosjedilaku djecu i djecu pripadnike manjinskih etnikih grupa, migrante ili interno
raseljene osobe.
17
Efekti svakog prijedloga moraju se razvrstati barem po dobi, spolu, socijalno-
ekonomskoj grupi, lokaciji i kulturnoj ili etnikoj pripadnosti kako bi se osiguralo da se
potuju ili unapreuju prava sve djece.
Vidi Instrument 5.4 do Instrument 5.6 za tabele za procjenu opcija koje pomau
u prepoznavanju prava djeteta koja bi mogla biti zahvaena, ranjivosti
povezane sa odreenom dobi i spolom te druge socijalne dimenzije ranjivosti.
B. Definiranje razliitih vrsta uticaja na djecu u tri faze

Faza 1: Opi pregled prema principima Konvencije o pravima djeteta
Predloena politika ili program treba se analizirati prema sva etiri vodea principa
prava djeteta kako bi se osiguralo da je razmotren potpuni raspon eventualnih uticaja.
Mogui uticaji na pravo djeteta na zatitu ili na uee u drutvu mogu se lako
previdjeti.
Faza 2: Detaljna analiza usklaenosti sa pravima djeteta

Kada se utvrde osnovne oblasti prava koje se mogu nai pod uticajem politike ili
programa, analiza e obuhvatiti vie detalja prolazei kroz lanove Konvencije koji su
vezani za tu oblast.
U fazi 2 fokus e biti i na lokalnim zakonima o pravima djeteta koji su relevantni za

predloenu mjeru. Ova kvalitativna analiza e:
Utvrditi potencijalna odstupanja od Konvencije o pravima djeteta
Naglasiti koji konkretni lanovi Konvencije su u pitanju
Izdvojiti mogue uticaje koji bi se trebali dalje razmotriti.
Ovakvim pristupom dobija se kompletnija slika o moguim uticajima na prava djeteta.
Vidi Instrument 5.7 za korisne primjere praksi za procjene ex-ante.
Faza 3: Tematska analiza iz perspektive predloene mjere

Analiza potencijalnih uticaja na djecu treba biti dopunjena drugim postojeim
informacijama i indikatorima u datoj tematskoj oblasti (tj. kroz pregled vanjskih izvora
kao to su druge procjene uticaja, nauna istraivanja, studije koje su naruivale NVO
ili drugi nevladini akteri i dostupni indikatori koji se mogu objektivno potvrditi).
Procjena uticaja na djecu takoer moe predstavljati priliku za organiziranje primarnih

anketa i istraivanja kako bi se dopunila tematska analiza. To je posebno korisno za
osiguravanje tanosti i nezavisnosti podataka. U okviru u nastavku navodi se kratka
analiza o tome kako ekonomske politike mogu prenijeti svoje efekte na djecu.
18
Vidi Instrument 5.8 za razlikovanje kratkoronih, srednjoronih i

dugoronih uticaja smanjenja prihoda domainstva na djecu.
Nauene lekcije iz ukljuivanja rodne dimenzije u

infrastrukturne projekte
U sklopu Gender akcionog plana za unapreenje ekonomskog osnaivanja ena kroz
rodno usmjereni operativni i analitiki rad, Svjetska banka je poduzela aktivnosti za
ukljuivanje rodne dimenzije u velike infrastrukturne projekte. Studije sluaja o ovim
aktivnostima pokazuju da je mogue rodno uskladiti infrastrukturne projekte i politike,
te da uvoenje rodnih pitanja u sve faze izrade i provedbe takvih projekata vodi do
vee djelotvornosti i odrivosti razvoja.
Ukljuivanje rodne dimenzije provedeno je na razliite naine, ukljuujui procjenu o

tome kako ene koriste vrijeme i koje je njihova koliina posla, prikupljanje dobrih
polaznih podataka o socijalnim odnosima radi procjene lokalnog poticajnog
okruenja, osjetljivost na lokalne kulture i tradicije, procjenu pristupa ena
produktivnim resursima kao to je radna snaga, zemlja i kapital, saradnju sa enama
kako bi se osiguralo da one direktno ostvaruju korist od usluga i sistematsko davanje
prilike enama da uestvuju u upravljanju projektom. Sluanje miljenja ena i
koritenje njihovog uea moe dovesti do konkretnih rezultata. Na primjer, dokazi iz
121 projekta vodosnabdijevanja u ruralnim oblastima koje je provela Svjetska banka
pokazuju pozitivnu vezu izmeu uea ena i efektivnosti projekta.5
Rodno osjetljiva analiza uticaja je pokazala da rodna analiza nije samo bitna za
sektore zdravlja i obrazovanja, ve je jednako relevantna i za takozvane vrste
sektore, ukljuujui vodoprivredu, promet i informaciono komunikacione tehnologije.
Isto kao to rodna pitanja i osnaivanje ena imaju vanost za infrastrukturu, tako i
ispunjavanje potreba i prava djeaka i djevojica imaju svoju vanost. irenje
kreditiranja za infrastrukturu predstavlja znaajnu priliku da se lekcije nauene iz
aktivnosti Svjetske banke primijene na ukljuivanje prava djeteta u sline projekte.
C. Procjena vanosti potencijalnih uticaja

U ovom kontekstu vanost se odnosi na znaaj uticaja, bilo da je on pozitivan ili
negativan. esto se odnosi na opseg uticaja, ali takoer obuhvata i druge aspekte koje
treba razmotriti kod procjene moguih uticaja na djecu.
Procjena vanosti potencijalnih uticaja se nadovezuje na informacije koje su
prikupljene u ranijoj fazi i razmatra sljedee dimenzije:
Broj djece obuhvaene uticajem
Trajanje uticaja (kratkorono, srednjorono, dugorono)
Vanost svih uticaja: malih, umjerenih ili velikih, tj. teina potencijalno negativnih
uticaja ili jaina oekivanih pozitivnih rezultata
Vjerovatnoa nastanka uticaja
Postoji li efekat umnoavanja koji poveava (pozitivno ili negativno) uticaje na
bilo koju grupu djece
19
Uticaji ekonomske politike na
prava djeteta
Promjene ekonomske snage i politike

esto pogaaju prava djeteta na tri
osnovna naina:
1. Uticaji na egzistenciju domainstava
2. Uticaji na pristup djece i njihovih
porodica uslugama i kvalitet tih usluga
3. Uticaj na socijalnu koheziju i drutveni
kapital
Ukoliko doe do negativnog uticaja na
egzistenciju domainstava, to se moe
odraziti na zdravlje i prehranu djece jer
porodice nisu u mogunosti da nabave
dovoljno zdrave hrane ili koriste manje
sigurne izvore vode i energije. Djeiji rad
moe porasti, ukoliko obrazovanje
postane preskupo za svu djecu u
porodici ili ukoliko opadne njegov
kvalitet. Djeca takoer mogu biti
izloena riziku od trgovine ljudima ili
prisilnog braka kako bi porodica dobila
novac. Adolescenti mogu migrirati u
potrazi za poslom, uz povezane rizike
od zlostavljanja i iskoritavanja. Djeca
mogu biti izloena veem riziku od
nasilja ukoliko socijalna kohezija
zajednice opadne zbog ekonomskog
stresa. Ukoliko se za usluge neformalno
trai novac, pristup siromanije djece
uslugama moe biti smanjen.
20
Da li je vjerovatno da djeca u posebno nepovoljnom poloaju budu tee pogoena

Kapacitet za podnoenje moguih negativnih uticaja kroz realne, unaprijed
isplanirane mjere ublaavanja
Upravljanje finansijskim resursima: resursi, naroito finansijski resursi,
namijenjeni provoenju mjera ublavanja trebaju se fokusirati na vanije uticaje.
(Za vie informacija, vidi Ukljuivanje fokusa na djecu u analize siromatva i socijalnog uticaja
(PSIA): prirunik UNICEF Svjetska banka, prilog 5.1, taka 11.)
Korak 5: Uporediti opcije i predloiti scenarije
Ovaj korak predstavlja sintezu zakljuaka iz procjene mogueg uticaja i procjene opcija
poiltika i daje preporuke za pravac djelovanja koji najvie podrava prava djeteta.
Konana analiza nee biti iscrpna i treba se fokusirati na uticaje koji se smatraju
znaajnim, ukljuujui i one na koje su sama djeca ukazala kao relevantne.
Vidi Instrument 5.9 za matricu uticaja koja se moe koristiti za sumiranje

informacija prikupljenih u koracima 3 i 4.
Kada analiza ukae da predloena politika ili program vjerovatno ima uticaj na djecu i
mlade, sljedei korak je da se utvrdi kako se negativni efekti mogu sprijeiti, a pozitivni
poveati. Neophodno je da izmjene ili mjere ublaavanja budu brzo provedene kako bi
se zatitio razvoj i emocionalna dobrobit izloene djece. S obzirom na to da djeca malo
uestvuju u procesima izrade politika i nemaju esto priliku da trae naknadu tete za
negativne posljedice politika, specijalisti za razvoj imaju jo veu odgovornost da
osiguraju da potencijalni teret koji e biti na djeci bude na odgovarajui nain analiziran
kako bi se sprijeili tetni uticaji.
U narednoj tabeli prikazani su razliiti scenariji i okolnosti u kojima prijedlog treba

izmijeniti i kada treba predviati mjere kompenzacije.
POREENJE OPCIJA POLITIKA U PROCJENI UTICAJA NA DJECU

SCENARIJ MJERA
Mnoga djeca su pod negativnim uticajem, Izmijeniti prijedlog
a trokovi ublaavanja su visoki
Mnoga djeca su pod negativnim uticajem, Uvesti politike i programe ublaavanja
trokovi ublaavanja su niski ili razumni i uticaja
postoji kapacitet za implementaciju
Umjereni broj djece je pod negativnim Procijeniti ta je povoljnije - izmjena
uticajem, a trokovi ublaavanja su visoki prijedloga ili provoenje mjera
ublaavanja
21
Razlozi za izmjenu politike: prijedlog porezne reforme u Srbiji
U 2010. godini Vlada Srbije je s ciljem ublavanja posljedica smanjenja prihoda
zbog globalne ekonomske krize predloila 4-postotno poveanje poreza na
dodanu vrijednost (PDV) i niz drugih fiskalnih reformi. Zbog zabrinutosti oko
mogueg uticaja na djecu koja su ve bila previe zastupljena u siromanoj
populaciji, UNICEF u Srbiji je od jednog beogradskog istraivakog instituta
naruio provoenje ex-ante procjene uticaja predloene porezne reforme,
odnosno vjerovatnih posljedica reformi po grupe u nepovoljnom poloaju.
Rezultati istraivanja ukazali su da je do 50.000 ljudi pod rizikom od siromatva u
odnosu na prijedloge, te da bi broj djece koja ive u siromatvu mogao porasti za
10 posto, a ukupne stope siromatva za 9 posto, pri emu nije bilo jasnih
pokazatelja dugoronih ekonomskih poboljanja, koja bi nastala kao rezultat
predloenih promjena. Ovi rezultati su omoguili UNICEF-u da pokrene javnu
raspravu koja je istraivala mogue trokove i koristi predloene reforme i pozvala
na prikupljanje dodatnih dokaza o moguem uticaju prije nego to se nastavi sa
reformskim procesom. Ovo iskustvo ukazuje na mogunost pokretanja pitanja
djece u oblastima kao to su porezi i finansije, koje su van uobiajenog djelokruga
UNICEF-a, kroz rad sa ministarstvom finansija i meunarodnim finansijskim
institucijama.6
22
Umjeren broj djece je pod negativnim Uvesti mjere ublaavanja

uticajem, trokovi ublaavanja su niski ili
razumni i postoji kapacitet za implementaciju
Relativno mali broj djece je pod Uvesti ciljane mjere ublaavanja

negativnim uticajem
Negativni uticaji na djecu su zanemarivi Nisu potrebni dodatni aranmani
Zainteresirane strane trebaju imati priliku da daju komentare na zakljuke i preporuke

nakon poreenja opcija. Pravo djece na uee ne treba biti samo dio dijaloga, ve i
sastavni dio procesa, jer se time izgrauje vlasnitvo meu zainteresiranim stranama
na koje se prijedlog odnosi.
Korak 6: Saoptiti rezultate i preporuke
Komunikacija je od sutinske vanosti za svaki zdravi proces i kljuna za pokazivanje

rezultata. Saoptavanje rezultata i preporuka meutim esto ostaje zanemareno. Vano
je objaviti rezultate procjene, distribuirati ih i ukoliko je to mogue objasniti ih kljunim
donosiocima odluka i zainteresiranim stranama, naroito onima s kojima su obavljene
konsultacije tokom procjene.
Rezultati trebaju biti lako razumljivi, formulisani u dokumentu kao to je saetak

politike (eng. policy brief), bez strune terminologije. Instrumenti kao to su matrice za
implementaciju i praktini primjeri mogu biti korisni za bolje razumijevanje pitanja kod
zainteresiranih strana. Takoer je vano da se osigura pristup informacijama o samom
procesu procjene uticaja na djecu za razliite zainteresirane strane.
Korak 7: Osigurati praenje i povezivanje sa monitoringom i evaluacijom
Proces izvjetavanja moe se podijeliti na dva koraka:

Osigurati da izmjene koje proizilaze iz procjene uticaja na djecu budu zaista uzete
obzir u predloenoj politici ili mjeri
Uspostaviti poseban mehanizam za monitoring i evaluaciju analizirane politike,
jednom kada zapone njena implementacija, kako bi se procijenio njen stvarni uticaj
na prava djece.
Idealno bi bilo da ovakve aktivnosti budu ukljuene u sistem monitoringa i evaluacije

politike.
23
24
INSTRUMENTI
Instrument 5.1 Oblasti reforme politika i njihovi mogui uticaji na djecu
OBLASTI REFORMI POLITIKA I NJIHOVI MOGUI UTICAJI NA DJECU

OBLAST RAZVOJNE PRIMJERI REFORME MOGUI POZITIVNI MOGUI NEGATIVNI
SARADNJE UTICAJI NA PRAVA DJECE UTICAJI NA PRAVA DJECE
Reforme Fiskalni poticaj Poboljati egzistenciju Dobrobit djece gubi

ekonomske domainstava prioritet u poreenju s
politike omoguujui investicije drugim lanovima
(makro i mikro) u dobrobit djece domainstva
Fiskalna konsolidacija
srednjorono moe
smanjiti socijalnu
potronju i negativno
uticati na kvalitet i
dostupnost javnih
dobara i usluga koje su
povezane s pravom na
zdravlje, obrazovanje,
standard ivota, itd.
Privatizacija dravnih Poveana ulaganja i/ili Privatizirana preduzea

preduzea (npr. efikasnost moe mogu otpustiti radnike (to
komunalna utie na prihod
preduzea, trini unaprijediti kvalitet
domainstva); cijene za
odbori) usluga ili proiriti potroae mogu porasti
fiskalni prostor za (npr. za komunalije);
ulaganja u socijalne privatizirana preduzea
sektore mogu pruati loiju uslugu
Liberalizacija Moe dovesti do Moe ugroziti

trgovine ekonomskog rasta i egzistenciju nekih grupa,
smanjenja siromatva, poveanjem siromatva
obino za neke grupe, djece i rizika od
to omoguava vea iskoritavanja i
zlostavljanja; takoer
ulaganja u djecu
moe smanjiti jednakost
u pruanju usluga
irenje rudarskih Moe poveati prilike Moe uticati na
industrija za zapoljavanje zdravlje i sigurnost
odraslih i doprinijeti
privrednom rastu djece
Programi cestovne Mogu poveati prilike Djeca mogu biti pod

infrastrukture za zapoljavanje veim rizikom od
odraslih i doprinijeti nesrea; neki
privrednom rastu, zdravstveni rizici zbog
unapreujui poveanog zagaenja;
egizstenciju mogu porasti zahtjevi
domainstva; mogu za djeijim radom
olakati pristup djece
kolama i zdravstvenim
ustanovama
27
Reforme Poboljano Moe poveati prihod Neke grupe djece u
socijalne usmjeravanje u siromanim nepovoljnom
politike sistema socijalne domainstvima i poloaju mogu
pomoi omoguiti vee izgubiti pristup
ulaganje u djecu pomoi
Otklanja finansijske Kvalitet moe
Ukidanje kolarina prepreke za pristup opadati ukoliko ne
siromane djece bude dostatnog
obrazovanju finansiranja
Reforme Izgradnja kapaciteta Trebalo bi pojaati Ukoliko usluge ili
upravljanja i civilnog drutva
kapacitete za organizacije usmjerene
institucija pruanje osnovnih na djecu nisu ciljna
usluga i zagovaranje grupa, mogue je da ih
za grupe u preteknu usluge sa
nepovoljnom poloaju jaim lobijima
Decentralizacija Moe unaprijediti Nejednakost u pruanju

politika i fiskalna kvalitet osnovnih usluga moe se
decentraliziacija usluga koje koriste
djeca poveati ukoliko nema
dobrih propisa i nadzora
Saradnja u Obuka policije ili Moe poboljati Djeca mogu biti
oblasti vojske, sigurnost i provoenje uhvaena u unakrsnoj
sigurnosti antiteroristike mjere, zakona, zbog ega vatri, posebno u
saradnja na kontroli zajednice u kojima operacijama borbe
naoruanja ive djeca postaju protiv terorizma ili
sigurnije trgovine drogom, uz
rizik od ozljede ili smrti
Reforme Ulaganje u obnovljive Moe smanjiti okoline Direktne koristi mogu
okoline izvore energije rizike za djecu u
siromanim oblastima ostvarivati uglavnom
politike poslovni subjekti,
umjesto osoba u
nepovoljnom poloaju
28
Instrument 5.2 Nacrt opisa zadataka za eksperta ili tim za procjenu

uticaja na djecu
Specifini ciljevi
Procijeniti uticaj odreene politike/plana/programa na djecu ili konkretne grupe

djece i pruiti savjete za poveanje djelotvornosti politike/plana/programa.
Potrebne usluge, ukljuujui prijedlog metodologije
Procjena uticaja na djecu bit e provedena u skladu sa Praktikumom o pravima djeteta:

Kako ukljuiti prava djeteta u razvojnu saradnju i principima istaknutim u ovoj i
predloenoj metodologiji. Obuhvatat e sljedee zadatake:
Ukljuiti sve relevantne zainteresirane strane u konsultacije i javne rasprave
Pruiti detaljan opis i analizu polazne situacije prije prijedloga kao osnovu za razvoj,
ublaavanje i budui monitoring, kroz dubinsku analizu dokumenata, prikupljanje
podataka i istraivanje.
Utvrditi glavne predloene izmjene i ope mogue uticaje u vezi sa prijedlogom,
ukljuujui i to kako prijedlog moe razliito uticati na djeake i djevojice
Utvrditi kako e glavne predloene promjene uticati na dostupnost, naroito na
sposobnost osoba sa invaliditetom, a posebno djece, da ive samostalno i da u
potpunosti uestvuju u svim aspektima ivota (Konvencija o pravima osoba sa
invaliditetom, vidi lan 9. Konvencije)
Utvrditi veze sa relevantnim lanovima Konvencije o pravima djeteta;
Provesti procjenu na osnovu prikupljenih polaznih podataka kako bi se utvrdili i
negativni i pozitivni uticaji na prava djeteta kako na lokalnom tako i na
nacionalnom nivou
Dati prijedloge i preporuke za optimiziranje pozitivnih uticaja i ublaavanje
negativnih uticaja predloenih aktivnosti kroz ivotni ciklus projekta
Predloiti alternativne opcije i dati preporuke za bolje ukljuivanje prava djeteta u
politiku/plan/program
Opisati mogue sukobe izmeu zainteresiranih strana i dati savjet za procese
rjeavanja sukoba
Pruiti savjet o odgovarajuim institucionalnim aranmanima i mehanizmima
koordinacije za sve strane
Dati preporuke za monitoring i evaluaciju uticaja politike/plana/programa na
djeake i djevojice tokom njegove implementacije i nakon zavretka
Oekivani rezultati
Oekivani zavrni dokument ove aktivnosti je izvjetaj o procjeni uticaja na djecu

koji izmeu ostalog obuhvata sljedee:
a. Opis predloene politike/plana/programa
b. Kako prijedlog utie (ili moe uticati) na djecu i mlade
c. Kako na prijedlog utiu ili kako on utie na druge aktivnosti odnosno politike vlade
29
d. Analizu o tome kako prijedlog unapreuje ili usporava implementaciju vodeih
principa Konvencije o pravima djeteta i drugih relevantnih instrumenata za zatitu
ljudskih prava (analiza po lanovima)
e. Identifikaciju problema i nedostataka u informacijama i ekspertizi i potencijalnih
sukoba interesa koji proizilaze iz prijedloga
f. Miljenja djece (djeaka i djevojica) i mladih o prijedlogu
g. Prijedlog koraka za ublavanje ili kompenzaciju negativnih uinaka
h. Smjernice za nain monitoringa politike/plana/programa
28
30
Instrument 5.3 Odluivanje o tome kada je potrebno konsultovati djecu u
Relevantne varijable
Da li poetna
dobrobiti djeteta treba
analiza ukazuje da
su znaajni uticaji razmotriti u kvantitativnoj
procjeni uticaja na djecu

na djecu analizi, ali direktno Da li budeti i vremenski okvir omogavaju
vjerovatni? istraivanje sa djecom i potivanje etikih standarda za uee djece?
porodicama vjerovatno nije Izbjegavaju koliziju sa drugim
potrebno aktivnostima djece (kao to je kola i rad)
Obezbjeuju sigurnost djece
Primjereni i relevantni za djecu
Moderiraju struni praktiari
Koje oblasti Dobrovoljno uee
dobrobiti djece e Transparentni u pogledu svrhe i procesa
najvjerovatnije biti Konsultacije sa roditeljima Potuju doprinos djece
zahvaene? (naroito majkama) mogu biti
31
Djeaci i djevojice jednako uestvuju

potrebne da se utvrde moui
uticaji i djelotvorne strategije
Ishrana zatite
Zdravlje djece Ako starija djeca i/ili stariji
Skrb za malu znaajno brinu za malu djecu i
oni mogu biti vani pruatelji
djecu
informacija

Izraditi terensko Izraditi terensko
istraivanje koje e istraivanje koje e
ukljuiti direktne ukljuiti roditelje, glavne
kolovanje Konsultacije sa konsultacije sa djecom i strune osobe i relevantne
Zdravlje djecom/adolescentima mogu adolescentima kroz: OCD i organizacije mladih
adolescenata Fokusne grupe kroz:
pomoi u identificiranju moguih
Djeiji/adolescent Fokusne grupe
ski rad strategija odgovora i moguih Participatorne
Polustrukturirane intervjue
Pristup mladih poslu uticaja i strategija za ublaavanje aktivnosti
Emocionalna uticaja
dobrobit
Instrument 5.4 Procjena opcija: koja prava djeteta mogu biti pogoena
PROCJENA UTICAJA: UTVRIVANJE KOJA PRAVA DJETETA MOGU BITI

POGOENA
INSTITUT/PRINCIP KONVENCIJE MOGUA PITANJA
Vodei principi Zabrana diskriminacije
Konvencije o pravima Da li je uivanje prava neke djece ugroeno
djeteta: zbog nejednakosti na osnovu spola, etnike
Zabrana diskriminacije pripadnosti, lokacije, itd.?
Potivanje najboljih Da li bi predloena politika ili program mogli smanjiti
interesa djeteta ili poveati te nejednakosti?
Pravo na ivot,
preivljvanje i razvoj Najbolji interesi djeteta
Pravo na uee Da li predloena politika ili program uzima u obzir
ta je najbolje za dijete?
Da li bi uticala na institucionalne kapacitete drave da
ispotuje prava djeteta?
Da li su predloene izmjene zakona usklaene sa
Konvencijom o pravima djeteta?
Da li poveavaju vjerovatnost da e djeca uivati
svoja prava?
Skrbna prava su prava na Pravo na ivot
preivljavanje i razvoj, Da li bi predloena politika ili program uticala na
ukljuujui pravo na ivot, pravo djece na ivot? Na primjer, da li bi ostvarila
odgovarajuu ishranu, (pozitivan ili negativan) uticaj na bilo ta od
stanovanje, istu vodu, sljedeeg: stope smrtnosti dojenadi i djece, teku
formalno obrazovanje, ili umjerenu pothranjenost, infanticid, trgovinu
primarnu zdravstvenu djecom ili djeiju prostituciju, visoke stope
zatitu, odmor i rekreaciju i samoubistava meu adolescentima, brojnost djece
kulturne aktivnosti rtava nasilja, ili nelegalne abortuse?
Pravo na opstanak i razvoj

Da li bi politika ili program mogao uticati na dostupnost
socijalnih i drugih usluga za djecu, fiziku i ekonomsku
dostupnost tih usluga, njihov kvalitet i prihvatljivost za
sve sektore u zajednici koji su vani za preivljavanje
djece (kao to su zdravstene usluge) ili njihov razvoj
(kao to je obrazovanje ili socijalne usluge)?
Da li smanjuje ili poveava kapacitete za pruanje
usluga u maksimalnoj moguoj mjeri s obzirom na
dostupne resurse?
Da li bi predloena politika ili program mogao uticati
na kapacitete domainstava da obezbijede
odgovarajuu nutritivnu vrijednost ishrane za svoju
djecu? Da li je mogu uticaj na stope dojenja?
Zatitna prava obuhvataju Da li bi predloena politika ili program mogao smanjiti

zatitu od svih oblika dostupno vrijeme koje roditelji provode brinui za djecu; da
zlostavljanja, zanemarivanja, li bi mogao dovesti do poveanog pritiska na djecu da
iskoritavanja i okrutnosti, obavljaju tetan ili eksploatacijski rad ili na siromane
32
pravo na posebnu zatitu u ukljuujui porodice da prodaju svoju djecu za duniki

ratu i pravo na zatitu od rad ili osobama koje se bave trgovinom djecom?
zlostavljanja u sistemu Da li bi predloena politika ili program mogao dovesti do
krivine pravde. vee incidencije kriminaliteta kod mladih, i ako bi, da li su
djeca i mladi izloeni riziku od neprimjerenog postupanja u
sistemu krivine pravde?
Da li bi predloena politika ili program mogao dovesti do
veeg nasilja nad djecom (ukoliko ekonomski pritisci
rezultiraju veim tenzijama u domainstvima ili
zajednicama ili ukoliko budu pogoeni kapaciteti organa
za provoenje zakona)?
Da li bi mogle porasti stope djeijeg braka?
Prava na uee obuhvataju Da li bi predloena politika ili program mogli uticati na
pravo djeteta na izraavanje prilike djece da izraze svoje miljenje i da ih se
miljenja i pravo da ga se saslua u porodici, koli ili u njihovim zajednicama?
saslua, pravo na informacije Da li bi mogli uticati na pristup djece informacijama
i slobodu udruivanja (npr. putem medija ili njihovih drutvenih
kontakata)?
Da li je mogu uticaj na slobodu djece da se sastaju
sa drugim mladima ili odraslima (npr. kroz uticaj na
njihovo raspolaganje vremenom ili sigurnost)?
Da li e politika ili program pruiti prilike djeci da
uestvuju kao zainteresirane strane?
33
Instrument 5.5 Procjena opcija: Prepoznavanje ranjivosti povezanih sa
starosnom dobi
PROCJENA OPCIJA: PREPOZNAVANJE RANJIVOSTI POVEZANIH SA DOBI

DOB GLAVNE RANJIVOSTI
Prenatalna Pothranjenost i loe maternalno zdravlje, to utie na razvoj mozga
i fiziki razvoj
Dojene: Pothranjenost utie na razvoj mozga i fiziki razvoj
starost 02 Zdravlje najvea osjetljivost na bolest; pristup odgovarajuoj
godine zdravstvenoj zatiti najvanija u ovoj dobi
Neadekvatna stimulacija, ljubav, panja i privrenost osobama koje
se brinu za dijete neophodna za fiziki, emotivni, socijalni i kognitivni
razvoj; ranjivost prema zlostavljanju
Rano Pothranjenost utie na razvoj mozga i fiziki razvoj
djetinjstvo: Zdravlje znaajna osjetljivost na bolest; pristup odgovarajuoj
priblino 35 zdravstvenoj zatiti
godina Neadekvatna stimulacija, ljubav, panja i privrenost osobama koje
se brinu za dijete neophodna za fiziki, emotivni, socijalni i
kognitivni razvoj; ranjivost prema zlostavljanju i nasilju
Neodgovarajui pristup prilikama za rano uenje
Srednje Pothranjenost utie na razvoj mozga i fiziki razvoj
djetinjstvo: Zdravlje osjetljivost na bolest; pristup odgovarajuoj zdravstvenoj
otprilike 611 zatiti
godina Neadekvatna ljubav i panja neophodna za emotivni, socijalni i
kognitivni razvoj; ranjivost prema zlostavljanju i nasilju
Neodgovarajui pristup kvalitetnom obrazovanju
Sve vea ranjivost prema djeijem radu i zloupotrebi opojnih droga
Rana Neodgovarajui pristup kvalitetnom obrazovanju i informacijama
adolescencija: o rizinim ponaanjima
1014 godina Socijalna sposobnost socijalizacije sa vrnjacima; rizik od
stvaranja drutvenih veza sa mladima starijim od njih koji e ih
uvui u opasne ili kriminalne aktivnosti; nepostojanje podrke i
savjeta odraslih; ranjiovst prema nasilju i zlostavljanju
Zdravlje rizino seksualno ponaanje i zloupotreba opojnih droga
Rizik od djeijeg rada koji ugroava zdravlje i obrazovanje
Izloenost eksploataciji kroz aktivnosti na internetu
Kasna Neodgovarajui pristup kvalitetnom obrazovanju (srednjem,
adolescencija i visokom i strunom osposobljavanju)
mladost: 1518 Rana trudnoa
godina Prelaz na rad visoke stope nezaposlenosti mladih i loi uvjeti rada
Socijalna sposobnost socijalizacije sa vrnjacima i izgradnje
drutvenog kapitala; rizik od socijalizacije sa
kriminogenim/drutveno nepoeljnim grupama; ranjivost prema
nasilju i zlostavljanju
Zdravlje rizina seksualna aktivnost; zloupotreba opojnih droga,
pristup uslugama zatite maternalnog i reproduktivnog zdravlja utie
i na mlade ene i na sljedeu generaciju
34
Prilike za izraavanje miljenja i ostvarivanje graanskih

prava i obaveza; pristup pravdi
Izloenost iskoritavanju kroz aktivnosti na internetu
35
Instrument 5.6 Procjena opcija: utvrivanje rodnih i drugih socijalnih
odrednica ranjivosti
PRIHODI - SIROMANA I RANJIVA DOMAINSTVA

Da li je vjerovatan uticaj na sva domainstva u odreenim kvintilima, Da Ne
ukljuujui i ona koja su blizu, ali ipak iznad linije siromatva, ili je uticaj
najvjerovatniji u odreenim sektorima/egzistencijalnim kategorijama?
Da li su djeca neproporcionalno zastupljena u pogoenim kvintilima ili Da Ne
grupama?
Da li broj djece ili broj lanova domainstva utie na ranjivost prema siromatvu Da Ne
prema prihodima i, ako da, koje vrste domainstava su izloene najveem riziku?
SPOL
S obzirom na postojee obrasce rodne diskriminacije, da li je vjerovatno da Da Ne
e ova politika/program razliito uticati na djevojice i djeake?
Da li moe pojaati ili umanjiti postojeu nejednakost spolova izmeu Da Ne
djevojica i djeaka?
MARGINALIZIRANE NACIONALNE ILI ETNIKE, VJERSKE ILI JEZIKE MANJINE,
STAROSJEDILAKI NARODI ILI KASTE, MIGRANTI ILI INTERNO RASELJENE OSOBE
Kakav e biti uticaj na egzistenciju i pristup uslugama kod ovih grupa? Da Ne
Jesu li potrebna posebna rjeenja da bi se osiguralo da djeca iz ovih Da Ne

grupa ostvaruju korist od pozitivnih ili budu zatiena od negativnih
uticaja politike/programa?
DJECA U GEOGRAFSKIM PODRUJIMA U NEPOVOLJNOM POLOAJU
Da li e efekti ove politike/programa doprijeti do udaljenih ruralnih Da Ne
podruja ili urbanih podruja u nepovoljnom poloaju?
Postoje li prepreke koje treba otkloniti kako bi djeca u ovim podrujima Da Ne
imala jednaku korist od programa?
INVALIDITET
Da li e ova politika/program ostvariti znaajan uticaj na djecu sa Da Ne
potekoama?
Moe li poboljati njihove prilike za obrazovanje? Da Ne
Moe li poveati ili umanjiti dostupnost usluga podrke ili rehabilitacije u Da Ne
zajednici?
Moe li pogorati diskriminaciju ove djece? Da Ne
DJECA U ZNAAJNO NEPOVOLJNOM POLOAJU
Da li bi ova politika/program mogla uticati na egzistenciju i pristup uslugama Da Ne
djece u vrlo nepovoljnom poloaju, posebno djece sa ogranienim strukturama
podrke u porodici i zajednici, kao to su djeca bez roditelja, domainstva gdje
su djeca nositelji i demobilizirana djeca vojnici?
Da li su mogui posebni uticaji na djecu koja ive i rade na ulici ili Da Ne
djecu koja rade? Na primjer, ukoliko je vjerovatan uticaj na glavne
sektore u kojima rade, da li e se poveati mogunosti za kriminogene
radnje eksploatacije?
Da li e politika/program poveati marginalizaciju ovih grupa, na primjer, Da Ne
kroz veu konkurenciju za ograniene resurse?
36
Instrument 5.7 Korisni primjeri praksi u procjenama ex-ante
1. PRIMJERI ISTRAIVAKIH METODA I NJIHOVA PRIMJENA KOD DJECE U

ANALIZI SIROMATVA I SOCIJALNOG UTICAJA (PSIA)
METODA MOGUE PRIMJENE U PSIA NAPOMENE/KOMENTARI
Mapiranje i Utvruju kako koritenje
dijagrami prostora, usluga ili glavnih
socijalnih kontakata moe da
se promijeni
Rasporedi
Utvruju mogue promjene
u raspolaganju vremenom
Fotografije kod djece
Cijena, uticaj na okoli
djece
aparatima za Utvruju promjene koje
jednokratnu istraivai nisu predvidjeli, na
upotrebu primjer otkrivaju pitanja vezana
za sigurnost, obrasce kretanja,
aspekte djeijih ivota koji bi u
protivnom ostali nepoznati
Vizualno utvruju mogue Potrebna interpretacija sa
Crtei scenarije prije i poslije djetetom; manje korisno ako
djeca nisu navikla crtati
Uloge Moe dati znaajan uvid u Potrebno struno moderiranje
mogue promjene Rizik da djeca jednostavno
ponavljaju skeeve ili pjesme
koje su ranije vidjeli
Stidljiva djeca mogu biti iskljuena
Scenariji Daju osnovu za razgovor koji Mogue da e ih trebati
izbjegava lina pitanja o paljivo odabrati kako bi
osjetljivim temama u grupi, na odrazili prioritetne scenarije
primjer uticaj na prihod
domainstva
Polu- Najkorisnije kod djece koja se Vremenski zahtjevno ako se

strukturirani neprijatno osjeaju u grupnim radi o veem broju
intervju participatornim metodama ili
nastupanju/izvoenju
Diskusije Mogu biti korisne u radu sa Visok nivo samo-odabira
preko mladima Mogue da primarno odraava
interneta zabrinutosti najvie
pozicioniranih socijalno-
ekonomskih grupa
Vei rizik falsificiranja
podataka u odnosu na metode
lice u lice
37
2. OSIGURAVANJE PRAVA NA ZDRAVLJE DETALJNA PITANJA ZA EX-ANTE
PROCJENU
PRAVO NA ZDRAVLJE OSNOVNE DETERMINANTE ZDRAVLJA
Raspoloivo Faktori koji doprinose dobrim zdravstvenim ishodima (kako su navedeni u
daljem tekstu) moraju biti raspoloivi u dovoljnoj koliini u svakom dijelu zemlje.
Da li politika unapreuje ili ugroava raspoloivost sljedeih faktora u

cijeloj zemlji:
Sigurna i ista voda za pie?
Hrana i ishrana?
Sigurno stambeno zbrinjavanje sa odgovarajuom sanitacijom?
Zdravo radno okruenje i uvjeti na otvorenom?
Pristup informacijama i obrazovanju o zdravlju?
Sve druge osnovne determinante zdravlja?
Dostupno Ovi faktori moraju biti dostupni svima na jednakoj osnovi i bez
diskriminacije.
Da li politika poveava ili ugroava dostupnost osnovnih determinanti
zdravlja:
Bez diskriminacije po bilo kojem od zabranjenih osnova (vidi dio o
zabrani diskriminacije u daljem tekstu)?
U pogledu udaljenosti do pristupne take, posebno u ruralnim i
siromanim podrujima?
Osobama sa tjelesnim, senzornim ili intelektualnim invaliditetom?
U ekonomskom pogledu, ukljuujui mogue uticaje na izdvajanja
resursa ili naplatu od korisnika?
Kroz dostavljanje informacija o osnovnim odrednicama zdravlja?
Prihvatljivo Osnovne odrednice zdravlja moraju biti svakom prihvatljive, kulturno

prilagoene i rodno osjetljive.
Da li politika unapreuje ili umanjuje prihvatljivost osnovnih
determinanti zdravlja za svakoga, konkretno potujui sljedee:
Kulture pojedinaca, manjina, starosjedilakih naroda i zajednica?
Perspektive i potrebe ena, mukaraca, starijih osoba i
adolescenata?
Potrebu za privatnosti kod kue, kole i na poslu u raznim
aspektima svakodnevnog ivota?
Potrebu za zajednicom u raznim aspektima svakodnevnog ivota?
Kvalitet Osnovne determinante zdravlja moraju biti dobre kvalitete za

svakoga.
Da li politika poboljava ili umanjuje kvalitet sljedeih stavki u cijeloj
zemlji:
Vode za pie, hrane i ishrane?
Stambenih prostora i sanitacije?
Uvjeti na radnom mjestu i u okruenju?
Informacije i obrazovanje o zdravlju?
Svaka druga osnovna determinanta zdravlja?
38
Progresivna Robe, prostori i usluge u zdravstvu

realizacija
Da li politika predvia konkretne korake s ciljem progresivne
realizacije dostupnih, prihvatljivih i kvalitetnih roba, prostora i usluga
u zdravstvu za sve:
Priznavanjem obaveza po pravu na zdravlje propisanom
meunarodnim i nacionalnim pravom?
Priznavanjem prava na zdravlje kao osnovnog pitanja u
donoenju politike?
U skladu sa nacionalnom strategijom i akcionim planom na osnovu
zakonskog okvira za pravo na zdravlje?
U skladu sa referentnim vrijednostima utvrenim za praenje
progresivne realizacije?
U skladu sa izdvajanjem maksimalnih raspoloivih resursa za
pravo na zdravlje?
Izbjegavajui sve regresivne mjere i/ili usvajajui mjere za
ublaavanje?
Osnovna Drave imaju direktnu osnovnu obavezu da osiguraju minimalne
obaveza osnovne nivoe roba, prostora i usluga u zdravstvu.
Da li politika poveava ili umanjuje osnovnu obavezu drave prema
svima, u pogledu:
Jednake distribucije svih roba, prostora i usluga u zdravstvu?
Obezbjeenja zdravstvenih prostorija, roba i usluga bez
diskriminacije?
Osnovne primarne zdravstvene zatite?
Esencijalnih lijekova kako ih definira Svjetska zdravstvena
organizacija?
Zatite reproduktivnog i zdravlja djece?
Vakcinacije protiv glavnih zaraznih bolesti?
Obezbjeenja odgovarajue edukacije za zdravstveno osoblje,
ukljuujui oblast ljudskih prava?
Jednakost i Robe, prostori i usluge moraju biti dostupni svakome na jednakoj
zabrana osnovi i bez diskriminacije po bilo kojem zakonom zabranjenom
diskriminacije osnovu
Da li politika poveava pristup i obezbjeenje roba, prostora i usluga,

ukljuujui pristup zdravstvenom osiguranju i zdravstvenim
naknadama:
Bez diskriminacije po bilo kojim zakonom zabranjenim osnovama?
Promoviranjem jednakosti za ljude ije je zdravlje najugroenije,
ukljuujui ljude koji ive u siromatvu i druge marginalizirane
osobe?
Zabranjeni osnovi za diskriminaciju su:
Rasa, boja koe i etnika pripadnost
Spol i rod
Seksualna orijentacija
Zdravstveni status
Fiziki ili intelektualni invaliditet
Jezik
39
Vjerska pripadnost
Pripadnost politikoj ili drugoj opciji
Nacionalno ili socijalno porijeklo
Imovina
Roenje
Graanski, politiki, socijalni ili drugi status
Da li politika poveava ili umanjuje raspodjelu resursa za robe,
prostore i usluge u zdravstvu koje primarno koriste osobe ije je
zdravlje najugroenije, kao to su osobe koje ive u siromatvu i
druge marginalizirane osobe?
Uee Osnovne odrednice zdravlja moraju biti kvalitetne za sve.
Ukoliko predloena politika ima bilo kakav potencijalni uticaj na

raspoloivost, dostupnost, prihvatljivost i kvalitet roba, prostora i usluga
u zdravstvu, da li se drava konsultovala sa irokim spektrom
organizacija i grupa ljudi, ukljuujui i one koji e najvjerovatnije biti
izloeni tom uticaju, u izradi (i/ili provedbi) politike na sljedee naine:
Informiranje svih zainteresiranih strana da se izrauje
prijedlog politike?
Pruanje informacija svim zainteresiranim stranama, u kojima se
saoptava potreba za politikom, pitanja koja e se rjeavati i
naine putem kojih mogu izraziti svoje miljenje?
Potivanje svaijeg prava da trai, prenosi i prima informacije
vezane za zdravlje?
Promoviranje slobodne razmjene ideja u vezi sa prijedlogom
koji se izrauje?
Pruanje prilika za izraavanje miljenja i uticaj na donoenje
odluka?
Poticanje uea ena i mukaraca te marginaliziranih osoba,
posebno onih koji ive u siromatvu i osiguravanje da se njihovi
glasovi uju?
Ukljuivanje u transparentne procese donoenja politika
kojima mogu pristupiti sve osobe?
Da li politika poveava ili umanjuje uee ljudi u odluivanju u vezi
sa robama, prostorima i uslugama u zdravstvu kroz:
Poboljanje pristupa informacijama o prijedlozima i odlukama
koje mogu uticati na robe, prostore i usluge u zdravstvu?
Osiguravanje mehanizama za prikupljanje povratnih informacija o
uincima politike?
Osiguravanje transparentnog samo-monitoringa?
Pruanje informacija o uticajima politike na druge, ukljuujui NVO,
kako bi se osigurao monitoring treih strana?
Osiguravanje prilika za sve zainteresirane strane da uestvuju u
redovnim revizijama politike kako bi se osiguralo da se izvre
prilagoavanja, izmjene ili kompletne promjene u politici, u
sluajevima kada dokazi o uticajima opravdavaju takve mjere?
40
Informacije Drave moraju osigurati svim osobama dostupne i pristupane

informacije o zdravlju.
Da li politika poveava ili umanjuje raspoloivost i dostupnost
informacija o zdravlju, ukljuujui informacije o robama, uslugama,
prostorima i zdravstvenim pitanjima i problemima koji su relevantni za
zajednicu, kroz:
Potivanje prava na traenje, primanje i prenoenje informacija u vezi
sa zdravljem?
Obezbjeivanje svima dostupnih informacija o zdravlju, ukljuujui
informacije na lokalnim jezicima i u alternativnim oblicima kao to su
krupna slova, Brajevo pismo ili audio zapisi?
Prikupljanje i distribuciju podataka o zdravlju stanovnitva?
Osiguravanje povjerljivosti linih zdravstvenih podataka?
Odgovornost Drave moraju obezbijediti djelotvorne mehanizme odgovornosti
kako bi se osigurala progresivna realizacija prava na robe, prostore i
usluge u zdravstvu.
Da li politika poveava ili umanjuje raspoloivost i dostupnost
mehanizama odgovornosti za progresivno ostvarivanje
raspoloivosti, dostupnosti i kvalitete roba, prostora i usluga u
zdravstvu, kroz osiguravanje:
Transparentnog monitoringa donoenja i provoenja politika?
Pravosudne, vanpravosudne ili upravne revizije politika i/ili
njihovih uticaja?
Reparacija ukoliko politika, implementacija ili uticaj kre pravo
na zdravlje?
41
Instrument 5.8 Razlikovanje kratkoronih, srednjoronih i dugoronih
uticaja opadanja prihoda domainstva na djecu
RAZLIKOVANJE KRATKORONIH, SREDNJORONIH I DUGORONIH UTICAJA

OPADANJA PRIHODA DOMAINSTVA NA DJECU
OBLAST KRATKORONI SREDNJORONI DUGORONIJI UTICAJI
UTICAJI UTICAJI
Obrazovan Opadanje Opadanje upisa Nia zarada u ivotnom
je pohaanja Poveanje naputanja ciklusu za osobe sa
loijim obrazovanjem
Loiji Opadajui kvalitet
rezultati Budue generacije ne idu
Gubitak pismenosti u kolu
nakon ranog Stope plodnosti ne opadaju
naputanja
Ishrana Deficijencija Zaostajanje u rastu Bolesti povezane sa
mikronutrijenata pothranjenosti i uticaji na
Slabljenje sposobnost uenja i na
organizma sljedeu generaciju (niske
poroajne teine beba,
nesigurni poroaji)
Zdravlje Poveani Povean rad na puno Rizik od dugoronog

morbiditet radno vrijeme ukoliko siromatva zbog
postoje prilike na izgubljenog obrazovanja,
tritu rada manjak prilika za sticanje
Rizici po zdravlje i unosnijih vjetina i loe
obrazovanje zdravlje
U kasnoj Zavisno od vrste rada
adolescenciji rad (kao to su najgori oblici
moe pomoi u djeijeg rada) dugoroni
prelasku na emocionalni uticaji i
dugoronu socijalna izolacija
zaposlenost
Djeiji rad Poveani Povean rad na Rizik od dugoronog
povremeni ili rad puno radno vrijeme siromatva zbog
na pola radnog ukoliko postoje izgubljenog obrazovanja,
vremena prilike na tritu rada manjak prilika za sticanje
Poveano Rizici po zdravlje i unosnijih vjetina i loe
zamjenjivanje obrazovanje zdravlje
odraslih u U kasnoj Zavisno od vrste rada
aktivnostima u adolescenciji rad (kao to su najgori
domainstvu moe pomoi u oblici djeijeg rada)
prelasku na dugoroni emocionalni
dugoronu uticaji i socijalna
zaposlenost izolacija
Emociona Djeca u poetku Djeca zahvaena Problemi sa mentalnim
lna esto zatiena stresom odraslih, zdravljem
dobrobit od stresa porodinim razmiricama Poveana zloupotreba
svojstvenog i poveana mogunost alkohola i droga
odraslima razdvajanja Vei rizik od samoubistva
42
Njega i Manji nadzor nad Porast sukoba i Organizirani

zatita djecom ako nasilja u porodici kriminal koji
odrasli rade vie Poveana ukljuuje djecu, na
kako bi incidencija djece primjer seksualno
nadoknadili koja ive odvojena iskoritavanje ili
manjak prihoda od porodica, npr. na trgovina djecom
Vei rizik od ulici ili u
neserea institucionalnoj skrbi
Sigurnost Ako stopa Poveana Izgubljeni

kriminala raste pripadnost ekonomski i
zbog nejednakosti bandama socijalni razvoj
i siromatva, vei Poveani
je rizik za nasilje mortalitet djece
nad djecom
43
MATRICA UTICAJA
POVEANO SMANJENO BEZ TRAJANJE VJEROVATNO VANOST POGOENE ELEMENTI MJERE ZA DRUGI
PROMJEN ST GRUPE U NEPOVOLJNOM KVANTIFIKACIJE UBLAAVA KOMENTAR
A POLOAJU NJE I
ivot, preivljavanje i razvoj
Zatita od sukoba
Zatita od rizika od nesrea
Zatita od rizika od bolesti
Pristup socijalnim uslugama
Kvalitet socijalnih usluga
Kvalitet ishrane
Zatita od zagaenja zraka i vode
San
()
Najbolji interesi djeteta
Opa mobilnost
Situacija djece s potekoama
ivotni prostor
Vrijeme provedeno s porodicom
Prilike za zapoljavanje
44
Prilike za line interese
()
Zatita od diskriminacije
Interakcija s roditeljima
Instrument 5.9 matrica uticaja
Interakcija s drugim odraslima

Interakcija s drugom djecom iste dobi
Interakcija s drugom djecom

Socijalna jednakost
Rodna ravnopravnost
Regionalna jednakost
Etnika i kulturna jednakost
()
Uee
Pristup informacijama
Uee u javnim procesima
odluivanja
Mogunost da bude sasluano
()
PRILOZI
1. 3D (Trade - Human Rights - Equitable Economy), International Trade, Health and

Childrens Rights Thailand /Meunarodna trgovina, zdravlje i prava djeteta
Tajland/, 3D, Geneva, decembar 2005.
2. Birdi, A. et al., Child Rights Impact Assessment of Potential Electricity Price Rises in
Bosnia and Herzegovina /Procjena uticaja moguih poveanja cijena struje u Bosni i
Hercegovini na prava djeteta/, United National Childrens Fund, Save the Children UK,
Department for International Development, and Department of Environmental Protection,
Bosnia and Herzegovina, 2007.
3. Commission of the European Communities, The European Unions Action Plan on
Childrens Rights in External Action /Akcioni plan za prava djeteta u vanjskom
djelovanju Evropske unije /, Brussels, 2008.
4. Committee on the Rights of the Child, General Comment No. 5: General measures of
implementation for the Convention on the Rights of the Child /Opi komentar br. 5: Ope
mjere za provoenje Konvencije o pravima djeteta/, 34. sjednica, 27.11.2003.
5. Committee on the Rights of the Child, General Comment No. 12: The right of the child
to be heard /Opi komentar br. 12: pravo djeteta da ga se saslua/, 51. sjednica,
20.07.2009.
6. European Commission, Impact Assessment Guidelines /Smjernice za procjenu
uticaja/, 15.01.2009.
7. Jovic, Aleksandra, Ex Ante Analysis of the Impact of Proposed Taxation Changes on
Vulnerable Children and Families /Ex Ante analiza uticaja predloenih izmjena porezne
politike na ranjivu djecu i porodice/, United Nations Childrens Fund, 2011.
8. Sinha, Nistha, Does Gender Matter? What does research tell us? /Da li je rod vaan?
ta nam govore istraivanja?/ Prezentacija grupe za ekonomiju, gender i razvoj, Svjetska
banka, na konferenciji Ukljuivanje rodne ravnopravnosti u infrastrukturne projekte:
regionalna konferencija za Aziju i Pacifik, 2010.
9. United Nations Childrens Fund, Save the Children UK, the UK Department for
International Development and the Directorate for Economic Planning of Bosnia and
Herzegovina, Child Rights Impact Assessment of Potential Electricity Price Rises in
Bosnia and Herzegovina, UNICEF, Save the Children UK, DFID and DEP, Bosnia and
Herzegovina, 2007.
10. Valerio, et al., Mozambique: School fees and primary school enrollment and
retention,/Mozambik: kolarine i upis u osnovno obrazovanje i zadravanje uenika/ in
Coudouel, Aline, Stefano Paternostro and Anis A. Dani, (eds.), Policy and Social
Impact Analysis of Reforms, World Bank, Washington, DC, 2006.
11. World Bank Group and United Nations Childrens Fund, Integrating a Child Focus into
Poverty and Social Impact Analysis (PSIA): A UNICEF World Bank guidance note
/Ukljuivanje fokusa na djecu u analizama siromatva i socijalnog uticaja (PSIA): Smjernice
UNICEF-a i Svjetske banke/, World Bank, Washington, DC, September 2011.
12. World Bank, Poverty and Social Impact Analysis /Analiza siromatva i
socijalnog uticaja/ (PSIA, available at http:// go.worldbank.org/OSPTUYMV60,
posjeeno 9.6.2014.
45
Prilog 5.2 Regionalna tijela za praenje i dokumentiranje pitanja djece kao
izvori podataka
TIJELO WEB STRANICA

Evropa
ChildOnEurope (European Network of www.childoneurope.org
National Observatories on Childhood)
Afrika
African Child Policy Forum www.africanchildforum.org
African Child Information Hub www.africanchild.info
Childrens Institute at Cape Town www.ci.org.za
University, South Africa
Sjeverna i Juna Amerika
Observatory for Child and Adolescents www.unicef.org/ecuador/english/
Rights (ODNA - Ecuador) monitoring_mobilisation.html
Red por los Derechos de la Infancia en www.derechosinfancia.org.mx
Mexico
CINDE, International Center for Education www.cinde.org.co/sitio/index.
and Human Development Colombia php?lang=en_US
Observatorio de la Niez de Medellin http://revista-redes.rediris.es/webredes/
Colombia textos/sistema.pdf
Sjeverna Afrika i Bliski Istok
National Child Rights Observatory Egypt www.unicef.org/egypt/media_5134.html
National Observatory for Child Rights www.ondemaroc.org
(ONDE - Morocco)
Observatory for Information, Training, www.observatoire-enfance.nat.tn/
Documentation and Studies on the Rights
of the Child (ODE - Tunisia)
46
ENDNOTE
1. Vidi Evropska komisija, Smjernice za procjenu uticaja, 15.01.2009.

2. Komitet za prava djeteta, Opi komentar br. 5: Ope mjere za provoenje Konvencije o
pravima djeteta, 34. sjednica, 27.11.2003., pasus 45.
3. Valerio, et al., Mozambique: School fees and primary school enrollment and retention,
in Coudouel, Aline, Stefano Paternostro and Anis A. Dani, (eds.), Policy and Social Impact
Analysis of Reforms, World Bank, Washington, DC, 2006.
4. Birdi, A. et al., Child Rights Impact Assessment of Potential Electricity Price Rises in Bosnia and
Herzegovina, United National Childrens Fund, Save the Children UK, Department for International
Development, and Department of Environmental Protection, Bosnia and Herzegovina, 2007.
5. Vidi Sinha, Nistha, Does Gender Matter? What does research tell us?, Presentation by
the Economist, Gender and Development Group, World Bank, at the Mainstreaming
Gender Equality in Infrastructure Projects: Asia and Pacific Regional Meeting, 2010.
6. Jovic, Aleksandra, Ex Ante Analysis of the Impact of Proposed Taxation Changes on
Vulnerable Children and Families, United Nations Childrens Fund, 2011.
47
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/NYHQ2010-0668/OLIVIER ASSELIN - SIERA LEONE, 2010.
Strana 4:
UNICEF/FJIA2006-00616/GIACOMO PIROZZI SOLOMONSKA OSTRVA, 2006.
Strana 8:
UNICEF/NYHQ2009-2060/JOSH ESTEY - TAJLAND, 2009.
Strana 10:
Strana 14:
UNICEF/NYHQ2006-2260/GIACOMO PIROZZI - MOZAMBIK, 2006.
Strana 20:
UNICEF/NYHQ2007-2241/ROGER LEMOYNE - MOZAMBIK, 2007.
Strana 22:
UNICEF/NYHQ2011-1156/KATE HOLT - SRBIJA, 2011.
Strana 24:
UNICEF/NYHQ2005-0125/PALANI MOHAN - TAJLAND, 2005.
Strana 30:
UNICEF/NYHQ2007-1565/OLIVIER ASSELIN - BENIN, 2007.
48
49
SADRAJ
Lista skraenica 2
5. Uvod 3
6. Kljuna razmatranja u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci 4

6.1 Zato ulagati u djecu? 4
6.2 Definiranje budetiranja odgovornog prema djeci 6
6.3 Pregled budetskih procesa 7
6.4 Izazovi u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci 9
6.5 Obaveze EU i globalni standardi za budetiranje odgovorno prema djeci 10
7. Programski obuhvat budetiranja odgovornog prema djeci 10

7.1 Razmatranja koja se odnose na budetiranje odgovorno prema djeci u
kontekstualnoj analizi situacije u zemlji 11
7.2 Utvrivanje kljunih aktera 11
7.3 Budetiranje odgovorno prema djeci sastavni dio dijaloga o politici i
budetu 13
8. Preporuene intervencije za podrku budetiranju odgovornom prema djeci 15

8.1 Analiza budeta kojom se osigurava da djeca, ene i siromane porodice nisu
marginalizirane u izdvajanjima za javni sektor 15
8.2 Izgradnja kapaciteta i sveobuhvatni procesi odluivanja za uticaj na izdvajanja
za javni sektor 17
8.3 Poboljana efikasnost kroz pomo ostvarivanju najboljih moguih
rezultata za djecu u okviru izdvojenih resursa 21
8.4 Osiguranje odrivosti kroz podrku izdvajanju odgovarajuih resursa
za odrivost politika odgovornih prema djeci 21
8.5 Pozivanje na odgovornost za realizaciju obaveza koje proizilaze iz prava
djeteta kroz evaluaciju 23
INSTRUMENTI 29
Instrument 6.1 Kljune oblasti za ispitivaje ukljuenosti pitanja od interesa za djecu u budet 29
Instrument 6.2 Koritenje postojeih instrumenata za analizu budeta 30
Instrument 6.3 Analiza aktera i institucija: Primjeri pitanja 38
Instrument 6.4 Utvrivanje kljunih aktera 39
Instrument 6.5 Utvrivanje mogunosti za rad s akterima u svakoj fazi ciklusa operacija 40
Instrument 6.6 Spisak kljunih oblasti i pitanja za ocjenu kvaliteta i kredibiliteta politika i njihovog
preoblikovanja u budet 42
Prilozi 48
Prilog 6.1 Razumijevanje ocjene upravljanja javnim finansijama 48
Endnote 51
1
SKRAENICE
CBO organizacije u zajednici
COFOG Klasifikacija vladinih funkcija
ECD rani rast i razvoj
GRB rodno odgovorno budetiranje
ICESCR Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
IFI meunarodna finansijska institucija
IMF Meunarodni monetarni fond
MBB Marginalno budetiranje za uska grla
MIC drave srednjih primanja
MDG Milenijumski razvojni ciljevi
MTEF srednjoroni okvir rashoda
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
PEFA Ocjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti
PER Pregled javnih rashoda
PETS Anketa praenja javnih rashoda
PFM upravljanje javnim finansijama
SAI vrhovna revizijska institucija
TOR opis radnog zadatka
2
1. Uvod
Garancija potivanja prava djece, osim to je pravna i moralna odgovornost, takoer
utie na ekonomske i socijalne politike i samim tim na raspodjelu finansijskih sredstava
u zemlji.
Bez obzira na znaaj koji drave pripisuju pravima djece u svojoj retorici i kroz
zakonodavstvo, ukoliko se sredstva ne izdvajaju za realizaciju tih prava, ona se ne
mogu samatrati stvarnim prioritetom. Prioritiziranje prava sve djece za dobrobit
dananjih i buduih generacija podrazumijeva izdvajanje odgovarajuih sredstava za
provedbu zakona i osiguranje funkcionalnosti i kapaciteta institucija u ijoj je
nadlenosti realizacija tih prava.
Ispunjenje obaveza iz Konvencije o pravima djeteta (CRC)1 ima jasne finansijske

implikacije. Iako je proiren obuhvat skrbi, pomoi i zatite za djecu predvien
domaim zakonima i meunarodnim sporazumima, proces preoblikovanja zakonskih
rjeenja u kvalitetne programe s prateim budetima, koji omoguavaju realizaciju
prava svoj djeci, moe se pokazati problematinim u sredinama s vrlo ogranienim
resursima. Socijalna ulaganja esto zahtijevaju kompromisna rjeenja, pri emu se
resursi izdvajaju za jednu oblast na utrb drugih.
Za izradu budeta koji e omoguiti

realizaciju prava svoj djeci u dravi
neophodno je utvrditi profil raspoloivih Budet, kao rezultat politikih
prihoda, odnosno iznos koji je potrebno
odluka o resursima koje je drava
osigurati, te raspodjelu rashoda. Prije
spremna izdvojiti za odreenu
toga vlade moraju stvoriti fiskalni prostor
politiku ili program, odraava
koji je pogodan za rasprave o pitanjima
prioritete drave.
od interesa za djecu i izradu politika za
rjeavanje tih pitanja.
Uzmimo, na primjer, sektorski program EU za smanjenje maternalnog i djeijeg

mortaliteta. Izvjesno je da e se uzronom analizom ljudskih prava pokazati da su
osnovni uzroci preventabilnih smrti na odreenom podruju vezani za budet: potrebe
siromanih nisu prioritizirane u zdravstvenoj politici; nedovoljno sredstava se izdvaja
za osoblje, edukaciju ili lijekove; slaba socijalna zatita siromanih, koji ne mogu
ostvariti pristup, to je naroito sluaj u marginaliziranim i siromanim zajednicama.
Posmatrano s tog aspekta, za budet se moe rei da u velikoj mjeri oteava realizaciju
prava djeteta i odgovoran je za slabe ishode razvojne saradnje.
Djelovanje u korist djeijih interesa ima

poseban znaaj, jer djeca obino nisu u
poziciji da iznose stavove u izradi Fiskalni prostor se definira kao
prostor u budetu vlade koji
politika i budetiranju. Obzirom da se
omoguava vladi da izdvaja resurse
djeci obino ne daje prostor za za eljenu svrhu bez ugroavanja
prezentiranje njihovih prioriteta, odrivosti njene finansijske pozicije
ili ekonomske stabilnosti.2
3
zagovaranje ulaganja u djecu dunost je nadlenih institucija, OCD i donatora.
Donatori poput EU u mogunosti su da prue struna znanja i podrku, za to je
potrebno uraditi analizu nacionalnog konteksta za pruanje podrke domaim
procesima i lokalnim akterima u rjeavanju izazova s kojima se susreu.
1.1 Svrha i ciljevi
Svrha ovog modula je:

1. definiranje koncepta budetiranja odgovornog prema djeci i pregled kljunih
pitanja vezanih za prava djeteta;
2. utvrivanje ulazne take za angaman s partnerskim vladama u zagovaranju
budetiranja odgovornog prema djeci kao sastavnog dijela dijaloga o politici;
3. utvrivanje kritinih oblasti vezanih za budetiranje odgovorno prema djeci i u
kojoj mjeri se te oblasti razmatraju tokom pregleda nacionalnog budeta;
4. pregled postojeih instrumenata finansijske analize (ocjena javnih rashoda i
finansijske odgovornosti (PEFA) i pregled javnih rashoda (PER)) i njihove primjene,
kako bi se osiguralo da budeti odraavaju dogovore vlade u vezi sa pravima djece.
2. Kljuna razmatranja u pogledu budetiranja odgovornog

prema djeci
2.1 Zato ulagati u djecu?
Konvencija o pravima djeteta (CRC) obavezuje drave da rade na osiguranju realizacije

djeijih prava. Ova obaveza ujedno je i racionalno ekonomsko djelovanje.
Pod jedan, ulaganje u djecu kljuno je za

realizaciju prava djece. Konvencija Pojam maksimalni raspoloivi resursi u
predvia obaveze drava da realizuju praksi odnosi se na obavezu vlade da
ekonomska, socijalna, graanska, mobilizira raspoloive resurse u najveoj
politika i kulturna prava djece koristei moguoj mjeri unutar svojih granica, to
u najveoj moguoj mjeri raspoloive podrazumijeva javne prihode, i tamo gdje
resurse (lan 4). domai resursi nisu dovoljni, razvojnu pomo.
Vlade zemalja obavezale su se na potivanje i ostalih principa u cilju realizacije prava djeteta:
1. Postepena realizacija: Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima (ICESCR) predvia da drave moraju poduzimati korake kako bi se
postepeno postiglo puno ostvarenje prava priznatih u ovom Paktu, koristei u
najveoj moguoj mjeri sve raspoloive izvore.
2. Zatita od diskriminacije i ravnopravnost: ICESCR predvia da sve osobe uivaju
sva prava i slobode, bez razlika koje se odnose i na starosnu dob.
4
3. Zatita od retrogresivnosti: Drave ne smiju dozvoliti pad kvaliteta postojee zatite

ekonomskih i socijalnih prava; retrogresivna mjera je npr. smanjenje izdvajanja za
javne usluge koje su od kljune vanosti za realizaciju prava djeteta ili smanjenje
poreza koji su kljuni za finansiranje tih usluga.
4. Minimalni esencijalni nivoi/minimalne temeljne obaveze: Drava ima obavezu
da osigura da njeni graani, ukljuujui djecu, uivaju barem minimalni nivo zatite
svakog njihovog ekonomskog, socijalnog i kulturnog prava.
Pod dva, djetinjstvo otvara jedinstvene mogunosti. Nauka o djeijem razvoju govori nam
da ak i privremene uskraenosti, koje mala djeca iskuse, mogu ostaviti trajne
posljedice na njihove sposobnosti, a samim tim i budui razvoj drave. Intervencije i
politike za koje se danas opredijelimo uticat e na to da li e milioni djece i mladih biti
u mogunosti da ostvare svoj puni potencijal ili e biti suoeni s rastuim
nejednakostima i marginalizacijom. Veina se slae da ne postoji jai argument.
Pod tri, ulaganje u djecu predstavlja ulaganje u budui razvoj drave. Studije su pokazale
da ulaganje uz relativno male finansijske trokove tokom djetinjstva moe doprinijeti
cjeloivotnom napretku, ne samo na individualnom planu, ve i u socijalnom i
privrednom kontekstu. Konsenzus iz Kopenhagena, panel vodeih svjetskih
ekonomista, utvrdio je na zahtjev prioritete za kreatore politika i filantrope u naredne
etiri godine za rjeavanje najzahtjevnijih globalnih problema na osnovu pretpostavki
ekonominosti. Prvih pet utvrenih prioriteta odnosi se na skup intervencija za
smanjenje pothranjenosti meu djecom predkolske dobi, poticaj za kombinatorno
lijeenje malarije, proireni obuhvat djece imunizacijom, eliminacija crijevnih glista kod
djece kolske dobi i proiren obuhvat u lijeenju tuberkuloze. Svi prioriteti su posebno
relevantni za djecu.
SAETAK ARGUMENATA U KORIST SOCIJALNOG ULAGANJA3
Ekonomski
Ulaganje u djecu pomae promociji ravnopravnih, inkluzivnih drutava, omoguavajui

veem broju ljudi da djelotvorno uestvuju u privrednom razvoju. Ulaganje u
siromanu djecu doprinosi izjednjaavanju mogunosti. Sva djeca trebaju imati pristup
5
osnovnoj zdravstvenoj zatiti i obrazovanju i uslugama vezanim za prehranu. Pristup
djece osnovnim uslugama poveava anse za kvalitetnije zaposlenje kasnije u ivotu,
poboljava produktivnost i izglede zemlje za ekonomski rast.
Ulaganje u djecu, osim to je opravdano navedenim argumentima, odraz je intuicije.

To je moralni imperativ i drutveno prihvaena dunost i odgovornost. Djeca najee
koriste javne usluge, od obrazovanja, zdravstva, vodoopskrbe i sanitacije, usluga
djeije zatite do sigurnosti hrane i prijevoza. To nije sluajno. Drutvo intuitivno
vjeruje da briga za djecu i ulaganje u djecu, kako je predvieno Konvencijom,
predstavlja temelj drutva i samim tim treba da bude osnovna funkcija vlade.
2.2 Definiranje budetiranja odgovornog prema djeci
Budet je osnovni instrument pomou kojeg vlada sprovodi politiku u djelo i kao takav
treba da odraava prioritete drutva. Obzirom da su djeca najmanje sposobna da sama
sebe zastupaju u procesima izrade budeta i politika, ona u tom smislu ovise o brizi
drutva. Akteri u oblasti budetiranja moraju se stoga pobrinuti da drutvo i drava
razumiju izazove i rizike koji utiu na djecu, njihova prava i budunost prilikom izrade
odgovarajuih odgovora i iznalaenja sredstava za njihovu realizaciju.
Budetiranje odgovorno prema djeci ne Budetiranje odgovorno prema djeci ne

podrazumijeva novu budetsku
tie se samo budetskih izdvajanja za
klasifikaciju rashoda, niti nove budetske
socijalne sektore poput
procedure. Tim nazivom oznaavaju se
obrazovanja i zdravstva. Ovaj pristup
novi analitiki kriteriji. Na primjer,
polazi od konstatacije da svi oblici i nivoi
budet se moe smatrati odgovornim
troenja i ulaganja vlade potencijalno
prema djeci ako ispunjava barem sljedee
utiu na djecu i da budetska izdvajanja,
uslove:
procesi i nadlene institucije jednako
1. Prua odgovarajuu bazu sredstava za doprinose realizaciji djeijih prava.
postepeno ostvarivanje prava djece.
2. Prioritizira iskljuene sektore i predvia namjenska izdvajanja s planovima

trokova, kako bi se doprlo do djece koja su najvie marginalizirana.
3. Procesi odluivanja su transparentni i omoguavaju djelotvorno uee kljunih
aktera, ukljuujui OCD koje zastupaju djecu i samu djecu.
4. Na snazi su mehanizmi odgovornosti, ime su zadovoljena prava svih graana da
budu informirani o nainu na koji budet utie na djecu.
Vidi Instrument 6.1 o ispitivanju ukljuenosti pitanja od interesa za djecu u

budetima.
6
ta podrazumijeva budetiranje odgovorno prema djeci?
Rad na budetiranju odgovornom prema djeci moe se sastojati od sljedeih aktivnosti:

objavljivanje kvalitetnih informacija o politikama, rashodima i budetu u cilju unapreenja
transparentnosti;
osiguranje uea aktera u budetskom ciklusu (od utvrivanja plana do procjene
rezultata), ukljuujui otvaranje ulaznih taaka za OCD kako bi mogli da analiziraju
budet i prate javne rashode;
analiziranje politika o prihodima i rashodima i programa troenja za potrebe
diskusija o budetu;
zagovaranje kvalitetnijih shema socijalne zatite za ublaavanje uticaja
ekonomskih i socijalnih udara na dobrostanje domainstava;
podravanje programa i planiranje budetske podrke s naglaskom na djecu meu
donatorima, naroito za vrijeme krize.
2.3 Pregled procesa budetiranja
Proces izrade budeta podrazumijeva donoenje sloenih politikih odluka u vezi sa

prikupljanjem sredstava i njihovom raspodjelom izmeu konkurentnih prioriteta.
Prihodi od poreza ne smiju produbljivati nejednakost i siromatvo, a potronja treba
osigurati pristupane usluge i pomo najranjivijima, te osigurati pogodno okruenje za
zajedniki privredni rast.
Dravni budet, ovako posmatran,

predstavlja puno vie od raunovodstvenog
Budet je jedan od osnovnih
poduhvata. To je najvaniji upravljaki instrumenata javnog sektora za
mehanizam vlade kroz koji se odraava realizaciju drutvenih ciljeva.
nain utvrivanja prioriteta u politici i Kao takav, budet treba da
raspodjele javnih resursa. odraava preference i prioritete
drutva. Budet je poveznica
Budet je odraz utvrenih prioriteta od izmeu vlade i uprave,
strane drave i njene predanosti efikasnoj parlamenta i graana u trokutu
realizaciji prava djeteta. odgovornosti.
Obzirom da su budeti rezultat ponavljajuih ciklusa, od analize, izrade politike,

usvajanja i izvrenja budeta do nadzora i evaluacije, prostora uvijek ima za
usmjeravanje panje na djecu. Akteri razvojne saradnje snose teret informisanja,
objavljivanja, pruanja podrke kapacitetima drugih aktera i kreiranja foruma za
rjeavanje kljunih pitanja. U shemi na narednoj stranici dat je pregled rezultata
politike i neka od kljunih razmatranja u svim fazama.
7
LANAC BUDETSKIH REZULTATA POLITIKE: POVEZANOST BUDETA I REALIZACIJE PRAVA
Politika Utvrivanje pitanja i analiza sektorskog konteksta u

dravi, ukljuujui procjenu prava djeteta u dravi
Osiguranje zastupljenosti aktera u odabiru kriterija

uspjenosti i opcija politika
Plan Razvrstani budeti na nivou tijela

trokova Eksplicitni mehanizmi za koordinaciju politike
Eksplicitni mehanizmi monitoringa za aktere
Eksplicitni standardi trokova za poboljanu efikasnost i
kvalitetnija izdvajanja u cilju usklaenosti sa
srednjoronim prognozama
Povratne Budet
informacije
Klasifikacija: alat za analizu raspodjele, izvrenja i rezultata
od strane OCD i donatora
Odobrenje parlamenta nakon pregleda i diskusije
(mogunost za uticaj od strane aktera)
Praenje izvrenja: izvjetaji o izvrenju budeta za

Izvravanje budeta provjeru realizacije budeta u skladu s planom
Praenje transfera decentraliziranim pruateljima usluga

i nadlenim tijelima
Monitoring: Pruanje usluga sa OCD i korisnicima

Rezultati Evaluacija: Evaluacija sektorskog konteksta primjenom
kriterija uspjenosti aktera i korisnika
8
2.4 Izazovi u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci
OCD, akteri u oblasti razvoja i akteri u javnom sektoru suoavaju se sa razliitim

praktinim i politikim izazovima u prilagoavanju budeta pravima djece.
Sagledavanje ovih izazova pomae donatorima i razvojnim agencijama da kvalitetnije
planiraju svoju podrku za budetske inicijative. Pod tim se podrazumijeva:
Raspoloivost informacija: Informacije su prvi nivo kapaciteta organizacije za
vrenje dunosti. Objavljivanje analiza u javnom domenu omoguava pokretanje
pitanja i neophodnih promjena za unapreenje transparentnosti i spremnosti i za
rjeavanje pitanja koja se tiu kapaciteta.
Vidi Instrument 6.2 za opis razliitih instrumenata za analizu budeta.
Otvorenost u pogledu vladinih prioriteta koji se odraavaju kroz budet:

Otvorenost vlade podrazumijeva transparentnost njenog budetiranja i
odluivanja, i dostupnosti informacija o budetu javnosti. U Brazilu, na primjer,
vlada ima dugogodinju praksu transparentnosti kroz javne raune, a civilno
drutvo karakterie historijat aktivnog kritikovanja javnih politika. U takvom
okruenju relativno je lako pristupiti podacima. Zagovaratelji prava djece mogu
koristiti ove podatke za analizu izdvajanja za socijalni sektor i rashoda, analizu
socijalnih pokazatelja i budeta na lokalnom nivou i podizanje javne svijesti. U
drugim sredinama aktivnosti u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci
mogu biti oteane zbog ogranienog pristupa informacijama o budetu.
Raspoloivost strunih znanja o budetima i javnim finansijama u okviru i van
okvira vlade: Slabi kapaciteti ili nedovoljno struno znanje moe se vremenom
prevazii kroz podrku razvoju kapaciteta lokalnih institucija. Ne postoje preice i
ovo je jedini nain da se zadri teite na pravima djeteta. Brojne su inicijative
usmjerene na OCD (Tematski uzajamni fond za demokratsko upravljanje),
parlamente (Globalna organizacija parlamentaraca protiv korupcije, Afrika
fondacija za izgradnju kapaciteta, nacionalne parlamentarne razmjene) i
revizorske institucije (Meunarodna organizacija vrhovnih revizorskih
institucija i njeni regionalni ogranci, razvojna inicijativa INTOSAI).
Dominantan poloaj ministarstva finansija, razvojnih banaka i IFI u
donoenju stratekih i budetskih odluka: Budetiranje odgovorno prema djeci
podrazumijeva dijalog na nivou nacionalne politike i njime se daje kredibilitet i glas
zastupnicima djece, naroito one koja su marginalizirana. Tamo gdje su mogunosti za
znaajniji angaman zagovaratelja djeijih prava u budetiranju ograniene, prvi
zadatak je ulaganje u izgradnju odnosa sa ministarstvom finansija i IFI, radi uspostave
kredibiliteta zagovaratelja za analizu i diskusiju o upravljanju javnim finansijama
(PFM) i budetskim pitanjima u razvojnoj zajednici, uz isticanje dodatne vrijednost
njihovog uea s aspekta prava djece.
Nivo aktivizma civilnog drutva i interesa medija obino se povezuju s
aktualnim politikim reimom. Nedostatak informacija i osvijetenosti esto
mogu biti razlog zbog kojeg agencije i OCD ne posveuju panju pitanjima koja
se odnose na prava djece. Izgradnja koalicija s partnerima, podrka njihovim
kapacitetima i iskoritavanje poetnog zamaha treba da rezultira prioritizacijom
prava djeteta meu akterima. Takvo okruenje prua osnovu za dijalog s vladom
i otvara mogunosti za poboljanje pristupa podacima.
9
2.5 Obaveze EU i globalni standardi u pogledu budetiranja
odgovornog prema djeci
lan 21. Ugovora o Evropskoj uniji predvia da EU (pored cilja za smanjenje

siromatva) svojim vanjskim djelovanjem titi i promovira demokratiju, vladavinu
prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, potovanje
ljudskog dostojanstva, naela jednakosti i solidarnosti te potovanje nael Povelje
Ujedinjenih nacija i meunarodnog prava.
U saoptenju o budetskoj podrci i smjernicama utvren je instrument za zatitu i

promociju temeljnih vrijednosti kroz dijalog o politici na osnovu kriterija podobnosti:
Relevantne i vjerodostojne nacionalne politike u pogledu potreba i fiskalne odrivosti;
Makroekonomsko upravljanje za stabilnost, koje podrazumijeva teite na mobiliziranju
javnih prihoda za osiguranje odrivosti;
Poboljan sistem upravljanja javnim finansijama, koji podrazumijeva vjerodostojan
program reforme;
Transparentan budetski proces pod nadzorom javnosti.
Brojne organizacije rade na promociji meunarodnih standarda i pragova koji se

odnose na budetiranje odgovorno prema djeci, ukljuujui:
Meunarodno budetsko partnerstvo, koje objavljuje Istraivanje otvorenosti
budeta i radi sa OCD irom svijeta u cilju pruanja tehnike podrke za potrebe
analize budeta. U svom radu usmjereni su na ublaavanje posljedica siromatva i
unapreenje upravljanja, transparentnosti i odgovornosti kroz osiguranje resursa
koji e siromanima omoguiti da budu zastupljeni u budetskom procesu. Domae
OCD koje rade na inicijativi raspolau korisnim informacijama.
Institut za praenje naplate prihoda objavljuje godinje ankete i sarauje sa OCD na
nivou drave.
Ostale organizacije koje pruaju konkretne informacije, odnosno podrku, poput
Objavi iznos poreza koji plaa (Publish what you pay) i Afrike parlamentarne mree
protiv korupcije, pruaju ciljane informacije i podrku parlamentima.
3. Programski obuhvat budetiranja

odgovornog prema djeci
Akteri razvojne saradnje imaju posebnu ulogu u prioritizaciji ulaganja u djecu u okviru
nacionalnih budeta. Mogue ulazne take s aspekta programiranja su uvrtavanje
pitanja od interesa za djecu u kontekstualnu analizu situacije u zemlji i kriterije
podobnosti za budetsku podrku, utvrivanje kljunih aktera, te zagovaranje kroz
dijalog o budetskoj politici i podrci.
10
3.1 Razmatranja koja se odnose na budetiranje odgovorno

prema djeci u kontekstualnoj analizi situacije u zemlji
Meu vana razmatranja u kontekstu izrade politika, vladinih kapaciteta i provedbe

politika iz ugla budetiranja odgovornog prema djeci ubrajaju se:
Politiki/institucionalni kontekst
Oformljenost ili fragmentiranost javnih institucija
Centralizirano ili federalno ustrojstvo vlade i nivoi ogranizacije javnih institucija
(centralni, regionalni, lokalni, itd.)
Raspodjela politike moi, naroito u pogledu podjele nadlenosti izmeu
izvrne i zakonodavne vlasti u izradi i odobravanju budeta
Elektoralni ciklus
Raspoloivost tehnikih, logistikih i informacijskih resursa pored ukupnih
kapaciteta potrebnih za efikasnu javnu upravu
Stepen korupcije, odnosno transparentnosti dravnih institucija
Postojanje mehanizama koordinacije izmeu institucija nadlenih za
realizaciju prava djeteta.
Drutveni kontekst
Nivoi organizacije i uea civilnog drutva
Glavne interesne grupe i njihovi kapaciteti lobiranja
Postojanje mehanizama za drutvenu kontrolu upravljanja javnim sektorom.
Ekonomski kontekst
Stepen ekonomske stabilnosti
Stepen rasta
Uestalost siromatva (npr. postotak stanovnitva koje ivi ispod nacionalno ili
meunarodno utvrene crte siromatva) i profili siromatva (npr. stopa
siromatva razliitih grupa, kao npr. domainstava s djecom, manjina,
domainstva u odreenim geografskim podrujima)
Neravnopravnost u pogledu primanja i pristupa uslugama, razvrstano prema
spolu, starosnoj dobi, geografskom podruju i etnikom porijeklu.
3.2 Utvrivanje kljunih aktera
Od kljune je vanosti da su odgovarajui akteri utvreni i da su angairani na

pruanju podrke budetiranju odgovornom prema djeci. Meu kljune aktere
ubrajaju se: politiki akteri (politike stranke, parlament, ministarstva), naroito oni u
kljunim ministarstvima i zakonodavna komisija za budet, lideri u zajednici koji
oblikuju javno miljenje, socijalne organizacije poput sindikata, organizacija lokalne
zajednice (grass-root), NVO, privatni sektor i mediji.
11
Kako bi angaman s kljunim akterima bio efikasan, potrebno je izdvojiti vrijeme za
upoznavanje s njihovim interesima, sposobnostima (moi) i meusobnom odnosu.
Mapiranje je jedan od instrumenata kojim se to omoguaava. Mapiranjem se stie uvid
u naine na koje akteri mogu da se ukljue u proces izrade politike i budeta. Npr, jesu
li osnovne kole u obrazovnom sektoru u nadlenosti tijela na nivou regije ili
ministarstva obrazovanja, odnosno upe ili opine? Koji nivo vlade je nadlean za
osnovne usluge zdravstvene zatite? Je li ministarstvo zdravlja vodea institucija u
zemlji ili postoje regionalni trustovi? U kojoj mjeri su sektori vodoopskrbe i sanitacije
koordinirani sa sektorom obrazovanja i zdravlja, i na kojem nivou?
Vidi Instrument 6.3, Instrument 6.4 i Instrument 6.5 o kljunim akterima i

mogunostima njihovog angamana po fazama ciklusa operacija.
12
Brazil: Djeije vijee za budet

U Barra Mansa, Brazil, 18 djevojica i 18 djeaka dobilo je zaduenje od strane
svojih vrnjaka da se brinu o tome da opinsko vijee radi na rjeavanju njihovih
potreba i prioriteta. Ovo djeije vijee odreuje kako e se dodijeljeni dio opinskog
budeta utroiti na rjeavanje djeijih prioriteta, a djeca vijenici uestvuju i u
drugim aspektima rada vlade. Vie od 6.000 djece uestvovalo je na godinjem
nivou od 1998. godine u diskusijama i skupovima za izbor djece vijenika i
razmatranje djeijih prioriteta. Izabrana djeca ue kako da zastupaju svoje vrnjake
u demokratskim strukturama, da utvruju prioritete na osnovu raspoloivih
sredstava i za osmiljavaju projekte u sloenom i esto sporom politikom i
birokratskom procesu gradske uprave.
1213
Module 6: Child-Responsive Budgeting
Rad s djecom
Djeca imaju pravo da budu konsultovana o pitanjima koja se tiu raspodjele resursa.
Teret ovih konsultacija ne smije spasti samo na OCD. Od kljune je vanosti osigurati
da su stavovi djece sasluani kroz ankete i intervjue, ukljuujui i polustrukturirane, te
kreiranje foruma za izraavanje miljenja. Navedene aktivnosti mogu se provesti kroz
npr. terensku posjetu selima, tokom kojih se kroz igru, pozorine predstave, pjevanje,
radijske emisije ili video zapise prezentiraju pitanja vezana za djeija prava. Nove
tehnologije nude inovativna rjeenja za pristup informacijama i prikupljanje povratnih
informacija.4
3.3 Budetiranje odgovorno prema djeci sastavni dio dijaloga o

politici i budetu
Razvojni akteri imaju kljunu ulogu u pruanju podrke sistemu upravljanja javnim
finansijama (PFM) u zemlji, kako bi se osiguralo da se resursi izdvajaju i koriste
efikasno i transparentno u korist djeijih prioriteta. Kanalisanje sredstava razvojnih
aktera kroz sisteme u zemlji i za podrku reformi PFM moe stvoriti uslove za potrebni
dijalog i podrati pozitivne promjene za dobrobit djece.
Dva su kljuna aspekta navedenog djelovanja:

Trajanje i predvidivost: Reforme su procesi dugoronih promjena koji zahtijevaju
odriv angaman, dijalog i podrku. Stani-kreni situacije mogu biti tetne.
Nacionalno vostvo: Procesi promjena su najodriviji i najsmisleniji kada su
endogeni, odnosno kada su osmiljeni i predvoeni od strane dravnih institucija.
Najbolje prakse drugih drava moda nisu i najprikladnije.
U narednoj tabeli obraeni su koraci kojima se osigurava da je razvojnim partnerima

omogueno da utiu na kreiranje prostora za djecu u dijalogu o politici i budetu.
STVARANJE PROSTORA ZA DJECU U DIJALOGU O POLITICI I BUDETU

Nacionalne Treba imati na umu da se ovi planovi esto odnose na vie
razvojne politike, provedbenih agencija, iji korporativni planovi moraju
sektorske politike omoguavati provedbu sektorskih planova. Rad na nacionalnim
i pratei planovi politikama i korporativnim planovima kroz razvoj kapaciteta je
trokova efikasan nain uvoenja djeijih prava u plan aktivnosti.
Fiskalne prognoze Tamo gdje ovi dokumenti postoje, neophodna je analiza odrivosti
srednjoroni novih programa u svjetlu fiskalnog okvira. Provodei navedene
finansijski aktivnosti s akterima u okviru i van okvira vlade, jaa se
okvir (MTFF) kredibilitet opcija politika za integraciju djeijih prava.
i srednjorone
budetske
prognoze
13
Jordan: Uvoenje djeije
analize budeta u okviru
budetske reforme u dravi
UNICEF i partneri pokrenuli su 2009.
godine djeiju analizu budeta u
Jordanu. U prvoj od inicijativa za
analizu vladine posveenosti uslugama
za djecu izvren je preged naina na
koji se politika kroz planove preoblikuje
u budet. Rezultati ovih aktivnosti bili
su osnova za zagovaranje realizacije
djeijih prava. Osim polazne osnove za
sadanji i budui djeiji monitoring
budeta u zemlji, inicijativa je omoguila
razvoj konkretnih okvira za monitoring
budetskih izdvajanja i realnih rashoda,
s posebnim naglaskom na usporedbu
regija i pruanja usluga, po programima
vezanim za djecu i nivoima aktivnosti.
Okvir je zatim uvezan s utvrenim
pokazateljima i ciljevima. Na osnovu
preporuka djeije analize budeta,
vlada je 2010. godine izradila
petogodinji plan djeijeg angamana u
budetu za dalju provedbu aktivnosti.
Prirunik za obuku pod nazivom
Budetiranje za veu dobrobit djece
izraen je u okviru kontinuiranog
jaanja vladinih kapaciteta. Kreiran je
tim za budet po mjeri djeteta pri
Odjelu za opi budet, te je provedena
obuka u pilot ministarstvima, koja e u
narednom periodu preuzeti ulogu
nacionalnih instruktora budetiranja po
mjeri djeteta. Djeija analiza budeta
takoer preporuuje razvoj kapaciteta
lanova parlamenta u sljedeim
oblastima za osiguranje
parlamentarnog angamana:
razumijevanje prava djeteta; kako
osigurati da su prava djeteta uzeta u
razmatranje tokom diskusije za
odobravanje budeta; i tehnike
budetske analize za procjenu djeijih
budeta.
14
Module 6: Child-Responsive Budgeting
Nezavisne Kako bi se osiguralo da iza ustroja politike i programa donatorske

studije podrke stoji kvalitetan analitiki rad, moe se uzeti u obzir izrada
i distribucija studija akterima. Studije i informacije zasnovane na
dokazima mogu formirati osnovu za utvrivanje pitanja, opcija
politika, procjene trokova, izmjene budeta, itd, te za
zagovaranje budetiranja/politika koje su odgovorne prema djeci.
Sektorske Sektorske radne grupe imaju potencijal foruma za djelotvornu

radne grupe raspravu o tehnikim pitanjima i ralanjivanje sloenih tema na
manje tematske oblasti. Ove radne grupe vezane su za
nacionalne sektore i njihove budete i donatori ih vide kao
polazite svog djelovanja. Kao takve one nude brojne mogunosti
za uvrtavanje djeijih prava u dneveni red kljunih ministarstava.
Razvoj Razvoj kapaciteta visoko je na dnevnom redu mnogih donatora i
kapaciteta jednako je vaan za javni sektor, kao i za OCD. Akteri koji
zastupaju djeije interese mogu se kroz ove aktivnosti bolje
pripremiti za vrenje uticaja na usvajanje planova.
Praenje budeta Graanski monitoring budeta moe se institucionalizirati kroz
uvoenje tijela za praenje budeta, provoenje ankete praenja
javnih rashoda (PETS) (vidi podnaslov Instrumenti), usvajanje
novih tehnologija za djelotvornu razmjenu informacija i koritenje
mrea za izvjetavanje o utroku sredstava, u cilju sistematskog
praenja i analize budetskih podataka i socijalnih pokazatelja.
Donatorska Forumi o donatorskoj koordinaciji i uloga vodeeg donatora u
koordinacija sektorima doprinose usmjeravanju dijaloga izmeu donatora i
vlade. To podrazumijeva znaajna ulaganja u zagovaranje djeijih
interesa na nacionalnom nivou, odnosno naina na koji rjeavanje
djeijih pitanja doprinosi opim ciljevima smanjenja siromatva.
Drugim rijeima, potrebno je pokazati kako teite na djeijim
pravima maksimizira donatorska ulaganja u realizaciju
milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG) (i ciljeva za period nakon
2025. godine, jednom kada budu utvreni).
4. Preporuene intervencije za podrku budetiranju

odgovornom prema djeci
4.1 Analiza budeta kojom se osigurava da djeca, ene i
siromane porodice nisu marginalizirane u izdvajanjima
za javni sektor
Prvi korak u vrenju uticaja na budetska izdvajanja u korist djece je analiza budeta
(najrelevantniji korak kada se radi o pruanju direktne budetske podrke). Prema
stavovima Inicijative za otvoreni budet, analiza budeta omoguava prikupljanje
dokaza za podrku zagovaranju, te jaanju kapaciteta OCD i ire javnosti da utiu na
odluke o poreznim politikama i izdvajanju resursa za konkretne politike i programe.
Ispitivanjem pretpostavki u prijedlozima i utvrivanjem moguih zamki, analiza
budeta doprinosi tome da zamisli politika postanu finansirane aktivnosti.
Prilikom provoenja ove analize, treba jasno utvrditi koja vrsta rashoda u kontekstu
date drave e najvjerovatnije doprinijeti provedbi zakona i politika u korist prava
djece.
15
Ekvador: Okvir budetiranja odgovornog
prema djeci oblikuje dravne i lokalne javne
politike u korist ranjive djece
Nakon ekonomske krize 1999. godine, koja je uticala na nizak
stepen socijalnih ulaganja, UNICEF je u saradnji s
ministarstvima, OCD i politikim partijama u Ekvadoru pokrenuo
evaluaciju nacionalnog budeta za zatitu djeijih prava. U
okviru tih aktivnosti utvreni su problemi u strukturi budeta,
poput niskih izdvajanja za socijalni sektor i malog utroka
socijalnih sredstava na pitanja od interesa za djecu. UNICEF je
u okviru svojih zagovarateljskih aktivnosti insistirao na zatiti i
unapreenju socijalne potronje, te pozvao na usvajanje
vanrednog socijalnog plana s teitem na prehrani, zdravlju,
obrazovanju i izvorima primanja. Godine 2002. formirano je
Posmatrako tijelo za prava djece i adolescenata i Posmatrako
tijelo za fiskalnu politiku u cilju razvoja kapaciteta za realizaciju
prava djeteta. Posmatrako tijelo za fiskalnu politiku pomno
prati fiskalne raune, podrava javne diskusije o fiskalnim
pitanjima i zagovara transparentnost budeta.
16
Module 6: Budetiranje odgovorno prema djeci
Nakon utvrivanja teita, neophodno je upoznati se s budetom, odnosno njegovom

strukturom (klasifikacijom) i nainom na koji se definiraju budetska izdvajanja. Dvije
dobre polazne take za to su:
1. Izvjetaji o ocjeni javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA): U ovim
izvjetajima sadrane su informacije o velikim skupovima pokazatelja koji se mogu
koristiti za pripremu analize budeta. (vidi podnaslov Instrumenti).
2. Klasifikacija vladinih funkcija (COFOG): Ova jedinstvena meunarodna (UN)
nomenklatura opisuje svrhu transakcija (klasifikacije se kreu od invaliditeta,
socijalne zatite, do stambenih pitanja i obrazovanja). Moe se koristiti za poreenje
rauna izmeu razliitih zemalja, te prua uvid u izdvajanja iz dravnog budeta i
pomae u analizi obrazaca troenja na nivou sektora i podsektora.
Jedna od metoda analize uticaja budeta

na djecu je stavljanje teita na javne
usluge kljune za dobrostanje djece,
poput obrazovanja, zdravstva, pomoi u
hrani i ostalih programskih sigurnosnih
mrea, policije i pravosua. Obzirom da
I
ako kreatori politika, javnost i mediji
se klasifikacija nacionalnog budeta najvie panje posveuju budetu
obino usklauje s COFOG kada izvrna vlast utvrdi prijedlog
nomenklaturom, praenje izdvajanja u budeta, vano je da se angaman na
oblastima koje su relevantne za analizi budeta i zagovaranju odri
unapreenje prava djece je dobra polazna kroz cijeli budetski ciklus.
taka za donoenje zakljuaka o kvaliteti i
uticaju javne potronje na djecu. Ukoliko
u dravi postoji oblast ili regija koju
karakteriziraju slabi pokazatelji vezani za
djeiji opstanak, razvoj i zatitu, moda e
biti potrebno usmjeriti se na praenje
resursa koji se izdvajaju za tu oblast.
Akteri razvojne saradnje mogu pruiti struna znanja i pomo u razvoju kapaciteta za
provoenje analize budeta. Time se akterima omoguava da prate realizaciju obaveza
vlade prema djeci kroz budetski ciklus, od planiranja i usvajanja do izvrenja. U
okviru modaliteta finansiranja EU za budetsku podrku, ove vrste analiza mogu
pruiti korisne podatke za potrebe pregovora sa pandanima u zemlji o tome gdje i kako
e sredstva biti potroena.
4.2 Izgradnja kapaciteta i sveobuhvatni procesi

odluivanja za uticaj na izdvajanja za javni sektor
Graansko uee kljuno je za transparentnost i odgovornost vlade i moe biti

relevantno za sve vrste modaliteta pomoi, ukljuujui direktnu budetsku podrku,
projektnu podrku za konkretni sektor i programiranje OCD. Partnerstva izmeu
vladinih i nevladinih aktera mogu ojaati tehnike kapacitete javnih dunosnika i
skrenuti panju na alternativne prioritete i prijedloge potronje. Institucionalne
reforme za jaanje graanskog nadzora nad budetskim procesom i praenje programa
rashoda mogu doprinijeti kvalitetnijem odgovoru na prioritete pri izradi politika,
poboljati pruanje usluga i uiniti efikasnijim izvrenje budeta. Postepeno
ostvarivanje prava i uvrtavanje djeijeg miljenja u ove procese mjera su uspjeha.
17
Filipini: Uee graana u praenju pruanja javnih
usluga
G-W atch, program koji provodi kola za upravljanje Ateneo de Manila u

Filipinima, radi na pruanju pomoi graanima u praenju pruanja javnih
usluga, to ukljuuje nabavku udbenika, kolske objekte, javne radove,
nabavku lijekova i distribuciju pomoi u sluajevima prirodnih katastrofa. G-
Watch, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, okupio je razliite grupe
civilnog drutva u konzorcij za vladin Program brojanja udbenika, koji je
nadzirao cijeli ciklus nabavke udbenika, od tenderske procedure do
konane isporuke. Uspjeh programa dodatno je osiguran terenskim
angamanom filipinskih izviakih organizacija djevojica i djeaka, ime je
omogueno praenje isporuke 50 miliona udbenika u vrijednosti od oko 40
miliona amerikih dolara kolama u zemlji.
Prije pokretanja ovog programa, Ministarstvo obrazovanja smatrano je

jednim od najkorumpiranijih tijela u zemlji. Prema procjenama treine
Filipinaca koji su anketirani 2001. godine, preko 50% resursa za besplatne
udbenike u javnim kolama nestajalo je u lancu korupcije. Poboljanom
transparentnou i konkurentskom procedurom, uz pomo G-Watch-a
prepolovljeni su trokovi udbenika, ime je ostvarena uteda od oko 1,4
miliona amerikih dolara.5
18
Razvojni akteri mogu odigrati vanu ulogu u zagovaranju i omoguavanju uvoenja

prava djeteta u planove djelovanja. Okupljanjem aktera u diskusije o budetu i
preporukama politike, donatori mogu pospijeiti razvoj budetiranja odgovornog
prema djeci.
Razvojni akteri imaju kljunu ulogu u stvaranju uslova za budetiranje odgovorno

prema djeci. Jedan od naina za pokretanje dijaloga je objava prijedloga budeta
relevantnim akterima, pogotovo onim koji su obino iskljueni iz konsultativnog
procesa. U narednoj shemi prikazane su ulazne take u standardiziranom procesu
budetske politike. Shema treba da poslui kao primjer i prilagodi se nacionalnom
kontekstu. Takoer treba naglasiti da je broj aktera koje treba ukljuiti esto vei od
onog koji biva ukljuen.
Vidi Instrument 6.4: Utvrivanje kljunih aktera.
ULAZNE TAKE ZA ANGAMAN S KLJUNIM AKTERIMA U CIKLUS

BUDETSKE POLITIKE
Usaglasiti se o potrebi
i prioritetima politike
Ulazna taka > Pokazatelji
usvojeni za podrku
Testirati postignua Kriteriji odabira za
dijalogu o politici radi
na osnovu iskustva opcije
provjere pristupa i
aktera i povratne Ulazna taka > Angairati
rjeavanja sukobljenih
informacije uvrstiti u aktere u dijalog o politici
prioriteta
politiku Ulazna taka > radi utvrivanja
Koritenje izvjetaja problema i odabira
Transparentnost i prioriteta
revizije i evaluacije za
odgovornost
prikupljanje povratnih
Izrada i provedba
informacija od aktera i
dogovorenih politika i
unapreenje stanja
preoblikovanje politika u
budetska rjeenja i
rezultate ini segment
Pratiti izvrenje upravljanja:
Verificirati planove
Transparentnost i
budeta i pruanje trokova
odgovornost
usluga Ulazna taka > Ulazna taka > Izvriti
Uestvovati u
Stvoriti forum aktera za analizu budeta za
prikupljanje povratnih budetiranju/ podrku angamanu
informacija i primjenu verificirati da budet
novih tehnologija odraava plan Ulazna
taka > Angaman s
akterima na izgradnji
kapaciteta kroz bolje
informiranje i zastupanje
19
Mozambik: Izazovi u provedbi svrsishodnog uea
Postizanje svrsishodnog uea moe biti zahtijevno. Jo ga je tee ostvariti u
kontekstu PFM, jer su instrumenti budeta i planiranja teko razumljivi, a nisu ni
lako dostupni. Ako ljudi ne mogu razumjeti dokumente ili nemaju blagovremeno
pristup navedenim dokumentima, nisu u mogunosti da se ukljue u tehniki dijalog
potreban za monitoring i zagovaranje o razliitim pitanjima. UNICEF je kao odgovor
na te potrebe u Mozambiku uveo praksu izrade Saetka o budetu, u saradnji sa
domaom nevladinom organizacijom Fondacija za razvoj zajednice (FDC).
UNICEF je poetkom 2010. godine pruio podrku osnivanju Foruma civilnog drutva za
monitoring budeta. Forum okuplja preko 20 NVO i predstavnika medija. Ciljevi Foruma
su trojaki: (1) jaanje kapaciteta civilnog drutva za zagovaranje zasnovano na
dokazima u vezi sa PFM; (2) pruanje usluga u svojstvu centra za razmjenu informacija;
i (3) djelovanje u svojstvu prepoznatljive koalicije civilnog drutva, koja je osposobljena
za ukljuivanje u dijalog o budetskim pitanjima sa donatorima, vladom i parlamentom.
20
4.3 Poboljana efikasnost kroz pomo ostvarivanju najboljih

moguih rezultata za djecu u okviru izdvojenih resursa
Razvojni partneri imaju kljunu ulogu u podravanju sistema upravljanja javnim

finansijama. Podrkom se nastoji osigurati da se sredstva efikasno troe na realizaciju
prioriteta u oblasti prava djeteta. To zahtijeva procjenu kapaciteta za implementaciju u
pogledu pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira, sistema koji osiguravaju
usklaenost implementacije s planovima, te efikasnosti, profesionalizma i drugih
poticajnih faktora.
EU je skupa sa grupom donatora izradila okvir za analizu uspjenosti PFM u zemlji,

koja se odnosi na kredibilitet, razumljivost i transparentnost budeta, budetiranje
zasnovano na politici, predvidivost i kontrolu izvrenja budeta, raunovodstvo i
evidentiranje, finansijsko izvjetavanje, monitoring i vanjsko ispitivanje budeta. 6
Okvir takoer obuhvata analizu izdvajanja i rashoda u sektorskim budetima i nadzor
budetskih institucija.
Od konkretnih koraka kojima razvojni partneri mogu pomoi jaanje budetskih

institucija izdvajamo:
ulaganje u sisteme podataka i informacija, tamo gdje su ti sistemi slabi;
procjenu korupcije i pitanja koja se odnose na sistem upravljanja;
podrku radu medija, revizorskih institucija, agencija za borbu protiv korupcije i
drugih institucija za nadzor;
praenje napretka drave u postizanju transparentnosti i jaanju odgovornosti kroz
pomo razvoju meudravne komparativne baze podataka i indeksa otvorenosti
budeta.
Vidi Instrument 6.6 u kojem su sadrana pitanja za utvrivanje

kvaliteta i kredibiliteta politika i u kojoj mjeri se kvalitet i kredibilitet
odraava kroz budet.
4.4 Osiguranje odrivosti kroz podrku izdvajanju

odgovarajuih resursa za odrivost politika
odgovornih prema djeci
ini se da tu nema nita sporno. Usvojene su nove opcije politika, a vlada treba da
osigura sredstva u budetu za njihovu provedbu. Meutim, procesi izrade politika i
budetiranja su obino razdvojeni, pri emu linijska ministarstvima izrauju politike,
ministarstvo finansija dodjeljuje resurse, a kabinet rjeava neslaganja. Procese
karakteriu tenzije i kompromisna rjeenja izmeu potreba i resursa, te pregovori
izmeu razliitih tijela i agencija, kao i dravnog i niih nivoa.
21
Junoafrika Republika: Praenje obima i djelotvornosti resursa
koji se izdvajaju za rani rast i razvoj djece
Anketa praenja javnih rashoda (PETS) za rani rast i razvoj (ECD) je prvo istraivanje ove vrste
u Junoafrikoj Republici, odnosno prva ovakva anketa u oblasti ranog rasta i razvoja u svijetu.
Ankentom je istraen kvantitet, obim i djelotvornost sredstava koja se izdvajaju za rani rast i
razvoj u dravi i analiziran stepen dospijea javnih sredstava do ciljanih korisnika.
Ustrojstvo ankete je naroito interesantno, jer su se u njoj koristile meunarodno prihvaene

metodologije praenja javnih rashoda prilagoene za potrebe institucionalnih aranmana u
oblasti ranog rasta i razvoja u Junoafrikoj Republici, koji su vrlo sloeni. Nadlenost je
podijeljena izmeu Ministarstva obrazovanja i Ministarstva za socijalni razvoj. Sredstva se
raspodjeljuju na nivou provincije, a u nekoliko provincija je nadlenost dalje sputena na
institucije okruga.
Zvanine strukture, ukljuujui Nacionalni upravni odbor i Referentnu grupu, koje ine
zvaninici na dravnom i nivou provincije, odigrali su kljunu ulogu u rjeavanju problema oko
ustrojstva i provedbe. Neformalne veze sa viim vladinim zvaninicima pomogle su u jaanju
povjerenja meu svim stranama. Organizirane su radionice za validaciju u kritinim fazama
projekta, kako bi se pospijeio osjeaj vlasnitva nad podacima i rezultatima. Takoer je u
saradnji s vladom izraena zajednika strategija za komunikaciju puno prije okonanja studije.
U njoj su obrazloeni razliiti kanali komunikacije za djelotvornu razmjenu procesa i nalaza
istraivanja, te uspostavljanje kontakta s akterima van okvira djelovanja IFI i Ministarstva
finansija.
Istraivanjem se dolo do kvalitetnih rezultata koje razvojni partneri mogu da koriste u

preoblikovanju stratekog dijaloga u oblasti ECD u Junoafrikoj Republici. Analitiki izvjetaj o
istraivanju sa opirnim izvrnim saetkom izraen je i distribuiran brojnim subjektima, to je
potaklo izradu Akcionog plana za anketu praenja javnih rashoda u oblasti ranog rasta i razvoja,
koji je dobio podrku visokih zvaninika u Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu za socijalni
razvoj i drugih kljunih aktera.
Iskustvo sa PETS ECD naglaava potrebu za izradom efikasnijih instrumenata za istraivnje javnih
rashoda u korist djece, naroito kada se ima u vidu da su ove ankete dugoronije i orijentirane na
prolost (radi se o ex-post anketama za koje je obino potrebno dvije godine da se provedu).
Iskustvo u Junoafrikoj Republici je odlian okvir za dalje proirenje saradnje izmeu EU i

UNICEF-a, naroito u kontekstu zajednikog analiziranja rashoda i korisnika u sektorima koji
se bave pitanjima djece.
22
Kada se usvoji nova politika ili program rashoda, budet za tekuu godinu je ve
raspodijeljen na postojee programe i nema sredstava za provedbu naknadno
usvojenih politika i programa. U takvim situacijama potrebno je provesti analizu
fiskalnog prostora, uzimajui u obzir programe tekuih rashoda, prihoda i politike
finansiranja.
Analiza fiskalnog prostora ini osnovu za srednjoronu analizu rashoda (ne smije se
poistovijetiti sa ambicioznim ciljevima srednjorokog okvira rashoda). Podrka
institucijama u pravdanju novih programa je kljuno, jer institucije moraju braniti svoje
budetske zahtjeve. Da bi nove politike bile vjerodostojne, ne smije se zanemariti ova
dinamika koja je i vremenski zahtjevna.
Razvojni partneri su kljuni za osiguranje odrivosti i primjerenosti resursa za dobrobit

djece. Fiskalni prostor igra vanu ulogu u osiguranju izdvajanja za politike i njihovog
implementiranja, bez obzira koliko mala ta izdvajanja bila. Fiskalni prostor je funkcija
drugih programa rashoda, varijabli na koje utie vrijeme, poput demografije i zahtjeva
za javnim uslugama, i makroekonomskog konteksta.
Ovaj instrument za procjenu trokova, koji su izradili UNICEF i Svjetska banka, a

dodatno usavrila Svjetska zdravstvena organizacija, Populacijski fond UN-a
(UNFPA) i Zajedniki program UN-a za borbu protiv HIV/AIDS-a (UNAIDS), pomae
vladinim tijelima da bolje razumiju i savladaju inkrementalne trokove poboljanja
usluga u kljunim sektorima (zdravstvno, obrazovanje, itd), koji esto nailaze na
uska grla u postizanju ciljeva politike poput MDG. Da bi se to prevazilo, MBB se koristi
za utvrivanje trokova poboljanja usluga na osnovu postepenog poveanja iznosa
(npr. proirenje osnovnih usluga zdravstvene zatite na dodanih 1% stanovnitva).
Postepena uveavanja su u mnogim sluajevima lake ostvariva u procesu
budetiranja od sveobuhvatnih paketa, koji podrazumijevaju razliite vrste programa
i visoke trokove.7
4.5 Pozivanje na odgovornost za realizaciju obaveza koje

proizilaze iz prava djeteta kroz evaluaciju
Uticaj budetskih inicijativa na promjenu pravila i procedura u institucijama treba

mjeriti i ocjenjivati odvojeno od njihovog uticaja na budetska izdvajanja. ak i tamo
gdje se budetska izdvajanja ne mijenjaju znaajno u datoj godini, promjene u
procedurama odluivanja mogu uticati na budua izdvajanja. Isto tako, jaanje
kapaciteta zakonodavnog nadzora moe poboljati transparentnost, iako nee nuno
odmah dovesti do poveanja potronje u korist djece. Evaluacije, bile one usmjerene
na pregled aktualnih politika ili nauenih lekcija, predstavljaju instrument za
poboljanje uspjenosti. Vrijeme provoenja evaluacije se mora usaglasiti i ispotovati.
Evaluacija, kao specifina forma praenja treba:
utvrditi ishode za provjeru s korisnicima
procijeniti potencijalne dugorone uinke
23
Benin: Marginalnim budetiranjem za uska grla poboljan
budet za zdravstvo i planovi za djecu
Benin je u posljednjim godinama ostvario znaajan napredak u poboljanju

djeijeg zdravlja i prehrambenog statusa. UNICEF i partneri zagovarali su
uvoenje analize marginalnog budetiranja za uska grla (MBB) sa
Ministarstvom zdravlja za djelotvornije planiranje, procjenu trokova i
budeta zdravstvenih intervencija. U okviru zagovaranja za uvoenje
predloene analize, UNICEF je s vladom radio na jaanju njenih kapaciteta
za koritenje ovog instrumenta i njegovih komparativnih prednosti.
Ministarstvo zdravlja usvojilo je 2010. godine MBB analizu za izradu
Trogodinjeg razvojnog plana za zdravstvo (HTDP) 20102012, u kojem
su obraeni poticaji za tri ulagaka scenarija za smanjenje stope djeijeg
mortaliteta. est zdravstvenih okruga, koji pokrivaju 15 uskraenih opina,
danas koriste MBB analizu za izradu svojih razvojnih planova. Oekuje se
da e MBB analiza donijeti poboljanje za vie od 300.000 marginalizirane
djece mlae od 5 godina u ovim opinama.
Neslaganja izmeu budetskih izdvajanja za Ministarstvo zdravlja i
oekivanih sredstava bila su rezultat primjene razliitih instrumenata za
izradu srednjoronih prognoza od strane Ministarstva zdravlja i
Ministarstva finansija. UNICEF je MBB analizom, kao svojevrsnim
pristupom planiranju, nastojao prevazii navedeni jaz. Ovaj
mehanizam doprinosi osiguranju odgovarajuih i odrivih izdvajanja.
MBB analiza koritena je i u drugim zemljama Afrike, npr. za izradu
MTEF u Maliju i Mauritaniji, a trenutno se primjenjuje u obrazovnom
sektoru u Gani. U Nigeriji su uinjeni prvi koraci ka primjeni MBB.
24
sagledati djelotvornost politike

ocijeniti zadovoljstvo aktera
pruiti vrstu osnovu za utvrivanje onog to provjereno funkcionira.
Kraktorono gledano, ishodi zagovaranja u oblasti budeta evidentni su tek kao

marginalne promjene. Svaki znaajniji uticaj vidljiv je tek dugorono. Ovaj obrazac je
ustanovljen u istraivanju UNIFEM-a (UN Women) i EC o koritenju instrumenata i
strategija rodno odgovornog budetiranja (GRB) u kontekstu savremenih modaliteta i
planova efektivnosti pomoi, naroito u pogledu ope i sektorske budetske podrke. 8
Konkretna podrka angamanu aktera u evaluaciji i procesu odgovornosti

porazumijeva:
podrku organizacijama za prava djeteta u izradi i potvrdi novih dokaza,

evidentiranju i razmjeni postignua, podizanju javne svijesti i medijskog
interesovanja;
podrku vrhovnim revizorskim institucijama (SAI) u reviziji djelotvornosti
programa rashoda iz ugla djeijih prava.
25
Primjeri: Indija i Zambija
Ministarstvo finansija u Indiji izdalo je smjernice
kojima se rodno odgovorno budetiranje uvodi kao
sastavni dio budetskog procesa. Navedeno je
rezultat zalaganja UN Women, UNICEF-a i ostalih
partnera, koji su sa Ministarstvom dogovorili
zajednike radionice za analizu rodno osjetljivog
budetiranja i budetiranja odgovornog prema djeci i
osmisli jedinstveni pristup.
Reformom strukture parlamentarne komisije u Zambiji,

vie panje je posveeno nadzornim ovlatenjima
zakonodavnog tijela. Parlament je osnovao Komisiju
za procjene, to je prvi put da je zakonodavno tijelo
osnovalo posebnu komisiju za istraivanje budetskih
pitanja.
Reforme su, meutim, tekle oteano usljed
nepostojanja dopunske analize (pored izlaganja o
nacrtu budeta), i nedostatka kapaciteta za
istraivanje.9
26
INSTRUMENTI
Instrument 6.1 Kljune oblasti za ispitivaje ukljuenosti pitanja od
interesa za djecu u budet
KLJUNE OBLASTI ZA PROVJERU OBUHVAENOSTI PITANJA OD INTERESA ZA

DJECU BUDETOM10
METODA OPIS
Procjena Analizirati politike i programe iz ugla prava djeteta i utvrditi koliko
osjetljivosti je vjerovatno da e politike i resursi izdvojeni za njihovu realizaciju
politike na prava poboljati i zatiti prava djeteta.
djeteta
Procjena Ocijeniti koliko opseg programa ili usluga zadovoljava potrebe

korisnika stvarnih, odnosno potencijalnih korisnika, kako ih oni identificiraju
razvrstana i izraavaju.
prema pravima
djeteta
Analiza koristi Ocijeniti raspodjelu budetskih sredstava izmeu ena i
javnih rashoda mukaraca, djevojica i djeaka, procjenom jedinine cijene
razvrstana prema odreene usluge i utvrivanjem omjera koritenja sluge od
pravima djeteta strane svake grupe.
Analiza uticaja Uspostaviti vezu izmeu budetskih izdvajanja, usluga koje se

budeta na kroz njih pruaju i naina na koji razliiti lanovi u domainstvu
koritenje provode svoje vrijeme.
vremena
razvrstana prema
pravima djeteta
Srednjorone Uvrstiti prava djeteta u srednjorone budetske projekcije i
budetske procijeniti uticaj politika na budetska izdvajanja, osporavajui
projekcije svjesne fiskalnu i budetsku analizu koja ne uzima u obzir prava djeteta.
prava djeteta
Izjava o budetu Procijeniti izvjetaje vladinih tijela o uinku njihovih rashoda na

svjesna prava ciljeve u oblasti djeijih prava.
djeteta
Razvrstana Procijeniti uticaj poreza na prava djeteta (rad, skrbnici) i procijeniti

analiza porezne iznos prihoda prikupljenih u vezi sa potrebama i zahtijevima za
incidencije javne rashode.
29
Instrument 6.2 Koritenje postojeih instrumenata za analizu budeta
Budetska analiza je irok pojam. Procjena budetskih izdvajanja i stvarne potronje

izdvojenih sredstava kljuna je za ocjenu ispunjenosti ciljeva dravne politike i obaveza
drave predvienih domaim i meunarodnim zakonima. To se naroito odnosi na
pravne obaveze drava da koriste u najveoj moguoj mjeri raspoloive resurse i
postepeno realizuju ekonomska i socijalna prava, to je direktno primjenjivo i na
zahtjeve o pravima djeteta iz Konvencije o pravima djeteta.
Prednost budetske analize je u tome to se njom mogu prikupiti dokazi za podrku

zagovaranju i jaanju sposobnosti OCD i javnosti da utiu na odluke o poreznim
politikama i o raspodjeli sredstava za konkretne politike i programe. Testiranjem
pretpostavki prijedloga i utvrivanjem potencijalnih zamki primjenom buetske
analize, ideje politike se lake pretvaraju u eljene ishode.
Budetska analiza je instrument koji pomae da se bolje razumije namjera i mogui

uticaj planova vlade na prikupljanje i troenje javnih sredstava. Javni budeti mogu se
analizirati iz razliitih uglova:
praenjem budetskih trendova kroz vrijeme u odnosu na realnu vrijednost (npr.
nominalna vrijednost prilagoena za inflaciju) i veliinu kao procenat bruto
domaeg proizvoda (GDP) ;
usporedbom potronje za jedan sektor, poput zdravstva, sa udjelom tok sektora u
ukupnom budetu i predloenom potronjom za drugi sektor, poput odbrane;
procjenom naina na koji budet rjeava potrebe odreene grupe, poput ena, djece,
osoba sa invaliditetom i siromanih;
usporedbom nivoa rashoda za konkretne sektore i/ili grupe sa nivoima rashoda u
susjednim ili slinim dravama;
Postoje brojni instrumenti za analizu budeta, koji se objavljuju i distribuiraju na nivou
drave i iji su autor obino donatorske agencije. U njima je sadrano dosta korisnih
informacija za angaman aktera na unapreenju budetskog odgovora na socijalne
potrebe uz odrivost fiskalnih ciljeva. Pruanjem neutralnih, tehnikih informacija, ovi
instrumenti pomau da se panja preusmjeri na one planove koji se mogu razraivati,
umjesto na stavove i ideologije.
Lista instrumenata u daljem tekstu nije konana i u njoj su sadrani najosnovniji

instrumenti uz saetak kljunih pitanja, koja se mogu rjeavati njihovom primjenom.
Meunarodna baza podataka OECD-a o budetiranju
Meunarodna baza podataka o budetskoj praksi i procedurama Organizacije za

ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja omoguava usporedbu budetskih praksi
izmeu drava, primjer je kako se praenje budeta u razliitim dravama moe
iskoristiti za prikupljanje dokaza o poboljanju budetske efikasnosti i
transparentnosti.
30
Baza podataka sadri informacije o budetskim institucijama u 97 zemalja, ukljuujui

i 30 lanica OECD-a i 67 zemalja Srednjeg Istoka, Afrike, Istone Evrope, Azije, Latinske
Amerike i Kariba, koje nisu lanice. Sadri preko 99 pitanja koja pokrivaju cijeli
budetski ciklus: izradu, odobravanje, izvravanje, raunovodstvo i reviziju,
informacije o uspjenosti i upravljanju sredstvima pomoi u zemljama u razvoju.
Pregledi javnih rashoda (PER)
Pregled javnih rashoda (PER), koji je prvobitno provodila Svjetska banka, je

najpoznatiji instrument za analizu budeta. Iako konkretni ciljevi PER ovise o
planiranoj upotrebi informacija, u irem smislu informacije prikupljenje pregledom
javnih rashoda trebaju se koristiti za dijalog o ciljevima politike i njenoj implementaciji
i za ukljuiv dijalog sa akterima, jaajui kapacitete za PER nad kojim e drava imati
vlasnitvo.
PER moe posluiti i za ostvarivanje sljedeih ciljeva:

davanje preporuka za efikasno i ravnopravno izdvajanje i koritenje resursa kroz
budet i njegovo izvrenje;
provjeru usklaenosti izdvajanja sa namjerama vladine politike (strategije za
smanjenje siromatva, strategije rasta i socijalnog razvoja)
provjeru primjerenosti izdvajanja za sektor u politici (podrazumijeva ispitivanje
trokova)
prognoziranje buduih trokova aktualnih politika i neophodnih budetskih
izdvajanja (kljune ulazne informacije za fiskalnu odrivost);
pruanje informacija kao osnova za dijalog o namjeri i provedbi politike i za
ukljuivi dijalog sa svim akterima;
uvrtavanje interdisciplinarnih pitanja i tema, to moe biti vrlo korisno u provjeri
osvijetenosti budeta o pravima djeteta.
PER se mogu provoditi redovo, te ako su sastavni dio budetskog procesa na nivou
drave mogu posluiti kao koristan instrument za pokretanje dijaloga meu akterima
o tome kako budet odraava namjere vladine politike i da li njegovo izvrenje
omoguava postizanje ciljeva koji su utvreni u dokumentu o politici.
Ocjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA)
Ocjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA) vue korijen iz aktivnosti

Komiteta za razvojnu pomo OECD-a u usklaivanju procjene sistema upravljanja
javnim finansijama kroz smanjenje broja procjena, pruanje jedinstvene osnove za
informisanje svih donatora i vlada i podravanje reforme PFM. Osmiljena je od strane
Meunarodnog monetarnog fonda (IMF), Svjetske banke, Evropske komisije,
Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Norveke i vicarske i danas je koristi vie od 20
agencija.
PEFA je do danas primijenjena u vie od 290 ocjena, koje pokrivaju vie od 140 zemalja.
31
To je lako dostupan instrument za pristup informacijama objavljenim na Internetu, ili
od strane vlada i donatora. PEFA koriste brojne zemlje u mnogim dijelovima svijeta:
Afrika i Karibi (90% zemalja)
Latinska Amerika, Istona Evropa, Azija, Pacifik (5080%)
Brojne zemlje sa srednjim primanjima (MIC)
Zemlje se viim srednjim primanjima: Bjelorusija, Brazil, Ruska Federacija, Juna Afrika,
Turska
Zemlje sa niim srednjim primanjima: Kolumbija, Egipt, Indija, Indonezija,
Kazahstan, Maroko, Peru, Filipini, Tajland, Ukrajina.
PEFA okvir ini 28 pokazatelja (76 podpokatazelja), koji pokrivaju nacionalno

upravljanje javnim finansijama (PFM) u 7 osnovnih dimenzija i 3 pokazatelja koji se
koriste za procjenu uinka donatorskih praksi:
Kredibilitet budeta
Sveobuhvatnost i transparentnost budeta
Budetiranje zasnovano na politici
Predvidivost i kontrola u izvravanju budeta
Raunovodstvo, evidentiranje i izvjetavanje
Vanjsko ispitivanje i revizija
Mjerenje uticaja donatorskih praksi na uspjenost upravljanja javnim finansijama.
Anketa praenja javnih rashoda (PETS)
Anketa praenja javnih rashoda (PETS) je kvantitativno istraivanje tokova sredstava

od centralne vlade do pruatelja usluga. Anketa je prerasla u djelotvoran instrument
za pozivanje na odgovornost nadlenih tijela i angaman OCD, ukljuujui i
organizacije u zajednici (CBO), u dijalog sa vladom (na svim nivoima) o efikasnosti
izvrenja budeta i efektivnom toku resursa do nivoa pruatelja usluga.
Obzirom da je tijelo koje prua usluge i/ili lokalna vlada (tj. direktni pruatelji usluga
poput kola i klinika) osnovna mjerna jedinica, anketa je izuzetno primjenjiva na
pitanja odgovornosti za potrebe korisnika i nadopunjuje PER ili PEFA. Sektorski
pregled javnih rashoda moe nadopuniti anketa praenja javnih rashoda, dok ocjena
javnih rashoda i finansijske odgovornosti koristi pokazatelje PETS u dopuni kapaciteta
domaeg raunovodstva i sistema izvjetavanja za razvrstavanje podataka. To moe
biti kljuno za testiranje efikasnosti izvrenja budeta, odnosno utvrivanja razloga
zbog kojeg rezultati nisu ostvareni, kao ni ravnopravna geografska distribucija. PETS
moe posluiti kao jednostavan, ali djelotvoran dijagnostiki instrument u nedostatku
pouzdanih administrativnih ili finansijskih podataka.
Iako ne postoji standardna formula, u anketi se uobiajeno koriste sljedei koraci:11

Utvrivanje obima, svrhe i aktera
Dizajn upitnika
Uzorkovanje
32
Provoenje ankete
Analiza podataka
Distribucija
Institualizacija
Marginalno budetiranje za uska grla (MBB)
MBB je prvenstveno instrument za procjenu trokova postizanja konkretnih ciljeva u

zdravstvu. Prvobitno je osmiljen od strane tima Svjetske banke za regiju Afrike i June
Azije i Odjelom za zdravlje, prehranu i stanovnitvo, skupa sa UNICEF-om i Svjetskom
zdravstvenom organizacijom. Instrument je namijenjen za procjenu potencijalnog
uticaja, potreba za resursima, te implikacija dravnih strategija na trokove i budete u
cilju otklanjanja prepreka u provedbi s kojima se suoava zdravstveni sistem. MBB
slui za procjenu marginalnih/inkrementalnih resursa potrebnih za prevazilaenje tih
prepreka i postizanje rezultata u kontekstu makroekonomskog okvira drave.
MBB se koristi u izradi srednjoronih dravnih planova rashoda, odnosno planova

potronje na niim nivoima, i strategija za smanjenje siromatva, koje eksplicitno
povezuju rashode sa MDG u oblasti zdravlja i prehrane. Njime se olakava proces
budetiranja za vladine rashode u zdravstvu, koji ini osnov za dijalog o politici i
planiranju.
Jedna od jakih strana ovog instrumenta je to to stimulira potencijalni uinak,

te implikacije alternativnih strategija za pruanje zdravstvenih usluga na trokove i
budet kroz primjenu razliitih integriranih funkcija izrade (na nivou
zajednice/porodice, na nivou stanovnitva/terenskog rada ili klinike).
Izvjetaji vrhovnih revizorskih institucija
Vrhovne revizorske institucije (SAI) vre temeljni nadzor nad javnim finansijama i
njihovom upravljanju. To su obino nezavisne institucije, koje imaju pravo i obavezu
izvjetavanja o vladinom izvravanju budeta (prihodi i rashodi). Njihove aktivnosti
ine osnovu zakonodavnog nadzora nad izvrenjem budeta i u pojedinim sluajevima
za provjeru legalnosti budeta (kada je na snazi okvir za fiskalnu odgovornost). SAI
obuhvataju sve sektore i veliki dio njihovih aktivnosti tie se revizije uspjenosti, koja
prua korisne informacije o provedbi sektorskih politika. U dravama sa jasnom
politikom o upravljanju sredstvima pomoi, gdje su donatori usklaeni sa dravnim
sistemima, SAI se pozivaju da vre reviziju svih donatorskih programa, jer njihova
nadlenost treba da pokriva sve javne fondove.
Analiza fiskalnog prostora
Provoenje analize fiskalnog prostora pomae u prikupljanju dokaza za razliite opcije

na raspolaganju vladama za poveanje ulaganja u prava djeteta. est je opih oblasti koje
se mogu istraiti:
33
1. Preusmjeravanje aktualnih javnih rashoda: Podrazumijeva procjenu tekuih
budetskih izdvajanja kroz pregled javnih rashoda i tematskih budeta, zamjenu
ulaganja visokog troka i malog uinka ulaganjima koja donose veu socio-
ekonomsku korist, izbjegavanje neefikasnog troenja, odnosno rjeavanje korupcije.
2. Poveanje poreskih prihoda: Postie se izmjenom razliitih vrsta poreskih stopa na
potronju, korporativnu dobit, luksuzne robe, finansijsko poslovanje, lini dohodak,
imovinu, uvoz/izvoz, itd, odnosno poboljanjem efikasnosti metoda za naplatu
poreza i potivanja naplate.
3. Lobiranje za poveanje pomoi i transfera: Zahtijeva angaman sa razliitim
vladama donatorima na poveanju Sjever-Jug ili Jug-Jug transfera, odnosno
smanjenju Jug-Sjever transfera poput nezakonitih finansijskih tokova.
4. Koritenje fiskalnih i deviznih rezervi centralne banke: Odnosi se na povlaenje
fiskalnih uteda i drugih javnih prihoda pohranjenih u posebnim fondovima, poput
dravnog investicijskog fonda, i/ili koritenje vika deviznih rezervi u centralnoj
banci za domai ili regionalni razvoj.
5. Posuivanje ili reprogramiranje postojeih dugovanja: Ovo se odnosi na aktivno
istraivanje kreditnih opcija u zemlji i inostranstvu, koje su niskih trokova, ako ne
i privilegirane, na osnovu paljive ocjene odrivosti dugovanja. Reprogramiranje
postojeih dugovanja u visoko zaduenim dravama moe biti mogue i opravdano
ako je legitimnost dugovanja upitna, odnosno ako je visok oportunitetni troak, u
smislu pogoranja uskraenosti djece i drugih ranjivih grupa.
6. Usvajanje susretljivijeg makroekonomskog okvira: Ovo se odnosi na omogucavanje
veceg deficita budzeta i viseg nivoa inflacije bez da se ugrozi makroekonomska
stabilnost.
Specifinost svake drave zahtijeva paljivo razmatranje opcija fiskalnog prostora na

nacionalnom nivou i njihovo sagledavanje u ukljuivom dijalogu, koji se idealno odvija
u ranoj fazi procesa izrade budeta i politike. Dobra polazna taka za analizu na nivou
drave je saetak najskorijih pokazatelja fiskalnog prostora. Obrazac za tu analizu
sadran je u Utvrivanje fiskalnog prostora: Opcije za socijalni i ekonomski razvoj za
djecu i siromana domainstva u 184 drave,12 u kojem je takoer sadran detaljan opis
svake opcije koja se moe razmotriti u detaljnoj analizi fiskalnog prostora.
34
PREGLED POSTOJEIH INSTRUMENATA ANALIZE BUDETA I NJIHOVE
RELEVANTNOSTI U ODNOSU NA PRAVA DJETETA
INSTRUMENT OPSEG DUBINA ODGOVORENA PITANJA PRIMJENA U KONTEKSTU
PRAVA DJETETA
PER Sektorski, Ostvarenja Jesu li budetska Sagledavanje na

institucionalni, naspram izdvajanja usklaena sa osnovu klasifikacije
interdisciplinarn procjena i svim politikama? naina na koji se u
i, ukupni budet rezultata do Jesu li budetska budetu osiguravaju
detaljnih izdvajanja za sektore sredstva za programe
pregleda usklaena sa sektorskim rashoda osjetljive na
izvrenja politikama? potrebe djece;
budeta i provjera raspodjele
praenja
Jesu li sektorska
sredstava tokom
izdvajanja
finansijskih izvrenja budeta.
odriva?
tokova
Jesu li sektorska
izdvajanja efikasna u
postizanju ciljeva
politike?
PETS Tokovi Od vlade do Da li sistem PFM Verifikacija sa
sredstava, pruatelja uspjeno osigurava akterima da su
obino na usluga distribuciju sredstva do sredstva izdvojena za
nivou sektora pruatelja usluga? programe rashoda
Postoje li razlike meu odgovorne prema
sektorima? djeci i da ta sredstva
dospijevaju do
Postoje li razlike izmeu
pruatelja usluga;
geografskih podruja koje
utiu na pristup i vrsta osnova za
ravnopravnost? dijalog o rjeavanju
uskih grla u potronji
Da li sistem PFM
osjetljivoj na potrebe
omoguava efikasnu
djece.
distribuciju sredstava do
pruatelja usluga?
Koji omjer budetskih
sredstava dospijeva do
ciljanog/namijenjenog
centra rashoda
(pruatelja usluga)?
35
PEFA Svi aspekti Pokazatelji U kojoj mjeri budet Iako PEFA nije
PFM: visokog nivoa sa vjerodostojno oslikava konkretno
kredibilitet detaljnim opisom i namjere vlade? usmjerena na prava
budeta, procjenom U kojoj mjeri je budet djeteta i
transparentnos utvruju kljune vjerodostojan odraz pojedinane
ti slabosti u est politika? sektore, ona
sveobuhvatnos dimenzija; ukupni omoguava detaljnu
t budetskog rezultat daje sliku
U kojoj mjeri su
i vremenski
informacije o budetu
dokumenta, stanja, zasnovano usporedivu,
dostupne javnosti? Da
budet na dokazima meunarodnu
li je podrano uee
zasnovan na prihvaenu ocjenu
aktera (npr. za vrenje
politici, slabosti i jakih
analize budeta)?
predvidivost i strana sistema PFM
kontrola Je li dokument o u dravi. To je od
izvravanja budetu iscrpan? kljune vanosti za
budeta, Je li izvrenje budeta testiranje naina za
raunovodstvo u skladu sa namjerom? poboljanje
i izvjetavanje,
Provodi li se dovoljno
transparentnosti,
nadzor i efikasnosti i
detaljan nadzor i
praenje efektivnosti.
revizija od strane SAI?
Poduzimaju li se mjere za
poboljanje stanja u tom
pogledu?
Analiza Klasifikacija Varira ovisno o Je li klasifikacija

budeta izdvajanja: na utvrenim budeta usklaena s
nivou sektora, potrebama za meunarodnim
ukupni, informacijama: standardima (IMF i
interdisciplinarn verifikacija COFOG)?
e teme; primjerenosti Da li informacije
izvravanje, budetskih omoguavaju analizu i
rezultati izdvajanja i dijalog o provedbi politike i
distribucije rezultatima provedbe?
gotovog novca
za namjere
Jesu li budetska
izdvajanja usklaena sa
politike i prava
svim politikama?
(obaveze
vlade). Jesu li budetska
izdvajanja i
distribucija usklaeni
sa obavezama
vlade?
Jesu li budetska
izdvajanja za sektore i
distribucija usklaeni sa
sektorskim politikama?
Jesu li sektorska
izdvajanja
odriva?
Jesu li sektorska
izdvajanja efikasna u
ostvarivanju ciljeva
politike?
36
MBB Planiranje i Potpuna Koje intervencije visokog MBB se pokazao
prognoziranje posveenost uinka mogu u svoj rad djelotvornim
potencijalnih zdravstvenom uvesti pruatelji instrumentom za
trokova i sektoru, usluga/aranmani za sagledavanje
uinka detaljna pruanje usluga u cilju mogunosti za
prilagodbe procjena breg napretka ka MDG u unapreenje
ulaganja na implikacija oblasti zdravstva? efikasnosti rashoda ka
poveanje trokova na Koje velike prepreke postizanju konkretnih
obuhvata i ostvarivanje ili uska grla rezultata; stavlja
kvalitete konkretnih oteavaju pruanje teite samo na
zdravstvenih rezultata zdravstvenih pokazatelje rezultata
intervencija; i uinka na usluga? za budetiranje koji se
priprema budet; osnov za odnose na djecu.
rashoda izradu politika,
Kakav je potencijal za
poboljanje
usmjerenih ka dijalog o
zdravstvenih usluga?
rezultatima; politikama i
programi i odrivost politika
budeti u
zdravstvu
Koliko novca je
potrebno za oekivane
rezultate?
ta se moe postii u
zdravstvenim ishodima
otklanjanjem uskih grla
poput smanjenja
mortaliteta?
Koje iznose sredstava je
mogue mobilizirati i na koji
nain ih treba raspodjeliti i
kanalisati?
Revizorski Pokriva SAI obuhvataju Je li budet izvren u skladu SAI su institucije koje
izvjetaj namjanje reviziju finansija i sa namjerom budeta? pruaju informacije
SAI centralnu usklaenosti, pri javnosti i parlamentu o
Je li izvrenje budeta
vladu, te emu se obino efikasno i usklaeno? rezultatima nadzora;
potencijalno fokusiraju na rad sa SAI
Postoje li sistemska
javni sektor, sistemska omoguava rjeavanje
pitanja koja utiu na
donatorske pitanja; mnoge pitanja od interesa za
efikasnost?
programe, SAI vre reviziju djecu u njihovim
konkretne uspjenosti Postoji li mehanizam izvjetajima i
sektorske testiranjem praenja koji stavljanje u prvi plan
analize i efikasnosti i omoguava prava djeteta u
instrumente za djelotvornosti zakonodavni nadzor? parlamentarnim i
izvravanje provedbe politike. Omoguava li dijalog? javnim planovima
budeta. djelovanja.
Poduzimaju li se korektivne
mjere?
37
ANALIZA AKTERA I INSTITUCIJA: PRIMJERI PITANJA13
UTVRDITI SUBJEKTE SHVATITI NJIHOVU UTVRDITI ULOGE UTVRDITI ZAHTJEVE UTVRDITI PRITISKE UTVRDITI UTVRDITI
PROMJENE ULOGU U PROCESU ZA RAZVOJ POTICAJE MOGUNOSTI I
POLITIKE KAPACITETA14 OGRANIENJA
Koga treba U kojoj fazi Koja je uloga Na koji nain se Koje snage e ta ih motivira? Koje mogunosti i
informisati i procesa politike svakog subjekta? trebaju najvjerovatnije na ogranienja utiu na
podvrgnuti oni djeluju? promijeniti? njih uticati? promjenu?
Instrument 6.3 Analiza aktera i institucija: Primjeri pitanja
uticaju?
Primarni akteri Prikupljanje Koja su njihova Stav Politiki Vea mogunost Ranije politike
Politiari saznanja/ prava (pravo na Vjetine pritisak izraavanja Sloenost
istraivanje sredstva za
Meunarodni miljenja/vrenja politike
Birokrate (na izdravanje,
Znanje
uticaja u procesu
Utvrivanje plana

pritisak/ Institucionalna
dravnom i
lokalnom Utvrivanje opcija
sigurnost, Ponaanje uvjeravanje Mogunosti za ogranienja
osnovne
nivou) Prioritizacija socijalne
Bilateralni jaanje
Izvodljivost
kapaciteta
Grupe privatnog pritisak/
38
opcija usluge)?
uvjeravanje Vie finansijskih Pokroviteljstvo
sektora Izrada Koje su njihove

Elitne i interesne politike odgovornosti
Birokratski ili ljudskih Rentijerstvo (rent-
pritisak resursa seeking)
grupe na Legitimizacija (prema zajednici,

lokalnom nivou politike prema dravi, u Dokazi Trokovi
Mree politike Planiranje

odluivanju, djelovanja na Konsenzus
provedbi terenu
Akademska za
politike)? Pritisak
zajednica provedbu
Kakav je njihov privatnog
Organizacije u politike
odnos sa drugim sektora
zajednici ili Pregled i
NVO evaluacija
akterima Interesne grupe
(savjetodavni, (npr. NVO)
Glasako tijelo Pregled uticajni, zavisni,
Mree politike
Bilateralni partneri politike i antagonistiki)
provedbe Dokazi
politike akademske
zajednice
Pritisak
organizacija u
zajednici/
uvjeravanje
Instrument 6.4 Utvrivanje kljunih aktera
UTVRIVANJE KLJUNIH AKTERA

KATEGORIJA OPIS
Kljuni akteri Drava: Razumijevanje dravne strukture i institucionalnih
aranmana je kljuno.
Zakonodavna vlast: Tijelo koje izglasava zakone, posredstvom kojih
se direktno usvajaju politike (djeija zatita, zdravstvena zatita,
obrazovanje, pravda, sigurnost hrane); lanovi zakonodavne vlasti su
kljuni u vrenju uticaja na planove.
Politike stranke: Manifesto, organizacija i interni dijalog na partijskoj
liniji utiu na diskusije na nacionalnom nivou i nivou zakonodavstva.
Civilno drutvo i mediji: Stepen slobode i djelovanja utie u velikoj
mjeri na odgovor politika potrebama (graana, grupa, poreznih
obaveznika, organizacija privatnog sektora) i na mogunost ovih
aktera da izraze svoje zabrinutosti i stavove.
Agencije, linijska ministarstva i vodee ministarstvo: Postoji li
koordinacija u fazi izrade i provedbe politike? Imaju li kapacitete za
izradu, provedbu i praenje?
Ministarstva finansija i planiranja: Ova dva ministarstva imaju centralnu
ulogu i snaan uticaj u budetskom procesu i utiu na politike kroz
procjenu trokova i raspodjelu fiskalnog prostora, te realizaciju (kontrola
gotovog novca, nabavka, lina primanja).
Donatori: Nain na koji oni vide i igraju svoju ulogu, znaaj pomoi za
dravu, nivo donatorske koordinacije i kvalitet upravljanja donatorima,
(donatorske radne grupe) uslovljava uspjenost angamana donatora i
tehnikih agencija sa vladom i njihove podrke civilnom drutvu i
medijima.
Domai Politiki zvaninici vlade (ministri, pomonici ministara)

akteri Uposlenici vlade (dravni sekretar, direktori, izvrni
direktori/finansijski direktori, programski slubenici, administrativno i
pomono osoblje, nastavnici, zdravstveni radnici)
Izabrani ili imenovani zastupnici (vijenici, lanovi parlamenta,
senatori)
Dravne institucije za nadzor (parlament, dravne revizorske institucije)
Akteri van javnog sektora (NVO, organizacije u zajednici, privatni
sektor- kompanije, udruenja- sindikati, mediji, graani, vjerske
organizacije, nacionalna nevladina udruenja s lanstvom/struna
tijela, itd.)
Vanjski akteri Razvojni partneri (npr. EU, agencije UN-a)

Meunarodne NVO (npr. Save the Children)
Meunarodne fondacije (npr. Bill & Melinda Gates Foundation)
Globalni fondovi (npr. Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i
malarije)
Meunarodne vjerske organizacije (npr. Svjetsko meucrkeveno vijee)
Meunarodni istraivaki instituti i istraivai (npr. Meunarodni institut
za istraivanje rie), meunarodne konsultantske firme i konsultanti
(npr. DAI)
Meunarodni think-tanks
Multinacionalne korporacije
Ambasadori i osoblje ambasada
39
Instrument 6.5 Utvrivanje mogunosti za rad s akterima u svakoj fazi
ciklusa operacija
PROGRAMIRANJE
AKTERI KOJI INFORMACIJE KOALICIJA ZAGOVARANJE/
DJEIJE UEE DIJALOG
ZASTUPAJU
UEE DJEIJIH
PRAVA
Izvriti procjenu u Izvriti procjenu u Upitati da li su Upitati kako se Moe uticati na

okviru okviru dostupne moe pokrenuti odreivanje
procjene uticaja procjene uticaja kvalitetne koalicija donatora kritinih pitanja
na djecu na djecu informacije o /meunarodne dijaloga s vladom
(kontekstualna (kontekstualna sektorima i na koji NVO/OCD za Moe uticati na
analiza za dravu analiza za dravu nain odgovaraju podrku odreivanje
i sektor) za i sektor) za obavezama vlade zagovaranju kritinih pitanja
potrebe kreiranje potrebe kreiranje u pogledu prava ulaganja u djecu i dijaloga s OCD
politike politike; Podrati djeteta; primjene prava
analizu budeta PEFA/ PER djece kao
od strane OCD Mogu li se usmjeravajuih
informacije principa za
razmjenjivati kreiranje politika
/pribavljati od
drugih donatora /
NVO?
UTVRIVANJE I RAZRADA
DJEIJE UEE DIJALOG
ZASTUPAJU
UEE DJEIJIH
PRAVA
Osigurati uee Ukljuiti se u dijalog Izvriti analizu Koordinirati Ukljuiti se u

djece u svim sa akterima o budeta/koristiti djelovanje sa dijalog s vladom i
intervencijama uticaju na prava postojeu drugim pobrinuti se da u
usmjerenim na djeteta za sve analizu za donatorima; njemu uestvuju
djecu: definicija intervencije: verifikaciju Dogovoriti se o kljuni akteri;
pitanja, utvrivanje pitanja kredibiliteta uslovima / Ukljuiti pitanja
prioritizacija i usmjerenih na politike i pragovima i koja se tiu
preferirana djecu, prioritizacija i preoblikovanje realizaciji budeta kredibiliteta politike
rjeenja preferirana rjeenja; politike u budet sa drugim (npr. uee,
pitanja koja nisu donatorima radi utvrivanje pitanja,
usmjerena na doprinosa utvrivanje
djecu. kredibilnom prioriteta,
Donijeti odluku da preobolikovanju budetska
se podre OCD u politike u budet i izdvajanja), sve do
poboljanju realizacije izvravanja
prenosa i budeta budeta, rezultata i
monitoringa kapaciteta
budeta/politike u
sklopu budetske
podrke
budetskom ili
sektorskom
projektu
40
PRAENJE PROVEDBE
DJEIJE UEE DIJALOG
ZASTUPAJU
UEE
DJEIJIH PRAVA
Praenje Provjeriti da li Analizirati i Organizirati Definirati

provedbe je osigurana distribuirati javne forume kljuna pitanja
sektorske ravnopravnost informacije sa fokusom s fokusom na
politike; izmeu grupa o provedbi na prava pravima
Provjera i regija u budeta djeteta na djeteta za
realizacije pruanju (koristiti osnovu kontinuirani
pruanja usluga usluga postojee analize dijalog o
/ finansirati instrumente budeta upravljanju i
PETS od strane poput PEFA i politici s
CSO; PER); vladom;
Pratiti da li Provjeriti da li je Koristiti okvir
vlada provodi osiguran budet za praenje i
druge za intervencije i dokaze
programe da li se o njima (djeije
rashoda, koji izvjetava i vri uee, OCD i
utiu na razmjena drugi
odobrene informacija pokazatelji) za
intervencije / (dokumenti o informiranje
finansirati budetu i dijaloga.
analizu izvjetaji SAI)
budeta od
strane OCD
EVALUACIJA
DJEIJE UEE DIJALOG
ZASTUPAJU
UEE
DJEIJIH PRAVA
Uvrstiti djeije Uvrstiti ankete Uiniti Postii Dijalog sa

uee u opis OCD u TOR dostupnim konsenzus vladom o
projektog evaluacije; javnosti ostvarenim
o nalazima rezultatima i
zadatka Organizirati intervencije i evaluacije i
evaluacije evaluacije prazninama
radionice sa nauenim koje treba
(TOR); OCD o finansirane iz lekcijama sa
javnih sredstava popuniti
Testirati nalaze nalazima drugim
evaluacije s evaluacije donatorima i
djecom OCD
41
Instrument 6.6 Spisak kljunih oblasti i pitanja za ocjenu kvaliteta i
kredibiliteta politika i njihovog preoblikovanja u budet
Kako bi se izmjerilo u kojoj mjeri se politike odraavaju kroz budet, vano je razmotriti brojne
oblasti ukljuujui provedbu, upravljanje, upravljanje rizikom, planiranje, nabavku, upravljanje
akterima, resurse, komunikaciju i evaluaciju. Procjena kvalitete i vjerodostojnosti ovih oblasti
zahtijeva postavljanje odgovarajuih pitanja. U narednoj tabeli prikazane su ope oblasti i pratea
pitanja.15
1. PROVEDBA TOKOM KREIRANJA POLITIKE

Je li provedba planirana tokom izrade politike? Da Ne
Komentar:
Da li se prioriteti politike podudaraju sa drugim prioritetima? Da Ne

Komentar:
Jesu li ispitane implikacije izvrenja predloenih obaveza? Da Ne

Komentar:
Je li vremenski okvir usklaen sa raspoloivim resursima? Da Ne

Komentar:
Postoji li plan za nepredviene situacije? Da Ne

Komentar:
Postoje li neizvjesnosti ili rizici koji e uticati na provedbu? Da Ne

Komentar:
Primjenjuju li se procedure za voenje evidencije i pozivanje na Da Ne

odgovornost?
Komentar:
2. UPRAVLJANJE
Da li je samo jedna slubena osoba odgovorna za izvrenje i da li posjeduje Da Ne
ovlasti?
Kometar:
Koji su mehanizmi koordinacije izmeu institucija? Da Ne

Komentar:
Jesu li uvrteni upravljaki aranmani? Da Ne

Komentar:
42
Ima li politika podrku vieg nivoa? Da Ne

Komentar:
Jesu li razraene implikacije djelovanja svih tijela vlade? Da Ne

Komentar:
Podrazumijevaju li upravljaki aranmani izvjetavanje i pregled (ukljuujui Da Ne

objavljivanje u cilju angamana aktera)?
Komentar:
Posveuje li se dovoljna panja sukobu interesa? Da Ne

Komentar:
3. UPRAVLJANJE RIZICIMA
Jesu li rizici provedbe utvreni i svedeni na najmanju moguu mjeru? Da Ne
Komentar:
Ima li odgovorna slubena osoba pristup resursima za upravljanje rizicima? Da Ne

Komentar:
Je li vlada svjesna rizika? Da Ne

Komentar:
Jesu li rizici na odgovarajui nain rasporeeni i ublaeni? Da Ne

Komentar:
Provode li se mjere za ublaavanje rizika sistematski? Da Ne

Komentar:
Postoje li planovi za Da Ne
nepredviene situacije?
Komentar:
Da li je izvjesno da e se problemi u provedbi utvrditi i prijaviti? Da Ne
Komentar:
U sluaju greke, hoe li se ta greka priznati i ispraviti? Da Ne

Komentar:
4. PLANIRANJE ZA PROVEDBU
Postoji li plan provedbe s procjenom trokova? Da Ne
Komentar:
43
Ima li vie rangirano osoblje vlasnitvo nad provedbom? Da Ne
Komentar:
Je li provedba ispitana? Da Ne
Komentar:
Da li planiranje pokriva organizacijske promjene? Da Ne

Komentar:
Je li predviena tuba tree strane? Da Ne

Komentar:
Jesu li vremenski okviri realni? Da Ne

Komentar:
Je li provedba podijeljena na manje segmente? Da Ne

Komentar:
Jesu li planom predviene odgovarajue take za vrenje pregleda? Da Ne

Komentar:
Postoji li jedinstveni plan? Da Ne

Komentar:
5. NABAVKA
Jesu li nabavka i ugovori predvieni planom? Da Ne
Komentar:
Je li strategija nabavke adekvatna za pruanje usluga dugorono gledano? Da Ne

Komentar:
Razumiju li dobavljai uslove? Da Ne

Komentar:
Hoe li odgovorna slubena osoba imati pristup vjetinama upravljanja? Da Ne

Komentar:
Mjeri li se evaluacijom dugorona vrijednost dobivena za plaeni iznos ili Da Ne

samo cijena kratkorono gledano?
Komentar:
Jesu li u obzir uzeta pitanja etike i ispravnosti? Da Ne
Komentar:
44
Jesu li rizici korektno rasporeeni u ugovoru? Da Ne

Komentar:
Je li predvieno dugovorno upravljanje ugovorom? Da Ne

Komentar:
6. UPRAVLJANJE AKTERIMA
Je li jasna svrha angamana aktera? Da Ne
Komentar:
Jesu li angaovani odgovarajui akteri? Da Ne

Komentar:
Na koji nain e se upravljati angamanom aktera tokom provedbe? Da Ne

Komentar:
Na koji nain e se iskoristiti doprinos aktera? Da Ne

Komentar:
Hoe li angaman sa akterima pruiti informacije za politiku Da Ne

komunikacije/objavljivanja?
Komentar:
Postoje li planovi za upravljanje sukobom interesa koji proizilazi iz uea Da Ne

aktera?
Komentar:
Odravaju li akteri konsultacijske forume prije donoenja odluka? Da Ne

Komentar:
7. RESURSI
Jesu li vjetine provedbe dostupne i Da Ne
vrednovane?
Komentar:
Postoje li adekvatni resursi za provedbu? Da Ne
Komentar:
Je li posveena adekvatna panja kulturolokim pitanjima i upravljanju Da Ne

promjenama?
Komentar:
Primjenjuju li se odgovarajui standardi za Da Ne

procjenu trokova?
Komentar:
45
Jesu li uvedene odgovarajue mjere za praenje i kontrolu potronje? Da Ne
Komentar:
Jesu li sistemi informisanja odgovarajui za izvjetavanje o izvravanju Da Ne

budeta?
Komentar:
8. KOMUNIKACIJA
Je li komunikacija uzeta u obzir, ukljuujui prepreke? Da Ne
Komentar:
Je li strategija komunikacije strukturirana prema kriterijima uspjenosti Da Ne

politike (i aktera)?
Komentar:
Da li strategija komunikacije obrauje proaktivne i reaktivne elemente? Da Ne

Komentar:
Je li institucija koja vri provedbu jasna u pogledu strategije komunikacije? Da Ne

Komentar:
Jesu li komunikacije prilagoene svakoj grupi aktera? Da Ne

Komentar:
Je li komunikacija usklaena sa planom uvoenja? Da Ne

Komentar:
9. PRAENJE I PREGLED (EVALUACIJA)

Provodi li se praenje i pregled kljunih ishoda? Da Ne
Komentar:
Jesu li podaci dovoljni? Da Ne

Komentar:
Jesu li dostavljeni izvjetaji o provedbi? Da Ne

Komentar:
Jesu li rizici prijavljeni viem menadmentu? Da Ne

Komentar:
Jesu li izvuene pouke iz dosadanjeg rada prije prelaska na Da Ne

sljedeu fazu?
Komentar:
46
Postoji si spremnost za intervenisanje ili obustavu politike ako ne donosi Da Ne

rezultate?
Komentar:
Jesu li uslovi za izvjetavanje svih strana dogovoreni? Da Ne
Komentar:
Da li ulogu vodee agencije podravaju drugi partneri? Da Ne

Komentar:
Jesu li dostupne povratne informacije koje pruaju uvid Da Ne

u provedbu?
Komentar:
47
PRILOZI
Prilog 6.1 Razumijevanje ocjene upravljanja javnim finansijama
Okvir ocjene javnih rashoda i finansijske odgovornosti (PEFA), kratki vodi za ocjenu
upravljanja javnim finansijama (PFM), moe se koristiti kao ulazna taka za podsjeanje
o sadraju PFM ili savladavanje osnova PFM. Koritenjem PEFA za bolje razumijevanje
pokazatelja, odnosno onog ta se njima mjeri, te pregledom izvjetaja PEFA za dravu
i revizorskih izvjetaja, odnosno pregleda javnih rashoda, kvalitetnije i praktinije se
sagledava upravljanje javnim finansijama i njegovi procesi za bolju prilagoenost
politika i budeta socijalnim pitanjima.
Model PEFA paljivo prati budetski proces, kako je opisano u ovom modulu.
MODEL PEFA
Budetiranje
zasnovano na
politici
transparentnost
Predvidljivost i
kontrola
izvravanja
budeta
Sveobuhvatnost i
(Interdisciplinarna
pitanja)
Vanjsko
ispitivanje
i revizija
Raunovodstvo,
evidentiranje i
izvjetavanje
Donatorske prakse
} Kredibilitet
budeta
Okvir PEFA je iroko primjenjiv i relevantan za sve drave bez obzira na nivo razvoja i
obavezno je zasnovan na dokazima, to ga ini preferiranim instrumentom za ocjenu
upravljanja javnim finansijama. Moe se koristiti za vremensko poreenje kao kljuni
instrument evaluacije napretka u svim aspektima ciklusa upravljanja javnim finansijama.
Prua integriranu, sveobuhvatnu, dosljednu, pouzdanu, blagovremenu ocjenu uspjenosti
upravljanja javnim finansijama.
48
OKVIR PEFA
Analitiki okvir u osnovi Ocjena koju prua okvir za

okvira za mjerenje mjerenje uspjenosti
uspjetnosti
Otvoren i ureen sistem PEM

podrava: Procjena omjera u kojem aktualni
Ukupnu fiskalnu disciplinu sistem PEM podrava ostvarivanje
ukupne fiskalne discipline, stratekog
Strateko izdvajanje
izdvajanja resursa i efikasnog
sredstava
pruanja usluga.
Efikasno pruanje usluga
Osnovne dimenzije otvorenog i

ureenog sistema PEM su:
Kredibilitet budeta
Sveobuhvatnost i
Procjena omjera u kojem sistemi,
transparentnost
procesi i institucije PEM
Budetska politika
zadovoljavaju osnovne dimenzije
Predvidljivost i kontrola
uspjenosti PEM.
izvravanja budeta
Raunovodstvo, evidentiranje i
izvjetavanje
Vanjsko ispitivanje i revizija
Pokazatelji mjere operativnu

Kljuni elementi sistema PEM izvedbu kljunih elemenata
mjere osnovne dimenzije sistema PEM u odnosu na
uspjenosti PEM osnovne dimenzije uspjenosti
Vidi listu pokazatelja PEM.
49
1. Budlender, Debbie, Uvoenje rodno odgovornog budetiranja u planove za djelotvorniju

pomo: Izvjetaj o pregledu stanja u deset zemalja, Razvojni fond Ujedinjenih nacija za
ene i Evropska komisija, novembar 2008.
2. Cassiem, Shaamela, et al., Djeije siromatvo i budet 2000: Daje li se siromanoj djeci
prioritet?, Institut za demokratiju u Africi (IDASA), Pretoria, 2000.
3. Deles, Paola, Ronald U. Mendoza, i Gabriel Vergara, Inicijative i inovacije u socijalnom
budetiranju: Uvid kroz prizmu javnih finansija, nacrt, Fordham University i Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, New York, avgust 2010.
4. EuropeAid, Reforma javnog sektora: Uvod, Serija o instrumentima i
metodama, Evropska komisija, 2009.
5. EuropeAid, Institucionalna procjena i izgradnja kapaciteta: Zato, ta i kako?,
Referentni dokument br. 1, Serija o instrumentima i metodama, Evropska komisija,
Luksemburg, septembar 2005.
6. EuropeAid, Prirunik za izgradnju kapaciteta 2010, Referentni dokument br. 6, Serija o
instrumentima i metodama, Evropska komisija, Luksemburg, septembar 2011.
7. Generalna direkcija za razvoj i saradnju EuropeAid i Evropska komisija, Mapiranje i
procjene civilnog drutva: Studija ranijih, sadanjih i buduih trendova, Konceptni
dokument br. 3, Evropska unija, Luxemburg, 2012.
8. Heller, Peter, Povratak na osnove Fiskalni prostor: ta je to i kako ga kreirati,
Finansije i razvoj, Tom 42, br. 2, juni 2005.
9. Michel, L., Budetska podrka: Pitanje uzajamnog povjerenja, Evropska
komisija, Luksemburg: Ured za slubene publikacije Evropskih zajednica, 2008.
10. Ortiz, Isabel, Jingqing Chai, i Matthew Cummins, Utvrivanje fiskalnog prostora:
Opcije za socijalni i privredni razvoj za djecu i siromana domainstva u 184 drave,
Radni dokument za socijalnu i ekonomsku oblast, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New
York, decembar 2011.
11. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Ulaganje u djecu i adolescente: Argumenti i
pristupi u zagovaranju, Regionalni ured UNICEF-a za Latinsku Ameriku i Karibe,
Panama City, 2005.
12. Wehner, Joachim, Zambija: Uee civilnog drutva i parlamenta u budetu, Afriki
projekt budeta, Institut za demokratiju u Africi (IDASA), Pretoria, juni 2001.
50
ENDNOTE
1. Konvencija o pravima djeteta stupila je na snagu 1990. godine i potpisale su je 193 drave,
to je ini najbre i najmasovnije ratificiranim sporazumom o ljudskim pravima u historiji.
2. See Heller, Peter, Povratak na osnove Fiskalni prostor: ta je to i kako ga kreirati,
Finansije i razvoj, Tom 42, br. 2, juni 2005.
3. Prilagoeno iz publikacije Fonda Ujedinjenih nacija za djecu, Ulaganje u djecu i
adolescente: Argumenti i pristupi u zagovaranju, Regionalni ured UNICEF-a za Latinsku
Ameriku i Karibe, Panama City, 2005.
4. Vidi npr. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Brzi SMS Sistem za praenje prehrane u
Malaviju nagraen Top Tech nagradom, UNICEF web stranica www.unicef.org/
infobycountry/usa_51097.html, posjeena 7 januara 2014.
5. Vidi Deles, Paola, Ronald U. Mendoza, i Gabriel Vergara, Inicijative i inovacije u socijalnom
budetiranju: Uvid kroz prizmu javnih finansija, nacrt, Fordham University i Fond
Ujedinjenih nacija za djecu, New York, August 2010.
6. Michel, L., Budetska podrka: Pitanje uzajamnog povjerenja, Evropska komisija,
Luksemburg: Ured za slubene publikacije Evropskih zajednica, 2008, str. 35.
7. Op. cit., Deles, 2010.
8. Vidi Budlender, Debbie, Uvoenje rodno odgovornog budetiranja u planove za
djelotvorniju pomo: Izvjetaj o pregledu stanja u deset zemalja, Razvojni fond Ujedinjenih
nacija za ene i Evropska komisija, novembar 2008.
9. Wehner, Joachim, Zambija: Uee civilnog drutva i parlamenta u budetu, Afriki projekt
budeta, Institut za demokratiju u Africi (IDASA), Pretoria, juni 2001.
10. Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Ulaganje u djecu i adolescente: Argumenti i pristupi u
zagovaranju, Regionalni ured UNICEF-a za Latinsku Ameriku i Karibe, Panama City,
2005.
11. Vidi Svjetska banka Anketa praenja javnih rashoda (PETS).
12. Ortiz, Isabel, Chai, Jingqing i Cummins, Matthew, Utvrivanje fiskalnog prostora: Opcije
za socijalni i privredni razvoj za djecu i siromana domainstva u 184 drave, Radni
dokument za socijalnu i ekonomsku oblast, Fond Ujedinjenih nacija za djecu, New York,
decembar 2011.
13. Vidi Meunarodni fond za razvoj poljoprivrede, Institucionalna i organizaciona
analiza za promjene u korist siromanih: Rjeavanje milenijumskih izazova IFAD-a,
2008
14. Vidi Generalna direkcija za razvoj i saradnju EuropeAid i Evropska komisija, Mapiranje i
procjene civilnog drutva: Sutdija ranijih, sadanjih i buduih trendova, Konceptni
dokument br. 3, Evropska unija, Luksemburg, 2012, Generalna direkcija za razvoj i saradnju
EuropeAid i Evropska komisija, 2012; EuropeAid, Institucionalna procjena i razvoj
kapaciteta: Zato, ta i kako?, Referentni dokument br. 1, Serija o instrumentima i metodama,
Evropska komisija, Luksemburg, septembar, 2005; i EuropAid, Prirunik za razvoj
kapaciteta 2010, Referentni dokument br. 6, Serija o instrumentima i metodama, Evropska
zajednica, Luxemburg, septembar, 2011.
15. Prilagoeno iz EuropeAid, Reforma javnog sektora: Uvod, Serija o instrumentima i metodama,
Evropska komisija, 2009.
51
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/MLYA2007-00050/. UNICEF PHOTOGRAPHER - MALEZIJA, 2007
Str. 12:
UNICEF/NYHQ2006-1355/CLAUDIO VERSIANI - BRAZIL, 2006
Str. 14:
UNICEF/NYHQ2012-0205/GIACOMO PIROZZI - JORDAN, 2012
Str. 16:
UNICEF/NYHQ2002-0083/SUSAN MARKISZ SJEDITE UN-a, 2002
Str. 18:
UNICEF/NYHQ2006-1477/GIACOMO PIROZZI - FILIPINI, 2006
Str. 20:
UNICEF/NYHQ2006-2251/GIACOMO PIROZZI - MOZAMBIK, 2006
Str. 22:
UNICEF/NYHQ2006-1378/GIACOMO PIROZZI JUNA AFRIKA, 2006
Str. 24:
UNICEF/NYHQ2010-2509/OLIVIER ASSELIN - BENIN, 2010
Str. 26:
UNICEF/UGDA2012-00299/AGNES BARONGO - UGANDA, 2012
52
Modul 7: Prava djeteta u kriznim i rizinim situacijama
SADRAJ
Lista skraenica 2
5. Uvod 3
6.1 ta je otpornost? 4
6.2 Ukljuivanje otpornosti u razliite kontekste 7
6.3 Koordinacija aktivnosti za promoviranje otpornosti 7
6.4 Meunarodni pravni okvir i temeljni principi humanitarnog djelovanja
9
6.5 Posveenost EU djeci u kriznim i rizinim situacijama 9
6.6 Izazovi 11
7. Uvoenje otpornosti u programiranje u zemlji 12

7.1 Prevencija i planiranje spremnosti 12
8. Ulazne take za aktivnosti: davanje prioriteta djeci u sklopu aktivnosti za izgradnju

otpornosti
8.1 Podrka nacionalnim kapacitetima za smanjenje rizika od katastrofa
17
8.2 Podrka ueu djece u lokalnom planiranju, procjenama rizika i monitoringu
19
8.3 Osiguravanje integriranih programskih pristupa i strategija 22
8.4 Ukljuivanje u zajednike procjene potreba 23
INSTRUMENTI 27
Instrument 7.1 Utvrivanje kapaciteta i potreba za odgovor na kriznu situaciju
27
Instrument 7.2 Operativne smjernice: ukljuivanje pitanja prava djeteta u
programiranje za smanjenje rizika od katastrofa 29
Instrument 7.3 Kontrolna lista za procjenu ukljuenosti otpornosti i pitanja
prava djeteta u prijedloge za finansiranje 30
Instrument 7.4 Operativne smjernice: faktori koje treba razmotriti u analizi
konteksta
32
Instrument 7.5 Kljune meuagencijske procjene i okviri 34
Prilozi 36
vanrednim situacijama 36
Prilog 7.2 Humanitarni principi 40
Endnote 44
1
SKRAENICE
AGIR-Sahel lAlliance Globale pour lInitiative Rsilience
CCA Adaptacija na klimatske promjene
CSO organizacija civilnog drutva
DRR smanjenje rizika od katastrofa
FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu
IASC Meuagencijski stalni komitet
IDP interno raseljena osoba

IOM Meunarodna organizacija za migracije
JHDF Zajedniki okvir humanitarno razvojnog djelovanja
LRRD povezivanje pomoi, obnove i razvoja
OCHA Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja
PCNAs procjene potreba nakon konflikta
PC-ERRNA hitne potrebe za rani oporavak nakon konflikta
PDNAs procjena potreba nakon katastrofe
SHARE Podrka jaanju otpornosti na Rogu Afrike

UNDG- Izvrni odbor za humanitarna pitanja Grupe Ujedinjenih nacija za razvoj
ECHA
UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija
UNHCR Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice
WASH voda, sanitacija i higijena

WFP Svjetski program za hranu
WHO Svjetska zdravstvena organizacija
2
1. Uvod
Djeca, domainstva, zajednice i sistemi za njihovu podrku suoavaju se sa
mnogobrojnim okovima i stresovima. U mnogim sluajevima rizik od katastrofa,
klimatske promjene, propadanje okolia, dugotrajni konflikti/nasilje, epidemije i
posljedice ekonomskih okova (ukljuujui globalni porast cijena nafte i hrane)
usporavaju ili unazauju razvojna dostignua i poveavaju ranjivost, posebno u ve
marginaliziranim i iskljuenim grupama. Brza, neplanska urbanizacija, sve vee
klimatske opasnosti1 i uniteni okoli pogoravaju ranjivost i izlau vei broj ljudi
okovima i stresovima.
Slom konvencionalnih mehanizama zatite u zajednici i na nivou drave, koji esto

uslijedi nakon kriznih situacija, dovodi do toga da djeca ostaju uskraena za usluge i
zatitu koju su ranije imala. Posredne posljedice krize mogu obuhvatati gubitak
osnovnih usluga, kao to je voda, sanitacija, zdravlje i obrazovanje, kao i irenje
pothranjenosti i bolesti. Neka djeca mogu se suoiti sa diskriminacijskim praksama
(npr. na osnovu spola, invaliditeta, etnike pripadnosti, itd.) koje izrazito smanjuju
njihov pristup osnovnim socijalnim uslugama. Nadalje, porast siromatva uslijed
krizne situacije moe porodice dovesti u situaciju da kerke prisiljavaju na rani brak, a
sinove na rani rad, kako bi preivjele. Uticaj kriznih situacija na ve ranjive populacije
potie siromatvo, nepismenost, rani mortalitet i uskrauje djeacima i djevojicama
njihovo djetinjstvo, porodicu, sigurnost, obrazovanje, zdravlje, psihosocijalnu dobrobit
i prilike za razvoj.2
Meutim, ope je priznato da uticaji ovih okova i stresova mogu biti prevenirani, ublaeni
i da se na njih moe pripremiti. Okvir za djelovanje iz Hyoga (20052015) koji je potpisalo
168 vlada poziva na izgradnju otpornih drava i zajednica. Zavrni dokument
Konferencije u Riju 2012. godine, Budunost kakvu elimo, skree panju na
otpornost, ukljuujui i prilagoavanje na klimatske promjene, smanjenje rizika od
katastrofa, mir i sigurnost i zatitu okolia, a Konflikt, nasilje i katastrofa je naziv jedne
od jedanaest tematskih oblasti u kojoj UN njeguje iroke koalicije za promjene za
izradu plana razvoja nakon 2015. godine.3
Izgradnja otpornosti je i u sreditu
F
humanitarnih i razvojnih aktivnosti EU. okusiranjem na otpornost spaava
Smatra se dugoronim ciljem koji treba se vie ivota. To je isplativiji
nain koji doprinosi smanjenju
biti ugraen u nacionalne politike i
siromatva, ime se poveava
planiranje. Razvojni programi trebaju
efekat pomoi i promovira odrivi
rjeavati osnovne uzroke ponavljajuih
razvoj.4
kriza, umjesto da se bave samo njihovim
posljedicama. Time e se osigurati istinski
odriv razvoj. Rad sa ranjivim
populacijama kako bi se izgradila njihova
otpornost je takoer kljuni dio
smanjenja siromatva, kao krajnjeg cilja razvojne politike EU. Programiranje radi
jaanja otpornosti, usmjereno na djecu, iziskuje fokus na jaanju kapaciteta djece,
zajednica i lokalnih i nacionalnih vlasti da bolje upravljaju raznim okovima i
stresovima na koje mogu naii. To podrazumijeva da se osigura da osnovne socijalne
usluge smanjuju ranjivost tako to su dostupne i prilagoene riziku,
3
da su mjere socijalne zatite dostupne najsiromanijima i da se rjeavaju osnovna
pitanja, ukljuujui drutvene norme i nejednakost. Takoer je potrebno njegovati
osjeaj vlasnitva u zajednici, provoditi planiranje i programiranje u skladu sa rizicima,
saraivati sa raznim, a ne samo uobiajenim partnerima i unaprijediti sinergije
razliitih sektora i agencija, kao i programiranje za humanitarno djelovanje i razvoj.
1.1 Svrha i ciljevi
Ovaj modul osmiljen je za potrebe aktera koji se bave humanitarnim i razvojnim

aktivnostima u kontekstu prevencije i spremnosti za katastrofe, kao i za izradu
programskih intervencija i povezivanje dugoronih razvojnih aktivnosti sa trenutnim
aktivnostima humanitarne pomoi i obnove.
U ovom modulu emo:

1. Definirati obaveze vlade i razvojnih partnera u pogledu pripremljenosti, prevencije,
ublaavanja i odgovora na efekte nepovoljnih dogaaja na djecu, s posebnom
panjom na rjeavanju i smanjenju ranjivosti djece u situacijama prirodnih i
katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom.
2. Objasniti naine koordinacije sa humanitarnim akterima u sluajevima prirodnih i
katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom kod utvrivanja potreba, spremnosti i
odgovora na katastrofu, s ciljem izgradnje otpornosti koja e promovirati prava
djeteta
3. Utvrditi konkretne mjere za osiguranje spremnosti, odgovora na vanrednu situaciju
i dugorone aktivnosti koje jaaju otpornost i promoviraju prava djeteta
2.1 ta je otpornost?
Pojam otpornosti polazi od priznavanja

injenice da okovi i stresovi usporavaju i
unazauju razvojna postignua i poveavaju
Otpornost je sposobnost
pojedinca, domainstva, ranjivost, posebno kod ve marginaliziranih
zajednice, zemlje ili regije da i iskljuenih grupa kao to su djevojice,
izdri, da se prilagodi i brzo djeca sa potekoama i djeca u
oporavi od stresova i okova starosjedilakim zajednicama. Poveanje
kao to je sua, nasilje, konflikt otpornosti podrazumijeva dugoroni pristup
ili prirodna katastrofa5 zasnovan na ublaavanju osnovnih uzroka
povezanih sa krizom i poveanje kapaciteta
za bolje upravljanje neizvjesnom budunosti i promjenom. Humanitarni i razvojni
programi koji doprinose izgradnji otpornosti su djelotvorniji u pruanju usluga i zatiti
prava djece i drugih ranjivih populacija.
4
RAST KROZ OTPORNOST: PRILIKE U AFRIKOJ POLJOPRIVREDI 6
Stres ili
ok
Razvoj
Poveanje
otpornosti
Vrijeme
Programiranje radi jaanja otpornosti stoga mora biti fokusirano na jaanje sistema, kao
to su socijalne usluge ili upravljanje na niim nivoima vlasti, kao i osnaivanje veine
ranjivih i izloenih zajednica, ukljuujui djecu, sa kapacitetima koji e im omoguiti
da se nose sa okovima i stresovima. S tim u vezi, otpornost se smatra dugoronim ciljem
koji se ne moe ostvariti bez saradnje humanitarne i razvojne komponente.
Neke od glavnih karakteristika otporne zajednice su:

Raznolika baza prihoda i egzistencijalne strategije, ukljuujui pristup tritima i
informacijama, kao i prisustvo ekonomskih prilika
Pristup resursima (finansijskim, socijalnim, ljudskim, materijalnim, prirodnim), kao
i fleksibilnim, kvalitetnim osnovnim socijalnim uslugama koje se mogu prilagoditi
okovima i stresovima
Pristup programima socijalne zatite, ukljuujui mree socijalne sigurnosti prije, a
naroito tokom, tekih perioda
Odgovorne i inkluzivne institucije/strukture koje se bave izmijenjenom realnou
zajednica i porodica
Pristup informacijama i vjetinama koje omoguavaju pozitivna adaptivna
ponaanja prije i, po potrebi, u odgovoru na ok
Aktivnost i povezanost izmeu urbanih i ruralnih okruenja, izmeu razliitih
generacija i spolova, izmeu sistema drave i njihovih tradicionalnih ili lokalnih
pandana, te izmeu agencija koje pruaju usluge i korisnika tih usluga
5
Primjeri podrke u
razliitim kontekstima
Zemlje sa visokom ranjivosti i
niskim kapacitetom nacionalnih
sistema za prevenciju i
upravljanje okovima: u takvim
okruenjima razvojni i humanitarni
akteri obino su ukljueni u
lokaliziranu podrku u pruanju
usluga, uz konkretne strategije
razvoja kapaciteta usmjerene na
uzroke ranjivosti, koje primjenjuju
kombinaciju humanitarnih i
razvojnih intervencija. Te strategije
trebaju biti zasnovane na analizi
konflikta i rizika od katastrofe.

ogranienim, ali rastuim,
kapacitetima nacionalnih
upravljanje okovima: u takvim
okruenjima podrka se fokusira
na jaanje sistema tokom
vremena, uz istovremenu pomo u
prevazilaenju nerijeenih pitanja
kako bi se obuhvatile iskljuene
populacije u sklopu konkretnog
pristupa za postepeni prenos
vodstva na nacionalne institucije.

visokim kapacitetima nacionalnih
upravljanje okovima: Podrka
humanitarnom djelovanju u takvim
zemljama obino se usmjerava na
zagovaranje standarda za
potivanje prava djeteta, smanjenje
rizika od katastrofa i savjetodavni
rad za politike usmjerene na djecu.
Zemlje sa osporenim
upravljanjem/unutranjim
nemirima gdje se nacionalni
sistemi koji su prethodno
ocijenjeni kao relativno jaki,
suoavaju sa osporavanjem
legitimiteta i/ili postaju manje
operativni: ovakva okruenja mogu
biti prilino problematina za
promoviranje prava djeteta jer
organi vlasti mogu postati jedna od
strana u konfliktu koja kri prava
vlastitih graana.
6
2.2 Ukljuivanje otpornosti u razliite kontekste
Postoje razliite vrste kriza i okova do kojih moe doi i koji mogu negativno uticati
na sposobnost pogoenih populacija da izdre njihove posljedice i da se oporave.
Svaka vrsta podrazumijeva jedinstven skup izazova i samim tim iziskuje strategiju
odgovora koja odgovara kontekstu, koja je fleksibilna, prilagodljiva i zasnovana na
analizi osnovnih uzroka i hitnih potreba. Dobra strategija odgovora e osigurati
mogunost provoenja efikasnih intervencija sa dugoronim odrivim uticajem, kako
bi se djelotvorno rijeile potrebe populacija izloenih riziku, naroito djece.
2.3 Koordinacija aktivnosti za promoviranje otpornosti
Podrka koja se prua nacionalnim i lokalnim vladama i pogoenim populacijama u

kriznim situacijama iziskuje visok stepen koordinacije kako bi se osiguralo da izgradnja
otpornosti i promoviranje lokalnih kapaciteta bude efikasno u pogledu rjeavanja
prioritetnih pitanja i izbjegavanja dupliciranja aktivnosti ili izostavljenih podruja.
Zatita djece ne moe se ostvariti nastojanjem jedne osobe, organizacije ili sektora, ve
je potrebno grupiranje znanja, vjetina i resursa i zajedniko rjeavanje problema kroz
angaman lokalne zajednice, vladinih tijela i humanitarnih i razvojnih aktera.
Dobra koordinacija je kljuna kako na meunarodnom, tako i na nacionalnom nivou.

Ona omoguuje razvojnim i humanitarnim akterima da iskoriste vlastitu strunost i
znanje i osiguraju sveobuhvatan odgovor koji povezuje pomo sa obnovom i razvojem
i odraava prioritete pogoenih zajednica.
S ciljem poboljanja koordinacije humanitarnih aktera, Meuagencijski stalni komitet

(IASC) je usvojio klasterski pristup u decembru 2005. godine, kao mehanizam za
otklanjanje utvrenih nedostataka u odgovoru i poveanje kvalitete humanitarne
akcije. To je dio ireg reformskog procesa koji za cilj ima unapreenje djelotvornosti
humanitarnog odgovora kroz osiguranje vee predvidljivosti i odgovornosti, uz
istovremeno jaanje partnerstava izmeu organizacija civilnog drutva, meunarodnih
organizacija, meunarodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i agencija
UN.
Cilj klasterskog pristupa na globalnom nivou je jaanje sistemske spremnosti i

tehnikih kapaciteta za odgovor na vanredne humanitarne situacije kroz osiguranje
predvidljivog rukovoenja i nadlenosti u svim glavnim sektorima humanitarnog
odgovora.7
7
POPIS GLOBALNIH KLASTERA
SEKTOR ILI PODRUJE INTERNO RASELJENE OSOBE NOSILAC GLOBALNOG KLASTERA
ODGOVORNOSTI ILI SITUACIJE KATASTROFE
Poljoprivreda Organizacija za hranu i

poljoprivredu (FAO)
Koordinacija/upravl IRO zbog konflikta Agencija UN za izbjeglice (UNHCR)
janje kampom Situacije katastrofe Meunarodna organizacija za
migracije (IOM)
Rani oporavak Razvojni program

Ujedinjenih nacija (UNDP)
Obrazovanje Fond UN za djecu (UNICEF),
Save the Children
Hitno sklonite IRO zbog konflikta UNHCR
Situacije katastrofe Meunarodna federacija drutava
Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca (IFRC) (saziva)
Hitne Ured za koordinaciju

telekomunikacije humanitarnih pitanja (OCHA)
UNICEF
Svjetski program za hranu (WFP)
Zdravlje Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO)
Logistika WFP
Ishrana UNICEF
Zatita IRO zbog konflikta UNHCR
Katastrofe/civili
zahvaeni konfliktom
(osim IRO)
Voda, sanitacija i UNICEF
higijena (WASH)
Klasterski pristup otvara bolje mogunosti za koordiniranje aktivnosti usmjerenih na

otpornost kroz pruanje platforme za:
Aktivnosti izgradnje kapaciteta meunarodnih, nacionalnih i lokalnih aktera za
prevenciju, spremnost i odgovor na kriznu situaciju
Razvoj izlazne strategije u sklopu trenutnih aktivnosti odgovora sa drugoronim
ciljevima u pogledu otpornosti
Okupljanje humanitarnih i razvojnih aktera kako bi definirali hitne potrebe,
prioritetne mjere i podjelu odgovornosti.
8
2.4 Meunarodni pravni okvir i temeljni principi humanitarnog

djelovanja
Pored Konvencije o pravima djeteta (CRC), koja se primjenjuje na svu djecu u svim
kontekstima, rjeenja za zatitu djece u humanitarnim krizama zasnovana su na irem
okviru meunarodnog prava, ukljuujui meunarodno pravo za zatitu ljudskih
prava, meunarodno humanitarno pravo, pravo o izbjeglicama i meunarodno
krivino pravo. Pored meunarodnih konvencija, relevantne rezolucije Vijea
sigurnosti i Generalne skuptine UN, Vodei principi o internoj raseljenosti i drugi
instrument mekog prava pruaju normativne okvire za zatitu. (Za vie informacija, vidi
prilog 7.1)
Drave imaju primarnu odgovornost da osiguraju potivanje, zatitu i ostvarivanje

ljudskih prava njihovih graana. U vremenu humanitarne krize, ukoliko drave ne
mogu ili ne ele da ispune tu ulogu, humanitarne organizacije pokuavaju pruiti
pomo i zatitu populacijama kojima su potrebne. Nain pruanja te pomoi moe
znaajno uticati na oporavak djece, njihovih porodica i zajednica.
Kao i dodatni pravni okvir koji se primjenjuje na humanitarne kontekste, postoji

poseban set principa za humanitarno djelovanje. Poznati pod nazivom humanitarni
principi i standardi djelovanja, oni su uglavnom zasnovani na meunarodnom
humanitarnom pravu i radu Meunarodnog komiteta Crvenog kria (ICRC). (Za vie
detalja vidi prilog 7.2)
2.5 Posveenost EU djeci u kriznim i rizinim situacijama

Evropska komisija je 2012. godine izdala komunikaciju pod nazivom Pristup EU za
ostvarivanje otpornosti: pouka iz krize u vezi sa sigurnosti hrane. Ova komunikacija je
zasnovana na znaajnom iskustvu Komisije u odgovorima na humanitarnu krizu i
rjeavanju osnovnih uzroka ranjivosti i slabosti, kao to su velike sue u nedavnom
periodu u Africi, gdje se Komisija fokusira ne samo na direktni odgovor na krzu, ve i
na stvaranje dugorone sigurnosti hrane i ishrane i na poveanje sposobnosti
populacije da se nosi sa suama u budunosti.
Komunikacija predstavlja 10 koraka za poveanu otpornost i smanjenu ranjivost

najranjivijih ljudi u svijetu. Koraci ukljuuju podrku izradi nacionalnih strategija
otpornosti, planove upravljanja katastrofama i efikasne sisteme ranog uzbunjivanja u
zemljama sklonim katastrofama, kao i predlaganje inovativnih pristupa upravljanju
rizikom kroz saradnju sa osiguravateljskom industrijom. Komunikacija takoer
objavljuje Akcioni plan za otpornost za 2013. godinu koji e postaviti temelje za
provoenje principa navedenih u komunikaciji.
Glavne dosadanje inicijative za Komisije otpornost su Podrka

jaanju otpornosti na Rogu Afrike (SHARE) i lAlliance Globale pour lInitiative
Rsilience Sahel (AGIR-Sahel). Svrha nove komunikacije o otpornosti je da se iskoristi
iskustvo
9
steeno kroz ove i druge inicijative, kako
bi se osiguralo da podrka EU pomae
ranjivim zajednicama ne samo da preive
U odgovoru na humanitarne potrebe,
katastrofe, ve i da postanu sposobnije da potrebno je uzeti u obzir konkretne
se s njima nose i uspjeno oporave. ranjivosti. U tom kontekstu, EU e
Nauene lekcije iz ovih odgovora na krize posebnu panju obratiti na ene,
sa sigurnosti hrane koristit e se u drugim djecu, starije osobe, bolesne i osobe
kontekstima i drugim sektorima. sa invaliditetom. Pored toga, strategije
za zatitu od seksualnog i rodno
zasnovanog nasilja moraju se ugraditi
Pojam otpornosti je takoer bio u vrhu u sve aspekte humanitarne pomoi.
meunarodne agende na etvrtom
forumu na visokom nivou o
djelotvornosti pomoi, odranom u
Busanu 2011. godine. Razvojni akteri su
se na forumu obavezali da osiguraju da Dugotrajne krize imaju teke
razvojne strategije i programi daju prioritet posljedice po djecu koja odrastaju u
jaanju otpornosti kod ljudi i u drutvima takvoj situaciji, to dovodi do stvaranja
izloenim riziku od okova, posebno u veoma izgubljenih generacija, za koje
ranjivim okruenjima, kao to su male otoke postoji rizik da e produiti konflikt i
drave u razvoju. Ulaganje u otpornost i nastaviti nasilje i nestabilnost, jer su
nasilje i krize jedino to e ta djeca
smanjenje rizika poveava vrijednost i
poznavati.
odrivost naih razvojnih aktivnosti .
Pored opih obaveza drava da promoviraju prava djeteta u svim internim i vanjskim
djelovanjima (vidi Modul 1: Pregled prava djeteta u razvojnoj saradnji), Agenda EU o
pravima djeteta (2011.) propisuje konkretnu obavezu zatite djece u situacijama koje
ih ine ranjivim to je posebno relevantno u vanrednim situacijama, kao i u sivm
fazama povezivanja pomoi, obnove i razvoja.
Radni dokument osoblja EU o Djeci u vanrednim i kriznim situacijama iz 2008. godine

naglaava da su djeca u sreditu humanitarnog djelovanja Komisije i da su ona
dio populacije koji je najvie pogoen humanitarnim krizama [jer su] lak plijen za
vrbovanje od strane naoruanih grupa za seksualno iskoritavanje, prisilni rad i
meunarodnu trgovinu [i] esto su rtve nasilja i seksualnog zlostavljanja .
Ovaj dokument takoer prepoznaje da djeca imaju potrebe koje se moraju razlikovati
prema njihovim konkretnim okolnostima (invaliditet, HIV pozitivni status, raseljenost,
itd.) i starosnoj dobi, te se bavi trima osnovnim pitanjima na koja je potrebno obratiti
panju:
Djeca odvojena od porodica i djeca bez pratnje
Demobilizacija i reintegracija djece vojnika
Obrazovanje u vanrednim situacijama
Smjernice EU o djeci i oruanom sukobu (aurirane 2010. godine) se posebno bave

injenicom da djeca imaju posebne kratkorone i dugorone potrebe nakon konflikta,
kao to je traenje lanova porodice, reparacija i reintegracija u drutvo
10
programi psiho-socijalne rehabilitacije, uee u razoruavanju, demobilizaciji i

programima reintegracije, kao i u okvirima tranzicijske pravde .
U skladu sa principima povezivanja pomoi, obnove i razvoja, ove smjernice takoer

istiu vanost koordinacije i kontinuiteta izmeu razliitih politika i akcija usmjerenih
na poloaj djece pogoene oruanim sukobom u raznim oblastima politika, ukljuujui
vanjsku i humanitarnu pomo.
2.6 Izazovi
Osigurati prava djece, to samo po sebi moe predstavljati izazov ak i u normalnim

kontekstima, je jo tee u situacijama humanitarne krize, posebno u odnosu na
nastojanja da se otpornost ugradi u odgovor na vanredne situacije i dugorone razvojne
aktivnosti. Razlozi za to su viestruki, ukljuujui i sljedee:
Institucionalni mentalitet silosa i razliiti vremenski okviri za odgovor, prioriteti,
raspodjela resursa, strunost osoblja i nadlenost institucija.
Poveanje broja operativnih aktera, pri emu nevladini akteri sebe ne smatraju
obavezanim okvirom za zatitu ljudskih prava.
Slojeviti konteksti: u nekim situacijama dio zemlje moe biti relativno stabilan i
pratiti normalnu razvojnu strategiju, dok u drugim dijelovima postoji lokalizirana,
rastua kriza nad kojom vlada ima malu ili nikakvu upravnu kontrolu. Zemlja
takoer moe biti pogoena kombinacijom prirodnih katastrofa, socijalnim
napetostima i oruanim sukobom. U takvim situacijama jedna agencija mora
primijeniti nekoliko razliitih pristupa u radu na terenu i u odnosima sa vladom.
Osjeaj hitnosti i pritiska da se prui brzi odgovor: krize koje iznenada zapoinju
mogu dovesti do drastinog administrativnog i socijalnog sloma pa se mora
poduzeti brza humanitarna akcija kako bi se spasili ivoti i zatitila djeca. Meutim,
ne poinju sve krize na takav nain. Neke krize tinjaju, jaaju pa jenjavaju, to je
posebno primjenjivo na vanredne situacije politike prirode ili situacije povezane sa
oruanim sukobom. Sukobi niskog intenziteta mogu trajati decenijama.
Nosioci dunosti kao kritelji prava: esto elementi unutar vlade i nevladini akteri,
koji su inae glavni nosioci dunosti u situacijama oruanog sukoba, esto namjerno
i planski ine teka krenja prava djeteta, to nema veze s manjkom kapaciteta.
Seksualno nasilje se koristi kao sredstvo ratovanja, s ciljem teroriziranja
neprijateljske populacije ili uzrokovanja trudnoa koje e eliminirati etniku grupu.
Oruane snage i grupe ukljuuju djecu u svoje redove. Etniko ienje se koristi za
iskorjenjivanje odreene grupe sa nekog podruja. U nekim okolnostima vlade i
nedravni akteri su pokuavali poniti genocid. U drugim situacijama vlade ili
pobunjenike grupe su zabranjivale dostavljanje humanitarne pomoi ranjivim
populacijama s namjerom da im uskrate osnovne potreptine. Ponekad su pljakali
te poiljke za vlastitu upotrebu ili preprodaju radi ostvarivanja zarade.
Smanjeni nacionalni kapaciteti: Humanitarne krize mogu dovesti do unitavanja
imovine, stvaranja potranje koja se ne moe zadovoljiti postojeim kapacitetima ili
dovesti do preusmjeravanja nacionalnih resursa. Organizacije civilnog drutva
mogu biti vani saveznici u pomoi i zatiti pogoenih populacija i biti snani
zagovarai u zahtjevima za veom
1
1
odgovornosti vlade, agencija UN i drugih. Te grupe su meutim takoer izloene
istim uticajima na administrativne i programske kapacitete u vremenu krize i teko
osiguravaju vrijedne resurse.
3. Uvoenje otpornosti u programiranje u zemlji

Stvaranje otpornosti je dugorona aktivnost koja treba biti vrsto ugraena u
nacionalne politike i planiranje. Ukoliko se osigura da strategije za otpornost uzimaju
u obzir prava djeteta, poboljat e se djelotvornost i efekti pomoi, ali i sutinski
doprinijeti nekim stratekim ciljevima. To konkretno znai sljedee:
Kroz analizu direktnih, osnovnih i glavnih uzroka krize i apeliranje na aktere da
odrede prioritete i da ih rijee, pristup zasnovan na pravima potie ulaganje u,
izmeu ostalog, smanjenje rizika od katastrofa i spremnost u sluaju ranog
uzbunjivanja, prevenciju konflikta i postkrizne strategije za izgradnju mira.
Istiui potrebu za analizom situacije, pristup zasnovan na pravima iziskuje da se u
svim fazama i oblastima intervencija razmotri iri ekonomski, socijalni i politiki
kontekst nekog programa (ta analiza moe pomoi da se stekne sveobuhvatna slika
o esto sloenoj i ponavljajuoj prirodi krize).
Istiui potrebu za izgradnjom kapaciteta, lokalnog vlasnitva i odrivosti, pristup
zasnovan na pravima potie osobe koje planiraju programe na to da osiguraju takvu
strukturu humanitarne pomoi da tranzicijska faza bude usklaena sa dugoronim
razvojnim ciljevima i odrivosti.
Neke kljune strategije kojima se osigurava prisustvo pitanja djece u aktivnostima

stvaranja otpornosti u sklopu programa na nivou zemlje predstavljene su u narednom
dijelu.
3.1 Prevencija i planiranje spremnosti
iroko posmatrano, spremnost podrazumijeva aktivnosti i mjere koje se poduzimaju

unaprijed kako bi se osigurao djelotvoran odgovor na posljedice opasnosti. Spremnost
na vanredne situacije moe osigurati da vlade imaju tane i aurirane informacije prije
krize o populaciji izloenoj riziku i karakteristinim ranjivostima i kapacitetima date
populacije. Takoer, aktivnosti za stvaranje spremnosti mogu pomoi vladama da
utvrde nedostatke u vlastitoj spremnosti i kapacitetima za odgovor, te pruiti osnovu
za napore da se ti nedostaci otklone prije nastanka konkretne krize.
Aktivnosti za izgradnju spremnosti takoer se mogu fokusirati na smanjenje

izloenosti grupa populacije riziku i pomoi u usmjeravanju resursa za stvaranje
spremnosti kod djece i porodica. Ukljuivanje razliitih institucionalnih i aktera
civilnog drutva, kao i razliitih grupa stanovnitva, ukljuujui djecu i adolescente u
planiranje spremnosti je od sutinske vanosti, kako za planiranje odgovora
zasnovanog na pravima i dokazima, tako i za jaanje otpornosti.
Kako bi se podrali napori na planiranju prevencije i spremnosti, razvojni i

humanitarni akteri mogu poduzeti sljedee aktivnosti:
12
A. Predvidjeti krizu putem procjene rizika

Vano je da se provode procjene viestrukih opasnosti i procjene rizika za vie sektora,
te da se njihovi rezultati adekvatno prenesu kroz dijalog o politikama sa nacionalnim
partnerima. Takva aktivnost treba teiti tome da se utvrde i analiziraju direktni i
osnovni uzroci ranjivosti u sluaju krize, kljuni akteri odgovorni za smanjenje rizika i
kapaciteti koji su potrebni za adekvatan odgovor. Procjene rizika zasnovane na analizi
gubitka i procjeni potencijalnih buduih gubitaka su temelj za donoenje odluka
zasnovanih na informacijama. Vlade, kreatori politika i drugi relevantni kljuni akteri
trebaju poticati izradu i finansiranje planova za otpornost na koordiniran i usklaen
nain u svim sektorima.
Primjer okvira
Koje znaajne opasnosti i prijetnje predstavljaju najvei rizik po djecu i ene?
Gdje e te opasnosti nastati? Koje su najranjivije i najpogoenije grupe?
Identifikacija rizika i odreivanje prioriteta trebaju nastojati da utvrde najznaajnije
prirodne i ljudskim faktorom uzrokovane opasnosti u zemlji i u njima treba
uestvovati najiri mogui raspon predstavnika vlade, UN-a, donatora i nevladinih
partnera. Opseg analize opasnosti, posebno onih vezanih za konflikt i socijalne
nemire, ovisit e o razumijevanju i saradnji vlade. U nekim sluajevima planiranje za
sluaj prirodnih katastrofa moe otvoriti prostor i za planiranje politiki osjetljivijih
opasnosti od konflikta.
Zato ove opasnosti pogaaju najranjivije tako snano? Koji su osnovni i glavni
razlozi za ranjivosti koje dovode do stradanja odreene grupe u sluaju prirodne ili
ljudskim faktorom izazvane katastrofe?
Korijeni socijalno-ekonomskih ranjivosti esto su kulturno, historijski ili politiki
uvjetovani i stoga se moda ne mogu ispraviti tokom humanitarnog programskog
ciklusa. Iako su programske intervencije izraene s ciljem poveavanja direktnih i
srednjoronih kapaciteta za podnoenje situacije kod grupa izloenih riziku, one ne
zamjenjuju mjere za tretiranje temeljnih uzroka ranjivosti. Humanitarni i razvojni
akteri trebaju utvrditi da li se i u kolikoj mjeri politiki osjetljivi osnovni uzroci (kao
to su evidentna krenja ljudskih prava, diskriminacija na osnovu rase, etnike
pripadnosti, spola ili vjerskog opredjeljenja, ili korupcija) mogu i trebaju rjeavati.
Ko odnosno koje osobe i/ili institucije imaju dunost da smanje ove rizike?
Postupak analize vanredne situacije na osnovu rizika treba utvrditi i analizirati
uloge vladinih i nevladinih regionalnih, nacionalnih i pod-nacionalnih aktera koji
imaju primarnu odgovornost za smanjenje rizika po djecu i ene. Kapaciteti
civilnog drutva i privatnog sektora takoer trebaju biti obuhvaeni ovom
analizom.
Koji kapaciteti su potrebni za tretiranje najvjerovatnijih i najsnanijih rizika
od vanrednih situacija, kako za one kojima su prava uskraena zbog
ranjivosti, tako i za one ija je dunost da rjeavaju te probleme?
Kapaciteti postoje na nivou domainstva, zajednice i pod-nacionalne i centralne
vlasti, u susjednim zemljama i meunarodnoj zajednici, te u civilnom drutvu,
nevladinim organizacijama i privatnom sektoru. Vano je analizirati sve ove
kapacitete i istraiti nesrazmjere na pod-nacionalnom nivou kao i izmeu razliitih
grupa stanovnitva.
1
3
Primjer: Rano uzbunjivanje u praksi
U Nepalu su sistemi ranog uzbunjivanja koje je podrala EU pokazali svoju vrijednost
u augustu 2010. godine. Kada su vodostaji rijeke Rapt preli nivo za uzbunu du
vodotoka, zajednice pozicionirane nizvodno su putem radio i telefonske mree
obavijetene o tome. Imale su vremena da svoje osnovne i pokretne stvari premjeste
na via i sigurnija mjesta. Do momenta kada je selo poplavljeno, ljudi su ve bili na
sigurnom. Sistemi ranog uzbunjivanja su tako sveli gubitak ivota i imovine na
minimum.8
14
B. Izgraditi nacionalne kapacitete za spremnost i odgovor

Smatra se da se razvojem kapaciteta ostvaruju najvei rezultati u jaanju otpornosti i
razvojnim aktivnostima. Ulaganje u nacionalne kapacitete pomae da se osigura da
pruena pomo spaava ivote i da je odriva, dok se istovremeno ljudi pripremaju da
budu vani nositelji buduih aktivnosti za jaanje spremnosti.
Koje kapacitete treba izgraditi?

1. Koordinacija i vodstvo
Kapacitet za koordinaciju u smislu njegove definicije u klasterskom pristupu jasno
ukazuje na potrebu podrke sljedeim kapacitetima: razvoj politika, razvoj
strategija, planiranje i odreivanje prioriteta, definiranje standarda, praenje
uspjenosti i upravljanje znanjem i informacijama. Razvoj nacionalnih kapaciteta je
kljuan kako za spremnost, tako i za fazu obnove.
2. Programski pristupi po sektorima
Veina elemenata sektorskog humanitarnog odgovora ukljuuje prioritiziranje,
usmjeravanje i proirivanje intervencija za spaavanje ivota i zatitu koje su
ve dio programa i usluga u razvojnom kontekstu. Potreba proirenja
odabranih programskih intervencija sama po sebi moe ukazati na konkretna
podruja razvoja kapaciteta na nacionalnom nivou. Pored toga, iskustvo u
humanitarnim akcijama i nedavna deavanja u klasterima odredila su prioritet
inovativnih programskih intervencija ( Minimalni standardi za obrazovanje:
pripremljenost, intervencija, oporavak Meuagencijske mree za obrazovanje
u vanrednim situacijama (INEE), borba protiv teke akutne pothranjenosti u
zajednici i psihosocijalno programiranje su samo neke od njih) koje iziskuju
razvoj novih kapaciteta nacionalnih aktera.
3. Mobilizacija resursa i upravljanje operacijama
Vlade trebaju moi mobilizirati resurse, ukljuujui materijalne i ljudske resurse,
struno znanje, logistiku, sredstva i informacije. Trebaju moi upravljati internim i
eksternim procesima kako bi se to sprovelo.
4. Planiranje ranog uzbunjivanja i spremnosti
Planiranje za potencijalne vanredne situacije i sveobuhvatni sistemi ranog
uzbunjivanja koji obuhvataju prikupljanje i analizu podataka u ministarstvima
smatraju se kao druge vane funkcije, to je pokazala i kriza sa ishranom u
Nigeriji, na primjer.
5. Smanjenje rizika
Smanjenje rizika provodi se na vie nivoa i od kljune je vanosti da se primijeni
integrirani pristup, to podrazumijeva fokusiranje na razmjenu informacija i znanja,
platforme koje okupljaju vie zainteresiranih strana, otpornost i adaptaciju, kao i
tradicionalne strategije ranog uzbunjivanja. Razvoj nacionalnih kapaciteta za
smanjenje rizika treba se fokusirati na razvoj strategija preivljavanja na nivou
zajednice, kao i na povezvianje sa nacionalnim vodstvom i postojeim standardima,
politikama i platformama. Lokalno znanje i kultura trebaju biti u osnovi svih okvira,
pristupa i alata, a krajnji rezultati trebaju biti usklaeni sa lokalnim potrebama,
kapacitetima i tradicijama.9
15
Paralelni pristup pruanju usluga: Haiti
U kontekstu izuzetno slabih struktura centralnog upravljanja u Haitiju, paralelni
pristup na nacionalnom i pod-nacionalnom nivou pokazao je komparativnu prednost
UNICEF-a i njegovih partnera da prue podku uslugama na oba nivoa. Na pod-
nacionalnom nivou UNICEF je radio na izgradnji kapaciteta lokalnih struktura
upravljanja i jaanju napora na nivou zajednice da se prui podrka i da se ouvaju
odrive intervencije. Na nacionalnom nivou UNICEF je podrao nacionalnu vladu u
vrenju njene normativne, regulatorne uloge, umjesto da se fokusirao iskljuivo na
pruanje usluga nakon zemljotresa. UNICEF je takoer odigrao vrlo veliku ulogu u
promoviranju usluga i izgradnji kapaciteta izvan glavnog grada, to je doprinijelo
rastereenju Port-au-Princa i decentralizaciji pruanja usluga.
16
S tim u vezi, vano je takoer da se utvrde kljuni akteri, analiziraju relativni kapaciteti
i nedostaci u svakoj grupi i da se definiraju konkretne mjere potrebne za izgradnju
kapaciteta aktera, s ciljem osiguravanja kapaciteta za odgovor na vanredne situacije i
dugorone spremnosti na takve situacije.
Vidi Instrument 7.1 o utvrivanju kapaciteta i potreba za odgovor na

kriznu situaciju.
C. Ulagati u sisteme za rano uzbunjivanje

Rano uzbunjivanje odnosi se na proces pravovremenog informisanja putem
sistematskog prikupljanja informacija i analize rizika o moguim vanrednim
situacijama koje omoguavaju realnu spremnost zasnovanu na boljim informacijama i
odgovor na vanrednu situaciju. Sistemi ranog uzbunjivanja mogu, primjerice,
zahvaenim populacijama omoguiti da se sklone od posljedica prirodne katastrofe,
lokalnim vlastima da zatite ili evakuiraju veliki broj ljudi prije dolaska poplave ili
uragana, prue informacije o opasnostima po javno zdravlje i omogue bri odgovor
na probleme sa sigurnosti hrane. Upozorenja koja se izdaju dovoljno unaprijed takoer
omoguavaju ljudima da zatite neku imovinu i infrastrukturu. Stoga je za razvojne
aktere kljuno da podre razvoj sistema ranog uzbunjivanja koji mogu znaajno
smanjiti ljudske rtve i materijalnu tetu.
Posjedovanje efikasnih sistema ranog uzbunjivanja takoer omoguuje razvojnim

programima da brzo reaguju i prilagode se potrebama. Takvi dugoroni programi
imaju mogunost odgovora na predviene krize, jer razvojni akteri koji su ve na
terenu imaju izgraene veze sa zajednicama i vladinim tijelima i partnerskim
organizacijama.
Informacije koje se pruaju putem ovakvih sistema ranog uzbunjivanja trebaju biti
sistemski povezane sa donosiocima politika i odluka na lokalnom i nacionalnom nivou.
Na primjer, novi podaci o pothranjenosti djece trebaju biti koriteni u izradi politika
sigurnosti hrane i odrive poljoprivrede.
4. Ulazne take za aktivnosti: davanje prioriteta

djeci u sklopu aktivnosti za izgradnju otpornosti
4.1 Podrka nacionalnim kapacitetima za smanjenje rizika od
katastrofa (DRR)
Podrka nacionalnim kapacitetima za smanjenje rizika od katastrofa10 je kljuna za

smanjenje dalje ranjivosti i rizika nakon vanredne situacije. Smanjenje rizika od
katastrofa je sistematski pristup identifikaciji, procjeni i smanjenju tog rizika.
Konkretno, svrha smanjenja je da se ranjivosti i rizici od katastrofe svedu na minimum
u cijelom drutvu kako bi se izbjegle (sprijeile) ili ograniile (ublaile i kako bi se
pripremilo za) negativne posljedice prirodnih katastrofa i omoguio odriv razvoj.
17
Primjeri: Otpornost u praksi
Kenija: konsultacije u zajednici pod Niger: Uvjetovana novana pomo
vodstvom UNICEF-a u sunom podruju promovirala je osnovne porodine prakse u
su za cilj imale promoviranje uloge i podrujima nesigurnosti hrane.
glasa ena u utvrivanju ranjivosti i
kapaciteta. Centralna Azija: Analiza rizika
rezultirala je prilagoenim
Vijetnam: Promjene ponaanja za obrazovnim programom kojim je
tednju vode, efikasnost i konzervaciju obueno 10.000 nastavnika/aktera
provedene su u podrujima sklonim za upravljanje u sluaju katastrofe i
suama/poplavama. 380.000 djece o sigurnosti u koli.
18
18
Pristupi za smanjenje rizika od katastrofa su esto usklaeni sa principom obnove na

bolje, koji se veinom odnosi na hardver odnosno infrastrukturalna pitanja. Od
sutinske je vanosti ne zaboraviti i na podrku softveru odnosno pitanjima oporavka
ljudi.
Obnova na bolje ne znai tek izgradnju da stvari budu ljepe pa ak ni tehnoloki

naprednije, ve treba podrazumijevati obnovu na bolje u smislu otpornosti i odrivosti,
povezivanja fizike obnove sa socijalnom obnovom i transformacijom. Razvoj
kapaciteta i participatorni pristupi pomau da se osigura da su i pristupi za hardver
i pristupi za softver dobro osmiljene intervencije, koje ukljuuju uee i vlasnitvo,
te mogu posluiti kao osnova za podrku socijalnoj transformaciji.
Vidi Instrument 7.2 o ukljuivanju pitanja prava djeteta u

programiranje za smanjenje rizika od katastrofa.
4.2 Podrka ueu djece u lokalnom planiranju,

procjenama rizika i monitoringu
Uspostavljanje djelotvornih mjera za jaanje otpornosti nee imati nikakvog smisla bez
organiziranog uea samih lokalnih zajednica. Njihov puni angaman i doprinos je
kljuan za dalje zagovaranje planova za jaanje otpornosti i odrivi razvoj.
S obzirom na to da djeca, adolescenti i mladi ine preko 60 posto populacija pogoenih

krizama, podrka njihovoj pozitivnoj ukljuenosti u prevenciju, spremnost i obnovu je
vaan aspekt njegovanja inkluzivnijih drutava. Njihovo stalno uee u naporima na
nivou zajednice i drave moe doprinijeti i njihovom vlastitom pozitivnom razvoju i
osjeaju vlastite dobrobiti. (Vidi Modul 3: Djeije uee)
Djeca mogu igrati vie uloga u prevenciji, spremnosti, odgovoru i oporavku od kriza.
Ona mogu doprinijeti politikama i procesima planiranja, odigrati ulogu u izradi
procjena i evaluacija, prikupljanju podataka i pruanju informacija, postupati kao
zagovaratelji djeijih prava i podizati svijest o problemima. Starija djeca ak mogu biti
ukljuena u pruanje usluga.
Rad sa djecom u vanrednim situacijama pokazao je koliko je vano ne samo da se osigura

potivanje prava djece da budu aktivni sudionici u takvim okolnostima, ve i najpozitivniji
ishodi u pogledu njihovog oporavka. 11 Potrebno je razmotriti sljedee aktivnosti kako bi
se unaprijedile prilike za ukljuivanje djece i to tako da se optimalno iskoristi njihov
eventualni doprinos, kako za njih same, tako i za drugu djecu i njihove zajednice 12:
Unaprijed pripremiti djecu za spremnost i odgovor na vanrednu situaciju te
pruanje prve pomoi. Mehanizmi za smanjenje rizika od katastrofa i za odgovor
na katastrofu na nivou zajednice, koji ukljuuju djecu prije nastanka vanredne
situacije pomau djeci da preive i mogu ih osposobiti da pomognu i drugima.
Osobe koje rade na ovim mehanizmima trebaju biti obuene za rad sa djecom i
mladima kako bi se iskoristio njihov potencijal i uee u fazi intervencije i
oporavka u vanrednoj situaciji.
19
Primjer s terena:
Poduavanje mlae djece
U Biharu u Indiji poplave nastupaju
svakog jula. kole se koriste za
skladitenje pomoi i zatvaraju se
tokom trajanja elementarne
nepogode. U mnogim okruzima
sada djeca imaju ulogu u periodu
nakon poplava.
Te uloge ukljuuju brigu za drugu
djecu i njihovo poduavanje. Djeca
tinejderske dobi paze na mlau
djecu i djecu bez orditelja ili djecu
iji roditelji rade daleko od kue. U
sklonitima od poplava prave se
improvizirane kole, gdje se
vrijeme nastave prilagoava djeci
koja moraju raditi, kao to su ona
djeca odgovorna za uvanje stoke
na ispai. Djeca stara 12 godina
poduavaju drugu djecu o
drutvenim pitanjima kao to su
djeiji brak i djeiji rad.13
20
Ukljuiti djecu kao punopravne subjekte drutvenog djelovanja, koji imaju

kapacitet da pozitivno utiu na njihovu situaciju. Treba ih priznati i prihvatiti kao
strateke partnere uz priznavanje njihove uloge kao neophodnih resursa, a ne
problema, za razvoj zajednice. Njihove stavove treba traiti u procjeni, izradi,
provedbi, monitoringu i evaluaciji programa. Sve je vie dokaza o znaajnom
doprinosu koji djeca mogu dati u konfliktnim situacijama, postkonfliktnim
rjeenjima i procesima obnove nakon vanrednih situacija.
Priznati kompetencije i vrline djece, i fokusirati se na obnovu otpornosti i
razumijevanja otpornosti kod te djece i odraslih koji ih okruuju. Djeca trebaju
prilike za razgovor o pitanjima koja ih brinu i da budu ukljuena u razmatranje irih
goruih pitanja u lokalnoj zajednici. Time e im se omoguiti da steknu vjetine za
rjeavanje problema i steknu osjeaj kontrole nad vlastitim ivotima. S druge strane,
dijeljenje tuge sa drugima moe pomoi djeci da se izbore sa vlastitim osjeajem
gubitka.
Pruiti siguran prostor za interakciju sa vrnjacima i promovirati pozitivne prilike
da se djeca i mladi okupljaju i da sami organiziraju svoje aktivnosti i programe.
Programi trebaju poticati na aktivno uee djece u odluivanju, rjeavanju
problema, jaanju timova i vrnjakom mentorstvu kako bi se uvrstile individualne
osobine djece koje jaaju samopotovanje, samoefikasnost i sposobnost
preivljavanja. Na primjer, djecu u izbjeglikim kampovima se moe poticati da
doprinesu vlastitoj sigurnosti i dobrobiti kroz osnivanje foruma djece.
Podrati postojee aktivnosti, projekte i grupe djece i saznati koja djeca i mladi su
ve ukljueni u njih i ko s njima radi. Kroz ove mree je mogue da se konsultuje sa
djecom i od njih dobiju informacije o lokalnim pitanjima i njihovim zabrinutostima.
Izraditi pristupe zatiti djece koji koriste lokalne resurse i razumijevanje
lokalnog konteksta djece i odraslih. Djeci je potrebna sigurnost kako bi mogla
ostvariti zdrav razvoj ak i u vanrednim situacijama. To se moe postii stvaranjem
zatitnog okruenja koje bi trebalo ukljuivati pruanje usluga, uspostavljanje
sistema i mrea podrke, garancije sigurnosti i zakona i postojanje politika koje
omoguuju njihovu provedbu. Mogui su i rizici i koristi u vezi sa ueem
adolescenata. U postkonfliktnim situacijama pravo adolescenata na uee moe biti
u koliziji s njihovim pravom na zatitu. Kolizija se moe pojaviti uslijed kontrole
resursa i ljudi. U izuzetno ispolitiziranim situacijama, moe biti opasno da djeca i
adolescenti preuzimaju javne uloge. Tokom cjelokupnog rada u vanrednim
situacijama neophodno je da se osigura postojanje djelotvornih politika, procedura
i mehanizama za zatitu djece, te da je svo osoblje obueno za rad u tim sistemima.
Razviti kapacitete djece kroz podrku starijoj djeci u poduavanju mlae djece i
omoguavanje starijoj djeci da pruaju psihosocijalnu podrku i skrb mlaoj djeci.
Saraivati se sa lokalnim agencijama koje rade sa djecom: To moe biti efikasnije
od pokuaja da se izgrade kapaciteti osoblja drugih agencija u vanrednoj situaciji.
Vano je da se osigura da kapaciteti ili planovi lokalnih agencija ne budu negativno
pogoeni u procesu saradnje.
21
4.3 Osiguravanje integriranih programskih pristupa i strategija
Jaanje otpornosti iziskuje od humanitarnih i razvojnih aktera da sarauju drugaije i

efikasnije. Zbog viestrukih aspekata izgradnje otpornosti, potrebno je da aktivnosti
budu viesektorske, viepartnerske, na vie nivoa i da ih humanitarni i razvojni
partneri zajedno planiraju na kratkoronoj, srednjoronoj i dugoronoj osnovi. Takoer
su potrebne fleksibilnije potlike i mehanizmi finansiranja kao i efikasnija koordinacija
i redoslijed humanitarnog i razvojnog rada.
Vidi Instrument 7.3 za kontrolnu listu za procjenu ukljuenosti otpornosti

i pitanja prava djeteta u prijedloge finansiranja.
Razvojni i humanitarni akteri trebaju uspostaviti integrirane programske pristupe koji

se mogu koristiti za povezivanje razliitih sektorskih obaveza kao i za jaanje
meusobne povezanosti izmeu razliitih faza prevencije, spremnosti i humanitarne
akcije. Takva integracija se moe ostvariti na sljedee naine:
Koritenjem smanjenja rizika od katastrofa da bi se ranjivosti svele na minimum i
smanjili rizici od katastrofa za djecu i ene u svim programima kroz ulaganje u rano
uzbunjivanje i spremnost za vanredne situacije i jaanje otpornosti na katastrofe.
Osiguravanjem da spremost ima kljunu ulogu i da rezultira brzim, djelotvornim i
pravovremenim humanitarnim odgovorom.
Upravljanjem rezultatima i standardima kako bi se osiguralo da je zbir svih
intervencija dovoljan da se ostvare oekivani rezultati. To se regulira odlukama o
stratekom upravljanju koje su zasnovane na auriranim informacijama,
procjenama, referentnim vrijednostima, ciljevima i praenju uspjenosti.
Zapoinjanjem razvojnih intervencija paralelno sa humanitarnim odgovorom kako
bi se odrali rezultati intervencija koje spaavaju ivot i ojaali kapaciteti u zajednici
i na nacionalnom nivou za smanjenje ranjivosti u pogledu rizika od buduih kriza.
Bolja povezanost, koordinacija i usklaenost izmeu razvojnog i humanitarnog

programiranja moe osigurati veu djelotvornost (ukljuujui i isplativost) i efikasnost
u svim aktivnostima pomoi. Za uspjeh aktivnosti za jaanje otpornosti potrebno je
vee razumijevanje i interkacija izmeu humanitarnih i razvojnih aktera kroz izgradnju
kapaciteta, edukaciju i podizanje svijesti. Uvravanje postojeih koordinacijskih
aranmana izmeu razliitih humanitarnih i razvojnih aktera takoer treba razmotriti.
Definiranje pravilnog slijeda i vremenskog okvira aktivnosti odgovora i planiranje

procesa je od kljune vanosti. Naglasak na planiranju ranog oporavka ne bi trebao
odvraati panju sa procjene i rjeavanja hitnih potreba, niti preusmjeravati resurse sa
odgovora na situaciju. Istovremeno, odgovor na vanrednu situaciju je prilika da se
sistemi nadograde i razviju, ime se daje poticaj razvoju i reaktivaciji politika i pristupa.
22
4.4 Ukljuivanje u zajednike procjene potreba
Temeljna prepreka koordinaciji i utvrivanju ko radi ta, gdje i kada izmeu

humanitarnih i razvojnih aktera u zatiti prava djeteta i izgradnji otpornosti je
nedostatak zajednikih analiza situacije i potreba. Vano je da razvojni i humanitarni
akteri sudjeluju u zajednikoj analizi situacije, provode procjenu potreba i osmiljavaju
objedinjeni odgovor zasnovan na njihovim pojedinanim jakim i slabim stranama kako
bi se osigurala istinski koordinirana akcija.
Kontinuirane procjene i analize situacije obezbjeuju osnovne alate kojima se moe

osigurati potivanje prava djeteta. Oni pomau da se stvori razumijevanje i baza
dokaza o datom politikom, humanitarnom , sigurnosnom, ekonomskom, socijalnom i
kulturnom kontekstu. Takoer pomau da se utvrde akteri koji su odgovorni za
osiguranje prava djeteta i one koji mogu najbre poduzeti najadekvatnije neophodne
mjere.
Zajednike humanitarno-razvojne procjene su neophodne da se utvrde razmjeri i

priroda uticaja krize na poloaj djece i ena i da se definiraju prioriteti za humanitarne
akcije. Procjene potreba se obino provode u serijama. U nestabilnoj situaciji moe se
pojaviti potreba za novim procjenama ukoliko neko podruje ili grupa ljudi odjednom
postanu dostupni ili ukoliko doe do drastine promjene situacije. Slino tome, sa
protekom vremena prikupljaju se detaljnije informacije. Svaka procjena treba biti
izraena tako da se uzmu u obzir podaci iz vremena prije krize, postojei sistemi
informacija i lokalni podaci, ime se aurira i proiruje analiza situacije. Pored procjene
potreba stanovnitva, potrebno je procijeniti u kolikoj mjeri djeaci, djevojice,
mukarci odnosno ene mogu biti onemogueni u jednakom ueu ili koritenju bilo
kojeg projekta ili usluge.
Kada neki tim zapone rad na kriznoj situaciji, treba nastojati da shvati operativno
okruenje i kako ono utie na rad sa djecom i za njih. Informacije o kontekstu u kojem
e razvojni i humanitarni akteri trebati pruati usluge mogu se prikupiti kroz
kontekstualnu analizu.
Vidi Instrument 7.4 o faktorima koje treba razmotriti u analizi konteksta.
Procjena i analiza zasnovana na pravima djeteta treba se kroistiti u svim fazama

prevencije, spremnosti, odgovora i oporavka. Nadalje, ne treba zaboraviti da procjene
koje ne uzimaju u obzir rodnu komponentu mogu rezultirati uslugama koje ne
rjeavaju specifine potrebe djeaka i djevojica, dvoesti do rasipanja resursa ili u nekim
situacijama uzrokovati tetne posljedice. Na primjer, faza spremnosti nudi vanu
priliku da se zagarantira da e politike, procedure i planirane prakse nepristrano
obuhvatiti svu djecu i da se osigura da djeca i osobe koje za njih brinu znaju koja su
njihova prava i kako ih zahtijevati u vremenu krize. Kod procjene uticaja vanredne
situacije i priprema za oporavak, na primjer, potrebne su informacije za razumijevanje
konteksta, utvrivanje programskih prioriteta i izradu odgovarajuih strategija.
23
Vidi Instrument 7.5 za saetak kljunih meuagencijskih procjena i okvira.
Kako bi se odgovorilo na ovaj koordinacijski izazov, Evropska komisija je 2011. godine

razvila metodologiju za izradu Zajednikog okvira humanitarno razvojnog djelovanja
(JHDF) za tranzicijske situacije.14 Ova metodologija obuhvata razliite stavove, analizu
trenutnih i/ili planiranih intervencija EU i utvruje strateke prioritete koji su
neophodni za zajedniko shvatanje date situacije i usklaivanje politika i pristupa.
24
INSTRUMENTI
Instrument 7.1 Utvrivanje kapaciteta i potreba za odgovor na kriznu
situaciju
Svrha ovog instrumenta je da ukae na vrste pitanja koje mogu biti ukljuene u
procjenu kapaciteta. Ova pitanja su orijentaciona, a organizacije koje provode procjenu
kapaciteta trebaju izraditi sveobuhvatan set pitanja koji je relevantan za lokalni
kontekst i za sektore koji su predmet procjene.
ORIJENTACIONI SET PITANJA: UTVRIVANJE KAPACITETA I POTREBA ZA ODGOVOR

NA KRIZNU SITUACIJU
TIJELO
Vlada Da li vladino tijelo ima nesmetan i kontinuiran pristup pogoenom
podruju? Ukoliko je odgovor ne, ko ima takav pristup?
Da li agencija ima dovoljno visok status u vladi da provodi svoj
mandat? Da li nacionalna komisija za prava djeteta ima ovlasti da
koordinira radom drugih ministarstava u pripremama za zatitu i
promoviranje prava djeteta u vrijeme krize?
Civilno Da li ima organizacionu i zakonsku nadlenost? Da li je organizacija
drutvo ovlatena od strane vlade da brine za djecu razdvojenu od porodica
ili djecu bez roditelja?
ZAKONSKI, REGULATORNI I POLITIKI OKVIRI
Vlada Koje regulative postoje za osiguranje prava djeteta u toku krize? Koji
su nedostaci? Da li vojska ima standardne operativne procedure za
tretiranje djece vojnika koji su zarobljeni ili su se predali, u skladu sa
standardima maloljetnike pravde?
Civilno Koje standarde primjenjuju lokalne organizacije civilnog drutva u radu
drutvo sa djecom?
KADROVSKI RESURSI
Vlada Koje su kadrovske potrebe agencije kako bi ispunila svoje obaveze u
pogledu prava djeteta? Da li ministarstvo za socijalnu zatitu ima dovoljno
osoblja za terenske aktivnosti i praenje? Da li imaju obuene slubenike za
odgovor na psihosocijalne potrebe djece?
ta treba ukljuiti u opis poslova odgovornih slubenika? Da li je ukljueno
poznavanje prava djeteta?
Da li je tim za procjenu sastavljen od mukaraca i ena koje prikupljaju
podatke kako bi se moglo konsultovati o osjetljivim pitanjima sa pogoenom
populacijom?
Civilno Da li organizacija ima dovoljno osoblja za pruanje usluga? Da li NVO
drutvo imaju osoblje obueno za monitoring etike zatite? Da li imaju
dovoljno administrativnog osoblja da se osigura funkcioniranje
organizacije? Mogu li odgovoriti na zahtjeve njihovih partnera?
UPRAVLJANJE ZNANJEM I INFORMACIJAMA

Vlada Koje su potrebe agencije za znanjem i informacijama u pogledu prava
djeteta i pristupa zasnovanih na pravima? Koji nivo obuke dobiva
osoblje na razliitim nivoima o zatiti i promoviranju prava djeteta u
vrijeme krize? Koje su obrazovne potrebe osoblja organizacije?
Koje agencije su izvori informacija o pravima djeteta? Kako se te
informacije organiziraju i primjenjuju? Kako znanje utie na politiku
i praksu?
27
Civilno Koje su potrebe organizacije za znanjem i informacijama u pogledu
drutvo prava djeteta i pristupa zasnovanih na pravima? Koje su edukacijske
potrebe osoblja organizacije?
Kako organizacija interno prikuplja znanje o pravima djeteta i to
znanje dijeli?
Kako partneri organizacije dijele informacije s njom?
VODSTVO
Vlada Koje su potrebe agencije u smislu vodstva kako bi se osigurala
zatita i promocija prava djeteta?
Gdje se trebaju nalaziti voe u agenciji/sistemu?
Civilno Koje informacije i vjetine voe u zajednici trebaju kako bi bolje zatitili
drutvo djecu u njihovom podruju? Da li voe u zajednici razumiju principe prava
djeteta i da li ih primjenjuju?
Koje vjetine posjeduju voe u zajednici, a koje bi se mogle iskoristiti kao
polazna osnova? Kako su sprijeili regrutiranje djece u njihovim oblastima?
MATERIJALNI RESURSI
Vlada Koji materijalni resursi su potrebni agenciji kako bi ispunila svoje
obaveze? Da li ministarstvo za socijalnu pomo ima neophodnu
opremu da upravlja predmetima? Da li ministarstvo obrazovanja ima
atore ili alternativni smjetaj za kole oteene u katastrofi?
Civilno Da li lokalna NVO ima potrebnu opremu za praenje pothranjenosti, na

drutvo primjer?
PROCJENA I PRAENJE USPJENOSTI
Vlada Koje aspekte uspjenosti agencije treba pratiti?
Na koji nain se oni prate?
28
Instrument 7.2 Operativne smjernice: ukljuivanje pitanja prava djeteta

u programiranje za smanjenje rizika od katastrofa 15
OPERATIVNE SMJERNICE: UKLJUIVANJE PITANJA PRAVA DJETETA U

PROGRAMIRANJE ZA SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA
ISHOD STRATEGIJE ZA PODRKU
1. Smanjenje Promovirati ukljuivanje smanjenja rizika od katastrofa usmjerenog
rizika od na djecu u stragije za smanjenje siromatva i nacionalne planove
katastrofa za razvoja i povezane instrumente politika i budeta
djecu i ene je Saraivati sa vladama, UN, NVO i drugim partnerima kako bi se
nacionalni i potaknula provedba Okvira za djelovanje iz Hyogoa.
lokalni prioritet Promovirati glas i uee djevojica, djeaka,
adolescenata/mladih i ena u smanjenju rizika od katastrofa
2. Utvreni i Ukljuiti sveobuhvatnu procjenu rizika od katastrofa, ukljuujui
tretirani razliiti povezane ranjivosti i kapacitete u analizu situacije, prikupljanje
rizici s kojima podataka i monitoring i druga istraivanja usmjerena na djecu
se suoavaju Promovirati podnacionalne procjene ranjivosti i kapaciteta u
djevojice, visokorizinim okruenjima, po potrebi; osigurati da je procjena
djeaci i ene uzela u obzir rodnu i analizu prava
Ukljuiti monitoring rizika u programski ciklus upravljanja, revizije i
evaluacije
Promovirati i jaati nacionalne sisteme za procjenu i praenje
rizika, ukljuujui sisteme ranog uzbunjivanja usmjerene na ljude
Saraivati sa partnerima iz NVO i drugima kako bi se utvrdila
baza dokaza i istraivanja o rizicima od katastrofa sa fokusom na
razliitim ranjivostima i sposobnostima djevojica, djeaka i ena
3. Sigurniji i Promovirati znanje i svijest o smanjenju rizika od katastrofa na nivou
otporniji uvjeti domainstva i zajednice kroz komunikaciju usmjerenu na razvoj
za djevojice, Jaati sigurnost u koli i formalno i neformalno obrazovanje djece u
oblasti smanjenja rizika od katastrofa i adaptacije na klimatske
djeake i ene
promjene
Osigurati da su prostorije za vodu, sanitaciju i higijenu zatiene od
opasnosti i da doprinose otpornosti
Jaati sisteme zatite djece i strategije socijalne politike za smanjenje
rizika koje nose katastrofe
Promovirati strategije za ouvanje zdravlja i ishranu kako bi se poveala
sigurnost i otpornost
U specifinim podrujima visokog rizika promovirati integrirani
programski pristup koji povezuje nacionalni razvoj i politike procese sa
okvirima za otpornost zajednice; osigurati da je pristup zasnovan na
rodnoj i analizi prava
4. Vea Podrati razvoj kapaciteta nacionalnih i podnacionalnih partnera

spremnost za za spremnost i odgovor, ukljuujui pristupe ranog oporavka
humanitarno Podrati humanitarne klastere koje samostalno ili u partnerstvu
djelovanje, predvodi UNICEF kako bi se promoviralo smanjenje rizika od
snaniji odgovor katastrofa ukljuujui razvoj kapaciteta partnera na nacionalnom i
i rani oporavak podnacionalnom nivou spomenutih u prethodnoj taki
Jaati interne kapacitete UNICEF-a za spremnost, rano
uzbunjivanje i odgovor sa pristupom ranog oporavka.
29
Instrument 7.3 Kontrolne liste za procjenu ukljuenosti otpornosti i
prava djeteta u prijedloge za finansiranje
U daljem tekstu prikazan je primjer kontrolne liste osmiljene kao pomo menaderima
projekta da procijene u kolikoj mjeri prijedlozi za finansiranje uzimaju u obzir prava
djeteta i pitanja otpornosti. Ova pitanja su orijentacione prirode i nije neophodno
odgovoriti na svako od njih. Pitanja se mogu prilagoditi procjeni sadraja razliitih
prijedloga za finansiranje.
Procjena potreba je neophodan prvi korak u osmiljavanju sigurnog i djelotvornog

humanitarnog odgovora koji vraa dostojanstvo ljudima. Glavna pitanja koja treba
razmotriti su:
KONTROLNA LISTA ZA PROCJENU POTREBA

OPE
Da li procjena potreba razvrstava populacijske podatke po spolu i Da Ne
starosnoj dobi? Da li se pravi razlika izmeu razliitih starosnih grupa
djece, ukljuujui adolescente?
Komentari:
Da li procjena potreba utvruje najranjivije grupe i razlikuje njihove Da Ne

specifine potrebe i prioritete?
Komentari:
Da li procjena potreba konkretno spominje prava djeteta? Da li utvruje Da Ne

specifine zatitne rizike s kojima se suoavaju razliite grupe?
Komentari:
Da li su prepoznati obrasci sistematske diskriminacije i nejednakosti i ako Da Ne

jesu koje su grupe najvie pogoene?
Komentari:
Da li procjena potreba utvruje i direktne posljedice krize po djecu i Da Ne

njihove porodice i osnovne uzroke?
Komentari:
Da li procjena potreba utvruje raspon zainteresiranih strana? Da li Da Ne

utvruje njihove kapacitete i nedostatke (npr. u kapacitetima ili volji)
koji bi mogli pomoi ili odmoi odgovoru na situaciju?
Komentari:
Da li je procjena zasnovana na direktnim konsultacijama sa konkretnim Da Ne

grupama stanovnitva (mukarci, ene, djeaci, djevojice, nacionalne
manjine, osobe s invaliditetom)? Da li su ove grupe konsultovane
zajedno i odvojeno?
Komentari:
30
Da li procjena obuhvata kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih Da Ne

podataka?
Komentari:
AKTIVNOSTI: Aktivnosti na projektnim listama trebaju biti usklaene sa rezultatima procjene potreba
zasnovane na pravima i trebaju biti zasnovane na pravima tako da usvajaju viesektorski, holistiki
pristup koji tretira direktne i osnovne uzroke.
Da li aktivnosti obuhvataju rjeenja i odgovor za najranjivije i/ili grupe Da Ne
najvie izloene diskriminaciji?
Komentari:
Da li aktivnosti ukljuuju rjeenja za prevenciju i zatitu od krenja Da Ne

prava?
Komentari:
Da li aktivnosti predviaju holistiki, viesektorski odgovor? Da Ne

Komentari:
Da li su aktivnosti osmiljene tako da se rjeavaju direktni kao i temeljni Da Ne

uzroci za propuste u ostvarivanju prava?
Komentari:
Da li aktivnosti uspostavljaju mehanizme za uee djece i njihovih Da Ne

porodica u izradi, provoenju i monitoringu programa? Da li utvuju
mehanizme prikupljanja povratnih informacija od zajednice zahvaene
krizom?
Komentari:
Da li su aktivnosti osmiljene tako da izgrauju kapacitete nosilaca Da Ne

prava i nosilaca dunosti i na taj nain promoviraju odrivost?
Komentari:
Da li se aktivnosti provode na mikro, mezo i makro nivou kako bi se uticalo Da Ne

na dugoronu promjenu?
Komentari:
ISHODI
Da li planirani ishodi imaju za cilj da utiu na institucionalne i/ili Da Ne
bihevioralne promjene (tj. promjene u ponaanju nosilaca prava u
ostvarivanju i zahtijevanju svojih prava i ponaanju nosilaca obaveza u
pogledu potivanja, zatite i ispunjenja tih prava)?
Komentari:
Da li ishodi opisuju nove vjetine i sposobnosti, proizvode ili usluge koje Da Ne

otklanjaju nedostatke u kapacitetima nosilaca prava i nosilaca dunosti?
Komentari:
31
Instrument 7.4 Operativne smjernice: Faktori koje treba razmotriti u
analizi konteksta
Ova vrsta analize koristi nekoliko razliitih izvora informacija i istraivakih metoda.
U toku prve runde, tim za pomo obino eli objediniti sve postojee izvore kako bi se
dobila kompletna slika situacije. Izvori e varirati zavisno od vrste i trajanja krize, ali
e obino ukljuivati vladine dokumente iz relevantnih ministarstava, izvjetaje NVO
i novinske/elektronske lanke.
Kada se primjenjuju metode primarnog prikupljanja podataka, posebno u sloenim

vanrednim situacijama sa izraenom politikom komponentom, od kljune je vanosti
da se pruene informacije ne mogu pratiti do konkretnog ispitanika. Zatita uesnika
u procjenama i anketama je neizmjerno bitna.
U poetnim fazama informacije su potrebne radi utvrivanja prioriteta programa.

Proces odreivanja prioriteta zasniva se na sudu o tome ta je najtee za ljude koje je
zadesila vanredna situacija i koja rjeenja su najadekvatnija i najizvodljivija.16
Nakon to se utvrde ire prioritetne oblasti, humanitarni akteri trebaju planirati najbolji
nain isporuke resursa, pruanja usluga i tehnike podrke. Kontekstualni faktori
trebaju se analizirati radi utvrivanja adekvatnih operativnih i/ili strategija
zagovaranja.
Sljedea pitanja treba stalno postavljati u sedmicama i mjesecima odgovora na

vanrednu situaciju. Ni jedno pitanje nije fiksno, tako da situacija iziskuje stalnu panju
kako bi se organizaciji omoguilo da odgovori na relevantan i odgovoran nain.
LOKACIJA
Koja podruja su zahvaena konfliktom ili Komentari:
prirodnom katastrofom?
POPULACIJA
Koje su procjene o broju djece koja ive Komentari:
u tim podrujima?
Koje su tipine karakteristike podgrupa Komentari:

populacije (u smislu vjere, etnike
pripadnosti, jezika, egzistencije, strukture
domainstva, fizike lokacije, itd.)? Da li
one utiu na pristup ljudi uslugama,
resursima i informacijama?
Koja djeca su izloena najveem riziku? Komentari:

Zato?
32
RASELJENOST
Da li su ljudi raseljeni? U koja Komentari:
podruja?
Kakvi su uvjeti? Komentari:
HUMANITARNI PRISTUP
Gdje je dozvoljen humanitarni pristup? Komentari:
ta je podrazumijevao proces osiguranja Komentari:

pristupa?
DINAMIKA KONFLIKTA: U situacijama oruanog sukoba, humanitarni timovi trebaju dobro poznavati
dinamiku koja utie na tenzije i nastojati da to vie smanje mjeru u kojoj programi pogoravaju
situaciju. To je sutina principa ne ini tetu. Analiza konflikta e pomoi organizacijama da to vie
smanje vlastiti doprinos sukobu.
Koje grupe se bore? Komentari:
Koje oblasti kontroliraju? Komentari:
ta su glavni uzroci konflikta Komentari:

(ekonomski, politiki, socijalni)?
Koji su glavni izvori prihoda? Komentari:
STANJE LJUDSKIH PRAVA

Koja prava se ne potuju? Zato? Komentari:
Ima li trenutnih (ili moguih) zabrinutosti u Komentari:

pogledu krenja ljudskih prava nasiljem,
iskoritavanjem ili zlostavljanjem?
Koji su (ili bi mogli biti) motivi za takva Komentari:

krenja (npr. ekonomski, politiki,
porodini, ukorijenjena diskriminacija,
psiholoki)?
33
Instrument 7.5 Glavni meuagencijski instrumenti i okviri za procjenu
Procjena s ciljem planiranja za vanredne situacije i odgovor omoguuje razumijevanje

situacije pogoene djece i na taj nain olakava efektivno usmjeravanje pomoi.
Trenutno za humanitarne akcije i oporavak nakon krize postoji vie meuagencijskih
instrumanata i okvira za procjenu, iako se ovaj sistem jo uvijek razvija, a vlade imaju
vlastite instrumente koje primjenjuju u vrijeme krize. Procesi i ishodi vezani za prava
djeteta moraju biti ukljueni u svaki od instrumenata navedenih u daljem tekstu.
Veina ovih instrumenata analizira direktne potrebe pogoene zajednice i stoga podaci
koji se njima prikupljaju moda nee biti ogranieni na djecu i moda nee ukljuivati
detalje potrebne humanitarnim radnicima fokusiranim na djecu.
INSTRUMENT ZA PROCJENU SA SVRHOM I NIVOOM STANDARDIZACIJE I

VREMENSKIM OKVIROM
INSTRUMENT SVRHA I NIVO STANDARDIZACIJE VREMENSKI OKVIR
Planovi za Pomau organizaciji da pripremi plan za Prije vanredne
vanredne vanredne situacije s ciljem smanjenja situacije
situacije ranjivosti i odgovora na prirodne
katastrofe i oruani sukob. Nema
standardnog meuagencijskog formata
za ove planove, iako Meuagencijski
stalni komitet (IASC) ima smjernice o
tome ta ukljuiti u plan (vidi dole).
Brza procjena Prikuplja podatke o pitanjima koja su im prije nakon
vanredne kljuna za direktnu sigurnost i iznenadnog
situacije preivljavanje populacije. nastupanja krize
Brza procjena Izradu ovog instrumenta pokrenuo je Nakon prekida

potreba za UNDP. On utvruje potrebe u fazi ranog vatre ili kraja
rani oporavak oporavka i iako se moe fokusirati na oruanog sukoba
nakon preivljavanje, glavni fokus mu je razvoj
konflikta (PC- i izgradnja nacionalnih kapaciteta.
ERRNA)
Procjene Standardizirana verzija ovog Nakon prekida vatre
potreba nakon instrumenta je trenutno u izradi u ili ugovora za mir;
konflikta tripartitnoj grupi koja okuplja UN, iziskuje odreeni
(PCNAs) Svjetsku banku i EK. nivo stabilnosti
Procjene Vie razliitih agencija imaju ove Nakon stabilizacije

potreba procjene koje pokrivaju odreene faze hitnog
nakon aspekte odgovora nakon katastrofe. odgovora na
katastrofe Vlade takoer imaju svoje procjene. situaciju
(PDNAs)
Glavni standardi i pokazatelji u osnovi ovih procjena i okvira za monitoring dolaze iz

vie izvora, ukljuujui:
Radna grupa za djeiju zatitu, Minimalni standardi za zatitu djece u
humanitarnoj akciji, 2012.
Meuagencijski stalni komitet (IASC) Operativne smjernice za koordinirane procjene u
humanitarnoj krizi, 2012.
34
Meuagencijski stalni komitet (IASC) Prirunik o rodnim pitanjima u

humanitarnom djelovanju: ene, djevojice, djeaci i mukarci razliite potrebe,
jednake prilike, 2006.
Meuagencijska mrea za obrazovanje (INEE), Minimalni standardi za obrazovanje:
pripremljenost, intervencija, oporavak, 2010.
Projekt Sphere, Humanitarna povelja i minimalni standardi u humanitarnim
reakcijama.
IASC radi na izradi drugih standarda i pokazatelja po klasterima i u Udarnoj grupi za

procjenu potreba.
35
PRILOZI
vanrednim situacijama
Meunarodno pravo za zatitu ljudskih prava
Prava djeteta zatiena su meunarodnim pravom za zatitu ljudskih prava, koje ini
set meunarodnih pravila, bilo u vidu ugovora ili obiajnog prava, na osnovu kojih
pojedinci i grupe mogu oekivati, odnosno zahtijevati odreena ponaanja ili beneficije
od vlada, bez diskriminacije.
Pored Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja predstavlja glavni stup rada
Ujedinjenih nacija, temeljni izvori meunarodnih ugovora su:
1. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.)
2. Meunarodni pakt o ekonmskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.)
3. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida (1948.)
4. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965.)
5. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1979.)
6. Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih i poniavajuih kazni ili
postupaka (1984.)
7. Konvencija o pravima djeteta (1989.).
Glavni regionalni instrumenti su Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda (1950.), Amerika deklaracija o pravima i dunostima ovjeka (1948.)
i Konvencija o ljudskim pravima (1969.) i Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima
naroda (1981).17
Konvencija o pravima djeteta zauzima posebno mjesto u kontekstu ukljuivanja prava

djeteta u humanitarno djelovanje i oporavak nakon krize. Za razliku od nekoliko
drugih meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava, Konvencija o pravima
djeteta ne sadri lanove kojima se bilo koja njena odredba stavlja van snage za vrijeme
neprijateljstava, to znai da se sva prava djeteta moraju osigurati jednako i u vrijeme
rata i u vrijeme mira.
Meunarodno ratno pravo/meunarodno humanitarno pravo
U situacijama meunarodnih ili nemeunarodnih oruanih sukoba, meunarodno

humanitarno pravo stupa na snagu kako bi se nadopunilo meunarodno pravo za
zatitu ljudskih prava. Osnovni dokumenti su etiri enevske konvencije od 12.8.1949.
i dva Protokola iz 1977.
36
U osnovi meunarodnog humanitarnog prava lei razlika izmeu civilnog

stanovnitva i boraca. Ono titi osobe koje ne uestvuju, ili vie ne uestvuju, u
neprijateljstvima i regulira naine i sredstva ratovanja izmeu strana u sukobu.
Oruane snage i naoruane grupe u svako vrijeme moraju razlikovati civile od boraca,
kako bi se potedilo civilno stanovnitvo, civilna imovina i materijali neophodni za
preivljavanje civila.
Meunarodno humanitarno pravo nudi posebnu zatitu za djecu u oblastima

obrazovanja, spreavanju regrutovanja, spajanju porodica i sigurnim zonama. lan 3.
koji je zajedniki za sve etiri enevske konvencije i Drugi protokol ograniavaju
voenje nemeunarodog oruanog sukoba i sadre odredbe za zatitu ena i djece.
Pravo o izbjeglicama
Konvencija o statusu izbjeglica iz 1957. godine i njen dodatni protokol nude jo jedan
vid zatite djeci zahvaenoj sukobom koja su raseljena preko meunarodnih granica.
Ovom konvencijom osigurava se njihov jednak tretman kao i djece u zajednici
domainu i titi ih od prisilnog vraanja u nesigurno podruje.
Meunarodno krivino pravo
Rimski statut Meunarodnog krivinog suda koristi se kao instrument za utvrivanje

odgovornosti pojedinanih voa za genocid, zloine protiv ovjenosti i ratne zloine.
Iako Rimski statut nije dio meunarodnog humanitarnog prava, cilj mu je da osigura
da oni koji ine teke zloine, ukljuujui krenja tog prava, ne prou nekanjeno. Od
kraja 2009. godine primjenjuje se za istraivanje i utvrivanje odgovornosti vlade i
voa pobunjenika u Srednjoafrikoj republici, Demokratskoj Republici Kongo, Sudanu
i Ugandi.
Usvajanje Rimskog statuta u julu 1998. godine bilo je vaan korak naprijed u smislu
osiguravanja pravne zatite za civile u nemeunarodnim oruanim sukobima.
Statut definira aktivno ukljuivanje djece mlae od 15 godina u neprijateljstva ili
njihovo regrutovanje u nacionalne ili meunarodne oruane snage kao ratni
zloin.
Statut definira silovanje, seksualno ropstvo i druge oblike seksualnog nasilja kao
ratni zloin i zloin protiv ovjenosti.
Propisane su posebne odredbe za zatitu djece kao rtava i svjedoka oruanog
sukoba.
Djeca mlaa od 18 godina izuzeta su od krivinog gonjenja pred sudom, jer je njegova
uloga kanjavanje, a ne rehabilitacija.
37
Sluaj Thomas Lubanga Dyilo
Prva osoba liena slobode i procesuirana pred
Meunarodnim krivinim sudom bio je Thomas
Lubanga Dyilo, koji je tereen za ratne zloine
mobilizacije i regrutovanja djece mlae od petnaest
godina... i njihovo iskoritavanje za aktivno
uestvovanje u neprijateljstvima. Lubanga, inae voa
Patriotske unije Konga i komandant njenog vojnog
krila, Forces patriotiques pour la libration du Congo
(FPLC), lien je slobode i prebaen u Hag u martu
2006. godine. U martu 2012. godine je oglaen krivim,
a u julu te godine osuen na zatvorsku kaznu u trajanju
od 14 godina. 18
38
Obiajno i meko pravo
Populacije zahvaene sukobom takoer su zatiene Vodeim principima o internoj

raseljenosti iz 1996. Principi su nastali kao reakcija na masovno raseljavanje do kojeg je
dolo tokom rata i prirodne katastrofe devedesetih godina 20. stoljea. Svrha im je
spreavanje raseljavanja, osiguravanje da osobe koje su prisiljene na migracije imaju
ista prava kao i osobe koje na to nisu prisiljene i rjeavanje njihovih specifinih
ranjivosti, te osiguranje njihovog sigurnog i dostojanstvenog povratka ili izmjetanja
na drugu lokaciju unutar zemlje.
Osnovno pravilo: djeca moraju imati posebnu zatitu
Djeca civili (odabrana pravila):

Djeca moraju imati poseban tretman.
Potrebno je upostaviti zone za zatitu civila (ukljuujui i djecu) od neprijateljstava.
Djecu treba skloniti iz podruja pod opsadom i evakuirati iz podruja sukoba samo
iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga (i uz pristanak odgovarajue odrasle osobe i
identifikaciju).
Djeci treba dati prioritet u obezbjeenju neophodnih potreba.
Djeca trebaju biti sa svojim porodicama kada je to mogue, odnosno ujedinjena s
porodicama ukoliko doe do njihovog razdvajanja.
Na djecu koja su u vrijeme poinjenja djela bila mlaa od 18 godina se ne smije
primjenjivati smrtna kazna, niti kazna doivotnog zatvora bez mogunosti
uvjetnog otpusta.
Djeca koja su regrutovana u oruane snage ili grupe ili su ih one iskoritavale
(odabrana pravila)
Djeca mlaa od 15 godina ne smiju se koristiti za direktno uee u borbenim
dejstvima.
Ne smije se regrutovati djecu mlau od 15 godina.
Prilikom regrutovanja djece starosti od 15 do 18 godina, prvo se vri regrutovanje
najstarijih meu njima.
Kada djeca mlaa od 15 godina ipak uestvuju u oruanom sukobu i budu
zarobljena, moraju imati poseban tretman kao djeca.
39
Prilog 7.2 Humanitarni principi
Rezolucija Generalne skuptine 46/182, kojom je utvren sadanji sistem koordinacije UN

u humanitarnim krizama, navodi tri temeljna principa humanitarnog djelovanja. To su:
1. Humanost: Ljudska patnja mora se otkloniti na svim mjestima, s posebnom panjom
na najranjivijem dijelu populacije kao to su djeca, ene, raseljene i starije osobe.
Dostojanstvo i prava svih ljudi u stanju potrebe za humanitarnom pomoi moraju
se potivati i zatititi. Humanitarni imperativ podrazumijeva pravo na primanje
humanitarne pomoi i pravo na pruanje te pomoi. Ponekad vlasti iz politikih ili
sigurnosnih razloga zabranjuju humanitarni pristup. Humanitarne agencije moraju
odrati svoju sposobnost da dobiju i odre pristup svim ranjivim populacijama i da
pregovaraju o tom pristupu sa svim stranama u sukobu.
2. Neutralnost: Humanitarne agencije ne smiju birati strane u neprijateljstvima ili
kontroverzama na osnovu politikog, rasnog, vjerskog ili ideolokog identiteta
(nepristranost/nezavisnost). Transparentnost i otvorenost su kljuna pitanja za
zadravanje neutralnosti. Za organizaciju koja je preuzela pristup zasnovan na
pravima neutralnost ne smije biti prepreka za rjeavanje krenja ljudskih prava.
Neutralnost nije opravdanje za prihvatanje nekanjivosti ili zatvaranje oiju pred
tekim povredama ljudskih prava. Ona ne ponitava potrebu za nekim oblikom
djelovanja, bilo da se radi o stratekom zagovaranju, jednostavnoj prisutnosti,
politikim demarima, lokalnim pregovorima, itd.
Neutralnost takoer iziskuje od humanitarnih aktera da jasno stave do znanja u
kojim se specifinim i ogranienim okolnostima mogu koristiti vojna sredstva: samo
kao krajnja mjera (tamo gdje nema odgovarajue civilne alternative), cjelokupna
operacija mora ostati pod opom kontrolom i ovlastima nadlene humanitarne
organizacije i koritenje vojnih sredstava treba biti jasno vremenski i koliinski
ogranieno. Sredstva vojne i civilne odbrane zaraenih snaga nikada se ne trebaju
koristiti kao podrka humanitarnim aktivnostima.
3. Nepristranost: Pomo se prua svima koji stradaju. Vodei princip je samo njihova
potreba i odgovarajue pravo. Ljudska prava su osnova i okvir za procjenu potreba.
Ovaj princip obuhvata i proporcionalnost sa potrebom (ukoliko resursi nisu
dovoljni prioritet uvijek imaju najvie pogoene osobe), kao i princip zabrane
diskriminacije (niko ne smije biti diskriminiran na osnovu spola, dobi, etnike
pripadnosti, identiteta, itd.). Kljuno je naglasiti odgovornost drave da se osigura
da je pomo pruena na nepristran nain.
Uz navedeno, humanitarni akteri pridravaju se i ova etiri humanitarna principa:

1. Ne ini tetu/ini manju tetu: Iako pomo moe postati dio dinamike sukoba i ak
ga i produiti, humanitarne organizacije moraju nastojati da ne ine tetu ili da
tetu koju bi nenamjerno mogle initi svojom prisutnou i pruanjem pomoi svedu
na minimum. Humanitarni akteri trebaju biti toga svjesni i poduzeti korake da se
teta smanji na najmanju moguu mjeru, primjerice kada se pomo koristi kao
sredstvo ratovanja, kroz uskraivanje pristupa ili napade na konvoje. Pomo
indirektno ini dio dinamike sukoba jer stvara radna mjesta, prua prihode u obliku
poreza i ostavlja malo ili nikakvu
40
odgovornost na dravi za socijalnu zatitu, itd, ili pomo pogorava osnovne uzroke
sukoba kroz osiguravanje aktivnosti pobunjenika. Kako bi se eventualna dugorona
teta svela na minimum, humanitarne organizacije trebaju pruati pomo na naine
koji podravaju oporavak i dugoroni razvoj.
2. Odgovornost: Postoje etiri zainteresirane strane u pruanju pomoi: zajednica
korisnik, nacionalne/lokalne vlasti, donator i agencija za pruanje pomoi. U tom
odnosu meunarodne agencije za pruanje pomoi trebaju same sebe smatrati
odgovornima prema korisnikim zajednicama (u smislu dostojanstvene
ispunjenosti njihovih potreba za pomoi i zatitom) i donatorima (u smislu toga da
se pomo distribuira za predloenu namjenu). Koordinacija izmeu organizacija je
stoga glavni dio ovog principa. Nacionalne/lokalne vlasti sa svoje strane trebaju biti
odgovorne za zatitu, sigurnost i dobrobit populacija koje ive na podrujima pod
njihovom kontrolom.
3. Uee pogoenih populacija, naroito ena i djece: Humanitarne aktivnosti
obino razmatraju kratkorone potrebe, a zanemaruju odgovornosti humanitarne
zajednice za pruanje odrive pomoi, kako bi se ostvarilo pravo pogoenih
populacija na uee u odlukama koje utiu na njihove ivote. Stoga je vano da se
izgrade kapaciteti pogoene populacije i promovira uee korisnika u svim
humanitarnim aktivnostima. Uee pokree pitanja poput uee koga? (ena,
mukaraca, djevojica i djeaka razliitih profila, tardicionalnih i modernih
institucija, itd.), uee zbog ega? (ciljevi uea, npr. da se pobolja usmjeravanje
programa, osigura doprinos lokalnih populacija, itd.) i kako ostvariti uee? (npr.
kako rijeiti diskriminaciju u participatornim procesima, kako osigurati da osobe
koje su ukljuene i koje uestvuju u procesu pomoi nee i same biti rtve krenja
ljudskih prava i stigmatizirane zbog njihovog uea).
4. Potovanje prema kulturi i obiajima: Razumijevanje lokalnih obiaja i tradicija je
naravno vano ne samo za humanitarni rad, ve i za razumijevanje lokalnih
vrijednosti i njihovo povezivanje sa meunarodno priznatim ljudskim pravima.
Iako lokalna kultura i obiaji variraju, ljudska prava su univerzalna i primjenjiva na
sva ljudska bia, bez obzira na kulturoloki kontektst i mora im se pridati najvea
vanost. Neke intevencije iziskuju posebnu osjetljivost prema lokalnim obiajima.
Na primjer, u radu sa preivjelima silovanja, vano je znati kako lokalna zajednica
gleda na silovanje i osobe koje su preivjele silovanje, kako bi se na najbolji nain
odgovorilo na njihove potrebe.
41
1. ICC-01/04-01/06-2842, The Prosecutor v. Thomas Lubanga Dyilo, Situation in Democratic
Republic of the Congo, Public Court Records - Trial Chamber I, Judgment pursuant to Article
74 of the Rome Statute, 14 March 2012. /Tuilatvo protiv Thomasa Lubanga Dyiloa,
situacija u Demokratskoj republici Kongo, javni spisi Suda Pretresno vijee I, presuda
prema lanu 74. Rimskog statuta, 14.03.2012./
2. Boyden, Jo and Gillian Mann, Childrens Risk, Resilience and Coping in Extreme
Situations, background paper to the Consultation on Children in Adversity, Oxford, 9 12
September 2000 /Rizici, otpornost i preivljavanje djece u ekstremnim situacijama, rad za
potrebe Konsultacije o djeci u nepovoljnim okruenjima, Oksford, 9-12.9.2000./
3. Bailey, Sarah, Early Recovery Approach in Humanitarian Appeals /Pristup ranog
oporavka u humanitarnim apelima/, Humanitarian Policy Group, Overseas Development
Institute, London, 2010.
4. Cluster Working Group on Early Recovery in cooperation with the UNDG-ECHA Working
Group on Transition, Guidance Note on Early Recovery /Smjernice o ranom oporavku/,
eneva, april 2008.
5. Collier, Paul, Anke Hoeffler, and Mns Sderbom, Post-Conflict Risk /Postkonfliktni rizik/,
CSAE WPS/2006- 12, Centre for the Study of African Economies, Department of
Economics, University of Oxford, 2006.
6. Commission of the European Communities, Children in Emergency and Crisis Situations
/Djeca u vanrednim i kriznim situacijama/, Commission Staff Working Document, Brisel,
5.2.2008.
7. Council of Europe, The European Consensus on Humanitarian Aid /Evropski konsenzus
o humanitarnoj pomoi, zajednika izjava Vijea i predstavnika Vlada zemalja lanica
okupljenih u Vijeu, Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji/, Joint Statement by the
Council and the Representatives of the Governments of the Member States meeting within
the Council, the European Parliament and the European Commission, Official Journal of the
European Union, 30.1.2008.
8. European Commission, EU Approach to Resilience: Learning from food crises, ECHO/
EuropeAid Factsheet, Resilience, /Pristup EU za ostvarivanje otpornosti: pouka iz krize u vezi
sa sigurnosti hrane, ECHO/EuropeAid Informativna broura, Otpornost/ maj, 2013.
http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/ factsheets/thematic/resilience_en.pdf,
posjeeno 9.1.2014.
9. European Commission, The EU Approach to Resilience: Learning from the food security
crisis /Pristup EU za ostvarivanje otpornosti: pouka iz krize u vezi sa sigurnosti hrane,
komunikacija Komisije Evropskom parlamentu i Vijeu/ , Communication from the Commission
to the European Parliament and Council, COM (2012) 586 final, 10.3.2012, dostupno na
http://ec.europa.eu/echo/files/ policies/resilience/com_2012_586_resilience_en.pdf,
posjeeno 9.1.2014.
10. European Commission, Linking Relief, Rehabilitation and Development: An
assessment, /Povezivanje pomoi, obnove i razvoja: procjena, komunikacija Komisije
Vijeu i Evropskom parlamentu/Communication from the Commission to the Council and
the European Parliament, COM(2001) 153, 23.4. 2001.
11. European Commission, An EU Agenda for the Rights of the Child, Communication from
the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and
Social Committee and the Committee of the Regions, Brussels, 15 February 2011. /Agenda
EU o pravima djeteta, komunikacija Komisije Evropskom parlamentu, Vijeu, Evropskom
ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Brisel, 15.2.2011./
12. European Commission, Proposal for a Regulation of the European Parliament and of
the Council Establishing a Financial Instrument for Development Cooperation /Prijedlog
Propisa Evropskog parlamenta i Vijea kojim se utvruje finansijski instrument za razvojnu
saradnju/, COM(2011) 840 final, Brussels, 7.12.2011.
13. European Union, Update of the EU Guidelines on Children and Armed Conflict
42
/Aurirane smjernice EU o djeci i oruanom sukobu/, General Affairs Council, 16.6.2008.
14. Inter-Agency Standing Committee, Guidance Note on Using the Cluster Approach to
Strengthen Humanitarian Response, IASC, Geneva, 24.11.2006. /Meuagencijski stalni
komitet, Smjernice o primjeni klasterskog pristupa za jaanje humanitarnog odgovora/
15. Intergovernmental Panel on Climate Change, Managing the Risks of Extreme Events
and Disasters to Advance Climate Change Adaptation: Special report /Upravljanje rizicima
od ekstremnih dogaaja i katastrofa za unapreenje adaptacije na klimatske promjene:
specijalni izvjetaj/, Cambridge University Press, New York, 2012.
16. Lowry, Christopher, Mental Health Interventions for War-affected Children, Taking into
Account Childrens Resilience and Coping in Armed Conflict, paper presented at the
Consultation on Children in Adversity, Oxford, 9 12, September 2000. /Intervencije za
mentalno zdravlje djece pogoene ratom, Uzeti u obzir otpornost i preivljavanje djece u
oruanom sukobu, rad prezentiran na Konsultacijama o djeci u nepovoljnim okruenjima,
Oksford, 9-12.9.2000./
17. The Montpellier Panel, Growth with Resilience: Opportunities in African agriculture /Rast
uz otpornost: prilike u afrikoj poljoprivredi/ Agriculture for Impact, London, 2012.
18. Office of the Special Representative of the Secretary-General for Children and
Armed Conflict in collaboration with the United Nations Childrens Fund, Machel Study 10-
Year Strategic Review: Children and conflict in a changing world /Machel studija 10-godinja
revizija strategije: Djeca i konflikt u svijetu koji se mijenja/, UNICEF, New York, 2009.
19. ONeill, William G., A Humanitarian Practitioners Guide to International Human
Rights Law /Vodi za humanitarne radnike o meunarodnom pravu za zatitu ljudskih
prava/, Occasional Paper 34, Institute for International Studies, Brown University,
Providence, RI, 1999.
20. Ramet, Valerie, Linking Relief, Rehabilitation and Development: Towards more
effective aid /Povezivanje pomoi, obnove i razvoja: prema djelotvornijoj pomoi/, Policy
Briefing, Directorate General for External Policies, European Parliament, juli 2012.
21. Slim, Hugo and Andrew Bonwick, Protection. An ALNAP Guide for Humanitarian
Agencies /Zatita. Vodi ALNAP za humanitarne agencije/, Overseas Development
Institute, London, 2005.
22. UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs, Humanitarian Response
/Humanitarni odgovor/, UN OCHA, www.humanitarianresponse.info, posjeeno 9.1.2014.
23. UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs (OCHA), Guiding Principles
on Internal Displacement /Vodei principi o internoj raseljenosti/, United Nations, New York,
2001.
24. United Nations, Strengthening of the Coordination of Humanitarian Emergency
Assistance of the United Nations /Jaanje koordinacije humanitarne pomoi UN u
vanrednim situacijama/, General Assembly Resolution A/RES/46/182, 78th plenary
meeting, New York, 19.12.1991.
25. United Nations Childrens Fund, The Participation of Children and Young People in
Emergencies /Uee djece i mladih u vanrednim situacijama/, UNICEF East Asia and the
Pacific, 2007.
26. United Nations Childrens Fund, Programme Guidance Note on Disaster Risk
Reduction /Programske smjernice o smanjenju rizika od katastrofa/, EMOPS/DPP, UNICEF,
New York, 2010.
27. United Nations Childrens Fund, Capacity Development for the Core Commitments
for Children in Humanitarian Action: Technical note /Razvoj kapaciteta za osnovne obaveze
prema djeci u humanitarnom djelovanju: tehniko uputstvo/, UNICEF, New York, juli 2011.
28. United Nations Childrens Fund, Disaster Risk Reduction Programme Guidance Note
/Programske smjernice za smanjenje rizika od katastrofa/, UNICEF, New York, 2011.
43
ENDNOTE
1. Intergovernmental Panel on Climate Change, Managing the Risks of Extreme Events

and Disasters to Advance Climate Change Adaptation: Special report, Cambridge University
Press, New York, 2012. /Upravljanje rizicima od ekstremnih dogaaja i katastrofa za unapreenje
adaptacije na klimatske promjene: specijalni izvjetaj/
2. Office of the Special Representative of the Secretary-General for Children and Armed
Conflict in collaboration with the United Nations Childrens Fund, Machel Study 10-Year
Strategic Review: Children and conflict in a changing world, UNICEF, New York, 2009. /Machel
studija 10-godinja revizija strategije: Djeca i konflikt u svijetu koji se mijenja/
3. Ostale teme su: nejednakost, zdravlje, rast i zapoljvanje, sukob i ugroenost,
upravljanje, okolina odrivost, sigurnost hrane i ishrane, energija i voda.
4. European Commission, The EU Approach to Resilience: Learning from the food
security crisis, /Pristup EU za ostvarivanje otpornosti: pouka iz krize u vezi sa sigurnosti hrane/,
komunikacija Komisije Evropskom parlamentu i Vijeu, COM (2012) 586 final, 10.3.2012,
dostupno na http://ec.europa.eu/echo/files/policies/
resilience/com_2012_586_resilience_en.pdf, posjeeno 9.1.2014 . Vidi takoer European
Commission, EU Approach to Resilience: Learning from food crises, ECHO/EuropeAid
Factsheet, Resilience, /ECHO/EuropeAid Informativna broura, Otpornost/ maj, 2013.
http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/factsheets/ thematic/resilience_en.pdf,
posjeeno 9.1.2014.
5. Ibid. Evropska komisija, http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/factsheets/
thematic/resilience_en.pdf.
6. Prilagoeno iz The Montpellier Panel, Growth with Resilience: Opportunities in
African agriculture /Rast uz otpornost: prilike u afrikoj poljoprivredi/, Agriculture for
Impact, London, 2012.
7. Vie informacija o klasterskom pristupu i koordinaciji dostupno je u UN Office for the
Coordination of Humanitarian Affairs, Humanitarian Response, UN OCHA, www.
humanitarianresponse.info, posjeeno 9.1.2014.
8. Ibid Evropska komisija, http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/factsheets/
thematic/resilience_en.pdf.
9. Zasnovano na United Nations Childrens Fund, Capacity Development for the Core
Commitments for Children in Humanitarian Action: Technical note, UNICEF, New York,
juli 2011. /Razvoj kapaciteta za osnovne obaveze prema djeci u humanitarnom djelovanju: tehniko
uputstvo/
Reduction, EMOPS/DPP, UNICEF, New York, 2010. /Programske smjernice o smanjenju rizika
od katastrofa/
11. Vidi Boyden, Jo and Gillian Mann, Childrens Risk, Resilience and Coping in Extreme
Situations, background paper to the Consultation on Children in Adversity, (Rizici, otpornost i
preivljavanje djece u ekstremnim situacijama, rad za potrebe Konsultacije o djeci u nepovoljnim
okruenjima) Oxford, 9 12 September 2000; i Lowry, Christopher, Mental Health Interventions for
War-Affected Children, Taking into Account Childrens Resilience and Coping in Armed Conflict, paper
presented at the Consultation on Children in Adversity (Intervencije za mentalno zdravlje djece
pogoene ratom, Uzeti u obzir otpornost i preivljavanje djece u oruanom sukobu, rad prezentiran na
Konsultacijama o djeci u nepovoljnim okruenjima), Oxford, 9 12, September 2000.
12. Za detaljnije smjernice o ukljuenosti djece vidi United Nations Childrens Fund, The
Participation of Children and Young People in Emergencies, UNICEF East Asia and the Pacific, 2007.
(Uee djece i mladih u vanrednim situacijama)
44
13. Ibid.
14. EuropeAid Coordination Team, Voices and Views: Acting in transition situations: From
crisis intervention to long-term development (Glasovi i miljenja: postupanje u tranzicijskim
situacijama: od krizne intervencije do dugoronog razvoja),
http://capacity4dev.ec.europa.eu/article/acting- transition-situations-crisis-intervention-long-
term-development#sthash.a25LnFEa.dpuf, posjeeno 6.1.2014.
Reduction, EMOPS/DPP, UNICEF, New York, 2010. (Programske smjernice za smanjenje rizika od
katastrofa)
16. Slim, Hugo and Andrew Bonwick, Protection. An ALNAP Guide for Humanitarian
Agencies, Overseas Development Institute, London, 2005. (Zatita. Vodi
ALNAP za humanitarne agencije)
17. Za detaljnu analizu primjene meunarodnog prava za zatitu ljudskih prava u
humanitarnim situacijama vidi ONeill, William G., A Humanitarian Practitioners Guide to
International Human Rights Law, Occasional Paper 34, Institute for International Studies, Brown
University, Providence, RI, 1999. (Vodi za humanitarne radnike o meunarodnom pravu za zatitu
ljudskih prava)
18. ICC-01/04-01/06-2842, The Prosecutor v. Thomas Lubanga Dyilo, Situation in Democratic
Republic of the Congo, Public Court Records - Trial Chamber I, Judgment pursuant to Article 74 of
the Rome Statute, 14 March 2012. (Tuilatvo protiv Thomasa Lubanga Dyiloa, situacija u Demokratskoj
republici Kongo, javni spisi Suda Pretresno vijee I, presuda prema lanu 74. Rimskog statuta, 14.03.2012.)
45
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
UNICEF/NYHQ2013-0062/JOSH ESTEY - INDONEZIJA, 2013.
Strana 6:
UNICEF/NYHQ2013-0494/JOHN WREFORD SIRIJSKA ARAPSKA REPUBLIKA, 2013.
UNICEF/NYHQ2011-1345/ANTONY NJUGUNA - KENIJA, 2011.
UNICEF/NYHQ1997-0594/ROGER LEMOYNE - ALBANIJA, 1997.
Strana 14:
UNICEF/NYHQ2009-0874/BRIAN SOKOL - NEPAL, 2009.
Strana 16:
UNICEF/HTIA2011-00362/MARCO DORMINO - HAITI, 2011.
Strana 18:
UNICEF/NYHQ2012-0613/JIRO OSE - ETIOPIJA, 2012.
UNICEF/KENA00449/SHEHZAD NOORANI - KENIJA, 2005.
UNICEF/NYHQ2011-2401/GIACOMO PIROZZI - FILIPINI, 2011.
Strana 20:
UNICEF/NYHQ2005-2392/ANITA KHEMKA - INDIJA, 2005.
Strana 24:
UNICEF/NYHQ2010-0733/ROGER LEMOYNE - HAITI, 2010.
Strana 38:
UNICEF/NYHQ2007-2447/PIERRE HOLTZ SREDNJOAFRIKA REPUBLIKA, 2007.
46
47
SADRAJ
Lista skraenica 2
5. Uvod 3
6. Kljuni koncepti i razmatranja 5

6.1 ta je civilno drutvo? 5
6.2 Zato raditi sa civilnim drutvom na unapreenju prava djece? 7
6.3 Izazovi angamana sa OCD na pravima djece 11
7. Uvoenje saradnje sa OCD u programiranje u zemlji 12

7.1 Kontekstualna analiza za rad sa OCD 12
7.2 Utvrivanje potencijalnih partnerstava 13
8. Preporuene intervencije: Strukturni proces za angaman sa OCD 16

8.1 Stvaranje poticajnog okruenja za vlade i donatore da sarauju sa OCD 16
8.2 Promoviranje svrsishodnog i strukturiranog uea OCD na postizanju
ciljeva u oblasti prava djece 17
8.3 Izgradnja kapaciteta OCD i proirenje ogranienih kapaciteta OCD 19
8.4 Ocjena kvaliteta saradnje sa OCD 19
8.5 Primjeri razliitih vrsta operativnog angamana sa OCD na pravima djece
21
INSTRUMENTI 25
Instrument 8.1 Brza procjena poticajnog okruenja u smislu njegove povezanosti sa
promocijom i zatitom prava djeteta 25
Instrument 8.2 Mapiranje OCD usmjerenih na prava djeteta 29
Instrument 8.4 Procjena integriteta i temeljnih vrijednosti OCD s aspekta prava djeteta 35
Prilozi 37
Prilog 8.1 Glavne mree OCD za prava djeteta 37
Prilog 8.2 Primjeri baza podataka OCD o praenju prava djeteta 39
Endnote 42
1
SKRAENICE
CBO organizacije u zajednici
CEDAW Konvencija o otklanjanju svih oblika discriminacije ena
CIVICUS Svjetski savez za graansko uee
CODENI Nikaragvanska koalicija za djecu

CRIN Meunarodna mrea o pravima djeteta
OCD Organizacije civilnog drutva
GIM Praenje uticaja na globalnom nivou
IATI Inicijativa transparentnosti meunarodne pomoi
NVO nevladina organizacija
PRSP strateki dokument za smanjenje siromatva

UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija
1. Uvod
Napredak u brojnim zemljama u velikoj mjeri zasluga je predanosti i napora civilnog

drutva. OCD su na globalnom nivou imale kljunu ulogu u izradi i ratifikaciji
Konvencije o pravima djeteta (CRC), te su i danas kljuni akteri u promociji i praenju
njene provedbe.
OCD takoer igraju kljunu ulogu kao pruatelji esencijalnih usluga, popunjavajui
svojim angamanom znaajan prostor i pomaui onima do kojih se teko dopire. U
poziciji su da utiu na drutvo dovodei u pitanje dominirajuu politiku, ekonomske
ideje, socijalne stavove i ponaanja, i pronalazei inovativna rjeenja za probleme
stanovnitva.
Meunarodna zajednica sve vie uvaava i podrava OCD kao razvojne aktere po
vlastitoj zasluzi. To je potvreno brojnim forumima na visokom nivou o djelotvornosti
pomoi, poevi od Foruma u Rimu 2003. godine, kada je prepoznat temeljni doprinos
OCD pozivanju na odgovornost domaih vlasti. Znaajna uloga civilnog drutva u
razvoju, kao i znaaj stvaranja poticajnog okruenja za njihovo djelovanje, ponovno su
naglaeni 2008. godine u Planu za djelovanje iz Accre i 2011. godine u Partnerstvu za
djelotvornu razvojnu saradnju iz Busana. Meutim, aktivan i svrsishodan angaman
OCD u mnogim zemljama jo uvijek nije zaivio.
Politiko i strateko okruenje u kojem OCD djeluju utie na njihove kapacitete za

djelotvorno uee u razvojnim aktivnostima. U ovom modulu predstavljene su
preporuke za stvaranje poticajnog okruenja za saradnju sa OCD kroz otklanjanje
glavnih prepreka koje onemoguavaju uee civilnog drutva. Praktini vodi o
pripremi za zajednike inicijative sa civilnom drutvom u oblasti djeijih prava sadri
opis metoda za izbor najadekvantijih OCD za konkretnu vrstu planirane saradnje.
U kontekstu veine programa razvojne

saradnje koje donatori podravaju, rad
D jelotvornost, vjerodostojnost i
sa civilnim drutvom se openito smatra odrivost planova u oblasti djeijih
interdisciplinarnom strategijom. prava postie se kroz aktivno uee
Drugim rijeima, angaman sa civilnim svih segmenata drutva, ukljuujui
drutvom se jo uvijek ne posmatra kao vlade i donatore, OCD, privatni sektor,
cilj sam po sebi, ve kao sredstvo za zajednice, roditelje i djecu.
jaanje uticaja razvojnih ciljeva koji su
usmjereni na konkretne aspekte razvojne agende, poput upravljanja, obrazovanja,
zdravlja ili rodne ravnopravnosti. Isto se moe rei i za ulogu civilnog drutva s
aspekta programa koji se bave pravima djece. Angaman civilnog drutva prua
mogunost ne samo za pridobijanje vee socijalne i politike podrke za provedbu
Konvencije, ve i za usmjeravanje panje i djelovanja OCD na drutvene procese iji je
potencijalni doprinos pravima i dobrostanju djece najvei.
3
OCD i djelotvorna pomo
Podrka angamanu OCD u oblasti djeijih prava oslanja se na naela i
izjave iz skorijeg perioda. Parika deklaracija o djelotvornoj pomoi iz 2005.
godine i Plan za djelovanje iz Accre iz 2008. godine u prvi plan stavljaju
vlasnitvo drave nad planovima pomoi i pozivaju na uee javnosti u
provedbi razvojnih programa.
Naelo vlasnitva, s aspekta prava djeteta, ne podrazumijeva samo vlasnitvo

vlade, ve i vlasnitvo graana nad razvojnim procesom. To znai da je
angaman civilnog drutva na sistematskom ukljuivanju djece, njihovih roditelja
i zajednica u razvojni proces neizostavna karakteristika vlasnitva.
4
1.1 Svrha i ciljevi Pitanje: Koliko OCD u

vaoj zemlji ima uticaj na
U ovom modulu predstavljeni su djecu?
Odgovor: Sve. Bez obzira da li
instrumenti i resursi za podrku
djeluju u oblastima koje se
donatorima u okviru stratekog
tradicionalno bave djecom ili ne,
angamana sa civilnim drutvom na sve OCD utiu na djecu i u svom
programiranju zasnovanom na pravima radu mogu se, u odreenoj
djece. U modulu su takoer obraene mjeri, usmjeriti na prava djeteta.
praktine smjernice o tome kako donatori
mogu doprinijeti stvaranju poticajnog
okruenja za djelovanje OCD usmjerenih
na djecu.
Odabrani primjeri na nivou drave i regije osmiljeni su da se pokae kako OCD

podravaju prava djeteta kroz analizu poloaja djece u zemlji, zagovaranje prema
donositeljima odluka u cilju obuhvata djeijih interesa javnim politikama, poboljanje
dostupnosti esencijalnih usluga, mobiliziranje javne podrke za unapreenje djeije
skrbi, obrazovanja, monitoringa i izvjetavanja o djelovanju vlade na zatiti djeijih
prava.
U ovom modulu emo:

1. obrazloiti potrebu za donatorskim angamanom sa OCD na pravima djece i
utvrditi ulazne take za angaman;
2. dati preporuke za provedbu uspjenog, svrsishodnog i stratekog angamana sa
OCD na unapreenju prava djece;
3. utvrditi kljune korake u ocjeni poticajnog okruenja u kojem OCD mogu
djelovati na promociji prava djece;
4. pojasniti kako se rad OCD moe uvrstiti u sve faze i sektore saradnje.

2.1 ta je civilno drutvo?
Pojam organizacije civilnog drutva obuhvata iroku lepezu aktera sa razliitim ulogama
i djelokrugom aktivnosti. Iako su u dosadanjem periodu bile prisutne razliite
definicije ovog pojma, ovisno o instituciji ili dravi, Evropska unija pod pojmom OCD
smatra sve nedravne1, neprofitne, nepristrasne i nenasilne strukture kroz koje se ljudi
organizuju u ostvarivanju zajednikih ciljeva i ideala, bez obzira da li se radilo o
politikim, kulturnim, socijalnim ili ekonomskim ciljevima. Meu njih se ubrajaju
NVO, poput onih koje zastupaju nacionalne i/ili etnike manjine, grupe graana na
lokalnom nivou i trgovaka udruenja, zadruge, sindikati, organizacije koje zastupaju
ekonomske i socijalne interese, organizacije potroaa, organizacije ena i mladih,
akademske, kulturne, istraivake i naune organizacije, univerziteti, prekogranina
udruenja, nezavisne politike fondacije i organizacije u zajednici (CBO). Na lokalnom,
dravnom, regionalnom i meunarodnom nivou, meu OCD ubrajaju se urbane,
ruralne, formalne i neformalne organizacije.
5
U narednoj tabeli data je jednostavna, ali
ne i iscrpna tipologija aktera meu OCD i
njihovih funkcija. Vano je napomenuti
Svaka kategorija civilnog drutva
da navedene kategorije nisu uzajamno prua uvid u socijalnu perspektivu.
iskljuive i da mnoge organizacije Rad sa razliitim OCD je vrlo vaan
obavljaju vie razliitih funkcija. OCD su za angaman svih segmenata
esto u najboljoj poziciji da same utvrde drutva u programe kojima se
da li spadaju u tipologiju udruenja promoviraju prava djeteta.
civilnog drutva.2
TIPOLOGIJA AKTERA MEU OCD I NJIHOVIH FUNKCIJA

KATEGORIJA SASTAV AKTIVNOSTI PRIMJERI
Nevladine Utvreno lanstvo; Teite na interesima Meunarodne
organizacije nezavisne; neprofitne; javnosti; pruanje usluga humanitarne NVO;
volonterske ili strune; ranjivim grupama;
(NVO) definirana meunarodne
provoenje razvojnih razvojne NVO;
organizaciona
programa sa agencijama
struktura domae razvojne
ili vladama; provoenje
NVO; zagovarake
istraivanja; praenje
NVO na nivou
napretka u rjeavanju
drave; federacije i
pitanja od javnog
mree NVO; think-
interesa; lobiranje kod
tanks i istraivaki
vlade na socijalnim,
instituti
ekonomskim ili politikim
pitanjima;
omoguavanje razvoja
kapaciteta u javnom i
neprofitnom sektoru;
koordinacija djelovanja
NVO
Organizacije s Utvreno Teite na kolektivnim Sindikati;
lanstvom lanstvo;neprofitne; interesima grupe; struna i poslovna
nezavisne; zastupanje i zagovaranje udruenja;
volonterske; mogu interesa lanova; socijalno udruenja
imati utvrenu djelovanje ena
organizacionu
strukturu
Vjerske Utvreno ili otvoreno Teite na interesima grupe Crkve;
zajednice lanstvo; neprofitne; i javnosti; zastupanje i damije; molitvene
volonterske; zagovaranje institucionalnih grupe; grupe za
interesa; pruanje usluga izuavanje Biblije;
mogu imati utvrenu omladinska
organizacionu lanovima i zajednici
udruenja; obrazovni
strukturu sistemi zasnovani na
religijskom
vjerovanju; razvojni
programi zasnovani
na religijskom
vjerovanju
Organizacije u Utvreno ili otvoreno Teite na kolektivnim Kreditna udruenja i
zajednici (CBO) lanstvo; neprofitne; interesima grupe u zajednici; udruenja uzajamne
nezavisne;
posredovanje izmeu pomoi; grupe ena;
volonterske; mogu pojedinaca i zajednice ili omladinske grupe;
imati utvrenu vladinih zvaninika; razvojne grupe;
organizacionu uzajamna pomo; pruanje trine grupe;
strukturu usluga, udruenja
poljoprivrednika;
drutveni dogaaji i mjesna udruenja;

aktivnosti udruenja u zajednici;
sportski klubovi; dramske
sekcije
Drutveni Neograniena Teite na interesima Grupe za politiko
protestovanje;
pokreti i jedinica; kolektiva ili javnosti; kampanje zagovaranja;
popularne neprofitna; protesti; drutveni pokreti;
organizacije volonterska; mobiliziranje popularne i graanski forumi
fleksibilna politike podrke
organizacija sa
utvrenim
rukovodstvom (u
nekim sluajevima)
OCD ne predstavljaju udruenu drutvenu snagu ili koherentan skup vrijednosti, ve

su raznovrsne kao i ljudi i ciljevi koje zastupaju. Priroda i struktura civilnog drutva u
velikoj mjeri ovisi o geografskom, kulturnom i politikom kontekstu. Svaka analiza
uloge i uticaja civilnog drutva mora stoga poi od sagledavanja socio-politikog
okvira u kojem OCD djeluju.
2.2 Zato raditi sa civilnim drutvom na unapreenju prava djece?
OCD imaju kljunu ulogu u unapreenju prava djece
Civilno drutvo doprinosi pravima djece svakodnevno na bezbroj naina. Na nivou

lokalnih organizacija tu su lokalna udruenja roditelja koji rade na poboljanju
kvaliteta obrazovanja u mjesnim kolama, te zadruge ena obrtnica koje prikupljaju
sredstva koja e pozajmiti svojoj lanici za kupovinu medicinskih potreptina za
bolesno dijete.
Na nacionalnom i meunarodnom nivou, civilno drutvo igra vanu ulogu u

zagovaranju politika i programa koji promoviraju prava djeteta. OCD obino djeluju
kao posrednici izmeu porodica i zajednica s jedne strane i vlada i donatora s druge
strane. Praenjem poloaja djece i pronalaenjem uskih grla u provedbi Konvencije,
OCD pruaju podrku vladama u ispunjenju obaveza preuzetih u skladu s
Konvencijom. Osim navedenog, OCD se brinu o tome da se glas djece, ena i drugih
marginaliziranih socijalnih grupa uje i bude zastupljen u odlukama koje se na njih
odnose.
Akteri civilnog drutva promoviraju i tite najbolje interese djeteta i na druge naine,
poput podrke esencijalnim uslugama za zajednice, koje inae ne bi bile obuhvaene
javnim uslugama, praenja zdravlja i dobrostanja djece, podizanja svijesti o pitanjima
koja se tiu prava djece, te lobiranja za usvajanje zakona kojima se tite prava djece.
UNICEF i Azijsko vijee za kriket, na primjer, udruili su se u zagovarakim
inicijativama za podizanje svijesti u regiji o UNICEF-ovoj Inicijativi za obrazovanje
djevojica 25 do 2005, oslanjajui se na mogunosti koje pruaju kriket meevi i s tim
povezani dogaaji i funkcije.
7
Zagovaranje za prava djece:
Nikaragva
Nakon to je Nikaragva ratificirala Konvenciju
1990. godine, 30 nacionalnih OCD formiralo je
Nikaragvansku koaliciju za djecu (CODENI) u
svrhu lobiranja za usvajanje dravnog zakona o
pravima djeteta. Nakon etiri godine
intenzivnog lobiranja od strane CODENI i
drugih istomiljenika, Nikaragva je usvojila
dravni zakon 1994. godine, u koji su pretoeni
principi Konvencije. CODENI je nakon toga
svoje snage usmjerila na provedbu novog
Zakona o pravima djeteta, odnosno na praenje
njegove provedbe u zemlji. Koalicija OCD,
Gradonaelnikovi prijatelji djece , radila je sa
malim organizacijama u zajednici
na promoviranju zakona na opinskom nivou.
Ove kampanje usmjerene na djecu dosegle su
vrhunac formiranjem Nacionalne komisije za
promociju i odbranu prava djeteta. Komisija je do
1998. godine uspjeno izlobirala usvajanje
Zakona o djetinjstvu i adolescenciji, kojim su
prava djeteta prepoznata kao moralna i
zakonska obaveza predviena nikaragvanskim
zakonodavstvom. Usvajanje zakona je stvorilo
pozitivan momentum za OCD usmjerene na
djecu u Nikaragvi. Prava djeteta vie nisu samo
socijalno poeljna, ve su i zakonska
odgovornost vlade.3
8
OCD posjeduju jedinstvene mehanizme kojima se moe proiriti obuhvat i uticaj

incijativa u oblasti djejih prava. Organizacije koje djeluju u zajednicama, na primjer:
najbolje poznaju lokalne kulture, djecu i porodice koje tu ive i na najbolji nain im
mogu pristupiti;
mogu mobilizirati zajednice i omoguiti ranjivim/marginaliziranim grupama, ukljuujui
ene, osobe sa potekoama i mlade, da pristupe mehanizmima socijalnog dijaloga
i izradi politika usmjerenih na siromane;
mogu uticati na aktere u javnom sektoru, poput lokalnih skuptina, vlasti, tehnikih
radnih grupa i ministarstava, koji su bitni za rad vanjskih organizacija.
Uloga OCD u unapreenju prava djeteta je prepoznata u svim ekonomskim sistemima,

ukljuujui i drave sa visokim primanjima. Pored aktivnosti zagovaranja i podizanja
svijesti, koje su i dovele do usvajanja CRC i drugih meunarodnih instrumenata s
globalnim uticajem na poloaj djece, domae OCD irom svijeta bile su kljune za veu
odgovornost vlada za socijalna i ljudska prava.
KAKO OCD USMJERENE NA DJECU RADE NA PROVEDBI KONVENCIJE O PRAVIMA

DJETETA?
Zagovaranje Transponiranje odredbi CRC u domae zakone je sloen i

poboljanja zakonskih zahtjevan poduhvat usmjeren na razliite pravne subjekte i
rjeenja kroz procese. Usklaivanje domaeg zakonodavstva sa
pridobijanje Konvencijom jo uvijek nije dovreno u mnogim od 193
podrke javnosti i potpisnica CRC. OCD i graani mogu pozitivno uticati na
politike i kroz rad na zakonodavnu reformu djelujui kao nadzorno tijelo za dravne
reformi zakona procedure i potiui kreatore politika da svoje zakonske
obaveze pretvore u praksu. (Vidi Modul 2: Prava djeteta u
programiranju i sektorskim politikama)
Angaman sa vladama OCD moraju biti prisutne, imati glas i pristup resursima koji su
u izradi politika kroz potrebni za doprinos kljunim razvojnim procesima u dravi i
dijalog zasnovan na stratekim dokumentima za smanjenje siromatva. Krovne
dokazima o politikama, organizacije mogu okupiti istomiljenike meu akterima
budetima i javnim civilnog drutva u diskusiju o zajednikim ciljevima i
uslugama po mjeri koordinirati djelovanje u cilju to veeg uinka na strategije o
djeteta pravima djeteta.
Uticaj na dravni Dokazi ukazuju na to da socijalno budetiranje ne doprinosi

budet i podrku samo veem obuhvatu ranjivih grupa, ukljuujui i djecu,
javnom sektoru za javnim uslugama, ve i suzbijanju klijentelistike prakse i
usluge po mjeri djeteta drugih koruptivnih ponaanja u tijelima vlade. (Vidi Modul 6:
ueem u procesu Budetiranje odgovorno prema djeci)
socijalnog
budetiranja
Praenje i ocjena OCD su od svog uea u izradi CRC 1990. godine preuzele
uspjenosti javnog znaajnu ulogu u praenju napretka u provedbi Konvencije.
sektora u oblasti
djeijih prava
u svojstvu nezavisnih
posmatraa
9
Pruanje esencijalnih OCD su u jedinstvenoj poziciji za dostavljanje pomoi djeci i
usluga i opskrbe djeci u drugim ranjivim grupama u vanrednim humanitarnim
ranjivim, teko situacijama i tranzicijama nakon krize. Takoer imaju vanu
dostupnim i sukobom ulogu u pripremi za i odgovoru na prirodne katastrofe. Domae
pogoenim OCD esto imaju prednost u takvim podrujima zbog blizine
zajednicama ciljanim grupama, poznavanja lokalnog konteksta i relativno
fleksibilne administrativne strukture. U Myanmaru, na primjer,
UNICEF je sklopio partnerstvo sa osam lokalnih NVO u cilju
to efikasnije provedbe programa u oblasti zdravstva, vode i
sanitacije nakon ciklona Nargis. Na slian nain meunarodne
OCD koje upoljavaju lokalno osoblje i koje su dugo vremena
prisutne u zajednicama, pomogle su u zatiti prava djece u
toku nekih od najgorih oruanih sukoba i prirodnih katastrofa u
novijoj istoriji. (Vidi Modul 7: Prava djeteta u kriznim i rizinim
situacijama)
CRC i njeni fakultativini protokoli

obavezuju sve drave stranke na Alternativni izvjetaji
dostavljanje izvjetaja o napretku u Svrha alternativnih izvjetaja, odnosno
provedbi CRC svakih pet godina. U izvjetaja iz sjene, je dopuna izvjetaja
brojnim zemljama, domae i vlade Komitetu CRC. Izvjetaji iz sjene su
meunarodne OCD dopunjuju svojevrsna sjena tom izvjetaju. OCD u
izvjetaj vlade svojim alternativnim svojim izvjetajima trebaju razmatrati
izvjetajima, u kojima je data ocjena pitanja kao to su nedostaci u zvaninom
izvjetaju, pogrena tumaenja, tanost
poloaja djece i predanosti vlade
pretpostavki, analize i naglaenog
provedbi Konvencije. (vidi uokvireni sadraja.
tekst). Ovi izvjetaji su bitan izvor
informacija o situaciji u oblasti prava Grupa NVO za CRC je izradila Vodi za
djeteta u zemljama irom svijeta. NVO o izvjetavanju Komitetu za prava
djeteta.
Donatori su strogo posveeni radu sa OCD
Predanost donatora angamanu sa OCD je dosljedna skorijim naelima i zvaninim

stavovima u kontekstu razvojne saradnje. U Parikoj deklaraciji o djelotvornoj pomoi
iz 2005. godine istie se domae vlasnitvo nad planovima pomoi i zagovara uee
javnosti u provedbi razvojnih programa. Plan za djelovanje iz Accre iz 2008 godine ide
korak dalje, naroito u pogledu domaeg vlasnitva, promoviranjem koordinacije
izmeu OCD, te izmeu civilnog drutva i vlade, prepozavajui jedinstveni glas i
perspektivu OCD, koji su neizostavan dio razvojnog dijaloga.
Okvir politike EU za angaman civilnog drutva je znaajno napredovao u posljednih

nekoliko decenija. Uee civilnog drutva kao princip saradnje utkano je u Evropski
konsenzus. Strateki dokument EuropeAid za Nevladine aktere i lokalu samoupravu
u oblasti razvoja kao strateki cilj definira promociju ukljuivog i osnaenog civilnog
drutva u zemljama u razvoju.4
10
Naglasak je stavljen na jake programe

usmjerene na aktere, koji su namijenjeni
Nedravni akteri i tijela lokalne
izgradnji kapaciteta kroz podrku EU i samouprave u bliskom su kontaktu
partnerskih zemalja inicijativama sa lokalnim stanovnitvom i stoga
nedravnih aktera i lokalnih vlasti u dobro poznaju lokalne zajednice i
zemljama u razvoju.5 Poveanje uinka kako do njih doi razliitim kanalima.
razvojne politike EU: Plan za promjenu To znanje i infrastruktura su vrlo bitni
iz 2011. godine, eksplicitno se poziva na kod utvrivanja razvojnih potreba
ulogu civilnog drutva u razvojnim lokalnih zajednica, raspodjele
politikama i saradnji. sredstava i praenja projekata.
Poboljan i strateki ojaan pristup EC saradnji sa civilnim drutvom dodatno je

razraen u saoptenju iz 2012. godine o Evropskom angamanu sa civilnim drutvom
u vanjskom djelovanju. U saoptenju se poziva na uvoenje angamana sa OCD u sve
instrumente i programe i sve sektore saradnje, te se utvruju tri prioriteta za podrku
EU:
- za intenziviranje djelovanja u stvaranju poticajnog okruenja za OCD u
partnerskim zemljama;
- za promociju svrsishodnog i strukturiranog uea OCD u domaim politikama
partnerskih zemalja, u ciklusima programiranja EU i meunarodnim procesima;
- za proirenje kapaciteta lokalnih OCD za djelotvornije vrenje uloge nezavisnih
razvojnih aktera.
2.3 Izazovi angamana sa OCD na pravima djece
OCD u svom radu suoavaju se sa izazovima u pogledu reprezentativnosti,

transparentnosti, internog rukovoenja, kapaciteta, ovisnosti o meunarodnim
donacijama i konkurencije pojaane ekonomskom krizom.
Angaman i partnerstvo sa OCD na pravima djece nosi brojne izazove, ukljuujui:

Ograniene kapacitete i zahtjevna okruenja u kojima OCD djeluju: Brojne OCD
suoavaju se sa temeljnim izazovima koji naruavaju njihovu djelotvornost. Meu
njih se ubrajaju nedovoljni kapaciteti, labava organizacijska struktura, slab ili
podijeljen politiki kontekst i nedovoljna priblienost donatorima i vladama koje
utiu na finansijsko i politiko okruenje u kojem OCD djeluju.
Neujednaena predanost principima prava djeteta: Obzirom na raznovrsnost
OCD, bilo bi pogreno pretpostaviti da se sve OCD vode principima i standardima
Konvencije o pravima djeteta. Dinamika civilnog drutva obino odraava socijalne
norme i ponaanja koja stimuliu drutvo u cjelini. U odreenim kontekstima akteri
civilnog drutva mogu eksplicitno i implicitno promovirati socijalne vrijednosti ili
stavove koji su suprotni pravima djeteta. Kljuni izazov, stoga, je upravo podizanje
svijesti o ulogama i odgovornostima aktera civilnog drutva kao nosilaca dunosti,
u cilju usklaivanja procesa civilnog drutva sa misijom unapreenja prava djeteta.
11
Djelotvorna pomo
Oslanjajui se na plan o djelotvornoj pomoi, donatori su usmjerili svoje diskusije na

odnos izmeu drave i donatora i na njihovu meusobnu raspodjelu aktivnosti,
stvarajui u pojedinim sluajevima prazan prostor u dijalogu sa OCD. Stoga je potrebno
posvetiti vie panje uinku aktivnosti za veu djelotvornost pomoi na OCD i njihove
potencijalne uloge, dodatne vrijednosti i potrebnu podrku. Saoptenje EC iz 2012.
godine posveeno je u tom pravcu intenzivnijem angamanu sa OCD, ukljuujui i
operativnu razinu, kroz uvoenje mapa puteva EU na nivou drave.
Prilagoavanje strukture pomoi zahtijevalo je uvoenje novih modaliteta pomoi

poput budetske podrke, sektorskog pristupa i podrke programima na temelju
sektorskih politika. Time se otvaraju nove mogunosti za OCD, a drave i donatori
pozivaju da:
1. ukljue OCD koje nisu fokusirane na tehnike aspekte pruanja pomoi, naroito
novije rasprave o provoenju novih modaliteta pomoi i budetske podrke
2. koriste mogunosti novih modaliteta pomoi kako bi pomogli akterima civilnog
drutva da se oslobode kulture zavisnosti i priblie vanjskim sredstvima. 6
3. Uvoenje saradnje sa OCD u programiranje

u zemlji
3.1 Kontekstualna analiza za rad sa OCD
Sagledavanje operativnog okruenja
Sagledavanje okruenja u kojem djeluju OCD od kljune je vanosti za sposobnost

donatora da s njima strateki sarauju. Operativno okruenje utie na uspjenost rada
OCD i na njihove kapacitete za osiguranje socijalnih koristi.
Vidi Instrument 8.1 o provoenju brze procjene poticajnog

okruenja u smislu njegove povezanosti sa promocijom i zatitom
prava djeteta.
Analiza poticajnog okruenja OCD doprinosi jasnoj i dobro promiljenoj raspodjeli

rada. Donatori, dravne agencije, OCD i drugi razvojni akteri trebaju da rade ono u
emu su najbolji. Konsolidacija snaga individualnih partnera ima potencijal da
transformie drutva, kada se ispravno provede, kroz intenzivnije zagovaranje prava
djece, djelotvorniju pomo, inovativne pristupe i unakrsno oploavanje ideja.
12
Od osnovnih pitanja koja treba razmotriti u sagledavanju politikog i ekonomskog

okruenja u kojem OCD djeluju, izdvajamo sljedea:
1. Kakav je institucionalni kontekst za civilno drutvo? Postoje li zakoni u zemlji koji
reguliraju registraciju i rad OCD?
2. Kakva je politika klima za civilno drutvo? Podrava li vlada aktivan i neovisan
sektor civilnog drutva? Je li ta podrka ograniena? Jesu li nii nivoi vlade
susretljivi kada je u pitanju ukljuenje civilnog drutva u javna pitanja?
3. Kakve su strukturne karakteristike civilnog drutva? Koja vrsta asocijacionizma ini
civilno drutvo na nivou zajednice, na poddravnom i dravnom nivou? Koji su
glavni izvori finansiranja za civilno drutvo?
4. Koliko je kohezivno civilno drutvo? Da li odnos izmeu razliitih organizacija
karakterie saradnja, indiferentnost ili konkurentnost? Je li civilno drutvo
razvrstano temeljem politike, kulture, etnike pripadnosti, geografskih podruja?
Ako jeste, da li ta podijeljenost utie na mogunost saradnje izmeu OCD? Postoje
li krovna ili mrena tijela za civilno drutvo?
5. U emu se ogleda socijalni uticaj i politika mo u okviru civilnog drutva? Koje
interesne grupe su zastupljene u civilnom drutvu? Kakvim se organizacijama
pridruuju siromane i ranjive grupe? Jesu li te grupe zastupljene na nacionalnom
nivou? Koje grupe imaju pristup donatorima i kreatorima politika? Koje
organizacije, odnosno pojedinci u OCD se smatraju uticajnim od strane civilnog
drutva, donatora i vlade?
6. Smatra li se civilno drutvo kredibilnim i odgovornim? Kako opa javnost gleda na
sektor civilnog drutva? Na koji nain masovni mediji percipiraju civilno drutvo?
Na koji nain OCD distribuiraju informacije, odnosno angairaju javnost u rasprave
o politici ili operativne aktivnosti? Kako vlada gleda na civilno drutvo?
3.2 Utvrivanje potencijalnih partnerstava
Razvojni akteri esto odabiru saradnike meu OCD na osnovu ranijih iskustava sa
OCD ili njihove reputacije, pri emu prednost imaju OCD koje su dobro poznate vladi
i medijima. Iako je ova praksa razumljiva, moe negativno uticati na izgradnju novih
odnosa sa drugim zagovarateljima djeijih prava. U ovom dijelu obraeni su
instrumenti za mapiranje OCD i analizu njihovih kapaciteta i temeljnih vrijednosti u
cilju pronalaska odgovarajuih partnera meu OCD.
Mapiranje OCD radi sagledavanja njihovih prednosti i slabosti
Jedan od naina za pronalazak potencijalnih partnera meu OCD je mapiranje

organizacija koje su usmjerene na prava djeteta radi ocjene njihovih prednosti i slabosti.
Analiza komparativnih prednosti kroz presjek OCD i sagledavanje okruenja u kojem
djeluju, pomae da se utvrdi, na primjer, potencijalni uinak djelovanja OCD na
planove i aktivnosti unapreenja djeijih prava. Mapiranjem se prikupljaju informacije
za izradu dugoronih strategija za angaman civilnog drutva.
13
Mapiranje se moe izvriti na vie
naina.7 U svakom sluaju treba da
obuhvati vie podataka od pukog
utvrivanja i nabrojavanja OCD koje se
bave pravima djece. Cilj mapiranja je da
se stekne uvid u odnos izmeu drave i - Pronaite ranija mapiranja koja
mogu biti od koristi prije provoenja
graana i proces putem kojeg graani novog mapiranja.
zahtijevaju djelovanje vlade i nastoje
rijeiti socijalna, ekonomska i politika - Ne ograniavajte svoju analizu
rezultata pribavljenih kroz
pitanja od javnog interesa.
mapiranje na traenje najboljih ili
najjaih OCD. Razmotrite trendove
Ustroj mapiranja u velikoj mjeri ovisi o u razliitim organizacijama za
teitu programa grupe koja provodi ili utvrivanje faktora poput
za koju se provodi istraivanje. Na ogranienja, koja su uobiajena za
primjer, prilikom utvrivanja OCD koje sve organizacije. To moe biti
zagovaraju prava djeteta u korisno za kasnije inicijative za
konsultacijama o strategiji za smanjenje razvoj kapaciteta civilnog drutva.
siromatva, vano je mapirati ne samo - Utvrdite/ukljuite OCD koje mogu
organizacije koje imaju relevantna imati uticaj na ivote i prava djece,
tehnika i tematska znanja, ve i one iako u svom radu nisu konkretno
organizacije koje predstavljaju irok usmjerene na prava djece.
presjek socijalnih interesa, s ruralnog i - Razmotrite sljedea kljuna pitanja:
urbanog aspekta, te razliite etnike, mandat, misija i temeljne vrijednosti
vjerske, kulturne ili jezike grupe. razina interesa i usmjerenosti na
Mapiranje osnovnih nedravnih aktera u djecu /senzibiliziranosti
odreenom geografskom ili sektorskom ua specijalnost i rezultati ranijih
podruju omoguava pronalazak intervencija
potencijalnih partnera meu OCD za nivo kapaciteta (privredni, ljudski,
politiki, socioloki, kulturni, itd.)
podrku ostvarenju konkretnih
kratkoronih ciljeva u oblasti prava djece.
Vidi Instrument 8.2 o opim koracima koje treba slijediti prilikom

mapiranja.
Instrument 8.2 moe se koristiti u razliitim kontekstima, ak i kada je mapiranje OCD

ve izvreno, odnosno kada je poeljno da se uradi brzo mapiranje koje se konkretnije
odnosi na prava djece. Takoer se moe koristiti za podrku izradi mape puta za zemlju
u pogledu angamana OCD, kako je predvieno Saoptenjem EC o OCD iz 2012.
godine
14
Analiza kapaciteta potencijalnih partnera
Nakon mapiranja, potrebno je izvriti

procjenu kapaciteta OCD kako bi se
utvrdili potencijalni partneri za
angaman i naini njihovog angamana.
- Prilagodite procjenu tako da
Ove procjene mogu pomoi OCD da ispunjava konkretne zahtjeve
utvrdi kako na najbolji nain moe eventualne saradnje. Na primjer,
zvanino partnerstvo za pruanje
doprinijeti konkretnoj inicijativi, te
usluga zahtijeva stroiju procjenu
ukazati na mjere koje treba poduzeti za finansijskih i rukovodnih
izgradnju kapaciteta. kapaciteta u poreenju sa
neslubenim odnosom usmjerenim
Razvoj kapaciteta doprinosi na zagovaranje.
kontinuiranom rastu OCD koje imaju - Potvrdite odgovore
tehnike i organizacione kompetencije za relevantnom dokumentacijom,
programe i politike usmjerene na djecu. poput izjava o principima
Prenos znanja i vjetina na domae OCD organizacije ili evaluacijama
programa.
za zagovaranje i provedbu programa i
- Proitajte odgovore OCD u
politika, koje promoviraju najbolje
kontekstu dubinske analize njihovog
interese djeteta, predstavlja kljuni aspekt operativnog okruenja u zemlji.
odrivog razvoja u vlasnitvu drave.
Vidi Instrument 8.3 o opem pregledu pitanja koja se mogu razmotriti

prilikom procjene kapaciteta.
Analiza temeljnih vrijednosti potencijalnih partnera
U okviru procesa utvrivanja potencijalnih partnera meu OCD za unapreenje

programskih ciljeva u oblasti prava djece, potrebno je izvriti procjenu temeljnih
vrijednosti i integriteta OCD. Parnter mora biti posveen osnovnim vrijednostima
Konvencije o pravima djeteta, Konvencije o otklanjanju svih oblika diskriminacije ena
(CEDAW) i Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD). Publikacije, web
stranica ili druga javno dostupna dokumentacija partnera moe se koristiti za to
utvrenje. U sluaju da takve informacije nisu dostupne, intervjui sa rukovodstvom, sa
organizacijama koje su ranije radile sa partnerom i/ili ranijim korisnicima, mogu
pruiti potrebne informacije za procjenu. Ako potencijalni partner nije posveen
navedenim ciljevima u mjeri koja je mogua i izvodljiva, potrebno je poduzeti korake
za zagovaranje promjena u osnivakom dokumentu i misiji organzacije koje su
dosljedne ovim vrijednostima.
Vidi Instrument 8.4 u kojem je sadrana kontrolna listu za procjenu

integriteta i temeljnih vrijednosti OCD s aspekta prava djeteta.
15
4. Preporuene intervencije: Strukturirani proces za
angaman sa OCD
Premda su mnoge razvojne agencije usvojile politike i procedure za angaman civilnog
drutva, relativno mali broj agencija provodi programe koji su konkretno posveeni
civilnom drutvu i pravima djeteta. Odnosi izmeu donatora, vlada i aktera civilnog
drutva moraju se paljivo odabrati, nadzirati i jaati kako bi se ostvario njihov puni
potencijal. U ovom dijelu predstavljene su operativne smjernice za planiranje inicijativa
saradnje sa civilnim drutvom, poevi od stvaranja poticajnog okruenja.
4.1 Stvaranje poticajnog okruenja za vlade i donatore

da sarauju sa OCD
Razvojni akteri imaju veliku ulogu u Nakon Jasminske revolucije u

stvaranju poticajnog okruenja za rad sa
Tunisu, vladi je [od strane EC] na
civilnim drutvom na pravima djece i za
raspolaganje stavljen program
postizanje rezultata u korist djece.
ekonomskog oporavka pod
Posveenost stvaranju poticajnog
okruenja za civilno drutvo potvrena je uslovom da usvoji novi zakon o
2011. godine na etvrtom forumu na slobodi udruivanja. Ovim
visokom nivou o djelotvornoj pomoi u zakonom su izmijenjene odredbe
Busanu. Nakon Accre, utvrene su koje je nametnuo raniji reim za
preporuke za podrku poticajnom kontrolu slobode udruivanja.9
okruenju za civilno drutvo u procjeni
klime za djelovanje civilnog drutva u
zemljama primateljima.8
Donatori i vlade mogu pomoi da se osigura da su OCD prisutne, da imaju glas i da

imaju pristup resursima koji su neophodni za doprinos kljunim procesima
nacionalnog razvoja, poput stratekog dokumeenta za smanjenje siromatva (PRSP) i
socijalnog budetiranja. Mogu potai partnerske vlade da vre konsultacije na nivou
drave i pobrinu se da su u planovima dravnog razvoja zastupljeni razvojni prioriteti
svih sektora druva, ukljuujui djecu,
ene i ranjive grupe. Na taj nain se
osigurava da je sadraj PRSP zasnovan na
drutvenim stvarnostima svih graana,
ukljuujui djecu. Iskustva u zemljama
irom svijeta pokazuju da se opseg i - Vrite pritisak kroz diplomatske
kanale i politiki dijalog.
kvalitet za angaman civilnog drutva u
nacionalnim razvojnim planovima - Intenzivirajte aktivnosti
praenja pogodnosti okruenja
razlikuje ovisno o kontekstu. Snaga i
za djelovanje OCD.
vrijednost ovog participativnog procesa u
- Promovirajte inicijative
velikoj mjeri ovisi o politikoj volji za
monitoringa koje predvode
voenje svrsishodnih konsultacija, OCD.
kapaciteta vlade za organizaciju dijaloga
na nivou drave i sposobnosti civilnog
drutva da doprinese procesu
informacijama zasnovanim na dokazima.
16
Vlade i donatori moraju udvostruiti svoje napore kako bi osigurali prostor u kojem
OCD mogu doprinijeti razvoju i utvrivanju prioriteta za djecu kroz iskreni dijalog na
nivou drave. Ukljuiv i participatoran proces ne osigurava samo da razvojni prioriteti
odraavaju interese djece i ranjivih grupa, ve pospjeuje osjeaj vlasnitva nad
planovima kroz vee izglede aktivne podrke graana i njihovog praenja provedbe
strategije.
Poticajno okruenje za djelotvornost OCD10

Prepoznajte OCD kao razvojne aktere po vlastitoj zasluzi
Potvrdite i osigurajte puno uee OCD u svojstvu nezavisnih razvojnih
aktera;
Nemojte poistovijeivati OCD sa drugim razvojnim akterima poput privatnog sektora;
Osmislite demokratski politiki i strateki dijalog za djelotvorniji razvoj
Prikupite razliite stavove, posebno stavove socijalnih organizacija u zajednici,
organizacija ena i predstavnika starosjedilakih zajednica;
Osigurajte transparentnost i jasnu svrhu i proces, te slobodan pristup
informacijama (kao i strategijama i programskim planovima u zemlji) i pristup
dokumentaciji na jezicima subjekata s kojima se vre konsultacije;
Provodite blagovremene konsultacije radi prikupljanja informacija za donoenje odluka;
Prepoznajte odgovornost i doprinos drugih aktera, naroito parlamentaraca
i tijela lokalne vlasti;
Uinite dostupnim odgovarajue resurse za omoguavanje punog uea aktera.
Preuzmite odgovornost za transparentne i dosljedne razvojne politike
Utvrdite politike koje definiraju mjesto i ulogu OCD u donatorskim stratekim
okvirima i planovima, ukljuujui planove za provedbu programa na nivou
drave.
Omoguite finansiranje za djelotvoran razvoj OCD
Usmjerite se na dugorone rezultate;
Ukljuite podrku kljunih institucija;
Osigurajte pristup finansiranju i podrci za OCD razliitog djelokruga i veliine;
Promovirajte mobilizaciju lokalnih resursa;
Podrite iroki raspon programiranja i inovativnosti OCD, ukljuujui razvoj
politika i zagovaranje.
4.2 Promoviranje svrsishodnog i strukturiranog uea

OCD na postizanju ciljeva u oblasti prava djece
Promoviranje uea OCD u domaim politikama kljuno je za realizaciju planova u

oblasti djeijih prava i provedbu Konvencije o pravima djeteta. Neke od oblasti u
kojima se to moe postii su:
17

Zakonodavna reforma, proces
transponiranja Konvencije u domae
zakone, sloen je i dugotrajan proces
koji obuhvata razliite pravne subjekte
i procese i prua mogunost
donatorima i vladama da angairaju
OCD koje se bave djecom. Poticanje
uea civilnog drutva u - Podrite strukturirane i djelotvorne
zakonodavnom procesu doprinosi mehanizme za dijalog izmeu OCD i
tome da zakoni i prakse odraavaju domaih vlasti na svim nivoima.
predanost drave provedbi - Podrite sheme dijaloga koje su
Konvencije, kako bi prava djece bila u specifine za dravu, sektor ili aktere i
potpunosti uvaena i podrana. koje omoguavaju uee vie aktera.
Aktivno uee OCD u raspravama i - Podrite kreiranje mrea i mehanizama
procesima koji se tiu zakona, koordinacije za ujedinjavanje razliitih
promovira odgovornost i vlasnitvo sektora u promociji prava djece.
javnog sektora. - Steknite uvid u odnos civilnog drutva
OCD mogu direktno uticati na sa drugim OCD i razvojnim akterima u
podrku javnog sektora uslugama po javnom sektoru.
mjeri djeteta kroz uee u procesima - Dajte jasne indikacije o tome kako
socijalnog budetiranja. Dokazi ukazuju se OCD trebaju angairati u
na to da participativno socijalno procesu kroz npr:
budetiranje ne samo da poboljava istraivanja predoena jednostavnim
dostupnost javnih usluga ranjivim jezikom u preglednom formatu;
grupama, ukljuujui djecu, ve koritenje samo provjerenih izvora
doprinosi suzbijanju klijentelistikih neudaljavanje od stvarnog stanja
praksi i slinih koruptivnih ponaanja na terenu;
u tijelima vlade. Posmatrai pripisuju pojanjenje sloenih koncepata,
uspjeh socijalnog budetiranja aktualnih pitanja i suprotnih
stavova;
njegovoj otvorenosti i
transparentnosti. Proces je otvoren za provoenje detaljne analize rizika,
tako da su konane odluke rezultat
sve koji ele da se aktivno ukljue. Ova primjene vie kriterija, ne samo
ukljuivost produbljuje osjeaj predloenih tehnikih rjeenja.
vlasnitva nad budetom meu - Posmatrajte stvari dugorono (ne
graanima od samog poetka procesa, samo kroz projekte), to
te osjeaj odgovornosti za uinak podrazumijeva spremnost na
budeta na usluge u mjesnim njegovanje potencijala ak i slabijih
zajednicama. Kada graani doprinose OCD.
raspodjeli javnih sredstava za razvojne
prioritete zajednice, vei su izgledi da
e dugorono gledano podrati
djelotvornu provedbu budeta.
OCD mogu nadopuniti i uiniti djelotvornijim javne usluge tamo gdje vlade nemaju
dovoljno odgovarajuih kadrova i finansijskih kapaciteta da osiguraju sistemsko
obrazovanje, zdravstvo, vodoopskrbu i sanitaciju (WASH), prehranu i djeiju
zatitu. Na primjer, UNICEF i Helen Keller International (HKI) blisko sarauju u
rjeavanju pothranjenosti i sljepila meu djecom. Zajedniki projekti obuhvataju
programe djeije prehrane, te podrku za djecu koja su obolila od sljepila, trahoma,
onhocerkoze (rijenog sljepila), katarakta i nedostatka vitamina A.
18
Obzirom na njihovu upoznatost i blizak kontakt sa ciljanim grupama, OCD mogu

pomoi u provedbi programa usmjerenih na djecu i pruanje usluga u udaljenim i
teko dostupnim zajednicama. Akteri civilnog drutva takoer mogu pomoi
ministarstvima u praenju stanja djece i ranjivih grupa, te im ukazati na situacije
koje zahtijevaju hitne intervencije.
4.3 Izgradnja kapaciteta i proirenje ogranienih kapaciteta OCD
Inicijative za razvoj kapaciteta mogu doprinijeti ueu civilnog drutva u razvojnom

procesu i poveati sposobnost OCD za uinkovito uee. Prenos znanja i vjetina
domaim OCD za zagovaranje i pomaganje u provedbi programa i politika koje
promoviraju najbolje interese djece, vaan je aspekt djelovanja ka odrivom razvoju u
vlasnitvu drave.
Akteri civilnog drutva suoavaju se sa viestrukim izazovima u ocjeni svog rada.

Odrive evaluacije koje se mogu verificirati zahtijevaju vrijeme, novac i tehnika
znanja, koja ponekad nedostaju OCD. Mnoge OCD koje ovise o donatorskim
sredstvima moraju balansirati izmeu potrebe za vjerodostojnim praenjem i
izvjetavanjem o napretku i neophodnom osiguranju novih i kontinuiranih izvora
sredstava, to moe uticati na strogost evaluacije, odnosno pouzdanost zabiljeenih
rezultata. Izazovi internih kapaciteta su esto dodatno uslonjeni politikim i
operativnim okruenjem. Donatori i vlade ipak mogu podrati OCD u unapreenju
monitoringa i evaluacije njihovog rada, kao i njihovih ukupnih tehnikih i rukovodnih
kapaciteta.
4.4 Ocjena kvaliteta saradnje sa OCD
Potencijalni partneri i saradnici biraju se meu mnogobrojnim i raznovrsnim OCD,

koje su mapirane na ve opisan nain. Ove organizacije mogu se pozvati u bilo kojoj
fazi programskog ili projektnog ciklusa da istrauju, na primjer, mogunosti za
zajedniki rad ili za aktivno uee u dijalogu o politikama. Smjer tih razgovora moe
se odrediti jednostavnim pitanjima:
Na emu moemo zajedno da radimo?
Na koji nain svaka grupa doprinosi unapreenju inicijative?
Koju vrstu strukture je potrebno osigurati da bi mogli da radimo zajedno?
Prilikom angamana sa OCD poeljno je osmisliti strukturu angamana primjenom

sljedeih principa:
Imajte jasne ciljeve: Traite elemente koji odraavaju usklaenost sa nacionalnim
strategijama, planovima i programima. Napravite jasnu poveznicu sa stratekim
programom drave i utvrdite potencijalne izlazne rezultate procesa.
Imajte realna oekivanja, s aspekta prava djeteta, o kapacitetima OCD i mreama
koje namjeravate ukljuiti u proces. Proces moe biti intenziviran uporednim
aktivnostima na jaanju kapaciteta.
19

Usmjerite se na djelotvornost: Raspolaui informacijama o ranijim ili postojeim
sistemima konsultacija, njihovim uspjesima i neuspjesima, moete prilagoditi svoj
proces konsultacija i poboljati eventualne ishode i vlasnitvo.
Pruite povratne informacije i planirajte naredne korake: Uesnici moraju biti
dobro informirani o procesu i moguem ishodu kako bi mogli djelovati
proaktivno i preusmjeriti proces, ako je potrebno.
Preporuka 1:
Prilikom ocjene saradnje sa OCD, usmjerite se ne samo na rezultate partnerstva,
ve i na kvalitet radnog odnosa.
Svi akteri u poetnim fazama angamana trebaju uestvovati u definiranju ciljeva

saradnje, te rukovodeih principa radnog odnosa. Mogu se koristiti kriteriji za ocjenu
rezultata i uspjenosti partnerstva.
Bez obzira na vrstu inicijative, proces procjene treba da bude participatoran i ukljuiv. Svi
akteri trebaju biti upoznati o tome ta e se posmatrati u narednim fazama procjene.
Razumno planiranje i jasnoa ciljeva: Partnerstvo mora imati realna oekivanja, kada
se uzme u obzir specifinost pitanja u oblasti djeijih prava na lokalnom nivou koja
treba rijetiti, i onog to se moe postii u datom vremenskom okviru.
Vlasnitvo i ukljuivost: Partnerstvo mora ulijevati povjerenje svim svojim
akterima, ukljuujui partnere, te ih poticati na uee u dizajnu, provedbi i
upravljanju partnerstvom.
Etiki principi i standardi: Prakse vlasnitva moraju biti usklaene sa prihvaenim
kodeksima i standardima ponaanja.
Transparentnost i odgovornost: Ugovorni i rukovodni odnosi moraju osigurati da je
partnerstvo odgovorno individualnim partnerima i iroj zajednici.
Preporuka 2:
Oslonite se na mehanizme za prikupljanje povratnih informacija za ocjenu svog
radnog odnosa sa OCD.
Razvojni akteri sve vie koriste mehanizme za prikupljanje povratnih informacija kako
bi poboljali djelotvornost partnerstava. Ovi mehanizmi pruaju mogunost svim
akterima, ukljuujui donatore, vlade, OCD, zajednice i graane, da ocijene uspjenost
i kvalitetu radnih odnosa i utvrde izazove.
20
Mehanizmi za prikupljanje povratnih informacija mogu se koristiti za ocjenu razliitih

vrsta radnog odnosa, od saradnje na nivou projekta do metoda za ukljuenje civilnog
drutva u organizacioni proces, poput planiranja programa i utvrivanja prioriteta.
Mogu se koristiti razliiti mehanizmi, poput polustrukturiranih intervjua, anketa i
redovnih sastanaka. Tehnoloka dostignua potiu inovativnost u osmiljavanju
strukture mehanizama za prikupljanje povratnih informacija.
4.5 Primjeri razliitih vrsta operativnog angamana sa OCD

na pravima djece
Kvalitet poticajnog okruenja odreuje sposobnost civilnog drutva da se aktivno

ukljui u proces kreiranja politika, to moe ograniiti njihovu sposobnost da se u
potpunosti ukljue u realizaciju prava djece. Zbog toga se OCD percipiraju kao
pruatelji usluga sa ogranienim uticajem nad ustrojem i provedbom socijalnih politika
i programa.
U narednoj tabeli prikazane su preporuene aktivnosti temeljene na karakteristikama

interakcije OCD sa javnim institucijama. Iako su aktivnosti naizgled poredane prema
rastuoj ukljuenosti OCD u proces kreiranja politika, ne postoji hijerarhija u
predloenoj listi aktivnosti. Prve take mogu se smatrati prioritetnim aktivnostima
prilikom angamana sa OCD i toplo se preporuuju neovisno o nivou interakcije
izmeu OCD i javnih institucija.
PODRKA KLJUNIM AKTIVNOSTIMA OCD U OBLASTI DJEIJIH PRAVA

VRSTA INTERAKCIJE PODRKA KLJUNIM AKTIVNOSTIMA OCD
OCD SA U OBLASTI DJEIJIH PRAVA
JAVNIM INSTITUCIJAMA
Doprinos pruanju Mapirati socijalne grupe i utvrditi koje od njih su iskljuene iz

usluga politikog procesa;
Osigurati da OCD ukljuene u programiranje i pruanje pomoi
vjerodostojno zastupaju razliite segmente drutva, ukljuujui
djecu i adolescente.
Potaknuti OCD da rade sa zajednicama na utvrivanju
razvojnih prioriteta usmjerenih na djecu;
Podrati razvoj sveobuhvatnih koalicija OCD na nacionalnom i
lokalnom nivou;
Angairati koalicije OCD i civilno drutvo u partnerstva i
saradnju, na primjer, u izradi alternativnih izvjetava;
Podrati formiranje posmatrakih tijela za prava djeteta na
nivou drave ili regije;
Pomoi OCD u podizanju svijesti o pravima djece i uvoenju te
prakse u njihove mree;
Promovirati inovativnu primjenu pristupane tehnologije za
brz prenos podataka izmeu OCD koje djeluju u udaljenim
podrujima;
21
Uee u Stvarati mogunosti za OCD da predstave svoja istraivanja
konsultacijama za i nalaze vladi;
oblikovanje Izraditi jasne i dosljedne kriterije za odabir OCD koje e
politika i planova uestvovati u konsultativnom procesu o politikama i
smanjena planovima za smanjenje siromatva;
siromatva
Angairati se u pruanju dugorone podrke OCD, pomaui im
da razviju svoje interne kapacitete u cilju poboljanog i odrivog
uea u sloenim dravnim procesima, poput budetiranja;
Iskoristiti veliki broj informacija koje objavljuju posmatraka
tijela za potrebe programiranja za prava djeteta;
Educirati skupa sa domaim tijelima OCD o svrsi, procesima i
moguim rezultatima ovih strategija i planova;
Pomoi OCD da ojaaju svoje mehanizme samonadzora za
pruanje ulaznih informacija zasnovanih na dokazima u
procesu izrade politika;
Olakati razmjenu podataka i analiza izmeu vlade i partnerskih
OCD, ime se doprinosi informiranim preporukama politike i
dijalogu; raditi s vladama na osiguranju saradnje u razmjeni
informacija o pravima djeteta sa OCD, npr. UNICEF je sklopio
partnerstvo sa World Vision, Plan International i Hitnim planom
amerikog predsjednika za pomo oboljelima od AIDS-a (PEPFAR)
u izradi studije o povezanosti upisa roenja u matine knjige i djece
zaraene virusom HIV-a, odnosno djece oboljele od AIDS-a, radi
bolje informiranosti politika.
Promovirati zastupljenost ena, djece i marginaliziranih grupa u
raspravama o politici i zakonodavnim inicijativama;
Osigurati da je sveobuhvatno uee odrivo tokom provedbe,
praenja i evaluacije planova; omoguiti razmatranje razliitih
stavova i miljenja na sastancima, naroito onih stavova i miljenja
koji potiu od uobiajeno marginaliziranih grupa;
Upoznati OCD o strukturi i sadraju zakonodavnog procesa,
te o konceptima, procesima i argonu koji se korisi u
kontekstu dravnog budeta;
Upoznati OCD sa fiskalnim ogranienjima s kojima se suoavaju
javni budeti;
Graditi i njegovati vlasnitvo javnosti nad zakonodavnim
aktivnostima kroz poticanje OCD da uestvuju u provedbi i
monitoringu novih politika, odnosno zakonodavnih
inicijativa.
22
INSTRUMENTI
Instrument 8.1 Brza procjena poticajnog okruenja u smislu njegove
povezanosti sa promocijom i zatitom prava djeteta
PRAVNI KONTEKST
U kojem pravnom kontekstu rade OCD? Komentari:
Postoje li lokalni zakoni koji reguliraju Komentari:

registraciju i operativni rad OCD?
Ogranienja aktivnosti, poticaja i/ili
prava
Monitoring/upravljanje/kontrolni
mehanizmi
Uvjeti za registraciju i lokaciju
Fleksibilne/raznovrsne mogunosti
za registraciju
MOBILIZACIJA RESURSA
Kako se OCD organiziraju na nivou Komentari:
zajednice, pod-nacionalnom i
nacionalnom nivou?
Koji su njihovi glavni izvori Komentari:

finansiranja?
Prilike za mobiliziranje resursa
Glavni izvor finansiranja i podrke
Kontinuriani naspram ad hoc tokova
sredstava
Sutinska naspram projektne podrke
Oslanjanje na vanjske resurse naspram
vlastitih
Povlastice/porezne olakice za
donacije i neprofitni rad
Prilike za izgradnju institucionalnih
kapaciteta
PRISTUP INFORMACIJAMA
Trokovi komunikacije Komentari:
Ogranienja Komentari:
25
Pristup i pravovremena dostupnost Komentari:
relevantnih informacija
Jezike barijere Komentari:
Vanost edukacije za pristup Komentari:

informacijama
PROSTOR ZA PREGOVARANJE
Kakva je politika klima u kojoj rade OCD? Komentari:
Da li vlada podrava aktivan i nezavisan Komentari:

sektor civilnog drutva?
Postoje li ogranienja takve podrke? Komentari:
Da li su pod-nacionalni organi vlasti Komentari:

otvoreni prema ueu civilnog drutva u
javnim pitanjima?
Prisutnost postojeih mehanizama na
koje se moe nadograditi
Funkcionalni naini za izraavanje
graanskih interesa
Okrugli stolovi, radne grupe, odbori
Posebni ured za odnose sa NVO/civilnim
drutvom
Propisana zastupljenost OCD u lokalnim
vijeima i drugim slinim strukturama
Formalni i neformalni sistemi kroz
koje vlada sarauje sa NVO/civilnim
drutvom
KOHEZIJA UNUTAR CIVILNOG DRUTVA
Kolika je kohezija civilnog drutva? Komentari:
Da li se odnos izmeu razliitih Komentari:

organizacija odlikuje saradnjom,
indiferentnou ili konkurencijom?
Da li je civilno drutvo politiki, kulturno, Komentari:

etniki ili geografski podijeljeno?
26
Ako jeste, da li te podjele utiu na Komentari:

izglede za saradnju OCD?
Postoje li krovna ili koordinacijska tijela za Komentari:

OCD?
Ko su mogui nosioci promjene u civilnom Komentari:

drutvu?
RELEVANTNOST I ODNOS SA LANSTVOM

Gdje su izvori drutvenog uticaja i politike Komentari:
moi u civilnom drutvu?
Koje interesne grupe su zastupljene u Komentari:

civilnom drutvu?
Kojim pitanjima se OCD bave u Komentari:

aktivnostima zagovaranja?
Kojim vrstama organizacija se pridruuju Komentari:

marginalizirane i ranjive grupe?
Jesu li te grupe zastupljene na Komentari:

nacionalnom nivou?
Koje grupe imaju pristup donatorima i Komentari:

donosiocima politika?
Koje OCD se smatraju uticajnim? Koji su Komentari:

njihovi glavni izvori uticaja?
KOMUNIKACIJA
Smatra li se civilno drutvo openito Komentari:
kredibilnim i odgovornim?
Kakva je percepcija javnosti o sektoru Komentari:

civilnog drutva?
Kako mainstream mediji percipiraju civilno Komentari:

drutvo?
27
Kako OCD distribuiraju informacije ili Komentari:
ukljuuju javnost u rasprave o politikama
ili operativne aktivnosti?
Kako vlada percipira civilno drutvo? Komentari:

Sredstva komunikacije i
distribucije informacija
Jezike barijere
DODATNA RAZMATRANJA
Kakav uticaj imaju grupe civilnog drutva Komentari:
na donoenje politika (openito)? U kolikoj
mjeri se civilno drutvo moe povezati sa
donoenjem odluka?
Kakav je uticaj nestabilnost ili konflikt imao Komentari:
na civilno drutvo?
Kako e kontekstualne promjene uticati Komentari:

na sposobnost partnera ili zainteresiranih
strana da provedu svoje aktivnosti?
Da li je civilnom drutvu prevashodno Komentari:

potrebna finansijska ili institucionalna
podrka ili oboje?
Koji je mogui uticaj uea/pomoi Komentari:

donatora na dinamiku lokalnog sukoba?
Kako se negativni uticaji mogu izbjei, ili
barem svesti na minimum?
28
Instrument 8.2 Mapiranje OCD usmjerenih na prava djeteta

DEFINIRATI OPSEG I CILJ MAPIRANJA
Definirati geografski opseg Komentari:
mapiranja (zajednica, okrug, drava).
Definirati tematski opseg mapiranja. Komentari:

Da li je ono ogranieno na OCD koje rade
na konkretnom pitanju, ili ukljuuje sve
OCD koje rade u oblasti prava djeteta?
Prilikom definiranja tematskog opsega
mapiranja, razmotriti pitanja koja utiu na
prava djeteta u datom geografskom
podruju:
Postoje li konkretna pitanja prava
djeteta koja se ne rjeavaju, kao to su
razdvajanje od porodice ili seksualno
iskoritavanje djece?
Postoje li odreene populacije djece
(kao to su djeca s potekoama,
djeca bez roditeljske skrbi, djeca koja
ive i rade na ulici) koje nisu adekvatno
zastupljene u radu ni jedne vee OCD
u zemlji?
Razmotriti dugoronu odrivost Komentari:

rezultata. Koliko dugo e mapiranje ostati
relevantno? Moe li se uspostaviti sistem
redovnog auriranja? Postoje li prilike za
rad sa drugim partnerima ukljuenim u
redovni monitoring OCD?
IZRADITI PLAN ZA ISPUNJAVANJE CILJEVA MAPIRANJA

Utvrditi metodologiju istraivanja koja e Komentari:
se koristiti za procjenu samoprocjena
OCD, polustrukturirani intervjui sa
pojedinanim OCD koje vodi istraiva ili
grupna rasprava sa lanovima OCD kojom
moderira istraiva.
Utvrditi istraivae koji e provesti Komentari:

mapiranje (nezavisni konsultanti, OCD
ili osoblje).
Uspostaviti vremenski okvir za ovu Komentari:

aktivnost.
Utvrditi ispitanike (voe i lanovi OCD, Komentari:

voe graanskih udruenja i voe u
zajednici).
29
Izraditi upitnik ili vodi za intervju koji Komentari:
se fokusira na eljene informacije. To
moe ukljuivati sljedee:
Sastav i broj osoblja
Pravni status
Historijat
Iskustvo u provoenju projekata sa
donatorima ili vladom
Vrsta organizacije (u zajednici, organizacija
starosjedilakog naroda, NVO, udruenje
lanova, itd.)
Kapacitet obuhvaenih OCD da
promoviraju prava djeteta
U kolikoj mjeri postupanje i vrijednosti
OCD odraavaju principe Konvencije
o pravima djeteta
U kolikoj mjeri OCD ukljuuju djecu,
njihove porodice i zajednice u razvoj
programa i procese evaluacije.
Obuiti anketni tim o koritenju Komentari:

metodologije i upitnika.
Prevesti upitnik na lokalne jezike. Komentari:
Objasniti svrhu aktivnosti i pribaviti Komentari:

dozvolu, ukoliko je to potrebno, od OCD i
vlasti u zajednici ili organa vlade koji
uestvuju u istraivanju.
Osigurati da anketni tim posjeti Komentari:
projektne lokacije OCD i razgovara sa
voama zajednice i lanovima u ciljnom
podruju kako bi se izvrila triangulacija
podataka prikupljenih od OCD.
Provesti grupne razgovore sa OCD Komentari:
radi saoptavanja preliminarnih
zakljuaka istraivaa.
ANALIZIRATI PODATKE
Sainiti bazu podataka svih mapiranih Komentari:
OCD sa detaljima o geografskim i
tematskim podrujima djelovanja.
Razmotriti ukljuivanje podataka o
podobnosti OCD kao potencijalnog
saradnika za konkretne inicijative.
30
Procijeniti u kolikoj mjeri svaka OCD Komentari:

ostvaruje svoje ciljeve, navodei uska grla
programa i ogranienja kapaciteta, te
procijeniti kvalitet odnosa OCD sa ciljnim
zajednicama i usklaenost organizacije sa
Konvencijom o pravima djeteta.
PODIJELITI REZULTATE
Prevesti izvjetaj na lokalne jezike i Komentari:
distribuirati rezultate svim akterima koji
su uestvovali u aktivnosti.
Distribuirati izvjetaje, metodologiju Komentari:

i instrumente OCD, vladi i donatorskim
agencijama.
ODRAVATI BAZU PODATAKA

Osigurati da je osoblje koje radi sa Komentari:
OCD upoznato i koristi bazu podataka
izraenu nakon mapiranja.
Koristiti rezultate mapiranja kao osnovu Komentari:

za monitoring napretka OCD u odnosu
na originalna pitanja koja su postavili
istraivai.
Proiriti bazu podataka dodatnim Komentari:
mapiranjima drugih geografskih ili
tematskih podruja.
Potraiti prilike za saradnju sa OCD, Komentari:

vladom i drugim razvojnim akterima na
buduim mapiranjima OCD.
31
KAPACITET ZA PROMOVIRANJE PRAVA DJETETA
Utvrditi prethodne i aktualne Komentari:
programe za prava djeteta u OCD: Da
li se OCD ranije specijalizirala za prava
djeteta ili vezane oblasti? U kakvim
inicijativama su uestvovali?
Procijeniti organizacionu osjetljivost Komentari:
na prava djeteta: da li organizacija
svojim mandatom, strukturom,
upravljanjem i aktivnostima podrava
najbolje interese djece? Ima li
organizacija ikakve mehanizme za
ukljuivanje djece i mladih u izradu i
evaluaciju svojih programa?
KAPACITET ZA PROVOENJE PROGRAMA
Osigurati da OCD moe provesti Komentari:
programe i pruiti usluge: Da li
organizacija ima dokazan historijat
ostvarenih konkretnih rezultata za djecu?
PRAVNI STATUS I HISTORIJAT
Osigurati da je OCD osnovana prema Komentari:
zakonu i da ispunjava sve uvjete
nacionalnih i lokalnih vlasti za organizacije
koje rade u datoj oblasti.
Pregledati historijat OCD: Kada je Komentari:
organizacija osnovana i za koju svrhu?
MANDAT, POLITIKE I UPRAVLJANJE

Ocijeniti organizacionu strukturu i Komentari:
principe OCD: Kako upravno tijelo vri
nadzor? Da li je organizacija zasnovana na
lanstvu? Ako jeste, da li lanovi plaaju
lanarinu? Postoje li jasne linije
komunikacije izmeu izvrnog tijela i
lanstva?
VANJSKA PODRKA I SARADNJA SA ZAJEDNICOM
Utvrditi lanstvo OCD: Ima li Komentari:
organizacija jasno utvreno lanstvo?
Ukoliko ima, da li se sa lanovima
provode konsultacije i da li ih se informira
o aktivnostima organizacije?
Ocijeniti odnose OCD sa drugim OCD i Komentari:
razvojnim partnerima: Da li OCD pripada
ikakvim mreama/krovnim organizacijama
za zatitu prava djeteta? Koje druge grupe
u zajednici su povezane sa OCD?
32
Utvrditi izvore finansiranja: Ko je u Komentari:

prolosti finansirao OCD? Ko trenutno
finansira njen rad?
KADROVSKI RESURSI I TEHNIKI KAPACITETI
Procijeniti bazu i potencijal kadrovskih Komentari:

resursa: Da li aktivnosti OCD provodi
plaeno osoblje ili volonteri? Da li se
angauje lokalno osoblje i konsultanti?
Koliko meunarodnih lanova ima
organizacija?
Utvrditi sve specijalizirane vjetine u Komentari:
OCD: Kakva je struna sprema i radno
iskustvo lanova OCD? Da li su njihove
vjetine relevantne za prava ili dobrobit
djeteta?
Utvrditi i procijeniti relevantne Komentari:

metodoloke pristupe: Koje tehnike ili
participatorne pristupe koristi OCD na
terenu? Koji pristup se koristi u direktnom
radu sa djecom, adolescentima i
djevojicama?
KAPACITETI ZA UPRAVLJANJE I MONITORING
Procijeniti planiranje, monitoring i Komentari:

evaluaciju: Da li OCD daje usklaene i
izvodive prijedloge za finansiranje
programa? Da li se odravaju godinji
sastanci za analizu uspjenosti? Da li
plan rada sadrava mjerljive ciljeve?
Procijeniti ranije izvjetavanje i uspjenost: Komentari:

Koju vrstu metodologija OCD koristi za
monitoring i evaluaciju napretka? Da li OCD
izdaje izvjetaje o svom radu? Da li se ti
izvjetaji dostavljaju odreenim grupama? Ako
je odgovor da, koje su to grupe?
Ocijeniti prethodne izvjetaje i Komentari:

mehanizme monitoringa: Da li raniji
izvjetaji pokazuju unapreenje funkcija?
Da li postoje preporuke nakon monitoringa
iz ranijih izvjetaja koje su primjenjene ili
nisu primjenjene?
Utvrditi sve eme eksternog Komentari:

monitoringa koji je ukljuio OCD: Da li
organizacija izvjetava o svojim
aktivnostima vladu, drugu donatorsku
agenciju ili druge OCD?
33
FINANSIJSKI KAPACITETI
Ocijeniti ranije, trenutne i budue Komentari:

budete: Postoji li redovni budetski
ciklus? Koja sredstva su u prolosti
izdvojena za programe vezane za prava
djeteta i koja su planirana budetska
izdvajanja za djecu u budunosti?
Procijeniti sisteme praenja troenja Komentari:
budeta i raunovodstva: Da li OCD
ima dostatne procedure da osigura
odgovornost za koritenje sredstava?
34
Instrument 8.4 Procjena integriteta i temeljnih vrijednosti OCD s

aspekta prava djeteta
DA LI SU MISIJA, MANDAT I VRIJEDNOSTI ORGANIZACIJE USKLAENE SA GLAVNIM PRINCIPIMA I

STANDARDIMA ZA ZATITU PRAVA DJETETA?
Konkretno, da li su vrijednosti organizacije usklaene sa Konvencijom o Da Ne
pravima djeteta, Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena i
Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom?
Komentari:
Da li je oragnizacija otvorena za uee djece, ena i drugih korisnika u Da Ne

planiranju i upravljanju projektom?
Komentari:
Da li organizacija ima jasan stav o zatiti nosilaca prava (korisnika), Da Ne

ukljuujui djecu, od svih oblika diskriminacije, zlostavljanja ili iskoritavanja?
Komentari:
Da li postoje dokazi (iz pouzdanih lokalnih ili meunarodnih medija ili od Da Ne

bivih uesnika/korisnika) o tome da se gore navedene politike ne potuju u
praksi?
Komentari:
Da li organizacija sarauje sa grupama u nepovoljnom poloaju, ili teko Da Ne

dostupnim grupama?
Komentari:
Da li organizacija uiva povjerenje porodica, zajednice i vlade (to potvruju Da Ne

intervjui putem telefona, emaila, fokusnih grupa, anketa, itd.)?
Komentari:
Da li se organizacija aktivno ukljuuje u mree i saveze, ukljuujui i Da Ne

udruivanje sa lokalnom zajednicom?
Komentari:
DA LI SU POLITIKE, AKTIVNOSTI, STRUKTURA, POVEZANOST I FINANSIRANJE ORGANIZACIJE

TRANSPARENTNI?
Da li su dostupne informacije o opsegu rada organizacije i geografskom Da Ne
obuhvatu, kadrovskim resursima, finansijskom upravljanju i kontrolnim
mehanizmima te sistemima upravljanja?
Komentari:
35
Kakav je sastav odbora? Da li lanovi izvrnog tijela uivaju ugled zbog Da Ne
linog integriteta? (Za procjenu ovih podataka poduzeti realne napore,
koristei dostupna sredstva. Za OCD bez odbora, tamo gdje je to
primjenjivo, npr. na osnovu veliine, nivoa i izvora finansiranja, opsega i
sloenosti rada organizacija, potrebno je potaknuti osnivanje upravnih
struktura koje podravaju djelotvornost, efikasnost, transparentnost i
odgovornost).
Komentari:
Koji su izvori osnovnih sredstava ili prihoda? Da Ne

Komentari:
Da li su dostupni prologodinji finansijski izvjetaji koji su proli reviziju? Da Da Ne

li je organizacija otvorena za vanjske revizije?
Komentari:
Postoje li evaluacije projekata koje je provela ova organizacija? Da Ne

Komentari:
Da li organizacija ima neizmirenih obaveza? Da Ne

Komentari:
Da li su informacije o poslovanju organizacije prikupljene kroz neformalne Da Ne

razgovore sa drugim razvojnim akterima, agencijama UN, OCD ili
korisnicima? Da li te informacije potvruju da organizacija ima integritet i
njeguje temeljne vrijednosti u skladu sa pravilima navedenim u drugim
dijelovima ove kontrolne liste?
Komentari:
36
PRILOZI
Prilog 8.1 Glavne mree OCD za prava djeteta
Meunarodna mrea za prava djeteta (CRIN) oformljena je nakon to su OCD

ukljuene u izradu Konvencije o pravima djeteta predloile da se sistematizira javno
objavljivanje slubenih i alternativnih izvjetaja. CRIN ima sjedite u Londonu i
predstavlja kombinirano znanje hiljada OCD u svakom dijelu svijeta iji je mandat da
osiguraju da informacije o zloupotrebama prava djeteta ne budu uskraene ili
prikrivane. Informacije koje prima CRIN pokrivaju niz pitanja i pokazatelja vezanih za
djecu koji se pohranjuju u centralnu, javno dostupnu bazu podataka. Pored toga, CRIN
izrauje i distribuira vlastite analize kroz bilten, seriju radova i druge internetske
resurse.
Primjer CRIN-a pokazuje da funkcija monitoringa koju obavlja civilno drutvo nije
ograniena samo na Konvenciju o pravima djeteta. OCD rutinski prate i reaguju na
povrede prava djeteta kroz analizu dokaza prikupljenih od posmatraa i davanje
preporuka vladama i donatorima. Dokazi koje prikupljaju se takoer koriste u izradi
politika.
Child Rights Connect (ranije djelovala kao Grupa NVO za Konvenciju o pravima
djeteta) je globalna mrea koja okuplja 79 meunarodnih i nacionalnih NVO koje rade
na tome da sva djeca u potpunosti uivaju svoja prava definirana Konvencijom o
pravima djeteta. Od osnivanja 1983. godine kako bi se uticalo na izradu Konvencije,
Grupa NVO je razvila vrhunsku ekspertizu u oblasti prava djeteta i rad Komiteta za
prava djeteta na meunarodnom nivou, pruajui koordiniranu platformu za
aktivnosti NVO i igrajui centralnu ulogu u glavnim dogaajima vezanim za prava
djeteta.
Ovakve mree donatorima, vladama i OCD pruaju informacije o tome kako pristupiti
kljunim izvjetajima i informacijama o statusu prava djeteta, pridruiti se njihovim
mreama i oformiti mreu civilnog drutva ili sistem za prouavanje i dokumentiranje.
Druge mree ukljuuju:

Afriki forum za politike prema djeci nezavisna, neprofitna panafrika institucija
za istraivanje i dijalog o politikama prema djeci u Africi.
Regionalna mrea za rano djetinjstvo za Aziju i Pacifik mrea osnovana za
stvaranje snanih partnerstava izmeu sektora i razliitih disciplina, organizacija,
agencija i institucija u regiji Azije i Pacifika za promicanje plana za razvoj i ulaganje
u rano djetinjstvo.
ChildONEurope (Evropska mrea nacionalnih tijela za prouavanje i
dokumentiranje djetinjstva), tehniko-nauno tijelo iji partneri su predstavnici
nacionalnih tijela za prouavanje i dokumentiranje i nacionalnih ministarstava
nadlenih za politike prema djeci.
Mrea za odbranu prava djeteta za Latinsku Ameriku i Karibe mrea nacionalnih
mrea NVO za djecu i adolescente u regiji Latinske Amerike i Kariba koje aktivno
uestvuju u odbrani prava djece i adolescenata u okviru Konvencije o pravima
djeteta.
37
Inicijativa za eliminaciju nasilja nad djecom u Junoj Aziji meuvladino tijelo sa
vizijom da sva djeca, djevojice i djeaci, irom June Azije uivaju svoje pravo na
orkuenje slobodno od svih oblika nasilja, zlostavljanja, iskoritavanja,
zanemarivanja i diskriminacije.
38
Prilog 8.2 Primjeri baza podataka OCD o praenju prava djeteta
Baza podataka samoregulatornih inicijativa civilnog drutva pri One World Trust je
vaan primjer zajednikih napora OCD da provedu samo-monitoring i internu
evaluaciju. Ova baza podataka moe se pretraivati i sadri primjere preko 300
samoregulatornih inicijativa iz svih dijelova svijeta, te prua uvjerljive dokaze o
trenutnim praksama internog monitoringa u civilnom drutvu. Bogatstvo informacija
objedinjenih u ovoj bazi podataka ini je kljunim resursom za OCD, donatore i vlade
koje ele djelotvornije pratiti aktivnosti civilnog drutva u razvojnim programima.
Sistem Globalnog monitoringa uticaja (GIM) pokrenuo je Save the Children UK 2003.
godine. Sistem od OCD trai da procijene rezultate vlastitih programa, kao i kvalitet
njihove interakcije sa Save the Children. S obzirom na to da je ova organizacija aktivna
u skoro 70 zemalja irom svijeta i pokriva izuzetno velik raspon razvojnih i
humanitarnih operacija i grupa, efektivan i sveobuhvatan monitoring svih operacija
predstavlja znaajan poduhvat. GIM funkcionira na nivou zemlje, regije i globalnom
nivou i prvenstveno identificira i analizira sve dokaze vezane za uticaj programa ili
OCD koja je predmet procjene. Ovaj sistem prikupljanja podataka izgraen je kroz
inkluzivan proces koji zahtijeva informacije od svih partnera i zainteresiranih strana.
Na taj nain je GIM stvorio atmosferu samokritike i uenja od svih partnera i uesnika
u razvojnim inicijativama Save the Children UK (Starling, 2003).
Inicijativa za transparentnost meunarodne pomoi (IATI) je globalna inicijativa koja

promovira poveanu dostupnost informacija o meunarodnoj pomoi, ohrabrujui sve
razvojne aktere da usvoje zajedniki okvir za izvjetavanje o pomoi. lanstvo u IATI
je dobrovoljno, a ona okuplja zemlje donatore, zemlje primateljice i OCD. IATI je
osnovana u Akri na Treem forumu na visokom nivou o djelotvornoj pomoi
odranom 2008. godine. Standardni okvir za prijavljivanje informacija o pomoi
utvren je 2011. godine. IATI je oformila i Radnu grupu za analizu primjene standarda
IATI na OCD i za izradu metoda za poticanje i omoguavanje ukljuivanja civilnog
drutva u ovu inicijativu. Integralni podaci koji ispunjavaju kriterije IATI-ja su javno
dostupni putem IATI Registra.
Meunarodnu partnersku inicijativu za evaluaciju pokrenuo je UNICEF sa

Meunarodnom organizacijom za saradnju u oblasti evaluacije 2012. godine kako bi se
poboljali kapaciteti OCD za evaluaciju. Glavni partneri su Razvojni program
Ujedinjenih nacija (UNDP), UN Women i vie nacionalnih i regionalnih udruenja za
evaluaciju. Polazei od preporuka za djelotvornu pomo iz Akre i Busana, ova
inicijativa podrava zagovaranje od strane OCD da se evaluacije koriste u donoenju
odluka o politikama.
Svjetska alijansa za graansko uee (CIVICUS) je meunarodno udruenje lanova i

partnera koje tvori uticajnu mreu organizacija na lokalnom, nacionalnom,
regionalnom i meunarodnom nivou i pokriva spektar civilnog drutva. CIVICUS u
svoju definiciju civilnog drutva ukljuuje sljedee: mree i organizacije civilnog
drutva, sindikate, vjerske mree, struna udruenja, nevladine organizacije za razvoj
kapaciteta i filantropske fondacije i druge finansijere. CIVICUS-ov indeks civilnog
drutva dao je sveobuhvatnu sliku civilnog drutva u preko 80 zemalja irom svijeta u
protekloj dekadi. Najnovija
39
metodologija provedena od 2008. do 2011. godine u preko 30 zemalja je empiriki
ocjenjivala civilno drutvo kroz pet dimenzija: ukljuivanje graana, nivo organizacije,
prakticiranje vrijednosti, percepcija uticaja i vanjsko okruenje.
40
1. Coralie, Mugarin, Mapping Civil Society: A tool for engaging with non state actors,
PowerPoint presentation at Civil Society Facility Seminar, Brussels, 910 February 2012.
/Mapiranje civilnog drutva: instrument za interakciju sa nevladinim akterima,
PowerPoint prezentacija na Seminaru Civil Society Facility, Brisel, 9-10.2.2012./
2. Curran, Zaza, Civil Society Participation in the PRSP: The role of evidence and the
impact on policy choices?, PPA Synthesis Study, Southern African Regional Poverty
Network (SARPN), October 2005. /Uee civilnog drutva u PRSP: Uloga dokaza i
uticaj na izbore politika?, PPA Synthesis Study, Junoafrika regionalna mrea za
siromatvo (SARPN), oktobar 2005./
3. European Commission, Thematic Programme: Non-state actors and local authorities in
development Strategy paper 20072010, EC, Brussels, 2007. /Evropska komisija,
Tematski program: nedravni akteri i lokalne vlasti u razvoju dokument strategije 2007-
2010., EK, Brisel, 2007./
4. European Commission, Thematic Programme: Non-state actors and local authorities in
development 20112013 strategy paper, EC, Brussels, 2011. /Tematski program:
nedravni akteri i lokalne vlasti u razvoju dokument strategije 2011-2013., EK, Brisel,
2011./
5. European Commission, Engaging Non-State Actors in New Aid Modalities for Better
Development Outcomes and Governance. Tools and Methods Series reference
document no. 12, European Communities, January 2011. /Evropska komisija,
Ukljuivanje nedravnih aktera u nove modalitete pomoi za bolje razvojne ishode i
upravljanje, serija Instrumenti i metode referentni dokument br. 12, Evropske
zajednice, januar 2011./
6. European Commission, The Roots of Democracy and Sustainable Development:
Europes engagement with civil society in external relations, EC, Brussels, 2012.
/Evropska komisija, Korijeni demokratije i odrivog razvoja: saradnja Evrope sa
civilnim drutvom u vanjskim poslovima, EK, Brisel, 2012./
7. European Parliament Council Commission, The European Consensus on
Development, Official Journal of the European Union, C 46/1, 2006. /Evropski
konsenzus o razvoju, Slubeni list Evropske unije, C 46/1, 2006./
8. Hughes, Alexandra, Lessons Learnt on Civil Society Engagement in PRSP Processes
in Bolivia, Kenya, and Uganda: A report emerging from the Bolivian-East African Sharing
and Learning Exchange, prepared for the Participation Group, Institute of Development
Studies, 2002. /Nauene lekcije o ukljuivanju civilnog drutva u procese izrade PRSP u
Boliviji, Keniji i Ugandi: Izvjetaj nastao iz razmjene informacija i znanja izmeu Bolivije i
Istone Afrike, izraeno za Participatornu grupu, Institut za razvojne studije, 2002./
9. Maclure, Richard and Melvin Sotelo, Childrens Rights and the Tenuousness of Local
Coalitions: A case study in Nicaragua, Journal of Latin American Studies, vol. 36, no. 1,
2004, pp. 85108 /Prava djece i slabost lokalnih koalicija: studija sluaja iz Nikaragve,
urnal latinskoamerikih studija, tom 36, br. 1, 2004, str. 85-108/
10. Marriott, Niall, and Hugh Goyder, Manual for Monitoring and Evaluating Education
Partnerships, International Institute for Educational Planning and the United Nations
Educational, Scientific and Cultural Organization, Paris, 2009. /Prirunik za
monitoring i evaluaciju obrazovnih partnerstava, Meunarodni institut za planiranje
obrazovanja i Organizacija UN za obrazovanje, znanost i kulturu, Pariz, 2009./
11. NGO Group for the Convention on the Rights of the Child, Guide for Non-
Governmental Organizations Reporting to the Committee on the Rights of the Child, NGO
Group, Geneva, 2006. /Grupa NVO za Konvenciju o pravima djeteta, Vodi za nevladine
organizacije koje podnose izvjetaje Komitetu za prava djeteta, NGO Group, eneva,
2006./
41
12. Open Forum for CSO Development Effectiveness, The Siem Reap CSO Consensus
on the International Framework for CSO Development Effectiveness, Siem Reap, June
2011. /Otvoreni forum za djelotvorni razvoj OCD, Konsenzus OCD iz Siem Reapa o
meunarodnom okviru za djelotvoran razvoj OCD, Siem Reap, juni 2011./
13. Organisation for Economic Cooperation and Development, Accra Agenda for Action,
OECD, Accra, Ghana, 24 September 2008. /Organizacija za ekonomski razvoj i
saradnju, Akcioni plan iz Akre, OECD, Akra, Gana, 2-4.9.2008./
14. Starling, Simon, Balancing Measurement, Management and Accountability: Lessons
learned from SC UKs impact assessment framework, draft paper for INTRACs
International Evaluation Conference, The Netherlands, 31 March4 April 2003. /Balans
izmeu mjerenja, upravljanja i odgovornosti: nauene lekcije iz okvira za procjenu
uticaja SC UK, nacrt rada za Meunarodnu konferenciju o evaluaciji INTRAC-a,
Nizozemska, 31.3-4.4.2003./
15. United Nations Childrens Fund, Civil Society Partnerships: Realizing childrens rights
through collaboration with civil society at www.unicef.org/about/partnerships/index.php,
accessed 9 January 2014. /Fond Ujedinjenih nacija za djecu, Partnerstva sa civilnim
drutvom: realizacija prava djeteta kroz saradnju sa civilnim drutvom, dostupno na
www.unicef.org/about/partnerships/index.php, posjeeno 9.1.2014./
16. United Nations Development Programme, UNDP and Civil Society Organizations: A
toolkit for strengthening partnerships, UNDP, New York, 2006. /Razvojni program
Ujedinjenih nacija, UNDP i organizacije civilnog drutva: prirunik za jaanje
partnerstava, UNDP, New York, 2006./
/
ENDNOTE
1. U svojim tehnikim smjernicama i legislativi, te u Sporazumu iz Cotonoua, EU koristi

pojam nedravnih aktera koji oznaava neprofitne organizacije iz privatnog sektora,
socijalne partnere i civilno drutvo.
2. Za vie informacija o partnerstvu sa civilnim drutvom, vidi: United Nations Childrens
Fund, Civil Society Partnerships: Realizing childrens rights through collaboration with
civil society na www.unicef.org/about/partnerships/index.php, posjeeno 9.1.2014.
3. Maclure, Richard and Melvin Sotelo, Childrens Rights and the Tenuousness of Local
Coalitions: A case study in Nicaragua, Journal of Latin American Studies, vol. 36, no. 1, 2004,
str. 85108.
4. Vidi European Commission, Thematic Programme: Non-state actors and local authorities
in development Strategy paper 20072010, European Commission, Brussels, 2007; i
European Commission, Thematic Programme: Non-state actors and local authorities in
development 20112013 strategy paper, European Commission, Brussels, 2011. Vidi
takoer informacije o European Commissions Development and Relations with African,
Caribbean and Pacific States, dostupne na
http://ec.europa.eu/europeaid/where/acp/index_ en.htm, posjeeno 9.1.2014.
5. Preuzeto sa web stranice Evropske komisije Development and Cooperation Programming,
na http://ec.europa.eu/europeaid/what/civil-society/index_en.htm, posjeeno 9.1.2014.
6. Vie informacija dostupno u European Commission, Engaging Non-State Actors in New
Aid Modalities for Better Development Outcomes and Governance, Tools and Methods
Series reference document no. 12, European Commission, 2011.
7. Za dodatne informacije vidi: Coralie, Mugarin, Mapping Civil Society: A tool for engaging
with non state actors, PowerPoint presentation at Civil Society Facility Seminar, Brussels,
910 February 2012.
8. Izvor za ovu temu koji je trenutno u izradi je Vodi za zagovaranje o poticajnim
okruenjima za civilno drutvo na kojem radi Otvoreni forum za djelotvoran razvoj OCD
/Open Forum for CSO Development Effectiveness/.
9. Vidi Komunikaciju EK Engagement with Civil Society in External Relations, 2012.
10. Prilagoeno iz Open Forum for CSO Development Effectiveness, The Siem Reap CSO
Consensus on the International Framework for CSO Development Effectiveness, Open
Forum for CSO Development Effectiveness, 2011, str. 2224.
11. Prilagoeno iz Marriott, Niall, and Hugh Goyder. Manual for Monitoring and Evaluating
Education Partnerships, International Institute for Educational Planning and the United
Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, Paris, 2009, str. 7879.
12. Prilagoeno iz United Nations Development Programme, UNDP and Civil
Society Organizations: A toolkit for strengthening partnerships, UNDP, New York,
2006.
43
FOTOGRAFIJE
Naslovna:
Strana 4:
UNICEF/AFGA2007-00846/SHEHZAD NOORANI - AFGANISTAN, 2007.
Strana 8:
UNICEF/NYHQ2012-1433/MARCO DORMINO - NIKARAGVA, 2012.
Strana 34:
UNICEF/NYHQ2007-2671/GIACOMO PIROZZI - NIGER, 2007.
Strana 38:
UNICEF/NYHQ2012-2052/NOAH FRIEDMAN-RUDOVSKY - BOLIVIJA, 2012.
Strana 40:
UNICEF/NYHQ2001-0445/CLAUDIO VERSIANI - BRAZIL, 2001.
43

Child Rights Toolkit BOS FINAL

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Child Rights Toolkit BOS FINAL

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

EU-UNICEF

The United Nations Childrens Fund (UNICEF)

Naslovna fotografija: UNICEF/NYHQ2007-2780/Mohan

Modul 1: Pregled prava djeteta u razvojnoj saradnji

3. Meunarodni pravni okvir 12

4. Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 21

Modul 2: Prava djeteta u programiranju i sektorskim politikama

3. Uvoenje prava djeteta u programiranje 9

4. Usklaivanje operativnog ciklusa sa pravima djeteta 17

5. Prava djeteta u sektorskim programima 24

Modul 3: Djeije uee

2. Kljuna pitanja i razmatranja 6

3. Uvoenje djeijeg uea u programiranje u zemlji 9

4. Preporuene intervencije za realizaciju prava na uee 14

Modul 4: Prava djeteta u upravljanju

3. Uvoenje pitanja djece u programiranje reformi upravljanja 8

4. Od analize do djelovanja: Prijedlog ulaznih taaka 13

Modul 5: Procjena uticaja na djecu

2. Kljuna pitanja i razmatranja 5

3. Izrada procjena uticaja na djecu kao dio upravljanja projektnim i

4. Provoenje procjene uticaja na djecu: vodi po koracima 9

Modul 6: Budetiranje odgovorno prema djeci

2. Kljuna razmatranja u pogledu budetiranja odgovornog prema djeci 4

3. Programski obuhvat budetiranja odgovornog prema djeci 10

4. Preporuene intervencije za podrku budetiranju odgovornom prema djeci 15

Modul 7: Prava djeteta u krizinim i rizinim situacijama

4. Ulazne take za aktivnosti: davanje prioriteta djeci u sklopu aktivnosti za izgradnju

Modul 8: Rad sa civilnim drutvom na pravima djece

2. Kljuni koncepti i razmatranja 5

3. Uvoenje saradnje sa OCD u programiranje u zemlji 12

4. Preporuene intervencije: Strukturni proces za angaman sa OCD 16

Predgovor Andrisa Piebalgsa, komesara Evropske unije za razvoj

Predgovor Anthonya Lakea, izvrnog direktora UNICEF-a

Ove obaveze usklaene su s Konvencijom o pravima djeteta (CRC), koju su ratificirale

Praktinim smjernicama o primjeni pristupa zasnovanog na pravima i usmjerenog na

Praktikum je namijenjen prvenstveno za potrebe kadrova u oblasti razvoja u okviru

Kako koristiti Praktikum

Moduli Praktikuma izraeni su tako da se mogu koristiti neovisno jedan od drugog.

U Praktikumu je navedena literatura i direktne poveznice za web stranice s korisnim

MODUL KLJUNI SADRAJ INSTRUMENTI

Modul 7: Prav krizama i

Str. 12: UNICEF/NYHQ2005-0943/RON HAVIV - SUDAN, 2005

Str. 14: UNICEF/NYHQ2007-0108/THIERRY DELVIGNE-JEAN - MOZAMBIK, 2007

3. Meunarodni pravni okvir 12

4. Kontekstualna analiza o pravima djeteta u zemlji 21

HRBA Pristup zasnovan na ljudskim pravima

Univerzalna prava predviena su brojnim obavezujuim sporazumima i

Konvencija o pravima djeteta je sporazum o ljudskim pravima koji je ratificiralno

BROJ PREVENTABILNIH SMRTI DJECE MLAE OD PET GODINA7

Ukupno Mjeseno Sedmino Dnevno Svake minute

Tokom 2011. godine, 13 djece mlae od

U ovom modulu itaocima su predstavljene odredbe Konvencije o pravima djeteta,

2. Kljuni koncepti i razmatranja

U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, djeca su sve osobe mlae

Djetinjstvo nije samo prostor od roenja do punoljetstva. U skladu sa Univerzalnom

Adolescenti mlai od 18 godina takoer su nositelji svih prava predvienih

Gotovo 90 % djece s potekoama u

Prema podacima publikacije Poloaj

2.2 Ranjivost i vrste diskriminacije

Siromatvo je najtei oblik ranjivosti koja djeci onemoguava da uivaju u svojim

Rodna neravnopravnost je jedan od najeih oblika diskriminacije. Rodni identitet ne

Djeca s potekoama su esto zanemarena u programiranju, dijelom zbog toga to se

Djeca pripadnici manjina ili grupa u nepovoljnom poloaju takoer se suoavaju

Pristup zasnovan na ivotnom ciklusu