8 Rjesavanje Jednadzbi Tekstualni

Rjeavanje jednadbi
8
Tekstualni (problemski) zadaci
Kroz prole smo prezentacije nauili kako rjeavati jednadbe.
U ovoj emo prezentaciji rjeavati tekstualne zadatke (tzv.

problemske zadatke). U njima emo iz uvjeta zadatka trebati
sloiti odgovarajuu jednadbu i rijeiti je. Rjeenje jednadbe
pomoi e nam da doemo do rjeenja zadanog zadatka.
Prije nego to krenemo na takve zadatke, prisjetimo se naziva

koje emo u njima koristiti...
Prisjetimo se:
Izraz u kojem se pojavljuje simbol + (npr. 2+3, 8+13, a+b ...)

naziva se zbroj.
Izraz u kojem se pojavljuje simbol - (npr. 10-3, 28-3, x-y ...)

naziva se razlika.
Izraz u kojem se pojavljuje simbol (npr. 73, 8a, xy ...)

naziva se umnoak.
Izraz u kojem se pojavljuje simbol : (npr. 72:9, a:6, c:d ...)

naziva se kolinik.
Prisjetimo se:
Imajui na umu te nazive, reci to su sljedei izrazi:
a) x - y razlika
b) 2 + x zbroj
c) 7x umnoak ( izmeu 7 i x skriva se simbol )
d) -5y umnoak
x
e) razlomak ili kolinik (razlomaka crta oznaava dijeljenje)
3
f) (x-2) (y+3) umnoak razlike i zbroja
g) (2-3x) (4-y) umnoak dviju razlika

x
h) - (z+7) razlika kolinika i zbroja
2
i) (5-x) : (7y) kolinik razlike i umnoka

Neka je x neki broj. Reci izraz koji predstavlja:
a) x uvean za 2 x+2
b) x uvean 2 puta 2x
Napomena: "x uvean 2 puta" se moe zapisati na sljedee naine:
x2, 2x i 2x.
Svi su oni toni!
Meutim, kao to sme ve puno puta vidjeli u jednabama koje smo rjeavali,
u jednadbama je uobiajen oblik 2x !
Stoga je preporuljivo koristiti upravo njega, iako su i ostala dva oblika ispravna.
Dakle, kod mnoenja je uobiajeno prvo pisati broj, a onda slovo!
c) x umanjen za 2 x-2
x x
d) x umanjen 2 puta x:2 ili ( u jednadbama ee koristimo )
2 2
e) 2 umanjen za x 2-x
2
f) 2 umanjen x puta 2:x ili
x
g) y uvean 6 puta 6y
x 1
g) 30 umanjen za pola vrijednosti broja x 30 - ili 30 - x
2 2
Sad kreemo na problemske zadatke.
Ukoliko te zanima tono odreeni tip problemskih zadataka,

moe koristiti donje linkove da bi krenuo ba na taj tip:
problemski zadaci u kojima se trai broj koji zadovoljava neka

svojstva
ivotniji problemski zadaci
geometrijski zadaci
sloeniji problemski zadaci
Ako eli krenuti redom, klikni bilo gdje izvan gornjih linkova.
Problemski zadaci
u kojima se trai broj
koji zadovoljava neke uvjete...
Primjer 1:
Ako neki broj pomnoimo sa 3, dobiveni umnoak umanjimo za 7 i
tako dobivenu razliku pomnoimo sa 6, dobit emo isti rezultat kao da smo
poetni broj pomnoili sa 7 i dodali 2. Koji je to broj?
Ima li ideju kako pronai traeni broj?
Vjerujem da ima:
Traeni broj emo oznaiti sa x, a zatim iz teksta zadatka sloiti jednadbu i
rijeiti je.
Time emo dobiti koliki je traeni broj x...
Primjer 1:
x - traeni broj
( 3x - 7 ) 6 = 7x + 2
18x - 42 = 7x + 2
Kako rijeiti ovu jednadbu? to emo prvo?

Rijeiti se zagrade!
Kako emo se rijeiti ove zagrade?
Iza zagrade je simbol , pa broj iza zagrade, tj. broj 6 mnoimo sa svakim u zagradi...
Ostalo prepiemo...
Dobili smo jednadbu!

x u njoj
Sad predstavlja
paljivo itajmo upravo onaj broj
tekst zadatka koji se trai
i zapisujmo u ovom matematikih
ga pomou zadatku. simbola
Rijeimo
(da bismojednadbu i time emo pronai traeni broj...
dobili jednadbu)...
Primjer 1:
x - traeni broj
( 3x - 7 ) 6 = 7x + 2
18x - 42 = 7x + 2 to sad?
Nepoznanice na lijevu,
a poznanice na desnu
18x - 7x = 2 + 42 stranu...
11x = 44 / :11
x = 4
Traeni broj je broj 4.
Time je ovaj zadatak rijeen.

Primjer 1:
x - traeni broj Provjerimo jesmo li dobili tono rjeenje!

to misli - kako emo ovdje izvriti
provjeru?
( 3x - 7 ) 6 = 7x + 2
itat emo tekst zadatka, sa dobivenim
rjeenjem (brojem 4) initi sve to pie u
18x - 42 = 7x + 2 zadatku i vidjeti hoe li to rjeenje
zadovoljiti sve to pie.
18x - 7x = 2 + 42 Uinimo tako...
11x = 44 / :11
x = 4

Primjer 1:
x - traeni broj Provjera:
Umjesto onoga "neki broj" uvrtavamo

( 3x - 7 ) 6 = 7x + 2 nae rjeenje - broj 4!
43 = 12 47 = 28
18x - 42 = 7x + 2
12-7 = 5 28+2 = 30
18x - 7x = 2 + 42 56 = 30
Zaista smo
dobili isti
11x = 44 / :11 rezultat, kao
to i pie u
zadatku!
x = 4
Time smo provjerili da nae rjeenje
(broj 4) zadovoljava tekst zadatka.
Primjer 2:
Ako neki broj umanjimo za 4, dobivenu razliku uveamo za 5,
te dobiveni rezultat uveamo 3 puta, dobit emo isti rezultat kao da smo
broj 43 umanjili za traeni broj. Koji je to broj?
x - traeni broj
( x - 4 + 5) 3 = 43 - x
3x - 12 + 15 = 43 - x
3x + x = 43 + 12 - 15
4x = 40 / :4
x = 10
Traeni
Krenimo
Rijeimo
kao broj je broj
i u prolom
dobivenu 10.
primjeru:
jednadbu...
Sa x oznaimo treeni broj, a zatim pomou matematikih simbola zapiimo tekst zadatka...
Time je ovaj zadatak rijeen. Provjeru napravi sam.
Evo i nekoliko zadataka za vjebu. Pokuaj ih samostalno rijeiti!
Ako e imati potekoa, vrati se na prole primjere.
Nakon sljedeeg klika prikazat e ti se rjeenja zadataka da si moe
prekontrolirati jesi li dobro rijeio.
Sretno!
1.) Ako neki broj umanjimo za 10, te

dobiveni rezultat poveamo 7 puta, dobit Rjeenja:
emo isti rezultat kao da smo broj 2
umanjili za poetni broj. Koji je to broj? 1.) To je broj 9.
Uputa: Trebalo je sloiti jednadbu
(x-10)7 = 2-x .
2.) Ako neki broj pomnoimo sa -2,
dobivenom umnoku dodamo broj 9 i dobiveni
2.) To je broj 4.
zbroj uveamo 4 puta, dobit emo poetni
broj. Koji je to broj? Uputa: Trebalo je sloiti jednadbu
(-2x+9)4 = x .
3.) Mira je zamislila neki broj. Pomnoila ga 3.) Mira je zamislila broj 15.
je sa 4 i dobiveni umnoak oduzela od broja Uputa:
100. Tako dobivenu razliku uveala je 2 puta Trebalo je krenuti od jednadbe
i od dobivenog rezultata oduzela peterostruki (100-4x)2 - 5x = 5 .
zamiljeni broj. Za rezultat je dobila broj 5.
Koji je broj zamislila Mira?
A sad ivotniji primjeri...
Primjer 3:
Ana i Marija skupile su zajedno 84 koljkice.
Ana ih je skupila 3 puta vie od Marije. Koliko je koja skupila koljkica?
Ima li ideju kako rijeiti ovaj primjer?
Naravno, moemo pogaanjem, no ta nam metoda u sloenijim zadacima nee

pomoi.
I ovaj emo primjer rijeiti pomou jednadbi, samo je u ovakvim sluajevima
slaganje jednadbi neto sloenije.
Krenimo redom...
Primjer 3:
Ana: 3x
Marija: x
Uoimo da se u ovom zadatku trae dva broja - broj Aninih i broj Marijinih koljkica!
Stoga emo prvo zapisati "Anine koljkice" i "Marijine koljkice",
a moemo i krae samo "Ana" i "Marija"...
Sad uoimo koja je od njih skupila manje koljkica i broj njezinih koljkica oznaimo sa x.
Iz uokvirene reenice zakljuujemo da je Marija skupila manje, pa broj njezinih koljkica

oznaimo sa x.
Ponovo proitaj uokvirenu reenicu i iz nje zakljui:

Ako je broj Marijinih koljkica upravo x, a Ana je skupila 3 puta vie, koliko koljkica ima Ana?
Primjer 3:
Ana: 3x
Marija: x
3x + x = 84
Za sad smo i broj Aninih i broj Marijinih koljkica oznaili pomou x.

Sad nam jo nedostaje jednadba.
Da bismo sloili jednadbu, uoimo koji jo podatak o njihovim koljkicama pie u zadatku, a
kojega jo nismo iskoristili!
Upravo emo tu reenicu iskoristiti da bismo sloili jednadbu, i to ovako:
Uoimo koliko koljkica ima Ana, koliko ih ima Marija, te koliko ih imaju zajedno!
to (koju raunsku operaciju) trebamo napraviti sa brojem Aninih i brojem Marijinih koljkica
da bismo dobili ukupni broj koljkica?
Trebamo ih zbrojiti!
Taj nam odgovor kae kako iz gore uokvirenoga sloiti jednadbu...
Primjer 3:
Ana: 3x
Marija: x
3x + x = 84
4x = 84 / :4
x = 21
Time smo dobili jednadbu!

Kad tu jednadbu rijeimo, dobit emo koliki je x. Nakon toga emo dobiveno rjeenje (broj)
umjesto x-a uvrstiti ovdje...
... i time emo saznati koliko je Ana skupila koljkica, a koliko ih je skupila Marija.
Rijeimo jednadbu!
to emo prvo?
Nepoznanice ve jesu na lijevoj strani, a poznanica na desnoj. Zbrojimo nepoznanice na lijevoj...
Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63
Marija: x = 21
3x + x = 84
4x = 84 / :4
x = 21
Time smo rijeili jednadbu, tj. saznali koliki je x!

Sad emo to rjeenje 21 uvrstiti umjesto x da bismo saznali koliko je Ana, a koliko Marija
skupila koljkica...
Time smo saznali da je Ana skupila 63 koljkice.

Izraunajmo sad za Mariju...
Dakle, Marija je skupila 21 koljkicu.
Zapiimo odgovor...
Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63
Marija: x = 21
3x + x = 84
4x = 84 / :4
x = 21
Ana je skupila 63, a Marija 21 koljkicu.
Time smo gotovi sa rjeavanjem zadatka.

Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63
Marija: x = 21
3x + x = 84
4x = 84 / :4
x = 21

Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63
Marija: x = 21 Provjerimo jesmo li tono rijeili:
U prvoj reenici pie da su zajedno

skupile 84 koljkice.
3x + x = 84 Provjerimo je li to u skladu s naim
/ :4
rjeenjem...
4x = 84
63 + 21 = 84
x = 21 To je u redu!

U drugoj reenici pie da je Ana skupila 3
puta vie koljkica od Marije.
Provjerimo je li to u skladu s naim
rjeenjem...
63 je zaista 3 puta vei od 21,

63 = 321,
dakle rjeenje je u skladu i sa tom reenicom.
Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63
Marija: x = 21
3x + x = 84
4x = 84 / :4
x = 21
Time smo gotovi i sa rjeavanjem zadatka i sa provjerom.
Prije prelaska na sljedei primjer, jo jednom se u kratkim crtama podsjetimo kako smo
rjeavali ovaj. (Iste emo korake raditi i u sljedeim primjerima.)
Primjer 3:
Primjer 3:
Ana: 3x = 3 21 = 63 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

trai, te zapiemo to...
Marija: x = 21 2. Iz teksta zadatka uoimo koja je nala
manje koljkica i broj njenih koljkica
oznaimo sa x...
3x + x = 84
3. Sad uoimo koliki je broj koljkica druge
4x = 84 / :4 djevojice u odnosu na prvu i zapiimo i to
pomou x...
x = 21 4. Kad smo obje traene veliine oznaili
pomou x, podvuemo i kreemo na slaganje
jednadbe...
Ana je skupila 63, a Marija 21
5. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
koljkicu. jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
oznaka 3x i x zapiemo jednadbu...
Ako si sve shvatio, krenimo na novi primjer!
Ako nisi, moe se vratiti na pojanjavanje 6. Rijeimo jednadbu...
prethodnog. Za to moe koristiti sljedee linkove:
poetak primjera 3,
7. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore
pojanjavanje primjera 3 u kratkim crtama, umjesto x...
provjera rjeenja. 8. Napiemo odgovor.
Za prelazak na novi primjer, klikni bilo gdje izvan
tih linkova. 9. Napravimo provjeru... (to sad neemo)
Primjer 4:
Davor i njegova seka Iva ukupno imaju 108 kuna.
Koliko koji od njih ima kuna ako Davor ima 8 puta manje od Ive?
Davor: x = 12 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

Iva: 8x = 8 12 = 96 2. Iz teksta zadatka uoimo tko ima manje
novaca i broj njezinih/njegovih kuna
oznaimo sa x...
x + 8x = 108
3. Sad uoimo koliko kuna ima Iva u odnosu
9x = 108 / :9 na Davora, te zapiimo i to pomou x...
4. Kad smo obje traene veliine oznaili

x = 12 pomou x, podvuemo i kreemo na slaganje
jednadbe...
Davor ima 12, a Iva 96 kuna. jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
oznaka x i 8x zapiemo jednadbu...
6. Rijeimo jednadbu...
Provjera:
Je li rjeenje u skladu sa prvom reenicom? 7. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore
12 + 96 = 108 OK! umjesto x...
A sa drugom reenicom? 8. Napiemo odgovor.
12 je 8 puta manji od 96, pa je i to u redu.
9. Napravimo provjeru.
Primjer 5:
Na skladitu su crveni i zeleni bicikli. Crvenih je bicikala za 7 vie nego zelenih,
a ukupno ih je 43. Koliko je kojih bicikala na tom skladitu?
crveni: x+7 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

zeleni: x 2. Iz teksta zadatka uoimo kojih bicikala
ima manje i broj tih bicikala oznaimo sa
x...
x + 7 + x = 43
3. Sad uoimo koliki je broj crvenih bicikala u
x + x = 43 - 7 odnosu na broj zelenih, te zapiimo i to
pomou x...
2x = 36 / :2 4. Kad smo obje traene veliine oznaili
x = 18 jednadbe...
jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
oznaka x+7 i x zapiemo jednadbu...

umjesto x...
Primjer 5:
Na skladitu su crveni i zeleni bicikli. Crvenih je bicikala za 7 vie nego zelenih,
a ukupno ih je 43. Koliko je kojih bicikala na tom skladitu?
crveni: x+7 = 18 + 7 = 25 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

zeleni: x = 18 2. Iz teksta zadatka uoimo kojih bicikala
ima manje i broj tih bicikala oznaimo sa
x...
x + 7 + x = 43
3. Sad uoimo koliki je broj crvenih bicikala u
x + x = 43 - 7 odnosu na broj zelenih, te zapiimo i to
pomou x...
2x = 36 / :2 4. Kad smo obje traene veliine oznaili
x = 18 jednadbe...
Na tom skladitu je 25 crvenih oznaka x+7 i x zapiemo jednadbu...
i 18 zelenih bicikala. 6. Rijeimo jednadbu...

umjesto x...
8. Napiemo odgovor.
9. Provjeru napravi sam...

Sretno!
Rjeenja:
1.) U Micikinom i Pepiinom 1.) U Micikinom dvoritu je 56, a u Pepiinom

dvoritu zajedno ima 70 kokoi, 14 kokoi.
pri emu je u Micikinom dvoritu
Uputa: Micika: 4x
4 puta vie kokoi nego u
Pepica: x
Pepiinom. Koliko je kokoi u 4x + x = 56
Micikinom, a koliko u Pepiinom ...
dvoritu?
2.) Bara je ispekla 92, a ura 72 kolaia.
2.) Bara je ispekla 18 kolaia
Uputa: Bara: x+18
vie nego ura, a zajedno su
ura: x
ispekle 166 kolaia. Koliko ih je x+18+x=166
ispekla Bara, a koliko ura? ...
3.) Marko ima 36 kuglica triju 3.) Marko ima 12 bijelih, 6 utih i 18 plavih
boja: bijele, ute i plave. Bijelih kuglica.
kuglica ima 2 puta vie nego
Uputa: bijele: 2x
utih, a plavih koliko bijelih i ute: x
utih zajedno. Koliko Marko ima plave: 3x
bijelih, koliko utih i koliko plavih 2x+x+3x = 36
kuglica? ...
U prolim smo zadacima uvijek imali zadan ukupan broj - bilo kuna,
kuglica, koljkica i dr., pa smo prilikom slaganja jednadbi uvijek
zbrajali (jer ukupan broj dobivamo zbrajanjem).
Sad emo rjeiti i nekoliko drugaijih primjera...

Primjer 6:
Lolek i Bolek puhali su balone. Lolek je napuhao 4 puta vie balona nego Bolek,
a Bolek je napuhao 9 balona manje nego Lolek. Koji je napuhao koliko balona?
1. Krenimo po starom! Proitajmo tekst

Lolek: 4x zadatka, uoimo to se trai, te zapiemo
to...
Bolek: x
2. Iz teksta zadatka uoimo tko je napuhao
manje balona i broj njegovih balona
4x - x = 9 oznaimo sa x...
3. Sad uoimo koliko je balona napuhao Lolek
Paljivo razmisli: u odnosu na Boleka, te zapiimo i to pomou
to moramo uiniti (koju raunsku operaciju) x...
sa brojem Bolekovih i brojem Lolekovih balona 4. Kad smo obje traene veliine oznaili
da bismo dobili koliko je balona Bolek napuhao pomou x, podvuemo i kreemo na slaganje
manje od Loleka? jednadbe...
Trebamo ih oduzeti - od broja Lolekovih 5. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
balona oduzmemo broj Bolekovih balona! jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
Tebi je moda na pamet pao drugaiji nain
slaganja jednadbe:
Ili: broj Lolekovih balona je za 9 vei od
od broja Lolekovih balona oduzeti razliku 9 i
broja Bolekovih: 4x = x + 9
time se dobije broj Bolekovih balona:
4x - 9 = x Sve ove jednadbe u biti govore isto i sve one
Ili: broj Bolekovih balona je za 9 manji od vode do istog rjeenja.
broja Lolekovih: x = 4x - 9 Svejedno je koju e koristiti, samo pazi da ne
sloi neku jednadbu koja ne vrijedi!
Primjer 6:
Lolek i Bolek puhali su balone. Lolek je napuhao 4 puta vie balona nego Bolek,
a Bolek je napuhao 9 balona manje nego Lolek. Koji je napuhao koliko balona?
1. Krenimo po starom! Proitajmo tekst

Lolek: 4x = 4 3 = 12 zadatka, uoimo to se trai, te zapiemo
to...
Bolek: x = 3
2. Iz teksta zadatka uoimo tko je napuhao
manje balona i broj njegovih balona
4x - x = 9 oznaimo sa x...
3x = 9 / :3 3. Sad uoimo koliko je balona napuhao Lolek

u odnosu na Boleka, te zapiimo i to pomou
x...
x = 3
Lolek je napuhao 12, a Bolek 3 jednadbe...
balona. 5. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
umjesto x...
8. Napiemo odgovor.
9. Napravimo provjeru... (to napravi sam)

Primjer 7:
Dalijo je 5 puta stariji od Marina, a Marin je 12 godina mlai od Dalija.
Koliko godina ima Dalijo, a koliko Marin?
1. Proitajmo tekst zadatka, uoimo to se

Dalijo: 5x = 5 3 = 15 trai, te zapiemo to...
Marin: x = 3 2. Iz teksta zadatka uoimo tko ima manje
godina i broj njegovih godina oznaimo sa
x...
5x - x = 12
3. Sad uoimo koliko je puta Dalijo stariji od
4x = 12 / :4 Marina i to zapiimo pomou x...
x = 3 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

jednadbe...
Dalijo ima 15, a Marin 3 godine.
Paljivo razmisli: jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
Kako sloiti jednadbu ako znamo da je Marin
12 godina mlai od Dalija? 6. Rijeimo jednadbu...
Jedna od mogunosti je - od broja Dalijovih 7. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore
godina oduzeti broj Marinovih godina i time umjesto x...
dobivamo razliku u godinama...
8. Napiemo odgovor.
Moe i: 5x - 12 = x , 5x = x + 12,
x = 5x - 12 , x + 12 = 5x ... 9. Napravimo provjeru... (to napravi sam)
Sretno! Rjeenja:
1.) U jednom kokoinjcu bilo je 1.) Bilo je 28 kokoi i 4 pijevca.

7 puta vie kokoi nego pijevaca, Uputa: kokoi: 7x
a pijevaca je bilo za 24 manje pijevci: x
nego kokoi. Koliko je tu bilo 7x - x = 24
kokoi, a koliko pijevaca? ...
2.) Otac je 4 puta stariji od 2.) Otac ima 44, a ker 11 godina.
keri. On je ujedno i za 33 Uputa: otac: 4x
godine stariji od keri. Koliko ker: x
godina ima otac, a koliko ker? 4x-x=33
...
3.) Pet uenika 6. razreda
skupljali su boce. Ivica i Stipe 3.) Ivica i Stipe skupili su svaki po 17,
skupili su jednaki broj boca. Josip 34, Vinko 102, a Zlatko 100 boca.
Josip je skupio 2 puta vie od Uputa: Ivica: x
Ivice, a Vinko je skupio 3 puta Stipe: x
vie od Josipa. Zlatko je skupio Josip: 2x
dvije boce manje od Vinka. Koliko Vinko: 6x
Zlatko: 6x-2
je koji skupio boca ako je Josip
2x-x=17
skupio 17 boca vie od Ivice? ...
Geometrijski zadaci
Geometrijske problemske zadatke rjeavat emo na isti nain kao i

prethodne, s tim da ovdje trebamo napraviti i skicu. Ona nam ponekad
pomae u slaganju jednadbe...
x+7
Primjer 8: x x
irina pravokutnika je za 7 cm vea od duljine. x+7
Kolike su stranice tog pravokutnika ako mu je opseg 54 cm?
1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se
irina: x+7 trai, te zapiemo to...
2. Iz teksta zadatka uoimo je li manja
duljina: x irina ili duljina i nju oznaimo sa x...
3. Sad uoimo kolika je irina u odnosu na

x + 7 + x + x + 7 + x = 54 duljinu, te zapiimo i to pomou x...
x + x+ x + x = 54 - 7 - 7 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

pomou x, podvuemo.
4x = 40 / :4 5. Prije nego to krenemo na pisanje
jednadbe, napravimo i skicu lika koji je
x = 10 zadan, te na skici stranice oznaimo u
skladu sa oznakama koje smo uveli (x+7 i x).
Paljivo razmisli: oznaka x+7 i x zapiemo jednadbu...
to je opseg bilo kojeg lika? 7. Rijeimo jednadbu...
to moramo uiniti sa stranicama pravokutnika
da bismo dobili opseg?
umjesto x...
Trebamo zbrojiti duljine svih stranica!
Uoavajmo redom stranice na skici i zbrajajmo
ih - tako dobivamo jednadbu...
x+7
Primjer 8: x x
irina pravokutnika je za 7 cm vea od duljine. x+7
Kolike su stranice tog pravokutnika ako mu je opseg 54 cm?
irina: x+7 = 10 + 7 = 17 trai, te zapiemo to...
duljina: x = 10 irina ili duljina i nju oznaimo sa x...
3. Sad uoimo kolika je irina u odnosu na

x + 7 + x + x + 7 + x = 54 duljinu, te zapiimo i to pomou x...
x + x+ x + x = 54 - 7 - 7 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

pomou x, podvuemo.
4x = 40 / :4 5. Prije nego to krenemo na pisanje
jednadbe, napravimo i skicu lika koji je
x = 10 zadan, te na skici stranice oznaimo u
skladu sa oznakama koje smo uveli (x+7 i x).
Stranice tog pravokutnika duge jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
oznaka x+7 i x zapiemo jednadbu...
su 17cm i 10cm.
umjesto x...
9. Napiemo odgovor.
Primjer 9: 2x 2x
Kraci jednakokranog trokuta 2 puta su dulji od osnovice,
a opseg tog trokuta je 40 cm. Kolike su mu stranice? x

kraci: 2x = 28 = 16 trai, te zapiemo to...
osnovica: x = 8 osnovnica ili krak, te to oznaimo sa x...
3. Sad uoimo koliki je krak u odnosu na
x + 2x + 2x = 40 osnovicu, te zapiimo i to pomou x...
5x = 40 / :5 pomou x, podvuemo.
5. Prije nego to krenemo na pisanje
x = 8 jednadbe, napravimo i skicu lika koji je
zadan, te na skici stranice oznaimo u
skladu sa oznakama koje smo uveli (2x i x).
Osnovica tog trokuta duga je 6. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
8 cm, a kraci 16 cm. jo nismo iskoristili. Pomou njega, te
Paljivo razmisli:
to je opseg bilo kojeg lika?
to moramo uiniti sa stranicama trokuta da 8. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore
bismo dobili opseg? umjesto x...
Trebamo zbrojiti duljine svih stranica! 9. Napiemo odgovor.

Uoavajmo redom stranice na skici i zbrajajmo 10. Provjeru napravi sam...
ih - tako dobivamo jednadbu...
Opet zadaci za vjebu...
Sretno! Rjeenja:
1.) Stranice tog pravokutnika su 24cm i 8cm.
1.) irina pravokutnika je 3 puta
vea od duljine, a opseg je 64 Uputa: irina: 3x
cm. Kolike su mu stranice? duljina: x
3x+x+3x+x = 64
...
2.) Kraci jednakokranog trokuta
za 8cm su dulji od osnovice, a 2.) Osnovica mu je 10cm, a kraci 18cm.
opseg tog trokuta je 46 cm. Uputa: osnovica: x
Kolike su mu stranice? kraci: x+8
x+x+8+x+8=46
...
3.) U raznostraninom trokutu
najdulja stranica je 3 puta dulja 3.) Stranice su mu duge 6cm, 14cm i 18cm.
od najkrae, a srednja je za 4 Uputa: najkraa: x
cm kraa od najdulje. Kolike su najdulja: 3x
stranice tog trokuta ako mu je srednja: 3x-4
opseg 38 cm? x+3x+3x-4=38
...
4.) Duljina pravokutnika je 2 4.) Stranice su mu duge 12cm i 6cm.
puta vea od irine, a irina je Uputa: duljina: 2x
za 6 cm kraa od duljine. Kolike irina: x
su stranice tog pravokutnika? 2x-x=6
...
Sloeniji problemski zadaci
Primjer 10:
Lete dva jata ptica. U prvom je jatu 2 puta vie ptica nego u drugome.
Ako 20 ptica iz drugog jata pree u prvo jato, tada e
u prvom jatu biti 3 puta vie ptica nego u drugome. Koliko je ptica u kojem jatu?
prije poslije 1. Proitajmo tekst zadatka, uoimo to se
1. jato: 2x 2x+20
2. Iz teksta zadatka uoimo koje jato ima
2. jato: x x-20 manje ptica i broj ptica u tom jatu
oznaimo sa x...
3. Sad uoimo koliko je ptica u 1. jatu u
odnosu na 2. jato i to zapiimo pomou x...
Ako je u 1. jatu bilo 2x ptica 4. Sa 2x i x smo oznaili brojeve ptica prije
Ako je u 2. jatu bilo x ptica prelaska ptica iz jednog jata u drugo.
i dolo je jo 20 ptica,
i otilo je 20 ptica, Meutim, nakon prelaska stanje se
nakon toga u tom jatu ima - koliko ptica?
nakon toga u tom jatu ima - koliko ptica? promijenilo. Zabiljeimo i to pomou x...
Primjer 10:
1. jato: 2x 2x+20
oznaimo sa x...
2x + 20 = 3 (x - 20) odnosu na 2. jato i to zapiimo pomou x...
4. Sa 2x i x smo oznaili brojeve ptica prije
Sjetimo se da nakon seljenja u 1. jatu prelaska ptica iz jednog jata u drugo.
imamo 2x+20 ptica, a u 2. jatu x-20 ptica. Meutim, nakon prelaska stanje se
Tekst zadatka kae da je broj ptica u 1. promijenilo. Zabiljeimo i to pomou x...
jatu (tj. 2x+20) tri puta vei od broja 5. Nakon to smo oba stanja (prije i poslije
ptica u 2. jatu (tj. od x-20 ). promjene) oznaili pomou x, podvuemo.
Zapiimo to matematikim simbolima... 6. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
jo nismo iskoristili i pomou njega zapiimo
jednadbu...
Primjer 10:
1. jato: 2x 2x+20
oznaimo sa x...
2x + 20 = 3x - 60 prelaska ptica iz jednog jata u drugo.
Meutim, nakon prelaska stanje se
promijenilo. Zabiljeimo i to pomou x...
Kako emo rijeiti ovu jednadbu? 5. Nakon to smo oba stanja (prije i poslije
promjene) oznaili pomou x, podvuemo.
Naravno, prvo se trebamo rijeiti zagrade.
Kako emo je se rijeiti u ovom sluaju?
Ispred zagrade je mnoenje, pa emo broj jednadbu...
ispred zagrade (tj. broj 3) pomnoiti sa
svakim pribrojnikom u zagradi.
Sve prije tog broja 3 prepiemo...
Primjer 10:
1. jato: 2x =280 2x+20 =280+20
=160 =180 2. Iz teksta zadatka uoimo koje jato ima
2. jato: x = 80 x-20 = 80-20 manje ptica i broj ptica u tom jatu
= 60 oznaimo sa x...
2x + 20 = 3x - 60 prelaska ptica iz jednog jata u drugo.
Meutim, nakon prelaska stanje se
2x - 3x = -60 - 20 promijenilo. Zabiljeimo i to pomou x...
-x = -80 / :(-1)
5. Nakon to smo oba stanja (prije i poslije
x = 80 jo nismo iskoristili i pomou njega zapiimo
jednadbu...
U prvom je jatu 160, a u drugom 80 7. Rijeimo jednadbu...
ptica. Ako se 20 ptica preseli iz drugog 8. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore
jata u prvo, nakon toga e u prvom jatu umjesto x...
biti 180, a u drugom 60 ptica. 9. Napiemo odgovor.
Primjer 11:
U prvoj je vrei bilo 5 puta vie brana nego u drugoj. Iz prve vree su 24 kg
brana presipana u drugu, te su nakon toga obje vree postale jednako teke.
Koliko je brana u kojoj vrei bilo prije presipavanja, a koliko poslije?
1. vrea: 5x 5x-24
2. Iz teksta zadatka uoimo u kojoj vrei
2. vrea: x x+24 ima manje brana, te tu koliinu brana
oznaimo sa x...
3. Sad uoimo koliko je brana u 1. vrei u
odnosu na 2. vreu i to zapiimo pomou x...
Ako je u 1. vrei bilo 5x kg brana 4. Sa 5x i x smo oznaili koliine brana
Ako je u 2. vrei bilo x kg brana prije presipavanja. Oznaimo pomou x i
i iz nje smo uzeli 24 kg brana,
i dosipana su 24 kg brana, koliine nakon presipavanja...
nakon toga u toj vrei ima - koliko brana?
nakon toga u toj vrei ima - koliko brana?
Primjer 11:
1. vrea: 5x 5x-24
2. Iz teksta zadatka uoimo u kojoj vrei
2. vrea: x x+24 ima manje brana, te tu koliinu brana
oznaimo sa x...
5x - 24 = x + 24 odnosu na 2. vreu i to zapiimo pomou x...
4. Sa 5x i x smo oznaili koliine brana
Sjetimo se da nakon presipavanja prije presipavanja. Oznaimo pomou x i
u 1. vrei imamo 5x-24 kg brana, koliine nakon presipavanja...
a u 2. vrei x+24 kg brana. 5. Nakon to smo oba stanja (prije i poslije
Tekst zadatka kae da su te koliine promjene) oznaili pomou x, podvuemo.
brana jednake. 6. U tekstu zadatka uoimo podatak kojeg
Zapiimo to pomou matematikih simbola... jo nismo iskoristili i pomou njega zapiimo
jednadbu...
Primjer 11:
1. vrea: 5x =512 5x-24 =512-24
=60 =36 2. Iz teksta zadatka uoimo u kojoj vrei
2. vrea: x = 12 x+24 = 12+24 ima manje brana, te tu koliinu brana
= 36 oznaimo sa x...
5x - 24 = x + 24 odnosu na 2. vreu i to zapiimo pomou x...
4. Sa 5x i x smo oznaili koliine brana
5x - x = 24 + 24 prije presipavanja. Oznaimo pomou x i
koliine nakon presipavanja...
4x = 48 / :4 5. Nakon to smo oba stanja (prije i poslije
x = 12
jednadbu...
Prije presipavanja u 1. vrei je bilo 60 7. Rijeimo jednadbu...
kg brana, a u 2. vrei 12 kg.
Nakon presipavanja u svakoj je vrei umjesto x...
bilo 36 kg brana.
9. Napiemo odgovor.
Opet zadaci za vjebu...
Sretno!
Rjeenja:
1.) Zoran je imao 4 puta vie autia
1.) Zoran je imao 12, a Goran 3 autia.
od Gorana. Kad je Zoran izgubio 5
autia, ukupan broj Zoranovih i Uputa: prije poslije
Zoran: 4x 4x-5
Goranovih autia bio je 10. Koliko je
Goran: x x
autia na poetku imao koji djeak? 4x-5+x=10
...
2.) Tanja i Vanja dobile su 2.) Tanja je dobila 28, a Vanja 14
bombonijere. U Tanjinoj bombonijeri bombona.
bilo je 2 puta vie bombona nego u
Uputa: prije poslije
Vanjinoj. Stoga je Tanja poklonila
Tanja: 2x 2x-7
Vanji 7 bombona, pa su nakon toga Vanja: x x+7
imale jednako mnogo bombona. Koliko 2x-7 = x+7
je koja dobila bombona? ...
3.) Na poetku je u 1. bavi bilo 96
3.) U jednoj je bavi bilo 3 puta vie litara, a u drugoj bavi 32 litre ulja.
ulja nego u drugoj. Zatim je iz druge Uputa: prije poslije
bave istoeno 17 litara, a iz prve 6 1. bava: 3x 3x-6
litara, pa je u obje babe zajedno 2. bava: x x-17
ostalo 105 litara ulja. Koliko je litara 3x-6+x-17 = 105
u kojoj bavi bilo na poetku? ...
Time smo doli do kraja ove cjeline.
Nadam se da je bilo korisno, jasno i ne preteko.
Autorica prezentacije:
Antonija Horvatek
lipanj 2008.
Ovaj materijal moete koristiti u nastavi, tj. u radu s uenicima.
U istu svrhu dozvoljeno je mijenjati ga i prilagoditi svojim potrebama.
Za svako koritenje materijala koje nije rad s uenicima, npr. za

objavljivanje materijala ili dijelova materijala u asopisima,
udbenicima, na CD-ima..., za koritenje na predavanjima,
radionicama..., potrebno je traiti i dobiti dozvolu autorice, te vezano
uz objavu materijala navesti ime autorice (ako dozvolu dobijete).
Ukoliko na bilo koji nain koristite moje materijale, bit e mi drago

ako dobijem povratnu informaciju, Vae primjedbe, komentare...
Antonija Horvatek
ahorvatek@yahoo.com
http://public.carnet.hr/~ahorvate

8 Rjesavanje Jednadzbi Tekstualni

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

8 Rjesavanje Jednadzbi Tekstualni

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Rjeavanje jednadbi

U ovoj emo prezentaciji rjeavati tekstualne zadatke (tzv.

Prije nego to krenemo na takve zadatke, prisjetimo se naziva

Izraz u kojem se pojavljuje simbol + (npr. 2+3, 8+13, a+b ...)

Izraz u kojem se pojavljuje simbol - (npr. 10-3, 28-3, x-y ...)

Izraz u kojem se pojavljuje simbol (npr. 73, 8a, xy ...)

Izraz u kojem se pojavljuje simbol : (npr. 72:9, a:6, c:d ...)

Imajui na umu te nazive, reci to su sljedei izrazi:

g) (2-3x) (4-y) umnoak dviju razlika

i) (5-x) : (7y) kolinik razlike i umnoka

Ukoliko te zanima tono odreeni tip problemskih zadataka,

problemski zadaci u kojima se trai broj koji zadovoljava neka

Ima li ideju kako pronai traeni broj?

Kako rijeiti ovu jednadbu? to emo prvo?

Dobili smo jednadbu!

Traeni broj je broj 4.

Time je ovaj zadatak rijeen.

x - traeni broj Provjerimo jesmo li dobili tono rjeenje!

Traeni broj je broj 4.

x - traeni broj Provjera:

Umjesto onoga "neki broj" uvrtavamo

1.) Ako neki broj umanjimo za 10, te

Ima li ideju kako rijeiti ovaj primjer?

Naravno, moemo pogaanjem, no ta nam metoda u sloenijim zadacima nee

Iz uokvirene reenice zakljuujemo da je Marija skupila manje, pa broj njezinih koljkica

Ponovo proitaj uokvirenu reenicu i iz nje zakljui:

Za sad smo i broj Aninih i broj Marijinih koljkica oznaili pomou x.

Upravo emo tu reenicu iskoristiti da bismo sloili jednadbu, i to ovako:

Time smo dobili jednadbu!

Time smo rijeili jednadbu, tj. saznali koliki je x!

Time smo saznali da je Ana skupila 63 koljkice.

Ana je skupila 63, a Marija 21 koljkicu.

Time smo gotovi sa rjeavanjem zadatka.

Ana je skupila 63, a Marija 21 koljkicu.

U prvoj reenici pie da su zajedno

Ana je skupila 63, a Marija 21 koljkicu.

63 je zaista 3 puta vei od 21,

Ana je skupila 63, a Marija 21 koljkicu.

Time smo gotovi i sa rjeavanjem zadatka i sa provjerom.

Ana: 3x = 3 21 = 63 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

Davor: x = 12 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

4. Kad smo obje traene veliine oznaili

crveni: x+7 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

7. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore

crveni: x+7 = 18 + 7 = 25 1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

7. Dobiveno rjeenje (broj) uvrstimo gore

9. Provjeru napravi sam...

1.) U Micikinom i Pepiinom 1.) U Micikinom dvoritu je 56, a u Pepiinom

Sad emo rjeiti i nekoliko drugaijih primjera...

1. Krenimo po starom! Proitajmo tekst

1. Krenimo po starom! Proitajmo tekst

3x = 9 / :3 3. Sad uoimo koliko je balona napuhao Lolek

9. Napravimo provjeru... (to napravi sam)

1. Proitajmo tekst zadatka, uoimo to se

x = 3 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

1.) U jednom kokoinjcu bilo je 1.) Bilo je 28 kokoi i 4 pijevca.

Geometrijske problemske zadatke rjeavat emo na isti nain kao i

3. Sad uoimo kolika je irina u odnosu na

x + x+ x + x = 54 - 7 - 7 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

3. Sad uoimo kolika je irina u odnosu na

x + x+ x + x = 54 - 7 - 7 4. Kad smo obje traene veliine oznaili

1. Proitamo tekst zadatka i uoimo to se

Trebamo zbrojiti duljine svih stranica! 9. Napiemo odgovor.

Za svako koritenje materijala koje nije rad s uenicima, npr. za