Glava dvadeset trea

KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE

Literatura: Kraus, B., (1985), Krivina dela protiv drutvene i privatne imovine, Prirunik, br. 1/58;
orevi, M., (1970), Razbojnika kraa stvari male vrednosti, JRKK, 1/1970.; Babi, M., (2001),
Osnovne karakteristike izmjena u Posebnom dijelu krivinog zakonodavstva RS, Zbornik FKNS,
Sarajevo 2001, str. 299-315; orevi, M., (1990), Stvarno kajanje, JRKK, 4/90, str. 3139; Bai, F.,
(1978), O krivinom delu pljake, NZ 11-12/78; ); Bai, F., (1998), Marginalije uz novi Kazneni
zakon, posebni dio, HLJKPP, 1/1998, str. 75-114; Babi, M., (1995), Krivino pravo, pos. dio,
B.Luka, 1995 (dio krivina djela protiv imovine); Buturovi, J., (1977), Krivino delo pljake u
novom krivinom zakonodavstvu, JRKK, 3/77; Coti, D., (1969), Krivino delo oduzimanja
motornog vozila, P, 1/1969; Milutinovi, A., (1970), Primena lana 254a KZ, P, 6-7/70; Bai, F.,
(1983), Krivinopravna zatita drutvene imovine, NZ, 7-10/83, str. 77-91; Vojkovi, A., (1983),
Krivino djelo protupravnog zauzimanja nekretnina u drutvenom vlasnitvu, NZ, 7-10/83, str. 104-
118; Radi, A., (1975), Pojam drugog kod krivinih dela protiv imovine i slubne dunosti, NZ,
1/75; Tahovi, J., (1958), Prikrivanje stvari koje su pribavljene krivinim delom, Anali, 1/1958;
Vlaisavljevi, D.,(1976), Krivino delo oduzimanja motornog vozila, NZ, 7-8/1976; Zlatari, B.,
(1950), Problematika krivinog dela krae u zakonodavstvu, Arhiv, 2/1950; iri, J., (1990),
Uinioci krivinih dela protiv drutvene imovine, JRKK, 2/1990, str. 87-102; orevi, M., (1998),
Osnovne karakteristike Posebnog dela Nacrta novog Krivinog zakonika SRJ, Publikacija; Babi, M.,
(1997), Novo krivino zakonodavstvo Republike Slovenije, GPFBL, XX-XXI/1997, str. 148-179.;
kuli,M., (1997), Kompjuterski kriminalitet , Jugoslovenski asopis kompjuteri i pravo, 2/1997, str.
43-62; Savi, J., (1981), Zatita automatizovanih informacionih sistema i komjuterski kriminal,
Bezbjednost, 5/81, Beograd, 1981.

Krivina djela protiv imovine spadaju u red klasinih krivinih djela koja
su poznavala i najstarija krivina zakonodavstva. U irem smislu u imovinska
krivina djela spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odnosno na
pribavljanje protivpravne imovinske koristi, bez obzira da li se nalaze u ovoj ili
nekoj drugoj grupi krivinih djela (npr. protiv privrede, slubene dunosti i dr.). U
ukupnom kriminalitetu oduvijek su participirala u visokom procentu i stoga je u
svim drutvima ovim djelima, odnosno krivinopravnoj zatiti imovine,
posveivana znaajna panja. U odnosu na krivina djela koja su vrena u prolosti,
dananja krivina djela uglavnom se razlikuju po nainu, odnosno tehnici izvrenja.
I danas postoje krae, razbojnitva, prevare i druga klasina krivina djela protiv
imovine, ali se nain vrenja navedenih djela mijenja i prilagoava novim
imovinskim odnosima, kao i savremenim tehnikim mogunostima i sredstvima
koja se koriste pri razliitim finansijskim operacijama i transakcijama. Danas se
krae, prevare i druga krivina djela iz ove glave esto vre unoenjem, brisanjem
ili izmjenom kompjuterskih podataka ili programa ili drugim nainima uticaja na
rezultat postupka elektronske obrade podataka, ime se mogu pribavljati izuzetno
velike imovinske koristi. Novi oblici napada na imovinu nametnuli su potrebu
uvoenja novih inkriminacija kojima se nastoje suzbiti takvi napadi.
Objekat zatite kod ovih krivinih djela je imovina. Meutim, imovina se
ne titi samo ovim ve i nekim drugim djelima kao to su krivina djela protiv
slubene dunosti, privrede, bezbjednosti ljudi i imovine i dr. U ovoj grupi djela
nalaze se samo ona krivina djela kojima je imovina primarni odnosno jedini

1654
objekat zatite. Kod imovinskih krivinih djela koja se nalaze u drugim grupama,
primarni objekat zatite su neke druge vrijednosti dok je imovina supsidijarnog
karaktera. Pojam imovine treba uzeti u smislu kako je on odreen u graanskom
pravu kao sveukupnost imovinskih dobara, imovinskih interesa i imovinskih prava
koja pripadaju odreenom fizikom ili pravnom licu. Krivinopravnom zatitom je
obuhvaena sva imovina bez obzira na njen svojinski oblik.
Osnovna karakteristika veine krivinih djela protiv imovine je
pribavljanje protivpravne imovinske koristi. To su sva ona krivina djela kod kojih
je konstitutivno obiljeje namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi
(animus lucri faciendi). U ta djela spadaju npr. kraa, razbojnitvo, prevara, ucjena,
utaja i dr. Kod izvjesnog broja krivinih djela postoji samo namjera prisvajanja
(animus rem sibi habendi), a ne i namjera pribavljanja imovinske koristi. Tako npr.
kod krivinog djela oduzimanja tue pokretne stvari uinilac ne ide za tim da
pribavi imovinsku korist, ve samo da stvar koju je oduzeo prisvoji. U nekim
krivinim zakonodavstvima koja su napustila tradicionalnu koncepciju krivinog
djela krae, inkriminacija oduzimanja tue stvari ne postoji jer se za krau ne
zahtijeva namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi, ve samo namjera
da se stvar protivpravno prisvoji.
Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi ne mora se uvijek
podudarati sa koristoljubljem. Koristoljublje predstavlja pohlepnu tenju, udnju za
sopstvenim bogaenjem, za uveanjem sopstvene imovine, za zadovoljenjem svoje
imovinske pohlepe. Ono je motiv zbog kojeg se pribavlja imovinska korist ali ne
mora pratiti svako pribavljanje protivpravne imovinske koristi. Tako, iako su krae
najee motivisane koristoljubljem, one se mogu vriti i radi toga da se zadovolji i
neka neophodna obina potreba, kao to je kupovina neophodnih ivotnih
namirnica, ogrjeva ili podmirenja tekuih porodinih obaveza. Namjera
pribavljanja protivpravne imovinske koristi postojae ak i onda kada se stvar
oduzima za drugoga. Prema tome, koristoljublje uvijek predstavlja postojanje
namjere za pribavljanje imovinske koristi, ali ne i obrnuto. Ovo razlikovanje je
naroito vano zbog primjene novane kazne, koja se za krivina djela izvrena iz
koristoljublja moe izrei kao sporedna kazna i kada nije propisana ili je propisana
alternativno, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora (v. l. 31. st. 2. KZ
RS).
Postoje i krivina djela kod kojih ne postoji ni jedna od navedenih namjera,
ve samo namjera oduzimanja tue stvari radi posluge i upotrebe u svrhu kojoj je i
namijenjena, da bi se nakon toga ponovo vratila prijanjem draocu. Djelo je
poznato kao kraa upotrebe (furtum usus) i poznavalo ga je i rimsko krivino pravo
kao protivpravno koritenje tue stvari bez namjere prisvajanja. U naem
zakonodavstvu takvo djelo je oduzimanje motornog vozila (l. 237. KZ RS) i
posluga (l. 350. KZ RS). Kod jednih djela je dovoljna namjera da se drugome
nanese teta (laki oblik prevare); kod nekih opet namjera da se osujeti ostvarenje
prava na stvari (oteenje tuih prava), dok kod odreenih krivinih djela ne
postoji nikakva posebna namjera (oteenje tue stvari).
Subjektivnu stranu svih krivinih djela protiv imovine ini umiljaj, jer
krivino pravo ne titi imovinu od nehatnih napada.

1655
 Osim namjere kao subjektivnog obiljeja, ova krivina djela se mogu
razlikovati i po nekim objektivnim okolnostima. Tako, prema objektu napada sva
se mogu svrstati u dvije skupine: krivina djela protiv pokretne imovine i krivina
djela protiv imovine uopte i imovinskih prava i interesa. Kod prvih radnja
izvrenja se sastoji u oduzimanju ili prisvajanju tuih pokretnih stvari (kraa, teka
kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa, utaja, oduzimanje tue stvari, oduzimanje
vozila na motorni pogon i dr.), dok se kod drugih radnja izvrenja javlja u drugim
oblicima, kao to je prevara, oteenje tue stvari, zloupotreba povjerenja,
oteenje tuih prava, prikrivanje, ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi,
ucjena i dr..
Prema nainu izvrenja razlikuju se djela oduzimanja (npr. kraa,
oduzimanje tue stvari); djela prisvajanja (npr. utaja); djela koja se vre upotrebom
sile ili prijetnje (npr. razbojnitvo, iznuda, ucjena); djela koja se vre
obmanjivanjem ili korienjem, odnosno zloupotrebom neke okolnosti (npr.
prevara, ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi); djela kod kojih tetno
raspolaganje sa imovinom preduzima sam oteeni odnosno rtva (npr. prevara,
iznuda, ucjena); djela kojima se ne ide za prisvajanjem stvari, ve samo za njenim
oteenjem ili unitenjem (npr. oteenje tue stvari, oteenje tuih prava) itd.
Za jedan broj krivinih djela iz ove glave, ukoliko su uinjena prema
branom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili
usvojeniku ili prema drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom
domainstvu, gonjenje se preduzima po prijedlogu (v. l. 256. KZ RS). Prema KZ
FBiH i KZ BD BiH za sva imovinska djela gonjenje se preduzima po slubenoj
dunosti. Za jedan broj krivinih djela zakon je predvidio mogunost osloboenja
od kazne, ukoliko je uinilac, prije nego to je saznao da je otkriven, vratio oduzetu
ili prisvojenu stvar, naknadio tetu ili je na drugi nain otklonio tetne posljedice
krivinog djela (tzv. stvarno kajanje, v. l. 255.).
Kod veine krivinih djela imovinska vrijednost pribavljena krivinim
djelom odnosno nanesena teta predstavljaju kvalifikatornu okolnost. Visina
pribavljene imovinske koristi kao kvalifikatorne okolnosti javlja se uz gotovo sva
krivina djela u ovoj grupi: teke krae, utaje, prevare, zelenatva i dr. Kao
privilegiua okolnost predviena je kod sitnog ili lakeg djela krae, utaje i
prevare, ali uz postojanje i odreene subjektivne okolnosti.

Kraa

lan 231.

(1) Ko oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem

pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je
iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

1656
 Krivino djelo krae definie se kao oduzimanje tue pokretne stvari u
namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska
korist. Ovim je dat opti pojam krae koji obuhvata osnovne elemente koji su
zajedniki za sve oblike ovog krivinog djela: radnja oduzimanja, tua pokretna
stvar kao objekat djela i namjera uinioca da za sebe ili drugog pribavi
protivpravnu imovinsku korist.
U zavisnosti od okolnosti vezanih za izvrenje djela, kraa moe biti:
obina, teka i laka (sitna). Ovima treba dodati i razbojnitvo i razbojniku krau
kao najtee oblike krae koje karakteriu posebne okolnosti, a to su primjena sile
ili prijetnje, odnosno prinude. KZ BiH poznaje i tzv. krau u slubi koja se sastoji u
protivzakonitom oduzimanju (u naslovu stoji prisvajanje, ali je to oduzimanje, to
stoji i u opisu djela) stvari pri pretresanju ili izvrenju (l. 229.), kao i protivpravno
oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu (l. 178.). Pored ovih, entitetski
zakoni sadre i umska krau i krau oruja ili dijela borbenog sredstva.
(1) Osnovni oblik djela ili obinu krau (st.1.) ini ko tuu pokretnu stvar
oduzme u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugome pribavi protivpravnu
imovinsku korist.
Radnja izvrenja krivinog djela sastoji se u oduzimanju tue pokretne
stvari. Kada je kraa dovrena, odnosno kada se smatra da je stvar oduzeta, u
krivinopravnoj teoriji postoje razliita shvatanja. Prema teoriji kontrektacije (lat.
contrectatio - dodirivanje) stvar se smatra oduzetom momentom hvatanja,
dodirivanja stvari koja je predmet krae. Radi se o starom pravilu rimskog prava
koje je neprihvatljivo za dananje pravo. Prema teoriji ablacije (lat. ablatio -
odnoenje) oduzimanje je izvreno kada je stvar odnesena iz prostora u kome se
nalazila i vie se ne nalazi kod ranijeg priteaoca. Prema teoriji ilacije (lat. illation
- unoenje) kraa je dovrena stavljanjem stvari na neko sigurno mjesto npr. u
vlastitu kuu ili neko drugo mjesto koje uiniocu omoguuje da lako zasnuje svoje
priteanje. Prema teoriji aprehenzije (lat. aprehendere - uhvatiti) oduzimanje je
izvreno kada je prekinuto ranije a zasnovano svoje priteanje na stvari. Ovo
teorijsko shvatanje najvie je zastupljeno, a prihvata ga i naa teorija i sudska
praksa.
Pod priteanjem se podrazumijeva mogunost faktikog raspolaganja sa
pokretnom stvari. Raspolaganje predstavlja mogunost jednog lica da disponira sa
stvari, da je koristi, predaje drugom i sl. Priteanje se ne svodi samo na obinu
detenciju stvari pa e ono postojati i kada pritealac privremeno nema detenciju
stvari, sve do momenta kada ima mogunost raspolaganja sa tom stvari. Tako, ne
gubi priteanje prodavac koji je kupcu dao stvar na razgledanje ili kada vlasnik
dadne stvar drugome na privremeno koritenje i sl. Isto tako, privremeno
udaljavanje od stvari ne znai prekidanje priteanja, pa e oduzimanje takve stvari
predstavljati krivino djelo krae a ne utaje (na kratko naputanje stvari u kupeu,
upaljenog auta pred prodavnicom, putne torbe da bi se kupila karta i sl.). Za
postojanje oduzimanja nije neophodno da je stvar i odnesena iz prostorije u kojoj
se nalazila. Dovoljno je npr. da je uinilac stvar stavio u svoj dep ili torbu, iako
jo nije napustio prostor u kojem se stvar nalazila. Oduzimanje, odnosno dovrena
kraa e postojati i u sluaju kada je izvrilac stvari sakrio u prostorijama ranijeg

1657
priteaoca s namjerom da ih kasnije odnese (npr. na neko skrovito mjesto). Dakle,
za postojanje oduzimanja odnosno dovrenog djela krae, bitno je da je stvar u
vlasti uinioca, da je od njega zauzeta, odnosno da je mo faktikog raspolaganja
ranijeg priteaoca prekinuta, a uspostavljena uinioeva.
Oduzimanje se najee vri tajno, ali je mogue i javno uz prisustvo
drugih lica pa i samog oteenog. Sam in oduzimanja moe se obaviti na razliite
naine: otimanjem, korienjem dresirane ivotinje, nekih mehanikih naprava i sl.
Forma i nain oduzimanja uglavnom zavise od same stvari, njene zapremine,
teine, agregatnog stanja i sl.
Predmet krivinog djela krae moe biti samo pokretna stvar. Pod
pokretnim stvarima podrazumijevaju se oni predmeti koji se mogu pomjerati sa
jednog mjesta na drugo, odnosno koji mogu biti odneseni. Pri tome nije vano
agregatno stanje u kojem se predmet nalazi; predmet krae mogu biti i gasovite,
kao i tene materije. U krivinopravnom smislu kao pokretna stvar smatra se i
svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja,
telefonski impulse, kao i registrovani podatak koji je rezultat elektronske obrade
podataka (v. l. 147. st. 23. KZ RS, kao i l. 1. st. 26. KZ BiH). Predmetom krae
mogu biti i one stvari koje su sastavni dio neke druge pokretne stvari ili dio stvari
koja se po graanskom pravu smatra nepokretnom stvari (npr. sastavni dijelovi
kue: vrata, prozori, radijatori). Jednom rijeju, sve stvari koje se mogu demontirati
i odvojiti od glavne stvari a da se bitno ne mijenja njihova supstancija, u
krivinopravnom smislu se smatraju pokretnim stvarima. Zemljite po pravilu ne
moe biti predmet krae, ali dio zemljita (iskopan pijesak, zemlja) kao i plodovi
sa zemljita mogu.
Predmet krae mogu biti i isprave pomou kojih se moe realizovati neka
imovinska korist. Stvar sama po sebi ne mora imati neku imovinsku vrijednost, ali
mora biti takva da se njenim prisvajanjem moe postii imovinska korist (npr.
potvrda garderobe o ostavljenim stvarima, bjanko barirani ek na donosioca, tedna
knjiica i sl.). iv ovjek ne moe biti predmet krae, jer u sluaju ,,oduzimanja,,
ovjeka ne postoji kraa ve otmica. Predmet krae, meutim, mogu biti vjetaki
dijelovi ovjejeg tijela kao to su vjetako oko, noga, proteze i dr. Smatra se da
to mogu biti i prirodni dijelovi tijela kada se odvoje, ime postaju predmeti krae.
(npr. bubrezi). Sporno je da li predmet krae moe biti le.
Stvar koja je predmet krae treba da je tua. To ne znai da pritealac
stvari mora biti i vlasnik stvari. Bitno je da on ima mogunost faktikog
raspolaganja sa tom stvari, bez obzira da li se ta mogunost raspolaganja zasniva na
nekom pravnom osnovu (vlasnitvo, posluga, zaloga itd.) ili je ostvareno na
protivpravan nain (kraa, pronevjera i sl.). Stoga predmet krae moe biti i ona
stvar do koje je lice od koga se oduzima takoe dolo kraom. Dakle, objekat
zatite kod ovog djela je imovina, materijalizovana kroz odreene pokretne stvari, a
ne pravo vlasnitva. Kod krae, kao i ostalih djela protiv imovine, vai osnovni
pravni princip da od neprava ne moe nastati pravo. Znai, da se kraom ne moe
zasnovati vlasnitvo nad predmetom, bez obzira to ni raniji pritealac nije bio
vlasnik.

1658
 Predmet krae moe biti i stvar koja je u susvojini izvrioca krae i drugih
lica, ukoliko se ne oduzima idealni suvlasniki dio ve cijela stvar. (Kambovski
smatra da nije iskljuena kraa i sopstvene stvari, npr. vlasnik krade predmet koji
je dao drugom na poslugu, da bi poslije od njega traio naknadu tete, a bez te
namjere radilo bi se o samovlau, vid. s. 420.). Predmet krae ne mogu biti stvari
koje nisu ni u ijoj svojini; dobra u optoj upotrebi namijenjena da slue svim
ljudima (res communes omnium), kao to su vazduh, voda u morima i rijekama, i
dr. Isto tako, stvari koje ne pripadaju nikome (res nulius) kao ni stvari koje su
definitivno naputene (res derelictae) ne mogu biti predmet krae. Meutim,
zaboravljene, zaturene ili zabaene stvari mogu biti predmet krae, ako se radi o
prostoru koji pripada priteaocu stvari (npr. kancelarija, bata, njiva i sl.) ili o
nekom drugom ogranienom prostoru u kojem je stvar zagubljena.
Kada i dokle traje priteanje ranijeg draoca stvari faktiko je pitanje koje
se ocjenjuje u svakom konkretnom sluaju. U svakom sluaju, stvari za koje se ne
zna ije su ne mogu biti predmet krae ali ukoliko su prisvojene moe se raditi o
krivinom djelu utaje. I stvari koje se nalaze na pokojniku ili u grobnici (kao i na
grobnici) ne smatraju se naputenim stvarima ukljuujui i sam le, s obzirom na
odnos rodbine i nasljednika prema tim predmetima koji mogu predstavljati njihovu
trajnu sopstvenost. (Prema jednom miljenju, predmeti u grobnici zajedno sa leom
predstavljaju sastavni dio groba, pa u sluaju njihovog oduzimanja i oduzimanja
dijelova lea, postoji krivino djelo povrede groba, a ne krae).
Krivino djelo krae e postojati samo ako se oduzimanje vri u namjeri da
se njenim prisvajanjem za sebe ili drugoga pribavi protivpravna imovinska korist.
Krivino djelo krae je umiljajni delikt. Umiljaj treba da sadri svijest da
se iz priteanja drugog lica oduzima tua pokretna stvar. Pored umiljaja potrebna
je i namjera da se prisvajanjem ukradene stvari za sebe ili drugoga pribavi
protivpravna imovinska korist. Ovo subjektivno obiljeje krau odvaja od
krivinog djela oduzimanja tue pokretne stvari i oduzimanja vozila na motorni
pogon kod kojih ova namjera ne postoji. Namjera oduzimanja radi uveanja
imovine (animus lucri faciendi) ili zadovoljenja nekih svojih ili tuih potreba na
raun tue imovine, izraava sutinsku stranu ovog krivinog djela. Zato nee
postojati krivino djelo krae ako je stvar oduzeta samo da bi se uinilac sa njom
posluio. Korist koja se prisvajanjem tuih stvari eli ostvariti moe se sastojati u
troenju, poklanjanju, prodaji i sl. Za postojanje krivinog djela krae nije
neophodno da je uinilac i realizovao navedenu namjeru (npr. da je unovio
ukradene ekove, bonove i sl.).
Na kraju, obina kraa se moe definisati kao oduzimanje tue pokretne
stvari koje ne sadri obiljeja posebnih oblika krae, odnosno ono oduzimanje tue
pokretne stvari koje ne moe da se kvalifikuje kao teka ili sitna kraa ili neki
drugi, u uvodu istaknuti, posebni oblik krae.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do tri godine. Ranije je
propisana kazna bio zatvor od tri mjeseca do pet godina.
(2) U st. 2. predvien je laki oblik krae (biva sitna kraa) koji postoji
ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod uinioca ne
postoji namjera za pribavljanje vee imovinske koristi, odnosno ako je uinilac iao

1659
za tim da pribavi malu imovinsku korist. Dakle, za postojanje ovog krivinog djela
potrebno je da su ispunjena dva kumulativno postavljena uslova: (a) da vrijednost
ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM (objektivni uslov) i (b) da je uinilac
iao za tim da prisvajanjem tih stvari pribavi malu imovinsku korist (subjektivni
uslov).
Namjera uinioca kao drugi kumulativni uslov treba da je upravljena na
pribavljanje manje imovinske koristi. Ako uinilac nije iao za tim da pribavi malu
imovinsku korist, postojae obina a ne sitna kraa, ak i tada kada je uinilac
pribavio stvari male vrijednosti, npr. kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko
novca tamo ima. Ovdje nije iskljueno postojanje ak i teke krae ako postoji
neka od kvalifikatornih okolnosti, npr. drskost. Isto tako, u obrnutoj situaciji, ako
je uinilac iao za tim da pribavi stvar male vrijednosti ali je ukradena stvar vee
vrijednosti, nee postojati laka, ve obina ili eventulano teka kraa. Radi se,
naime, o posebnom sluaju zablude o predmetu koja je ovdje irelevantna, to
proizilazi iz opisa ovog djela (st. 2.) u kojem su objektivni i subjektivni uslovi
ovog djela postavljeni kumulativno, pa laka kraa ne postoji pri odsustvu bilo
kojeg od njih (drugaije Lazarevi, s. 543.).
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine (ista kazna
kao ranije za sitnu krau).
Vladajui stav je da ovo djelo i kada je izvreno pod okolnostima koje
obinu krau ine tekom, ne moe da preraste u teku krau (npr. laka kraa
izvrena obijanjem, od naoruanog lica i sl.). Trebalo bi, meutim, naelno poi od
toga da tada djelo moe imati karakter obine krae, jer ako se to ini u sluaju ako
subjektivna strana bia djela odgovara obinoj krai (upravljenost umiljaja na
veu vrijednost) iako je oduzeta stvar male vrijednosti (kada moe postojati ak i
teka kraa, npr. na drzak nain), opravdano bi bilo da se u tom sluaju isti znaaj
da i objektivnoj strani bia djela i da se to tretira kao obina kraa. Od znaaja
nekada mogu da budu i neke druge okolnosti pod kojima se vri laka kraa, a koje
bitno utiu na karakter djela. Tako npr. oduzimanje male svote novca licu koje je u
nepoznatoj sredini; kraa sitnog dijela nekog aparata ili maine, onemoguavajui
korisnika da tu mainu koristi i sl. (v. i Kambovski, str. 431-432.)

Sudska praksa:
Ako je okrivljeni kraom struje pribavio imovinsku korist u iznosu manjem od one
navedene u l. 173. KZS, ne moe se prihvatiti da je njegova namjera bila da pribavi malu
imovinsku korist.
Iz obrazloenja: Drugostepeni sud je naao da se ne moe prihvatiti da je
okrivljeni iao za tim da sebi pribavi malu imovinsku korist obzirom da se prikljuio
neovlaeno na elektrinu mreu i koristio elektrinu energiju u kui u kojoj stanuje u
periodu preko dva mjeseca, to sve ukazuje ne na namjeru okrivljenog da pribavi malu
imovinsku korist ve veu imovinsku korist od one koju je ostvario, pa je alba branioca
odbijena kao neosnovana.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 2348/02 od 29.11. 2002.

1660
 Teka kraa

lan 232.

(1) Ako je kraa izvrena:

1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih
prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, kasa,
ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora,
2) na naroito opasan ili naroito drzak nain,
3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno
sredstvo radi napada ili odbrane,
4) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa,
5) iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom,
zemljotresom ili slinom nesreom,
6) iskoriavanjem nemoi ili drugog tekog stanja nekog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog
znaaja, ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Teka kraa je kvalifikovani oblik krae koji postoji kada se obina kraa
vri pod posebnim okolnostima koje obinoj krai daju tei vid. Te okolnosti mogu
da se odnose na nain izvrenja, vrijeme izvrenja, posebnu opasnost uinioca i
vrijednost ukradenih stvari. U zavisnosti od vrste navedenih okolnosti zakon
navodi sljedee oblike teke krae:
(1) Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili
drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora
(st. 1. ta. 1.). Kod ovog oblika teke krae kvalifikatorna okolnost sastoji se od
dva elementa postavljena kumulativno: (a) oduzimanje tue pokretne stvari vri se
iz zatvorenog prostora i (b) to se ini obijanjem ili provaljivanjem tih prostora.
Pod zatvorenim prostorom podrazumijeva se svaki prostor u koji se ne
moe ui bez prethodnog uklanjanja prepreka koje su postavljene u cilju
spreavanja neovlatenog prodiranja u taj prostor. Definiui ovo krivino djelo,
sam zakon navodi neke od zatvorenih prostora kao to su: zatvorene zgrade, sobe,
kase, ormari, kao najea mjesta izvrenja provalne krae. Meutim, to mogu biti
i drugi zatvoreni prostori, nepokretni i pokretni, kao to su: ograeno zemljite,
pretinci, koferi, automobili, sanduci i sl. Prostor treba da je zatvoren sa svih strana i
na nain koji ukazuje na namjeru sopstvenika tog prostora da ga uini zatvorenim
tako da se u taj prostor ne moe ui, osim savlaivanjem postavljenih prepreka
odnosno obijanjem ili provaljivanjem. Prema tome, ako su vrata zakljuana ali se
klju nalazi u bravi ili su samo pritvorena, nee se raditi o zatvorenom prostoru.
Nee se raditi o zatvorenom prostoru u smislu ovog krivinog djela ni onda ako su

1661
prepreke postavljene samo kao obino predupreenje ili su one samo simbolinog
karaktera (npr. niske ograde na njivi ili bati kao prepreke za stoku ili divlja;
rijetko postavljena ograda koja omoguava provlaenje; kartonska kutija vezana
kanapom; table sa oznakom da je ulaz ili prolaz ,,strogo zabranjen,, i sl.). Dakle,
neophodno je da se radi o ozbiljnijim preprekama i da je za njihovo uklanjanje
potrebno odreeno djelovanje uinioca (Lazarevi, str. 539.). Veliina prostora
nema znaaja u odreivanju pojma zatvorenog prostora.
Sporno je da li se kao zatvoren prostor mogu tretirati i prizemne zgrade iji
su otvori na koje se redovno ulazi (vrata, glavni ulaz) zatvoreni, ali su otvoreni
prizemni prozori ili sporedni ulazi. Prema jednom shvatanju, ovakve prostore treba
tretirati zatvorenim, jer je irelevantno da li su zatvoreni ili otvoreni i ostali otvori
koji nisu namijenjeni za ulaz u taj prostor. Uvlaenje kroz prozor, makar i otvoren,
prema ovom shvatanju predstavlja provaljivanje kada je skopano sa izvjesnim
naporom koji ukazuje na pojaanu zloinaku energiju. Smislu krivinog djela
provalne krae vie odgovara drugo shvatanje, prema kojem se o zatvorenom
prostoru moe raditi samo onda kada se u njega moe ui uz savlaivanje ili
uklanjanje odreenih prepreka. Ispoljavanje odreene upornosti ili volje uinioca,
samo po sebi, ne moe zasnovati teku krau, jer je taj elemenat prisutan i kod
svake obine krae. Stoga treba dati prednost shvatanju prema kojem se prije
navedeni sluajevi ne smatraju zatvorenim prostorom (tako i Lazarevi,
Atanackovi, Kambovski, v. cit.radove.).
Kraa treba da se vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora.
Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka koje se nalaze na mjestima za ulaenje u
zatvoren prostor ili otvaranje zatvorenog prostora unitavanjem ili oteenjem
ureaja za zatvaranje. Tako npr. razbijanje brave na kasi, katanca na sanduku i sl.
Kod obijanja uglavnom se radi o manjim zatvorenim prostorima koji su
namijenjeni za uvanje stvari, kao to su kase, ormari, sanduci, koferi i dr. Obijanje
moe biti izvreno i poslije izvrenog oduzimanja, odnosno i izvan mjesta izvrenja
same krae, u svim onim sluajevima u kojima je uinilac ukrao ne samo stvar
koju je elio ve i zatvoreni prostor u kojem se ona nalazi, da bi naknadno izvrio
nasilno otvaranje (npr. zatvoren kofer, pokretne kase i sl.). (Prema jednom
shvatanju sudske prakse i teorije u ovim sluajevima se radi o obinoj krai jer se
obijanje vri poslije dovrene krae). Obijanje se moe odnositi i na vee zatvorene
prostore gdje ulaze i borave ljudi (obijanje brava na vratima kue ili stana).
O pojmu provaljivanja u teoriji postoje razliita shvatanja, a i sudska
praksa u tom pogledu nije jedinstvena. Prema jednima kod provaljivanja nema
nasilnog djelovanja na prepreke, prema drugima i provaljivanje je nasilno ulaenje
u zatvorene prostore ali bez oteenja ili unitavanja prepreka. Ovo drugo shvatanje
vie odgovara samom loginom pojmu provaljivanja, koje samo po sebi implicira i
elemenat nasilnog uklanjanja prepreka, pa i povredu njihove supstance, ali se ono u
sutini razlikuje od obijanja u karakteru same radnje ulaenja u zatvoreni prostor.
Kod obijanja se radi o uklanjanju prepreka u vidu naprava za zatvaranje (brava,
katanaca, i sl.), dok se kod provaljivanja radi o uklanjanju prepreka drugog
karaktera, odnosno o ulaenju u zatvoreni prostor na drugi nain. To moe biti i
nasilnim uklanjanjem prepreka i njihovom povredom (razbijanjem prozorskog

1662
stakla, pravljenjem otvora na zidu, krovu i sl.), ali ono obuhvata i druge
(neuobiajene) naine ulaenja u zatvoreni prostor, kao to su: preskakanje preko
ograde (prema sudskoj praksi visoke ne manje od dva metra); uvlaenje kroz
otvoren prozor ali samo ono koje je skopano sa penjanjem ili silaenjem u
zatvoreni prostor; uvlaenjem kroz druge otvore (npr. dimnjake); izvlaenje
predmeta kroz postojee otvore bez ulaenja u zatvoren prostor, pomou posebnih
naprava (kuka, tapova, konopca i sl.), ali se nee raditi o provalnoj krai ako je
stvar bila na dohvat ruke i uinilac je kroz postojei otvor bez posebnih napora
stvar dohvatio); upotreba lanog kljua ili pravog kljua do koga se dolo na
neovlaen nain i dr. Ovako odreen pojam provaljivanja odgovara i stanovitu
nae sudske prakse prema kojem kod provaljivanja nije toliko bitna upotreba sile ni
uklanjanje naroito velikih prepreka, koliko veliki intenzitet njegove zloinake
volje ispoljen kroz nain uklanjanja prepreka da bi uao u zatvoren prostor.
Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain (st. 1. ta. 2.).
Radi se o obliku teke krae koja po stepenu stvorene opasnosti i ispoljene drskosti
ili rizika koje uinilac unosi u izvrenje djela znatno prelazi uinioevu
bezobzirnost i drskost koja se redovno ispoljava pri vrenju krae. Kraa je
izvrena na naroito opasan nain ako je izvrena takvom radnjom ili sredstvom
usljed ega je nastala ili je mogla nastati opasnost za ljude ili imovinu. Prema
jednima opasnost se odnosi samo na imovinu jer je to zatitni objekat, a ako se radi
o opasnosti za ljude moe se raditi o nekom opteopasnom krivinom djelu ili o
djelu protiv ivota i tijela (tako npr. Kambovski, str. 426). Kao primjer za ovu vrstu
krae navodi se provaljivanje upotrebom dinamita, spaljivanjem vrata ili kraa
eksplozivnog materijala.
Naroito drska kraa je ona kraa koja po intenzitetu upornosti, odlunosti
i bezobzirnosti vidno prevazilazi ove subjektivne momente koji su inae prisutni
pri vrenju kraa. Ovo proizilazi iz atributa ,,naroito,, koga zakon istie kod oba
vida ove krae. Za razliku od naroito opasne krae, sluajevi izvrenja ove krae
su mnogo ei. U sudskoj praksi kao primjeri ove krae najee se istiu: kraa
novanika ili sata istrgnuem iz ruku; kraa novca iz registarske kase koju je
kasirka otvorila da bi platila kupljenu stoku; oduzimanje novca od oteene za
vrijeme trajanja polnog odnosa; skidanje cipela za vrijeme spavanja na javnom
mjestu; kraa kofera u kupeu pred ostalim putnicima a u odsustvu oteenog, pred
polazak voza; uskakivanje u kamione ili vagone za vrijeme vonje i izbacivanje
stvari; otimanje tane iz ruku u prisustvu veeg broja lica i sl. Moe se, dakle,
zakljuiti da se radi o krai koja se vri najvie u obliku otimanja, (tzv. otimaina)
te iskoritavanjem situacije u kojoj se nalazi oteeni. Ova kraa se vri na nain
koji se nije mogao oekivati, na nain koji iznenauje i koji ukazuje na posebnu
hrabrost, odlunost i spremnost uinioca da se izloi velikom riziku. Sporno je da li
se depna kraa smatra naroito drskom kraom. Preovlauje ispravno stanovite
da se svaka depna kraa, ve samim tim, ne moe smatrati naroito drskom
kraom. Naroita drskost bi postojala pri krai iz unutranjeg depa prosijecanjem
depa, bezobzirnom zloupotrebom povjerenja oteenog i sl.
Kraa od strane naoruanog lica (st. 1. ta. 3.). Kvalifikatorna okolnost
kod ove teke krae je opasnost uinioca koja se manifestuje u njegovoj spremnosti

1663
da upotrijebi oruje ili opasno orue za napad ili odbranu u vezi sa vrenjem krae.
Uslov za postojanje ovog djela je da uinilac nije upotrijebio oruje; u protivnom
radie se o razbojnitvu ili razbojnikoj krai (uperio oruje da bi stvar oduzeo ili
zadrao) ili o sticaju ove teke krae sa nekim od djela protiv ivota i tijela. Ako
vie lica uestvuje u krai, dovoljno je da samo jedan od njih ima oruje ili opasno
orue, a da ostali za to znaju.
Kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa. (st.
1. ta. 4.). Kvalifikatorna okolnost kod ovog oblika teke krae je broj lica koja
uestvuju u krai i prethodni sporazum o vrenju veeg broj kraa. Pojam vie lica
podrazumijeva najmanje dva lica (v. l. 147. st. 9.). Drugi uslov je da su se uinioci
udruili za vrenje kraa, a to e postojati kada postoji prethodni dogovor o
izvrenju vie kraa, odnosno najmanje dvije krae. Nee postojati ovo djelo ako
se radi o dogovoru vie lica o izvrenju jedne krae ili ako je dogovor uinjen za
svaku krau pojedinano, bez unaprijed stvorenog plana za vrenje vie kraa.
Forma udruivanja i stepen organizovanosti nisu od znaaja; ne mora se raditi o
trajnom udruenju, dovoljan je i obian dogovor za vrenje vie kraa. Za
postojanje djela dovoljno je da je izvreno jedno djelo krae, ali ono mora
proizilaziti iz prethodnog plana vrenja kraa. S druge strane, ovo djelo nee
postojati iako je vie lica zajedniki izvrilo vie kraa ako njihov prethodni
sporazum nije obuhvatio vie kraa. U sluaju izvrenja vie planiranih kraa
postojae sticaj krivinih djela teke krae. Neophodno je da su lica uestvovala u
izvrenju krae, a ne samo da su se dogovorila za vrenje ovih kraa. Ovo djelo bi
postojalo npr. u sluaju kada je vie lica sporazumno potkradalo robu prilikom
zajednikog rada na utovaru i istovaru robe.
Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom,
poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom (st. 1. ta. 5.). Jedna od
kvalifikatornih okolnosti je i vrijeme u koje se vri kraa koje uinilac koristi kao
povoljnu priliku za izvrenje ovog djela. Tako npr. uinilac za vrijeme stanja
nastalog poarom, poplavom, zemljotresom, bombardovanjem ili slinom
nesreom, koristi teku situaciju i optu paniku kada je panja kod ljudi oslabljena
da bi izvrio krau. Pri tome nije od znaaja da li se kraa vri na prostoru
zahvaenom nesreom ili prema licu koje je time neposredno pogoeno. Bitno je
da se kraa vri korienjem situacije nastale nesreom.
Kraa izvrena iskoriavanjem nemoi ili nekog drugog tekog stanja
nekog lica (st.1. ta. 6.). Ovaj oblik teke krae slian je prethodnom, kao i krai
na drzak nain, jer i ovdje uinilac koristi teku situaciju za vrenje krae, odnosno
ispoljava visok stepen drskosti pri tome. Ovdje se ipak ne radi o korienju nevolje
koja pogaa vei broj ljudi, ve samo nevolji odnosno nemoi pasivnog subjekta.
To e biti ako se kraa vri npr. prema starom ili iznemoglom licu, nepokretnom
bolesniku, ili se za krau koristi npr. smrtni sluaj. Sutinsko obiljeje ovog djela je
da se pasivni subjekt u stanju nemoi odnosno nevolji koju je uinilac koristio za
izvrenje krae.
(2) (3) Kraa stvari ija vrijednost prelazi iznos od 10.000 KM (st. 2.) ili
od 50.000 KM ili stvari od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja (st.
3.). Ova dva oblika krae kvalifikovani su vrijednou oduzetih stvari odnosno

1664
navedenim znaajem ukradenih stvari. U zavisnosti od visine te vrijednosti,
odnosno znaaja oduzetih stvari, zakon razlikuje dva oblika teke krae. Ova
vrijednost moe da proizilazi iz vie kraa izvrenih u produenju, ija vrijednost
treba da prelazi navedene iznose. Vrijednost ukradenih stvari se procjenjuje prema
njihovoj prometnoj odnosno trinoj, a ne nabavnoj vrijednosti. Da li je stvar
posebnog istorijskog, kulturnog ili naunog znaaja, sud e procjenjivati u svakom
konkretnom sluaju, pri emu e morati imati u vidu posebne propise koji reguliu
ovu materiju, odnosno miljenje strunjaka iz te oblasti. Za postojanje umiljaja
nije neophodno da je uinilac svjestan tane vrijednosti ili znaaja oduzetih stvari,
dovoljno je (i potrebno) da je on svjestan da je stvar (ili stvari) velike vrijednosti,
odnosno da su od velikog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja (v. i komentar
uz l. 253. KZ RS).
Ukoliko je kraa izvrena uz postojanje vie kvalifikatornih okolnosti (npr.
provaljivanje, opasan nain, vrijednost) radie se o prividnom idealnom sticaju u
vidu alternativiteta, pa e uinilac odgovarati samo za jednu krau i to po onoj
kvalifikaciji koja je dominantna. Ostale e se cijeniti pri odmjeravanju kazne.
Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod
pojedinih oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti i onu okolnost
koja taj oblik krae ini teim (npr. korienjem nemoi nekog lica, da se kraa
vri obijanjem itd.). Izvrilac djela moe biti svako lice.
Propisana kazna za teke krae iz st. 1. je zatvor od jedne do osam godina,
za krau iz st.2. od jedne do deset godina, a iz st. 3. od tri do petnaest godina.

Sudska praksa:

Radi se o krivinom djelu teke krae izvrene na naroito drzak nain kada
uinilac istrgne kesu sa vrata oteene u kojoj se nalazi njen novanik.

Odluka VS BiH, K. 224/89 od 19.07. 1989.

Novani iznos penzije jednog branog druga od momenta prestanka faktike

brane zajednice (iako brak nije razveden) predstavlja njegovu posebnu imovinu, pa drugi
brani drug, koji u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme i prisvoji taj
novani iznos (ili njegov dio), ini krivino djelo krae.

Odluka VS BiH, K. 659/89 od 14.12 1989.

Okolnost da je optuena prije preduzete radnje oduzimanja 1320 DEM iz

novanika oteene, pogreno smatrala da se u njemu nalazi samo mali iznos novca, ne
opravdava pravni zakljuak da se radi o sitnom djelu krae iz l. 283. st. 1. KZ FBiH, s
obzirom da kumulativno nisu ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi za njegovo
postojanje.

Odluka VS FBiH, K-83/98 od 01.12. 1998.

1665
 Okrivljeni je zapoeo sa radnjom izvrenja krivinog dela iz l. 166. st. 1. ta. 1.
KZS kada je otpoeo radnju obijanja, pa je krivino delo ostalo u pokuaju, bez obzira to
nije zapoeo sa oduzimanjem tue stvari.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 430/03 od 21.03. 1003..

injenica da je vlasnik vozila koje je optueni obio i iz njega oduzeo stvari, ostao
nepoznat, nema uticaja na postojanje krivinog dela iz l. 166. KZS, jer se radi o tuoj
pokretnoj stvari.

Presuda VSS, K. 1658/00 od 9.02 . 2001.

Razbojnitvo

lan 233.

(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno

napasti na ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da
njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku
korist,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno
nanesena teka tjelesna povreda ili je delo uinjeno od strane vie lica ili
je upotrebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost
oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice
umiljajno lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim
zatvorom.

(1) Razbojnitvo ili nasilna kraa postoji kada se upotrebom sile protiv
nekog lica ili prijetnjom da e se neposredno napasti na ivot ili tijelo oduzme tua
pokretna stvar u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protivpravna imovinska korist. Razbojnitvo je po svojoj konstrukciji slino djelu
razbojnike krae, jer zakonska bia i jednog i drugog djela sadre elemente
krivinog djela krae i krivinog djela prinude i spadaju u prava sloena krivina
djela. Razlika je samo u redoslijedu vrenja: kod razbojnitva prinuda prethodi
krai dok kod razbojnike krae prinuda slijedi poslije krae da bi se zadrala
ukradena stvar. Kraa i prinuda, iako same za sebe samostalna krivina djela, ovdje
gube svoju samostalnost i u ovako stvorenom kompleksu ine jedan novi,
autonomni, krivinopravni sadraj, posebno krivino djelo sa svojom samostalnom
prirodom.
Sila i prijetnja treba da su uperene protiv lica, a ne protiv stvari. To je po
pravilu lice koje je pritealac stvari koja je predmet krae, ali to moe biti i neko

1666
drugo lice, to moe predstavljati i posrednu prinudu na lice koje je dralac stvari.
Kako je reeno, prinuda kod razbojnitva prethodi krai i predstavlja sredstvo,
odnosno nain izvrenja krae. Stoga izmeu njih mora postojati meusobna
povezanost, odnosno prinuda i oduzimanje vremenski i prostorno koincidiraju i
ine jedan kontinuiran proces djelovanja uinioca. Sila ili prijetnja ovdje se
preduzimaju radi savlaivanja ili spreavanja otpora, npr. udarcem prvo onesvijesti
lice pa ga poslije pokrade; ili kada pri oduzimanju stvari, vlasnik stvari prui otpor,
a uinilac silom savlada taj otpor i stvar oduzme (istovremenost prinude i
oduzimanja). Meutim, za postojanje razbojnitva nije neophodno da postoji otpor.
Dovoljno je da su sila i prijetnja upotrijebljene za spreavanje otpora koji moe da
nastane pri oduzimanju stvari (npr. uinilac uperenim revolverom prinudi lice da
mu preda stvar i sl.). Po svom intenzitetu sila ili prijetnja treba da su, objektivno
gledano, podobne da sprijee otpor pri oduzimanju predmeta.
Razbojnitvo je dovreno kada je dovreno oduzimanje stvari. Djelo je
dovreno oduzimanjem stvari od strane samog uinioca, ali to e postojati i u
sluaju ako je stvar predao sam dralac stvari pod uticajem prinude ili je ta stvar
jednostavno ostavljena na mjestu upotrijebljene prinude.
Pokuaj postoji kada je zapoeto sa upotrebom sile ili prijetnje, odnosno
kada su one dovrene, a stvar nije oduzeta.
U pogledu vinosti potreban je umiljaj koji obuhvata svijest da se
primjenjuje sila ili prijetnja sa ciljem oduzimanja tue stvari u namjeri pribavljanja
protivpravne imovinske koristi.
(2) Tei oblik djela (st.2.) postoji ako je pri izvrenju razbojnitva nekom
licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo uinjeno od strane vie
lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost
oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
Ukoliko je dakle pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena teka
tjelesna povreda, potrebno je da je to uinjeno umiljajno. Ako je teka tjelesna
povreda nanesena nehatno, nee postojati ovo krivino djelo ve e se raditi o
sticaju izmeu ovog djela i teke tjelesne povrede izvrene iz nehata. Ako je,
meutim, pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena umiljajno laka tjelesna
povreda, nee se raditi o sticaju, jer je laka tjelesna povreda inkludirana u djelo
razbojnitva, odnosno ono je konsumirano od strane ovog djela. Meutim, ukoliko
je kod uinioca postojao umiljaj na teku tjelesnu povredu, a nanesena je samo
laka, radie se o pokuaju ovog oblika razbojnitva.
(3) Najtei oblik djela (st. 3.) postoji ako je pri izvrenju djela razbojnitva
neko lice umiljajno lieno ivota. Ovo je zapravo samo specijalni sluaj
kvalifikovanog ubistva iz koristoljublja, ali s obzirom da se ovdje lienje ivota
pojavljuje kao sredstvo za izvrenje krae, pa zbog povezanosti tih djela, zakon
ovaj sluaj predvia kao teki oblik razbojnitva. Ako je lienje ivota izvreno
nehatno, postojae sticaj izmeu razbojnitva i nehatnog ubistva, to je dosta
zanimljivi s obzirom da postoji samo jedno djelo kada je ubistvo uinjeno
umiljajno.

1667
 4. Propisana kazna za djelo iz st. 1. je zatvor od jedne do dvanaest godina,
za djelo iz st. 2. od pet do petnaest godina, a za djelo iz st. 3. je zatvor najmanje
deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Sudska praksa:

Radi se o tekom djelu razbojnitva iz l. 151. st.1., a ne o krivinom djelu pljake

iz l. 169, st. KZ SR BiH, kada uinilac u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske
koristi upotrebom sile teko tjelesno povrijedi oteenog radnika benzinske stanice i
oduzme pazar iz stanice bez obzira to vrijednost pazara prelazi zakonom odreeni iznos
krivinog djela pljake.

Odluka VS BiH, K. 698/89 od 17.1.1990.

Razlika izmeu krivinih djela tekog sluaja razbojnitva iz l. 151. st.2. KZ SR

BiH i ubistva iz koristoljublja iz l. 36. st.2. t. 4. KZ SR BiH u subjektivnom pogledu je u
sljedeem:
kod tekog sluaja razbojnitva cilj pribavljanje protivpravne imovinske koristi-
se ostvaruje upotrebom sile pri emu je umiljajno liavanje ivota lica prema kome je sila
primijenjena, posljedica ostvarenja tog cilja,
kod ubistva iz koristoljublja liavanje ivota nekog lica je uslov ostvarenja
kriminalnog cilja u tome smislu to liavanje ivota prethodi realizaciji koristoljubivog
motiva.

VS BiH, K. 485/88 od 12.10.1988.

Dvojica optuenih su pokuali da od oteenog oduzmu opojnu drogu, tako to su

mu prili i pitoljem koji je prvooptueni drao u ruci, zapretili da preda drogu, pa kada je
oteeni pokuao da pobegne prvooptueni je pucao u njega i usmrtio ga. Time je
prvooptueni izvrio krivino delo iz l. 169. st. 2. u vezi l. 168. KZS (teki sluaj
razbojnitva), a drugooptueni samo krivino delo razbojnitva u pokuaju.

Presuda VSS, K. 1504/01 od 23.05. 2002.

Razbojnika kraa
lan 234.
(1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadri,
upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na
njegov ivot ili tijelo,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno
nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili
je upotrebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost
ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

1668
(3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice
umiljajno lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim
zatvorom.

(1) Razbojnika kraa postoji kada uinilac koji je zateen na djelu krae
upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot ili
tijelo a u namjeri da ukradenu stvar zadri.
Za razliku od razbojnitva kod kojeg prinuda prethodi krai, ovdje kraa
prethodi prinudi, odnosno ovdje je prinuda sredstvo za zadravanje ukradene stvari
od strane uinioca koji je zateen na djelu krae. Bitno obiljeje ovog krivinog
djela je kraa na kojoj je uinilac zateen. Kao i kod razbojnitva, obuhvaeni su
svi oblici krae: teka, obina i laka odnosno sitna. Prema naoj sudskoj praksi
iskljuena je umska kraa, to je razumljivo ako se ima u vidu priroda ovog oblika
krae. Zateen na djelu krae- podrazumijeva prije svega sve sluajeve kada se
uinilac zatee sa ukradenom stvari na mjestu izvrenja djela ili neposredno nakon
izvrenja djela krae (tako npr. u sluaju kada uinilac upotrijebi silu ili prijetnju
prema licu koje je ulo u stan i zateklo ga u krai, ali e to biti i kada je uinilac
primijeen u hodniku kako bjei sa ukradenom stvari); zateen je na djelu krae i
kradljivac koji je u bjekstvu za vrijeme dok traje potjera zapoeta za vrijeme
izvrenja djela ili neposredno poslije toga.
Prinuda treba da je upravljena na zadravanje ukradene stvari, a
primjenjuje se prema licu koje je uinioca zateklo na djelu ili licu koje je preduzelo
neku radnju da bi povratilo ukradenu stvar. Za postojanje ovog djela nije
neophodno da je uinilac i uspio u svojoj namjeri, odnosno djelo je dovreno
primjenom sile ili prijetnje makar uinilac i nije uspio zadrati ukradenu stvar.
Smatraju se saizvriocima i ona lica koja su bila svjesna da je makar jedan od njih
ponio oruje koje je upotrijebio u namjeri da zadri ukradenu stvar.
Subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji je identian kao i kod krae i
obuhvata namjeru za prisvajanje, uz svijest i volju da se upotrijebi prinuda u cilju
zadravanja stvari. Prijetnja mora biti kvalifikovana - prijeti se neposrednim
napadom na ivot ili tijelo.
(2) Tei oblik djela (st.2.) postoji ako je pri izvrenju razbojnike krae
nekom licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo uinjeno od
strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako
vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
Ukoliko je dakle pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena teka
tjelesna povreda, potrebno je da je to uinjeno umiljajno. Ako je teka tjelesna
povreda nanesena nehatno, nee postojati ovo krivino djelo ve e se raditi o
sticaju izmeu ovog djela i teke tjelesne povrede izvrene iz nehata. Ako je,
meutim, pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena umiljajno laka tjelesna
povreda, nee se raditi o sticaju, jer je laka tjelesna povreda inkludirana u djelo
razbojnike krae, odnosno ono je konsumirano od strane ovog djela. Meutim,
ukoliko je kod uinioca postojao umiljaj na teku tjelesnu povredu, a nanesena je
samo laka, radie se o pokuaju ovog oblika razbojnike krae.

1669
 (3) Najtei oblik djela (st. 3.) postoji ako je pri izvrenju djela razbojnike
krae neko lice umiljajno lieno ivota. Ovo je zapravo samo specijalni sluaj
kvalifikovanog ubistva iz koristoljublja, ali s obzirom da se ovdje lienje ivota
pojavljuje kao sredstvo za obezbjeenje izvrene krae, pa zbog povezanosti tih
djela, zakon ovaj sluaj predvia kao teki oblik razbojnike krae. Ako je lienje
ivota izvreno nehatno postojae sticaj izmeu razbojnike krae i nehatnog
ubistva, to je dosta zanimljivi s obzirom da postoji samo jedno djelo kada je
ubistvo uinjeno umiljajno.
Propisana kazna za djelo iz st. 1. je zatvor od jedne do dvanaest godina, za
djelo iz st. 2. od pet do petnaest godina, a za djelo iz st. 3. je zatvor najmanje deset
godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Sudska praksa:

Postoji sticaj krivinih djela razbojnike krae iz l. 149. i teke krae iz l. 148.
st. 1. ta. 1. KZ SR BiH, kada uinilac obijanjem tueg stana oduzme i prisvoji neke
pokretne stvari iz stana, a zatim pri izvrenju druge istovrsne radnje (obijanje drugog stana)
u namjeri zadravanja oduzetih stvari upotrijebi silu prema oteenom.

Odluka VS BiH, K. 624/89 od 26.10. 1990.

Utaja

lan 235.

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist

prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznie se novanom
kaznom ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je
iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kaznie se novanom
kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini staralac, kaznie se novanom
kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog
znaaja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao
protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku
korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(6) Gonjenje za djela iz stava 1, 2. i 5. preduzima se po prijedlogu.

1670
 Krivino djelo utaje sastoji se u prisvajanju tue pokretne stvari koja je
uiniocu povjerena u namjeri da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku
korist. Za razliku od krivinog djela krae kod kojeg se radnja sastoji u oduzimanju
tue pokretne stvari (ili drugih djela oduzimanja), kod ovog djela ne vri se
oduzimanje ve samo prisvajanje, jer se stvar ve nalazi kod uinioca po nekom
osnovu koji nije protivpravan. To je osnovna razlika u odnosu na krivino djelo
krae kome je utaja najslinija. I ovdje je objekat djela tua pokretna stvar i u
odnosu na to obiljeje nema razlike izmeu krae i utaje, pa sve to je u tom
pogledu tamo reeno vai i ovdje.
Prema osnovu po kome se tua pokretna stvar nalazi kod uinioca utaja
moe da se pojavi u nekoliko oblika: utaja povjerene stvari (osnovno djelo); dva
laka oblika utaje (st. 2. i 5.) odnosno utaja stvari do 200 KM ili utaja naene
stvari i stvari do koje je uinilac sluajno doao, te tri oblika tea oblika utaje.
(1) Prema st. 1. osnovni oblik utaje postoji kada je u namjeri pribavljanja
protivpravne imovinske koristi za sebe ili drugoga prisvojena stvar koja je uiniocu
bila povjerena.
Radnja izvrenja se sastoji u prisvajanju tue pokretne stvari koja je
uiniocu povjerena. Ovo je sutinsko obiljeje ovog djela koje ga i ini
protivpravnim, jer sve do tog momenta djelo ne postoji. Prisvajanje se sastoji u
ponaanju uinioca prema stvari kao da je ona njegovo vlasnitvo, iako se utajom
kao ni drugim krivinim djelima ne moe stei svojina. Prisvajanje moe da se
manifestuje na razliite naine, kao to su troenje, prodaja, davanje na poklon i sl.
Tua pokretna stvar koja se prisvaja mora da se nalazi kod uinioca u
njegovom priteanju po nekom osnovu koji ne moe biti protivpravan (ako je osnov
protivpravan, radie se o krai, prevari, ili nekom drugom krivinom djelu). Od
osnova po kojima se stvar nalazi kod uinioca ovog djela, najsporniji je pojam
povjerene stvari. Smatra se da je stvar povjerena kada je uiniocu bila predata na
koritenje po bilo kom pravnom osnovu, na uvanje na odreeno vrijeme i sl. s
obavezom da se stvar vrati njenom sopstveniku. Prema tome, uinilac treba da ima
faktiku vlast nad predmetom, priteanje koje ipak treba da je neto trajniji odnos,
jer obina detencija nije dovoljna. Tako, ne moe se smatrati da je stvar povjerena
ako je data samo da se razgleda, da se pridri, pa i da se sa njom na trenutak
poslui (npr. d se fotoaparat da bi se izvrilo fotografisanje i sl.). Zadravanje
stvari u ovakvim sluajevima predstavlja djelo krae, a ne utaje. Isto tako, ne
smatraju se povjerenim, u smislu ovog krivinog djela, ni stvari kojima se gosti
koriste u hotelu, kafe-restoranu i sl. Sudska praksa, prisvajanje stoke povjerene
uiniocu na transport, kvalifikuje kao krau a ne kao utaju, dok npr. troenje novca
primljenog kao akontaciju za nabavljanje odreenih stvari (npr. zimnice, uglja i dr.)
kvalifikuje kao utaju. Ukoliko su stvari povjerene uiniocu da njima obavlja
slubenu ili radnu dunost, postojae poseban oblik utaje -pronevjera (djela protiv
slubene dunosti).
Krivino djelo utaje dovreno je od momenta kada se uinilac sa
povjerenom, naenom ili sa stvari do koje je sluajno doao, ponaa kao sa
vlastitom, odnosno od momenta prisvajanja. Nije neophodno da je protivpravna
imovinska korist i pribavljena, dovoljna je takva namjera.

1671
 Izvrilac djela moe biti svako lice. Subjektivnu stranu ini umiljaj koji
obuhvata svijest da se radi o tuoj stvari koja mu je povjerena, koja je naena ili do
koje se sluajno dolo. Potrebna je i navedena namjera.
Kazna za utaju povjerene stvari je novana kazna ili zatvor do dvije
godine, a za utaju naene ili stvari do koje se sluajno dolo novana kazna ili
zatvor do jedne godine.
(2) Laki oblik (biva sitna utaja) utaje (st. 2.) postoji pod istim uslovima
kao i laki oblik krae iz l. 232. st.2. (v. komentar uz tu odredbu).
(5) Poseban laki oblik utaje postoji ako je utajena naena stvar ili stvar
do koje je uinilac sluajno doao (st. 5.).
Naena stvar je ona stvar koja je izgubljena ili se njen vlasnik ne zna. Ne
smatra se kao izgubljena stvar onaj predmet nad kojim je samo privremeno
izgubljena faktika mo raspolaganja (npr. ispala stvar, zaboravljena stvar u
kancelariji, na njivi i sl. ili zaturena stvar), sve dok postoji mogunost da se taj
predmet pronae. Kao naen predmet ne bi se mogle smatrati naputene ili niije
stvari (kao res derelictae i res nullius), jer se one nalaze van bilo ijih imovinskih
interesa, iza njih ne stoji sopstvenika volja nekog lica. Stoga te stvari ne mogu biti
objekat utaje i treba ih razlikovati od izgubljenih stvari iza kojih postoji neije
subjektivno pravo, sopstvenika volja. Uzimanje naene stvari samo po sebi nije
protivpravno, protivpravno je prisvajanje te stvari, njeno neprijavljivanje
nadlenim organima, utajivanje.
Stvar do koje se sluajno dolo je ona stvar koja je dospjela u priteanje
uinioca sticajem izvjesnih okolnosti ili djelovanjem treih lica, bez voljnog
angaovanja uinioca. Takvim bi se mogle smatrati stvari koje je donio vjetar ili
voda, stvari zaboravljene u stanu uinioca od nepoznatog posjetioca, stvari koje je
neko zabunom stavio u dep uinioca, i sl. I u ovom sluaju tek prisvajanje stvari
ini krivino djelo utaje.
(3) (4) Tei oblici utaje postoje: ako je utaju izvrio staralac (st.3.), sa
novanom kaznom ili zatvorom do tri godine; ako je utajena stvar od posebnog
istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost utajenih stvari prelazi
iznos od 10.000 KM, sa predvienom kaznom od est mjeseci do pet godina, a
najtei oblik postoji ukoliko vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM
(st.4.), kada je kazna zatvora od jedne do osam godina.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine.
(6) Djelo iz st. 1., 2. i 5. se goni po prijedlogu. Djelo je obuhvaeno i
odredbama iz l. 255. i 256. KZ RS.

Sudska praksa:

Kada optueni stvari iz nametenog stana svoga preduzea koji je do tada koristio,
prilikom naputanja iznese i prisvoji u nameri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku
korist, ini krivino delo utaje iz l. 170. st. 3. u vezi st. 1. KZS.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 1942/99. od 24. 11. 1999.

1672
 Oduzimanje tue stvari

lan 236.

(1) Ko bez namjere pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme

tuu pokretnu stvar,
kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog
znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. se preduzima po prijedlogu.

(1) Prema st. 1. osnovni oblik djela postoji kada neko bez namjere
pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme ili prisvoji tuu pokretnu
stvar. Po svojim objektivnim obiljejima ovo krivino djelo odgovara krivinom
djelu krae i utaje, jer se kao i kod navedenih djela radnja izvrenja sastoji u
proitvpravnom oduzimanju ili prisvajanju, a objekat radnje je tua pokretna stvar.
Razlika se sastoji u subjektivnoj strani djela, jer ovdje ne postoji namjera
pribavljanja protivpravne imovinske koristi; uinilac kod ovog djela postupa sa
namjerom oduzimanja ili prisvajanja, on ide samo za tim da dosadanjeg draoca
lii faktike vlasti na stvari. Oduzimanje ili prisvajanje treba da se vre u namjeri
trajnog prisvajanja; djelo nee postojati ako je stvar oduzeta samo radi posluge da
bi se kasnije vratila. U tom sluaju moe postojati krivino djelo posluge, ali ne i
ovo. Ovo djelo moglo bi postojati ako se drugome oduzme neki predmet koji
predstavlja dragu uspomenu, dakle, stvar sa tzv. afekcionom vrijednou (npr.
fotografija, pismo, uvojak kose i sl.). Motiv oduzimanja, odnosno namjera uinioca
je irelevantna. To moe biti uinjeno radi toga da se drugome (draocu) napakosti,
da se nanese izvjesna teta, da se osveti i sl. Oduzimanje treba da se vri bez nekog
pravnog osnova, tj. protivpravno.
(2) Tei oblik djela (st. 2.) postoji ako je oduzeta stvar od posebnog
istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi
iznos od 10.000 KM, kada je propisana kazna zatvor od est mjeseci do pet godina,
odnosno ako taj iznos prelazi 50.000 KM, propisana kazna je zatvor od jedne do
osam godina. Ovaj oblik djela slian je teko krai iz l. 232. st. 2. i 3., pa i ovdje
vrijedi navedeno uz te odredbe.
Subjektivnu stranu djela ini umiljaj.
Za djelo iz st. 1. propisan je novana kazna ili kazna zatvora do dvije
godine, a za djelo iz st. 2. zatvor od jedne do osam godina .
(3) Gonjenje za djelo iz st. 1. se preduzima po prijedlogu (st.3.). Pored
toga, djelo je obuhvaeno i odredbama iz l. 255. i 256. KZ RS.

1673
Sudska praksa:

Ne postoji krivino delo oteenja tue stvari, kada okrivljeni u saobraajnom

udesu oteti vozilo oteenog, s obzirom da se ovo krivino delo moe izvriti samo sa
umiljajem.

Reenje Okrunog suda u Beogradu, K. 1321/02 od 12. 07. 2002.

Oduzimanje motornog vozila

lan 237.

(1) Ko oduzme tue motorno vozilo u namjeri da ga protivpravno upotrebi

za vonju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je upotreba vozila trajala due vrijeme ili je na vozilu
prouzrokovana vea teta, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca
do tri godine.
(3) Pokuaj je kanjiv.

(1) Djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju tueg vozila na motorni

pogon u namjeri da ga upotrijebi za vonju. Dakle, ovdje nema namjere za
pribavljanjem imovinske koristi, ni namjere za prisvajanjem stvari, ve se radi
samo o namjeri da se uinilac poslui sa tuom pokretnom stvari (vozilo na
motorni pogon) u cilju njenog koritenja za ono to i jest njena namjena (vonja).
Radi se o protivpravnoj posluzi sa tuom stvari, tzv. krai upotrebe (furtum usus).
Po radnji izvrenja i objektu djela, ovo djelo je slino djelu krae, jer se kod oba
djela radi o oduzimanu tue pokretne stvari, a razlika je u namjeri oduzimanja, koja
kako je navedeno ovdje nije upravljena na pribavljanje protivpravne imovinske
koristi. Prema subjektivnoj strani svog bia, ovo djelo je slino posluzi, ali se od
njega razlikuje po tome to predmet posluivanja nije uiniocu povjeren u slubi
(to bi bilo kada bi motorno vozilo uiniocu bilo povjereno u slubi, npr. vozau
neke ustanove).
Objekat djela je tue motorno vozilo, pod im se podrazumijeva svako
saobraajno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i vazdunom
saobraaju (v. l. 147. st. 25. KZ RS).
Radnja izvrenja je oduzimanje tueg motornog vozila, to treba razumjeti
kao i kod krae, imajui u vidu osobenosti predmeta krae. Potrebno je da je
oduzimanje uinjeno u namjeri njegove protivpravne upotrebe za vonju. Ovo
subjektivno obiljeje ovo djelo odvaja od drugih djela oduzimanja tuih stvari.
Sporan je momenat dovrenja djela. Preovlauje stav da je potrebno da je
motor stavljen u pogon i da je vozilo pokrenuto sa mjesta gdje se nalazilo, sa im
bi trebalo izjednaiti njegovo odvlaenje pomou drugog vozila, kao i njegovo
pomjeranje guranjem. Nije neophodno da je vozilo i upotrijebljeno.

1674
 Izvrilac djela moe biti svako lice. Nije potrebno i da je osposobljeno za
vonju motornog vozila. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji ukljuuje
navedenu namjeru da se vozilo protivpravno upotrebljava za vonju. Ako je vie
lica uestvovalo, postojae saizvrilatvo ako je kod svakog od njih postojala
navedena namjera odnosno svijest da se vozilo oduzima u toj namjeri
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine.
(2) Tei oblik djela postoji ako je upotreba vozila trajala due vrijeme ili je
na vozilu prouzrokovana vea teta. I jedan i drugi pojam sud rjeava u svakom
konkretnom sluaju. Za ovaj oblik propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Prema st. 3. pokuaj djela iz st. 1. je kanjiv.
Djelo je obuhvaeno odredbama iz l. 255. i 256. KZ RS.

Sudska praksa:

Poto traktor spada u motorna vozila protivpravno oduzimanje traktora u namjeri

da se upotrebi za vonju predstavlja krivino delo iz l. 174. KZS.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 1481/03 od 26. 05. 2003.

Neovlaeno ulaenje u zatienu kompjutersku bazu podataka

lan 238.
(1) Ko neovlaeno ue u tuu zatienu kompjutersku bazu podataka i
unese izmjene, uniti, kopira, upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav
svoj podatak ili kompjuterski virus, ili na neki drugi nain uini
neupotrebljivim tue kompjuterske podatke ili programe,
kaznie se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je djelom iz prethodnog stava pribavljena velika imovinska korist
ili je prouzrokovana znatna imovinska teta,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Pokuaj djela iz stava 1. je kanjiv.

Kompjuterski kriminalitet je relativno nov vid kriminalnog ponaanja koji

se jo nije u potpunosti izdiferencirao u odnosu na druge vidove kriminaliteta.
Njegova osnovna karakteristika je to on ispoljava veliku fenomenoloku
raznovrsnost, to oteava njegovo jasno definisanje i precizno legislativno
ureivanje i sistematizovanje. To je osnovni razlog to se u veini zakonodavstava
jo i sada oblici djela koji obuhvataju ovu vrstu kanjivih ponaanja postavljaju
dosta iroko (ekstenzivno) i razvrstani su u razliite zakonske glave koje uglavnom
ureuju djela protiv imovine, ljudskih prava, privrede i dr. Manji broj
zakonodavstava ova djela sistematizuje u jednu posebnu zakonsku glavu (npr. KZ
Francuske, Ruske federacije, KZ Srbije).

1675
 U svakom sluaju, treba naglasiti da se iz dana u dan poveava opasnost od
zloupotreba kompjuterskih sistema za ostvarivanje materijalne koristi ili
prouzrokovanje teta. Kako ove zloupotrebe mogu biti veoma raznovrsne i sam
kriminalitet koje se time ostvaruje moe imati oblik bilo kog od klasinih vidova
kriminaliteta, kao to su krae, utaje ili pronevjere, dok se podaci koji se
neovlaeno pribavljaju zloupotrebom informacionih sistema mogu na razliite
naine koristiti za sticanje protivpravne imovinske koristi. U osnovi u pojavne
oblike kriminaliteta spadaju: protivpravno korienje usluga i neovlaeno
pribavljanje informacija, kompjuterske prevare, kompjuterske sabotae i
kompjuterski terorizam, te provaljivanje (upad) u kompjuterske sisteme.13 Vidi se
dakle da su kompjuterska krivina djela po svojim osobinama slina krivinim
djelima protiv imovine, posebno djelu prevare i oteenja tue stvari, sa kojima ih
povezuje kako slinost u radnji izvrenja tako i identinost motiva vrenja djela.
(1) Prema st. 1. djelo ini ko neovlaeno ue u tuu zatienu bazu
podataka i unese izmjene, uniti, kopira, upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav
svoj podatak ili kompjuterski virus, ili na neki drugi nain uini neupotrebljivim
tue kompjuterske podatke ili programe.
Radnja izvrenja je postavljena alternativno i obuhvata, kao to se vidi,
raznovrsne djelatnosti kojima se provaljuje u kompjuterski sistem. Mada izraz
provaljivanje dosta asocira na radnju provaljivanja kod klasinih provalnih kraa,
ovdje on predstavlja veoma sofisticirano, elektronskim putem izvedeno,
naruavanje tajnosti odreenog kompjuterskog sistema, odnosno neovlaeno
ulaenje u centralni kompjuterski sistem i njegovu bazu podataka. Izvrioci ovih
djela su u najveem broju sluajeva tzv. hakeri koji se putem svojih personalnih
raunara, koristei globalnu mreu Internet, ukljuuju u druge informacione
sisteme. Iako ovakvi upadi mogu biti i nezlonamjerni, radi ega se ovaj vid
provaljivanja u kompjuterski sistem, uobiajeno tretira kao najbezazleniji vid
kompjuterskog kriminaliteta, takav postupak ni u kom sluaju nije bezopasan.14
Ovakvi upadi ipak uvijek stvaraju odreene opasnosti prouzrokovanja
nepopravljivih teta na vitalnim kompjuterskim mreama, do ega moe da doe
najee nehotinim ubacivanjem virusa u kompjuterski sistem. Pored toga, i kada
ovakvim djelima ne budu prouzrokovane nikakve tetne posljedice, njima se
obino dolazi do odreenih zatienih podataka, kao to su vojne ili dravne tajne,
odnosno tajne obavjetajnih slubi, itd. To je razlog to je ovakvo ponaanje
redovno inkriminisano iako ne postoji namjera pribavljanja protivpravne imovinske
koristi.
Posljednji vid radnje izvrenja ukljuuje sve druge postupke za ulaenje u
tui kompjuterski sistem (npr. dolaenje do informacija prethodnim dekodiranjem i
sl.). Za postojanje djela potrebno je da se u kompjutersku bazu podataka ulazi
neovlaeno.
U subjektivnu stranu djela nije unesena namjera pribavljanja imovinske
koristi, ali ukoliko je takva korist pribavljena (s tim da ne smije biti velika, jer je

13
Prema kuliu, cit. rad, str. 49. i dalje.
14
Ibidem.

1676
onda u pitanju tei oblik djela iz st. 2.), sud je moe cijeniti pri odmjeravanju
kazne. Ovo je uinjeno radi tekoa u profiliranju uinilaca ovakvih krivinih djela,
jer je nekada teko dokazati da li se radi o tzv. zlonamjernim uiniocima, tj. onim
uiniocima koji su to uinili radi sticanja protivpravne imovinske koristi ili
nanoenja drugom tete, ili jednostavno radi zadovoljstva u neovlaenom
prodiranju u neki dobro obezbijeen informacioni sistem.15
Propisana kazna je zatvor do dvije godine.
(3) Pokuaj djela je kanjiv.
(2) U st. 2. predvien je tei oblik djela koji postoji ako je djelom iz st. 1.
pribavljena velika imovinska korist ili je prouzrokovana znatna imovinska teta.
Propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina.

Prevara

lan 239.

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu protivpravnu

imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem
injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na
tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist do 200
KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da
prouzrokuje malu tetu,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je
prouzrokovana imovinska teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Gonjenje za delo iz stava 2. ovog lana preduzima se po prijedlogu.

Nae krivino zakonodavstvo predvia vei broj inkriminacija koje u svojoj

osnovi imaju prevarnu djelatnost koje su prema nekim posebnim obiljejima
razvrstane u razliite grupe krivinih djela. Pored ovog oblika prevare u ovoj glavi
se nalazi i osiguranika i tzv. piramidalna prevara (l. 240. i 241.), dok se u drugim
grupama djela nalaze djela kao to je npr. podnoenje lanih obrauna kod prevare
u slubi; upotreba lane isprave u pravnom saobraaju (falsifikovanje isprave);

15
Radi se o posebnoj vrsti uinilaca, tzv. hakerima (hackers), koji koristei svoje kompjutersko
znanje, uz pomo modema upadaju u tue kompjuterske sisteme. Detaljnije o karakteristikama
uinilaca kompjuterskog kriminaliteta, v. kuli, ibid., str. 50.

1677
davanje lanih podataka o zakonito steenim prihodima kod poreske utaje; kao i
razliiti oblici prevara koje sadri entitetsko krivino zakonodavstvo. Ovo djelo
prevare je imovinska prevara koja je upravljena protiv imovine uopte, odnosno
protiv imovinskih prava i interesa i predstavlja opte krivino djelo prevare koje je
supsidijarno u odnosu na navedene oblike prevare.
Inae, korienje obmane za pribavljanje imovinske koristi je esta pojava u
ponaanju naih ljudi, to nekada proizvodi samo graanskopravne posljedice ali
esto predstavlja i krivino djelo. Sve vrste prevarnih krivinih djela danas su u
ekspanziji sa izuzetno inoviranim modalitetima njihovih izvrenja, kao i novim
pojavnim oblicima. Po nekim svojim odlikama krivino djelo prevare je specifian
delikt. Iako imovinsko krivino djelo, prevara ne predstavlja napad samo na
imovinu, ve i na psihike i intelektualne sposobnosti kao posebne line
vrijednosti, ali i na sigurnost u pravnom saobraaju i meusobno povjerenje kao
njegovu pretpostavku (v. Kambovski, str. 439.). Stoga rtve prevare esto istiu da
im ,,nije krivo to su oteene ve to su prevarene,,, to govori da kod prevare
imovina ne mora uvijek imati primarni znaaj. Posebna specifinost ovog djela
sastoji se u karakteru odnosa izmeu uinioca djela i rtve, odnosno neposredno
djelujueg. Radi se o svojevrsnom obliku kooperacije ili ,,sauesnitva,,, kao nekoj
vrsti posrednog izvrilatva gdje uinilac koristi zabludu, neznanje na strani
neposredno djelujueg koje je sam izazvao. rtva nije svjesna da je samo
instrument u rukama izvrioca i da ostvaruje njegovu smiljenu igru za ostvarivanje
koristoljubivog cilja. U tom smislu prevara se i razlikuje od ostalih krivinih djela
iz ove grupe. Dok se kod drugih imovinskih delikata namjera pribavljanja
protivpravne imovinske koristi ostvaruje oduzimanjem ili prisvajanjem tue stvari,
dotle se kod prevare to postie obmanom, navodei rtvu da ona sama preduzme
tetno raspolaganje na raun svoje ili tue imovine.
Krivino djelo prevare ima vie oblika: obina, laka, teka i osobito teka
prevara.
(1) Osnovni oblik djela (st. 1.) postoji kada neko u namjeri da sebi ili drugom
pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist lanim prikazivanjem ili prikrivanjem
injenica dovede u zabludu ili odrava u zabludi neko lice i time ga navede da ovaj
na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini.
Radnja izvrenja se sastoji u lanom prikazivanju ili prikrivanju injenica.
Pod lanim prikazivanjem se podrazumijevaju tvrenja o postojanju nekih
injenica koje ne postoje, odnosno prikazivanju injenica drugaijim od onih koje
stvarno postoje; ono to postoji prikazuje se neistinito. Prikrivanje injenica postoji
kada uinilac neko lice obmanjuje o nepostojanju postojeih injenica ili
preutkuje njihovo postojanje odnosno njihovu sadrinu, ako je postojala obaveza
saoptavanja tih injenica. Dakle, prikrivanje je mogue izvriti i neinjenjem. Dok
kod lanog prikazivanja uinilac ubjeuje neko lice u postojanje nekih injenica
koje ne postoje, dotle kod prikrivanja on spreava lice da sazna injenice koje
stvarno postoje a koje su relevantne za raspolaganje njegovom ili tuom
imovinom; a koje bi ga odvratile od tetnih radnji u odnosu na tu imovinu. Neki
primjeri prevare: uklanjanje sa robe oznaka koje ukazuju na njen lo kvalitet ili
falsifikovanje godine proizvodnje; traenje pozajmice za lijeenje u inostranstvu

1678
iako bolest ne postoji; lano predstavljanje nekog lica da ispred neke humanitarne
organizacije prikuplja pomo i sl.
Lano prikazivanje ili prikrivanje preduzima se radi toga da bi se lice dovelo
u zabludu ili odravalo u zabludi i na taj nain navelo da neto uini ili ne uini na
tetu svoje ili tue imovine. Svojim radnjama uinilac formira pogrenu predstavu
kod lica o nekim injenicama i tako ga dovodi u zabludu, dok kod odravanja u
zabludi uinilac koristi ve postojeu zabludu i prikrivajui injenice on je samo
produava ili jaa.
Dovoenje i odravanje u zabludi treba da je preduzeto u namjeri
pribavljanja protivpravne imovinske koristi, za sebe ili drugoga. Da bi postojalo
ovo djelo potrebno je da je pribavljena imovinska korist protivpravna, odnosno da
uinilac nema pravnog osnova za njeno pribavljanje. Tako, nee postojati ovo djelo
ako je povjerilac obmanom naveo dunika da mu vrati dug.
Posljedica djela je tetno postupanje sa svojom ili tuom imovinom. Pasivno
lice je zavedeno i obmanuto i postupa tetno na sopstveni raun a da toga nije ni
svjesno. Oblici tih postupaka mogu biti razliiti: kupovina loe robe; prodaja robe
ispod njene prave vrijednosti; plaanje nepostojeeg duga; poklanjanje stvari;
plaanje neizvrenog posla ili posla koji ne moe biti izvren i sl.
Djelo je dovreno preduzimanjem radnji na tetu svoje ili tue imovine, pri
emu nije neophodno da je uinilac pribavio protivpravnu imovinsku korist. Stoga
je potrebno razlikovati dovrenje djela u formalnom i materijalnom smislu. Djelo je
u materijalnom smislu dovreno kada je pribavljena protivpravna imovinska korist,
pa e stoga postojati sauesnitvo (npr. pomaganje) koje je uslijedilo nakon
dovrenja prevare u formalnom smislu. Pokuaj postoji kada je uinilac obmanom
naveo na injenje ili neinjenje rtvu, ali nije ostvarena teta na raun imovine
rtve ili drugog lica odnosno nije preduzeto tetno raspolaganje nad tom imovinom.
Subjektivnu stranu djela ini direktni umiljaj. Treba da postoji i navedena
namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Propisana kazna je zatvor tri godina.
(2) (4) Laki oblici prevare postoje kada pribavljena imovinska korist ne
prelazi 200 KM i kada je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili
da prouzrokuje malu tetu (st. 2.), odnosno kada je prevara uinjena u namjeri da se
drugi oteti (st. 4.). Iako kod prevare iz st. 2. (biva sitna prevara) postoji namjera
pribavljanja protivpravne imovinske koristi, ona je zbog male vrijednosti
pribavljene imovinske koristi, naravno uz ispunjenje i subjektivnog uslova, laki
odnosno privilegovani oblik prevare. Za njeno postojanje je potrebno da budu
kumulativno ispunjeni i jedan i drugi uslov, objektivni i subjektivni. Prevara u
namjeri da se drugi oteti (st. 4.) je laki oblik prevare, s obzirom da subjektivno
bie djela ne obuhvata namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Konstitutivno obiljeje ovog oblika prevare je namjera da se drugi oteti kao
specifian subjektivni elemenat ovog djela, dok je u svim ostalim elementima
istovjetan sa osnovnim oblikom.
Za ove oblike prevare propisana je novana kazna ili zatvor do jedne
godine.

1679
 (3) Tei oblici djela (st. 3..) postoje ako pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana teta prelazi 10.000 KM, sa propisanom kanom zatvora od est
mjeseci do pet godina, odnosno kada taj iznos prelazi 50.000 KM, kada je
propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.
(5) Gonjenje za djelo iz st. 2. preduzima se po prijedlogu.

Sudska praksa:

Prilikom izvrenja krivinog dela prevare ne moe se dovesti u zabludu pravno

lice, ve samo fiziko lice zaposleno u pravnom licu.

Reenje Okrunog suda u Beogradu, K. 1209/01 od 7. 09. 2001.

Namjera optuenog kod krivinog dela prevare se moe utvrivati, ako iz

njegovog postupanja pre izvrenja dela tako i iz njegovog postupanja nakon izvrenja dela.

Presuda VSS, K. 836/99 od 24.01. 2001.

Kada je optueni pratio oglase o nestalim vozilima na televiziji, pa zapisivao te

podatke i zatim pozivao oteene telefonom i obavetavao ih da navodno zna gde se
njihovo vozilo nalazi i traio za tu informaciju novac, pa im je zakazivao da na odreenom
mestu treba da mu ostave novac, a on e im ostaviti poruku gde se njihovo vozilo nalazi,
ini krivino delo prevare.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 920/00 od 31.05. 2000.

Osiguranika prevara

lan 240.

(1) Ko u namjeri da od osiguravajueg drutva naplati osiguraninu uniti,

oteti ili sakrije stvar koja je osigurana od navedenih rizika, pa zatim
prijavi tetu,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u namjeri da od
osiguranikog drutva naplati osiguraninu za sluaj tjelesnog oteenja,
tjelesne povrede ili naruenja zdravlja, prouzrokuje sebi takvo
oteenje, povredu ili naruenje zdravlja16.
(3) Ako je djelima iz stava 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist u
iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est
mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.

16
Ovdje nedostaje dio teksta, pa prijavi takvu tetu.

1680
 Od izuzetnog znaaja za podruje osiguranja je da se potuje zahtjev
istinitog prikazivanja injenica i okolnosti relevantnih za aktiviranje osiguranja, a
to je da je nastupila teta, odnosno osiguraniki sluaj. Ako ne bi postojala jasna i
striktna pravila koja se moraju potovati, tada bi se segment osiguranja, koji je od
velikog znaaja za privredu i materijalnu sigurnost graana, pretvorio u oblast
masovnih prevara, pri emu bi istinski oteeni bili svi savjesni osiguranici i
osiguravajua drutva. Ova inkriminacija, koja u sutini predstavlja poseban vid
prevare, uvedena je u KZ RS od 2000. godine, (po ugledu na rjeenja u nekim
zakonodavstvima, npr. austrijskom), ima za cilj spreavanje takvih nedoputenih
radnji na ovom podruju.
(1) Djelo iz st. 1. ini onaj ko u namjeri da od osiguravajueg drutva naplati
osiguraninu, uniti, sakrije ili oteti stvar ili predmet koji je osiguran od navedenih
rizika, nakon ega prijavi tetu kako bi naplatio ugovoreni osiguraniki iznos, to
predstavlja svojevrsni oblik zloupotrebe osiguranja. Izvrenje djela je motivisano
naplatom osiguranine odnosno pribavljanja protivpravne imovinske koristi od
osiguravajueg drutva. Upravo je smisao ove inkriminacije spreavanje
naplaivanja takvih fingiranih teta koje se najee pojavljuju kod osiguranja od
nezgoda i razliitih vidova osiguranja stvari (npr. paljenje kue koja je prije toga
osigurana).
(2) Djelo iz st. 2. obuhvata sluajeve lane naplate osiguranine za ivotno
osiguranje koje je osiguranik sam sebi prouzrokovao tjelesnim povreivanjem ili
naruenjem zdravlja. Kao i kod djela iz st. 1. i ovdje se radi o fingiranim tetama
odnosno lanim prijavama. Sa izvrenjem ovog vida prevare uglavnom je u vezi
ljekarska korupcija i nedostatak profesionalnog morala.
Oba oblika djela su dovrena prijavljivanjem tete. Po optim pravilima kanjiv je i
pokuaj djela. Izvrilac djela je lice koje ima status osiguranika. Djelo je mogue
uiniti samo sa direktnim umiljajem, uz postojanje posebne namjere (dolus
specialis), a to je naplata osiguranine.
(3) Tei oblik djela postoji ako je djelima iz st. 1. i 2. pribavljena imovinska
korist koja prelazi iznos od 10.000 KM ili iznos od 50.000 KM.
Propisana kazna za djelo iz st. 1. i 2. je zatvor do tri godine, a za tei oblik
od jedne do deset godina.
Nije jasno zato zakonodavac i ovo djelo nije ukljuio meu djela iz odredbe
l. 255. gdje je predviena mogunost osloboenja od kazne u sluaju tzv. stvarnog
kajanja, odnosno ako uinilac odustane od zahtjeva za isplatu tete prije nego je
saznao da je otkriven, jer je to kriminalnopolitiki opravdano s obzirom da
stimulie uinioca djela da pravovremeno otkloni tetu koja moe da nastane za
osiguravajue drutvo.

Organizovanje nedozvoljenih igara na sreu

lan 241.

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,

organizuje, uestvuje ili pomae pri organizovanju igara u kojima

1681
 uesnici plaaju odreene novane iznose uesnicima koji su se prije
njih ukljuili u igru i oekuju plaanje odreenih novanih iznosa od
uesnika koji se budu nakon njih ukljuili u igru,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko, u namjeri da bi sebi ili nekom
drugom pribavio protivpravnu imovinsku korist, organizuje, uestvuje
ili pomae pri organizovanju igara na sreu za koje nije izdata dozvola
nadlenog organa.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. nastala velika imovinska teta, uinilac
e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Krivina djela sa elementima prevarnog ponaanja, izuzetno sofisticiranim

i inoviranim modalitetima njihovog vrenja, danas su u ekspanziji. Jedno od njih je
i ovaj oblik prevarnog krivinog djela koji predstavlja specifian vid prevare koji
se u krivinoj i kriminolokoj literaturi najee naziva tzv. piramidalnom
prevarom. Njime je inkriminisano prevarno organizovanje igara na sreu putem
progresivnog namamljivanja uesnika u igru ili tzv. piramidu sree, pri emu se
od uloenih sredstava oekuje dobitak, a uesnicima se obeava imovinska korist
pod uslovom da oni ili druga lica pod istim uslovima pridobiju druge uesnike.
(1) Prema st. 1. djelo ini ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinsku korist, organizuje, uestvuje ili pomae pri organizovanju
tzv. lananih igara sree u kojima oni uesnici koji se tek ukljuuju uplauju
odreene novane iznose uesnicima koji su se prije njih ukljuili u igru i oekuju
isto takva plaanja od uesnika koji se budu nakon njih ukljuivali u igru.
Radnja izvrenja obuhvata kako radnju organizovanja ovih igara, tako i
samo uestvovanje ili pomaganje pri njihovom organizovanju. To podrazumijeva
da ovo djelo vre kako lica koja organizuju ove igre, tako i ona lica koja sa njima u
tome uestvuju ili im u tome pruaju pomo. To moe da se ini na razliite naine
kao to je npr. davanje odreenih savjeta, traenje ili vrbovanje drugih saradnika
odnosno uesnika u poslu, ustupanje prostora za rad, prevoznih sredstava, pruanje
pomoi pri registrovanju ili legalizovanju posla i sl. Organizatori ovakvih igara
uglavnom to ine putem oglasa za posao, pri emu se uplauju odreeni iznosi i
sklapaju ugovori u kojima se obavezuju da obezbijede nove uesnike, uz obeanje
odreenih naknada.17
(2) Odredba st. 2. sadri djelo koje obuhvata organizovanje, uestvovanje
ili pomaganje pri organizovanju drugih igara na sreu koje su nelegalne, odnosno
za ije organizovanje nije izdata dozvola od nadlenog organa. Iako je slino djelu
17
tampa je zabiljeila sluaj splitske kompanije Vendo koja je predstavljala podrunicu
meunarodnog piramidalnog lanca igara Gem collection ijem su menaderu graani plaali po
2.200 eura, ime su oteeni za milionske iznose. Rije je o meunarodnoj off-shore kompaniji Fit
for success, koja je registrovana u amerikoj dravi Delaver, kojoj su graani iz Hrvatske plaali
navedeni iznos da bi uestvovali na seminarima na kojima e ih poduiti kako uspjeti u ivotu
odnosno kako postati uspjean menader. Da bi neko mogao pristupiti seminaru morao je potpisati
ugovor kojim se obavezuje na uplatu 2.200 eura , nakon ega bi dobili odreene skripte u kojima je
objanjeno kako e za svakog novopridolog lana kojeg ukljue u isti posao dobiti odgovarajuu
naknadu. Prema pisanju lista Dnevni avaz, 25.12.2002.

1682
iz st. 2. od njega se razlikuje u tome to se ono odnosi na sve igre na sreu za koje
nije izdata dozvola organa koji je nadlean za odobravanja takvih igara.
Izvrilac i jednog i drugo djela moe biti svako lice. Subjektivnu stranu
djela ini samo direktni umiljaj koji obuhvata i namjeru pribavljanja protivpravne
imovinske koristi.
(3) Tei oblik djela postoji ukoliko je usljed djela iz prva dva stava
nastupila velika imovinska teta.
Propisana kazna za djela iz st. 1. i 2. je zatvor do tri godine, a za tei oblik
djela zatvor od jedne do osam godina.

Iznuda

lan 242.

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,

silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini
na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug,
kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u
iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne
do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri
izvrenju djela upotrebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili je djelo
uinjeno od strane vie lica ili na naroito grub i poniavajui nain,
kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela iznude, kaznie se zatvorom od tri
do petnaest godina.

(1) Krivino djelo iznude se sastoji u prinuavanju drugoga silom ili

ozbiljnom prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue
imovine, a u namjeri da se time sebi ili drugom pribavi protivpravna
imovinska korist. Djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to ini
prinuivanjem.
Objekat zatite djela je imovina, ali je iznuda istovremeno upravljena i
protiv slobode odluivanja i obuhvata i sva obiljeja krivinog djela prinude. U
tom smislu iznuda je specifino krivino djelo i pojavljuje se kao poseban vid
prinude. Meutim, iznuda je u osnovi djelo protiv imovine jer je ovdje prinuda
samo sredstvo za ostvarenje protivpravne imovinske koristi. Sloboda odluivanja je
dobro koje je kod ovog djela supsidijarnog karaktera. Iznuda ima slinosti i sa
prevarom, jer i ovdje kao i kod prevare tetno raspolaganje sa imovinom preduzima
sam pasivni subjekt.
Radnja izvrenja djela sastoji se u prinuavanju drugog na injenje ili
neinjenje, tj. u primjeni sile i ozbiljne prijetnje (za prinudu v. komentar uz

1683
krivino djelo prinude, a za pojam sile v. i l. 147. st. 24.ovog zakona). Sila je
upravljena prema pasivnom subjektu ali moe biti upravljena i prema nekom
drugom licu ako to moe uticati na pasivnog subjekta da preduzme tetna
raspolaganja. Za razliku od nekih drugih krivinih djela, ovdje sila moe biti
upravljena i prema stvarima. Prijetnja treba da je ozbiljna, a to znai stavljanje u
izgled nekog znaajnijeg zla koje e se nanijeti ukoliko se ne ispuni ono to se
zahtijeva, odnosno da je ona takva da moe uticati na lice prema kome je
upravljena da neto uini ili ne uini. Moe se odnositi na bilo koje dobro osim na
ast i ugled, jer bi se tada radilo o krivinom djelu ucjene.
Prinuda kod ovog djela je upravljena na prinuavanje drugoga na tetno
raspolaganje u odnosu na svoju ili tuu imovinu. Ono se moe sastojati u prodaji
stvari uiniocu po nepovoljnoj cijeni; davanju novca na zajam; odustajanju od
tube za naplatu duga; potpisivanju nepovoljnog ugovora; odustajanju od nasljea i
sl. Nije potreban identitet izmeu pasivnog subjekta i oteenog, jer se tetno
raspolaganje moe odnositi i na imovinu treeg lica.
Izvrilac djela moe biti svako lice. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj.
Uz to, potrebna je i namjera za pribavljanje protivpravne imovinske koristi koja,
kao vano konstitutivno obiljeje, ovo djelo i ini imovinskim deliktom. Meutim,
ovo djelo u vidu prinudnog utjerivanja duga je specifinog karaktera i postoji iako
se ini u namjeri da se od dunika vrati imovina koju on duguje. Ovo se mora initi
isto tako upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje, jer djelo nee postojati ako npr.
povjerilac prijeti duniku da e protiv njega podnijeti tubu ukoliko ovaj u
odreenom roku ne vrati dug.
Za postojanje djela u dovrenoj formi nije potrebno da je navedena
namjera i realizovana; dovoljno je da je pasivni subjekt preduzeo tetno
raspolaganje u odnosu na svoju ili tuu imovinu.
Pokuaj e postojati ako je upotrijebljena sila ili prijetnja u navedenoj
namjeri. Propisana kazna je zatvor od est mjeseci do pet godina.
(2) (3) Djelo se pojavljuje i u vie teih oblika. Prvi (st.2.) postoji ako je
djelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji
prelazi 10.000 KM sa kaznom zatvora od jedne do osam godina, drugi ako taj iznos
prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina, a najtei (st. 3.)
kada se ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela. Za ovaj oblik djela propisana je
kazna zatvora od tri do petnaest godina.

Ucjena

lan 243.

(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist

zaprijeti drugom da e protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti neto to
bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne
uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug,
kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

1684
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u
iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne
do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je delo uinjeno od
strane vie lica ili na naroito poniavajui nain, kaznie se zatvorom
od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem dela ucjene,
kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.

(1) Krivino djelo ucjene (antaa) sastoji se u upotrebi prijetnje prema

nekom licu da e se protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti neto to moe da
kodi njihovoj asti ili ugledu i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu
svoje ili tue imovine, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to ini prinuivanjem. Sa ovako
odreenim elementima, ucjena se javlja kao specijalni oblik iznude. Razlika se
sastoji u tome to se kod ucjene ne primjenjuje sila, ve specifian vid prijetnje
koja je upravljena na tano odreeno zlo - rtvi se prijeti da e se protiv nje ili njoj
bliskog lica otkriti neto to moe koditi njihovoj asti i ugledu. Prijetnja se moe
sastojati u prijetnji istinitim ili neistinitim injenicama.
Za postojanje djela ucjene znaajno je da li prijetnja kao takva moe da
nanese tetu asti i ugledu drugog lica i da li je ona objektivno posmatrano
podobna da prinudi pasivnog subjekta na tetno injenje ili neinjenje. Zato e ovo
djelo postojati i ako se prijeti tako iskonstruisanom neistinom koju ne bi bilo lako
osporiti; ( u naoj sudskoj praksi susree se i stav da prijetnja kod ovog djela treba
da bude istinita, jer se u suprotnom radi o djelu iznude - v. Kambovski, s. 454).
injenice kojima se prijeti mogu predstavljati razliite okolnosti iz linog i
porodinog ivota, odnosa sa drugim licima, profesionalne djelatnosti ili druge
okolnosti ije otkrivanje drugima moe da nanese tetu asti i ugledu oteenog ili
njemu bliskog lica. Tako npr. prijetnja da e biti otkriveno izvreno krivino djelo,
prekid trudnoe, neko nemoralno ponaanje, kukaviluk u ratu i sl. Ono ime se
prijeti treba da bude konkretizovano, jer ovo djelo nee postojati ako se uopteno
prijeti da e se iznijeti neto negativno za drugoga.
Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Pored toga, potrebno je da postoji i
namjera za pribavljanje protivpravne imovinske koristi.
Za postojanje djela nije neophodno da je uinilac i pribavio protivpravnu
imovinsku korist, jer je djelo dovreno kada je prinueno lice uinilo ili propustilo
da uini neto na tetu svoje ili tue imovine. Pokuaj postoji im je upuena
prijetnja.
Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do pet godina.
(2) (3) Djelo se pojavljuje i u vie teih oblika. Prvi (st.2.) postoji ako je
djelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji
prelazi 10.000 KM sa kaznom zatvora od jedne do osam godina, drugi ako taj iznos
prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina, a najtei (st. 3.)
kada se ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela. Za ovaj oblik djela propisana je
kazna zatvora od tri do petnaest godina.

1685
 Zloupotreba povjerenja
lan 244.
(1) Ko zastupajui imovinske interese nekog lica ili starajui se o njegovoj
imovini ne ispuni svoju dunost ili zloupotrebi data mu ovlaenja u
namjeri da time pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist ili da
oteti lice ije imovinske interese zastupa ili o ijoj se imovini stara,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je ovim djelom pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana
teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od
jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se
zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako djela iz stava 1. i 2. ovog lana uini staralac ili advokat, kaznie se
za delo iz stava 1. zatvorom od est mjeseci do pet godina, za delo iz
stava 2. kada je iznos preko 10.000 KM zatvorom od jedne do osam
godina, a kada je iznos preko 50.000 KM, zatvorom od dvije do deset
godina.

(1) Djelo se sastoji u tome da neko, zastupajui imovinske interese nekog

lica ili starajui se o njegovoj imovini, ne ispuni svoju dunost ili zloupotrijebi data
mu ovlaenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugome kakvu imovinsku korist
ili da oteti lice ije imovinske interese zastupa ili o ijoj se imovini stara.
Radnja djela je neispunjavanje dunosti ili zloupotreba ovlaenja prilikom
zastupanja imovinskih interesa ili staranja o imovini nekog lica. Dunost i
ovlaenja mogu se zasnivati samo na zakonskim i ugovornim obavezama.
Neispunjavanje dunosti postoji onda ako uinilac ne preduzima one radnje koje su
ugovorene, oekivane i koje slijede iz zakona radi zatite imovinskih interesa ili
imovine nekog lica. Zloupotreba ovlaenja je tei vid ovog djela i on postoji kada
uinilac iskoriava ovlaenje koje ima u vezi sa zastupanjem imovinskih interesa
ili staranjem o imovini na taj nain to preduzima radnje koje nisu u interesu lica
koje zastupa.
Za postojanje djela neophodna je namjera za pribavljanje za sebe ili
drugoga kakve imovinske koristi ili da se oteti lice iji se imovinski interesi
zastupaju. Zbog ove namjere radie se redovno o direktnom umiljaju.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do tri godine.
(2) Tei oblici djela (st.2.) postoje ako je izvrenjem ovog djela pribavljena
imovinska korist ili je prouzrokovana teta preko 10.000 KM, sa propisanom
kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazna
je zatvor od jedne do osam godina.
(3) Najtei oblici djela (st.3.) postoje kada su djelo iz st. 1. i 2. uinjena od
strane staraoca ili advokata. Radi se o licima koja uivaju posebno povjerenje i
izigravanje ili zloupotreba tog povjerenja je posebno opasan i prekorljiv in.
Posebno karakteristian sluaj ovog djela u vidu advokatske zloupotrebe je tzv.
prevarikacija, tj. zastupnika izdaja interesa jedne stranke u interesu protivnike
strane (v. Radovanovi - orevi, str. 254; Lazarevi, str. 565).
1686
Sudska praksa:

Kada okrivljeni po posebnom punomoju oteenih na blagajni slube platnog

prometa podigne dosueni iznos po izvrnoj presudi optinskog suda i polovinu toga
iznosa zadri i utroi za kupovinu vozila, time je zastupajui imovinske interese drugog lica
zloupotrebio dato ovlaenje u nameri da sebi pribavi imovinsku korist.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K 402/00 od 29.03. 2000.

Zelenatvo

lan 245.

(1) Ko za davanje novca ili drugih potronih stvari na zajam ili za vrenje
usluge koju uini nekom licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog
nesrazmjernu imovinsku korist iskoriavajui njegovo teko imovno
stanje, teke prilike, nudu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili
smanjenu sposobnost rasuivanja,
kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posljedice za
oteenog ili je uinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi
10.000 KM, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i
novanom kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.

Zelenatvo ili lihvarstvo (u najteem obliku poznato i kao kooderstvo)

predstavlja veoma staru pojavu koja se sastoji u iskoriavanju teke materijalne ili
neke druge sline situacije nekog lica da bi se za dati novac ili neku drugu potronu
stvar datu na zajam ili za izvrenju uslugu, ugovorila imovinska korist koja je u
velikoj nesrazmjeri sa datom imovinskom vrijednosti ili uinjenom uslugom. Ovo
djelo se najee ostvaruje putem pozajmljivanja novca koji se daje na kratke
rokove sa visokim kamatama, koja se esto veoma mnogo poveava ukoliko se
novac ne vrati na vrijeme, to ponekad rezultira i sa traginim posljedicama.
Ostvarivanje zarade na ovakav nain je suprotno osnovnim moralnim naelima
drutva, jer uinilac koristi teku materijalnu ili slinu situaciju drugog lica da bi na
lak nain, bez ikakvog uloenog truda, ostvario veu imovinsku korist, to je
osnovni razlog za njegovo inkriminisanje. Ima naznaka da je ovakvo ostvarivanje
zarade veoma prisutno u naem drutvu u poslijeratnom vremenu. Sa razliitim
pojavnim oblicima zelenatvo je predvieno u svim dananjim krivinim
zakonodavstvima.
Zakonsko bie ovog djela po svojoj prirodi spada u nepravo nuno
sauesnitvo, ijim je opisom obuhvaeno vie lica, ali je kanjivo samo jedno od
njih dok drugome zakon prua zatitu (tzv. unilateralno krivino djelo). Ovdje se
kanjava lihvar, a druga strana, ak i u sluaju da je sama podstrekla uinioca djela,
1687
ne moe da odgovara ni kao sauesnik ni kao saizvrilac, jer je cilj ove
inkriminacije njegova zatita.
(1) Djelo se sastoji u davanju novca ili drugih potronih stvari na zajam ili
u vrenju usluga nekom licu, za to se primi ili ugovori za sebe ili drugog
nesrazmernu imovinska korist iskoriavanjem njegovog tekog imovnog stanja,
tekih prilika, nude, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili smanjene
sposobnosti rasuivanja (st.1.).
Radnja djela je primanje ili ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi u
vezi sa zajmom ili vrenjem usluga. Ugovaranje podrazumijeva postizanje
saglasnosti, izmeu lica koje daje novac ili stvari na zajam ili vri uslugu ili lica
koje prima zajam ili uslugu, o tome koji je sadraj i visina imovinske koristi koju
e davalac zajma dobiti za dati zajam ili uslugu. Ta korist moe biti razliita i ona
se moe sastojati u novcu, odreenim potronim ili nepotronim stvarima, otpisu
duga, obavljanju posla i dr.
Najznaajnije obiljeje ovog krivinog djela sastoji se u korienju ili
tanije u zloupotrebljavanju od strane uinioca odreene situacije ili stanja u kojoj
se nalazi pasivni subjekt (rtva djela). To su prvenstveno situacije koje se odnose
na teko imovno stanje uinioca, ili neke druge teke prilike (npr. stambene, stanje
bolesti, dospjelost visokog duga), nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu
sposobnost rasuivanja. Karakteristika prva tri sluaja je da se oteeni nalazi u
takvoj situaciji koja mu ne ostavlja druge mogunosti izbora; on je primoran da
prihvati zajam ili uslugu pod veoma nepovoljnim uslovima (prihvatanje pozajmice
radi vraanja dospjelog duga pod izuzetnom nepovoljnim kamatama; prodavanje
stvari po cijeni daleko ispod njihove prave vrijednosti da bi se otplatio prispjeli
dug; plaanje sitne usluge u izuzetno visokom iznosu, jer nema drugog izlaza u toj
prilici i sl.). Korienje nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili smanjene
sposobnosti za rasuivanje kao okolnosti pod kojima se ugovara nesrazmjerna
imovinska korist, postoji kada se zloupotrebljava neznanje, nezrelost ili smanjena
mogunost rasuivanja lica kome se ini zajam ili usluga, to se uglavnom odnosi
na sluajeve vrenja navedenih usluga prema mladim licima, odnosno licima bez
dovoljnog ivotnog iskustva, kao i prema duevno nedozrelim licima ili licima koja
se nalaze u takvom stanju da im je sposobnost za shvatanje znaaja svojih
postupaka bila umanjena (tako npr. korienje ovakvih okolnosti od strane
advokata ili ljekara i ugovaranje sa klijentima nesrazmjerne imovinske koristi za
ukazanu pomo ili obavljenu uslugu).
Kao nesrazmjerna imovinska korist (kamata, lihva) smatra se ona
ugovorena imovinska korist koja se primi ili ugovori za primljeni zajam ili
uinjenu uslugu, a koja je znatno iznad one koja je uobiajena pri takvoj vrsti
zajma ili usluge. Nesrazmjernost imovinske koristi procjenjuje se na osnovu
okolnosti koje su relevantne u svakom konkretnom sluaju, pri emu se uzimaju u
obzir naroito: vrijednost novca ili stvari koje se daju na zajam ili vrijednost
uinjene usluge, rok vraanja zajma, visina kamate koja je uobiajena ili je
propisana za takve sluajeve i sl. Kako ovo djelo obuhvata ugovaranje imovinske
koristi i za drugoga, ono podrazumijeva i posrednike djelatnosti, tj. obavljanje
lihvarskih poslova za raun drugih lica.

1688
 U sluaju kada je zajmoprimac unaprijed donio odluku o neispunjenju
obaveze prema zajmodavcu, postoji obostrano izvrenje krivinog djela: na strani
zajmoprimca krivino djelo prevare, a na strani zajmodavca ugovaranje
nesrazmjerne imovinske koristi (u tom smislu i Kambovski, s. 455-456).
Djelo je dovreno kada je iskoriavanjem nekog od navedenih stanja ili
okolnosti, za dati zajam ili uinjenu uslugu primljena ili ugovorena nesrazmjerna
imovinska korist. Dakle za postojanje djela nije neophodno da je zajmodavac
realizovao ugovorenu imovinsku korist.
Izvrilac djela moe biti svako lice. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj
koji treba da obuhvati i svijest da se iskoriava navedeno teko stanje pasivnog
subjekta radi primanja ili ugovaranja nesrazmjerne imovinske koristi. Kanjiv je i
pokuaj djela.
Propisana kazna je zatvor do tri godine i novana kazna koji su u ovom
sluaju propisani kumulativno.
(2) U st. 2. predvieni su tei oblici djela i oni postoje ako su usljed djela iz
st. 1. nastupile teke posljedice za oteenog ili je uinilac pribavio imovinsku
korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kada je propisana kazna zatvora od est
mjeseci do pet godina i novana kazna, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM
predviena je kazna zatvora od jedne do deset godina i novana kazna. Zbog
koristoljubivog motiva koji je sutinsko obiljeje ovog djela, u svim sluajevima
novana kazna je postavljeno kumulativno sa kaznom zatvora.

Prikrivanje

lan 246.

(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim djelom ili ono to je za

nju dobijeno prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u
zalogu ili na drugi nain pribavlja,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u sastavu grupe ili
zloinake organizacije, ili ako vrijednost stvari koje se prikrivaju
prelazi iznos od 20.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est
mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 100.000 KM,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je
stvar pribavljena krivinim djelom,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

Prikrivanje je po svojoj prirodi akcesorno jer pretpostavlja jedno drugo

krivino djelo na koje se ono nastavlja, iji je ono samo produetak; ono je
,,sauesnitvo,, u tom djelu nakon njegovog dovrenja (auxilium post delictum).
Djelom prikrivanja se podrava i produava protivpravno stanje koje je stvoreno

1689
prethodnim djelom. Ono se objektivno nadovezuje na prethodno djelo, ali u
krivinopravnom smislu ne predstavlja sauesnitvo, jer se preduzima nakon
dovrenja prethodnog djela. Meutim, ako je prikrivanje bilo unaprijed obeano,
uinilac prikrivanja e biti pomaga (sluaj psiholokog pomaganja) u prethodnom
krivinom djelu (npr. krai) i odgovarae za sauesnitvo u tom djelu (nema sticaja
sa prikrivanjem).
Sutina djela je u pribavljanju, proturanju ili prikrivanju stvari do koje se
dolo izvrenjem krivinog djela. Moe se pojaviti u dva oblika: a) prikrivanju
stvari ije je porijeklo poznato i b) prikrivanje stvari ije porijeklo uiniocu nije
poznato.
(1) Osnovni oblik djela (st. 1.) postoji kada neko stvar za koju zna da je
pribavljena krivinim djelom ili ono to je dobijeno njenom prodajom ili
zamjenom, kupuje, primi u zalog ili na drugi nain pribavlja, prikriva ili protura.
Objekat djela su stvari koje su pribavljene krivinim djelom ili ono to je
dobijeno prodajom ili zamjenom tih stvari. Pojam stvari u smislu ovog krivinog
djela treba shvatiti neto ire nego kod krae, jer su ovdje pored pokretnih
obuhvaene i nepokretne stvari pribavljene krivinim djelom (npr. kua ili
zemljite dobijeno krivinim djelom lihvarstva), kao i stvari do kojih se dolo
prodajom, zamjenom ili preradom stvari koje su pribavljene krivinim djelom,
(nakit, zlato, devize ili neke druge stvari kupljene ukradenim novcem). Neophodno
je da je stvar pribavljena krivinim djelom, a ne nekom drugom kanjivom
radnjom kao to je privredni prestup ili prekraj. Sporno je da li to moe biti svako
krivino djelo kojim uinilac moe pribaviti neku stvar ili samo djela protiv
imovine. ini nam se da prirodi krivinog djela prikrivanja vie odgovara stav da
to mogu biti i druga djela kojima se pribavljaju odreeni predmeti, odnosno sva
takva djela. Tako npr. prikrivanje novca pribavljenog pronevjerom, prevarom u
slubi itd. Bez znaaja je da li je uinilac odgovoran za to djelo, da li je kanjen ili
osloboen od kazne, kako se goni za to djelo, da li je nastupila zastara itd.
Iz sutine djela proizilazi da radnja izvrenja obuhvata svaku djelatnost
koja je upravljena na to da stvar pribavljena krivinim djelom ostane neotkrivena,
odnosno kojom se omoguava promet stvari dobijenih za to djelo. Drugim
rijeima, sve radnje koje znae prikrivanje u najirem smislu (otuda naziv djela)
ine radnju izvrenja ovog djela. U zakonu su odreene alternativno i mogu se
sastojati u kupovini, primanju u zalogu, pribavljanju na drugi nain, prikrivanju i
proturanju. Pod pribavljanjem na drugi nain podrazumijeva se svaki drugi nain
osim navedenih (npr. primanju na poklon, sakrivanje), a pod proturanjem
preprodaja, traenje kupaca, zamjena za druge stvari i sl.
Krivino djelo prikrivanja je umiljajni delikt koji podrazumijeva da
postoji znanje da je stvar pribavljena krivinim djelom (direktni umiljaj). Izvrilac
djela moe biti svako lice osim uinioca i sauesnika krivinog djela kojim je stvar
pribavljena.
(2) U st. 2. predvieni su tei oblici djela koji postoje ako je djelo uinjeno
u sastavu grupe ili zloinake organizacije, ili ako vrijednost stvari koje se
prikrivaju prelazi iznos od 20.000 KM. Propisana kazna za taj oblik djela je zatvor
od est mjeseci do pet godina (za pojam grupe i zloinake organizacije v. l. 147.

1690
ta. 11. i 13. KZ RS znaenje izraza). Najtei oblik djela postoji ako vrijednost
stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od 100.000 KM, kada je propisana kazna
zatvora od jedne do deset godina.
(3) Laki oblik djela (st. 3.) postoji kada uinilac nije znao da se radi o
stvari koja je pribavljena krivinim djelom. Osnov njegove odgovornosti za ovo
djelo sastoji se u tome to je uinilac mogao to da zna. Dakle, kod djela iz st. 1.
postoji jasno znanje o toj injenici, dok kod ovog djela uinilac to ne zna, ali je
mogao da zna. Ovdje se radi o tzv. mjeovitom (sloenom) obliku vinosti koji
obuhvata pored nehata i eventualni umiljaj (jedni smatraju da je ovim obuhvaen
samo nehat, uglavnom nesvjesni). Mogunost znanja u smislu ovog krivinog djela
obuhvata razliite stepene psihikog odnosa prema djelu, to ukljuuje i eventualni
umiljaj. Tako npr. kupujui stvari na ulinoj prodaji po izuzetno niskoj cijeni,
uinilac sumnja da je stvar pribavljena krivinim djelom, ali je ipak kupuje. Kada
postoji mogunost znanja da je stvar pribavljena krivinim djelom, faktiko je
pitanje i procjenjuje se na osnovu okolnosti svakog konkretnog sluaja (vrijednost
predmeta i njegove prodajne cijene, lica koje stvar prodaje, mjesta i naina prodaje
i sl.).
Kazna za osnovni oblik je zatvor do tri godine, a za laki novana kazna ili
zatvor do jedne godine.

Sudska praksa:
Okrivljeni je mogao znati da su stvari koje pribavlja predmet izvrenja krivino
dela, s obzirom da je pribavio stvari od lica koje je upoznao u zatvoru.

Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 683/03 od 25.03. 2003.

Protivzakonito useljenje
lan 247.
(1) Ko se neovlaeno useli u tuu zgradu, stan, poslovni prostor ili druge
prostorije, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Pri izricanju uslovne osude, sud uiniocu moe naloiti da u odreenom
roku napusti i isprazni prostor u koji je uselio.
(1) Djelo obuhvata protivzakonito useljavanje u tue zgrade, stanove,
poslovne ili neke druge prostore, to predstavlja jedan poseban oblik djela
samovlaa. Smisao ove inkriminacije je da se zatiti vlasnitvo odnosno sprijei
nezakonito zauzimanje stambenih, poslovnih i drugih prostora od neovlaenog
uzurpiranja.
Da bi postojalo djelo potrebno je da se useljavanje vri neovlaeno. To je i
istaknuto u zakonskom opisu ovog djela, to znai da je protivpravnost bitan
elemenat ovog krivinog djela. Stoga umiljaj uinioca treba da obuhvati i ovaj
elemenat.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do tri godine.
1691
 (2) U st. 2. je predvieno da pri izricanju uslovne osude, sud uiniocu
moe naloiti da u odreenom roku napusti i isprazni prostor u koji je uselio.
Djelo je obuhvaeno odredbom iz lana 255. (iskreno kajanje).
Ako je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim, djelo se goni po
prijedlogu (v. l. 256.).

Protivpravno zauzimanje zemljita

lan 248.

(1) Ko protivpravno zauzme tue zemljite,

kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ko protivpravno zauzme tue zemljite u namjeri da ga upotrebi za
gradnju,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ovo djelo predstavlja poseban oblik samovlaa , jer uinilac sebi pribavlja
neko pravo koje mu ne pripada ili za koje on samo pretpostavlja da mu pripada.
Stoga je konstitutivno obiljeje ovog djela protivpravnost koja je unesena u
zakonski opis djela.
(1) U st. 1. je osnovni oblik djela koji se sastoji u protivpravnom
zauzimanju tueg zemljita. Pod zauzimanjem zemljita treba razumjeti
iskoriavanje odnosno obradu zemljita koje ne pripada uiniocu, odnosno koje
nije njegovo vlasnitvo ili mu ne pripada po nekom drugom pravnom osnovu.
Djelo je umiljajno. Uinilac treba da je svjestan da je u pitanju tue
zemljite, odnosno umiljaj treba da obuhvati i elemenat protivpravnosti s obzirom
da je on obiljeje djela. Ako toga uinilac nije svjestan, odgovornost je iskljuena
jer je rije o stvarnoj zabludi.
(2) U st. 2. predvien je tei oblik djela koji postoji ukoliko je protivpravno
zauzeto tue zemljite u namjeri da se upotrijebi za gradnju. Ovdje promjena
namjene zemljita predstavlja kvalifikatornu okolnost koja djelu daje tei vid.
Djelo je dovreno kada je zemljite zauzeto, odnosno kada je uinilac
zemljite poeo da koristi, da ga obrauje, odnosno kada je poeo da se prema
njemu odnosi kao da je njegovo.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do dvije godine za djelo iz st.
1, odnosno novana kazna ili zatvor do tri godine za djelo iz st. 2.
Djelo je obuhvaeno odredbom iz lana 255. (iskreno kajanje).

Oteenje tue stvari

lan 249.

(1) Ko uniti, oteti ili uini neupotrebljivom tuu stvar,

kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

1692
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji
prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet
godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Gonjenje za delo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu.

(1) Djelo se sastoji u oteenju, unitenju ili injenju neupotrebljivom tue

stvari. Objekat djela je tua pokretna ili nepokretna stvar. Ne mora se raditi samo o
stvarima koje imaju imovinsku vrijednost; objekat djela mogu biti i stvari koje
mogu imati neku drugu vrijednost kao to je npr. afekciona i sl. Stvari bez ikakve
vrijednosti ne bi mogle biti objekat ovog djela.
Radnja se sastoji u oteenju. unitenju ili injenju neupotrebljivom tue
stvari. Oteenje je umanjenje vrijednosti stvari i njene upotrebljivosti; unitenje
postoji ako je stvar u potpunosti unitena ili je sasvim izgubila svoju upotrebnu
vrijednost ili funkciju (spaljena ili razbijena stvar); injenje neupotrebljivom znai
onemoguavanje upotrebe te stvari poremeajem njenih sastavnih dijelova ili
funkcija, pri emu je nevano da li je izmijenjen oblik ili supstancija stvari
(kvarenje nekog ureaja i sl.).
(2) Tei oblik postoji ako teta prelazi iznos 10.000 KM, a najtei ako
prelazi iznos od 50.000 KM.
Izvrilac moe biti svako lice. Djelo je umiljajno.
Propisana je novana kazna ili zatvor do dvije godine, za prvi tei oblik
zatvor od est mjeseci do pet godina, a za drugi tei oblik od jedne do osam godina.
Djelo je obuhvaeno odredbom iz lana 255. (iskreno kajanje).
(3) Gonjenje se preduzima po prijedlogu (st.3). Meutim, u odredbi l.
256. stoji da se gonjene po prijedlogu za ovo djelo preduzima samo ako je uinilac
u bliskom odnosu sa oteenim.

Paljevina

lan 250.

(1) Ko zapali tuu kuu ili drugu zgradu namijenjenu za boravak ili
ekonomsko korienje, ili poslovnu zgradu ili zgradu koja je u javnoj
upotrebi,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta velikih
razmjera,
inilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.

Ovo djelo predstavlja djelo iz reda sasvim novih djela u naem krivinom
zakonodavstvu (inae se rijetko susree u krivinim zakonima). Ono predstavlja
poseban i specifian oblik krivinog djela oteenja tue stvari, pa njegovo
postojanje u tom smislu treba i tumaiti. Njegovo izdvajanje i posebno regulisanje

1693
ipak je opravdano, ne samo zbog specifinosti naina njegovog izvrenja, koje
esto nosi neograniene opasnosti, ve i zbog toga to je ovaj vid unitenja tue
imovine i postranom vremenu na naim prostorima postao veoma esta pojava i to
se ovim djelom redovno nanose velike materijalne tete. U tome se nalazi ratio
legis ove inkriminacije kojom se eli pojaati zatita imovine, posebno stambenih
objekata.
(1) Osnovni oblik djelo (st.1.) ini ko zapali tuu kuu ili drugu zgradu
namijenjenu za boravak ili ekonomsko korienje, ili poslovnu zgradu ili zgradu
koja je u javnoj upotrebi. Propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina.
(2) Tei oblik djela (st. 2.) postoji ako je ovim djelom prouzrokovana teta
velikih razmjera. Prema pravnom shvatanju prihvaenom na sjednici Krivinog
odjeljenja VS FBiH imovinska teta velikih razmjera postoji kada prouzrokovana
teta prelazi 100.000 KM (Su-1728/04, od 16.11. 2004. godine), dok je prema
shvatanju Opte sjednice Suda BiH taj elemenat ispunjen ukoliko navedena teta
prelazi iznos od 80.000 KM (Zap. Opte sjednice od 07.07.2004. godine).
Zaprijeena kazna je zatvor od dvije do dvanaest godina.

Oteenje tuih prava

lan 251.

(1) Ko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari otui, uniti ili oteti
svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga
oteti,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko uniti, oteti, prikrije,
prividno proda ili uini neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili
neki njezin sastavni dio, ili prizna neistinito potraivanje, sastavi laan
ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom prividno ili stvarno
pogora svoje imovno stanje i time umanji mogunost ili sprijei
namirenje najmanje jednog od svojih povjerilaca.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu.

(1) Krivino djelo ima dva oblika. Prvi oblik djela (st. 1.) ini onaj ko u
namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari otui, uniti, oteti ili oduzme svoju
stvar na kojoj drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga oteti.
Radnja izvrenja se sastoji u otuivanju, unitenju ili oteenju stvari na
kojoj drugo lice ima zalono pravo ili pravo uivanja. Pojam oteenja ili unitenja
treba uzeti kako su odreeni kod krivinog djela oteenja tue stvari, dok otuenje
treba razumjeti kao prenoenje prava svojine zakljuenjem nekog pravnog posla,
npr. ugovora o poklonu, kupoprodaji i sl.
Predmet djela (tzv. gramatiki objekat) je stvar na kojoj se preduzima
radnja izvrenja, dok je objekat zatite (tzv. napadni objekat) zalono pravo ili
pravo uivanja na stvari.

1694
 Za postojanje djela potrebno je da navedene stvari predstavljaju
sopstvenost uinioca krivinog djela. To je razlog to se unitenje ili oteenje tih
stvari ne javlja kao krivino djelo oteenja tue stvari. Smisao i sutina ovog
krivinog djela nije dakle zatita svojine na stvari, ve zatita zalonog prava ili
prava uivanja na stvari.
(2) Poseban oblik ovog krivinog djela sastoji se u osujeenju izmirenja
povjerioca odnosno povjerilaca. Naime, prema odredbi iz st. 2. djelo postoji kada
neko preduzme odreeno tetno ili neko drugo raspolaganje prema svojoj imovini u
namjeri da osujeti izmirenje najmanje jednog od svojih povjerilaca. Prema
zakonskom tekstu to se moe sastojati u unitenju, oteenju, prikrivanju, prividnoj
prodaji ili injenju neupotrebljivom svoje cjelokupne imovine ili nekog njezina
dijela, ili priznavanju neistinitih potraivanja, sastavljanju lanih ugovora ili nekoj
drugoj prevarnoj radnji kojom se prividno ili stvarno pogora svoje imovno stanje,
ime se namjerno umanji mogunost ili sprijei namirenje makar jednog od svojih
povjerilaca. Ovo djelo je slino prethodnom od koga se u osnovi razlikuje samo u
tome to se ovdje radi o stvarima uinioca koje se nalaze kod njega, u njegovom
priteanju, dok se kod prvog oblika djela stvari uinioca nalaze kod drugog lica ija
se prava oteuju. Pored navedene, razlika izmeu ova dva djela sastoji se i u
prirodi imovinskih prava koja se povreuju. Kod prvog djela rije je o pravu na
stvarima (zalono i pravo uivanja), dok se kod ovog oblika djela radi o pravu
potraivanja prema imovini uinioca od strane njegovih povjerilaca, a ne o pravu
vezanom za stvar kao u prvom sluaju. Dakle, predmet ovog djela ne moraju biti
samo stvari kao takve, ve i sva imovina odnosno imovinska prava i interesi. Stoga
ovo djelo moe postojati i ako uinilac sakrije ili uniti odreene dokumente koji
slue za ostvarivanje odreenih prava, kao to su npr. mjenice, obveznice zajmova,
priznanice i sl.
Za postojanje djela potrebno je da se tetno ili drugo raspolaganje sa
svojom imovinom ini radi osujeenja izmirenja povjerioca.
Posljedica kod oba oblika djela je nastupanje imovinske tete za pasivne
subjekte. Ima i miljenja da nastupanje imovinske tete kod ovog djela predstavlja
objektivni uslov inkriminacije ili kanjivosti, a ne posljedicu djela.
Izvrilac prvog oblika djela moe biti samo sopstvenik stvari na kojoj
drugi ima zalono ili pravo uivanja. Kod drugog oblika djela izvrilac moe biti
samo lice koje je sopstvenik imovine ili dijela imovine iz koje povjerilac treba da
se namiri. Radi se dakle o vlastorunim djelima. Subjektivnu stranu djela ini
umiljaj, uz navedene namjere.
Kazna kod oba djela je novana ili zatvor do jedne godine.
(3) Gonjenje za djelo iz st. 1. se preduzima po prijedlogu (st.3.), ali se
prema odredbi iz l. 256., ako je uinilac u nekom od, u toj odredbi navedenih
odnosa sa oteenim, to ini takoe po prijedlogu.

1695
 Oteenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija
lan 252.
(1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice koje sa stambene
ili poslovne zgrade ili iz stambenog ili poslovnog prostora skine ili oteti
spoljne ili unutranje ureaje, instalacije ili njihove dijelove ili na drugi
nain znatno smanji upotrebljivost zgrade ili prostora,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je radi dela iz stava 1. ovog lana zgrada, stambeni ili poslovni
prostor postao neupotrebljiv,
uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(1) Krivino djelo ini korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo
lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz stambenog ili poslovnog prostora,
skine ili oteti vanjske ili unutranje ureaje ili uniti ili oteti instalacije ili
dijelove tih instalacija, ili na neki drugi nain umanji upotrebnu vrijednost zgrade
ili nekog od navedenih prostora. Izvrenje djela je povezano sa koritenjem
navedenih prostora, to znai da se radi o tzv. vlastorunom djelu. Ako navedene
zgrade ili prostore oteti ili odnese ureaje ili dijelove instalacija neko drugo lice,
nee se raditi o ovom ve o optem krivinom djelu oteenja tue stvari ili
krivinom djelu krae. Djelo je umiljajno.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine.
(2) Tei oblik djela postoji ukoliko je radi izvrenja ovog djela zgrada,
poslovni ili stambeni prostor postao neupotrebljiv. Za ovaj oblik djela propisana
kazna je zatvor do tri godine.

Prisvajanje, unitenje ili oteenje spomenika kulture, zatienih

objekata prirode ili drugih predmeta koji su od posebnog kulturnog
ili istorijskog znaaja

lan 253.

(1) Ko pri arheolokim, geoloko-paleontolokim i mineralokim

istraivanjima i iskopavanjima, arhivskim istraivanjima ili na drugi
nain prisvoji iskopine, materijal ili naeni predmet koji ima kulturni ili
istorijski znaaj, arhivski materijal ili prirodnu rijetkost,
kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko protivpravno uniti ili
oteti spomenik kulture, zatieni objekat prirode ili drugi predmet koji
je od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja, ili stvar koja
predstavlja javno dobro.
(3) Ko neovlaeno na spomeniku kulture izvri konzervatorske,
restauratorske ili istraivake radove, ili ko neovlaeno vri arheoloka

1696
 iskopavanja ili istraivanja, pa usljed toga spomenik bude tee oteen
ili uniten,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako su dela iz stava 1, 2. i 3. ovog lana izvrena prema predmetu ili
spomeniku posebnog istorijskog ili kulturnog znaaja, ili je tim djelima
prouzrokovana velika teta,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Spomenici kulture, zatieni objekti prirode ili drugi predmeti koji su od

posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja, regulisani su u odgovarajuim
propisima, kao to su Zakon o zatiti spomenika kulture, Zakon o zatiti prirodnih
rijetkosti i dr., ali kako se radi o posebno znaajnim drutvenim vrijednostima,
njihova krivinopravna zatita je postavljena u KZ RS. Iako se njihovim
sistematizovanjem u KZ RS ne mijenja priroda ovih djela u odnosu na to kada su
ova djela u posebnim zakonima, ipak se na ovaj nain postavlja zaokruen i
djelotvorniji sistem zatite ove veoma znaajne oblasti.
Grupni objekat zatite kod ovih djela je istorijsko i kulturno nasljee,
odnosno drutveni interes za zatitom i ouvanjem kulturnog i istorijskog blaga i
vrijednosti koje su od izuzetnog znaaja za svako drutvo. Ove vrijednosti kao i
odreene prirodne rijetkosti, ne tite se radi njihovog materijalnog znaaja, ve radi
njihovog znaaja za nacionalnu kulturu ili radi ouvanja odreenih geobogatstava i
vrijednosti, zatite odreenih geo i/ili eko sredina. Rije je o univerzalnim
vrijednostima koje po svom znaaju ponekad nadilaze okvire i granice nacionalne
kulture, vrijednostima koje postaju civilizacijske, univerzalne ljudske vrijednosti.
Bia nekih oblika ovih djela su slina djelima protiv imovine, kao to je
kraa, oteenje tuih stvari, utaja itd., ali se ona od tih djela razlikuju po tome to
ova djela ne predstavljaju napad na ova kao imovinska dobra, ve kao dobra koja
imaju posebno istorijsko, kulturno i civilizacijsko znaenje. Njihovu takvu prirodu
ne mijenjaju ni eventualni koristoljubivi motivi koji mogu postojati na strani
uinioca. Kako se u zakonskim opisima ovih djela esto koriste pojmovi ija je
sadrina odreena u posebnim zakonskim propisima iz odgovarajuih oblasti, za
njihovo razumijevanje i primjenu ovih inkriminacija, bie potrebno upoznavanje i
sa tim propisima.
Krivino djelo iz ove odredbe se pojavljuje u nekoliko oblika:
(1) Prvi oblik djela (st.1.) ini onaj ko pri arheolokim ili drugim
navedenim istraivanjima ili na drugi nain, prisvoji iskopine ili neki materijal
odnosno predmet koji je od istorijskog ili kulturnog znaaja, arhivski materijal ili
prirodnu rijetkost. Razumije se da je za znaenje ovih pojmova neophodno
upoznati, kako je ve navedeno, posebne zakonske propise koje se odnose na ovu
oblast.
Propisana kazna za ovaj oblik je zatvor od est mjeseci do pet godina.
(2) Drugi oblik djela (st. 2) sastoji se u protivpravnom unitenju ili
oteenju spomenika kulture, zatienih objekata prirode ili drugih predmeta koji
su od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja ili stvari koje predstavljaju javno

1697
dobro. Za postojanje djela potrebno je da je djelo izvreno protivpravno, ega
uinilac mora biti svjestan. Propisana kazna je kao i kod djela iz st. 1.
(3) Trei i laki oblik djela (st. 3.) ini ko neovlaeno na spomeniku
kulture izvri konzervatorske, restauratorske ili istraivake radove, ili ko
neovlaeno vri arheoloka iskopavanja ili istraivanja, pa usljed toga spomenik
bude tee oteen ili uniten. Da bi djelo postojalo potrebno je da se ovi radovi ine
neovlaeno, to znai da je elemenat protivpravnosti obiljeje i ovog, kao i
prethodnog oblika djela.
Propisana kazna za ovaj oblik je novana kazna ili zatvor do tri godine.
(4) Tei oblik djela (st. 4.) postoji ako su djela iz prethodnih stavova
izvrena prema predmetu ili spomeniku kulture od posebnog istorijskog ili
kulturnog znaaja, ili je tim djelima prouzrokovana velika teta. Tada je
zaprijeena kazna zatvor od jedne do osam godina.

Iznoenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili

istorijskog znaaja ili prirodnih rijetkosti

lan 254.

(1) Ko neovlaeno izveze ili iznese u inostranstvo predmet koji je posebnog

kulturnog ili istorijskog znaaja ili predmet koji predstavlja prirodnu
rijetkost, ili drugom omogui da to uini,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u odnosu na dobro od
velikog kulturnog, istorijskog ili prirodnog znaaja,
uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.

(1) Djelo ini ko neovlaeno izveze ili iznese u inostranstvo predmet koji
je od naroitog istorijskog ili kulturnog znaaja ili se radi o predmetu koji
predstavlja prirodnu rijetkost. Sa ovim je izjednaeno i omoguavanje drugome da
to uini, to znai da je zakon pomaganje u izvrenju ovog djela podigao na nivo
radnje izvrenja, to je sasvim razumljivo ako se ima u vidu da se ovo djelo esto
mora vriti upravo na taj nain. Propisana kazna je zatvor do tri godine, to znai
da je i pokuaj izvrenja ovog djela kanjiv. Izvrilac djela moe biti svako lice.
Djelo je umiljano.
(2) Tei oblik djela (st.2) postoji ako je ovo djelo uinjeno u odnosu na
dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili prirodnog znaaja. Propisana kazna je
zatvor od est mjeseci do pet godina.

1698
 Iskreno kajanje

lan 255.

Ako je uinilac djela iz l. 231, 235, 236, 237, 247, 248, 249, 251. i 252.
ovog zakona, prije nego to je saznao da je otkriven, vratio oduzetu ili
prisvojenu stvar, naknadio tetu ili je na drugi nain otklonio tetne posljedice
krivinog djela, sud ga moe osloboditi od kazne.

Ovom odredbom predviena je mogunost osloboenja od kazne samo za

neka imovinska krivinoga djela u sluajevima kada je uinilac vratio oduzetu ili
prisvojenu stvar, naknadio tetu prouzrokovanu krivinim djelom ili je na neki
drugi nain otklonio tetne posljedice, pod uslovom da je to sve uinio prije nego
to je saznao da je otkriven. Rije je o ustanovi tzv. stvarnog ili iskrenog kajanja
koji se u teoriji definie uglavnom kao dragovoljno otklanjanje tetnih posljedica ili
njihovo ublaavanje nakon uinjeno krivinog djela.
Da bi ova odredba mogla biti primijenjena neophodno je da bude ispunjeno
nekoliko uslova. Najprije, potrebno je da je uinilac otklonio posljedice djela, pod
im treba razumjeti ponaanje razliitog sadraja u zavisnosti od toga o kakvom se
djelu radi. To moe biti vraanje oduzete ili prisvojene stvari, naknadu tete ili neki
drugi oblik otklanjanja tetnih posljedica krivinog djela. To uinilac mora uraditi
sam, uz pomo ili angaovanje nekog drugog lica. Stvarno kajanje ne postoji
ukoliko je posljedicu otklonio neko drugi bez znanja uinioca ili ak i mimo
njegove volje. Dakle, ukoliko to ini tree lice, potrebno je da je i takvo otklanjanje
posljedice rezultat uinioeve volje. Ako se radi o sauesnicima, svako od njih
moe ostvariti ovu privilegiju ukoliko otkloni posljedicu uinjenog djela, ali e se
takva okolnost u smislu l. 26. st. 3. KZ RS uzeti samo njemu u obzir.
Pored toga, otklanjanje tetnih posljedica djela treba da je uinjeno
dobrovoljno, tj. da je uinilac sam donio odluku da to uini (dobrovoljnost iskrenog
kajanja). Ako je to bilo iznueno dejstvom drugih okolnosti (npr. pritisak drugih
lica i sl.), onda stvarno kajanje nije dobrovoljno, odnosno ono ne postoji. Pri tome
sud mora cijeniti sve okolnosti pod kojima je to uinjeno, a pogotovo mora voditi
rauna o tome da li je uinilac takvu odluku donio prije nego je bio otkriven.
Sljedei uslov se sastoji u tome da je za postojanje iskrenog kajanja
neophodno da je djelo dovreno, jer ako djelo nije dovreno uinilac moe
sprijeiti nastupanje posljedice, ali tada se ne radi o iskrenom kajanju ve o
dobrovoljnom odustanku, to je opti osnov za osloboenje od kazne ili njeno
ublaavanje. Ve je navedeno da je potrebno da je stvarno kajanje uinjeno prije
nego je saznao da je krivino djelo otkriveno, to predstavlja bitnu pretpostavku za
uvaavanje promjene uinioca prema izvrenom djelu kao privilegujue okolnosti.
Pitanje da li je uinilac znao da je otkriven sud mora cijeniti u svakom konkretnom
sluaju, pri emu su posebno relevantni momenat otkrivanja krivinog djela i
momenat saznanja uinioca da je krivino djelo otkriveno (up. orevi, str. 34.).
Pri otklanjanju tetnih posljedica djela mogue su i takve situacije da je
uinilac u tome samo djelimino uspio ili uopte nije uspio, iako je nastojao i elio

1699
da to uini. U ovakvim sluajevima stvarno kajanje ne postoji, ali se takvo
uinioevo ponaanje moe cijeniti pri odmjeravanju kazne. Kako zakon ne
obavezuje na oslobaanje od kazne ni kada postoji stvarno kajanje u punom
kapacitetu, to sud u svim dosta razliitim sluajevima kada je uinilac nastojao ili
pokuao da otkloni tetne posljedice pa u tome u razliitoj mjeri nije uspio, moe
cijeniti kao okolnost pri odmjeravanju kazne.

Gonjenje u sluaju kad je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim

lan 256.

Za krivina djela iz lanova 231. stav 2., 235., 236., 237, 247. 249, 251 i
252. ovog zakona, ako su uinjena prema branom drugu, srodniku po krvi u
pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili prema drugim licima
sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu, gonjenje se preduzima po
prijedlogu.

U ovoj odredbi je predviena mogunost da se za neka od krivinih djela iz

ove zakonske glave gonjenje preduzima po prijedlogu pod uslovom da su uinjena
prema branom drugu, srodniku po krvi u pravnoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu
ili usvojeniku ili prema drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom
domainstvu. Kao to je poznato, gonjenje na prijedlog oteenog je naputena u
ranijem krivinom zakonodavstvu reformom krivinog zakonodavstva 1977.
godine. Osim u ovom, KZ RS je gonjenje po prijedlogu predvidio i u nekim
drugim sluajevima. Prema l. 205. st. 2. ZKP RS prijedlog se podnosi nadlenom
tuiocu u roku od tri mjeseca od dana kad je oteeni saznao za krivino djelo i
uinioca. To podrazumijeva saglasnost oteenog da tuilac vri krivino gonjenje
i predstavlja izuzetak od naela oficijelnosti.
Ovo odstupanje je uinjeno iz kriminalnopolitikih razloga, jer je u
odreenim sluajevima saglasnost oteenog neophodna s obzirom da bi
preduzimanje gonjenja mimo toga esto bilo neopravdano (o prijedlogu za
gonjenje v. Vasiljevi,T./Gruba, M., Komentar ZKP, Beograd, 2003, str. 112.).

1700