UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET
Beirovi Merima

HRANA ZA OSOBE OBOLJELE OD GLUTENSKE ENTEROPATIJE

Seminarski rad

Tuzla, maj 2014

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET
Beirovi Merima

HRANA ZA OSOBE OBOLJELE OD GLUTENSKE ENTEROPATIJE

Seminarski rad

Tuzla, maj 2014

 Naziv predmeta: Bromatologija
Voditelj: Dr.sc. Midhat Jai, van. prof.
Broj stranica: 17
Broj slika: 3
Broj tabela: 2
Broj literaturnih referenci: 8

SAETAK:
Glutenska enteropatija je jedna vrsta autoimune bolesti. Organizam stvara imunoloki
odgovor na gluten to rezultira oteenjem sluznice tankog crijeva te brojnim poremeajima
usljed smanjene apsorpcije hranjivih materija. Jedina terapija ove bolesti je doivotno
izbjegavanje glutena, odnosno penice, rai i jema te brojnih industrijskih proizvoda koji ga
sadre. Namirnice koje ne sadre gluten su: ria, kukuruz, soja, krumpir, sve vrste voa i
povra kao i sve vrste mesa i ribe.

KLJUNE RIJEI:
Celijakija
Glutenska enteropatija
Gluten
Bezglutenska prehrana
Sadraj

1. UVOD ........................................................................................................................... 1
2. GLUTEN ........................................................................................................................ 2
3. OBLICI CELIJAKIJE ......................................................................................................... 3
4. PRIDRUENE BOLESTI .................................................................................................. 3
5. DIJAGNOSTIKI TESTOVI .............................................................................................. 4
5.1. Seroloki testovi ................................................................................................... 4
5.2. Histoloka analiza ................................................................................................. 5
6. BEZGLUTENSKA PREHRANA ......................................................................................... 5
6.1. itarice .................................................................................................................. 7
7. ISHRANA PO IVOTNOJ DOBI....................................................................................... 9
7.1. Ishrana trudnica ................................................................................................... 9
7.2. Ishrana porodilja .................................................................................................. 9
7.3. Ishrana dojeneta ................................................................................................. 9
7.4. Ishrana u predkolskom dobu .............................................................................. 9
7.5. Ishrana djece u kolskom dobu .......................................................................... 10
7.6. Ishrana adolescenata ......................................................................................... 10
7.7. Ishrana omladine u dobi od 17 do 19 godina..................................................... 11
7.8. Ishrana fizikih radnika ....................................................................................... 11
7.9. Ishrana intelektualaca ........................................................................................ 11
7.10. Ishrana u starosti ................................................................................................ 11
8. PROIZVODI BEZ GLUTENA U PRODAJI ....................................................................... 12
9. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 15
10. LITERATURA ............................................................................................................... 16
 1. UVOD
Glutenska enteropatija ili celijakija je hronina bolest tankog crijeva, kod koje postoji
poremeaj apsorpcije hranjivih materija. Glavni uzronik ove bolesti je gluten, protein koji je
prisutan u penici, rau, jemu i ovsu. Ako bolesnici oboljeli od celijakije, unose namirnice u
kojima je prisutan gluten, dolazi do imunog odgovora organizma. Kliniki se oituje
malapsorpcijom,a histoloki je oznaena atrofijom crijevnih resica, hiperplazijom
Lieberkuhnovih kripta i povienim brojem intraepitelijalnih limfocita (IEL). Bolest se moe
javiti u bilo kojoj ivotnoj dobi, no najee u prvim godinama ivota. Simptomi celijakije
variraju od osobe do osobe, u zavisnosti od toga koji je nutrijent izostao iz normalne
apsorpcije. Najei simptomi su: hronini proliv ili zatvor stolice, bolovi u trbuhu,
nenapredovanje na teini, anemija, nadutost i gubitak energije. Lijeenje se provodi strogom
dijetom bez glutena, i to je jedini mogui tretman za oboljele. To znai da dijeta mora biti
stroga i kompletna, s doivotnim izbjegavanjem namirnica koje sadravaju gluten. Ponovno
izlaganje hrani koja sadri gluten izaziva recidiv, i moe dovesti do brojnih komplikacija kao
to su sve vrste tumora koje se razvijaju u tankom crijevu. Doputa se ria, kukuruz, soja,
krumpir, sve vrste voa i povra kao i sve vrste mesa i ribe. Danas postoje i mnoge vrste
gotove hrane bez glutena, a na ambalai imaju znak prekrienog klasa penice.
(Kolaek S. Celijakija. U: Vuceli B i sur. Gastroenterologija i hepatologija. Zagreb: Medicinska
naklada, 2002:561-73.)

1
 2. GLUTEN
Gluten je protein ija se molekula najee nalazi u itaricama poput rai, penice, jema.
Veina vrsta hljeba, itarica, ita, sadri ovaj protein. U sastav glutena ulaze uglavnom
proteinske estice - glijadin i glutenin.

Slika br. 1 Gluten

Ljudi koji izbjegavaju gluten najee spadaju u dvije kategorije ili su alergini na njega
ili zato to vjeruju da e im to donijeti neke zdravstvene probleme. Problem je u tome to je
veliki broj ljudi alergian na gluten, a da nisu toga ni svjesni.
Gluten sadri za probavu iritirajue lektine te fitate koji se veu za minerale i na taj nain
oteavaju njihovu apsorpciju. U penici su pronaeni opioidni peptidi (droga koju obino
nalazimo u morfiju i ostalim tekim drogama), te je to razlog zbog kojeg neki ljudi kau kako
su gluten i penica ovisnike tvari koje vas tjeraju da jedete vie nego inae to je jako
opasno za vas. Gluten uzrokuje upalu crijeva 80% ljudi stvaraju antitijela protiv proteina
koji je izdvojen iz glutena iz penice. Tako da ogroman dio stanovnitva konzumira gluten na
koji su alergini. To oslabljuje i usporava va imunoloki sustav. Upalni uinak glutena u
crijevima uzrokuje prerano odumiranje crijevnih stanica te uzrokuje njihovu oksidaciju. Ovaj
efekt stvara propusna crijeva koja pak mogu dopustiti bakterijskim proteinima te drugim
otrovnim spojevima da uu u krvotok to takoer moe dovesti do autoimunih napada u
tijelu. Propusna crijeva takoer znae da se hrana ne probavlja pravilno te se hranjive tvari
ne probavljaju u potpunosti, to moe dovesti do nedostataka hranjivih tvari.
(Maki M, Lohi O. Celiac disease. U: Walker AW, Goulet O, Kleinman RE, Sherman PM,
Shneider BL, Sanderson IR, ur. Pediatric gastrointestinal disease. 4th ed. Hamilton Ontario:
BC Decker Inc, 2004:932-43.)

2
 3. OBLICI CELIJAKIJE
Jasna, prepoznatljivija celijakija nekada se je zvala tipina celijakija. Karakteriziran je
crijevnim manifestacijama bolesti kao to je malapsorpcija, prevladavaju probavni
simptomi kao kronini proljev ili opstipacija, nenapredovanje na tjelesnoj masi, gubitak
apetita, nadutost, umor, malaksalost, psihiki problemi, gubitak tjelesne teine, bolovi u
trbuhu, nadutost, povraanje, nenapredovanjem u rastu i razvoju
Atipina celijakija karakterizirana je izoliranim, vancrijevnim manifestacijama bolesti.
Probavni simptomi su minimalni ili odsutni. Najee se radi o kroninom umoru, anemiji,
munini, niskom rastu djece, odgoenom pubertetu, pretjeranoj nadutosti, vjetrovima,
zatvoru, povraanja, ponavljanje boli u trbuhu, nadutosti, nedostatku vitamina B12,
glavobolji, iznenadna i neoekivana mravljenja, afte u ustima, gubitak kose (alopecija), koni
osip (dermatitis herpetiformis), problemi sa zubnom caklinom, osteoporoza i / ili druge
bolesti kostiju i zglobova.
Tiha je u asimptomatskih bolesnika. Probavni simptomi su odsutni, a promijenjena je
sluznica tankog crijeva. Najznaajnija skupina iz koje se regrutiraju bolesni s tihom celijakijom
su lanovi obitelji oboljelih od celijakije (braa i sestre, roditelji ili djeca oboljelih). Sljedee
grupe u kojih treba traiti tihu celijakiju su oboljeli od autoimunih bolesti te skupina
bolesnika s genetskim poremeajima.
Latentna - probavni simptomi su odsutni. Latentna celijakija oznaava normalnu sluznicu
tankoga crijeva uz pozitivna antitijela i genetsku predispoziciju za celijakiju. Takve osobe
mogu tijekom ivota, najee radi hrane bogate glutenom, razviti i tipine histoloke
promjene sluznice. Kasniji razvoj promjena i smetnji.
Refraktorna celijakija - bolest otporna na iskljuivanje glutena iz prehrane. Najee se
javlja kod ponovnog uvoenja glutena na oporavljenu sluznicu. Iznimno je vano
prepoznavanje i lijeenje refraktorne celijakije jer nepravilno lijeena moe dovesti do
nastanka limfoma - maligne bolesti limfnog sustava. Ako se potvrdi da je bezglutenska
prehrana adekvatna, analiza dijagnostikog postupka potvrdi definitivnu dijagnozu celijakije,
a bolesnik i dalje ima simptome bolesti, radi se o refraktornoj celijakiji. Refraktorna celijakija
ea je kod starijih bolesnika, a moe se javiti u dva osnovna oblika. I jedan i drugi oblik ima
u podlozi kroninu upalu sluznice tankog crijeva koja je vrlo slina stanju sluznice u
nelijeenoj celijakiji. Uz primjenu modernih lijekova esto je nuna i snana nutritivna
podrka, ne samo peroralnim pripravcima (onima koji se uzimaju na usta), nego i primjenom
infuzijskih pripravaka hranjivih tvari, vitamina i minerala parenteralno (u venu). Pri tom se
moe dogoditi i da antitijela (endomizijska antitijela EMA, antitijela na tkivnu
transglutaminazu tTG) u krvi nestanu jer se bolesnici pridravaju striktne dijete, ali
simptomi bolesti su i dalje prisutni. (Fasano A, Catassi C. Coeliac disease in children. Best
Pract Res Clin Gastroenterol 2005;19(3):467-78.)

4. PRIDRUENE BOLESTI
Pridruene bolesti su poremeaji koji se udrueno s celijakijom pojavljuju ee negoli se
to oekuje na temelju njihove prevalencije u opoj populaciji. I to se ne odnosi samo na
bolesnike s kliniki jasnom bolesti, ve i na bolesnike s tihom celijakijom. Vano je znati koje
su to pridruene bolesti jer se celijakija moe prezentirati samo simptomima te bolesti, a

3
pravodobnim otkrivanjem celijakije i zapoinjanjem lijeenja mogu se umanjiti i simptomi
pridruene bolesti. Kao najee pridruene bolesti navode se priroeni nedostatak
imunoglobulina A, Downov sindrom te autoimune i neke druge bolesti navedene u tabeli.
(Hojsak I, Miak Z, Kolaek S. Celijakija dananjice: potraga za komplikacijama i pridruenim
bolestima. Paediatr Croat 2005;49:79-84.)

Tabela br.1 Bolesti pridruene celijakiji

5. DIJAGNOSTIKI TESTOVI

Celijakija se dijagnosticira na temelju klinike slike, serolokih nalaza, karakteristinih

promjena u sluznici tankog crijeva i povoljnog odgovora na bezglutensku prehranu. Iako su
seroloki testovi postali visoko specifini i senzitivni, histoloki je pregled, biopsija sluznice
tankog crijeva jo uvijek neophodan za dijagnozu ove bolesti.

5.1. Seroloki testovi

Odreivanje serumskih antitijela ve se dugi niz godina koristi u dijagnostici celijakije.
Danas su, uz genetsko testiranje, gotovo jednako vrijedni kao histoloki nalaz u postavljanju
dijagnoze celijakije, dok su u praenju oboljelih nezamjenjivi. Veina testova temelji se na
mjerenju specifinih antitijela IgA , to znai da uvijek treba provjeriti koncentraciju ukupnih
IgA. Osobe s vrlo niskim ili nemjerljivim IgA mogu imati lano negativan nalaz specifinih
antitijela. Kao supstrat za nastanak antitijela koristilo se vezivno tkivo glatke muskulature
primata ili humana pupana vrpca. Glavni antigen u glutenskoj enteropatiji je tkivna
transglutaminaza. Glijadin reaktivna antitijela oboljelih od celijakije jae se veu za glijadin
koji je prethodno deamidirala tkivna transglutaminaza, to se koristi u novom serolokom
ELISA testu IgA i IgG demidiranih glijadinskih peptida (DGP).

4
 5.2. Histoloka analiza
Histoloke promjene sluznice tankog crijeva najizrazitije su u proksimalnom dijelu tankog
crijeva i nisu kontinuirane. Zbog toga se biopsije uzimaju u silaznom kraku duodenuma na
barem etiri do est razliitih mjesta. Atrofija sluznice moe pokazivati nekoliko stupnjeva
prijelaza izmeu uredne i potpuno atrofine sluznice. Crijevne se resice skrauju i postaju
krae od svog trostrukog promjera. Kripte izmeu njih postaju hiperplastine zbog edema
sluznice i infiltracije limfocitima i plazma stanicama koji mogu tvoriti i kriptalne apscese. 5,6
(I.Barbari:Dijagnostiki testovi za celijakiju;http://hrcak.srce.hr/medicina2009)

6. BEZGLUTENSKA PREHRANA
Jedina sigurna terapija kod ove bolesti je bezglutenska prehrana koja nije nimalo tetna
za organizam, jer gluten kao protein nije esencijalan. Iako strogo pridravanje bezglutenske
dijete moe dovesti do potpunog nestanka simptoma, ne vodi nestanku celijakije. Osobi
oboljeloj od celijakije ak i mala koliina glutena u hrani naruava zdravlje. Dok 10 mg
glutena na dan oboljeli mogu podnijeti, 50 mg dnevno djeluje tetno. Gluten je sveprisutan i
nalazi se u 70 posto industrijski proizvedenih prehrambenih proizvoda. ak i namirnice koje
prirodno ne sadre gluten mogu biti njime zagaene. Skriveni izvori glutena su lijekovi, ljepilo
na markama i ru za usne. Gotov proizvod mora nositi vidljivu oznaku bez glutena.

Slika br.2 Oznaka na bezglutenskim proizvodima

5
 Problem je odravanje striktne bezglutenske dijete jer gluten je u industriji popularan
dodatak za zgunjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode iroke
potronje. Namirnice takoer mogu biti kontaminirane glutenom tokom proizvodnje ili
pakiranja. Za odravanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadri
gluten, a koja ne sadri. Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se
normalizira. I za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave
osobe.
U prehrani su doputeni mlijeko, meso, ribe, jaja, mahunarke, ria, kukuruz, orasi, voe,
povre i posebno pripremljeni industrijski proizvodi koji u strukturi ne sadravaju gluten
odnosno penino, raeno ili jemeno brano. Oni se pripremaju od krumpirova kroba,
riinog brana i drugih sirovina.
ta podrazumijeva pojam pravilne ishrane
izbor bezglutenskih namirnica,
kombinovanje dozvoljenih namirnica i napitaka za ishranu,
koliinu i energetsku vrednost tih namirnica,
pripremu jela,
izbor i kombinovanje dodataka jelima (zaina, uguivaa),
vreme i razmak uzimanja obroka,
uvanje namirnica i pripremljenih jela.
Principi pravilne ishrane
Principi savremene pravilne uravnoteene ishrane predviaju svakodnevnu raznovrsnu
hranu, koju ovek koristi iz biljnog i ivotinjskog svijeta. Pravilna bezglutenska ishrana
ukljuuje prosjeno 60% ugljenih hidrata, 15% proteina i 25% masti iz bezglutenskih
namirnica, zavisno od naina i stila ivota. Hemijski elementi sadrani u hrani utiu na razvoj
hemijskih, biohemijskih i fiziolokih procesa u organizmu. Treba koristiti samo dozvoljene
itarice, mnogo povra, voa, nemasna i lake svarljivija mesa, samonikle darove prirode,
zimnicu, zaine, gotova jela i razne preraevine, bez primjesa glutena i njemu srodnih
sastojaka.
Poeljna pravila
piti strukturisanu ili odleanu pijau vodu posle 16 asova, prirodne sokove
jesti to vie dozvoljenih itarica, povra i voa (koristiti to vie mahunarke),
jesti samo hljeb i peciva od bezglutenske smjee i bezglutenskih itarica,
povremeno (nedeljno 1 do 2 puta) jesti morsku ribu i plodove mora,
koristiti nerafinisana i hladno cijeena ulja,
povremeno koristiti jabukovo sire, a jake zaine zamijeniti ljekovitim zainskim biljem,
koristiti povremeno napitak od 2 dl vode, 1 kaike jabunog sireta i kaike meda,
neposredno pred spavanje popiti aj od matinjaka, lavande ili korijena valerijane,
iz jela potpuno izbaciti bijelo brano, bijeli pirina, bijeli eer i rafinisanu so.
Ovakav nain ishrane uva zdravlje, obezbjeuje energiju, odrava tjelesnu teinu i
ljepotu tijela. (Codex Alimentarius Commission. Report of the 25th session of the Codex
Committee on nutrition and foods for special dietary uses. Bonn, Germany, 3-7 November
2003. Alinorm 04/27/26. Accessible December 2005.)

6
 6.1. itarice
itarice (Cerealiae) su osnova ljudske ishrane, one ovjeka prate njegovim razvojem i
uporedo kulturom ishrane. U ishrani se koriste cijela zrna, preraevine i proizvodi pekarske
industrije: hljeb, peciva i tjestenine. Hranljivu vrijednost i snagu zrna itarica ine integralni
oblik: klica, mekinja, brano i manje vrijedni skrob.
U grupu dozvoljenih bezglutenskih itarica ubrajaju se: kukuruz (Zea mays), pirina (Oryza
sativa), divlji pirina (Zizania plauspra, Z. aquatica), proso (Panicum milliaceum), heljda
(Fagopyrum sagittaium), kinoa (Chenopodium quinoa), ragi, tef, tapioka i kineska eerna
trska.

Slika br. 3 itarice bez glutena

U grupu nedozvoljene glutenske itarice ubrajaju se: penica (Triticum), jeam (Hordeum
sativum), ra ili ovas (Secale cereale), zob (Avena sativa), njihove preraevine i sve
kombinacije jela sa njima.
itarice su glavni izvori ugljikohidrata (veinom u obliku skroba oko 60-79% zrna) i visoko
vrijednih proteina (izmeu 7-16%). Nezasiene masne kiseline se nalaze u hranljivom tkivu, a
ulje itarica ini preko 7% zrna. Minerali se prvenstveno nalaze u spoljnom sloju omotaa
zrna (kalijum, kalcijum, magnezijum, gvoe, cink, silicijumska kiselina). Vitamini se nalaze
uglavnom u spoljnom omotau zrna (najvaniji su vitamini B grupe: B1, B2, B3, B5, B9 i
vitamin E). Spoljni omota daje preko 12% dijetalnih vlakana zrna. itarice u ishrani treba da
ine oko 30% dnevnog energetskog unosa.
Heljda je tradicionalno seljako jelo, iroko prisutno i na naim podrujima. Obiluje
kalcijem i B vitaminom. Ima poseban pun i osebujan okus, a najee se priprema u obliku
kae.
Kukuruz pa tako i kukuruzno brano predstavlja bogat izvor vlakana, vitamina C i vitamina
A. Ukoliko ste bolovali od celijakije i pokuavate obnoviti svoje stanice i koliine vitamina A u
tijelu, palenta je prava stvar za vas.
Proso je esto marginalizirana itarica koja u modernije vrijeme nije vie toliko u
upotrebi. Meutim, vrlo je hranjiva i lako probavljiva, prilino je jeftina i isplativa te obiluje B
vitaminima i kalijem. Takoer, proso moe regulirati i pH vrijednost unutar naeg tijela te
tako pomoi da odrite acido-baznu ravnoteu cijelog organizma.

7
 Zobene pahuljice predstavljaju poetak dana za veliki broj ljudi diljem svijeta. Zob je vrlo
bogata vlaknima i proteinima. U pravilu zob ne sadrava gluten, ali tijekom obrade postoji
mogunost da se zarazi glutenom stoga svakako potraite proizvode kojima na deklaraciji
pie da ne sadre gluten.
Ria je globalno rairena itarica koja se koristi ve stoljeima. Bogata je tiaminom i ne
sadri gluten . Ukoliko elite uravnoteiti razinu eera u krvi odluite se za basmati riu koju
e vae tijelo dulje probavljati. Za vei udio vlakana preporuuje se integralna (smea) ria
koja se neto due kuha od obine.
eerna trska jedna je od slabije poznatih itarica koja slovi kao bezglutenska. Vjerojatno
veliki broj ljudi ni ne zna da se eerna trska moe konzumirati kao itarica. Prilino ju je
teko nai u integralnom obliku, meutim brano eerne trske predstavlja odlinu
namirnicu za pripremu raznih pekarskih proizvoda, naravno - bez glutena. (F.Pokos
bezgluten.net/content/uvod-u-zitarice)

8
 7. ISHRANA PO IVOTNOJ DOBI
7.1. Ishrana trudnica
Ne treba da se razlikuje od ishrane prije trudnoe, ako je ishrana bila pravilna i ako je
trudnoa bez komplikacija. Trudnice u toku trudnoe treba da jedu hranu bogatu ugljenim
hidratima, proteinima i masnoama, koje sadre mineralne materije i vitamine. Svakodnevno
treba popiti najmanje 5 dl mlijeka. Veera treba da bude laka. Za trudnicu se preporuuje
dnevni unos hrane oko 2600 kalorija. Jelovnik treba da se sastoji od namirnica: meso, jaja,
itarice, povre i voe. Treba obezbjediti dovoljno vitamina.
Kontraindikacije: jela koja nadimaju: kupus, pasulj, graak, jela s jakim zainima,
alkoholna pia, kafa, duvan i prevelike koliine tenosti su nepoeljne.

7.2. Ishrana porodilja

Mlada dojilja treba da jede mnogo mlijene hrane, mlijenih preraevina, svjeeg povra
i voa, itarice i nemasno meso. Preporuuje se dnevni unos hrane oko 3300 kalorija.
Kontraindikacije: svi tetni sastojci, otrovi (kafe, alkohol, jaki zaini i duvan) odlaze u
mlijeko, nanosei posljedice mladom, neotpornom bebinom organizmu.

7.3. Ishrana dojeneta

U prvih est mjeseci najvanija ishrana bebe je majino mlijeko, potrebno za izgradnju
elija i razvoj djeteta. Bitno je, da se dojene hrani majinim mlijekom svaka tri sata (s tim da
po noi ne dobija hranu).
Poslije 3 mjeseca dojene moe da dobije vitamin C u obliku nezaslaenog vonog soka
(ili soka od povra), nekoliko kaiica u toku dana.
Nakon 6 mjeseci dojenetu treba prehrana koja se sastoji od kaaste hrane (u vidu supe,
pasiranog povra, pire krompira ili kae od voa) i vonih sokova. Zdravom djetetu, ako je
razvijeno i jako, kaasta hrana ne mora biti prehrana, ve moe da zamjeni obroke, umjesto
majinog mlijeka. Kada dijete dobije prve zube, daje mu se malo korice od bezglutenskog
hljeba.
Zamjena za majino mlijeko (ako majka iz bilo kojih razloga ne moe da doji), odoje
moe da se hrani kravljim mlijekom. Kravlje mlijeko se razrjeuje s 1 dijelom mlijeka i 1
dijelom vode, prokuva i ohladi (da bude mlako), s tim da dijete u poetku u toku dana ne
dobije vie od 5 dl kravljeg mlijeka). Kasnije se koliina kravljeg mlijeka moe poveati, a
koliina vode smanjiti.
Kravlje mlijeko u svom sastavu ima dvostruko vie proteina nego majino mlijeko, manje
eera, tri puta vie soli i jednaku koliinu masti.
Kontraindikacije: kravlje mlijeko i neke druge namirnice mogu u osetljivom organizmu
dojeneta izazvati poremeaje u varenju.

7.4. Ishrana u predkolskom dobu

Kada dijete navri godinu ivota, moe da jede svaku hranu. Za njegov razvoj do 7 godine,
dovoljno je da pojede 6 dg mesa (ili 8 dg ribe, 6 dg sira ili 1 jaje) na dan. U toj dobi je veoma
vaan bezglutenski hljeb, uz povre i voe. Do 3 godine dijete treba da dobije 150 g
bezglutenskog hljeba na dan i 6 dl mlijeka, a dijete u dobi od 3-7 godina do 250 g
bezglutenskog hljeba i 4 dl mlijeka. Namirnice treba da sadre bezglutensku tjesteninu,

9
maslac, med, smei eer. Hranu treba rasporediti na 5 obroka u toku dana. Potrebne
kalorije od 4-7 g: za djevojice 1550, a za djeake 1700 kalorija.

7.5. Ishrana djece u kolskom dobu

Djeci u dobi od 7 do 14 godina treba mjeovita hrana i da je uzimaju u pet obroka. Ruak i
veera treba da su kaloriniji, a mali obroci treba da se sastoje od mlijeka ili bijele kafe,
bezglutenskog hljeba s maslacem ili marmeladom ili bezglutenskog hljeba s voem. Potrebne
kalorije od 7-10 g: za djevojice 1750, a za djeake 1950 kalorija. Od 11-14 g: za djevojice
1850, a za djeake 2200 kalorija.
Djeci u dobi od 15 do 16 godina treba vie hrane ivotinjskog porekla. U tom dobu u
ishrani nastaje razlika izmeu djeaka (troe vie energije na fiziku aktivnost) i djevojica
(pubertet). Djeaci trebaju u toku dana: 500 g bezglutenskog hljeba, 50 g masti, 300 g
krompira. Ukupna dnevna vrijednost hrane je 2200- 2500 kalorija.
Djevojice u toku dana trebaju: 400 g bezglutenskog hljeba, 40 g masti, 200 g krompira.
Ukupna dnevna vrednost hrane je 2100-2300 kalorija.

7.6. Ishrana adolescenata

Adolescencija (mladalatvo) je period ivota izmeu djetinjstva i odraslog doba. Pubertet
predstavlja prvi deo adolescencije i poinje u razliitom uzrastu: kod djeaka od 14, a kod
djevojica ve od 12 godine i traje mnogo due (oko tri godine). Ovaj period obino zavrava
oko 16 godine. Poslije puberteta u uem smislu adolescencija se nastavlja postepenim
razvojem do odraslog doba. Adolescentna stanja rasta, tjelesne i psihike promjene,
poveani unos hrane i druge promjene smjenjuju se zbunjujuom brzinom u tom periodu.
U ovom periodu odrastanja, rasta i razvoja, naglim i estim promjenama teine,
rasporeda masnog tkiva, visine, naglih promjena energije, potrebna je posebna panja
vezana za vrstom i nainom ishrane. Apetit je povremeno promjenljiv, poveava se ili
smanjuje unos hrane. Posebno u ovom periodu, bez obzira na navedene promjene, treba
obratiti panju na ishranu i uklopiti ih u dole navedene kategorije.
Pravilna ishrana u periodu adolescencije
(zastupljenost u obrocima)
- masnoa i eer (jesti tedljivo),
- mlijeko, jogurt, sir (u 3 obroka),
- meso, piletina, jaja (u 2-3 obroka),
- povre (u 3-5 obroka),
- voe (u 3-4 obroka),
- dozvoljene itarice, bezglutenski hljeb, tijesta (5-6 porcija).
Hraniti se zdravo, znai jesti irok dijapazon namirnica u adekvatnim koliinama. Stara
izreka kae: Ono ste to jedete. Zdrava ishrana pomae u kontroli tjelesne teine, daje
energiju, uva zdravlje (preventiva), daje lijep izgled i omoguava mnoge fizike i
intelektualne aktivnosti. Treba piti u toku dana 8 aa (od 2 dl) pitke vode.
Nepravilna ishrana (prevelike koliine, jako masna hrana, mnogo soli i eera, lo izbor
vrsta namirnica, sa nedovoljno biljnih vlakana i dr.) ima za posljedicu nastanak mnogih
oboljenja. Ishrana sa previe masne hrane i soli, moe poveati rizik od nastanka sranih
oboljenja, dok veoma masna hrana poveava rizik od nastanka nekih karcinoma. Nedovoljno

10
obraena i neizbalansirana hrana, brza hrana, nedostatak biljnih vlakana, vitamina i
minerala, u tom periodu, ima veliki uticaj na rast i razvoj, zdravlje i ljepotu tela.

7.7. Ishrana omladine u dobi od 17 do 19 godina

Omladina treba da se hrani u pet obroka, mjeovitom hranom u kojoj je zastupljeno
meso, dozvoljene itarice, povre i voe. Dnevna koliina mesa je do 100 g, masti 40-60 g,
krompira 200-300 g, 500 g voa ili povra. Pasulj se moe konzumirati tri puta nedjeljno u
koliini 100-150 g po obroku. Hrana za omladinca treba da se sastoji od 600 g bezglutenskog
hljeba, 5 dl mlijeka u toku dana. Hrana za omladinku treba da se sastoji od 300 g
bezglutenskog hljeba i 4 dl mlijeka u toku dana. Ukupna dnevna vrijednost hrane treba da
iznosi: za djevojice 2200, a za djeake 2800 kalorija. Ako se obavljaju tei fiziki radovi treba
do 2300 kalorija u toku dana.

7.8. Ishrana fizikih radnika

Osobe koje rade fizike poslove treba da unose hranu bogatu ugljenim hidratima (izvori:
bezglutenski hljeb i preraevine od bezglutenskog brana, dobro zamaen krompir),
proteini i masti (vea koliina mesa, ribe ili jaja), sirova hrana (u vidu raznih salata, voe i
povre). Dnevna vrijednost hrane treba da iznosi od 3800-4500 kalorija, a za najtei fiziki
rad i vie.

7.9. Ishrana intelektualaca

Prepun eludac optereuje tijelo intelektualca i oteava umni rad. Treba da se hrani
lakom hranom: varivima, povrem i voem, salatama, kiselim mlijekom. Treba da se uva
pretjeranih koliina mesa, ribe, jaja i masti. Za umni rad i stvaralake sposobnosti
preporuuje se laka hrana, bez jakih zaina, alkoholnih pia i duvana. Za intelektualni rad je u
toku dana potrebno: 50 g proteina, 40 g masti i 400 g ugljenih hidrata. Vrijednost dnevne
hrane treba da iznosi 2600-3000 kalorija.

7.10. Ishrana u starosti

Starako doba se ne moe strogo ograniiti godinama. Starost je prirodna pojava, koja
nastupa postepeno, pri emu prestanak funkcija organa traje niz godina. Hrana treba da
bude raznovrsna, koliinski umjerena i laka: to vie povra i voa, siromana proteinima (to
manje mesa), sa blagim zainima i malo soli. U toku dana dobro djeluju 1-2 crne kafe, 1-2
kocke crne okolade i aica alkohola. Treba izbegavati obilne koliine hrane u pojedinim
obrocima i teku svarljivu hranu. Unos hrane u toku dana, enama treba da bude u vrednosti
oko 2000 kalorija, a mukarcima oko 2500 kalorija.
Kontraindikacije: prekomjerna koliina jela i pia moe biti uzrok nastanka raznih
oboljenja. Isto tako i nedovoljna ishrana utie na zdravstveno stanje organizma.

11
 8. PROIZVODI BEZ GLUTENA U PRODAJI
Prelazak na ishranu bez glutena je velika promjena, i kao svaka druga, potrebno je
vremena da se na to ovjek navikne. U poetku se moete osjeati uskraeni zbog svih
ogranienja. Za pravljenje jelovnika od hrane bez glutena treba puno znanja i vjetina kako bi
jelovnici bili nutritivno vrijedni i dobro izbalansirani. Namirnice bez glutena skupe su i nije ih
uvijek lako nabaviti pa i to optereuje obitelj oboljelog.

12
13
 Tabela br.2 Proizvodi bez glutena
(http://www.celijakija-istra.hr/bezgluteinski.pdf)

14
 9. ZAKLJUAK
Celijakija ili glutenska enteropatija je hronina bolest tankog crijeva, a nastaje usljed
netolerancije organizma na gluten. Lijeenje zahtjeva doivotno izbjegavanje ovog proteina u
ishrani, pri emu se povlae simptomi celijakije i postepeno obnavlja sluznica tankog crijeva.
Gluten je protein koji se nalazi u itaricama poput penice, rai i jema, koje oboljeli treba
izbjegavati. Izbjegavanje glutena u prehrani dodatno oteava i injenica da se gluten koristi
kao dodatak za zgunjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode iroke
potronje. U prehrani su doputeni mlijeko, meso, ribe, jaja, mahunarke, ria, kukuruz, orasi,
voe, povre i posebno pripremljeni industrijski proizvodi koji u strukturi ne sadravaju
gluten, odnosno penino, raeno ili jemeno brano. Oni se pripremaju od krumpirova
kroba, riinog brana i drugih sirovina.

15
 10. LITERATURA

1.Kolaek S. Celijakija. U: Vuceli B i sur. Gastroenterologija i hepatologija. Zagreb:

Medicinska naklada, 2002:561-73.

2. Maki M, Lohi O. Celiac disease. U: Walker AW, Goulet O, Kleinman RE, Sherman PM,
Shneider BL, Sanderson IR, ur. Pediatric gastrointestinal disease. 4th ed. Hamilton Ontario:
BC Decker Inc, 2004:932-43.

3. Fasano A, Catassi C. Coeliac disease in children. Best Pract Res Clin Gastroenterol
2005;19(3):467-78.

4. Hojsak I, Miak Z, Kolaek S. Celijakija dananjice: potraga za komplikacijama i

pridruenim bolestima. Paediatr Croat 2005;49:79-84.

5. Maki M, Lohi O. Celiac disease. U: Walker AW, Goulet O, Kleinman RE, Sherman PM,
Shneider BL, Sanderson IR, ur. Pediatric gastrointestinal disease. 4th ed. Hamilton Ontario:
BC Decker Inc, 2004:932-43.

6. Hoernell A. Living Well With Celiac Disease? JPGN 2008;47:544-6.

7. Codex Alimentarius Commission. Report of the 25th session of the Codex Committee
on nutrition and foods for special dietary uses. Bonn, Germany, 3-7 November 2003.
Alinorm 04/27/26. Accessible December 2005.

8. Hogberg L, Laurin P, Falth-Magnusson K, Grant C, Grodzinsky E, Jansson G et al. Oats to

children with newly disgnosed coleiac disease: a randomised double blind stidy. Gut
2004;53:649-54

16