ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet

Preddiplomski studij

GEOTEHNIKO INENJERSTVO

Predavanje 14.
Reologija stijenskog materijala
 Sadraj predavanja ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

UVOD
ANALIZA STANJA DEFORMACIJA U IZVEDENIM
TUNELIMA U RH
DUGOTRAJNO PONAANJE STIJENSKE MASE
OSNOVNI ELEMENTI REOLOKIH MODELA
SLOENI REOLOKI MODELI
(visko-elasto-plastini modeli)
 Uvod ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Reologija je znanost koja prouava deformaciju i teenje

materije.

Osnovni cilj reologije je definiranje odnosa izmeu naprezanja i
deformacije materijala u ovisnosti o vremenu.

Reologija se bavi proirenjem klasinih disciplina mehanike
vrstog tijela i mehanike fluida na mehaniko ponaanje
materijala koje ne moemo opisati klasinim teorijama.

Teorija
elastinosti
Mehanika
vrstog tijela
Teorija
plastinosti Reologija
Mehanika
koninuuma
Teorija NE-
Newtonovih Reologija
Mehanika tekuina
fluida
Teorija
Newtonovih
tekuina
 Uvod ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1920. prof. Eugene C. Bingham-a iz SAD predlae naziv

reologija.

1929. Ameriko Reoloko Drutvo na osnivakoj skuptini

prihvaa izraz reologija kao standardni izraz za
prouavanje deformacije i teenja materije.

Naziv reologija dolazi od izraza panta rei - sve tee, grkog

filozofa Simplicijusa. Rije rei dolazi od imena grke boice
Rhea, koja je u grkoj mitologiji bila poznata kao majka svih
bogova. Platon se u jednom svom dijalogu osvrnuo na Heraklita
gdje ga je citirao sve se mijenja i nita ne miruje.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Kao rezultat iskustva, niza mjerenja na tunelima, te teoretskih

razmatranja razvijena je NATM-a kao metoda iskopa podzemnih
graevina veih profila bez privremene podgrade. Danas se u
Republici Hrvatskoj svi tuneli izvode prema naelima NATM.

Prema osnovnim postavkama NATM primarna tunelska podgrada
slui za trajno osiguranje tunelskog profila i u interakciji sa
stijenskim masivom mora preuzeti cjelokupno optereenje. U skladu
s tim sekundarna tunelska obloga ne preuzima nikakvo znaajnije
optereenje.

Mjerenja deformacija oko podzemnih otvora u svijetu, ali i u
Republici Hrvatskoj pokazala su znatne priraste naprezanja i
deformacija za vrijeme eksploatacije kako u primarnoj podgradi tako
i u sekundarnoj oblozi.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Analiza stanja deformacija u tunelu Pod Vugle

nakon est godina eksploatacije.

Tunel Pod Vugle se nalazi na autocesti Rijeka-Zagreb. ine ga dvije

tunelske cijevi duljine 610 m. Lijeva tunelska cijev je zavrena
2000.godine, a izvedba desne je zapoeta 2006. godine.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Za potrebe projektiranja predmetnog tunela Pod Vugle obavljena su

detaljna geoloka, inenjersko-geoloka, hidrogeoloka i
geotehnika istraivanja na irem podruju trase june i sjeverne
cijevi.

Inenjersko-geoloki uzduni profil june cijevi tunela Pod Vugle

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU
Relativna deformacija (mm/m) Vertikalni pomak (mm)
1,0 0,5 0,0 -0,5 -1,0 6 5 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 -6
0 0

2 2

4 4

6 6

8 8

10 10

Dubina (m)
Dubina (m)
12 12

14 14

16 16

18 18

20 20

22 22

24 24

24.02.2000. 05.10.2006. 24.02.2000. 05.10.2006.

Vertikalne relativne deformacije i pomaci u srednjoj mjernoj cijevi (TSDS)

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU
Horizontalni pomak (mm)
-5,0 -4,0 -3,0 -2,0 -1,0 0,0 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0
0

10

Dubina (m)
12

14

16

18

20

22

24

24.02.2000. 05.10.2006.

Horizontalni pomaci u smjeru A u desnoj mjernoj cijevi (TSDD)

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Analiza rezultata mjerenja

Iako su mjerenja nakon izvedbe lijeve cijevi tunela Pod Vugle
pokazivala potpuni prestanak prirasta deformacija, mjerenja
provedena prije poetka izvedbe desne cijevi tunela pokazala su
znaajne priraste deformacija.
_______________________ __ ________________
Profil TSDL TSDS TSDD
_____________________________________
[mm] [mm] [mm]
_____________________________________________
u v,2000 4.80 4.50 4.50
u v,2006 6.00 6.00 5.70
u hA,2000 3.20 - 3.75
u hA,2006 3.80 - 4.40
u hB,2000 3.60 1.90 3.90
u hB,2006 4.10 2.10 4.50
_____________________________________________

Vertikalni pomaci porasli su do 30%.

Horizontalni pomaci okomito na os tunela porasli su do 16%.
Horizontalni pomaci u smjeru osi tunela porasli su do 8%.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Analiza stanja deformacija u tunelu Konjsko nakon

est godina eksploatacije

Tunel Konjsko se nalazi na autocesti Zagreb-Split. Duljine sjeverne

cijevi iznosi 1326.0m, a june 1133.8m. Tunel je zavren 2003.
godine.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Za potrebe projektiranja predmetnog tunela Konjsko obavljena su

detaljna geoloka, inenjersko-geoloka, hidrogeoloka i
geotehnika istraivanja na irem podruju trase june i sjeverne
cijevi.

Inenjersko-geoloki uzduni profil june cijevi tunela Konjsko

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Teren
Relativna deformacija (mm/m) Vertikalni pomak (mm)
2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 -0,5 -1,0 -1,5 -2,0 -2,5 12 10 8 6 4 2 0 -2 -4 -6 -8 -10 -12
0 0

Klizni mikrometar i
vertikalni inklinometar
TSDL, L=24m
2 2
Klizni mikrometar i
vertikalni inklinometar
TSDS, L=13m 4 4

6 6
Klizni mikrometar i
vertikalni inklinometar
TSDD, L=21m
8 8

10 10

Dubina (m)
Dubina (m)
12 12

14 14

16 16

18 18
Split

20 20

22 22
+A

24 24
+B
30.07.2003. 15.05.2009. 30.07.2003. 15.05.2009.
Zagreb

Vertikalne relativne deformacije i pomaci u srednjoj mjernoj cijevi (TSDS)

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Teren Horizontalni pomak (mm)

-8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8
0

Klizni mikrometar i
vertikalni inklinometar 2
TSDL, L=24m Klizni mikrometar i
vertikalni inklinometar
TSDS, L=13m 4

Klizni mikrometar i 6
vertikalni inklinometar
TSDD, L=21m

Dubina (m)
10

12

14

16
Split

18

20
+A

+B
30.07.2003. 15.05.2009.
Zagreb

Horizontalni pomaci u smjeru A u desnoj mjernoj cijevi (TSDD)

 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Analiza rezultata mjerenja

Iako su mjerenja nakon zavretka tunela Konjsko pokazivala potpuni
prestanak prirasta deformacija, mjerenja provedena est godina
kasnije, pokazala su znaajne priraste deformacija.
_______________________ __ ________________
Profil TSDL TSDS TSDD
_____________________________________
[mm] [mm] [mm]
_____________________________________________
u v,2003 8.53 9.13 8.32
u v,2009 10.52 11.64 10.35
u hA,2003 5.50 0.60 -5.00
u hA,2009 6.90 0.80 6.40
u hB,2003 3.10 2.90 2.70
u hB,2009 3.90 3.80 3.60
_____________________________________________

Vertikalni pomaci su porasli do 28%.

Horizontalni pomaci su porasli do 31%.
 Analiza stanja deformacija ZAVOD ZA
u izvedenim tunelima GEOTEHNIKU

Mjerenja deformacija u stijenskom masivu tunela Pod Vugle i

Konjsko pokazala su znaajan prirast deformacija tijekom
eksploatacije. Mogui uzroci pojave pokotina i prirasta deformacija
su skupljanje i puzanje betona, temperaturne promjene u tunelu te
trajnost primarnog podgradnog sustava.

Neophodno je koristiti numerike modele koji osim nelinearnog

odnosa naprezanja i deformacija ukljuuju i reoloke karakteristike
kako betona tako i stijenskog masiva.

Koristei napredne numerike povratne analize mogu se utvrditi

stvarni mehanizmi dugotrajnog ponaanja cijelog podgradnog
sustava i stvarni uzroci prirasta deformacija za vrijeme
eksploatacije, te prognozirati daljnji tijek dugotrajnih deformacija.
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

U prirodi se materija pojavljuje sa elastinim, viskoznim i plastinim

svojstvima, te njihovim sinergijama, pri emu neke od tih osobina mogu
biti zastupljene u veoj, a druge u manjoj mjeri. Ta svojstva se pod
djelovanjem vanjskih utjecaja javljaju istovremeno ili jedna za drugom.
Stvarno ponaanje materije ponekad je izrazito kompleksno, pa su stoga i
veze deformacija i naprezanja sloenije. Klasina mehanika kontinuuma, u
prolosti, poznavala je dvije vrste materijala, elastina vrsta tijela (Hook-
ovo tijelo) i idealne fluide (Newton-ov fluid).
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Detaljnija ispitivanja su pokazala da u skupini elastinih vrstih materijala,

gotovo uvijek ima viskoznih (npr. viskoelastinost) ili drugih neelastinih
pojava (npr. viskoplastinost), pa znanost o reologiji razmatra upravo takve
pojave.

Viskoelastini materijal Karakteristino viskoelastino ponaanje

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Ako se brzina deformacije materijala linearno poveava

sa poveanjem naprezanja tada takav materijal
nazivamo idealno viskozan.

Ako se deformacija materijala linearno poveava sa

poveanjem naprezanja tada takav materijal nazivamo
idealno elastian.

Ako se deformacija materijala linearno poveava pri

konstantnom naprezanju tada takav materijal nazivamo
idealno plastian.
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Viskozni materijali kada se podvrgnu odreenom

naprezanju, pruaju otpor posminom teenju i linearno
se deformiraju sa vremenom.

Elastini materijali kada se podvrgnu vlanom
naprezanju, deformiraju se trenutno i vraaju se u
prvobitan poloaj nakon uklanjanja optereenja.

Plastini materijali kada se podvrgnu naprezanju koje je
iznad njihove vrstoe ponu se nepovratno, plastino
deformirati.

Viskoelastini materijali posjeduju oba ta svojstva i kad
su podvrgnuti naprezanjima, karakteriziraju ih vremenski
ovisne deformacije.
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Viskoplastinost je svojstvo materijala (polimeri, epoksidi, bitumeni,

beton i drugi, ali i metali, naroito pri povienim temperaturama) da
iskazuje neelastino ponaanje kada ga se izloi promjeni stanja
naprezanja. Neelastino ponaanje karakterizira plastina deformacija,
to znai da se materijal poinje nepovratno, plastino deformirati kada
je izloen razini naprezanja iznad vrstoe materijala.

Fluidi razliitih viskoznosti Karakteristino viskopastino ponaanje

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Ponaanje stijenske mase, opaano u podzemnim graevinama,

ponekad ukazuje na vee zakanjele deformacije koje mogu
dovesti do sloma u stijenskoj masi. Ovaj fenomen ilustrira
dugotrajno, viskozno ponaanje stijene i progresivno oteenje koje
se pojavljuje nakon preraspodjele naprezanja u okolini otvora.

Zakanjeli slom se moe pojaviti nekoliko sati ili nekoliko godina

poslije iskopa.

Veliina dugotrajnih deformacija ovisi o materijalu i vrsti

ispitivanja. Na dugotrajno ponaanje stijene mogu utjecati fizikalno-
kemijski parametri stijene (mineralogija, poroznost i sadraj vode),
te neki vanjski parametri (devijatorsko naprezanje, brzina
deformacije i temperatura).
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Kod dugotrajnog ponaanja stijenske mase bitno je razdvojiti dva

pojma:
- puzanje (creep) i
- dugotrajno deformiranje.

Puzanje je proces kontinuiranog deformiranja materijala pod
konstantnim optereenjem i odnosi se na intaktni, laboratorijski
uzorak stijene.

Dugotrajno deformiranje je proces kontinuiranog deformiranja

stijenske mase oko podzemnog otvora zbog konstantnog naprezanja
koje je nastalo nakon preraspodjele naprezanja od iskopa. Tako
nastale dugotrajne deformacije su kompleksan rezultat puzanja
intaktne stijene, puzanja mnotva diskontinuiteta i zakanjelog
razvoja novih pukotina.
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Dugotrajne deformacije se mogu analizirati iz rezultata:

1. Pokusa puzanja

2. Pokusa relaksacije

3. Jednoosno monotono-kvazistatinog pokusa u prei

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

1. Pokus puzanja devijatorsko naprezanje je konstantno u

vremenu.

Dijagrami ovisnosti t, t za q=1-3=const.

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Tijekom pokusa puzanja, mogu se uoiti tri karakteristine faze:

1. Primarno puzanje brzina deformacije opada, a dugotrajne
deformacije se stabiliziraju tokom vremena,
2. Sekundarno puzanje brzina deformacije je konstantna,
3. Tercijalno puzanje brzina deformacije se poveava zbog
progresivnog oteenja stijene.

Karakteristina krivulja puzanja

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Nakon trenutne deformacije slijedi primarno puzanje u kojem se

deformacije dogaaju pri smanjenju brzine deformacije u vremenu.
U nekim stijenama krivulja primarnog puzanja dolazi u stanje
konstantne brzine deformacije, koje jo zovemo i sekundarno
puzanje.

U uzrocima koji su optereeni blizu vrne vrstoe, sekundarno
puzanje dolazi u stanje tercijalnog puzanja kod kojeg brzina
deformacije materijala u vremenu raste, to uzrokuje slom od
puzanja. Pojedine vrste stijena ponaaju se na nain da nema
sekundarnog puzanja, ve postoji trenutni prijelaz iz primarnog u
tercijalno puzanje.

Vjerovatno ne postoji idealna, linearno viskoelastina stijena. Ipak,
primjenom teorija linearne viskoelastinosti, na problem puzanja
odreenih stijenskih masa mogue je dobiti rezultate koji se u
velikoj mjeri poklapaju sa izmjerenim vrijednostima.
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Prikaz rezultata pokusa puzanja:

Pokus puzanja
 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

2. Pokus relaksacije brzina deformacije je konstantna u

vremenu.

Dijagrami ovisnosti t, t za =const.

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

3. Jednoosno monotono-kvazistatian pokus u prei

optereenje pri vrlo malim brzinama deformacije.

Dijagrami ovisnosti t, t za =const.

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Prikaz rezultata jednoosno monotono-kvazistatinog pokusa u prei:

Jednoosno, monotono-kvazistatian pokus u prei

 Dugotrajno ponaanje ZAVOD ZA
stijenske mase GEOTEHNIKU

Stvarni podaci o deformacijama ukazuju na neelastino ponaanje

materijala, dok veina teorija o reologiji pretpostavlja linearno,
viskoelastino ponaanje materijala.

Puzanje u ovisnosti o razliitim vanjskim uvjetima

 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Osnovni elementi reolokih modela:

Hookov element
Newtonov element
Saint-Venantov element
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1. Hooke-ov element
Mehaniki model simboliziran je Hooke-ovom idealno-elastinom oprugom.
Ponaanje opruge je definirano linearnim, jednodimenzionalnim Hooke-ovim
zakonom, koji kae da je deformacija opruge proporcionalna primjenjenom
optereenju :

=
E
[N/m2] naprezanje
E [N/m2] Young-ov modul elastinosti
[%] osna deformacija

Hooke-ov element
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Za idealno elastino tijelo pretpostavlja se da deformacija nastupa trenutno i

to u konanom iznosu, te se nakon uklanjanja optereenja tijelo vraa u
prvobitan poloaj.

Dijagrami ovisnosti t i t

Tijela (stijene) sa takvim osobinama nazivamo "Hooke-ovim tijelima" i

obiljeavamo ih sa "H".
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

2. Newton-ov element
Mehaniki model simboliziran je Newton-vim tijelom ili priguivaem
kojeg karakterizira svojstvo idealne viskoznosti i obiljeava se oznakom
N". Ponaanje priguivaa je odreeno jednodimenzionalnim Newton-
ovim linearnim zakonom koji kae da je brzina deformacije proporcionalna
primjenjenom optereenju.

t
& = (t ) =

[N/m2] naprezanje
[Ns/m2] dinamika viskoznost

[%/s] brzina deformacije odnosno
prva derivacija deformacije
Newtonov element
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Ponaanje elementa odreeno je viskoznou , kojom se definira otpor

materije tijekom promjene naprezanja. Taj otpor je proporcionalan
djelovanju unutranjeg trenja. Nakon rastereenja elementa ostaje trajna
(nepovratna) deformacija.

Dijagrami ovisnosti t i t

Materijale idealno viskoznih osobina nazivamo Newton-ovim tijelima" i

obiljeavamo ih oznakom N".
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

3. Saint-Venant-ov element
Saint Venant je predloio model idealno kruto-plastinog materijala, koji ima
svojstvo da ne pokazuje nikakve deformacije dok vrijednost naprezanja
ne dosegne izvjesnu kritinu vrijednost. Mehaniki model simboliziran je
klizaem, a njegovo ponaanje se opisuje situacijom u kojoj na tijelo mase
m djeluje silom F, a nalazi se na hrapavoj, horizontalnoj povrini.

Saint-Venantov element
 Elementi reolokih modela ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Sve dok je primjenjeno naprezanje manje od granine sile trenja, tijelo je

nepomino. Prekoraenjem granine sile trenja tijelo se pone gibati, odnosno
plastino deformirati pri konstantnom naprezanju. Materijali koji imaju takve
osobine se nazivaju "idealno plastinima", pri emu nakon rastereenja ostaje
trajna (nepovratna) deformacija.

Saint-Venantov element

Materijale idealno plastinih osobina nazivamo St. Venant-ovim tijelima" i

obiljeavamo ih oznakom St. V".
 ZAVOD ZA
Sloeni reoloki modeli GEOTEHNIKU

Sloeni reoloki modeli sastavljeni su od vie jednostavnih modela. Mogu

se sastojati samo od dva jednostavna modela kao to su npr. Maxwell-ov i
Kelvin-Voigt-ov model ili od kombinacije triju ili vie osnovnih modela,
koji se esto nazivaju troparametarski ili vieparametarski modeli
viskoelastinih materijala, npr. Burgers-ov model. to je materijal sloeniji
u svojoj strukturi i ponaanju to je potrebno vie osnovnih modela ugraditi
u njegov model ponaanja.
Sloeni reoloki modeli (visko-elasto-plastini modeli)
Kelvin-Voigt-ov model
Maxwell-ov model
Bingham-ov model
Loonen-ov model
Generalizirani Kelvin-ov model
Generalizirani Maxwell-ov model
Burgers-ov visko-elastini model
Burgers-ov visko-plastini model
 Sloeni reoloki modeli ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Kombinacijom reolokih elemenata dobiju se reoloki modeli, koji

mogu opisati ponaanje razliitih prirodnih materijala (stijena) u
vremenu. Reoloki elementi mogu se slagati:
a) paralelno - opisane pojave dogaaju se istovremeno,
b) serijski - opisane pojave dogaaju se jedna za drugom.

Ako su elementi vezani paralelno, njihova veza je kruta, tj. ukupna

naprezanja rasporeuju se na pojedine, paralelno vezane elemente, a
deformacije su jednake.

Kod serijski vezanih elemenata, ukupno se naprezanje prenosi na sve
elemente jednako, a ukupna deformacija predstavlja zbroj deformacija
pojedinih elemenata.
 Sloeni reoloki modeli ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Sloene modele moemo prikazati shematski (crteima) ili

strukturnim jednadbama primjenjujui pri tome sljedee simbole:
H = Hooke-ovo tijelo
N = Newton-ovo tijelo
St. V = Saint-Venan-tovo tijelo
serijska veza
| | paralelna veza
Najznaajnija tijela koja se mogu prikazati sa dva elementa su:
- Kelvin-Voigt-ovo tijelo (K) K=H||N
- Maxwel-ovo tijelo (M) M=HN
- Bingham-ovo tijelo (B) B = St.V | | N
 Kelvin-Voigt-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Kelvin-Voigt-ov model spada u skupinu sloenih mehanikih modela, a

simboliziran je paralelnim spojem Hooek-ovog i Newton-ovog elementa. U
sluaju jedno-dimenzionalnog optereenja deformacije obje grane modela e
biti jednake, dok se naprezanja zbrajaju.

0 = H + N
= H +N
H = E H

N = N

Kelvin-Voigt-ov model

Strukturna jednadba Kelvin-Voigt-ovog modela pie se u obliku K = H | | N.

 Kelvin-Voigt-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Zamjenom izraza za H i N u izraz za ukupno naprezanje dobije se

diferencijalna jednadba kojom se opisuje ponaanje Kelvin-Voigt-vog
materijala u obliku:
d
0 = E +
dt

Rijeenjem ove diferencijalne jednadbe dobije se jednaba koja

odreuje deformaciju ovog modela pri konstantnom naprezanju:

0 0
E
t
E
t
0
(t ) = e
ili (t ) = 1 e
E E E

Ovu jednadbu zovemo jednadba puzanja.
 Kelvin-Voigt-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Krivulju puzanja karakterizira smanjenje brzine deformacije u vremenu i za

t asimptotski dostie svoju konanu vrijednost, koja je jednaka
elastinoj deformaciji opruge, =/E. Takvo ponaanje materijala moe se
objasniti istovremenim djelovanjem elastine i viskozne komponente. U
trenutku nanoenja optereenja cijelokupno optereenje preuzima samo
viskozni element. Poputanjem viskoznog elementa se sve vie angaira
elastini element, tako dugo dok na kraju cijelo optereenje ne preuzme
elastini element u modelu.

Dijagrami ovisnosti t i t
 Kelvin-Voigt-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Nakon rastereenja modela u trenutku "t", deformacija modela se zbog

zajednikog djelovanja Hooke-ovog i Newton-ovog elementa tijekom
vremena vraa u prvobitan poloaj.

Dijagrami ovisnosti t i t
 Kelvin-Voigt-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Proces puzanja se takoer moe opisati parametrom "n" koji se definira

kao odnos izmeu dinamike viskoznosti i Young-ovog modula
elastinosti:

=n
E

a koji definira vrijeme zaostajanja deformacije, te predstavlja onaj

dio vremena koji je potreban da materijal, pod djelovanjem
konstantnog naprezanja, postigne 63.2% svoje konane deformacije.
Ova pojava predstavlja zakanjenje elastine deformacije, pa se zbog
toga naziva jo i naknadni elastini efekt. Sama pojava stalne
usporavajue deformacije naziva se puzanje materijala.
 Maxwell-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Maxwell-ov model takoer spada u skupinu sloenih mehanikih

modela, a simboliziran je serijskim spojem Hooek-ovog i Newton-
ovog elementa. U sluaju jednodimenzionalnog optereenja
deformacije obje grane modela se zbrajaju, dok su naprezanja jednaka.

=H =N
= H +N
H = E H

N = N

Maxwell-ov model

Strukturna jednadba Maxwell-ovog modela pie se u obliku M = H N.

 Maxwell-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Na poetku procesa puzanja Hooek-ova opruga zbog preuzimanja ukupnog

optereenja, H=, doivljava trenutnu deformaciju H. Nakon toga slijedi
proces deformacije Newton-ovog elementa N, koji se odvija pri konstantnoj
brzini deformacije.

S obzirom na neovisnost ponaanja oba elementa, funkcija puzanja u

vremenu se dobije jednostavnim zbrajanjem osnovnih jednadbi puzanja
Hooek-ovog i Newton-ovog elementa
t
(t ) = 0 + 0
E
 Maxwell-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Nakon rastereenja modela u trenutku t1, opruga modela se vraa na

poetni poloaj, dok ostvarena deformacija priguivaa N ostaje kao
trajna ovog modela.

Dijagrami ovisnosti t i t
 ZAVOD ZA
Bingham-ov model GEOTEHNIKU

Sastavljen je od plastinog Saint-Venant-ovog elementa vezanog

paralelno sa viskoznim elementom Newton-a.
Puzanje materijala nastupa kada vrijednost naprezanja prekorai
vrijednost t Saint-Venant-ovog elementa (plastinog lana), gdje je
t granica plastinosti. Daljnji porast optereenja prenosi se na
viskozni Newton-ov element, dok je naprezanje u plastinom
elementu konstantno.

Binghamov model
 ZAVOD ZA
Bingham-ov model GEOTEHNIKU

Funkcionalne ovisnosti prikazane su slijedeim oblicima:

Naprezanje: T = 0

T
= T +
T
Brzina deformacije: =

T
Deformacija: (t ) = t = t

Dijagram ovisnosti
 Bingham-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Nakon rastereenja modela u trenutku t2, ostvarena deformacija

priguivaa ostaje kao trajna ovog modela.

Dijagrami ovisnosti t i t
 ZAVOD ZA
Loone-ov model GEOTEHNIKU

Loone-ov model se sastoji od serijski spojenih osnovnih elemenata Hooke-a i

Saint-Venant-a, kojima je paralelno dodan model Newton-a.

Loone-ov model

Kod ovog modela karakteristina su dva trenutka:

a) Deformacija za konstantno optereenje manje od granice plastinosti, 0 < T
b) Deformacija za konstantno optereenje vee od granice plastinosti, 0 > T
 ZAVOD ZA
Loone-ov model GEOTEHNIKU

a) Deformacija za konstantno optereenje manje od granice plastinosti, 0 < T

Ako je konstantno optereenje (0) manje od granice plastinosti (T), tada plastini
element Saint-Venant-a ostaje vrst, tijelo se ponaa prema Kelvin-Voigt-ovom
modelu.

Dijagrami ovisnosti t, t za konstantno naprezanje 0 < T

 ZAVOD ZA
Loone-ov model GEOTEHNIKU

b) Deformacija za konstantno optereenje vee od granice plastinosti, 0 T

Ako je konstantno optereenje (0) vee od granice plastinosti (T), aktivira se
plastini Saint-Venant-ov element. Taj element prenosi samo optereenje elastine
grane modela , tako da mora vrijediti H T, koji u vremenu t=tT postaje jednak
granici plastinosti (T) Saint-Venant-ovog elementa.

Dijagrami ovisnosti t, t za konstantno naprezanje 0 T

 ZAVOD ZA
Loone-ov model GEOTEHNIKU

Nakon toga, za svako vrijeme t>tT, ostaje naprezanje H = T = const., isto tako i
optereenje Newton-ovog elementa:

N = 0 T = const.

Razlika (0 T) odreuje, za zadanu viskoznosti , brzinu daljnjeg procesa

puzanja. Krivulja puzanja = (t) odvija se u dva dijela:

1. Prvi dio za vrijeme t < tT, proces puzanja jednak je puzanju Kelvin-Voigt-ovog
modela:

E
t
0
(t ) = (t ) = 1 e
E

 ZAVOD ZA
Loone-ov model GEOTEHNIKU

2. Drugi dio za vrijeme t > tT, proces puzanja karakterizira linearni pravac. Vrijednost
deformacije u vremenu t = tT iznosi:

E
t
0 T
(tT ) = 1(tT ) = 1 = 1 e
E

sa naprezanjem u elastinoj grani modela:
tT
E
H (tT ) = T = 0 1 e



N = 0 T = 2
Rjeenjem jednadbe za N, uz uvjet da u vremenu t=t1, deformacija 2=0 slijedi:

(t ) = 1(t ) + 2(t ) = 1(t ) + 0 T (t tT )

Deformacija 1 za svako vrijeme t > tT ostaje konstantna.
 Loone-ov model ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Nakon rastereenja modela u trenutku t, ostvarena deformacija

plastinog elementa i priguivaa ostaje kao trajna ovog modela.

Dijagrami ovisnosti t i t
 Odreivanje reolokih parametara ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Reoloki parametri se generalno mogu odrediti na dva naina:

1. Iz rezultata laboratorijskih i in-situ (npr. dilatometarsko ispitivanje
u buotini, ispitivanje ploom) ispitivanja odnosno krivulja
puzanja. Navedeni nain uspjeno funkcionira kod jednostavnijih
modela, ali kod sloenijih modela, gdje postoji itav niz
parametara koje je potrebno odrediti, nailazi se na potekoe.

2. Iz rezultata povratnih numerikih analiza, gdje se na osnovu

rezultata mjerenja, te usvojenog reolokog modela, raznim
metodama trae parametri, koji bi uspjeno oponaali dugotrajne
deformacije.