DIDAKTIKA - pitanja 2. kolokvij (2. dio knjige 160 340 str.

1. Koje teorije pripadaju parcijalnim teorijama ope naravi?

To su: teorije djelovanja, sistemske teorije i spoznajne teorije.

2. Kakvo je to didaktiko djelovanje u kontekstu teorije djelovanja?

Didaktiko djelovanje ovisno je o sociokulturalnom okruenju, psihofizikoj konstituciji,
osobnim faktorima, ali posebno o motivacijskom sustavu, nadreenim maksimama,
oekivanjima i ciljevima kao i prethodnim iskustvima. Kako e u pojedinoj situaciji
nastavnici i uenici djelovati i reagirati, ovisi o:
percepciji i subjektivnom doivljaju svakog pojedinca
individualnoj obradi informacija koja na osnovi iskustva, obiaja, subjektivnih teorija
o sebi samome i drugim ljudima, predmetima ili injenicama, svjesno ili nesvjesno,
vodi odluci da se djeluje
repertoaru alternativnih naina djelovanja nastavnika i uenika.
Teorija djelovanja pomae da se oblikuje i posebnost didaktikog djelovanja: ono je namjerno
usredotoeno na znanje, htijenje, osjeanje i mogunost drugih subjekata. Sastoji se od
komunikativnih procesa koji se pokreu ili podravaju izravnim ili neizravnim djelovanjem
(putem nastavnih sadraja, posebno pripremljenih situacija i naina ponaanja sudionika).

3. Koje teorije pripadaju parcijalnim teorijama posebne vrste?

To su: teorije uloga, simboliki interakcionizam, komunikacijske teorije, teorije svakidanjice
te teorije modificiranja stavova i ponaanja.

4. Teorija svakidanjice ima i neke nedostatke. Navedite ih.

Prvo, nedostaje kriterij kako objektivno definirati kriva tumaenja ili uzroke djelovanja.
Drugo, nije mogue izvesti iz deskripcije i interpretativne rekonstrukcije svakidanjega
djelovanja nikakvo znanje o djelovanju koje bi legitimiralo opu orijentaciju nastavnikova
ponaanja. Tree, pedagoko i didaktiko djelovanje je precijenjeno ako se od njega oekuje
sveobuhvatna sankcija, budui da se nastavnik i uenik integriraju kad su u pitanju neki ciljevi
i okolnosti. etvrto, zbog naelno neiscrpnoga mnotva individualnih koncepcija samoga sebe
i matrica tumaenja uenika, nastaje naelna nemogunost nastavnika da usmjeri svoje
pedagoko djelovanje kako bi ono uistinu bilo prilagoeno i po mjeri svakoga pojedinog
uenika.

5. Navedite i objasnite dva razliita teorijska polazita vezana uz teorije modificiranja

stavova i ponaanja.
Bihevioristiki subjektni model on vidi ovjeka kao bie kojim upravljaju poticaji to
dolaze od okoline. to se u njemu dogaa izmeu podraaja i reakcije, tretira se kao black
box (klasino kondicioniranje).
Epistemoloki subjektivni model prema njemu ne smije se gubiti iz vida smisao djelovanja,
ciljevi koje ovjek nastoji postii, autonomija i refleksivnost koji ovjeku omoguuju da
logino konstruira svoje djelovanje.
Oba modela susreu se tamo gdje je rije o pitanju kako i na koji nain pokrenuti procese
samoorganiziranja i kako utjecati na njihov tijek izvana, jer kao to je dokazao Ulich, razvoj
stavova i ponaanja dogaa se kroz uenje, i to kao prilagodba specifinoj matrici tumaenja,
prilagodba vrijednostima, vjetinama, itd. putem asocijacija, spoznaje, pojaavanja kao i
putem aktivne spoznaje.

1
 6. Nabroji osnovne didaktike pojmove.
Osnovni didaktiki pojmovi su: pouavanje, uenje, odgoj, obrazovanje, kola i dijalektika
interakcija.

7. to je nastava?
Nastava je interakcijsko dogaanje u kojem uenici pod vodstvom profesionalno
osposobljenih nastavnika planski, u za to posebno stvorenim ustanovama (kolama) usvajaju i
dalje razvijaju odabrane kulturne sadraje sa svrhom to boljeg socijaliziranja, kvalificiranja i
personaliziranja.

8. U uenju je mogue promatrati djelovanje i ponaanje. Nabroji tri podruja koja pri
tome razlikujemo?
To su: kognitivno ili spoznajno, emocionalno ili osjeajno i psihomotoriko ili praktino.

9. Od kojih se stupnjeva sastoji proces uenja?

Proces uenja sastoji se od sljedeih stupnjeva: prihvaanja informacija, obrade informacija,
pohrane ili uvanja informacija, vrednovanja informacija i reprodukcije informacija.

10. to je obrazovanje?
Obrazovanje je otvaranje ovjeka prema duhovnim i materijalnim sadrajima svog okruenja
koji mu omoguuju spoznaju, iskustvo i doivljaj uz iju pomo pronie i oblikuje stvarnost te
biva solidaran sa svijetom.

11. Koja je zadaa kole?

Zadaa kole je da svoje uenike upozna s drutveno-kulturnim poretkom i njegovim
normama kako bi postupno usvajali ono to je doputeno, poeljno i to se od njih oekuje.

12. Koji je cilj pouavanja i uenja?

Cilj pouavanja i uenja je razvoj kognitivnih, emocionalnih, socijalnih i pragmatinih
dispozicija kod uenika.

13. Nabroji barem tri obiljeja znanstvene civilizacije?

eksplozija znanja i znanosti
vrlo brza produkcija informacija
visoki stupanj racionalnosti
maksimalna primjena razuma pri planiranju i kontroli sloenih drutvenih problema
uznapredovalo teoretiziranje, odnosno teoretsko oblikovanje i reguliranje ivotnih podruja
rastua apstrakcija, intelektualiziranje rjeavanja praktinih problema praeno otklonom
ljudskih osjetila
primjena matematikih metoda i naina miljenja pri stjecanju i vrednovanju podataka iz
ivota i rada ovjeka kao i samo
metodologiziranje procesa spoznaje kako bi se provjerljive tvrdnje uinilo opevrijedeim.

14. Koja su tri karakteristina obiljeja didaktike teorije?

didaktiki in je uvijek interpersonalno djelovanje i ponaanje
kao praktina teorija referira se na praksu ali je u stanju istodobno teoretski razmiljati nad
njom
od didaktike teorije mogu se oekivati kvalitativne maksime za nastavu, odnosno za
pouavanje.

2
15. to je nastava?
Nastava ili pouavanje je dijalektiko interakcijsko komunikacijsko dogaanje izmeu
subjekata i objekata nastave.

16. Za ime idu gotovo svi suvremeni didaktiki modeli?

- za tim da omogue stjecanje novih spoznaja u sklopu nastavnog postupka, mnogi od njih se
preporuuju kao pomo pri planiranju nastave.

17. Nabroji tri didaktika modela.

Didaktiki trokut, etverokut i mnogokut (relacije meu nastavnim faktorima ), strukturalni
model berlinskih didaktiara, proireni strukturalni model (W.H. Peterssen)

18. Kako se klasificiraju nastavne metode?

Prema tome jesu li otvorenije naravi odnosno usredotoene na uenike, ili zatvorenije
odnosno usredotoene na nastavnika tj. na gradivo.

19. Koji je cilj didaktikog povijesnog istraivanja?

Identificiranje povijesnih injenica koje se odnose na didaktiku, koristei s epritom
filologijom, hermeneutikom te drutveno-znanstvenim teorijama.

20. Kakvo je to interpretativno istraivanje?

Ono poima nastavu kao subjektivno iskustveni problem, odnosno pitanje interakcije koja ima
svoje znaenje i svoj smisao, a koji se analizira koristei se metodama kvalitativnog
socijalnog istraivanja.

21. Koja su specifina obiljeja povijesnog istraivanja didaktikih pitanja i koji su

naini povijesnog istraivanja?
Specifina obiljeja:
Usredotoenost na povijesne injenice i osobe
Tretiranje pouavanja i uenja kao pokuaja da se didaktike ideje i ideologije
koje su uvjetovane vremenom, kulturom i drutvom, pretoi u dnevnu praksu
te da ih se motri kao djelovanje koje je uvjetovano biografskim i drutvenim
okolnostima
Intersubjektivnost rezultata istraivanja
Naini povijesnog istraivanja:
Utanaivanje istraivakog interesa
Sagledavanje svih izvora
Vrednovanje prikupljenog materijala

22. Kakvo je to poredbeno (komparativno) istraivanje?

Poredbeno ili komparativno istraivanje je opisivanje i analiziranje nastave, odgoja,
obrazovanja u koli u geografski razliitim prostorima. Komparativna se didaktika slui
hermeneutikim, duhovno-znanstvenim te empirijsko kvantificiranim metodama.

23. Koja su glavna obiljeja i faze poredbenog ili komparativnog didaktikog

istraivanja?
Obiljeja:
Usredotoenost na nastavno dogaanje neke zemlje, nacije, kulture
Pouavanje i uenje shvaa kao djelovanje koje je ovisno o kulturi i drutvu

3
 Nastavnici i uenici prihvaaju funkcije unutar drutvenog sustava
Intersubjektivnost i usporedivost rezultata istraivanja osigurava se tako to ih se
ograniava na tetriumcomparationis
Znanost i obrazovna politika kao mjesto i prilika vrednovanja rezultata istraivanja
Faze:
Opis ili deskripcija
Odabir aspekata usporedbe
Analiza nastavnih faktora
Vrednovanje rezultata

24. Za to je vano istraivanje pojedinog sluaja?

Istraivanje pojedinog sluaja analizira s razliitih stajalita stvarni (u nekim okolnostima i
fiktivni) sluaj osobe, grupe osoba, nekog dogaaja, posebnog programa, institucije ili
organizacije. Moe se primijeniti u didaktici, primjerice, kao sredstvo konkretiziranja sadraja
pri izobrazbi nastavnika. Njegovo pak posebno znaenje pripada podruju tzv. didaktike
kazuistike. Nju bismo mogli definirati na sljedei nain: strategija istraivanja kojom se slue
nastavnici praktiari i teoretiari nastave kako bi bolje opisali, analizirali i vrednovali
pojedine svakidanje nastavne faktore.

25. to je predmet pouavanja ope didaktike ?

Predmet ope didaktike su problemi i zadaci planiranja, provedbe i provjere nastave i uenja.
Tamo gdje nastavom zapoinje proces osobnog uenja, njegove podrke i provjere, rije je o
opoj didaktici.

26. Koje su tri Klafkijeve didaktike razine?

-didaktika prilagoena vrsti kole i stupnju kolovanja (npr.didaktika osnove kole)
- didaktika podruja zadataka (npr. didaktika suvremenog svijeta rada)
-didaktika pojedinog kolskog predmeta (npr. materinjeg jezika)

27. Koja su dva kriterija odnosa didaktike i metodike?

1. Metodika je usredotoena na praktini aspekt, a didaktika na ope didakitke probleme.
2. Didaktika se bavi sadrajima, nadreena je metodici. Metodika te sadraje pokuava
adekvatno primijeniti.

28. Na emu Klafki inzistira u istraivanju drutvene okoline i ustanova?

a)obrazovne sadraje, ciljeve uenja, metode i pomagala (u sklopu pojedinog predmeta)
b)interakciji i praksi (koje se tiu zalaganja, drutvenih normi i vrijednosti
c)evaluaciji procesa pouavanja i uenja

29. Koji faktori na ovaj ili onaj nain utjeu na pouavanje i uenje, a koje treba
sustavno izuavati kako bi poboljali primjenu didaktike?
- individualni (emocionalni, razvoj inteligencije, empatija....)
- kulturalni ( oekivanja u suvremenoj kulturi - jezik, glazba, sport, ....)
- socijalni ( drutvena pravila, inalazak naina ostvarivanja liderstva u grupi.---)
- faktori postizanja ciljeva pouavanja i uenja (oblici i naini zalaganja putem adekvatnih
sredstava, naina, medija, ....)
- medijski (interakcija, simbolika govora, upotreba medija kao sredstva,...)

4
30. Koja su obiljeja suvremene didaktike?
Ona se ne zadovoljava da bude samo znanost o stjecanju znanja, niti da posjeduje teorijski
utemeljene iskaze o tome. Nastava je sluenje ovjeku te didaktika inzistira na iskustvenom
znanju uitelja i nastavnika koji svojim teorijskim spoznajama potvruju, a takoer i
osporavaju pojednine postavke didaktike nauke.

31.to je planiranje nastave?

Planiranje nastave je misaoni predloak ili konstrukt nastavne prakse.

32.to su nastavna naela?

Nastavna naela su pravila djelovanja koja vrijede za sve predmete, a poivaju na
eksperimentalnim postavkama nastavnog pouavanja ija primjena povisuje uinkovitost i
pedagoko-didaktiku kvalitetu nastave

33.to su drutveno-kulturalni uvjeti nastave?

To su svi socijalni, kulturalni i politiki faktori koji se tiu kole i nastave pa na njih mogu
djelovati pozitivno ili negativno.

34.to su nastavni ciljevi?

Oni su sredstva za izgraivanje uenike sposobnosti i posredovanje kulturolokih sadraja.

35.Podjela nastavnih ciljeva:

1. po vrsti: a)kognitivni b) emocionalni c) pragmatini 2. po vremenu trajanja: a) dugoroni b)
kratkoroni c) srednjoroni.

36. to ine nastavni sadraji?

Materijalnu osnovu za proces uenja i usredotoeni su na konkretni cilj, a nije ih mogue
sasvim funkcionalizirati.

37. to je nastavna metoda?

Smiljeni postupak kojim se nastavnik slui kako bi uenicima omoguio dolazak do
nastavnih ciljeva uz pomo nastavnih sadraja.

38. to su drutveni nastavni oblici?

Organizacijski oblici odnosa izmeu nastavnika i uenika te uenika meusobno za vrijeme
pouavanja i uenja.

39. to je elna ili frontalna nastava?

Drutveni oblik organiziranja nastavnog procesa u kojem glavnu ulogu ima nastavnik dok su
uenici prvenstveno primaoci nastavnih sadraja i ciljeva.

40. to je nastavno pitanje?

Komunikacijski postupak ija je svrha potaknuti uenika na reakciju.

41. Objasnite pojam akcijskih nastavnih oblika, u uem i irem smislu rijei.
U irem smislu rijei akcijski nastavni oblici su nastavnikove ili uenike djelatnosti, njihova
ponaanja, odnosno akcije za vrijeme nastave. U uem smislu rijei, akcijski je nastavni oblik
metodiki planirana nastavnikova djelatnost za postizanje specifinog nastavnog cilja.

5
42. to su artikulirajui nastavni oblici?
To su forme nastavnih jedinica kojima se nastavnici slue kako bi uenicima to bolje
pribliili nastavne sadraje i ciljeve.

43. to su nastavni mediji? Koja je njihova podjela?

To su nosioci uskladitenih informacija koji mogu u nastavnom procesu sluiti kao njihovi
posrednici. Dijeli ih se na osobne i neosobne.

44. Nabrojite nastavne medija u slubi uenja.

Ploa, grafoskop s folijama, kasete, CD-i, kolski radioprogrami, video, filmovi, kolski
televizijski programi,epidijaskopi, kompjutorski programi, udbenik, prirunik, radni listovi.

45. Objasnite to je imitacijsko, odnosno uenje nasljedovanjem.

Za one djelatnosti ili radnje koje uenici nisu u stanju sami izvoditi, potrebna im je pomo,
odnosno uvoenje koje nudi nastavnik. On im tada treba pokazati kako se neto radi, kako se
do neega dolazi. Uenici pri tome trebaju paljivo prtiti, zapamtiti cijeli postupak te se njime
sluiti kao modelom u rjeavanju ili obavljanju slinih operacija.

46. Kako se odvija rutinsko planiranje nastave?

Rutinsko planiranje ima svoju logiku koja se u najvie primjera odvija prema individualnom
konceptu pojedinog nastavnika.

47. to znai kvalitetno izvoditi nastavu?

To znai uiniti da nastavni ciljevi i sadraji postanu uenikim kako bi uenici sami,
metodiki kvalificirani, mogli rjeavati razne probleme.

48. Na koja 2 naina je mogue kontrolirati uinkovitost nastave?

1. prosudbom nastavnikve didaktike prakse, 2. mjerenjem uenikova uspjeha

49. to se sve podrazumijeva pod procjenom uenika?

Nastavnikova motrenja, mjerenje i interpretiranja, koja se odnose na osobnost, sposobnost i
drutvenost uenika. Pojedinano to znai: a) ocjenjivanje usmenog i pismenog zalaganja i
uspjeha, b) voenje uenike knjiica ili svjedodbe s ocjenama uspjeha i primjedbama o
vladanju, c) upuivanje uenika u njima primjerene grupe za uenje, d) prebacivanje ili
neprebacivanje iz jedne grupe u drugu

50. Nabroji 3 razine ljudskog obrazovanja i odgoja.

1. spoznajna razina, tj. kognitivno usvajanje pojmova, injenica i koncepata koji su vani
za shvaanje odreenog problema ili fenomena
2. doivljajna razina, tj. interesi, unutarnji sklad, spremnost na traganje, otvorenost za
dijalog i sueljavanje
3. djelatna razina, tj. snalaljivost, ovladavanje manualnim, izraajnim i kreativnim
tehnikama pri koritenju odgovarajuih materijala i dokumenata kako bi se postigla
uvjerljivost u vrednovanju razliitih elemenata.

6
UPUTE ZA ISPIT

Provjera znanja je pismena vezana za temeljito poznavanje sadraja obvezatne literature, a provjera
e biti kroz dva kolokvija: (Obvezatna literatura: M. Pranji, Didaktika, Zagreb 2005.) Svaki
kolokvij sadravat e 9 pitanja. Ocjenjivanje: 5 pozitivnih odgovora = 2; 6-7 = 3; 8 = 4; 9 = 5;
Posve toan odgovor se oznaava s +, djelomino toan odgovor se oznaava s !, dva usklinika
jednako vrijede kao jedan +.

Tko ne dobije prolaznu ocjenu moi e pristupiti usmenom ispitu s tim da odgovara onaj dio koji
nije poloio; Tko ne bude zadovoljan konanom ocjenom dobivenom zbrajanjem ocjena s kolokvija
i seminara ima pravo izii na usmeni ispit, s time da kroz usmeno ispitivanje dobivenu ocjenu moe
poveati ili umanjiti;