Scribd Logo
Загрузить

Добро пожаловать в Scribd!

  • 08 Culinovic Konstantinovic Analiza Polozaja Zene U Drustvu I Porodici

    Загружено:

    mozdamozda
    13 просмотров7 страниц
    Article - academic research

    Оригинальное название

    08 Culinovic Konstantinovic Analiza Polozaja Zene u Drustvu i Porodici

    Авторское право

    © © All Rights Reserved

    Доступные форматы

    PDF или читайте онлайн в Scribd

    Этот документ был вам полезен?

    Это неприемлемый материал?

    Пожаловаться на этот документ
    Article - academic research

    Авторское право:

    © All Rights Reserved
    Скачайте в формате PDF или читайте онлайн в Scribd
    Отметить как неприемлемый контент
    13 просмотров7 страниц

    08 Culinovic Konstantinovic Analiza Polozaja Zene U Drustvu I Porodici

    Загружено:

    mozdamozda
    Article - academic research

    Авторское право:

    © All Rights Reserved
    Скачайте в формате PDF или читайте онлайн в Scribd
    Отметить как неприемлемый контент
    из 7
    Vesna CULINOVIC-KONSTANTINOVIC, Zagreb ANALIZA POLOZAJA ZENE U DRUSTVU I PORODICI (Na primjeru pakratke regije) Polozaj Zene u druitvu i porodici moZemo promatrati samo u uskoj zavisnosti s polozajem élanova porodice oba spola, s razvojem porodice kao drustvenog organi- zma i profilom tradicijske drustvene stedine u kojoj odnosne poroditne strukture po- stoje. Seoske smo drustvene sredine donedavno mogli promatrati kao tradicijska pod- rugja,radi postojeéih kulturnih, ekonomskih i socijalnih razlika u odnosu na vece ur- ‘bane ’sredine i radi ujednatenosti tradicijskih karakteristika i normi. Tradicionalnost, kao pojam danainjice, ima izrazenu komponentu patrijarhalnosti’, uz neke druge ka- rakteristike kao npr. relevantnost javnog mnijenja lokalne dru8tvene sredine, pravni dualizam (tj. zadréavanje obi¢ajnopravnih normi uz prihvacanje pozitivno pravnog si- stema)i dr. U relativno zatvorenijim, a mozemo reéi i introvertnijim?, drustvenim or- ganizmima te su karakteristike indikator socijalne integracije. Medutim, danainje sta- nje pokazuje da osim u seoskim i u manjim i vecim gradskim sredinama p ono v 0 nalazimo izvjesne tradicijske karakteristike Zivota i norme ponasanja. Takvo je stanje nastalo uslijed Zinjenice da je rast gradova baziran uglavnom naldoseljavanju, i to ve- éinom seoskog stanovnistva, a manje samim priraStajem Zitelja grada. To znati da prethodni sloj tradicijskog sadrZaja, kroz vremensku dimenziju, dobiva impulse za odrzanje bar jednog dijela tog sadrZaja, sto zavisi o brojnosti useljenika i ujednateno- sti njihova tradicijskog profila. O intenzitetu tradicijskog kvaliteta u urbanim sredina- ma, kao i u ruralnim, ovisit ée i odrZanje osnovnih drustvenih i moralnih karakteristi- ka, brzina njihovih modifikacija i prilagodavanje novim uvjetima, koji postaju osnova za dalji razvoj® U okviru ovoga rada odabrali smo za analizu|regijul Pakraca kao jedan od karak- teristignih primjera\na podrugju Slavonije sa, u dugom povijesnom razdoblju, gotovo kontinuiranim emigracionim i imigracionim procesima, i do sada ofuvanim, ujedna- %enim profilom socijalne kulture. Tako je tokom proSiosti iz te regije bilo znatnih i stalnih iseljavanja, kao i iz Slavo- nije uopée, ipak je i pakratki kraj, kao dio te cjeline, dobivao nove useljenike, uglav- ‘nom iz juznijih planinskih krajeva. Bilo je starjih i novijih pravih imigracionih struja, 1) Patrijarhatnost, kao promjenjiva kategorija, u periodu poslijeratnog razvoja jugoslavenskog sela zadréava karakteristitne pokazatelje, ponajvise unutar porodignih okvira, u odnosima medu generacijama i spolovima, 2) Introvertnost sela shvaéamo kao psiholosku karakteristiku veseg broja judi u odredenoj druStvenoj gelini, koja postaje masovna karakteristika u fazama veceg kulturnog raskoraka sela i okoline ili pojedinih grupa stanovnika u selu (starosjedilaca i doseljenika npr.). Raz- like mogu biti u standardu ili kulturnom profilu. Introvertnost nestaje s izjednaéavanjem covih pokazatelja, a to je faza koja prethodi drustvenoj asimilacij. 3) D. Kostié, Promene u drustvenom Zivotu kolonista, Beograd, Institut |druStvenih inauka, 1963; P. Markovié, Migracije i promene agrame strukture, Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za druitvena istrazivanja Sveutiliita u Zagrebu, Zagreb 1974. ali je bilo i stalnih doseljavanja u porodignim grupacijama i individualnog tipa. Izmje- ne stanovni8tva bile su narotito intenzivne u doba turskog osvajanja i oslobodenja Slavonije. Od podetka 18. stoljeca i ova slavonska regija postaje mozaik raznog etnic- kog sadr2aja‘4 Intenzivne imigracione procese potvrduje nastanak novih sela najvi8e uoti 18. st. i tridesetih godina tog stoljeca’. Razvojni tok tradicijske kulture odvijao se relativno ujednaéeno usprkos mijeni stanovnistva. Prvi je razlog tome sto su useljavanja manjih grupa bila gotovo kontinuirana u relativno manjim vremenskim razdobljima®. Sloj starijih useljenika nije dospijevao da se sasvim stopi sa starosjediocima, dok su noviji imigranti rastresito naseljavali prostor opéine, uz starije i novije doseljenike, pri emu se pokazuje izvjesna tendencija naseljavanja uz dodijake iz njihova ,starog kraja*. Drugi je razlog u tome Sto je stanovnistvo koje se doseljavalo bilo priblizno iste ili sligne tradicijske kulturne podloge. Asimilacija i adaptacija starosjedilatkog stanov- ni8tva, i nekoliko slojeva starijih i novijih imigranata, radi konstantnog laganog priliva stanovnistva kroz posljednja tri stoljeca, vr8ila se bez vecih teSkoéa. Proces je uglav- nom bio dovoljno polagan da se izvr§i stapanje postoje

    Вам также может понравиться