NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIKIH

KONSTRUKCIJA
Zavareni spojevi - II. dio

1 Mehatronike konstrukcije
 Prednosti zavarenih spojeva
Nosivost zavarenih spojeva moe biti priblino
jednaka nosivosti osnovnog materijala,
Visoka nosivost se postie pravilnim odabirom
dodatnog materijala i parametara zavarivanja, te
pravilnom izvedbom zavarenog spoja,
U odnosu na lijevane, kovane i zakovine
konstrukcije, zavarene konstrukcije imaju tanje
stjenke i do 30 % manju teinu,
Za manji broj proizvoda, zavareni spojevi su najvie
ekonomini.

2 Mehatronike konstrukcije
 Nedostaci zavarenih spojeva
Spajanje samo materijala koji imaju jednaku ili priblinu
kvalitetu i sastav i koji su dobro zavarljivi,
Na mjestu spajanja dolazi do lokalnog zagrijavanja i
neravnomjernog rastezanja i skupljanja, to prilikom
hlaenja uzrokuje zaostala naprezanja,
Jako su opasna vlana naprezanja, jer smanjuju vrstou
konstrukcije, a s vodikom iz okoline mogu nastati i tzv.
hladne pukotine,
Potrebna je odgovarajua priprema spoja (oblikovanje i
ienje od neistoa i oksida),
Smanjena sposobnost priguenja vibracija, te manja
otpornost prema koroziji,
Zavareni spojevi su zbog svoje cijene neprimjereni za
velikoserijsku proizvodnju.
3 Mehatronike konstrukcije
 Kako nastaje zavareni spoj?
Zavareni spoj temelji se na kohezijskim silama u zavaru,
tako da poslije zavarivanja zavareni spoj ini neraskidivu
cjelinu.
Zavarljivost je svojstvo materijala da se spajanjem
zavarivanjem njegovih dijelova dobije upotrebljiv spoj.
Materijal je dobro zavarljiv ako je standardnom opremom i
procedurom zavarivanja mogue ostvariti upotrebljiv spoj,
Materijal je slabo zavarljiv ako se spoj ostvaruje sloenom
opremom i procedurom zavarivanja.
Na zavarljivost materijala utjeu sastav materijala, njegova
kemijska i mehanika svojstva, te krutost konstrukcije.

4 Mehatronike konstrukcije
 Kako nastaje zavareni spoj?
Obzirom na nain nastanka kohezijskih sila u
zavarenom spoju razlikuje se:
zavarivanje toplinskom energijom (zavarivanje
taljenjem),
zavarivanje s mehanikom energijom (toplo i
hladno).

KOHEZIJSKE SILE privlane sile izmeu slinih molekula (atoma) u zavaru

koja ih nastoji ujediniti.

5 Mehatronike konstrukcije
 Zavarivanje toplinskom energijom
Pri zavarivanju s toplinskom energijom spajani dijelovi
iz jednakog ili srodnog materijala (osnovni materijal),
te dodatni materijal, zagrijavaju se na temperaturu koja
je via od talita materijala dijelova koji se zavaruju.
Pri tome dolazi na mjestu spoja do stapanja taline
osnovnog i dodatnog materijala.
Materijal u zavarenom spoju ima strukturu lijeva, i
nakon potpunog otvrdnua tvori vrst, nerastavljiv
spoj izmeu spojenih dijelova.

6 Mehatronike konstrukcije
 Zavarivanje toplinskom energijom
Donji dio zavara na dnu lijeba naziva se korijen, gornji
dio na vrhu naziva se lice zavara.

7 Mehatronike konstrukcije
 Zavarivanje toplinskom energijom
Zbog brzog lokalnog zagrijavanja i hlaenja na mjestu
zavara velik dio topline prelazi u osnovni materijal.
U odreenom podruju u okolini zavara dolazi do
promjene mikrostrukture osnovnog materijala dijelova koji
se zavaruju.
To se podruje naziva zona utjecaja topline (ZUT).
Promjena mikrostrukture u ZUT moe dovesti do
slabljenja zavarenog spoja (krta zakaljena struktura ili
pogrubljenje zrna).
Brzo lokalno zagrijavanje i hlaenje izmeu zavarivanja vodi
do nastanka zaostalih unutranjih naprezanja u okolici
zavara koje otklanjamo arenjem (zagrijavane na priblino
600C i lagano hlaenje).

8 Mehatronike konstrukcije
 Zavarivanje s mehanikom energijom
Zavarivanje s mehanikom energijom (pritiskom) je
postupak kod kojeg se dijelovi koji se meusobno spajaju
(zavaruju) lokalno zagrijavanju i meusobno pritiskuju bez
dodavanja materijala.
U podruju spoja spajani materijali su izloeni velikim
plastinim deformacijama.
To dovodi do izmjene strukture i time do difuzije na
dodirnim povrinama, lokalne rekristalizacije, te do
nastanka adhezijskih i kohezijskih veza meu dijelovima koji
se spajaju.
Zavarom se naziva dio materijala, koji se deformacijski
omekao i pri tome rekristalizirao.

9 Mehatronike konstrukcije
 Zavarivanje s mehanikom energijom
Toplo zavarivanje - dodirne povrine dijelova se zagrijavaju
do tjestastog stanja (do talita), pospjeuje se proces
difuzije atoma preko kontaktnih povrina i rekristalizacije
pod djelovanjem mehanike sile pritiska.
Hladno zavarivanje - za nastanak zavarenog spoja potrebne
su vee sile pritiska, jer su kontaktne povrine na sobnoj
temperaturi.
U usporedbi sa zavarivanjem taljenjem, zavarivanje
pritiskom je jednostavnije i ekonominije, i zato je
primjereno za veliku serijsku proizvodnju.

DIFUZIJA - spontano mijeanje dvije ili vie tvari kroz njihovu dodirnu povrinu
(atomi i ioni izmjenjuju mjesta u kristalnoj reetki).

10 Mehatronike konstrukcije
 Vrste zavarivanja
Prema materijalu koji zavarujemo razlikujemo:
Zavarivanje metalnih dijelova elik, sivi lijev, neeljezni
metali (plinsko, otporno, elektroluno, plazmom,
elektronskim snopom, laserskim zrakama),
Zavarivanje nemetalnih dijelova umjetne i
termoplastine mase (vruim plinom, grijaim tijelima,
tarno, visokofrekventno).
Prema dodavanju materijala razlikujemo:
Zavarivanje dodatnim materijalom,
Autogeno spajanje jednakih ili slinim materijala
Heterogeno dodavanje materijala razliitih sastava
Zavarivanje bez dodatnih materijala

11 Mehatronike konstrukcije
 Vrste zavarivanja
Prema poloaju zavarivanja razlikujemo:
Horizontalno (u ravnini, na zidu, koso, u prostoru)
Vertikalno
Nad glavom

12 Mehatronike konstrukcije
 Vrste i oblici zavarenih spojeva
Zavareni spojevi dijele se obzirom na meusobni
poloaj dijelova koji se zavaruju na:
elni (sueoni) spoj
Kosi spoj
Preklopni spoj
Paralelni spoj
Kutni spoj
Viestruki (viedjelni) spoj
T- spoj
Krini spoj

13 Mehatronike konstrukcije
14 Mehatronike konstrukcije
15 Mehatronike konstrukcije
16 Mehatronike konstrukcije
 Vrste i oblici zavarenih spojeva
Prema profilu zavara (obliku povrine zavara):
Udubljeni
Ravni
Ispupeni (izboeni)
Prema prekinutosti zavara:
Prekinuti ili
isprekidani,

Neprekinuti ili
kontinuirani

17 Mehatronike konstrukcije
 Oblikovanje zavarenih konstrukcija
Izbjegavati skretanje toka sile u zoni zavarivanja jer
izaziva vrna naprezanja, posebno kod dinamikih
optereenja.
Bolje elni nego preklopni spoj

Bolje udubljeni nego izboeni kutni av

18 Mehatronike konstrukcije
 Oblikovanje zavarenih konstrukcija
Izbjegavati vlano naprezanje u korijenu zavara, staviti ga u tlanu zonu
jer je tako korijen otporniji.

Izbjegavati zarezna djelovanja jednolinim i nevalovitim tjemenim

zavarima i uporabom dvostranih zavara pri dinamikom optereenju.
a) V-zavar s loim provarom korijena
b) V-zavar s dobrim provarom
korijena
c) V-zavar s proienim i zavarenim
korijenom
d) X-zavar

19 Mehatronike konstrukcije
 Oblikovanje zavarenih konstrukcija
Izbjegavati gomilanje zavara. Lokalno
zagrijavanje kod zavarivanja i zatim
hlaenje dovode do deformacija. to
se vei broj zavara sastaje u jednoj
toki i to su zavari deblji, to je i
deformacija vee.

Dati prednost poluproizvodima. Poluproizvodi su relativno

jeftini pa se prednost daje plosnatim i profilnim elicima,
cijevima, limovima itd.

20 Mehatronike konstrukcije
 Oblikovanje zavarenih konstrukcija
Izbjegavati skupe pripremne radove jer poskupljuju konstrukciju.
Izbjegavati tokarena smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove
itd. Savijanjem limova esto se mogu utedjeti zavari.

Paziti na pristupanost zavara. Zavar mora biti pristupaan alatu

za zavarivanje!

21 Mehatronike konstrukcije
 Kritini presjeci i naprezanja u zavaru

22 Mehatronike konstrukcije
 Kritini presjeci i naprezanja u zavaru
Razlikujemo elni zavar i kutni zavar.
Pod djelovanjem vanjskih optereenja u prikljunim
ravninama elnih i kutnih zavara mogu nastati razliita
naprezanja:

23 Mehatronike konstrukcije
 Vlana, tlana i smina optereenja
Za vlano, tlano ili smino (popreno i uzduno) optereenje
zavarenih spojeva silom F, koje uzrokuje pojedino stanje
naprezanja, odreuju se pripadajua naprezanja po izrazu:

24 Mehatronike konstrukcije
 Smino optereeni zavareni spojevi

Pod optereenjem, u uzdunim zavarima duine lzv1 pojavljuju se uzduna

smina naprezanja s. U poprenom zavaru lzv2 nastaju poprena smina
naprezanja s.
Naprezanja se raunaju kao jednakovrijedna.
Ukupno smino naprezanje izraunava se tako da se u prikazanom
primjeru odredi nosea povrina:
Azv = a lzv = 2 a1 lzv1 + a2 lzv2 s = F / Azv zv, dop

25 Mehatronike konstrukcije
 Optereenje savijanjem zavarenih spojeva

U sluaju optereenja zavara momentom savijanja Ms odreuje se

najvee normalno naprezanje od savijanja u zavarenom spoju po izrazu:

26 Mehatronike konstrukcije
 Torzijska optereenja zavarenih spojeva

27 Mehatronike konstrukcije
 Torzijska optereenja zavarenih spojeva
Torzijski optereeni kruni zavareni spojevi provjeravaju se po izrazu:

Treba provjeriti i smino naprezanje uzdu zavara:

Zato se vrstoa provjerava prema izrazu:

28 Mehatronike konstrukcije
 Torzijska optereenja zavarenih spojeva
Izraunajte obodnu silu Fo kojom je torzijski optereen
zavar prema slici. Debljina zavara a = 5 mm, unutarnji
promjer krunog zavara d = 40 mm, a doputeno smino
naprezane zavara je zv, dop = 80 N/mm2.

29 Mehatronike konstrukcije