Вы находитесь на странице: 1из 181

SADRAJ

HRONO DIJETA
RE AUTORA
VELIKU ZAHVALNOST DUGUJEMO
TA JE HRONO ISHRANA?
DORUAK
HRONO PAJZ
INTEGRALNA BRANA
INTEGRALNO PENINO BRANO
INTEGRALNO RAANO BRANO
OVSENO BRANO
JEMENO BRANO
HELJDINO BRANO
SPELTINO BRANO
PROSENO BRANO
SOJINO BRANO
KUKURUZNO BRANO
PIRINANO BRANO
HLADNO CEENA ULJA
SUNCOKRETOVO ULJE
LANENO ULJE
SUSAMOVO ULJE
KONOPLJINO ULJE
BUNDEVINO ULJE
ULJE SEMENKI GROA
BADEMOVO ULJE
PALMINO ULJE
ULJE PENINIH KLICA
ULJE KUKURUZNIH KLICA
SOJINO ULJE
MASLINOVO ULJE
KIKIRIKI ULJE
ULJARICE
BUNDEVA
SUSAM
SUNCOKRET
LAN
RECEPTI ZA DORUAK
AMERIKE PALAINKE NA HRONO NAIN
MAKEDONSKA POGAA
BABA GANOUSH ILI NAMAZ OD PATLIDANA
BILJANIN HRONO HLEB
BAVARSKE HRONO KIFLE
JAJA NA OKO SA PARADAJZOM
BOBINA HRONO SRCULENCA
BUREK BY BILJANA
ROLAT OD SPANAA
KI LOREN
CARSKI HLEB
CIABATA
HLEB SVE SEDMICE
DAP-SANDAL
CHAPATI HLEB
KAAMAK OD PROSENOG BRANA
HRONO KEKSII
LEBLEBIJE SA SIROM I RUKOLOM
HLEB SA KURKUMOM
HLEB ANTIAGING
BUREK OD HELJDINIH KORA
HRONO LEPINJE
HRONO POLJUPCI
HRONO KIFLICE
TROUGLOVI SA SIROM
LANA GIBANICA SA BLITVOM
MAFINI SA SPANAEM
NAMAZ OD SIRA, TAHINIJA I LEBLEBIJA
OVSENE POGAICE
UTIPCI
HRONO BUREK
PIHTIJE
PILEA HRONO PATETA
PITA OD PALAINAKA
PIZZA NA MOJ NAIN
PROJICE
RAZLJEVUA SA SPANAEM
SLANI MAFINI
PANSKA PITA NA HRONO NAIN
ROLAT PUNJEN MESOM I HELJDOM
RUSTINI HRONO HLEB
POGAICE SA VARCIMA
SVAKI PUT DRUGAIJI-BOBINI MAFINI
RAANE POGAICE SA SIROM
TORTILJE SA LOSOSOM
RUAK
Hrono pravila
ERPA KOJA UVA ZDRAVLJE
Prednosti emajliranog posua u pogledu pripreme i
uvanja hrane
RECEPTI ZA RUAK
BILJANINA MUKALICA
KAPONATA
SATARA SA BATAKOM
PUNJENI PARADAJZ I PAPRIKA
UFTE NA MOJ NAIN
UVE SA KINOOM
DINSTANA JUNETINA SA KARFIOLOM
DJEJ BESLA - MAROKANSKO JELO
GRKA MUSAKA
HRONO MODERNA SARMA
KELJ SA SVINJSKIM REBRIMA
RAANE KOLJKE SA UREIM PRSIMA
KINOTO
JAGNJEA KAPAMA SA SPANAEM
KREM ORBA OD KARFIOLA I OSTALOG POVRA
MUSAKA OD KARFIOLA
MUSAKA SA KELERABOM
OBIAN RUAK
POPAJ PILETINA
PIRE OD KELJA I SONA NICLA
PLJESKAVICE OD LEBLEBIJA
PUNJENE TIKVICE SA PARADAJZ SOSOM
PUNJENI LUK
SUVE PAPRIKE PUNJENE JUNETINOM I
VRGANJIMA
RAANA TESTENINA
PARADAJZ ORBA
PUNJENE SUVE PAPRIKE
HRONO FANTAZIJA
SARMICE OD PLAVOG PATLIDANA I BELOG MESA
RIOTO
ROLOVANA PLEKA
BOLONJEZE SA PAGETAMA OD TIKVICA
SVINJSKI GULA SA KARFIOLOM
VEERA
Pravilno:
Nepravilno:
RECEPTI ZA VEERU
SUVE PAPRIKE PUNJENE JUNETINOM I
VRGANJIMA
MORNARSKA SALATA
BROKOLI PIRE, KUPUS SALATA I PILETINA PEENA
U KESI
UFTE U PARADAJZ SOSU
MEDALJONI S CRVENIM LUKOM
FLAIRANE NICLE SA TIKVICOM
FILE BAKALARA SA POVREM I KURKUMOM
GRILOVANA SVINJETINA SA POVREM
PLJESKAVICE OD TIKVICA
JUNEI GULA SA PIREOM OD KARFIOLA
PENASTI ROLAT
LJUTA IOKA
TELETINA SA GRILOVANIM TIKVICAMA
PILETINA NA TRAKICE
MOJ HRONO UITAK
TELETINA HROGANOFF
BUKOVAE
LOSOS I GRILOVANO POVRE
PIJANI AMPINJONI SA POVREM
PILETINA SA PRAZILUKOM
PLJESKAVICE OD PILEEG MESA
PAGETI OD TIKVICA
BORANIJA SA BELIM MESOM
PIKANTNA SKUA
OSLI SA SPANAEM
URETINA SA POVREM
PILETINA SA POVREM
OSLI U SOSU OD POVRA
SLATKO
RECEPTI ZA SLATKO
OKO MUS
BADEMOVI KEKSII
BAJADERA
OKOLADA
GALETE
HRONO SLATKI NAMAZ
OKOLADNE KOCKE
KEKSII SA ROGAEM
KOLA SLAANA
KOLA SA JABUKAMA
TORTA SA JAGODAMA
GRANOLA
HELJDINE PALAINKE
VANILICE
HRONO PALAINKE BEZ JAJA
POSNO
RECEPTI ZA POSNO
MORNARSKI PARADAJZ
PIKANTNE SUVE LJIVE
PITA OD PIRINA I PEURAKA
PLAVI PATLIDAN NA AVINJONSKI NAIN
POSNA SALATA
PRAZILUK SA PRELIVOM
PRENE TIKVICE
SOIVO SA TOFUOM
DODACI
JAKA BAZNA REAKCIJA: TO VIE JESTI
UMERENO BAZNA REAKCIJA: TO VIE JESTI
NEUTRALNE NAMIRNICE: NE PRAVE KISELOST U
TELU
UMERENO KISELE REAKCIJE: MANJE JESTI
BLAGO KISELA REAKCIJA: PRAVE UMERENU
KISELOST U TELU
JAKO KISELE REAKCIJE: TO MANJE JESTI
GLIKEMIJSKI INDEKS NAMIRNICA
SUPLEMENTI
BROMELAIN
MILK THISTLE (SILYMARIN)
HROM PIKOLINAT (CHROMIUM PICOLINATE)
DA TETU SPREITE KADA SE LEITE UZ
ANTIBIOTIK - PROBIOTIC FORTE
DEPURATUM
STEROLSTOP
HRONO DIJETA
Dr ANA GIFING
RE AUTORA
U svetu danas postoje hiljade
kuvara, ali nijedan nije kao ovaj
koji je nastao kao proizvod hiljada
razmenjenih informacija i iskustava
matovitih, inovativnih i kreativnih
ljudi. Svi oni su se nali u isto
vreme, na istom mestu koje ih je
motivisalo za razvoj ovog
predivnog projekta.
Ova knjiga je Riznica recepata,
autentina, jedinstvena i
nesvakidanja zbirka hrono recepata. Na moje veliko
zadovoljstvo, neke od autorki recepata poznajem lino.
Veinu, naalost, nisam lino upoznala, ali sam svakako
osetila njihovu naklonost i odanost metodama zdrave
ishrane i ona je prisutna u svakoj rei objavljenoj u ovoj
bogatoj Riznici.
Svim koautorima se od sveg srca zahvaljujem na izraenoj
plemenitosti, kao i elji da podele sa drugima svoja
iskustva, proistekla iz njihove dobre volje, velikog truda i
istrajnosti.
U ovom izdanju nismo bili u mogunosti da objavimo sve
tekstove koje smo eleli. Da smo izabrali sve originalne
recepte, koje smo dobili, ova knjiga bi bila veca od
najvee knjige na svetu. Rad na izboru recepata (i njihovih
autora) je bio izuzetno teak i trajao je skoro deset meseci.
Zahvaljujem se u ime svojih saradnika i u svoje ime svim
koautorima, ija su imena objavljena u ovoj Riznici.
Hvala i svim buduim koautorima, iji ce recepti biti
tampani u narednoj knjizi. Verujem da ce ovo biti jedno
inspirativno druenje, kroz koje ce se i sam program
ishrane dr Gifing unapreivati, ali i postati sastavni deo
principa ishrane veine ljudi.
Ana Gifing
VELIKU ZAHVALNOST DUGUJEMO

Boba Vlajsavljevi Jasmina Radovi Slavica Tuti


Gordana Golijanin Aleksandra Stoji Ljiljana Cimea
Jadranka Blai Vanja ivanovi Gabrijela Koci
Olivera Lazarevi Biljana Lund Milica Bradi Suzana
Rabi Mirna Milosavljevi Lana Strajnic Milena
Stojanovic Dragana ordevic Daliborka Niter Sofija
ulibrk Slaana Stankovi Anka Pejanovic Jelena
Marii Mirjana Vasiljevi Katarina Popovi Gluevi
Aleks orevi Slaana Popovi
TA JE HRONO ISHRANA?
dr Ana Gifing
Program hrono ishrane dr Gifing je primenjena fiziologija
ljudskog organizma u oblasti nutricije. Ovakav program
ishrane omoguava, da se bez velike muke, za kratko
vreme, naue principi zdrave ishrane, pravilnog izbora i
poeljnih kombinacija razliitih namirnica, koji se mogu
primeniti na svim geografskim irinama i duinama.
Program ishrane dr Gifing je jedinstven u svetu. Nastao je
na principima dijetetskog reima Alain Delabois-a,
sedamdesetih godina u Francuskoj, a dr Ana Gifing je dala
svoj lini peat programu, pratei uspene rezultate
korisnika programa.
Program ishrane dr Gifing iskljuivo vodi rauna o
kombinaciji satnice sa glikemijskim indeksom namirnica,
njihovim glikemijskim "punjenjem", acidobaznom balansu,
kao i o tome koje su namirnice izvori, a koje inhibitori
preterane aktivnosti estrogena.
Program ne podrazumeva brojanje kalorija, merenje teine
namirnica i odreivanje koliina hrane. Naprotiv,
filozofija ovog programa ishrane je u tome da svaki ovek
dobije znanje koje e biti osnov za njegovu sopstvenu
inicijativu, meovitost i snalaenje u svakodnevnim
ivotnim situacijama.
Prednost programa hrono ishrane dr Gifing je u tome to
se nikada ne javlja takozvani jo-jo efekat (gubljenje -
vraanje teine), a metaboliki poremeaji se trajno
reavaju, jer je izuzetno individualizovan.
DORUAK

Dobro jutro! Nadam se da ste lepo spavali i da ste se


odmorili. Skuvajte va omiljeni biljni aj, stavite nekoliko
kapi limuna i izaberite neki od nasih sjajnih recepata!
U Hrono ishrani, doruak je najvaniji obrok. Ovaj obrok
definie sve elijske funkcije u organizmu tokom celog
dana. Mogue su brojne kombinacije hrane, a ne postoji
ogranienje u koliini.
Da pojasnim, neophodno je da doruak sadri masti,
belanevine i spore eere - itarice, zato to je na
organizam prilagoen da samo ujutru dobro vari hranu i
iskoristi kreativne kombinacije ovih namirnica.
Ujutru se proizvodi holesterol u jetri koji je neophodan za
sintezu hormona i za mnoge druge funkcije, a masnoe
koje ujutru koje unesemo putem hrane, pomazu nam da se
sintetie takozvani "dobar" holesterol.
Na primer, ukoliko ujutru kroz dui vremenski period ne
uzimamo masnoe ivotinjskog porekla, nego recimo
jabuku ili bananu, poveava se produkcija lipoproteina
niske gustine, poznatijeg kao LDL - lo holesterol, koji
umesto da uestvuje u zatiti i obnavljanju elija naeg
organizma, zapravo uestvuje u mnogim zapaljenjskim
procesima (karcinomi, bolesti srca i krvnih sudova - visok
krvni pritisak, ateroskleroza ...).
Dakle, ako se pitate da li smete ujutru da pojedete kajmak,
sir, puter, kiselo mleko, slaninu,... odgovor je DA!
Ukoliko postoji problem sa veom telesnom teinom ili
povienim holesterolom, uzimanje ete ograniiti do 2
puta nedeljno za odreene namirnice. Detaljna uputstva se
dobijaju posle pregleda i analize vaih individualnih
rezultata.
Osim dobrog mehanizma iskoristljivosti masti u jutarnjim
asovima, sekrecija enzima koji metaboliu unete
belanevine je takoe znaajna, tako da je i iskoristljivost
proteina dosta dobra. Ovo znai da bi vas doruak takoe
trebalo da sadri jaja, unku, sir i slino.
Jedino doba dana, kad je nas organizam najspremniji za
varenje "sporih" ugljenih hidrata, belanevina i masnoa
je jutro, najkasnije do 10 asova, tako da i va prvi obrok,
doruak, treba da bude najkasnije tada.
Pria o insulinu je ta kode pronala svoje mesto u
jutarnjem odeljku. Ujutru je koncentracija insulina
najvea, a njegova velika koncentracija povlai sa sobom
i veliku aktivnost hormona "budnosti" - kortizola i oni
zajednikim snagama utiu na metabolizam eera. Iz tog
razloga, neophodno je ujutru uneti spore eere -
integralni hleb ili itarice, jer oni tite organizam od
velikih oscilacija eera u krvi.
Ovi spori eeri se nee brzo pretvoriti u glukozu (eer u
krvi) ve pruaju naem organizmu mogunost da pravilno
i postepeno apsorbuju i iskoriste sve sloene ugljene
hidrate.
Pretpostavljate da sada sledi pria o brzim, prostim
eerima. Vratimo se na primer doruka za izbegavanje -
voe. ta se to desi u naem organizmu kada pojedemo
voe u prepodnevnim satima? Naime, uzimajui brze
eere za doruak (voce, beli eer, med...) pankreas se
postepeno iscrpljuje, jer se ovi eeri velikom brzinom
pretvaraju u glukozu i time se daje zeleno svetlo
pankreasu da ponovo lui insulin.
Vremenom, dolazi i do smanjenja reakcije nasih elija na
insulin - insulinska rezistencija, to je put ka dijabetesu.
Postoji vreme u nutriciji kada se moe konzumirati voe, a
jutro svakako da to nije.
Tako da, ukoliko vas ponude za doruak vocem, vonom
salatom, ljubazno odbijte predlog i napravite ukusan i
kalorian burek ili omlet sa slaninom jer e svakako imati
pozitivnija dejstva na va organizam. Uz to je imperativ
dodati hleb od zdravih integralnih itarica (heljda, ovas,
raz, spelta...), kiselo mleko i va doruak je kompletan!
Jednostavno, zar ne?
Limunada ili biljni aj sa limunom, koje sam spomenula
na poetku ovog teksta je prvi napitak koji treba da
popijete ujutru. Ne kafu, ne mleko, ne sok, ve planinski,
rtanjski, zeleni ili aj od nane, kamilice...
Zeleni aj, osim antioksidativnog dejstva na organizam, uz
nekoliko kapi limuna, pravi idealnu podlogu za doruak,
baznu sredinu u naem telu, a takva bazna sredina je
najpogodnija za zapoinjanje dana. Limun, iako je kiselog
ukusa, je izrazito baznog karaktera.
(Napomena: Kesicu zelenog aja nikako nemojte drati
due od 50 sekundi u vodi, jer tada prestaje lekoviti
uinak i javljaju se supstance koje nisu zdrave.)
Kafa, napitak koji je veini ljudi koji nisu na Hrono
ishrani, imperativ za poinjanje jutra, pravi veliku kiselost
organizma i nas organizam vremenom postaje kisela
sredina. Kisela sredina je pogodno tlo za razvoj gljivica,
raznih bakterija, mnogih bolesti, a pre svega karcinoma.
Doruak ne bi trebalo da bude kasnije od 10 asova, pre
podne. Ukoliko je doruak kvalitetan, kasnije se u toku
dana smanjuje zelja za veim koliinski kalorijskim
unosom hrane.
Da rezimiramo, aj, pa doruak (to obilniji to bolji)
idealno oko 9 asova. Nakon toga, moete nastaviti sa
kafom, bez mleka i bez eera ili limunadom.
Konano dolazimo do dela koji svi isekujete. Kako je za
doruak stvarno sve dozvoljeno, nai hroneri su tu bili i
najkreativniji. Videete odline ideje (heljdin burek, pite,
mafini, pogaice...). Sta da vam kaem, jeste li ste se
pripremili, poinjemo!
HRONO PAJZ
INTEGRALNA BRANA

INTEGRALNO PENINO BRANO


Dobar izvor dijetalnih vlakana i proteina. Sadraj proteina
je 14-15%, skoro sva dijetalna vlakna su nerastvorljivi
konii koji utiu na zdravlje creva. Smanjuje holesterol u
krvi i preventivno deluje na gojaznost, bolesti srca i
krvnih sudova i dijabetes. Dobar je izvor mnogih vanih
vitamina i minerala, kao sto su vitamini grupe B i gvoe.

INTEGRALNO RAANO BRANO


Rastvorljiva vlakna prisutna u raanom integralnom
branu pomazu u smanjivanju rizika od kardiovaskularnih
bolesti i u sniavanju LDL holesterola. Nerastvorljiva
vlakna imaju visoku koncentraciju ligana, vie nego bilo
koja druga itarica. Ligani nisu samo deo nerastvorljivih
vlakana, oni su i fitonutritienti (fitoestrogeni) slini onima
u lanu i soji.

OVSENO BRANO
Ovseno brano je odlian izvor energije. Sadri oko 65%
skroba koji je lako svarljiv. Mast je prisutna u udelu od 5-
6% i predstavlja odlian izvor esencijalnih masnih
kiselina. Proteini ovsenog brana imaju bolji
aminokiselinski sastav od proteina drugih itarica. Od
minerala istiu se kalcijum i gvoe. Ovseno brano je
bogato vitaminom E (prirodan antioksidans), tiaminom i
vitaminima B grupe. Rastvorljiva i nerastvorljiva
dijetalna vlakna ovsenog brana imaju znaajnu ulogu u
smanjenju nivoa holesterola i nivoa eera u krvi, kao i u
prevenciji sranih oboljenja.

JEMENO BRANO
Jemeno brano je bogato ugljenim hidratima, dijetalnim
vlaknima i antioksidansima. Ugljeni hidrati jemenog
brana se sporo apsorbuju u organizmu, to je vano za
dijabetiare, jer se izbegavaju velika kolebanja nivoa
eera u krvi. Sadri i nerastvorljiva i rastvorljiva
dijetalna vlakna (beta glukan utie na sniavanje
holesterola). Ima 40% vie vlakana nego penino
integralno brano. Vitamin E (prirodni antioksidans) je
sastavni deo jemenog brana. Sniava LDL holesterol
(lo holesterol) i sa ostalim antioksidansima pomae u
neutralisanju slobodnih radikala, ime se smanjuje rizik
od kancera i sranih oboljenja. Dobar je izvor proteina,
kalcijuma i vitamina B grupe.

HELJDINO BRANO
Heljda ima visok sadraj proteina jedinstvenog
aminokiselinskog sastava, koji heljdi daje superiornost u
odnosu na druge itarice. Sadri masti, dijetalna vlakna,
vitamine i brojne minerale od kojih se, visokim
sadrajem, izdvaja magnezijum, mangan, hrom, cink.
Prednost heljde je i u visokom sadraju bioflavonoida,
meu kojima dominira rutin, zbog ega se heljda sve vie
koristi i kao lekovita biljka.

SPELTINO BRANO
Spelta je jedna od najstarijih sorti itarica. Ima vrlo visok
sadraj belanevina, mineralnih materija, mikroelemenata
i vitamina. Speltino brano ne sadri gluten, tako da je
pogodna za osobe koje imaju glutensku enteropatiju.

PROSENO BRANO
Proso je ukusna itarica, slatkastog ukusa, bez glutena,
Sadri mnotvo korisnih hranljivih sastojaka: 15%
belanevina, veliku koliinu biljnih vlakana, vitamine B
kompleksa (ukljuujui tiamin, riboflavin i niacin),
vitamin E, esencijalne aminokiseline: arginin, lizin,
histidin i triptofan. Sadri posebno velike koliine gvoa,
magnezijuma, fosfora i kalijuma. Odlian je izvor
silicijuma koji pozitivno utie na zdravlje koe, kose i
noktiju. Pomae da se sprei opadanje kose, krtost i
lomljivost noktiju i isti ten. Proso poboljava rad eluca,
slezine i pankreasa. Jedina je itarica koja daje baznu ph
krvi.

SOJINO BRANO
Sojino brano je veoma bogato proteinima, vitaminima i
mineralima. Ima visok izvor proteina (47%), a svojom
konzistencijom, poboljava senzorna svojstva jela u koja
se dodaju.

KUKURUZNO BRANO
Kukuruzno brano je brano od celog (integralnog) zrna i
zato se komercijalno pripremljena hrana na bazi
kukuruznog brana smatra integralnom hranom. Da bi se
pokupila sto vea zdravstvena korist od kukuruznog
brana, bitno je da je ono zaista dobijeno od celog zrna a
ne od zrna kome su izvaene klice. Ukoliko su izvlaene
klice gube se vane nutritivne supstance, jer mlevenje
oduzima nutritivne delove zrnu. Kukuruzno brano sadri
dugu listu hranjivih supstanci. Ono je izvor nijacina,
tiamina, riboflavina, pantotenske kiseline, folata i
vitamina B6, E i K Sadri 18 aminokiselina i vrednih
minerala, kao to su magnezijum, fosfor, kalijum, cink,
bakar, mangan i selen.

PIRINANO BRANO
Kao jedan od glavnih sastojaka bezglutenske i uobiajene
ishrane pirinano brano je glavni izvor kompleksnih
ugljenih hidrata koji organizmu obezbeuju energiju.
Proteini pirinanog brana su jedni od najkvalitetnijih
proteina u poreenju sa proteinima ostalih itarica. Oni
sadre svih osam esencijalnih aminokiselina (visok
sadraj lizina, treonina, metionina i triptofana). Takoe je
dobar izvor lizina, tiamina, riboflavina, niacina, fosfora,
gvoa i kalijuma. Pirinano brano je lako svarljiva
hrana.
HLADNO CEENA ULJA
SUNCOKRETOVO ULJE
Zbog svog blagog ukusa, suncokretovo ulje nalazi iroku
primenu u kuvanju. Ipak treba skrenuti panju na injenicu
da njegova taka dimljenja nije dovoljno visoka (kao ni
kod maslinovog ulja) da bi se prilo na njemu (za prenje
je, od hladno ceenih ulja, najbolje koristiti susamovo
ulje i ulje semena groa). Kada kuvate na suncokretovom
ulju poeljno je uvek dodati par kaika vode.

LANENO ULJE
Laneno ulje je najbogatiji biljni izvor omega 3
esencijalnih masnih kiselina. Koristi se iskljuivo
nezagrejano, jer su omega 3 masne kiseline izuzetno termo
nestabilne. Takoe vrlo brzo oksidiraju, pa je neophodno
jednom otvorenu flau drati u friideru. Laneno ulje se
uglavnom uzima iz zdravstvenih razloga, gurmani i kuvari
ga retko preporuuju, te se ne mogu nai mnogi recepti s
njim. Ima karakteristian ukus koji se mnogima u poetku
ne svia, ali na koji se svi uglavnom naviknu, a neki ak
zavole. Neki ga koriste kao salatno ulje, neki ga stavljaju
u jutarnji ejk. Mnogi strunjaci smatraju da je ulja bogata
sa omega 3 bolje uzimati uz hranu bogatu proteinima
(soivo, pasulj, jaja, meso) radi lake apsorpcije.

SUSAMOVO ULJE
Dokazano je da susamovo ulje sniava povieni krvni
pritisak i eer kod osoba sa dijabetesom tip II. Takoe
regulie nivo holesterola i blagotvorno deluje na rad srca,
jetre i bubrega. Jaa imunitet i podstie cirkulaciju i
pokretljivost zglobova. Pozitivno utie na elije mozga i
nerve. In vitro ispitivanja su pokazala da sezamin,
fitoestroegen koji susam sadri, spreava razmnoavanje
elija raka debelog creva i raka koe. A prirodni
antioksidant sezamol, titi organizam od negativnog uticaja
slobodnih radikala.

KONOPLJINO ULJE
Konopljino ulje je zelenkasto ute boje i ukusom podsea
na oraaste plodove. Od svih biljnih ulja, konopljino ulje
sadri esencijalne masne kiseline, omega 3 i 6, u
najboljem odnosu (1:3). Ove masne kiseline, koje za
razliku od drugih, nae telo nije u stanju da proizvede,
zovu se esencijalnim jer su neophodne naem organizmu
za normalno funkcionisanje. Zbog kljune uloge koju ove
masne kiseline imaju u normalnom funkcionisanju
kardiovaskularnog sistema, mozga, mrenjae, ui i
drugih organa. Neophodno ih je unositi kroz hranu i to u
dovoljnim koliinama.

BUNDEVINO ULJE
Bundevino ulje krasi topla zelenkasto smea boja i
izvanredno bogat ukus. Bundevino ulje je izuzetno bogato
nezasienim masnim kiselinama, omega 6 i 9, kao i
vitaminom E i karotenoidima koji imaju jako
antioksidantno dejstvo. Sasvim opravdano, najpoznatiji je
kao lek za uveanu prostatu.

ULJE SEMENKI GROA


Nerafinisano, hladno ceeno ulje dobijeno od sirovih
semenki groa, zbog svog karakteristinog ukusa koristi
se uglavnom kao salatno ulje. Takoe ima iroku primenu i
u kozmetici. Uestalom upotrebom moe sniziti nivo loeg
LDL holesterola i triglicerida a poveati dobar, HDL
holesterol.
Ulje semena groa koristi se za salate, marinade, prenje,
masano ulje, za opekotine od sunanja, proizvode za
kosu, kao i kreme za lice, usne i ruke.
Visoka taka dimljenja cini ovo ulje pogodnim za duboko
prenje. Prijatnog je ukusa koji podsea na jezgraste
plodove. Zahvaljujui svom neutralnom ukusu esto se
koristi kao salatno ulje i u majonezu. Kalorina vrednost
ovog ulja slina je drugim jestivim uljima, ali kako su
potrebne manje koliine, moe se primeniti u dijetama.

BADEMOVO ULJE
Uglavnom je poznato da je badem najhranjiviji od svih
drugih oraastih plodova. Isto tako, poznato je da on spada
u previe masne namirnice. Meutim, manje je poznato da
badem uprkos tome, ipak spada u zdravu hranu. Ne samo
to, on doprinosi smanjenju nivoa holesterola u krvi. Tajna
se krije u injenici da se 90% masnoa u bademima koje
se svrstavaju u nezasiene. Pored pomenutih i korisnih
nezasienih biljnih masti, bademi u sebi sadre visok nivo
proteina, zatim vitamin E, vlakna, kalcijum, kalijum,
magnezijum, mangan, bakar, cink, selen, niacin, riboflavin,
folnu kiselinu i druge vredne biljne materije sa
antioksidantnim dejstvom. Naunim ispitivanjima je
utvreno da 100 grama badema dnevno moe umanjiti
nivo holesterola u krvi za 14%. Osim toga, konzumacija
badema ini da se oseamo zadovoljniji tokom dana i
manje gladni u veernjim satima.

PALMINO ULJE
Palmino ulje je jestivo biljno ulje dobijeno iz ploda
drveta uljane palme. Veoma je zdravo jer sadri obilje
vitamina A i E, oko 10% linolne kiseline. Ima
karakteristina organoleptika svojstva, teko oksiduje i
dugo traje. Osim toga, sadri antioksidanse: sitosterole,
skvalen i druge nutrijente.
Palmino ulje na mnogo je naina drugaije od ostalih vrsta
standardnih uljarica jer preteno sadri 40-50% zasienih
masnih kiselina zbog ega je vrlo stabilno, to znai,
prikladno za obradu u kulinarstvu, pogotovo prenje. to
je palmino ulje crvenije, sadri vie karotenoida, pa se
upravo palmino ulje smatra najveim prirodnih izvorom
ove zatitne tvari.

ULJE PENINIH KLICA


Biljno ulje peninih klica posebnim ini vrlo visok udeo
vitamina E, ak do sedam puta vii nego u ostalim uljima!
Zbog toga je, usprkos sadraju viestruko nezasicenih
masnih kiselina (do 60%), ulje vrlo stabilno. Preporuka je
dodavati ulje peninih klica (oko 10 %) drugim biljnim
uljima radi spreavanja kvarenja (uiganja).

ULJE KUKURUZNIH KLICA


Ulje kukuruznih klica je bogato poli nezasienim masnim
kiselinama, linolnom i oleinskom masnom kiselinom. Ovo
je ulje sadri dosta vitamina E, Deluje na regeneraciju
koe, blagotvorno deluje na nervni sistem i poboljava
meu-elijsku razmenu. Koristi se kao salatno ulje. Ne
treba ga izlagati temperaturi veoj od 140 stepeni jer se
tada unitava vitamin E.

SOJINO ULJE
Hladno ceeno sojino ulje poseduje vrlo dobru nutritivnu
vrednost zahvaljujui visokom sadraju linolne kiseline,
lecitina, fitosterola, tokoferola kao i vitamina rastvorljivih
u mastima. Visok sadraj lecitina iz hladno ceenog ulja
soje titi kardiovaskularni sistem i snano utie na
obnavljanje modanih elija. Nezasiene masne kiseline iz
hladno ceenog sojinog ulja pomau organizmu da
apsorbuje hranjive materije iz hrane i samim tim pozitivno
utiu na rad eluca i organa za varenje.

MASLINOVO ULJE
Najuvenije je meu zdravim uljima i cini sr
"mediteranske dijete"- poznato je da stanovnici oko
Sredozemlja, koji redovno koriste maslinovo ulje, manje
oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti. Tako je dovoljno
termiki stabilno za blae prenje, najzdravije je ako se
konzumira u dinstanim jelima ili kao preliv za salatu.
Kupujte deviansko maslinovo ulje, proverenih
proizvoaa i ne alite da date koji dinar vie - ovo je
pametno ulaganje, jer vrlo malo kvalitetnog maslinovog
ulja ini uda, posebno kada je u pitanju pasta! Ako
volite, odaberite organsko ili maslinovo ulje sa nekim od
dodataka: naseckanim belim lukom, papriicom, tartufima,
ruzmarinom...

KIKIRIKI ULJE
Ovo visokokvalitetno ulje ima izrazito visoku taku
dimljenja od 230 stepeni, pa je tako jedno od najboljih
ulja za prenje u dubokom ulju i za peenje. U kineskoj
kuhinji ga upotrebljavaju kao redovno ulje za prenje u
voku. Ako je nerafinisano, imae utu boju i aromu
kikirikija. Ovo ulje je jedno od najtrajnijih - mesecima
moze da stoji i da ne uegne. Iako je dobro za prenje,
moete ga koristiti i za salate sa egzotinim sastojcima.
ULJARICE
BUNDEVA
NEZASIENE MASNE KISELINE (omega 6 i 9) koje
pruaju dragocenu pomo u borbi protiv holesterola i
kardiovaskularnih oboljenja.
AMINO KISELINE neophodne za normalno odvijanje
mnogih ivotnih funkcija.
MINERALI: gvoe, cink (vaan faktor u regulisanju
zdravlja prostate), magnezijum, mangan, fosfor i selen.
VITAMINI: E (moan antioksidant), B3, PP

SUSAM
Susam je znaajan izvor kalcijuma i kao takav vaan za
one koji izbegavaju mlene proizvode.
NEZASIENE MASNE KISELINE (omega 6 i 9) koje
pruaju dragocenu pomoc u borbi protiv holesterola i
kardiovaskularnih oboljenja.
MINERALI: kalcijum, gvoe, mangan i bakar.
VITAMINI: B1.

SUNCOKRET
NEZASIENE MASNE KISELINE (omega 6 i 9) koje
pruaju dragocenu pomoc u borbi protiv holesterola i
kardiovaskularnih oboljenja.
MINERALI: gvoe,magnezijum, mangan, fosfor i bakar.
VITAMINI: E (moan antioksidant) - 100 gr suncokretovih
semenki sadri skoro dva puta vie gvoa nego spana.
LAN
Laneno seme smatra se najbogatijim prirodnim izvorom
esencijalnih omega 3 masnih kiselina koje povoljno utiu
na zdravlje srca i krvnih sudova. Sadri i esencijalne
omega 6 masne kiseline, vitamine B kompleksa, kalijum,
magnezijum i cink. U lanenom semenu ima oko 25%
belanevina, tako da je vrlo hranljivo. Njegova redovna
upotreba doprinosi smanjenju holesterola, spreavanju
zgruavanja krvi, povoljno utie na regulaciju krvnog
pritiska, preventivno deluje na nastanak raka debelog
creva i dojke. Lanena sluz je blago i nekodljivo sredstvo
protiv opstipacije.
RECEPTI ZA DORUAK

AMERIKE PALAINKE NA HRONO


NAIN
Suzana Rabi
Sastojci:
2 dl heljdinog brana
2 dl ovsenog brana
1 kaiica soli
1 kaiica praka za pecivo
1 jaje
2 supene kaike maslinovog ulja
2 dl vode
Ovseno brano je odlian izvor energije, a proteini u
njemu imaju bolji sastav aminokiselina nego u drugim
itaricama.
Priprema:
U posudu staviti sve sem belanca i dobro umeati.
Belance posebno umutiti u vrst sneg, dodati u umuenu
smesu i polako promeati. Pei u tiganju za palainke bez
dodavanja ulja.

MAKEDONSKA POGAA
Aleksandra Stoji
Sastojci:
150 g mladog kravljeg sira
3 jajeta
200 ml kiselog mleka
200 ml ulja (100 ml maslinovog i 100 ml suncokretovog
hladno presovanog)
1 kesica praka za pecivo
25 kaika brana po izboru (ovseno, raano, heljdino,
speltino...).
So, susam, golica, suncokret
Priprema:
Sir staviti u posudu i usitniti ga. Dodati ostale sastojke i
meati narednih 5 minuta dok smesa ne postane homogena.
Smesu preliti u podmazan kalup i pei 30 minuta na 200
stepeni.

BABA GANOUSH ILI NAMAZ OD


PATLIDANA
Gordana Golijanin
Sastojci:
1 patlidan
2 ena belog luka
2 kaike tahinija
sok od jednog limuna
malo lanenog ulja
Ubrzava mravljenje! Oprez - bez prenja, skuplja
masnou!
Priprema:
Patlidan oguliti i iseci na krike. Krike posoliti i ostaviti
ih desetak minuta da puste vodu. Potom ih oprati i osuiti
papirom.
Staviti ih na peki papir i poprskati sa malo maslinovog
ulja. Pei 10-15 minuta i u meuvremenu ih okretati dok
ne promene boju. Kada su gotove staviti ih vrue u foliju i
zamotati. Tako neka stoje 10 minuta. Izvaditi ih i staviti u
blender.
Limun i so stavljati po malo, dok ne pogodite gustinu
namaza.
Zatim dodati:
2 ena belog luka
2 kaike tahinija
sok od jednog limuna
malo lanenog ulja

BILJANIN HRONO HLEB


Biljana Lund
Sastojci:
iste koliine raanog i speltinog brana
aka suncokreta, badema, semenki lana i susama
mlaka voda
praak za pecivo
4-5 kapi limunovog soka
Priprema:
Pomeati brana i dodati mlaku vodu, suncokret, badem,
lan i susam. U smesu dodati mlaku vodu, po malo morske
soli i maslinovog ulja, zatim praak za pecivo i 4-5 kapi
limuna.
Testo treba umesiti meko, ali da se ne lepi za ruke, zatim
ga uvaljati u lan i susam i ostaviti da stoji 30 minuta. Hleb
pei na 200-220 stepeni oko 30-40 minuta.

BAVARSKE HRONO KIFLE


Suzana Rabi
Sastojci:
500 g brana
2 velike kaike masti
1 praak za pecivo
1 kaiica sode bikarbone
sok od pola limuna
3 dl kiselog mleka
Priprema:
Od navedenih sastojaka umesiti mekano testo, podeliti na
20 loptica, a potom ih sloiti na branom posutu posudu.
U erpu sa 1,5 dl vode staviti 1 kaiicu sode bikarbone i
ostaviti da prokljua. Kifle polako stavljati u prokljualu
vodu i nakon minut, dva, rupiastom kaikom vaditi kifle
iz vode i slagati u tepsiju na kojoj je obavezno papir za
peenje, koji je premazan uljem.
Smesu za premazivanje napraviti tako sto ete ulupati jaje
i premazati kifle. Nakon toga, kifle posuti krupnom
morskom solju i pei u vreloj rerni na 200 stepeni 15-20
minuta, dok ne porumene.

JAJA NA OKO SA PARADAJZOM


Ana Gifing
Sastojci:
8 jaja
8 paradajza srednje veliine
2-3 ena belog luka
maslinovo ulje
veza bosiljka
so, biber
glavica zelene salate
Priprema:
Paradajz preliti vrelom vodom, oljutiti i isei na kockice.
U veem tiganju na vrelom ulju kratko propriti seckani
beli luk, dodati paradajz, posoliti i kuvati 10 minuta na
umerenoj temperaturi, uz stalno meanje.
Za to vreme odvojiti belanca od umanaca. Belanca sipati
preko paradajza i snano promeati da bi se to bolje
sjedinila sa paradajzom. Poklopiti i kuvati jos 5 minuta.
Zatim, dodavati jedno po jedno umance, pazei da se ne
raspadnu, ponovo poklopiti i kuvati jos 2-3 minuta da se
umanca sasvim stegnu.
Posuti sa nekoliko zrna soli i malo bibera i servirati sa
zelenom salatom.
Zelena salata je dobra kod kancera i sranih oboljenja!
Oprez: uvek je paljivo operite!

BOBINA HRONO SRCULENCA


Boba Vajsavljevi
Sastojci:
200 g mladog sira
1 kaika masti
kaiica soli
pola kaiice sode bikarbone
sok od pola limuna
200 g raanog brana
2-3 kaike semenki po elji, laneno seme, susam,
bundevine semenke
Bundevine semenke su bogate vitaminom E!
Priprema:
Testo umesiti uvee, pokriti providnom folijom i ostaviti
da stoji preko noi. Ujutro posuti branom radnu povrinu,
raz valjati i vaditi oblike po elji. Rernu zagrejati na 180
stepeni i pei oko 15 minuta, dok ne porumene.
BUREK BY BILJANA
Biljana Lund
Sastojci:
500 g speltinog i peninog brana od celog zrna
3 dl mlake vode
pola kaiice soli
par kapi limuna
500 g mladog sira
Priprema:
Umesiti testo kao za pitu i podeliti ga na pet lopti. Svaku
loptu razvuci oklagijom na povrinu od 25-30 cm i staviti
u posudu odgovarajue veliine namazanu maslinovim
hladno oceenim uljem.
Prvu koru premazati, a potom i ostale etiri. Ostaviti da
odmara pola sata.
Kore se tegle na sledei nain: razvuenu poloiti na sto i
staviti malo sira na sredinu, prebaciti krajeve preko
sredine, tako da sir bude pokriven. Ponoviti postupak i na
sledee kore, filovati i staviti na prethodnu koru koja bi
trebala da bude okrugla i veliine tepsije.
Postupak se ponavlja, dakle dve kore jedna u drugoj, pa
tako dok se kore ne istroe.
Kada su sve kore sloene u prvu, koja je na dnu tepsije,
okrenuti tanju stranu bureka da bude sa gornje strane. Vrh
posuti su samom i lanom. Pei na 200-220 stepeni oko 40
minuta.
ROLAT OD SPANAA
Aleksandra Stoji
Sastojci:
4 jajeta
6 kaika brana
2 dl kiselog mleka
1 praak za pecivo
500 g sirovog spanaa
125 g mladog sira
125 g sitnog sira
125 g pileih prsa
1 kaiica soli
50 g semenki golice
Priprema:
Spana oistiti, staviti u kljualu vodu i ostaviti minut do
dva da se obari. Ocediti i sitno iseckati. Ostaviti da se
ohladi.
Za to vreme odvojiti umanca od belanaca. U umanca
dodati kiselo mleko, brano, praak za pecivo, so,
semenke golice. Smesu promeati a zatim dodati ohlaen
spana.
Belanca umutiti u vrst sneg, dodati u napravljenu smesu i
blagim pokretima umutiti obe smese. Umeanu smesu
sipati na pek papir i rastanjiti u veliki pleh. Kora treba da
bude debljine do 5 cm, Pei u zagrejanoj rerni na 180
stepeni, 10 do 15 minuta. akalicom proveravati da li se
kora ispekla.
Kada je peeno, izvaditi iz rerne i koru umotati u rolat a
zatim u krpu i ostaviti par sati da se ohladi. Kada se kora
ohladi, pomeati sitan sir, mladi sir, pilea prsa. Koru
odmotati i fil premazati preko 2/3 kora, a potom umotati
rolat. Zaviti ga u pek papir a zatim u aluminijumsku foliju
i ostaviti u friider da se ohladi i stegne. Filovanje rolata
moe biti po izboru i elji. Mogu se dodati i peene
paprike, ajvar, sir...
Ja sam koristila meavinu heljdinog, ovsenog, raanog i
speltinog brana

KI LOREN
Suzana Rabi
Sastojci:
150 g dozvoljenog brana
1 dl vode
4 kaike maslinovog ulja
pola kesice praka za pecivo
sok od pola limuna
pola kaiice sode bikarbone
1/4 kaiice soli
povre po elji
1/2 dl kiselog mleka
Priprema:
U vodu dodati so, praak za pecivo, sodu bikarbonu, sok
limuna, ulje i dobro promeati. Dodati brano i zamesiti
mekano testo.
Kalup premazati sa par kapi ulja i posuti branom. Testo
razvaljati i staviti u u kalup tako da prekrije i stranice
kalupa. Izbockati na vie mesta i staviti u vruu rernu na
10-15 minuta.
Za to vreme prodinstati povre po elji, zainiti ga po
ukusu (so, biber, perun list, bosiljak, semenke). Dodati
kiselo mleko, promeati i usuti u kalup. Kalup vratiti u
rernu na 15 minuta dok se ne zapee sa gornje strane.

CARSKI HLEB
Vanja ivanovi
Sastojci:
5 kaika heljdinog brana
5 kaika speltinog brana
3 kaike ovsenog brana
3 kaike prosenog brana
3 kaike ovsenih mekinja
3 kaike jemenog brana
3 kaike raanog brana
2 kaike mlevenog lana i susama
2 kaike krupno mlevenih leblebija
3 kaike suvopeenog oljutenog prosa
semenke suncokreta, golice, kima, celog lana i susama (po
elji)
1 puna kaiica himalajske soli
5 kaika maslinovog ulja
1/2 L kisele vode
1 kaiica sode bikarbone
balzamiko sos
Priprema:
Testo dobro izmeati varjaom, 5-6 min i ostaviti da
fermentie desetak sati. Pred peenje dodati i kaiicu
sode bikarbone i 2 kaike balzamiko sosa i s vrha bogato
posuti lanom.
Pei u kalupu, na pek papiru, 30 minuta na 200 stepeni i
jos 30 minuta na 150 stepeni. U rernu obavezno staviti
erpicu sa vodom.

CIABATA
Aleksandra Stoji
Sastojci:
450 ml mlake vode
700 g speltinog brana
5 kaika maslinovog ulja
2,5 kaiice soli
1/4 kaiice suvog kvasca
Priprema:
U posudu sipati mlaku vodu, kvasac, maslinovo ulje.
Prosejati speltino brano u posudu, pomeati sve patulom
i dodati so. Promeati jos jednom da bi se dobila
homogena masa. Testo treba svega minut do dva
promeati, tek toliko da se svi sastojci sjedine.
Nakon meanja, staviti samolepljivu foliju preko posude i
odloiti je na sobnoj temperaturi, 18 sati.
Ja uglavnom nemam strpljenja do ekam skoro jedon ceo
dan, tako da ovu smesu umutim ujutru oko 8 i oko 10
uvee je peem. ak i tako bude sjajnog ukusa.
Testo treba polako da fermentie i da raste. Nakon sto je
prolo minimum 10 sati, na radnu povrinu stavite
samolepljivu foliju i prekrijte je branom. Pored stavite
pleh u kojem ete peci ciabatu, stavite u njega pek papir i
pospite branom.
Lagano preruite testo iz posude na samolepljivu foliju.
Nemojte mesiti testo.
Jedan kraj folije uzmite u ruke, malo ga skupite pa duu
stranu testa uz pomo folije prebacite preko sredine.
Ponovite postupak i sa drugom stranom. Na ovaj nain ce
cela ciabata biti prekrivena branom.
Skupite foliju, pribliite je plehu i prevrnite testo tako da
ono sto je bilo gore bude dole i obrnuto, Po potrebi testo
popravite da dobije valjkasti oblik, prekrijte krpom i
ostavite da odstoji jo 2 sata.

HLEB SVE SEDMICE


Suzana Rabi
Sastojci:
700 g dozvoljenih vrsta brana
700 ml vode
7 kaika raznih semenki
7 kaika hladno ceenog ulja
kaika soli
praak za pecivo
pola kaiice sode bikarbone
sok od pola limuna
Priprema:
U posudu staviti sve suve sastojke osim so de bikarbone i
dobro promeati. Dodati ulje i 700 ml vode i umeati
varjaom. Poklopiti prozirnom folijom i ostaviti da stoji
nekoliko sati.
U 1 dl vode pomeati sodu bikarbonu i limun, pa prosuti u
testo i dobro promeati varjaom. Testo sipati na pek
papir i kalup za peenje. Staviti u prethodno zagrejanu
vrelu rernu (na 250 stepeni) i odmah smanjiti temperaturu
na 180 i pei 60 minuta.
Kada je hleb peen izvaditi ga iz kalupa, umotati u krpu i
staviti na reetku da se ohladi.

DAP-SANDAL
Ana Gifing
Sastojci:
300 g patlidana
200 g svee crvene paprike
200 g paradajza
80 g crnog luka
40 g belog luka
manja veza peruna, miroije i mladog luka
so, biber
Priprema:
Patlidan, papriku i paradajz pei na otvorenoj vatri u
rerni ili na rotilju dok ne potamne. Staviti sve to u
posudu, posoliti, pokriti krpom i ostaviti da se ohladi.
Potom oljutiti povrinski sloj kore sa patlidana, paprike
i paradajza, sitno sve iseckati i dodati takoe usitnjen
crni, beli i mladi luk, perun i miroiju.
Ostaviti u friideru 24 sata i servirati hladno.

CHAPATI HLEB
Aleksandra Stoji
Sastojci:
1/2 olje speltinog brana
1/2 kaiice soli
2 kaike maslinovog ulja
1/4 olje vode
Preporuka: Hleb sluiti uz ajvar i kuvana jaja.
Priprema:
Brano sipati u posudu, dodati so, promeati a zatim
dodati i maslinovo ulje. Prstima meati dok se maslinovo
ulje ne sjedini sa celom koliinom brana. Zatim dodavati
po malo vode sve dok se ne dobije kompaktna masa.
U ovom koraku je bitno iskustvo u pravljenju testa da bi se
dobila glatka masa. Koliina vode zavisi od vrste brana.
Dobijeno testo mesiti oko 2 minuta dok se ne dobije
homogeno glatko testo koje se ne lepi za prste a zatim
testo uviti u samolepljivu foliju i ostaviti da odmori oko
20 minuta.
Nakon sto se testo odmorilo, podeliti ga na 8 delova.
Svaki deo u rukama oblikovati u malu jufku, veliine malo
veeg oraha.
Na blago pobranjenu povrinu razvui testo oklagijom.
Dobijeno testo reati jedno preko drugog a izmeu
postavljati ubrus ili samolepljivu foliju. Zagrejati
nelepljivi tiganj za palainke. Hleb pei na jednoj strani
do 1 minut. Okrenuti hleb, premazati ispeenu stranu sa
malo maslinovog ulja i peci drugu stranu do minut.
Hleb sluiti uz namaze kao sto su tahini, humus, sitni sir .

KAAMAK OD PROSENOG BRANA


Dragana orevi
Sastojci:
1 olja oljutenog prosa
sir
semenke po izboru
Priprema:
Samleti proso i skuvati kaamak, kao sto se kuva i obian
kaamak. Dodati sir, semenke (lan, suncokret, susam i
golica) i zaine po elji.
HRONO KEKSII
Sofija ulibrk
Sastojci:
300 g brana
1/3 kesice praka za pecivo
pola ase kiselog mleka
voda
so
semenke po izboru
Priprema:
Meati sve sastojke dok se ne dobije dovoljno gusto testo
za modle. Dobijeno testo razvui na radnoj povrini,
napraviti oblike po elji i pei na 220 stepeni, oko 20
minuta.

LEBLEBIJE SA SIROM I RUKOLOM


Suzana Rabi
Sastojci:
leblebije
soda bikarbona
so
pesto sos
feta sir
rukola
Leblebije su zbog svog niskog glikemijskog indeksa
idealna namirnica za dijabetiare!
Priprema:
Uvee oprati leblebije i drati ih u rastvoru sode
bikarbone nekoliko minuta. Potom ih isprati pa naliti vode
duplo vie nego to one same zauzimaju. Ujutru leblebije
staviti u ekspres lonac, naliti novu koliinu vode, dodati
so i kada lonac propiti, kuvati jos 20 minuta (oko 60
minuta u obinom loncu).
Kada su se skuvale leblebije, dodati pesto sos, zatim i na
kockice iseen feta sir, kao i naseckanu rukolu.
Pesto sos moete praviti od rukole, a ja predlaem da
napravite i humus.

HLEB SA KURKUMOM
Mirna Milosavljevi
Sastojci:
300 g heljdinog integralnog brana
300 g peninog integralnog brana
200 g speltinog brana
malo kurkurme, bundevine semenke
mleveni lan (1-2 supene kaike)
himalajska so
kaiica sode bikarbone
300-400 ml kisele vode
2-3 kaike maslinovog ulja
Priprema:
Umesiti testo tako da se ne lepi za ruke, staviti u kalup i
pei oko 60 minuta u rerni na temperaturi od 240 stepeni.
Postaviti tepsiju od rerne iznad hleba i u nju sipati au
vode, da se hleb ne bi osuio. Kada hleb bude gotov, uviti
ga u vlanu krpu.

HLEB ANTIAGING
Ana Gifing
Sastojci:
200 g heljdinog brana
200 g integralnog peninog brana
100 g raanog brana
1 praak za pecivo
malo sode bikarbone
4 kaike maslinovog ulja
pola kaike kima
1 kaika semena lana
malo ruzmarina
1/2 l vode
Priprema:
Pomeati sastojke i ostaviti ih preko noi da fermentiu.
Zagrejati rernu na 250 stepeni, smesu sipati preko pek
papira u odgovarajuu posudu i pei oko 30 minuta.
BUREK OD HELJDINIH KORA
Aleksandra Stoji
Sastojci:
1 pakovanje heljdinih kora
500 g mladog sira
2 kaike masti
3 dl vode
Priprema:
Mast otopiti u 3 dl vode. Sir posoliti i izgnjeiti ga da
bude zrnast. Na dno pleha staviti 5, 6 kora, tako da jedna
polovina viri spolja preko pleha. Iscepkati 2 kore na
trakice i staviti na dno pleha, a zatim preliti sa 2, 3 kaike
meavine vode i masti. Preko svega nareati jos 2, 3 kore,
a zatim posuti sir. Naizmenino reati kore, sir i preliv
dok se kore ne potroe. Na kraju, ivice bureka preklopiti
preko sredine bureka i preliti sa ostatkom meavine vode i
masti. Ostaviti preko noi u friideru.
Pei sutradan u zagrejanoj rerni na 220 stepeni, oko 60
minuta.

HRONO LEPINJE
Jadranka Blai
Sastojci:
450 g brana (3 vrste)
ravna kaika sode bikarbone
3,5 dl mlake vode
kaika putera
malo himalajske soli
aku semenki (susam, lan, suncokret, ludaja - golica)
Priprema:
Zamesiti mekano testo, ostaviti ga da odstoji par sati, a
nakon toga razdeliti na 5 jufki.
Jufke premesiti na malo brana, razvuci oklagijom,
poreati u tepsiju i namazati vodom.
Ostaviti tako pripremljene jufke da malo odmore, 15
minuta, dok se rerna zagreje.
Peci ih na 250 stepeni oko 20 minuta.
Tople lepinjice uviti u papir za peenje, pa u krpu i staviti
ih u kesu.

HRONO POLJUPCI
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
100 g ovsenog brana
100 g raanog brana
100 g integralnog graham brana
80 g heljdinog brana
2 dl kisele vode
2 kaike limunovog soka
5 kaika maslinovog ulja
malo praka za pecivo
kaiica sode bikarbone
so
kaika mlevenog lanenog semena
kaika mlevenog suncokreta
1 belance
Sastojci za fil:
200 g mladog sira
300 g spanaa
Priprema:
Sve suve sastojke izmeati, zatim dodati belance,
maslinovo ulje, limunov sok i kiselu vodu. Umesiti u
glatku i homogenu masu. Premazati testo uljem, preneti u
posudu takoe podmazanu uljem, pa pokriti vlanom
krpom i ostaviti na sobnoj temperaturi 2 sata da stoji.
Za to vreme obariti i ocediti spana a potom izblendirati i
dodati sir i so.
Ako ne volite kombinaciju sira i spanaa slobodno
promenite fil.
Testo razvaljati pa aom vaditi krugove. U sredinu
kaiicom staviti fil, preklopiti, oblikovati i sloiti u
tepsijicu u kom moze da bude pek papir ili da bude
premazana. Pei u zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 25
minuta.

HRONO KIFLICE
Jadranka Blai
Sastojci:
80 g jemenog brana
80 g ovsenog brana
80 g raanog brana
0,5 dl maslinovog ulja
5 kapi stevije
sok od pola limuna
kaiica soli
2 kaike kiselog mleka
praak za pecivo
prstohvat sode bikarbone
voda, po potrebi
Priprema:
Izmeati sve sastojke i mesiti dok se ne dobije meko teste
koje se ne lepi za prste. Posuti radnu povrinu branom,
napraviti obga-jufka.
Razvui je na prenik priblino 40 cm i isei na 12
trouglova koje moete filovati sirom ili filom po elji.
Kiflice premazati izlupanim belancetom, a zatim posuti
susamom ili drugim semenkama. Ostaviti da odstoje sat
vremena a zatim ih peci na 200 stepeni oko 20 minuta.

TROUGLOVI SA SIROM
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
250 g heljdinih kora
250 g sira
2 kaike semenki po izboru
3 kaike maslinovog ulja
malo soli (ako sir koji koristite nije slan)
1 kiselo mleko
Napomena: Kore moete premazivati i kiselom vodom i
uljem, za sluaj da ne elite da meate 2 mlena
proizvoda.
Priprema:
Promeati kiselo mleko i maslinovo ulje a zatim rairiti
jednu koru i time je premazati. Preko toga staviti jos jednu
koru, sloiti je tako da dobijete 10 cm iroku traku.
etkicom tanko premazati.
Sir izgnjeiti viljukom, umeati i semenke zatim napuniti
jednu kaiku i staviti na traku. Praviti trouglove. Stavljati
smesu dok sve ne potroite.
Premazati maslinovim uljem i kiselim mlekom, po elji
posuti i susamom. Pei na 200 stepeni dok trouglovi ne
porumene. Prekriti krpom i ostaviti malo da odstoje.

LANA GIBANICA SA BLITVOM


Suzana Rabi
Sastojci:
500 g heljdinih kora
700 ml kiselog mleka
veza blitve
par enova belog luka
kaiica soli
praak za pecivo
1/2 dl ulja
1 dl kisele vode
Uestalom upotrebom ulja semenki groa moe se sniziti
nivo LDL holesterola i triglicerida!
Priprema:
Blitvu sitno iseckati, dodati u kiselo mleko, posoliti i
ubaciti praak za pecivo pa sve dobro promeati.
U inijici pomeati kiselu vodu i ulje. Na dno tepsije
namazati malo ulja pa staviti koru ili dve, tako da prelaze
ivice tepsije sa svih strana. Kore prebrojati i podeliti na 4
dela. Prvu etvrtinu kora sloiti u tepsiju a prethodno
svaku koru premazati smeom ulja i kisele vode. Sipati
treinu fila, pa ponoviti slaganje druge etvrtine kora
premazujui svaku koru uljem i kiselom vodom.
Sipati drugu treinu fila. Tako slagati do poslednje kore.
Pre postavljanja poslednje kore one krajeve kora koje
vire iz tepsije vratiti natrag u tepsiju. Poslednju koru malo
zaukati i staviti u vruu remu. Pei na 180 stepeni 40
minuta.

MAFINI SA SPANAEM
Katarina Popovi Gluevi
Spana pomae kod anemije, miinih deformiteta, i
neurolokih poremeaja. Oprez! Apsorbuje minerale iz
organizma!

Sastojci:
60 g speltinog brana
2 kaike maslinovog ulja
1/2 praka za pecivo
1/2 kaike soli
1 kaika narezanog vlaca
150 g spanaa
150 g mladog sira
Priprema:
Sve lepo sjediniti, spana skuvati, sir usitniti i sve
zajedno pomeati. Peci oko 25 minuta na 200 stepeni.
Prijatno!

NAMAZ OD SIRA, TAHINIJA I LEBLEBIJA


Vanja ivanovi
Sastojci:
3 kaike mladog sira
1 kaiica domaeg tahinija
1 kaika lanenog ulja
3 kaiice krupno mlevenih leblebija
Priprema:
Sve se dobro izmea i mae na hrono hleb. Kada se
pomeaju svi ovi ukusi, dobije se savrenstvo.

OVSENE POGAICE
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
120 g ovsenih mekinja
2 jajeta (u restriktivnom periodu dva belanca)
pola kesice praka za pecivo
300 g mladog sira
malo soli
dve, tri kaike semenki po izboru
Priprema:
Sve sjediniti i potom oblikovati testo u pogaice. Rernu
zagrejati na 180 stepeni i pei oko 20 minuta, na pek
papiru, dok pogaice ne porumene.

UTIPCI
Mirna Milosavljevi
Sastojci:
1 jaje
kiselo mleko
1 oljica heljdinog integralnog brana
1 oljica speltinog brana
malo soli i sode bikarbone
Priprema:
Napraviti smeu od svih sastojaka tako da ne bude ni
previe retka a ni previe gusta. Priti u teflonskom tiganju
na jednoj kaiici kokosovog ulja.

HRONO BUREK
Sofija ulibrk
Sastojci:
1 pakovanje heljdinih kora
500 g sira
maslinovo ulje
voda
so (po potrebi)
Priprema:
U dubljem sudu pomeati vodu i ulje, a zatim posoliti
manje i vie, u zavisnosti od toga koliko je slan sir koji
ete upotrebiti. Ovu tenost promeajte svaki put pre
prskanja kora, jer se ulje izdvaja.
Uljem premazati okruglu tepsiju i na dno staviti 2 kore iji
krajevi treba da prelaze ivice tepsije, tako da vie sa
strane.
Poprskati meavinom ulja i vode. Ostatak kora podeliti na
grupice od po 3 kore. Uzeti 3 kore i staviti ih u tepsiju
jednu preko druge guvajuih tako da mogu da stanu, a
poslednju koru posuti izmrvljenim sirom. Isto ponoviti i sa
ostalim grupicama kora, osim poslednje tri.
Prvu, od poslednje 3, staviti naguvanu u tepsiju i
poprskati meavinom ulja i vode. Pretposlednju koru,
poprskati ali i staviti ostatak sira, a poslednju samo
poprskati.
Krajeve koji vise sa strane sada prebaciti preko poslednje
kore zatvarajui burek i poprskati tenou.
Pei u zagrejanoj rerni na 180 stepeni dok burek ne
porumeni.

PIHTIJE
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
1 svinjska butkica
malo suvog mesa
dve, tri svinjske nogice
so
biber u zrnu
lovorov list
prepeen luk
Idealan doruak za vie dana u zimskom periodu. Moe
dugo stajati u friideru, a da se ne pokvari.
Priprema:
U vei lonac staviti meso i dodati vode, u proseku - duplo
vie nego to ima mesa. Posoliti, ubaciti lovorov list,
malo bibera u zrnu i jedan prepeen luk.
Pojaati temperaturu ringle dok ne prokuva, zatim smanjiti
i na laganoj vatri kuvati, dok pola vode ne ispari. Kad se
meso odvoji od kosti i bude lepljivo, moete biti sigurni
da je dovoljno kuvano.
Procediti i odvojiti samo isto meso. Na dno posude
staviti sitno iseckan beli luk, malo mlevene paprike, ljute
paprike (po elji) i malo bibera. Sloiti meso i naliti
supicom u kojoj se kuvalo meso. Ostaviti na hladnom, da
se stegne.

PILEA HRONO PATETA


Anka Pejanovi
Sastojci:
500 9 pileeg filea
glavica crnog luka
eno belog luka
so
perun
biber
origano
bosiljak
umbir u prahu
2 kaike susama
40 g maslaca
1 kaika maslinovog ulja
Priprema:
Obariti file u slanoj vodi 10-15minuta, zatim iscediti i
izrezati na kockice. Staviti u blender. Dodati malu glavicu
crnog luka, eno belog, biber, so, perun, origano,
bosiljak, umbir u prahu, (sve po elji) i 2 kaike susama.
Sve dobro izblendirati dodajui po malo vode u kojoj se
piletina kuvala. Na kraju dodati kaiku maslinovog ulja i
kriku maslaca.
Prijatno!
umbir se primenjuje kod leenja munine i prehlade!

PITA OD PALAINAKA
Anka Pejanovi
Sastojci:
brano po elji, meano (heljda, integralno raano,
integralno jemeno)
kaiica soli
pola kaiice sode bikarbone
pola kaiice praka za pecivo
2 kaike maslinovog ulja
1,5 kaika susama
1,5 kaika lana
1 kaika golice
1 kaika suncokreta
kisela voda, po potrebi
Sastojci za fil:
500 g blitve
250 g feta sira
malo kisele vode
Priprema:
Promeati sve sastojke i dodati kiselu vodu. Mutiti dok se
ne dobije malo gua smesa za palainke. Ispriti otprilike
10-12 palainki.
Obariti 500 g blitve. Viljukom izgnjeiti 250 9 feta sira i
razblaiti ga sa malo kisele vode. Sjediniti sir i blitvu.
Reati palainke pa smesu. Svaku drugu palainku
premazati maslinovim uljem. Pei na 250 stepeni, 15
minuta. Nakon peenja pitu pokriti alu folijom, ugasiti
rernu i ostaviti jo 20 minuta da stoji.
Kao prilog uz pitu se moe jesti hrono ajvar.

PIZZA NA MOJ NAIN


Suzana Rabi
Sastojci:
300 g dozvoljenog brana
2 dl kisele vode
pola ae hladno ceenog ulja
kaiica soli
praak za pecivo
par kaika premaza za pizzu
100 g peenice
100 g feta sira
origano
sueni paradajz
paradajz sok
Priprema:
U posudu sipati kiselu vodu, ulje, dodati so, praak za
pecivo i promeati. Dodati brano i dobro umesiti testo
(testo treba da bude mekano).
Testo podeliti na dva dela i razvui ga u krug, a potom
staviti na pleh za pizzu ili na tepsiju sa pek papirom u
vrelu rernu na 7-8 minuta, da se polu-ispee.
Za to vreme napraviti premaz. U blender staviti nekoliko
suenih paradajza, malo paradajz soka i origano i dobro
izblendirati (ili izblendirati paradajz pelat i dodati zaine
po ukusu).
Izvaditi poluispeenu pizzu, premazati je namazom, sloiti
peenicu, narendati fetu ili jos bolje, iskidati lopticu
mozzarele, posuti origanom i vratiti u rernu da se dopee.

PROJICE
Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
2 oljice speltinog brana
1 oljica heljdinog brana
1 belance
1 oljica maslinovog ulja
2,5 oljice kisele vode
pola kesice praka za pecivo
malo sira
so
semenke po elji
Priprema:
Sve sastojke sjediniti, sipati u kalupe (na primer, kalup za
mafine). Odozgo staviti lenik, badem, golicu.
Napomena: Projice mogu biti i posne, a to postiemo ako
izbaci belance i sir. U tom sluaju, moete dodati ajvar.

RAZLJEVUA SA SPANAEM
Jadranka Blai
Sastojci:
250 g spanaa
70 g sveeg sira
1 olja brana (po elji)
1/4 ae kiselog mleka
1 jaje
so, biber
1/2 praka za pecivo
maslinovo ulje
Priprema:
Spana oprati i kratko blanirati. Dobro ga ocediti i grubo
naseckati. U iniji izmeati jaje sa sirom i kiselim
mlekom. Dodati suve sastojke i spana. Trebalo bi da
smesa bude malo gua od one za palainke, a po potrebi
dodavati i vodu. Tepsiju premazati maslinovim uljem i
izliti smesu. Pei u zagrejanoj rerni 30 minuta na 200
stepeni.

SLANI MAFINI
Vanja ivanovi
Sastojci:
3 jajeta
1 olja kiselog mleka
1 olja sitnog sira
125 g rastopljenog putera
1 praak za pecivo
7 kaika prosenog brana
3 kaike speltinog brana
3 kaike ovsenog brana
1 kaiica soli
2 kaike semenki golice
2 kaike suncokreta
Priprema:
Sjediniti sve sastojke, sipati ih u kalup za mafine i pei
oko 45 minuta na 200 stepeni.

PANSKA PITA NA HRONO NAIN


Jadranka Blai
Sastojci:
50 g ovsenog brana
50 g jemenog brana
50 g raanog brana
1 jaje
70 g mladog sira
30 g maslaca
1 crvena peena paprika
kaiica susama
kaiica suncokreta
kaiica golice
1 praak za pecivo
1 supena kaika peenog crnog luka
so
Priprema:
Papriku isei na kocke 1x1 cm, pa ubaciti u posudu za
meanje zajedno sa svim sastojcima. Miksirati na
minimalnoj brzini i dodavati vodu (obinu ili kiselu) dok
masa ne bude gusta, malo gua od smese za palainke.
Ostaviti da odstoji 15 minuta da se brano natopi.
Smesu razliti po blago namaenom plehu, ili u modle, ili
u pleh za mafine. Takoe, semenke moete ubaciti u modle
pa preko staviti testo.
Pei na 180 stepeni oko 25 minuta.

ROLAT PUNJEN MESOM I HELJDOM


Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
6 listova heljdinih kora
300 g mlevenog mesa
2 jajeta
vea glavica luka
so, biber, zaini po elji
3 kaike kuvane heljde u zrnu
Sastojci za premazivanje kora:
kiselo mleko (3 kaike za premazivanje gotovog rolata)
3 kaike maslinovog ulja
Priprema:
Glavicu luka sitno iseckati, pa na malo masnoe, uz
podlivanje vode, izdinstati da postane ut i staklast, dodati
mleveno meso, zaine i dinstati dok ne ispari voda koju je
meso pustilo.
Dodati zaine i skloniti sa ringle, ostaviti da se prohladi.
Za to vreme obariti heljdu u malo posoljenoj vodi.
Pomeati 3 pune kaike heljde sa ohlaenim mesom,
dodati 2 jajeta i sve sjediniti.
Na radnu povrinu staviti jednu koru, premazati umuenim
kiselim mlekom i uljem, staviti drugu koru, opet
premazati, zatim staviti treu koru i po celoj kori
rasporediti pola fila. Postupak ponoviti sa preostale tri
kore.
Sve uviti u vrst rolat i premazati sa 3 kaike kiselog
mleka i kaikom ulja. Po elji posuti semenkama.
RUSTINI HRONO HLEB
Biljana Lund
Sastojci:
jednake koliine speltinog i jemenog brana
aka mekinja
aka lana
aka suncokreta
aka grubo seckanog zita
kaika maslinovog ulja
so
malo sode bikarbone
praak za pecivo
par kapi limunovog soka
mlaka voda
Priprema:
Masu sjediniti a zatim pei na 220 stepeni 37 minuta.

POGAICE SA VARCIMA
Suzana Rabi
Sastojci:
400 g dozvoljenog brana
250 ml kiselog mleka
praak za pecivo
kaiica soli
kaiica sode bikarbone
sok od pola limuna
200 g varaka
2 kaike masti
so, biber, kim za premaz
belance i kim za posipanje
Priprema:
Pre svega, samleti varke, dodati mast, so, biber i malo
zdrobljenog kima a potom sve penasto umutiti mikserom.
U iniju sipati kiselo mleko, so, praak za pecivo, sodu
bikarbonu, limun i dobro promeati. Dodati brano i
umesiti mekano teste koje se ne lepi za ruke.
Razvui testo u pravougaonik i premazati etvrtinom mase
2/3 pravougaonika. Treinu nepremazanog dela testa
preklopiti preko premazanog dela pa treinom premazanog
dela preklopiti vrh.
Testo prebaciti na branom posutu tacnu i staviti u friider
na 15 minuta. Izvaditi testo iz friidera okrenuti prema
sebi iru stranu i ponovo razvaljati u jednom smeru u
pravougaonik.
Opet etvrtinom mase premazati 2/3 testa od sebe prema
gore. Gornju nepremazanu treinu preklopiti prema sebi
pa onom treinom do sebe preklopiti sve. Testo opet
staviti na tacnu pa vratiti u friider na jo 15 minuta.
Preklapanja ponoviti jo 2 puta.
Testo drati 30 minuta u friideru pre razvijanja i
oblikovanja. Zatim ga razviti u pravougaonik koji je neto
manji od pleha rerne. Premazati belancetom, posuti kimom
i iseci na pravougaonike eljene veliine. Tepsiju staviti u
zagrejanu rernu na 250 stepeni i odmah smanjiti na 180.
Pogaice pei 15-20 minuta.
SVAKI PUT DRUGAIJI-BOBINI MAFINI
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
1 manji praziluk ili 1 glavica luka
150 g mlevene junetine ili mlevenog belog mesa
karfiol ili brokoli (srednje veliine)
2 belanca
1 paprika ili nekoliko ampinjona
par listia spanaa (a moe i bez toga ako trenutno
nemate)
so, biber, biljni zain, malo origana,
eno belog luka
Uz ovo sluite zelenu salatu.
Priprema:
Dinstati luk na dozvoljenoj masnoi, posoliti ga da pusti
vodu, dodati mleveno meso (po elji i ukusu), zaine i na
kraju sitno iseckan beli luk. Skloniti sa strane.
Izabrano povre iskidati na manje parie, obariti u malo
posoljenoj vodi.
Preliti hladnom vodom i dobro iscediti. Povre spojiti sa
mesom, dodati dva belanca i ako elite jednu sitno
iseckanu papriku ili nekoliko ampinjona. Moete dodati i
vrganje, svega nekoliko listia, da preuzmu miris.
Masu sipati u kalupe za mafine i peci na 180 stepeni da
lepo porumene.
Ako nemate kalupe stavite pek papir u manju, uu tepsiju i
slobodno pecite kao kola. Kad se malo prohladi, izvadite
napolje i isecite krike.

RAANE POGAICE SA SIROM


Suzana Rabi
Sastojci:
350 g sira za pite
2 pune kaike masti
1 kaiica soli
pola kaiice sode bikarbone
sok od pola limuna
350 g raanog integralnog brana
Priprema:
Mikserom umutiti sir, mast, so, sodu bikarbonu i limun.
Dodati brano i mutiti mikserom, nastavcima za testa dok
se dobro ne umuti.
iniju pokriti prozirnom folijom i ostaviti preko noi u
friideru. Ujutru na branom posutu povrinu razvaljati
testa debljine 6-7 milimetara i modlom vaditi pogaice i
slagati u tepsiju koja je prekrivena pek papirom.
Pogaice premazati vodom i posuti susam preko. Pei u
zagrejanoj rerni na 180 stepeni 10-15 minuta.

TORTILJE SA LOSOSOM
Biljana Lund
Sastojci:
150 g integralnog brana
praak za pecivo, vie od pola kesice
30 g putera
nepuna kaiica soli
oko 1 dl mlake vode
pola ake lana
Priprema:
Umesiti testo tako da se ne lepi za ruke i staviti u foliju 60
minuta da odmara.
Nakon toga, testo podeliti na 6, 7 kuglica, u zavisnosti od
veliine tiganja. Pei na teflonskom tiganju, bez masnoe
1-2 minuta sa svake strane. Peene tortilje staviti u foliju,
a foliju u kesu. Kese moraju da budu zatvorene da bi se
spreilo suenje.
Fil:
Tortilju mazati puterom, dodati dva lista zelene salate,
rukolu, crveni luk i dimljeni losos. Jo jedan predlog -
salata, sa kozijim sirom i dva pareta unkarice.
Prijatno!
RUAK

Posle obilnog doruka, ko ce da misli na ruak? Pa vi


naravno! Trebalo bi da postanemo zdravi hedonisti.
Pravilim izbororn namirnica, pametnim kombinovanjem i
"tajmingom" imate sve sto vam je neophodno.
U redu, kreemo. Posto ste ve napravili razmak od 4 ili 5
sati od doruka, mogli biste nesto i da ruate. Idealno
vreme za ruak je 13h, 13:30h. Naravno, vreme ruka se
pomera u zavisnosti kada ste dorukovali, ali ruak ne bi
trebalo da bude nakon 15 h.

Hrono pravila
Ukoliko elite da vasa ishrana ima najbolje efekte na vase
zdravlje trebalo bi da potujete ova pravila. Jo jedna
lepa vest - ni za ruak ne postoje ogranienja u koliini
unosa hrane! U ovo doba dana, u naem organizmu se
izluuju odreeni enzimi koji uestvuju u varenju
belanevina, kao i manja koliina enzima pomocu kojih se
vari skrob.
Upravo je vreme ruka pravo vreme da unesemo
belanevine u nas organizam. Zapoinje se proces
ugradnje proteina u elije, poveava se proteinska rezerva
i ojaava se imuno odbrambeni sistem (ovaj proces je
najintenzivniji u toku noi).
Ruak ne treba preskakati, jer njime punimo baterije i
dobijamo energiju koja nam je potrebna do kraja dana.
esto se desi da se uvee unese velika koliina kalorine
hrane u danu kad smo preskoili dnevni obrok. Trudite se
da to ne radite.
Kako je pravilo kod doruka da se jedu razliite vrste
namirnica (proteini, masti, itarice), pravilo kod ruka je
da se jede jedan, jedinstveni obrok, bogat belanevina. To
znaci da se preporuuje unos mesa ili ribe, jer upravo
ovakve namirnice obezbeuju unos gvoa, selena, cinka
itd.
Da bi se ove zdrave supstance pravilno iskoristile u
organizmu, prilog koji ete jesti uz meso ili ribu, trebalo
bi da bude kuvano povre, ali nikad ga ne bi trebalo
dodavati previe u odnosu na proteine. Izuzetak od ovog
pravila su brokoli, kupus, keleraba, prokelj, blitva, spana
i karfiol. Primera radi, ribu ili meso moete kombinovati
sa mnogo kuvanog brokolija ili karfiola, ali kada je
argarepa kao prilog u pitanju, onda treba smanjiti
koliinu povra.
Najvea mogua greka koju moete da napravite posle
ruka je da uzmete po tradicionalnom obiaju, desert da se
zasladite. Ukoliko je telesna teina stabilna i niste na
restrikciji, trebalo bi da saekate najmanje sat i po
vremena i onda eventualno da konzumirate jednu vrstu
voa, ako osetite potrebu za slatkim.
aa crnog vina je odlina za varenje, ali popijte samo
ukoliko vam obrok nije bio sainjen od ugljenih hidrata
(kiselina iz vina ce zaustaviti varenje).
Za ruak je, videemo kasnije i za veeru, hrono pravilo
da ne treba meati ugljene hidrate i proteine.
Iako postoje mnogobrojni dijetetski reimi i neslaganja
nutricionista oko pravila, dokazano je da je jedini
pravilan nacin kombinovanja namirnica - nemeanje
proteina i ugljenih hidrata. Zasto? Setimo se prie o
enzimima. Kombinovanje belanevina i ugljenih hidrata je
dozvoljeno i mogue jedino ujutru. Kombinovanje u svako
drugo doba dana nije dobro, jer se enzimske aktivnosti za
njihovo varenje i metabolisanje ne poklapaju, ve
naprotiv, dolazi do takmienja u brzini varenja, pa u toj
trci presuuje kiselina u elucu - ubrzava se varenje
proteina, usporava se varenje ugljenih hidrata, pa je nekad
potrebno i vie od 11 asova da se ovi poslednji svare. To
ostavlja brojne toksine u debelom crevu i stvara faktore
rizika za razne bolesti. Upravo je zato bolje jesti same
belanevine ili same ugljene hidrate.
Dau par primera. U kombinacije "teke" za varenje
spadaju: nicla i krompir, nicla i hleb, meso i testenina,
od krompira, lazanje, pirina i meso...
Sa druge strane, teko se vare i belanevine razliitog
porekla. Na primer, ne treba meati mahunarke, sir i meso.
Jedna grupa belanevina onemogucava drugoj pravilno
varenje, sto dalje povlai sa sobom druge probleme
(metabolicki ostaci belanevina su veoma nepovoljni za
organizam).
Meso je mogue zameniti proteinima iz biljaka kao sto su
pasulj, soja i soivo, prema proceni proteinskog sastava.
Povre je zdravo, ali treba imati na umu da se kuvanjem
menja glikemijski indeks namirnica. Ovaj indeks
predstavlja brzinu kojom raste nivo eera u krvi posle
uzimanja odreene vrste hrane. Na glikemijski indeks
namirnica utie priprema hrane (ona ne utie na
glikemijsko punjenje, "load", sto predstavlja realnu
koliinu eera u namirnici, izuzev krompira, kod koga se
menja i punjenje kuvanjem).
Povre je idealno jesti presno (argarepu i celer
naroito). Da li moete da zamislite sad ta se sve deava
u naem organizmu kada uzmemo zemiku, pomfri,
hamburger i jos popijemo neko gazirano slatko pice?
Dokazano je da mnoge namirnice koje imaju malu
kalorijsku vrednost mogu imati veoma visok glikemijski
indeks, kao i glikemijsko punjenje, pa bez obzira na unetu
koliinu, dolazi do stvaranja, umesto smanjenja masnoa.
Primer namirnica i glikemijskog indeksa - glukoza (eer)
ima glikemijski indeks 100 i na osnovu njega se odreuju
svi ostali parametri.
Idealne namirnice su one iji glikemijski indeks ne prelazi
45. Dobro je kombinovati namirnice niskog i visokog
glikemijskog indeksa.
Ako elimo da poboljamo varenje, u istom obroku emo
jesti samo jednu vrstu belanevina (meso i riba, kao i
meso i sir, riba i sir su teze kombinacije za varenje, pa
emo ih izbegavati). Sa koncentrovanim belanevinama
(biftek, jagnjetina) emo uvek jesti dosta salate, koja je
odlian izvor vlakana.
Peurke su neutralne, pa se odlino mogu kombinovati i sa
mesom i ugljenim hidratima.
Program hrono ishrane daje individualni koncept na
osnovu rezultata testiranja. Nadam se da ste ogladneli do
sada! Hajde da vidimo kako ruak zamiljaju nai hroneri.
Pametno kombinujte!
Kuvanjem, povre dobija karakteristike obinog eera.
Unosom kuvane argarepe ili celera, na primer, podie se
nivo eera u krvi, pa sledstveno i nivo insulina. Dok je
insulin aktivan, nema topljenja masnoa, naprotiv, tih
nekoliko sati se stvaraju masnoe.
Krompir je namirnica koju naroito treba ograniiti u
ishrani ukoliko elimo da smramo. Krompir je jedino
povre koje se ne preporuuje u hrono ishrani, izmeu
ostalog, jer se ova biljka mnogo promenila unazad 25
godina. Dananji krompir ima nekoliko desetina puta vie
eera nego ikada.
ERPA KOJA UVA ZDRAVLJE
Prednosti emajliranog posua u pogledu
pripreme i uvanja hrane
Ako je hrana lek,onda nije svejedno u emu pripremate
obroke za sebe i svoju porodicu. Emajlirano posue ima
tradiciju dugu 1000 godina. Odralo se sve do danas, ne
samo zbog svoje lepote ve zbog osobina koje ga
izdvajaju u odnosu na drugo posue za pripremanje hrane.
Iznad svega - zdravstvena neprikosnovenost.
Asortiman emajliranog posua je izuzetno irok i ima
veliku primenu u najrazliitijim kuhinjama sveta.
Neograniene mogucnosti dekorisanja ovog posua unose
u vas dom ne samo estetiku, ve i emociju koja se prenosi
mirisima i ukusima, a posebno toplinom okupljanja za
trpezom. Najvanija je, ipak, njegova zdravstvena
neprikosnovenost zbog ega se preporucuje ne same za
pripremanje, ve i za uvanje hrane.
Naravno, poznato je da se i neke vrste plastinog posua
mogu dekorisati, ali one slue za upotrebu u mirkotalasnim
penicama. Da je plastika mikrobioloki bolja, za trajno
uvanje namirnica ne bi se koristile limenke. Osim toga, u
plastici hranu ne moete pripremati na klasian nacin, ni
na otvorenoj vatri niti na drugim grejnim telima, a
istraivanja kau da neke plastine posude isputaju tetne
materije (BPA). Kod emajliranog posua tih problema
nema. I u odnosu na druge vrste posua, emajlirano ima
prednosti. Najvea prednost je njegova apsolutna
higijenska ispravnost. Naime, emajl je obojena staklena
masa i zato je, pored stakla, najbolji materijal za izradu
posua - zdravstveno najsuperiorniji. Emajlna zatita je
glatka neprozirna povrina koja ne dozvoljava nastajanje
ili zadravanje bakterija. Od tehnologa iz Metalca
saznajemo da svi renomirani proizvoai koriste
najkvalitetnije vrste emajla, a proces emajliranja radi se u
vie nanosa po strogo kontrolisanom tehnolokom
postupku nanoenja i peenja na temperaturi oko 820 C.
Problem je, meutim sto je sve manje proizvoaca
emajliranog posua, jer ova proizvodnja trai mnogo
runog rada i nije toliko profitabilna.
Takoe treba znati da je emajlirano posue dobar
provodnik toplote pa se bre zagreva i brze hladi. Izvrsno
je za kuvanje, dinstanje, peenje u rerni. Priprema hrane u
emajliranom posuu ne iziskuje puno masnoe jer je emajl
gladak. Kad je re o tradicionalnom pripremanju hrane,
starije domaice oboavaju emajl, a mlade sve vie
uviaju njegove prednosti. Sloj emajla na posudi titi
hranu od uticaja metala, tako da hrana ne menja svoj ukus,
ni miris. Emajlirano posue prilikom pripreme hrane ne
reaguje sa kiselinama iz voa i povra, pa moete kuvati
sva jela i upotrebljavati sve zaine, i podvlaimo - emajl
nikad, cak ni potencijalno, ne izaziva alergijske reakcije.
Posebno istiemo daje emajlirano posue dobro za
uvanje hrane. Naime, u ishrani se ne preporuuje da vam
hrana dugo stoji na sobnoj temperaturi, jer toplotu vole i
bakterije koje su svuda oko nas. Posto se emajlirano
posue brzo hladi, moete ga jednostavno poklopljeno
ubaciti u friider. Kako je emajl potpuno gladak, to je kao
da ste hranu stavili u neku staklenu posudu. A poznato je
da staklena ambalaa vai za najzdraviju ambalau.
Emajlirana posuda sa hranom se bez bojazni moe ubaciti
i u zamrziva. Hrana se tako moze dugo sauvati, bez
opasnosti da ce se pokvariti, ali i bez zdravstvene
opasnosti od same posue.
Zbog povrinskog sloja posude koji je gladak, emajlirano
posue se lako pere, a bakterije se ne zadravaju. Topla
voda i deterdent su uglavnom dovoljni, a ako zatreba
slobodno moete koristiti i abrazivni suner, ak i icu.
O neemu ipak treba voditi rauna! Potrebno je malo
opreza i nenosti pri korienju emajliranog posua.
Nepaljivim rukovanjem, a posebno udarcem, emajl moe
da otpuca. Takoe nije dobro zagrevati praznu emajliranu
posudu, a jo manje tako zagrejanu okirati hladnom
vodom. Jedno je sigurno, cak i ostecena emajlirana
posuda neretko postaje nezaboravan ukras za sva vremena
posebno kada u nju zasadite muskatle ili cuvarkucu.
RECEPTI ZA RUAK

BILJANINA MUKALICA
Biljana Lund
Brzo, jednostavno i zdravo. Za svako slavlje je pravim!
Sastojci:
4 glavice crnog luka
4 paradajza
3 paprike
1 plavi paradajz (patlidan)
500 g seenog mesa na trake (po izboru)
Svinjetina je bogata selenom i cinkom, pojaava imunitet i
pomae kod anemija.
Priprema:
Na malo ulja dinstati meso nekoliko minuta pa dodati
krupno seen luk. Potom dodati i krupno seenu papriku, a
posle nekoliko minuta i paradajz. Na kraju, dodati i
krupno seen patlidan.
Sve zajedno dinstati 10 minuta i zainiti solju i biberom.
Zagrejati rernu na 220 stepeni i iz erpe presuti mukalicu
u zemljanu posudu i pei poklopljeno 20 minuta, a
poslednjih 10 minuta skinuti poklopac, da se zapee.

KAPONATA
Jasmina Radovi
Sastojci:
patlidan
crveni luk
malo sveeg paradajza
zelene masline
malo ljute papriice (po izboru)
2 stabljike celera
bosiljak sve ili suen
Moete dodati malo balzamika. Na samom kraju dodajte
bosiljak, sve ili sueni... So i biber, po potrebi. Uivajte!
Priprema:
Pre svega, patlidane narezati na male kocke, posoliti ih i
ostaviti da odstoje najmanje pola sata.
U tiganj staviti malo maslinovog ulja i naseckani luk i
kratko dinstati. Dolivati malo vode dok luk ne omeka.
Dodati narezani paradajz i zajedno dinstati dok se smesa
ne zgusne.
Patlidane isprati vruom vodom, ocediti ih i dobro
osuiti, pa ih potom pei u posebnom tiganju na
dozvoljenom ulju. Postepeno dodavati komadie stabljike
celera i sve zajedno jos kratko priti. Za kraj, patlidane
sa celerom umeati u sos od paradajza i dodati narezane
masline. Sve izmeati i lagano krkati jos oko 5 minuta.

SATARA SA BATAKOM
Dragana orevi
Sastojci:
pilei bataci
3-4 glavice crnog luka
2 paradajza
2 paprike
povre (po elji - tikvica, karfiol...)
Priprema:
Izdinstati sitno seckan crni luk, dodati batake, pa kad je
meso na pola peeno, dodati seckane paprike i paradajz.
Zainiti po ukusu.

PUNJENI PARADAJZ I PAPRIKA


Ana Gifing
Sastojci:
2 zelene paprike - babure
8 krupnijih paradajza
75 g dimljene slanine
2 glavice crnog luka
25 g suvih peuraka
1/8 l crnog vina
250 g mlevenog meanog mesa
1/2 veze peruna
1 jaje
malo soli i bibera
muskat
mlevena paprika
vorester sos
majina duica
Priprema:
Papriku prepoloviti po duini i izvaditi semenke. Odrezati
gornje treine paradajza i izdubiti ih.
Propriti kockice slanine, dodati kockice luka i jos malo
propriti.
Prokuvati peurke i crno vino. Ostaviti ih 5 minuta na
hladnom mestu.
Mleveno meso izmeati sa iseckanim perunom, jajetom, i
zainima. Dodati propreni luk. Time puniti paprike i
paradajz. Staviti u vatrostalni tanjir. Prekriti folijom i pei
u penici zagrejanoj na 200 stepeni, 30 minuta. Posle 20
minuta skinuti foliju. Po elji servirati sa paradajz pireom.

UFTE NA MOJ NAIN


Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
1/2 kg mlevenog svinjskog mesa (but)
crni luk
beli luk
vlaac
praziluk
biber
suvi perun
mlevena paprika
mediteranski zain
Beli luk pomae kod prehlade, iritacije koe i
ateroskleroze.
Priprema:
U mleveno meso staviti iseckani luk, svih vrsta po elji i
dodati zaine po izboru. Malo posoliti i izmeati meso, pa
praviti kuglice od te meavine. Kuglice reati u tiganj u
kome moze biti malo masti i vode. Dodati i sos od
paradajza i ostaviti da se pri.
Jo je ukusnije sa perunom koji je pun vitamina C.

UVE SA KINOOM
Mirjana Vasiljevi
Sluiti uz zelenu salatu, moe i toplo i hladno, odlino je!
Sastojci:
povre po elji
oljica kinoe
biljni zain
Oprez! Konzumacija kinoe u velikim koliinama dovodi
do kamena u bubregu!
Priprema:
Na malo ulja izdinstati svo povre (po elji). Na primer:
luk, argarepa, uta i crvena paprika, tikvica, plavi
patlidzan (ne ljutiti) celer, pakanat, peurke, karfiol,
brokoli, paradajz, malo boranije (svo povre koje imate,
osim krompira).Kad se povre prodinsta, dodati oljicu
skuvane kinoe, zainiti biljnim zainom, naliti toplom
vodom i staviti u rernu da se zapee.
Ovo jelo je jako praktino kada imate od svakog povra
po malo, jer je dovoljno staviti samo po jednu.

DINSTANA JUNETINA SA KARFIOLOM


Lana Strajni
Sastojci:
junee meso od buta, seeno na kockice
dosta seckanog crnog luka
dozvoljen dodatak jelima
tucana ljuta paprika
mleveni paradajz
perunov list
malo vode
karfiol
eno belog luka
Junetina pomae kod anemije i dobra je za kosti i miie!
Priprema:
Meso i luk pomeati, staviti u erpu, poklopiti i na tihoj
vatri dinstati dok meso ne bude gotovo. Zatim dodati
zain, tucanu ljutu papriku (po ukusu) i samleven paradajz.
Izmeati, poklopiti i krkati jos par minuta. Doliti malo
vode, pustiti jos koji minut da se krka, a zatim dodati
perunov list.
U drugoj erpi u malo provrele vode u koju je dodati
seckan eno belog luka i zain, skuvati cvetove karfiola.
Pomeati karfiol i junetinu i uz salatu od paradajza i
krastavca uivati u predivnom ruku.

DJEJ BESLA - MAROKANSKO JELO


Ljiljana Cimea
Sastojci:
1 kaika soli
6 enova belog luka, grubo seckani
2 kaiice izlomljenog kumin semena (ili u prahu)
1 kaiica paprike
1 kaiica kurkume
1 kaiica umbira (po elji)
2-3 kaike maslinovog ulja
4 komada pileih prsa i 4 pilea bataka (po elji)
1 kaiica afrana
4 srednja luka, izrezati na 12 delova
svee mleven crni biber
1 limun, semenke ukloniti
4-5 zelenih maslina bez kotica
1/3 oljice sitno seckanog peruna
Priprema:
U velikoj iniji promeati kumin, papriku i kurkumu.
Sipati 1-2 kaike ulja, a zatim dodati pilea prsa i batake.
Dodati ravnomerno i zaine. Pokriti iniju plastinom
folijom i marinirati u friideru 4 sata (jedan sat minimum).
U zagrejanu erpu dodati piletinu i staviti da se ispee do
zlatno smee boje s obe strane, oko 10 minuta. Izvaditi
meso na tanjir i staviti na stranu.
U lonac staviti afran i luk, zainiti solju i biberom i
kuvati, povremeno meajui, dok luk malo ne omeka, oko
15 minuta. Zatim, piletinu vratiti u lonac i sipati 1 au
vode. Kada voda prokuva smanjiti temperaturu na srednju
i kuvati pokriveno jos 20-40 minuta, dok se meso potpuno
ne skuva. Poslednjih 10 minuta dodajte krike limuna i
masline. Skloniti sa vatre i posuti iseckani perun po
mesu.
Posluiti s pireom od karfiola, moja preporuka.

GRKA MUSAKA
Aleksandra Stoji
Sastojci:
2 patlidana srednje veliine
250 g mlevenog juneeg mesa
1 crni luk
1 konzerva pelata
so, biber, origano, perun
Priprema:
Iseckati luk i staviti na malo maslinovog ulja da se dinsta.
Za to vreme oistiti patlidan, isei na kolutove i posoliti
kako bi sva voda iz njega izala (ovako patlidan nece biti
gorak).
Kada je luk postao staklast, dodati mleveno meso i zaine,
so, biber, perun, origano. Dok se meso dinsta, na gril
tiganju grilovati patlidan. Patlidan reati u vatrostalnu
posudu u jednom redu. Preko toga staviti meso. Preko
svega sipati 1 konzervu pelata pomeanu sa malo vode.
Vrh posuti sa jos malo peruna i origana. Pei u prethodno
zagrejanoj rerni oko 45 minuta na 220 stepeni .

HRONO MODERNA SARMA


Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
glavica kupusa, srednje veliine
400 - 500 g mlevenog mesa po izboru
2 glavice luka
lovorov list, biber, malo zaina, kaika mlevene paprike,
eno belog luka
kaika masti
Priprema:
Kaiku masti zagrejati, dodati luk seckan na rebarca i vrlo
malo soli (jer je kupus slan). Kad luk postane staklast,
dodati mleveno meso, biber, lovorov list i malo zaina.
Dinstati dok ne ispari sva voda koju je meso pustilo, zatim
dodati kaiku mlevene paprike, sitno iseckan eno belog
luka i skloniti sve sa strane.
U drugoj erpi zagrejati preostalu masnou, dodati kupus
iseen na rezance (prethodno ga operite od soli i dobro
ocedite). Dinstati dok ne ispari sva voda i dok kupus ne
dobije boju, a samim tim ce imati i lepi ukus i miris.
Tepsiju podmazati i sloiti red kupusa na dno, zatim red
fila od mesa i zavriti sa slojem kupusa. Sve staviti u
prethodno zagrejanu rernu da se malo zapee odozgo.
Prijatno!

KELJ SA SVINJSKIM REBRIMA


Suzana Rabi
Sastojci:
1kg sveih svinjskih rebara
glavica kelja
2 glavice crnog luka
1 glavica belog luka
2 crvene peene paprike
2 kaike mlevene paprike
so i biber (po elji)
Kelj pomae kod sranih bolesti i kancera. Oprez!
Nadimanje!
Priprema:
Na vrlo malo masnoe pei rebra, dodati na kockice
seckani crni luk, oieni beli luk i sitno seckanu peenu
papriku. Sve ovo posoliti i pobiberiti po ukusu i dodati
mlevenu papriku. Dobro promeati i vrlo kratko dinstati.
Naliti vodu da ogrezne, poklopiti i kuvati na tihoj vatri.
Kelj isei, blanirati u slanoj vodi, procediti i staviti ga u
erpu sa rebrima. Kuvati dok se meso ne pone raspadati.
Ovo je jos jedan divan ruak za celu porodicu!

RAANE KOLJKE SA UREIM


PRSIMA
Jadranka Blai
Sastojci:
150 g raene koljke ili druge testenine od dozvoljenog
brana
urea stinjena prsa (mlevena, uvaljana u zaine po
elji)
3 kaike kiselog mleka
2 kaike mlevenog lana
60 ml otopljenog putera
3 dl ceenog paradajza
1 belance
Priprema:
Obariti testeninu, procediti je i sipati u tepsiju da prekrije
dno. Izmeati je sa prethodno otopljenim puterom.
Testeninu prekriti prethodno samlevenim i zainjenim
ureim prsima, premazati kiselim mlekom, a zatim i
preliti smesom od paradajza i belanaca. Pei u rerni 30
minuta na 220 stepeni.

KINOTO
Mirjana Vasiljevi
Sastojci:
kinoa
glavica luka
1/2 kg oienog spanaa, zelja ili blitve
beli luk
mlevena paprika
Kinoa je izuzetno dobra za celijakiju, kod dijabetiara i
sranih bolesnika.
Priprema:
Skuvati kinou u vodi, u odnosu 1:3.
Izdinstati crni luk/mladi s perjem ili praziluk na dve
kaike ulja i malo vode. U 1/2 kg oienog spanaa, zelja
ili blitve (zelje i blitvu prethodno kratko obariti) dodati
luk, 2-3 ena belog luka, mlevenu papriku i prodinstati.
Na kraju umeati skuvanu kinou.
Odlican prilog uz neko posno meso.
JAGNJEA KAPAMA SA SPANAEM
Ana Gifing
Sastojci:
1kg jagnjetine
1kg spanaa
200 g kiselog mleka
1 dl ulja
2 glavice crnog luka
7,5 dl vode
so, biber
Priprema:
Meso oprati, skuvati dopola i iseci na parie. Ispriti na
ulju sitno naseckani crni luk, meso i spana, Posoliti,
pobiberiti i sve izmeati. Naliti vodom u kojoj se meso
kuvalo. Poklopiti i pei u rerni na umerenoj temperaturi
oko sat vremena.
Gotova kapama ne sme da ima mnogo tenosti, ali ne treba
ni da bude sasvim ukrkana. Kapamu sluiti uz kiselo
mleko.

KREM ORBA OD KARFIOLA I


OSTALOG POVRA
Gordana Golijanin
Sastojci:
2 glavice karfiola
1 praziluk
2 ena belog luka
1 tikvica
temeljac od peuraka
zaini po ukusu, so, biber, ulje, korijander, tucana
paprika
Karfiol se koristi u prevenciji kancera i odlian je za
mravljenje.
Priprema:
Dve manje glavice karfiola oprati i izdvojiti cvetove.
Staviti u pleh, posoliti i poprskati sa malo ulja. Pei oko
30 minuta na 200 stepeni.
U erpu staviti malo ulja i dodati praziluk, dva ena belog
luka i jednu tikvicu (po izboru, moe i vie). Kada se sve
u erpi prodinsta, dodati karfiol iz rerne. U to sve dodati
temeljac od peuraka. Kuvati sve zajedno 15-20 minuta.
Kada se skuva, pasirati i dodati vodu. Dobije se masa
slina pire krompiru i treba je razrediti vodom do eljene
gustine orbe. Dodati so i korijander u prahu. Dekorisati
cvetom karfiola i posuti malo tucane paprike.

MUSAKA OD KARFIOLA
Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
1 srednja glavica karfiola
1/2 kg mlevenog mesa (po izboru)
crni, beli luk, praziluk
sueni perun
malo origana
biber
mlevena paprika
Priprema:
U slanoj vodi kuvati 5 minuta oien i opran karfiol.
Zatim ga ocediti i vee grane podeliti na pola. Staviti luk i
podliti sa malo vode. Kada luk postane staklast, dodati
mleveno meso i jos malo drati na poretu.
Na kraju do dati i zaine. U vatrostalnoj iniji reati
karfiol, pa meso i odozgo, ponovo, karfiol. Podliti vodom
ili belancetom (ukoliko ne postoji intolerancija na jaja).
Pei dok voda ne uvri, oko 30-45 minuta na 220 stepeni.
Preliv:
himalajska so
1 jaje
kisela voda
zaini
Lagano za jelo, lagano za spremanje... Prijatno!

MUSAKA SA KELERABOM
Mirna Milosavljevi
Sastojci:
3-4 srednje kelerabe
1 glavica luka
paradajz
300 g juneeg i 300 g svinjskog mlevenog mesa
zaini: kurkurma, tucana paprika, biber, so, bosiljak,
majoran, beli luk
Priprema:
Kelerabu oljutiti na kolutove debljine oko 7-8 mm i
kuvati u vodi oko 15 minuta. Meso dinstati sa glavicom
luka na vrlo malo maslinovog ulja. U vatrostalnu posudu
reati red kelerabe, red mesa, a na vrh staviti kolutove
paradajza.
Preliv:
Jedno belance umutiti sa oljicom kisele vode, dodati
malo himalajske soli, miroije i preliti musaku. Pei u
rerni na 220 stepeni, 15-20 minuta u poklopljenoj
vatrostalnoj posudi.

OBIAN RUAK
Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
500 g svinjskog filea
zaini (po elji): sueni perun, beli luk u granulama,
tucana paprika,
mediteranski zain od suenog bilja
Priprema:
Svinjski file uvaljati u razne zaine, koji su po vasoj volji
i ukusu. Zagrejati gril tiganj i staviti malo vode i malo
masti i dinstati dok voda ne upari a meso porumeni. Za
ovaj super ukusan ruak je dovoljno samo pola sata!

POPAJ PILETINA
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
pilee belo meso
spana
beli luk
so, biber
Spana je izuzetno bogat gvoem!
Priprema:
Spana blanirati, ocediti i dodati malo belog luka, so i
biber. Pileu niclu rastanjiti, posoliti, a na jednu stranu
staviti oceen i zainjen spana. vrsto urolati. Oko
rolnica moete staviti jedan listi pancete (po izboru).
Pei u gril tiganju bez masti.
Ovo moe biti i lepa veera! Uivajte!
PIRE OD KELJA I SONA NICLA
Boba Vlajsavljevi
Ovaj ruak je lagan kako za pripremu, tako i za varenje, a
dugo dri sitost, upravo zbog nicli!
Sastojci:
manja glavica kelja
so, biber, kaiica zaina
nicla
pola cena belog luka
Priprema:
Kelj staviti u malo prokljuale posoljene vode. Poklopiti i
kratko obariti. Nakon toga, skloniti sa vatre, ocediti i
tapnim mikserom umutiti. Dodati kaiku maslinovog ulja,
miroiju i pola cena sitno seckanog belog luka.
U drugu erpu staviti niclu, kaiicu zaina, malo soli,
jednu au vode (koliina vode zavisi od veliine nicle) i
malo dozvoljene masnoe.
Poklopiti i pustiti da prokuva, a nakon toga jos 5 minuta
kuvati, pa skinuti i poklopac da sva voda ispari. Kad voda
ispari, ostae masnoa, pa niclu pustiti par minuta sa
jedne i par minuta sa druge strane da se lepo zarumeni i
zamirie, (Vodite rauna da ne preterate jer ce se nicla
osuiti.)
Ako ruak spremate uporedo na dve ringle brzo ce biti
gotov! A ako niclu zamenite ribom, eto i lagane i ukusne
veere!
PLJESKAVICE OD LEBLEBIJA
Slaana Popovi
Sastojci:
300 g leblebija
1 crni luk/ mladi/ beli luk
zaini (po elji)
so, biber, perun
Priprema:
Leblebije natopiti preko noi u friideru, a sutradan ih
skuvati, ocediti i samleti u blenderu. Dodati, po izboru
crni, mladi ili beli luk i sve zaine (so, biber, perun),
kim, lan, susam.
Smesa ne treba da bude kao pasta nego malo zrnasta.
Praviti pljeskavice, uvaljati ih u susam i peci na masnom
papiru u rerni.
Zanimljivo i ukusno! Prijatno!

PUNJENE TIKVICE SA PARADAJZ


SOSOM
Aleks orevi
Sastojci:
500 g mlevenog mesa
2 glavice crnog luka
par enova belog luka
nekoliko tikvica
paradajz sos
Paradajz spada u super hranu! Bogat je izvor likopena.
Priprema:
Dinstati luk sa mesom. Za to vreme, tikvice preseci na
pola po duini, izdubiti semenke, pa ih napuniti mlevenim
mesom. Pei u rerni oko 30 minuta na 220 stepeni.
Napraviti paradajz sos i posluiti sa punjenim tikvicama.

PUNJENI LUK
Ljiljana Cimea
Sastojci:
500 g mlevene junetine
6 velikih glavica crnog luka
1 glavica manjeg luka
2 cena belog luka
1 velika tikvica
1 srednji karfiol
4-5 kaika paradajz pirea
3-4 kaike dozvoljenog ulja
so, biber, origano, kumin, bosiljak, perun, timijan,
miroija, korijander u zrnu
Priprema:
Glavice luka oistiti i kuvati u litri vode oko 20 minuta.
Ocediti ga i ohladiti. Zatim odvojiti slojeve i poslagati u
pleh.
Mleveno meso izdinstati na malo ulja sa crnim i belim
lukom. Dodati malo vode. Kad voda uvri dodati
izblendiran karfiol i naseckane tikvice. Zatim dodati sve
zaine. Pri kraju dodati par kaika paradajz pirea. Smesu
sa mesom puniti u odvojene slojeve luka. Dodati 1 dl
vode, par kaika paradajz pirea i pustiti da se zapee u
rerni oko 30 minuta na 220 stepeni.
Karfiol, oprez! Nadimanje!

SUVE PAPRIKE PUNJENE JUNETINOM I


VRGANJIMA
Sastojci:
10 suvih paprika
200 g mlevene junetine
1 olja (250 g) vrganja
velika glavica crvenog luka
eno belog luka
olja (250 g) kuvanog paradajza bez eera
olja vode
so, list celera, biber, malo ljute paprike
kaika dozvoljene masnoe
Priprema:
Najpre, potopiti paprike u mlakoj vodi da omekaju dok
se ostalo priprema.
Na zagrejanu masnou dodati sitno iseckan luk, posoliti
kako bi pustio vodu, promeati i dodati po potrebi malo
vode.
Kad luk postane staklast, dodati junetinu i vrganje, zatim
malo bibera, soli i malo ljute paprike. Pred sam kraj
dodati sitno iseckan beli luk.
Skloniti sa ringle i kaiicom puniti paprike.
Paprike slagati u erpu, a preko dodati veliku au
kuvanog paradajza, au vode, list celera.
Poklopiti i kuvati na laganoj vatri oko 30 minuta.

RAANA TESTENINA
Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
raana testenina
mladi sir
peenica
ajvar
lan, golica, susam, sueni perun
Priprema:
Skuvati testeninu u slanoj vodi. Dodati izgnjeen mladi
sir, malo peenice i kaiku ajvara. Preko toga, dodati i
semenke susama, lana, golice i malo susenog peruna,
PARADAJZ ORBA
Gordana Golijanin
Sastojci:
2 tikvice
4, 5 peuraka
praziluk
sok od paradajza
so ili perun
kokosovo mleko
Kokos i kokosovo mleko mogu podii hole sterol.
Priprema:
Sipati malo ulja u erpu i dodati praziluk, iseckane tikvice
i peurke. Kad se sve izdinsta (10 minuta), dodati domai
sok od paradajza. Sve zajedno kuvati oko 30 minuta.
Propasirati tapnim mikserom. Na kraju dodati kokosovo
mleko, vodu ili bilo koji temeljac, posoliti ili dodati
persun i rucak je spreman.

PUNJENE SUVE PAPRIKE


Suzana Rabi
Sastojci:
450 g juneeg mlevenog mesa
1 glavica crnog luka
par enova belog luka
100 g ampinjona
perunov list
20 suvih crvenih paprika
so, biber, tucana ljuta paprika,
1/2 l soka od paradajza
Priprema:
Pre svega, ampinjonima oljutiti kou. U jednoj posudi
spojiti sve sastojke izuzev paprika i paradajza. Rukama
dobro promeati i seckom dobro usitniti dok ne postane
testasto.
Paprike preliti kljualom vodom i ostaviti da se otpuste da
bi se mogle puniti. Napuniti paprike prethodno spremnom
smesom i staviti u erpu. Naliti sok od paradajza i vodu
da dobro ogreznu.
Kuvati 60 minuta od momenta kada provri.

HRONO FANTAZIJA
Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
crni luk
beli luk
vlaac
praziluk
keleraba
paprika
tikvice
brokoli
karfiol
1/2 kg juneceg mesa
paradajz
zaini po elji: sueni perun, biber, umbir...
Priprema:
U posudu za peenje iseckati luk i odozgo staviti papriku,
a potom i seckanu kelerabu, tikvice, pa i brokoli.
Dodati karfiol i junee snicle, koje e pustiti malo svog
soka po povru i na sam vrh paradajz. Sipati malo vode i
posuti zacine.
Pei dok se voda ne upari (oko 45 min) i meso ne bude
gotovo.
Ukoliko elite da napravite odlian i ukusan ruak ovo je
sigurno pravi izbor.
umbir je je odlian antioksidant!

SARMICE OD PLAVOG PATLIDANA I


BELOG MESA
Ana Gifing
Sastojci:
plavi patlidan
belo meso
glavica crnog luka
svea crvena paprika
mlevena paprika
bio zacin
so po ukusu
neutralna pavlaka za kuvanje
Plavi patlidan moete posoliti i uvee i ostaviti u
friideru da prenoi, pa pripremati sutra.
Priprema:
Plavi patlidan isei na nite, posoliti i ostaviti da
omeka, a belo meso isei na tapie. Rolovati belo meso
u nite od patlidana u obliku sarmice i redati jednu do
druge.
Preko sarmica posuti malo mlevene paprike i iseckani crni
luk, preko luka iseckanu sveu crvenu papriku, opet malo
mlevene paprike, zaina i soli po ukusu i preliti
neutralnom pavlakom. Pei u rerni 30 minuta. Koliina
namirnica je po potrebi.

RIOTO
Aleksandra Stoji
Sastojci:
200 g peuraka
200 g iitake
1dl basmati pirina
1 crni luk
1 litar pileeg bujona
Peurke su bogate nijacinom i odlicna namirnica za
gubljenje telesne teine!
Priprema:
Peurke dobro oprati, isei na kockice i staviti da se bare
oko 5 minuta u slanoj vodi. Za to vreme iseckati luk na
sitne kockice kao i iitake. Kada je prolo 5 minuta,
ocediti peurke i prosuti slanu vodu.
U dublju erpu sipati kaiku do dve maslinovog ulja,
dodati sitno seckani luk i polako ga dinstati. Kada luk
poprimi staklastu boju, dodati pirina i propriti ga minut
do dva, a zatim dodati iseckane peurke.
Sve sastojke konstantno meati na srednjoj temperaturi.
Nakon par minuta poeti sa nalivanjem pileceg bujona.
Dodavati kutlau po kutlau i sve vreme neprestano
mesajuci pirina i peurke. Nakon to se bujon ukuva
dodati jo po jednu kutlau. Uz neprestano meanje i
dodavanje bujona kuvati pirina 15 do 20 minuta.
Prilikom probanja pirina i peurki proveriti da li je jelo
dovoljno slano i dodati zacine po potrebi.
Kada su pirina i peurke skuvani, erpu skloniti sa ringle,
poklopiti i ostaviti minimum 5 minuta poklopljeno.
Rioto sluiti sa iseckanim mladim lukom uz paradajz
salatu.

ROLOVANA PLEKA
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
pleka
senf
zaini (po izboru)
mast
crni luk
argarepa
celer
mlevena paprika
biber
ruzmarin
vlaac
lovorov list
Priprema:
Pleku noem rastanjiti da se lepo moe urolovati. Utrljati
zaine, sa svih strana, a zatim premazati senfom (bez
eera) i urolati. Ubaciti u mreicu za rolovanje pleki.
Ja to radim ovako: meso urolam, na iroku cev navucem
mreicu, pa kroz cev proguram meso i tako lako upakujem.
U duvearu ili vatrostalnu dublju posudu sa poklopcem
spustiti pleku, sipati dve velike ae vode, dodati kaiku
dozvoljene masnoe, a okolo sloiti puno povra, luk,
sargarepu, celer, kulinat, mlevenu papriku, malo bibera u
zrnu, lovorov list, malo ruzmarina ili vlasca.
Pei u rerni na 300 stepeni, uz povremeno okretanje
pleke.

BOLONJEZE SA PAGETAMA OD
TIKVICA
Sofija ulibrk
Sastojci:
500 g mlevenog mesa
2 glavice crnog luka
sos od paradajza, domaci (ili kupovni bez eera)
zaini po elji - so, biber, suvi zacin, origano, bosiljak...
tikvice
Priprema:
Bolonjeze sos napraviti po standardnoj proceduri:
izdinstati luk, dodati meso i na kraju paradajz sos i zaine,
pa kuvati dok ne dobije eljenu gustinu.
Tikvice (jednu ili vie komada) oljutiti, pa ljutilicom
polako skidati sloj po sloj i praviti "rezance". Staviti ih na
par minuta u posoljenu kipuu vodu, procediti i posluiti
sa sosom.

SVINJSKI GULA SA KARFIOLOM


Katarina Popovi Gluevi
Sastojci:
500 g svinjskog filea
praziluk
mlevena paprika
suseni perun
beli luk
vlaac
500 g karfiola
zaini (po elji)
Priprema:
Praziluk izdinstati na vodi i malo svinjske masti. Kad
postane staklast dodati mu meso, koje je prethodno
iseckano.
Nastaviti sa dinstanjem uz dodavanje belog luka, vlaca i
malo soli.
Na kraju dodati mlevenu papriku, biber, malo tucane ljute
paprike. Kuvati oko 30 minuta, a u meuvremenu
pripremati karfiol u slanoj kljualoj vodi, 10-15 minuta.
Nakon toga ga dobro ocediti, posoliti i dodati seckani beli
luk.

VEERA

Stigli smo i do poslednjeg obroka u toku dana. Ako smo


pravilno postupali do sada, ne bi trebalo da budemo
previe gladni. To ne znaci da treba da izbegnemo veeru,
ve da mudro iskombinujemo lagan obrok.
Uvee poinje period odmora organizma, uveliko se
sniava nivo kortizola, hormona budnosti, nivo insulina je
nizak a poveano je luenje nekih drugih hormona.
Takoe, smanjuje se i luenje enzima za varenje hrane.
Idealan izbor hrane za veeru su laki proteini i salate,
povre koje nije skrobno ali je bogato vlaknima.
Poinje period regeneracije elija i stvaranje novih. Imuni
sistem se aktivira i zahuktava. Veernji obrok treba da
bude lagan, jer nas organizam nema mogunost da se
izbori sa tekom ili obilnom hranom koju pojedemo uvee.
Ovo je vreme za unos vlakana (koji ce nas zasititi u toku
itave noi) i polinezasienih masnih kiselina (masne ribe,
kao sto su skua, losos, tuna i druge). Obavezno ih treba
jesti sa sezonskim salatama prelivenim hladno ceenim
uljima.
Drugi izbor, isto tako dobar za veeru je sledei:
grilovana piletina/uretina, tunjevina ili kuvana jaja (samo
belanca) i mladi sir sa izborom od dve ili vie sveih
salata zainjenih balzamikom i hladno ceenim uljima.
Koliko je preskakanje doruka odluujue za pojavu
brojnih metabolikih poremeaja u organizmu, toliko je
akcentovanje na veeri odluujue za neuspeh mnogih
dijeta, kao i za nastanak telesne figure koja ne odgovara
naoj bazinoj konstituciji (uveanje stomaka, zadnjice,
uveanje gornjeg dela ruku kod ena itd.).
Idealno vreme za veeru je oko 19 h, mada su mogua i
vea odstupanja na kasnije vreme, jedino treba voditi
rauna da vreme izmeu veere i zaspivanja ne bude krae
od 2 sata, jer se u snu usporava vecina telesnih funkcija,
mnogi enzimi skoro prestaju da se luce i sva hrana ostaje
nesvarena dugo vremena. Ovo dalje dovodi do taloenja
potkonih masnoa, ali i ozbiljnih oboljenja nakon
dugogodinjih greaka u ishrani.
Ako uvee pojedemo sendvi, picu ili testeninu, dodali
smo nekoliko masnih naslaga gde im nije mesto. Uivajte u
predlozima za veeru, ne preterujte, setite se svog
metabolizma! Prijatan vam obrok!
Pravilno:
Tunjevina i salata
Grilovana piletina/uretina i salata
Belance
Nepravilno:
Pica
Palainke
Sendvii
Hamburgeri
RECEPTI ZA VEERU

SUVE PAPRIKE PUNJENE JUNETINOM I


VRGANJIMA
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
10 suvih paprika
200 g mlevene junetine
1 olja (250 g) vrganja
velika glavica crvenog luka
eno belog luka
olja (250 g) kuvanog paradajza bez eera
olja vode
so, list celera, biber, malo ljute paprike
kaika dozvoljene masnoe
Priprema:
Najpre, potopiti paprike u mlakoj vodi da omekaju dok
se ostalo priprema.
Na zagrejanu masnou dodati sitno iseckan luk, posoliti
kako bi pustio vodu, promeati i dodati po potrebi malo
vode.
Kad luk postane staklast, dodati junetinu i vrganje, zatim
malo bibera, soli i malo ljute paprike. Pred sam kraj
dodati sitno iseckan beli luk.
Skloniti sa ringle i kaiicom puniti paprike.
Paprike slagati u erpu, a preko dodati veliku au
kuvanog paradajza, au vode, list celera.
Poklopiti i kuvati na laganoj vatri oko 30 minuta.

MORNARSKA SALATA
Ana Gifing
Sastojci:
3 konzerve sardina
100 g mlade boranije
2 glavice crnog luka
3 sveze crvene paprike
1 krastavac
200 g spanaa
6 paradajza
aka maslina
2-3 ena belog luka
1 ceo limun i sok od 1 limuna
seme mlevenih kapara
suen majoran
biber i so
2 kaike ulja
perun
Priprema:
Sardine izvaditi iz konzerve, ocediti od ulja, oistiti od
kosti i isei na sitne komade. Obariti boraniju i iseci na
tapie, a papriku, luk i krastavac (moe i kiseli) iseci na
tanke kolutie.
Dobro opran i oceen spana isei na rezance, a paradajz
oguliti i isei na kockice. Masline je najbolje nabaviti
punjene, pa sve namirnice pomeati.
Limun iseci na sasvim tanke kolutove i dodati ga salati, a
onda sve preliti marinadom od ulja, seckanog belog luka,
limunovog soka i zaina. Pobiberiti i posoliti po ukusu.

BROKOLI PIRE, KUPUS SALATA I


PILETINA PEENA U KESI
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
brokoli (1 glavica)
cvet karfiola
kaika maslinovog ulja
miroija
kupus
piletina
biljni zain
Brokoli ima blagotvorno dejstvo na ceo organizam, a
najvie se koristi u prevenciji razliitih karcinoma.
Priprema:
Brokoli i karfiol obariti u malo slane vode ili na pari.
Ocediti, ali u posudi ostavite malo vode.
tapnim mikserom napraviti pire, dodati kaiku
maslinovog ulja, kaiicu miroije. Dodati biljni zain i
malo bibera, a po elji i malo belog luka.
Kupus narendati, posoliti, nacediti limunov sok i preliti
maslinovim uljem.
Piletinu staviti u kesu za peenje i na njoj izbuiti male
rupe.
U tepsiju naliti vodu, zatim staviti piletinu i pei na 300
stepeni.
Ovo moe biti i ruak ili veera, samo za veeru koristite
uvek belo meso.

UFTE U PARADAJZ SOSU


Dragana orevi
Sastojci:
500 g mlevene junetine
crni i beli luk
morska so
perun
biber
mlevena paprika
Priprema:
500 g mlevene junetine umeati sa sitno seckanim crnim i
belim lukom, morskom solju, perunom, biberom i malo
mlevene paprike.
Dobro umesiti pa praviti kuglice i priti ih na malo ulja.
U erpu sipati sok od paradajza ili pelat, ubaciti uftice i
kuvati zajedno.
U sos moete dodati malo belog luka i peruna.

MEDALJONI S CRVENIM LUKOM


Biljana Lund
Sastojci:
svinjski file
crveni luk
peurke
zaini
Crveni luk je bogat vitaminima i mineralima, koristan je
astmatiarima.
Priprema:
Ceo file zamotati u foliju, prethodno posoliti i pobiberiti.
Peci u rerni na na 220 stepeni 40 minuta. Peurke i crveni
luk iseci na rebra i staviti u teflon sa nekoliko kapi ulja, a
potom i zainiti.
Prvo spremati u poklopljenom tiganju a na kraju skinuti
poklopac da meso dobije smeu boju.
Posluite uz rotkvice, paradajz i rukolu... Prijatno!

FLAIRANE NICLE SA TIKVICOM


Mirjana Vasiljevi
Brze i jako ukusne pljeskavice.
Sastojci:
500 g mlevenog juneeg mesa
biljni zain
biber
1 jaje
2, 3 cena belog luka
kaiica sode bikarbone
1 tikvica
Priprema:
Meso zainiti biljnim zainom, mlevenim biberom, dodati
1 jaje, 2-3 cena belog luka, kaiicu sode bikarbone i
sitno narendati jednu manju tikvicu.
Ostaviti pola sata poklopljeno u friideru dok se tikvica
opusti (ako je gusto dodati malo vode i promeati).
Kaikom umoenom u ulje uzimati masu (pola kaike),
sputati na tiganj sa vrlo malo ulja i kaikom pritiskati i
oblikovati u pljeskavicu.

FILE BAKALARA SA POVREM I


KURKUMOM
Ana Gifing
Sastojci:
1 file bakalara
1 praziluk
1 tikvica
1 veca paprika
zaini: kurkuma, so, biber, beli luk u granulama
Kurkuma je jedan od najvie korienih zaina u azijsko]
kuhinji, ima antioksidativno dejstvo i pozitivno deluje na
organizam!
Priprema:
Odlediti file bakalara u hladnoj vodi sa kaikom soli, pa
dobro osuiti i ispriti na vrelom gril tiganju.
U istom tiganju grilovati praziluk, papriku i na kraju i
tikvicu, da ostane hrskava. Dodati kurkumu, granule belog
luka, so, biber i zaliti sa malo vode ako treba.
Kada je jelo gotovo prebaciti u keramiku posudu, prvo
povre pa preko toga preni file i sve posuti
kombinacijom maslinovog ulja, limunovog soka, belog
luka i vlasca.
Pei u rerni 15 minuta na 150 stepeni.
Prijatno!

GRILOVANA SVINJETINA SA POVREM


Lana Strajni
Sastojci:
krte svinjske krmenadle - ukloniti svu masnou i iseci na
trake, posoliti i posuti umbirom
tikvice seene na kockice
malo praziluka seenog na kolutove
malo ljute papriice sitno iseckane
jedan paradajz seen na kockice
perun
Priprema:
Ubaciti meso u zagrejan tiganj i malo meati. Kad meso
porumeni ubaciti praziluk. Promeati nekoliko puta i
dodati tikvice i ljutu papriicu.
Meati dok ne porumene, potom dodati paradajz.
Na kraju dodati perunov list i posoliti.

PLJESKAVICE OD TIKVICA
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
2 manje tikvice
1 jaje
2 kaike dozvoljenog brana
pola kesice praka za pecivo
so, biber
biljni zain
1 eno belog luka
list peruna
Priprema:
Tikvice narendati i posoliti, samo malo ocediti a zatim
dodati zaine, sitno iseckan beli luk, brano i pola kesice
praka za pecivo.
Tiganj zagrejati i poeti sa pravljenjem pljeskavica,
velikom kaikom.
Ostaviti da se zapeku sa jedne strane, pa tek onda okrenuti
na drugu stranu.

JUNEI GULA SA PIREOM OD


KARFIOLA
Olivera Lazarevi
Sastojci:
500 g juneeg mesa od paufleka ili buta
4 glavice crnog luka
malo belog luka
paradajz pire
glavica karfiola
so, biber
mlevena paprika
vlaac
Priprema:
Na malo maslinovog ulja ubaciti kockice junetine da se
blago zapeku.
Dodati sitno seckan luk, pa po potrebi dolivati vodu.
Dinstati meso sa lukom oko 90 do 120 minuta.
Zainiti mlevenom paprikom i ostalim zainima, pa dodati
malo paradajz pirea.
Karfiol iskidati na cvetove, pa ga ubaciti u kljualu vodu
na par minuta.
Ocediti vodu i tapnim mikserom usitniti karfiol, pa ga
posoliti i zainiti po elji.

PENASTI ROLAT
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
1 oiena tikvica (300 g)
4 belanca
so, biber, miroija
Priprema:
Tikvicu narendati, posoliti i ostaviti da pusti vodu.
Ocediti i dobro osuiti u kuhinjskoj krpi.
Belanca mikserom ulupati u vrst sneg, dodati tikvice i
lagano varjaom sjediniti. Dodati malo bibera i miroije.
U tepsiju 30 x 30 cm, na papir za peenje ravnomerno
rasporediti i pei na 180 stepeni oko 15 minuta. Jelo je
gotovo kad porumeni.
Paljivo odvajati pek papir i urolati.

LJUTA IOKA
Ana Gifing
Sastojci:
1 ioka
2 crvene paprike
pola ljute paprike
1 crni luk
zaini
Priprema:
Iseckati svo povre pa zainiti sa malo soli, bibera,
bosiljka, origana, enjaka u granulama, maslinovim uljem
i peci na 200 stepeni u rerni.

TELETINA SA GRILOVANIM TIKVICAMA


Dragana orevi
Tikvice pomau kod smanjivanja holesterola i imaju
pozitivna dejstva na ceo organizam.
Sastojci:
telee nicle
tikvice
paradajz
mladi luk
Priprema:
Izgrilovati nicle i tikvice na gril tiganju ili u rerni na gril
opciji. Posluiti sa salatom od paradajza i mladog luka.
PILETINA NA TRAKICE
Gabrijela Koci
Sastojci:
pilee belo meso
maslinovo ulje
so
kari
mladi luk
keleraba
miroija i list peruna
Piletina je idealno meso za veeru, lagana je i dosta
zasitna namirnica.
Priprema:
Pilee belo meso iseckati na trakice i peci u tiganju sa
jednom kaikom maslinovog ulja. Po elji posoliti i posuti
karijem.
U posebnoj erpici na malo maslinovog ulja i vode
dinstati vezicu mladog luka (moe i manja glavica starog
luka ili bez luka), dodati na kockice seckanu manju
kelerabu i naliti jo malo vode.
Kada je keleraba skoro gotova, ubaciti jednu tikvicu,
seckanu na kockice i dinstati jo 5 minuta dok voda ne
ispari potpuno. Posoliti i na kraju dodati malo sveze
miroije i list sitno seckanog peruna.
Uz ovo jelo moete sluiti i zelenu meanu salatu, sa
rukolom, mladim spanaem i limunovim sokom.
Meni je ovo preukusno. Uivajte!

MOJ HRONO UITAK


Boba Vlajsavljevi
Mnogo puta do sad sam pravila ovo jelo, a tajna je samo u
dobrom tiganju, da ostane sve hrskavo.
Sastojci:
150 g pileeg belog mesa
1/2 glavice crnog luka
5-6 ampinjona
pola crvene ili pola zelene paprike ako je u pitanju
veera
pola manjeg patlidana
manja tikvica
zaini (biber, umbir, beli luk...)
Priprema:
Zagrejati malo dozvoljenog ulja, dodati rebarca luka,
potom meso, ampinjone, papriku, patlidan i tikvicu (sve
iseckano na uske tapie).
Spremati na gril tiganju. Sve lagano meati i zainiti
dozvoljenim dodatkom za jela, biberom, umbirom, belim
lukom.
Po elji dodati par kapi tabasko sosa i soja sosa.
umbir izbegavati kod rizinih trudnoa!
TELETINA HROGANOFF
Ana Gifing
Sastojci:
200-300 g teletine
manja tikvica
2 crvene paprike
nekoliko ampinjona
glavica crnog luka
4 ena belog luka
sok od paradajza
zaini: so, biber, mlevena paprika
enjak u granulama, lovorov list, perun
Priprema:
Prodinstati crni i beli luk, pa na luku propriti i meso
iseckano na kockice. Postepeno dodavati iseckano povre,
prvo ampinjone, pa papriku, tikvice i na kraju, zaliti
sokom od paradajza. Staviti zaine i doliti malu olju
vode. Pustiti sve da se krcka oko 60 minuta dok se tenost
ne reducira. Izrendati kupus i zainiti po elji i preliti
gotovim sosom.
Ja sam iznenaena koliko se lijepo slau ukusi. Prijatno!

BUKOVAE
Lana Strajni
Sastojci:
bukovae
brokoli
marinada (maslinovo ulje, beli luk, limun, list peruna,
mlevena paprika)
Maslinovo ulje je odlino za marinade i salate! Oprez -
izbegavati prenje u maslinovom ulju!
Priprema:
Bukovae najpre, oprati, prosuiti i potopiti u marinadu
od maslinovog ulja, belog luka, limuna, perunovog lista i
mlevene paprike.
Ostaviti ih da stoje malo u marinadi, uz okretanje. Nakon
toga ih izvaditi i pustiti da se ocede. Grilovati ih na tioj
vatri sa obe strane.
Brokoli sitno iseckati, a drke na tanke listie. Od drke
brokolija koristiti samo one sone delove, delove blie
cvetu.
Ubacite brokoli u gril tiganj, kad su bukovae skoro
gotove. Brokoli kratko grilovati i meati.
Kad sve servirate u tanjir, brokoli preliti so malo
marinade. Zaista je vrlo ukusno!
Napomena: Peurke jesti ukoliko se uklapaju u va
program.
LOSOS I GRILOVANO POVRE
Boba Vlajsavljevi
Sastojci:
marinada
maslinovo ulje
perunov list
celerov list
beli luk
origano
mlevena paprika
soja sos
vorester
losos
Priprema:
Grilovati povre i zainiti ga tek kada bude gotovo, ne
pre, kako ne bi pustilo svoju vodu.
Ribu premazati marinadom, maslinovim uljem i svim
zainima i ostaviti sa strane, dok ne upije sve. Losos
staviti na gril tiganj, ali ne predugo, da se ne osui.
Viljukom proveravati da li je peeno.
Servirati zajedno sa povrem i sve zajedno preliti sa jos
malo marinade.
Losos spada u "superhranu"! Veoma je bogat omega 3
masnim kiselinama!

PIJANI AMPINJONI SA POVREM


Ana Gifing
Sastojci:
pakovanje ampinjona
3 glavice crnog luka
eno belog luka
argarepa
svee paprike
bela vino po elji
biljni zain
biber
lovorov list
ulje (po potrebi)
Priprema:
Crni luk sitno iseckati, propriti na malo ulja, a potom
dodati argarepu iseckanu na kockice. Dodati sveu
papriku iseckanu na ilijen, pa priti dok malo ne omeka.
Zatim dodati sitno iseckan beli luk, biber i lovorov list.
Posle nekoliko minuta dodati malo vode i dinstati 30
minuta na tihoj vatri.
Kad peurke postanu meke (ne previe), sipati belo vino i
dodati biljni zain. Sve promeati. Saekati dok peurke
ne poprime vino. Jos malo propriti.

PILETINA SA PRAZILUKOM
Lana Strajni
Sastojci:
belo meso
ili
praziluk
umbir u prahu
maslinovo ulje
Priprema:
Isei belo meso na trake i posuti ga sa malo ilija. Preko
mesa staviti praziluk, po duini i popreno.
U gril tiganj sipati malo maslinovog ulja, zagrejati i nakon
toga ubaciti belo meso. Dodati umbir u prahu i spremati
na umerenoj vatri. Promeati par puta i jelo je brzo
gotovo.
Meso je meko i sono i planulo je dok se trepnulo,
prijatno vam bilo!

PLJESKAVICE OD PILEEG MESA


Dragana orevi
Sastojci:
500 g pileeg mesa bez kostiju
glavica crnog luka
glavica belog luka
malo sode bikarbone
so
perun
Priprema:
Zamesiti masu pa staviti u friider da se malo stegne.
Oblikovati pljeskavice pa ih peci na gril tiganju sa malo
ulja ili u rerni na pek papiru.
Uz pljeskavice posluiti grilovane tikvice ili salatu po
elji.

PAGETI OD TIKVICA
Aleksandra Stoji
Ukoliko se odluite da ovo jelo spremate za veeru
nemojte koristiti paradajz! Prijatno!

Sastojci:
1 tikvica
250 g belog mesa
1 crni luk
1/2 avokada
5 cherry paradajza
so, biber
Avokado je izuzetno bogat esencijalnim masnim
kiselinama.
Priprema:
Belo meso iseci na trakice, posoliti, pobiberiti i staviti u
vok na malo maslinovog ulja da se pee.
Za to vreme isei crni luk na trakice a cherry paradajz na
polovine.
Nakon to je belo meso dobilo boju sa svih strana, posle 5
do 10 minuta, ubaciti luk i paradajz i sve zajedno pei jos
5 do 10 minuta, dok meso ne bude peeno.
Tikvicu oljutiti kao i avokado. Seckom za ilijen isei
tanke trakice. Iskljuiti poret i iseene trakice staviti
preko mesa, luka i paradajza. Sve neno promeati i
ostaviti minut do dva na vruoj ringli u tiganju, da toplota
skuva tikvice i avokado.
Posluiti toplo uz zelenu salatu sa paradajzom.

BORANIJA SA BELIM MESOM


Lana Strajni
Sastojci:
crni luk
belo meso
zelena boranija
so, zaini
paradajz
eno belog luka
perunov list
crvena paprika
Priprema:
Crni luk dinstati na malo ulja, a potom dodati na kockice
seeno belo meso. Promeati i pustiti da se dinsta. Dodati
i zelenu boraniju i sve zajedno dinstati jos par minuta.
Sipati malo vode, dodati dozvoljene zaine ili so, malo
tucane ljute paprike i ostaviti par minuta na vatri.
Kada meso i boranija budu skuvani, dodati paradajz za
picu (ili naseckani sve paradajz, ali u tom sluaju ga
staviti ve na poetku pripreme kako bi se skuvao sa
boranijom).
Za kraj, dodati jos malo vode i malo sitne crvene paprike,
list peruna i izgnjeen beli luk. Nakon par minuta vas
ruak je spreman.
NAPOMENA:Ovo mogu jesti oni koji su postigli
normalnu telesnu teinu!
Uz ovo odlino ide kupus salata. Prijatno!

PIKANTNA SKUA
Ana Gifing
Sastojci:
4 filea skue
1,5 kaika senfa
1 praziluk
maslinovo ulje
kaika korijandera
morska so, biber, origano
Priprema:
Dobro oprati praziluk, pa ga iseckati na kolutove. Skinuti
kou sa filea skue, a zatim namazati senfom i zaciniti sa
malo soli i bibera.
Podeliti svaki file na poprena dva dela, a potom
podmazati pleh maslinovim uljem. Poreati etiri
polovine skue, pokriti ih kolutiima praziluka, a zatim
posuti korijanderom i opet zainiti sa malo soli i bibera.
Na to poreati preostale polovine ribe, zainiti ih
origanom i poprskati maslinovim uljem. Pei u zagrejanoj
rerni na 180 stepeni, 15-20 minuta.

OSLI SA SPANAEM
Lana Straji
Sastojci:
fileti oslia
1-2 ena belog luka
maslinovo ulje
list peruna
limunov sok
spana ili blitva
Priprema:
U iniji izgnjeiti beli luk, sipati maslinovo ulje, dodati
perunov list i iscediti limun. Sve to dobro izmeati.
Filete oslia posoliti i premazati prethodno dobijenom
smesom.
Osli staviti na aluminijumsku foliju, a preko njega staviti
opran spana (ili blitvu) i zaliti napravljenom smesom.
Potom ribu i spana uukati aluminijumskom folijom i
staviti u vrelu rernu. Pei 10-15 minuta.
Kada jelo bude gotovo, sluiti poliveno ostatkom preliva.
URETINA SA POVREM
Ana Gifing
Sastojci:
100 g ampinjona
350 g ureih grudi
eno belog luka
4 lovorova lista
1/2 kaiice iglica ruzmarina
kaiica suenog origana
kaika soka od limuna
3 kasike maslinovog ulja
so, biber
3 paprike
2 glavice mladog crnog luka
100 g sitnog paradajza
Priprema:
Sampinjone obrisati vlanom krpom, oistiti i prepoloviti.
Meso oprati, istui tukom i isei na kocke veliine 4 cm.
Oljutiti beli luk i ispasirati. Ruzmarin iseckati, a
lovorove listie oprati
i iseckati. Pomeati origano i ruzmarin sa enom belog
luka. Sve pomeati sa sokom od limuna i maslinovim
uljem. Marinadu posoliti i pobiberiti.
Kockice mesa i ampinjone drati oko 60 minuta u
marinadi, uz povremeno okretanje. Mladi crni luk i
paradajz oprati i oistiti. Mladi crni luk isei na 4 cm
dugake krike. Paprike oljutiti i oprati. Meso i peurke
izvaditi iz marinade.
Zajedno sa crnim lukom, paradajzom, paprikom i
lovorovim listiima zabosti na stapic. Stapi sa mesom
priti oko 4 minuta uz stalno okretanje na vrelom rotilju.
U meuvremenu premazati ostatkom marinade.

PILETINA SA POVREM
Olivera Lazarevi

Sastojci:
4 bataka
4 karabataka
praziluk
ampinjoni
tikvice
paprika, crvena i zelena
Peurke su dobre za sniavanje krvnog pritiska!
Priprema:
U zagrejanu rernu staviti pleh sa malo ulja, da se ulje
zagreje.
Na vrelo ulje spustiti batake i karabatake da se malo
zapeku i odmah pokriti aluminijumskom folijom.
Dok se meso pee (bar 30 minuta) oistiti i iseckati
povre.
Svo iseckano povre posoliti i izmeati u plastinoj iniji
pa posuti po polupeenorn mesu.
Ponovo pokriti folijom, staviti u rernu na 20 minuta i za
kraj skinuti foliju da se zapee jo par minuta.

OSLI U SOSU OD POVRA


Ana Gifing
Sastojci:
3 veze mladog luka
beli deo praziluka
2 peene paprike
1/2 kg fileta oslia
20 komada kapara (po elji)
1/2 ljute papriice (po elji)
1 paradajz
si i biber (po ukusu)
malo maslinovog ili suncokretovog ulja
Priprema:
Na ulju propriti iseckan mladi luk i praziluk. Dodati na
trake iseene paprike, osli, kapar, paradajz i sitno
seckanu ljutu papriicu. Krkati desetak minuta i sluziti.
SLATKO

Stiemo i do najzanimljivijeg dela u svakom kuvaru, a to


je slatki odeljak. Nemojte da se stidite, svi volimo
slatko, a kao i kod ostalih obroka i ovde imamo striktna
hrono pravda!
Voce i slatkie, ukoliko niste u restrikciji, treba iskljuivo
uzimati u periodu izmeu 16 h i 18 h. To je period kada je
nas organizam spreman da podnese i da se izbori sa
eerima.
Kako nas organizam funkcionie u ovom periodu?
U popodnevnim asovima je najnii nivo luenja insulina i
svi nasi organi rade na maksimalnoj snazi, to i dovodi do
troenja nase ukupne energije. Troenje energije vodi
dalje do zamora, a fiziolokim putem se zalihe proteina
premetaju i koriste u cilju kompenzacije energije. Zato
nije tetno da pojedemo neto slatko u ovom periodu.
Idealni slatki bi bio crna okolada, voe, integralni keks,
badem, lenik, suvo voce Kada biramo voce za ovaj
meuobrok, treba biti obazriv i obratiti panju na
glikemijski voni index. Sto vei GI, to je veca brzina
podizanja nivoa eera u krvi. Primera radi, trenje imaju
GI 22, dok lubenica ima neverovatnih 72.
Spremanje slatkia u kui takoe moe biti jako
zanimljivo i zdravo. Predlaem da pogledate slatke
recepte nasih hronera sladokusaca, a ja moram da vam
izdvojim moj omiljeni slatki recept, okoladni mus ili
popularnije oko mus.
RECEPTI ZA SLATKO

OKO MUS
Ana Gifing
Sastojci:
300 g okolade sa velikim procentom kakaoa (85%)
300 g mlevenog lenika
5 umanaca
5 belanaca
malo konjaka (po elji)
Priprema:
Belanca umutiti mikserom, dodati i malo pavlake za
kuvanje, sjediniti sve sastojke, staviti u inije, pa u
friider da se mus malo stegne!
Uivajte!

BADEMOVI KEKSII
Suzana Rabi
Sastojci:
120 g integralnog brana
120 g speltinog mekog brana
100 g otopljene masti
2 umanca
stevije za 80 g eera
prasak za pecivo
50 g mlevenih badema
Priprema:
Sve vrste sastojke izmeati, pa dodati izmeane tene
sastojke i zamesiti testo. Od testa praviti kuglice veliine
oraha koje je potrebno malo spljotiti prilikom sputanja u
tepsiju. Pei na pek papiru u prethodno zagrejanoj rerni na
150 stepeni, 30 minuta.

BAJADERA
Suzana Rabi
Sastojci:
200 ml vode
stevije za 200 g eera
150 g putera
300 g mlevenih badema
350 g mlevenog keksa
3 kaike kakaoa
Glazura:
50 ml vode
150 g putera
3 kaike kakaoa
stevije za 100 g eera
Priprema:
Vodu, steviju i puter staviti da se otope tako da postanu
jednolina masa. Dodati mlevene bademe i keks i sve lepo
izmeati.
Masu podeliti na dva jednaka dela. U jedan deo staviti
kakao i dobro izmesiti da se masa ujednai. U kalup
dimenzija 24 x 30 cm postaviti samolepljivu foliju ili pek
papir tako da viri sa svih strana i preko rastanjiti prvo
tamni sloj a preko njega svetli.
Vodu, puter, steviju otopiti pa polako dodati kakao i dobro
izmeati da postane kompaktna masa bez grudvica pa
preliti preko svetlog sloja. Pre seenja neka stoji par sati
na hladnom ili u friideru.

OKOLADA
Suzana Rabi
Sastojci:
220 g kakao praha
160 g putera
200 ml vode
5 kaika ulja
stevije za 130 g eera
Moete koristiti modle za mini proje ili male papirnate
korpice.
Priprema:
Sipati kakao u iniju i voditi rauna da je dobro usitnjen
(da nema granulica). Dodati puter i ugnjeiti kaikom.
Masu umutiti blenderom (ili mikserom) dok se lepo ne
sjedine sastojci. U posudu za kuvanje sipati vodu (200
ml), pa dodati umuenu masu i zagrejati do temperature
ispod take kljuanja.
Skloniti sa vatre i dok je masa vrua, dodati steviju i ulje i
dobro umutiti mikserom dok se ne izgube sve grudvice.
Sipati dobijenu masu u kalup ili u pleh, pa kada se ohladi,
staviti u zamrziva.

GALETE
Slavica Tuti
Sastojci:
3 olje brana (po elji, ovseno, raano...).
1 olja semenki lana, susama, suncokreta, bundeve
1/2 kesice praka za pecivo
2 kaike maslinovog ulja
malo soli
kisela voda (toliko da testo bude gustine testa za proju)
Priprema:
Testo razdvajati kaikom i sputati u zagrejan peka za
galete.
Testo moe da stoji par dana u friideru to galetama
prednost u spremanju.
HRONO SLATKI NAMAZ
Aleksandra Stoji
Ovaj namaz je mogue jesti i u periodu restrikcije ali ga
treba ograniiti na jednom u 7 do 10 dana. Jesti ga
iskljuivo za doruak nakon obinog doruka.
Sastojci:
200 g lenika
100 g susama
50 g putera
4 kaike maslinovog ulja
8 kaika rogaa
stevija, po potrebi
Priprema:
Susam propriti u rerni 5 do 10 minuta na 150 stepeni, ali
paziti da ne izgori.
Lenike propriti 10 do 15 minuta u rerni. Oljutiti nakon
to se ohlade.
Susam i lenik samleti, koristei multipraktik ili tapni
mikser. Nakon toga sve sastojke staviti u blender i
pomeati sve sastojke u njemu.
Mere koje su prikazane su osnova, po vaem ukusu moete
dodavati manje ili vie lenika, ulja putera, stevije,
rogaa
OKOLADNE KOCKE
Suzana Rabi
Sastojci:
2 olje speltinog mekog brana
2 olje kiselog mleka
1/4 olje ulja
pola kaiice sode bikarbone
stevije za 200 g eera
3 kaike kakaoa
Glazura:
17 kaika bademovog mleka
125 g putera
stevije za 100 g eera
3 kaike kakaoa
Priprema:
Sve sastojke umeati varjaom tako da nema grudvica.
Smesu prebaciti na pek papir i tepsiju u prethodno
zagrejanu rernu i pei na 180 stepeni, 30-40 minuta.
Glazura:
Sastojke za glazuru prokuvati, meajui da masa postane
jednolina i glatka.
Kola izvui iz rerne i ostaviti ga da se prohladi. Isei ga
na kocke i preliti vruom glazurom prvo po iseenim
rubovima pa onda preko cele tepsije.
KEKSII SA ROGAEM
Suzana Rabi
Sastojci:
50 g heljdinog brana
200 g speltinog mekog brana
125 g otopljene masti
6 kaika kiselog mleka
2 umanca
100 g rogaa
praak za pecivo
Priprema:
Od svih sastojaka zamesiti testo. Na branom posutoj
podlozi testo razvaljati na debljinu pola centimetra pa sei
keksie eljenog oblika.
Keksie pei na pek papiru u prethodno zagrejanoj rerni
na 160 stepeni, oko 20 minuta.

KOLA SLAANA
Slaana Stankovi
Sastojci:
220 g badema
6 kaika stevije
4 jajeta
5 kaiica rendane kore limuna
1/2 kaiice cimeta
malo soli
Priprema:
Samleti bademe zajedno sa 2 kaike stevije. umanca
pomeati sa jos 2 kaike stevije, korom limuna, cimetom i
prstohvatom soli. Smesu dobro izmeati, a zatim dodati
samlevene bademe.
Od belanaca napraviti am sa preostalom koliinom
stevije. Postepeno dodavati umueni am od belanaca
smesi od umanaca i limuna. Paljivo promeati da bi am
to vie ostao umuen.
Smesu sipajte u pleh u koji je stavljen papir za peenje.
Peci u zagrejanoj rerni, na 180 stepeni, 35 minuta.

KOLA SA JABUKAMA
Milena Stojanovi
Sastojci:
2 jajeta
2 jabuke
2 kaike speltinog griza
2 kaike speltinog brana
cimet po ukusu
1/4 kaiice stevije
praak za pecivo
soda bikarbona
Priprema:
Jabuke oljutiti i izrendati. Posuti sa malo limunovog soka
da ne potamne. U umanca dodati brano, griz, cimet, na
vrh noa praak za pecivo i sodu bikarbonu. U smesu
dodati narendane jabuke. Ukoliko je smesa jako gusta
dodati par kaika vode. Belanca umutiti u vrst sneg sa
stevijom. Belanca postepeno dodavati u umuenu smesu i
polako meati.
Kola pei u zagrejanoj rerni na 180 stepeni 20 minuta.

TORTA SA JAGODAMA
Daliborka Niter
Sastojci:
6 jaja
4 kaike stevije
6 kaika speltinog mekog brana
praak za pecivo
10 kaika vode
Fil:
2 ae milerama
1kg jagoda
Fil:
Dva belanceta umutiti u ne pa dodati 3 kaike stevije i
jos mutiti. Kad je gotovo ubaciti 2 case milerama od 500
ml i pomeati polako varjaom.
Na donju koru staviti pola fila, pa nasei 1/2 kg jagoda,
zatim staviti drugu koru pa drugu polovinu fila i jos 1/2 kg
jagoda.
Priprema:
Odvojiti umanca od belanaca ali posebno ostaviti dva
belanceta sa strane za fil.
umanca umutiti penasto sa stevijom pa do dati 4 kaike
vode, zatim dodati brano i prasak za pecivo i jos malo
mutiti. Preostala 4 belanca umutiti u ne i dodati ih
umancima. ne polako spajati sa umancima dok se ne
dobije ujednaena smesa. U pleh srednje veliine staviti
pek papir, sipati smesu i peci u zagrejanoj rerni na 220
stepeni.
Kada se kora ohladi presei je na pola koncem (prvo
obeleiti noem sa strane i onda koncem polako sei).
Torta se pravi dan ranije, da bi kora omekala.

GRANOLA
Milica Bradi
Sastojci:
4 oljice zobenih pahuljica
1 oljica peninih klica
1 oljica susamovih semenki
1 oljica suncokretovih semenki
1 oljica lenika
4 kaike ulja
3/4 olje jemenog slada
Priprema:
Lenike sitno narezati. U odgovarajui pleh sipati
pripremljeno ulje i razmazati ga. Rernu ukljuciti na 120
stepeni i staviti pleh da se ugreje.
U vangli pomeati zobene pahuljice, penine klice,
susamove semenke, suncokretove semenke i narendane
lenike i sve sastojke staviti u pleh i peci u rerni oko 90
minuta. Kad budu peene, semenke ce imati zlatnu boju i
bice suve, hrskave. Dobijenu smesu ohladiti i uvati u
tegli do upotrebe.
Koristiti kao dodatak u testima za keks, palainke, u
filovima i kao dodatak u raznim kremama. Pre upotrebe
moe se samleti.

HELJDINE PALAINKE
Jelena Marii
Sastojci:
1 olja integralnog peninog brana
1 olja heljdinog brana
prstohvat soli
voda
Priprema:
Prosejati brana na sito sa okcima srednje veliine. U
pripremljenu posudu staviti integralno penino i heljdino
brano kao i morsku so. Postepeno dodavati vodu,
neprestano meajui varjaom da se ne bi napravile
grudvice.
Umutiti ree testo i ostaviti ga da stoji preko noi. Pei
palainke na ulju od kukuruznih klica i filovati demom
bez eera.

VANILICE
Suzana Rabi
Sastojci:
150 g speltinog mekog brana
150 g speltinog integralnog brana
200 g otopljenog putera
tapi vanile
2 umanca
prasak za pecivo
stevije za 100 g eera
Priprema:
Sve vrste sastojke izmeati. U tene sastojke dodati
sadraj iz tapia vanile (vanilu preseci uzduno na pola
pa otrom stranom noa sastrugati Unutranjost tapia) i
dobro izmeati. Spojiti vrste i tene sastojke i zamesiti
testo.
Na branom posutoj podlozi razviti testo debljine pola
centimetra pa aicom ili kalupom vaditi vanilice. Pei na
pek papiru u rerni na 150 stepeni, 20-30 minuta.
Oni koji su van restrtkcije mogu mazati vanilice demom
bez eera i spajati po dve.

HRONO PALAINKE BEZ JAJA


Dragana orevi
Sastojci:
2 olje odabranog brana
kaiica soli
kaiica sode bikarbone
2 olje vode
2 kaike maslinovog ulja
Priprema:
Pomeati sastojke, ostaviti smesu da kratko odstoji i peci
palainke. Filovati demom bez eera ili hrono slatkim
namazom.
POSNO

Pojam posta je najee vezan za religiju, ali ima i onih


koji poste da bi oistili i odmorili organizam, prvenstveno
jetru od prekomernog unoenja zasienih masnoa i mesa.
Sa aspekta pravilne ishrane, pravilno sprovedeni post je
veoma koristan za svaki organizam. Naroito je efikasan
pravoslavni post, takozvani veliki post, koji traje est
nedelja. Post nikako ne bi trebalo due da traje, jer to
moe biti tetno za zdravlje i moe onemoguiti ienje
od toksina, odnosno otrova.
Dakle, detoksikacija ili ienje organizma postom,
podrazumeva ienje elija tela od vika sluzi, vode,
kiselina i otrova. Te naslage, koje su sve vee kako je
ovek stariji, usporavaju promet izmeu kapilara, nervnih
elija i elija vitalnih organa. Rezultat svega toga su
hronina zapaljenja zglobova, tkiva i krvnih sudova, a
ujedno stvara i povoljne uslove za nastanak raznih tumora.
Da bismo oistili organizam, ne moramo da gladujemo.
Potrebno je u vreme posta da jedemo biljnu hranu i da
smanjimo unos zasienih masti.
Sirova hrana isti ljudski organizam od toksina,
spreava kvarenje zuba, stimulie crevnu peristaltiku,
regulie metabolizam Inae, u sirovom stanju nejestive
namirnice kad proklijaju postaju veoma zdrave i ukusne -
na primer, mahunarke, kao sto su soivo, pasulj Tako,
na primer, pola olje proklijalog semenja moze da sadri
isto toliko vitamina C koliko i 6 aa soka od
pomorande.
Tokom posta konzumirati proteine (belanevine) biljnog
porekla (pasulj, bob, soja, soivo), ili ivotinjskog
(riba - rena ili morska). Izbegavati morske plodove, jer
imaju ak tri puta vie holesterola od slanine. Ne unositi
preveliku koliinu hrane, jer post podrazumeva umerenost
u svemu. Svaki viak optereuje organizam. Meso, koje ne
unosimo tokom posta, sadri dosta organskog gvoa koje
organizam dobro iskoriava, pa tokom posta treba
koristiti namirnice bogate ovim mineralom:
- penine klice, spana, semenke bundeve, integralne
itarice, jezgrasto voce (bademe, lenike) u sirovom
stanju.
Radi boljeg snabdevanja organizma proteinima
(belanevinama), tokom posta, neophodno je da se
pravilno kombinuje biljna hrana. Na taj nain biljni
proteini se dopunjuju i naem organizmu obezbeuju sve
esencijalne aminokiseline i dostiu bioloku vrednost
slinu vrednosti namirnica ivotinjskog porekla.
Zbog sadraja belanevina, soivo je veoma cenjena i
cesto koriena namirnica za vreme posta. Po sastavu je
najsvarljivija medu mahunarkama. Soivo je jedna od
najbogatijih biljnih namirnica proteinima i gvoem.
Budite obazrivi kada zavravate post, nemojte naglo prei
na mrsnu hranu, jer postoji opasnost od javljanja
problema sa varenjem. Nema osobe koja posle prelaska
sa posne na meovitu ishranu nije osetila teinu u elucu,
nadutost, nakon uzimanja obilnog - masnog obroka.
Posle posta, naem organizmu je neophodno odreeno
vreme da bi se naviklo na novu mrsnu ishranu. Umesto
naglog uzimanja masne i jako zainjene hrane, trebalo bi
konzumirati sto prirodniju i laku hranu sa malo masti,
orbe od povra (tikvice, karfiol, paprika, brokoli),
peeno, dinstano, grilovano ili kuvano posno meso bez
vidljivih masnoa i koice, nemasnu ribu
Posna ishrana predvia uzdravanje od konzumacije
namirnica ivotinjskog porekla, pa veina osoba misli da
e im post pomoi i da redukuju telesnu teinu, odnosno
da smraju. Naalost, istina je malo drugaija, ako ne
vodimo rauna, moe nam se desiti da dodamo koji
kilogram, iz razloga to konzumiramo mnogo ugljenih
hidrata i biljnih masti - margarin, razne posne kolae,
keks, biskvite, itne pahuljice, kuvano korenasto povre,
pite od krompira, lisnata testa, biljnu pavlaku, biljni lag,
biljne sireve, a zatim i namirnice sa visokim glikemijskim
(slatkim) indeksom (krompir, proizvode od kukuruza,
banane). Osim mogueg poveanja telesne teine, moze
nam se desiti i da dobijemo poviene vrednosti
holesterola i triglicerida u krvi, iz razloga sto
konzumiramo hidrogenizovane trans masti, koje su
prisutne u svim konzervama, supama iz kesice, pekarskim
masnoama, margarinu, posnim kolaima
Imajte na umu da vam se posle posta prua mogunost da
nastavite ili ponete pravilno da se hranite.
Uivajte u posnim receptima centra DR Gifing. Prijatan
post!
RECEPTI ZA POSNO

MORNARSKI PARADAJZ
Sastojci:
6 velikih paradajza
200 g crnog luka
150 g kore od belog hleba
100 g sardina (bez kime)
100 g peurki
malo sitno iseckanog peruna
mlevena paprika
malo ulja
Priprema:
Paradajz presei na pola i izdubiti. Luk sitno iseckati, pa
ga lagano kuvati na ulju, dodati nastrugani hleb, izgnjeene
sardine i peurke, posoliti, posuti mlevenom paprikom i
staviti malo sitno iseckanog peruna.
Paradajz puniti tim nadevom, prskati uljem i do kraja peci
u vruoj penici.

PIKANTNE SUVE LJIVE


Sastojci:
200 g suvih ljiva
50 g badema
0,5 kg crnog luka
2 dl belog vina
ulje
mlevena paprika
biber
so
Priprema:
Isei crni luk na rebarca i dinstati da postane staklast.
Dodati suve ljive, vino i zaine pa nastaviti sa
dinstanjem. Desetak minuta pre skidanja sa vatre staviti
obareni badem.

PITA OD PIRINA I PEURAKA


Sastojci:
500 g integralnih kora
200 g pirina
200 g ampinjona
1 glavica crnog luka
2 dl ulja
biber
so
Priprema:
Obariti pirina u slanoj vodi i iscediti ga.
ampinjone oistiti, obariti u slanoj vodi, ocediti i iseci
na rezance.
Sitno iseen luk propriti na ulju, dodati pirina, peurke,
so i biber. Sve dobro promeati.
Sastaviti 4 kore (svaku prethodno nauljiti), premazati ih
filom, uviti u rolnu, staviti u podmazan pleh, premazati
uljem i pei dok ne porumene.
Peenu pitu zaliti pouljenom toplom vodom i jos malo
zapei.

PLAVI PATLIDAN NA AVINJONSKI


NAIN
Sastojci:
3 plava patlidana
1 kg paradajza
1 esen belog luka
malo nastruganog belog hleba
malo ulja
dozvoljeno brano
Priprema:
Plave patlidane oguliti i raseci po duini, na trake iroke
1 cm. Dobro posoliti da bi se izvukla voda, zatim ih
obrisati, posuti branom i lagano priti na ulju.
Paradajz oguliti, izvaditi seme, iseckati ga, rastopiti u
ulju, posoliti i dodati zgnjeen beli luk.
Dodati jos malo mrvica od nastruganog hleba da bi sok
bio gui. Plave patlidane poloiti na pleh, preliti
rastopljenim paradajzom, posuti nastrugani hleb, poprskati
uljem i staviti u vruu penicu da bi se na njima uhvatila
kora.

POSNA SALATA
Sastojci:
500 g kukuruza
200 g kiselih krastavia
200 g mariniranih ampinjona
1 konzerva tunjevine
200 g keapa
250 g posnog majoneza
Priprema:
Skuvati 500 g kukuruza eerca, ocediti i ohladiti. Dodati
200 g seckanih mariniranih ampinjona i 1 konzervu
oceene tunjevine.
Lagano izmeati i posoliti, pa dodati 200 g keapa i 250 g
posnog majoneza. Jos jednom sve izmeati, ukrasiti
zelenim maslinama i paradajzom po elji i ohladiti pre
sluenja.

PRAZILUK SA PRELIVOM
Sastojci:
1,5 kg praziluka (samo beli delovi strukova)
malo ulja
brano
mlevena paprika
Priprema:
Praziluk dobro oprati, raseci uzdu, pa odseene komade
svezati u vezice. Potopiti ga na 30 minuta u vrelu vodu da
omeka a zatim ga skuvati u slanoj vodi. Dobro ga ocediti,
staviti u plitku posudu i preliti proprenim branom na
ulju sa malo mlevene paprike. Lisnati delovi praziluka
mogu se iskoristiti za salatu.

PRENE TIKVICE
Sastojci:
3 oguljene tikvice iseene po duini
nekoliko kolutova limuna
malo peruna
Priprema:
Iseene komade tikvica posoliti i ostaviti 15 minuta, da
voda izae iz njih. Dobro ih obrisati, posuti branom,
ispriti u vruoj fritezi, ocediti mast a zatim ih staviti na
plitku iniju. Tikvice se pre 3 do 4 minuta.
Garnirati prenim perunom i kolutovima limuna i odmah
sluiti.
SOIVO SA TOFUOM
Sastojci:
500 g soiva
1 sitno iseckana glavica crnog luka
150 g tofua iseenog na kocke
1 vezica zaina
1 argarepa
60 ml ulja
20 g brana
Priprema:
Soivo oprati, pustiti da odstoji u vodi kratko vreme i
kuvati u vodi u kojoj je bilo potopljeno. Malo posoliti,
staviti vezicu zaina, argarepu i luk, pa lagano kuvati dok
ne bude gotovo.
Luk propriti dok ne dobije svetlo utu boju, a zatim
dodati tofu, pa ih preliti vodom u kojoj se kuvalo soivo i
pustiti da prokuva. Da bi dobilo potrebnu gustinu, staviti
brano koje je prethodno promeano sa 30 ml ulja. Zatim
dodati oceeno soivo, paljivo izmeati i sluiti.
DODACI
JAKA BAZNA REAKCIJA: TO VIE JESTI
celer sve - rendan
perun
brokoli
sve mladi spana
biljni ajevi (nana, kamilica, zeleni)
limun, lajm * -
beli luk
suve smokve*, suvo groe
sokovi od povra (argarepa najvie)
groe bez semenki
dinja
lubenica* (oprez - visok GI), mango
suene masline
stevija - prirodni zaslaiva
papaja
umeboi ljive
-------------
* veoma visoka bazna reakcija - dobro je limun (iako je
kiselog ukusa) dodavati biljnim ajevima i vodi.
* lubenica ima visok glikemijski indeks, izuzetno
doprinosi poveanju telesne teine

UMERENO BAZNA REAKCIJA: TO VIE JESTI


avokado pomorande, mandarine, trenje
artioke, pargle, proso, heljda
zelena salata, badem, lenik, brazilski orah
rotkva, miso
argarepa - rendana, kesten
plavi patlidan, umbir
rotkvice, soivo
krastavci, cimet
maslinovo ulje, laneno ulje, ljute papriice
prokelj, kari, kurkuma
praziluk, crni luk senf, francuski
graak, boranija tikvice, tikva
peurke. breskva
sve kupus i kiseli kupus (ne turija), pakanat
paradajz, sve kokosov orah
seme susama, banana
morska so, kruka
soja, voni sokovi
sve zreliji spana, ribizla, kupina, malina

NEUTRALNE NAMIRNICE: NE PRAVE KISELOST


U TELU
pavlaka, kiselo mleko
seme suncokreta, umance
puter (maslac), sva ulja, sem maslinovog, ono je bazno
UMERENO KISELE REAKCIJE: MANJE JESTI
sirevi, vino (pH oko 4,4)
riba - rena, morska, med
organsko meso, borovnice
integralna testenina i itarice, mekinje
areni i uti pasulj, suvi kokosov orah
suve mahunarke (ne soja), kotunjavo voe (ne badem)
ra kecap, senf industrijski
kokice, ljive, suve ljive
krompir integrisani pirina
vanila, sojin sir
kecap domaci, guetina
kukuruzni hleb, koljke
ulje od semenki groa, paetina
ulje od suncokreta, ovas
zaslaeni voni sokovi, piletina, uretina

BLAGO KISELA REAKCIJA: PRAVE UMERENU


KISELOST U TELU
belance, jeam
crveni pasulj, kuvan spanac
pistai, semenke bundeve
seme bundeve, kozje mleko
JAKO KISELE REAKCIJE: TO MANJE JESTI
beli hleb, kafa
peciva od belog brana, pivo (pH od 2-4 do 1.0)
testenina od belog brana, vetaki zaslaivai (aspartam,
saharin)
kolai od belog brana, estoka alkoholna pia (pH do
0,5)
okolada, gazirana bezalkoholna pia
sladoled, brusnice
junetina*, svinjetina*, jagnjetina*, kikiriki orah
konzervisana tuna i sardina, parmezan
prena, pohovana hrana, kuhinjska so
kvasac, svi eeri
turija (ne i kiseli kupus), sir industrijski procesiran za
sendvi
rafinirane itarice, coca cola (pH 2.2)
beli pirina, plodovi mora
sojino, pirinano mleko, crni aj
musli sa dodatkom eera, lekovi
GLIKEMIJSKI INDEKS NAMIRNICA
avokado 10; sir, kiselo mleko 39
zeleno povre, spana 15; smrznuti graak 39
brokoli, karfiol 15; boranija 39
paradajz, krastavac 15; svea cvekla 40
kupus, kiseli kupus, ljuta papriica 15
integralna testenina 40
slatka paprika 15
crveni pasulj 40
limun, masline, umbir 15
ceeni sokovi bez eera 40
peurke, prokelj, luk 15
ovsene pahuljice 42
tikvice, pargla, tofu sir 18
areni pasulj 43
soja 20 prebranac 44
patlidan, kakao artioke 22
integralni pirina 50
crna okolada 23
integralni hleb 50; sueni graak 27
bela testenina 55
soivo 27
pekmez 55
pasulj tetovac 30; zobena kaa 60
svea argarepa 32
cvekla kuvana 65
mladi graak 32
polubeli hleb 65
lima pasulj 33
beli pirina 70
leblebije 35
kukuruz 70
keks, biskviti 70
kuvani krompir, rioto 70
itarice sa eerom, beli hleb, ravioli 70
beli eer, bundeva 75
lazanja, krofne 75
kukuruzne pahuljice 85
kokice, pirinano mleko 85
argarepa, koren peruna kuvani 85
ekspandirani pirina 90 med 90
beli bezglutenski hleb 90
krompir pire 95 beli tost 95
pekarski krompir, pomfrit 101
napolitanke 110
maltoza, pivo 115
kukuruzni sirup 117
trenje 22 vinje 22
grejpfrut 25 ljive 32
jagode 32 jabuke 38
breskve 43 pomorande 43
kivi 52 mango 55
kajsije 57 banane 62
suvo groe 65 ananas 66
dinje 64 lubenice 75
SUPLEMENTI

Suplementacija je jedna od bitnih stavki u naem


programu ishrane i preventivne medicinske prakse.
Zahvaljujuci paljivo biranim suplementima, rezultati
programa postaju 100 odsto efikasni,jer je izbor i
doziranje individualno.
Zdravlje je, bez premca, najvee bogatstvo, a dijetetski
suplementi predstavljaju podrku zdravom nainu ivota,
dobroj fizikoj kondiciji, a u sinergiji sa pravilnom
ishranom, doprinose dostizanju eljenog kvaliteta zivota,
kao i postizanju vrhunskih sportskih rezultata.
Predstavljamo vam razliite brendove suplemenata, koji
su se pokazali izuzetno uspenim u naim studijama.
Glavna prednost suplementacije je dovoenje
metabolikih procesa u ravnoteu, poboljanje celokupnog
zdravstvenog stanja i regulisanje telesne teine.

WVS u svojoj bogatoj paleti ima ponude vrhunskih


svetskih proizvoaca suplemenata. Oni su razvrstani u dve
posebne linije:
- dijetetski suplementi koji doprinose ocuvanju i
unapreenju zdravlja - SWANSON INTERNATIONAL
- dijetetski suplementi za unapreenje sportskih
performansi; kako kod profesionalnih sportista tako i kod
rekreativaca - phD NUTRITION

BROMELAIN
Brornelain spada u grupu enzima, koji poseduju
sposobnost da razgrauju proteine. Veoma je efikasan
kada je rec o ublaavanju i leenju upale koja se javlja u
miiima i tkivima, kao i kada je rec o procesu varenja.
Pomae i ostalim enzimima koji aktivno uestvuju u
procesu varenja, poput tripsina i pepsina, omoguavajui
na taj nain neometano i efikasnije varenje. Bromelain se
takoe smatra jako efikasnim razreivaem krvi (spreava
preteranu lepljivost trombocita), kao i supstancom koja se
odlikuje svojstvima pomocu kojih se sprecavaju upale.
Olaksava cirkulaciju i oslobaanje suvisnih tecnosti,
smanjuje otoke, modrice, crvenilo i osetljivost koja se
moze javiti kao direktna posledica povrede tkiva, bola u
miiima ili operacije, smanjuje simptome angine i
tromboflebitisa, ublaava direktne i indirektne posledice
dijareje. Od neprocenjive je pomoci prilikom ublaavanja
hroninog bronhitisa, alergija koje napadaju disajne
organe i kod sinusitisa (upale sinusa). Veoma je efikasan u
ublaavanju hroninih upala i otoka koji zahvataju
zglobove i tkivo, kao i intenzivnog bola koji je direktna
posledica napada kostobolje i ukoenosti kime.
Uzimanjem Bromelaina kao dodatka ishrani postiemo
ublaavanje:
povreda i deformacija misica i prateeg bola
bola koji potie od artritisa, upala, sinuzitisa, hroninog
bronhitisa, astme i alergija
infekcija urinarnog trakta i posledica dijareje
problema sa varenjem i goruice
simptoma izazvanih kostoboljom
posledica angine i tromboflebitisa.
Upotreba: 1 tableta,l do 2 puta dnevno sa aom vode.
MILK THISTLE (SILYMARIN)
Milk thisle (lat. Silybum marianum) ili iak je vrhunski
regenerator jetre, koji spreava poremecaje njenih
funkcija. On ima zatitnu i obnavljajuu ulogu, izvanredan
je za cirozu, hepatitis i psorijazu. U tradicionalnoj
medicini se koristi i za pospeivanje proizvodnje mleka
kod majki koje doje. U Nemakoj se ova biljka koristi i za
leenje utice. Odlian je i protiv zgrusavanja krvi.
Aktivni sastojak maslaka je silimarin, koristi se irom
Evrope i sveta u leenju oboljenja jetre. Silimarin je
flavonoid i jedna je od najpotentnijih supstanci za zatitu
jetre za koju se danas zna. Sposobnost ove biljke da
sprei razaranje jetre i ojaa njenu funkciju, ponajvie je
rezultat njene sposobnosti da zakoi faktore koji su
odgovorni za oteenje jetre, emu se dodaje i sposobnost
ove biljke da stimulie rast novih elija, koje ce zameniti
oteene.
Najnovija istraivanja potvruju da unitava elije
leukemije, dok normalne ostavlja nedirnute. Takoe da
otklanja depresije nastale u toku oboljenja jetre, odrava
arterije elastinim i spreava nastanak zubnog kamenca.
Maslaak ima zatitnu i obnavljajuu ulogu i koristan je
kod svih oblika bolesti jetre, kao i kod psorijaze. Zbog
njegovog sveukupnog blagotvornog dejstva preporuuje se
svakome da ga koristi bar dva puta godinje po mesec
dana.
ZATITNIK I REGENERATOR JETRE
Jetru mogu otetiti otrovi koje proizvode slobodni radikali
ili deluju kao oni. Silimarin spreava tetno dejstvo
slobodnih radikala, delujui kao antioksidant. Silimarin
takoe poveava sadraj glutationa u jetri za 35%, to
znai da tada jetra ima poveane sposobnosti
detoksifikacije. Osim toga ima pozitivnu ulogu i u
tretmanu psorijaze - zbog svoje sposobnosti da pobolja
funkciju jetre. Veza izmeu jetre i psorijaze zasniva se na
jednoj od osnovnih funkcija jetre - filtriranju krvi.
Psorijaza se povezuje sa visokim stepenom endotoksina u
krvi, pa ako se smanji sposobnost jetre da filtrira i
detoksifikuje krv, psorijaza se pogorava.
Upotreba: 2 kapsule 2-3 puta dnevno sa asom vode.

HROM PIKOLINAT (CHROMIUM


PICOLINATE)
Hrom spada u grupu esencijalnih minerala u tragovima, a
posto su potrebe za njim izraene u mikrogramima, on je
mikromineral (oligoelement).
Hrom radi zajedno sa insulinom na ouvanju zdravog
nivoa glukoze u krvi i takoe ima znaajnu ulogu kada je
re o ispravnoj iskorienosti proteina, masti i ugljenih
hidrata.
Hrom se u organizmu javlja i u neorganskom obliku, u
elijskom jedru, i u obliku aktivnog organskog jedinjenja,
trovalentnog molekula, koje se naziva faktor tolerancije
glukoze (GTF - Glucose Tolerance Factor) ili hromodulin.
Regulisanjem dejstva insulina, hrom odrava nivo eera
u krvi, a time utie i na kontrolu apetita. Bez prisustva
GTF hroma insulin je potpuno neefikasan, pa njegov
nedostatak u ishrani esto moze da bude uzrok pojave
dijabetesa i ateroskleroze kod starijih osoba. Ishrana koja
se bazira iskljuivo na rafinisanim narnirnicama, kao sto
su na primer belo brano i eer, obezbeuje nedovoljne
koliine GTF hroma.
Svakodnevno unoenje hroma, kao dodatka ishrani u
propisanim dozama, ima sledee efekte na organizam:
prevencija i leenje nekih oblika eerne bolesti, uz
klasine lekove i insulin, ako su prepisani od lekara
spreavanje katarakte
uestvuje u sintezi masnih kiselina, proteina i ugljenih
hidrata, pa ga koriste sportisti za skidanje masnih naslaga,
uz poveanje miine mase
sniava nivo holesterola u krvi
spreava visoki krvni pritisak i odrava zdravlje
kardiovaskularnog sistema.
Upotreba: 1 kapsula dnevno sa aom vode.

DA TETU SPREITE KADA SE LEITE


UZ ANTIBIOTIK - PROBIOTIC FORTE
Dobri podstanari u naem digestivnom traktu
U digestivnom traktu oveka ivi skoro 500 razliitih vrsta
bakterija. Sve one ine nau crevnu mikrofloru. Ukupno ih
je 10 puta vie od svih telesnih elija koje grade
organizam. Slobodno moemo rei da u sebi nosimo jedan
zaseban ekosistem koji funkcionie po nekim svojim
pravilima, ali sa kojim smo u neraskidivoj vezi i koji u
znaajnoj meri utie na nae zdravlje.
Bakterije koje normalno nosimo u svojim crevima su
uglavnom prijateljske i organizam ih prepoznaje kao
svoje. Zovemo ih jos i probiotskim bakterijama, od grkih
reci Pro-za i Bios-ivot, dakle neophodne za zivot.
Stiemo ih na samom roenju i uzimamo od majke kao
nesto dragoceno. Njihova osnovna uloga je protektivna i
one su prva linija odbrane kada neka patogena bakterija ili
virus, izazivai bolesti, dospeju u organizam. Druga uloga
im je imunoloka. Ako znamo da je 70% naeg imuniteta
locirano u crevima, zakljuujemo da postoji korelacija
izmeu naih dobrih podstanara i pravilnog razvoja i
jaanja imuniteta. Na kraju, trea uloga probiotskih
bakterija je metabolika jer one uestvuju u varenju i
apsrpciji brojnih hranjivih materija.
Antibiotici znaajno naruavaju crevnu floru
Crevna mikroflora je veoma podlona spoljnim uticajima i
njen kvalitativni i kvantitativni sastav moe znatno da
varira u zavisnosti od vrste namirnica koje dominiraju u
ishrani, opteg stanja organizma, uzrasta, infekcija,
hroninih bolesti i uzimanja razliitih lekova, naroito
antibiotika.
Antibiotici su grupa lekova ije je otkrie jedno od
najveih dostignua medicine i ijom primenom su
spaseni milioni zivota. Njihova osnovna uloga je
unitavanje patogenih bakterija u organizmu koji su
izazvali infekciju. Razvoj novih generacija antibiotika
iao je uglavnom u pravcu dobijanja lekova sa irim
spektrom delovanja (protiv vie vrsta bakterija) i
komfornijom primenom. Naalost, gotovo da ne postoji
antibiotik koji tedi prijateljske bakterije koje nosimo u
crevima.
Antibiotici neselektivno unitavaju kako loe, tako i
dobre, probiotske bakterije u naim crevima. To dovodi
do naruavanja efekta barijere, slabljenja imuniteta i
promene ravnotee u digestivnom traktu. estom i
dugotrajnom primenom antibiotika poveava se mogunost
pojave rezistentnih bakterija (bakterija otpornih na
antibiotike) u crevima. U stanju oslabljenog imuniteta te
rezistentne bakterije cesto izazivaju nove infekcije koje
mogu dovesti do ozbiljnih poremeaja (dijareje, bolovi u
stomaku, ozbiljni kolitisi). to je korieni antibiotik ireg
spektra delovanja (ampicilin, amoksicilin, cefalosporini)
to je vei rizik za nastanak dijareje. Statistika kaze da ak
do 35% pacijenata dobije dijareju uzrokovanu
antibioticima. U najveem su riziku mladi od 7 i stariji od
65 godina.
Kako spreiti pojavu dijareje uzrokovanu
antibioticima?
Jedini nacin da spreimo disbalans crevne flore nastao
uzimanjem antibiotika i posledino nastajanje dijareje,
jeste uzimanje dodatnih koliina probiotskih bakterija.
Ukoliko ih unesemo u odgovarajuem broju one ce
neutralisati efekte patogenih sojeva u crevima i omoguiti
ponovno uspostavljanje zatitne barijere. Prilikom
odabira probiotskih preparata treba imati na umu da
efikasnost zavisi od probiotskih sojeva koji se u njima
nalaze. U naim apotekama se moe nai dijetetski
preparat Probiotic Forte koji u svom sastavu sadri
kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii
i probiotskih bakterija (laktobacili i bifidobakterije).
Preparat je nastao kao rezultat brojnih istraivanja koja su
dokazala da je upravo ova kombinacija superiorna u
spreavanju dijareja uzrokovanih antibioticima i
ublaavanju postojeih simptoma.
Kako deluje Probtoric Forte?
Zahvaljujui svom sastavu, Probiotic Forte prua
dvostruku podrku crevnoj flori. Prva linija odbrane je
probiotska gljivica S. boulardii koja deluje u lumenu
creva i ima fantastinu osobinu da za svoju povrinu
vezuje patogene bakterije i njihove toksine i na taj nacin
pospeuje njihovo izbacivanje iz organizma. Ova
probiotska gljivica deluje na najee uzronike dijareja
izazvanih antibioticima kao sto su Escherichia coli i
Clostridium difficile, a sama je potpuno rezistentna na
antibiotike, sto je od kljunog znaaja za efikasnost
preparata.
Drugu liniju odbrane u Probiotics-u Forte predstavljaju
probiotske bakterije laktobacili i bifidobakterije. Oni su
normalni stanovnici nase crevne flore koji vezivanjem za
crevni epitel obnavljaju barijeru naruenu antibioticima.
Na taj nain spreavaju prodor patogenih bakterija u
organizam i ponovo uspostavljaju sve regulatorne
mehanizme da zaustave dijareju i pratee tegobe nastale
upotrebom antibiotika.
Ne zaboravite da dokle god postoji ravnotea u naem
digestivnom traktu i dokle god su loi momci u manjini,
nase zdravlje je stabilno i dobro uvano. Ukoliko je vama
ili vasem detetu lekar propisao antibiotik, koristite ga
iskljuivo po uputstvu i obnavljajte crevnu floru
upotrebom Probiotic-a Forte. Na taj nacin ete spreiti
mogunost nastanka dijareje i drugih tegoba koje mogu
nastati primenom antibiotika.
DEPURATUM
Svi smo svesni injenice da ivimo u svetu u kome postoji
velika zagaenost i vode i vazduha i zemljita. Sve se ovo
u ogromnoj meri odraava i na kvalitet hrane, a koja je
dodatno prskana brojnim pesticidima. Naalost, svi ovi
otrovi zavravaju na kraju u ljudskom organizmu. Veoma
esto se desava i da ti otrovi izazivaju simptome i tegobe
koje mogu biti pogresno protumaeni i leeni kao hronine
bolesti. U stvari radi se o intoksikaciji organizma. Iz tog
razloga postoji potreba da se organizam povremeno oisti,
od nagomilanih otrova, ali i njihovih produkata. Otrovi
najee bivaju uskladiteni u najveoj laboratoriji naseg
organizma - jetri, u najveem organu kojim se vrsi
izbacivanje istih iz tela - bubrezima; takoe, otrovi se
mogu nai i u svim ostalim tkivima i organima ljudskog
organizma gde mogu da dovedu do poremeaja funkcije
elije. Poremeaj funkcije elije e, tokom dueg
vremenskog perioda, izazvati razliite i brojne simptome.
U cilju detoksikacije organizma, preporuuje se preparat
Depuratum. Ovo je u potpunosti prirodan preparat koji u
sebi sadri sedam biljaka. est od njih deluju kao istai
ljudskog organizma otklanjajui otrove i njihove tetne
produkte. U ovu grupu spadaju: javanski aj (poboljava
rad bubrega i izluivanje otrova iz tela sto, dodatno,
povoljno utie i na umanjenje celulita), badelj
(poboljava rad jetrenih elija cime dodatno utie na
detoksikaciju organizma), iak (povoljno deluje na
bubrege i mokrane puteve ime pospeuje izbacivanje
otrova iz tela), maslaak (povoljno deluje na izbacivanje
otrova mokranim putevima, ali ima i povoljan efekat na
itav probavni sistem), artioka (povoljno deluje na
zdravlje jetrenih elija a, takode, sniava i vrednost
masnoa u krvi), kurkuma (karakteristican po svojim
snanim protivupalnim efektima, kao i povoljnim
delovanjem na nivo masnoa u krvi). U kombinaciji s
ovim biljkama koje imaju detoksicirajua svojstva, nalazi
se i snaan antioksidant - goji. Ova biljka ima izrazito
pozitivan efekat na imuni sistem coveka, ali pospeuju i
regulaciju eera u krvi (sniava je), ime povoljno utie
na metabolizam ugljenih hidrata. Zahvaljujui ovakvom
sastavu, Depuratum se preporuuje osobama koje imaju:
- hronine bolesti i svakodnevno uzimaju lekove,
- nepravilnu ishranu,
- probleme s probavom (neredovnu stolicu, muku,
gaenje, nadimanje i sl.)
- uestale napade glavobolje,
- oseaj opte i stalne slabosti tela,
- neistu kou.
Depuratum je najbolje uzimati u jutarnjim satima na
prazan stomak sa to vie vode. Jedno pakovanje je
dovoljno za jednokratni proces detoksikacije (mesec
dana). ienje organizma Depuratumom se savetuje dva
do tri puta godinje.

STEROLSTOP
USPOSTAVITE KONTROLU VREDNOSTI MASNOA
U KRVI PREPARATOM NA BILJNOJ OSNOVI
Savremeni nacin ivljenja koji podrazumeva i izmenjen
nacin pripreme, ali i konzumiranja hrane i svakodnevno
prisustvo stresa, dovodi i do znaajnog povienja
vrednosti masnoa u krvi (holesterol i trigliceridi). Ove
promena nemaju nekog znajnijeg efekta na ljudsko
zdravlje, kada su u pitanju kratkotrajni efekti. Meutim,
poviene masnoe u krvi, naroito ako su udruene s
povienim krvnim pritiskom, gojaznou, poveanim
obimom struka, povienim eerom u krvi. itd,
predstavljaju veoma znaajan faktor ateroskleroze.
Ateroskleroza je faktor rizika za modani i srani udar,
pad polne moci, itd. Zato, neophodno je vrednost masnoa
u krvi odravati u granicama normale, kako do ovih
promena ne bi dolo. U cilju korekcije vrednosti masnoa,
pored promene naina ishrane, mogu se uvesti i odreeni
suplementi - dodaci ishrani koji imaju povoljan efekat na
odreena stanja ili odreene parametre u ljudskom
organizmu.
Iz klinike prakse, jedan od preparata koji je pokazao
veoma snaan efekat u smislu umanjenja vrednosti
masnoa u krvi jeste Sterol Stop. To je potpuno prirodan
preparat koji u sebi ima kombinaciju ekstrakta nekoliko
biljaka s izrazito povoljnim i sinergetskim efektom na
poviene vrednosti holesterola i triglicerida u krvi. To su:
1) ekstrakt semena repe sa fitosterolima - umanjuju proces
apsorpcije holesterola koji je unet hranom na nivou
gastrointestinalnog trakta,
2) gugul oleo-gumi-rezina - umanjuje vrednost ukupnog
holesterola, prvenstveno umanjujui vrednost loeg
holesterola - LDL, a bez sniavanja vrednosti onog dobrog
holesterola koji nam uva srce i krvne sudove - HDL;
3) zatim, tu su katehini iz biljke Cassia nomame koji
umanjuju aktivnost crevnog enzima (lipaza) koji
razgrauje masti u crevima i, time, omoguava da ove
budu apsorbovane;
4) crveni pirina - njegov ekstrakt umanjuje vrednosti
loeg holesterola-LDL u krvi ime nas titi od nastanka
ateroskleroze i umanjuje rizik od sranog i modanog
udara,
5) vitamin E - moan antioksidant koji spreava
oksidaciju LDL holesterola i umanjuje nastanak slobodnih
radikala koji oteuju unutranju povrinu zidova krvnih
sudova, stvarajui povoljnu sredinu za razvoj
aterosklerotskih promena,
6) polikozanoli - povoljno utiu na poveanje vrednosti
dobrog HDL holesterola, umanjuju vrednost loeg LDL
holesterola i umanjuje proces slepljivanja trombocita,
cime umanjuju mogunost od nastanka tromba.
Svim pomenutim sastojcima, SterolStop sniava nivo
holesterola u krvi tako to umanjuje stvaranje holesterola
u naem telu, sniava apsorpciju masti iz unete hrane,
uveava eliminaciju holesterola putem ui i takoe
umanjuje i nivo triglicerida u serumu tako to sniava
aktivnost pojedinih enzima ukljuenih u razgradnju i
apsorpciju masti. Takoe, SterolStop pomae umanjenju
naslaga masti u telu i titi telo od efekata slobodnih
radikala i stvaranja aterosklerotskih promena na zidovima
krvnih sudova.
Sterol Stop se preporuuje radi:
- efikasnog sniavanja i odravanja nivoa holesterola i
triglicericla u krvi,
- prevencije nastanka aterosklerotskih promena,
- prevencije daljeg razvoja ve nastalih aterosklerotskih
promena usled dugogodinjih povienih masnoa u krvi.
SterolStop se uzima u dozi od 2 kapsule tokom doruka.
Preporuka je da se uzima u kontinuitetu tokom tri meseca,
radi postizanja optimalnih rezultata tokom i nakon
uzimanja ovog preparata, savetuje se kompletna promena
naina ivota i ishrane u smislu stvaranja zdravih ivotnih
navika.
Naslov
HRONO KUVAR
Riznica HRONO recepata
Autor
dr Ana Gifing
Autorska prava za Srbiju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku
FINESA - Beograd
Izdava:
FINESA - 11000 Beograd, Beogradska br. 8, II sprat
Tel. 381(0)1l 24 34 107; 011 34 45 015; 0646454856
www.finesa.edu.rs
Tehniko ureenje
FINESA
Za Izdavaa
Branislav Marii
Glavni i odgovorni urednik
Lidija Maricle
Urednik izdanja
Jovana Vasiljevi
Lektura i korektura
Lidija Marii
Direktor fotografije
Vladimir Ili
Dizajn korice i prelom
Sonja Kovaevi
tampa
AMD Sistem
Tira
2000 kom
ISBN 978-86-6303-013-8
641.5(083.12)

Вам также может понравиться