SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA PEDAGOGIJU

KOLEGIJ: Didaktika (nastavnika kompetencija)

NOSITELJ KOLEGIJA: Dr. sc. Igor Radeka, izv. prof.

VODITELJICA SEMINARA: Ana Marija Rogi, prof.

ORGANIZACIJA NASTAVE

STUDENTICE: Ivana Jurievi i Nena Mikas

DATUM: 5. 12. 2012.

SADRAJ
1. Uvod1
2. Nastava i njeno oblikovanje2
2.1. Izvoenje toka nastavnog procesa..3
2.1.1. Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad..4
2.1.2. Obrada novih nastavnih sadraja...4
2.1.3. Vjebanje...5
2.1.4. Ponavljanje5
2.1.5. Provjeravanje i ocjenjivanje..5
3. Organizacija nastave...6
3.1. Vanjska organizacija nastave.6
3.1.1. Mjesto izvoenja nastave..6
3.1.2. Razred odjeljenje obrazovna grupa7
3.1.3. Raspored sati.8
3.2. Unutarnja organizacija nastave..9
3.2.1. Organizacija nastavnog sata10
3.2.2. Organizacija kolskog radnog dana11
3.2.3. Domai rad..11
4. Zakljuak..14
5. Literatura..15

1. UVOD
 Tema naeg seminarskog rada je Organizacija nastave. Nastava je osnovna
odrednica didaktike, to je pedagoki osmiljena i sustavno organizirana aktivnost kojoj je
svrha odgoj i obrazovanje pojedinca. Kao takva uvelike utjee na znanja, sposobnosti i
osobine linosti, te se ne moe svesti na obrazovni proces (stjecanje znanja i razvoj
sposobnosti). U svojoj biti ona je in odgoja. Nastavna organizacija je vrlo bitan imbenik u
razvoju djece pa ak i kasnih adolescenata. Strukturom i primjenom nastavnih materijala,
dobrom kolskom organizacijom, ciljevima i sadrajima, a ponajvie kvalitetnim pristupom
uitelja, nastavnika stjeu se osnovne kompetencije kojima ovjek izgrauje vlastitu linost i
lake se suoava sa ivotnim izazovima.

Sredinja toka naeg seminarskog rada odnosi se na unutarnju i vanjsku organizaciju

nastave. Detaljno emo opisati sve odrednice navedenih procesa te poblie prikazati odreene
elemente koji uvelike utjeu na njihov razvoj. Budui da je nastavni proces sastavljen od
razliitih sastavnica, metodiko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronai i utvrditi
njihov najuinkovitiji redoslijed-ustroj. Etape nastavnog procesa ine: uvod ili priprema,
obraivanje novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje. Svi navedeni
elementi poboljavaju nastavu ukoliko su izvedeni na kvalitetan i efikasan nain.

Koritenjem iscrpne koliine literature nadamo se da emo uspjeti prodrijeti u ovu

veoma sloenu cjelinu.

2. NASTAVA I NJENO OBLIKOVANJE

 S obzirom na veliku drutvenu vanost obrazovanja do danas su ve izgraene i dalje
se izgrauju razliite didaktike koncepcije o nastavnom radu, to znai da ne postoji jedna
univerzalna koncepcija. Brojni didaktiari bavili su se pitanjima ciljeva i programiranja
nastave. J. A. Komensky smatrao je da je cilj nastave nauiti uenika misliti, govoriti i pisati.
Bronowski je tvrdio da nastava ne smije ignorirati razvojne potrebe i mogunosti pojedinca,
jer bi umjesto odgoju pojedinca pridonosila njegovu otuenju. 1 Iz navedenih primjera
zakljuujemo da je vrlo teko tono utvrditi emu nastava tei i koji su njeni ciljevi. Nastava
je vrlo sloen, kompliciran i dinamiki proces, koji se neprestano promjenjuje. Svaka naredna
nastavna jedinica kako i nova nastava u cjelini je uvijek drugaija, nova pojava. Tako je svaki
put iznova utemeljujemo, pripremamo, paljivo pratimo njezin tijek i prilagoavamo ga
trenutnim okolnostima.

Prvo i osnovno pitanje je to to? emu? poduavati mladu generaciju, a nakon

njega slijedi pitanje efikasnosti Kako?. Pitanje Kako? bilo je izravan povod nastanku
didaktike kao teorije, odnosno sustava ideja o tome kako uspjeno pouavati i uiti. Sadraj
nastave osjetljiv je na dominantni drutveno- ekonomski odnos, stvaranje materijalnih
dobara, razvojne potrebe pojedinca.2 Za sadraj nastave vano je kojim se izvorima koristi
uenik, koliko su oni valjan izvor relevantne grae, koliko mu doputaju da samostalno, na
osnovi osobnog iskustva, zakljuuje, stvara osobni odnos spram svega onoga s im dolazi u
dodir.

U nastavi su obuhvaena tri glavna imbenika, a to su nastavnik, uenik i nastavni

sadraj.3 Nastavnik je kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan
proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini. Uenik sistematskim pouavanjem nastavnika i
samostalnim uenjem stjee obrazovanje. Odgojno obrazovni proces postoji zbog uenika,
mladog ljudskog bia koji ima potrebu da raste i da se razvija, a upravo odgoj i obrazovanje
mu u tom procesu trebaju biti podrka i pomo. Bez aktivnog sudjelovanja uenika u svim
etapama i aspektima odgojno obrazovnog procesa, odgoj i obrazovanje nisu mogui.4

Nastava kao najorganiziraniji sistem obrazovanja ima svoje zadatke koji su trojaki:
materijalni, funkcionalni i odgojni. Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o

1
Been, A., Jelavi, F. i dr. Osnove didaktike, kolske novine, 1993., str. 31
2
Been, A., Jelavi, F. i dr. Osnove didaktike, kolske novine, 1993., str. 43
3
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 18.
4
Bognar, L., Matijevi, M., Didaktika, kolska knjiga, 2002., str. 31.
objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta. 5 Funkcionalni zadatak
nastave odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti, a odgojni zadatak
nastave je proces kojim se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti, pa je po tome nastava
odgojno obrazovni proces.

2.1 IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA

Kao to smo ve naveli planiranje nastave i njena izvedba vrlo je sloen proces u
kojem se nastavnici suoavaju s brojnim problemima. Sueljavanje s pitanjima planiranja
tijeka nastave, njena kvaliteta, uenika disciplina, orijentiranje uenika uz pomo nastave,
njihova praktina formacija, upoznavanje s nastavnim sadrajima samo su neke potekoe s
kojima se nastavnik susree.

Kako bi to bolje odradio svoj zadatak nastavnik je upuen u osnovna naela

oblikovanja nastavnog postupka. To su pravila djelovanja koja vrijede za sve predmete, a
temelje se na eksperimentalnim postavkama nastavnog pouavanja ija primjena povisuje
uinkovitost i pedagoko didaktiku kvalitetu nastave.6

Kao osnovna nastavna naela danas vrijede:

Diferencijacija, odnosno individualiziranje - to znai da se nastava mora prilagoditi

interesima i mogunostima uenika.
Motiviranje - ime odreeno gradivo u ueniku treba buditi elju da ga naui.
Vizualiziranje - njima se nastavni sadraji didaktiki moe suziti.
Samoangairanje - kojim se uenike treba potaknuti na akciju tonije sudjelovanje
u nastavnom procesu.
Strukturiranje nastavnih sadraja - odnosi se na sloenost gradiva i njegovu unutarnju
povezanost koju je potrebno uiniti lakom i pristupanijom uenicima.
Mnogolikost perspektiva - zahvaljujui kojoj uenici trebaju iskusiti mnotvo
razliitih pristupa nastavnim sadrajima.
Usredotoenost na cilj - ime ciljevi pojedinih kolskih programa trebaju postati
ciljevi uenja svakog uenika.
Osiguravanje uspjeha - gdje se uz pomo didaktikih mjera treba osigurati da nastavni
sadraji i ciljevi ostanu to due u uenikovu pamenju.7

5
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 19.
6
Pranji, M. Didaktika, Golden marketing, 2005., str. 274.
7
Pranji, M. Didaktika, Golden marketing, 2005., str. 275.
 Osnovne etape strukture nastavnog procesa su: pripremanje uenika za nastavni rad,
obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje. S obzirom da su nam
poznate analitike strane nastavnog procesa tj. materijalno-tehnika, spoznajna, psiholoko-
metodika, mogue je prijei na sintetiko upoznavanje izvoenja toka nastavnog procesa po
pojedinim njegovim komponentama koje emo poblie objasniti u nastavku.

2.1.1. PRIPREMANJE ILI UVOENJE UENIKA U NASTAVNI RAD

Mnogi didaktiari ovaj stupanj izdvajaju po razliitim nazivima: priprava, uvoenje,

stvaranje raspoloenje, postavljanje cilja rada i dr. Opi zadatak ove etape je obaviti sve
potrebne predradnje, stvoriti povoljne objektivne ili vanjske uvjete u uionici i subjektivne ili
unutarnje uvjete u uenicima za izvoenje daljnjeg rada. Sadraj pripremanja moe biti veoma
razliit, to zavisi od glavnog dijela rada koji nakon toga slijedi. 8 Sadraj i nain pripremanja
ovisi o vremenu koje stoji na raspolaganju za cijeli nastavni rad. Uvoenje treba biti to
smiljenije i to ekonominije da bi se dobilo vie vremena za glavni dio rada jer ova etapa je
ipak samo uvod u rad.

2.1.2. OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRAJA

Jedna od temeljnih strukturnih komponenata od koje u velikoj mjeri zavisi uspjeh u

nastavi. Zbog vanosti i sloenosti ova komponenta se ralanjivala na ue dijelove, odnosno
na nekoliko nastavnih stupnjeva, prema tome jesu li u njoj naglaavali spoznajni, psiholoki,
metodiki ili specifini organizacijski elementi. U ovoj etapi javljaju se brojni problemi meu
kojima su proces usvajanja znanja, dimenzioniranje znanja, te graduiranje etape obrade novih
nastavnih sadraja.9

2.1.3. VJEBANJE

Prethodna etapa ostvaruje samo dio obrazovnih zadataka nastave stoga se na nju
nadovezuje vjebanje radi ostvarivanja funkcionalnog zadatka nastave, razvijanje radnih
sposobnosti. U didaktikom smislu vjebanje je sistematski organizirani proces u nastavi koji
u sklopu cjelokupnog nastavnog procesa ima karakter relativno samostalne nastavne etape ili

8
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 112.
9
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 115.
komponente. Prije nego to uenici pristupe vjebanju odabrane radnje potrebno je pripremiti
radno mjesto i sav potreban pribor, no prije svega potrebno je naglasiti vanost pouavanja u
izvoenju radnje.10 Nakon to uenici upoznaju radnju prelaze na samostalno vjebanje.
Razlikujemo tri faze u jedinstvenom procesu vjebanja, a to su: poetno ili uvodno vjebanje,
osnovno ili temeljno vjebanje, te zavrno ili dopunsko vjebanje.

2.1.4. PONAVLJANJE

Zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, odnosno da se

sprijei proces zaboravljanja. Da je ponavljanje izvanredno znaajno u procesu uenja, to je
nesumnjivo, pa je zbog toga u strukturi nastavnog procesa izdvojeno u samostalnu etapu, ali
se ono u procesu nastave ne smije izdvajati. Ponavljanjem sadraja stvara se u svijesti trajan
sistem injenica i generalizacija, tj. trajno znanje. S obzirom na nain izvoenja ove nastavne
etape moemo razlikovati vie vrsta ponavljanja.11 S obzirom na raspored ponavljanja, na
vrijeme izvoenja, opseg obuhvaenih nastavnih sadraja te kvalitetu. Postoje i podpodjele
ve navedenih podjela, no mi se time neemo baviti, ve smo naveli osnovne elemente kako
bismo to bolje doarali nastavni plan i njegovu vanost.

2.1.5. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE

Provjeravanja je nastavna djelatnost kojom se utvruje ostvarivanje materijalnih,

funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave. Provjeravanje se povezuje s ocjenjivanjem.
Ocjenjivanje je postupak kojim se na ugovoreni nain evidentira uspjeh uenika u nastavi. S
obzirom na tehniku izvoenja postoji vie naina provjeravanja uenika, usmeno
provjeravanje, te pismeno i praktino provjeravanje. Kod ocjenjivanja vanost je u tome to
ocjene mogu biti izraene grafikim znacima i rijeima. injenica je da ne postoje posve
pouzdani mirni instrumenti pomou kojih bi nastavnici mogli tono izmjeriti usvojeno znanje,
stupanj sposobnosti i kvalitetu odgojnih vrijednosti. 12 Zbog toga je u odreivanju kriterija
ocjenjivanja odluan moralni lik nastavnika, a to je njegova savjesnost, odgovornost,
iskrenost, dosljednost, humanost i drugo.

3. ORGANIZACIJA NASTAVE

10
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 124.
11
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 132.
12
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 138.
 Organizacija nastave je oduvijek jedno od najosjetljivijih pitanja didaktike teorije i
prakse. Od prvih zaetaka nastave kao sistematskog, organiziranog i rukovoenog procesa
odgoja i obrazovanja, pa sve do danas uvijek se nametalo pitanje kako praktino organizirati
nastavni rad da bi on bio dovoljno produktivan i ekonomian. Na razvojnom putu problemi
organizacije nastave razmatrali su se sa dva osnovna gledita, vanjske i unutranje
organizacije nastave.

3.1. VANJSKA ORGANIZACIJA NASTAVE

Vanjska organizacija nastave odnosi se na koordiniranje odreenih vanjskih

imbenika, koji se nalaze izvan uenika i nastavnika, ime se stvaraju povoljniji uvjeti za
normalno izvoenje nastavnog procesa.13 U problem vanjske organizacije nastave pripada
ureenje i mjesto izvoenja nastave, pravilna adaptacija kolskog namjetaja, njegov poredak
u uionici i ostalim kolskim prostorijama, pripremanje i adaptiranje materijalne opreme
potrebnim nastavnim sredstvima, pomaganjem i tehnikim ureajima za rad nastavnika i
uenika, brojana formacija uenika, pravilna vremenska raspodjela nastavnog rada i drugo.

3.1.1. MJESTO IZVOENJA NASTAVE

Nekada se nastava izvodila u uionici univerzalnog tipa, no u novije vrijeme tei se

naputanju klasinih uionica i prenoenju nastave u prirodu i ostala mjesta. Predstavnici
nekih smjerova nove kole predlagali su potpuno ukidanje kole kao ustanove.
Kombinacijom tzv. nove i stare kole nastaje suvremena kola. Prema tumaenjima
suvremene kole nastava se moe i treba izvoditi na raznim mjestima u kolskoj zgradi i izvan
nje.

Nastava se prije svega izvodi u kolskim prostorijama kao to su uionica, laboratorij,

kolska radionica, kolska kuhinja, dvorana za tjelesne aktivnosti i dr. Najee se nastava
odvija u uionici koja je danas jo uvijek sredinje mjesto za izvoenje nastave, u suvremenoj
koli ona nije vie samo predavaonica i sluaonica, ve i mjesto za raznovrsni rad nastavnika i
uenika. Osim univerzalnih uionica postoje i specijalizirane po razredima i predmetima,
razredne i predmetne uionice. Razredne su za mlae razrede osnovne kole a predmetne od
5. razreda osnovne kole. Prednost je specijaliziranih uionica to su funkcionalno opremljene
prema potrebama nastave dotinog predmeta.14
13
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 167.
14
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 169.
 kolski objekti izvan kolske zgrade su prostori gdje se nastava povremeno izvodi. Ti
su objekti za tu svrhu posebno ureeni. (kolsko dvorite, prometni poligon, kolski vrt i dr.).
Takve kolske povrine treba pripremiti i estetski urediti da razvijaju estetske vrijednosti kod
uenika, naravno uenike treba takoer angairati.15

Rad u radnim organizacijama je radi boljeg pripremanja mladih za ivot i rad. Ponekad
je potrebno da se uenje izvodi u izvornoj stvarnosti, tonije na mjestima gdje e uenici
nakon kolovanja raditi. To su brojne radne organizacije po programu rada razliitih smjerova.
To je u pravom smislu kola za ivot putem ivota, stvaran rad u radnim organizacijama radi
uenja, a ne samo kratkotrajan posjet poduzeu u smislu ekskurzije.

Nastavne ekskurzije se provode kako bi uenici izvorno prouili odreene dijelove

nastavnog programa koje ne mogu tako zorno i izvorno upoznati u uionici. Razlikuje se vie
vrsta nastavnih ekskurzija, s obzirom na mjesto izvoenja postoje ekskurzije odlaska u
prirodu, tvornicu, muzej i razliite ustanove. S obzirom na trajanje jednosatne, dvosatne,
cjelodnevne, viednevne, a s obzirom na etapu obraivanja nastavnih tema uvodne,
ekskurzije u samom toku prouavanja tema te zakljune. Nastavne teme mogu biti
zemljopisne, povijesne, bioloke i slino. Organizacija i izvoenje ekskurzije ima tri dijela:
Priprema, izvoenje i zavrni rad.16

3.1.2. RAZRED ODJELJENJE OBRAZOVNA GRUPA

Razvojem ekonomije, gospodarstva raste i potreba za obrazovanim graanima te
kolovanje mora biti sve masovnije. U prolosti je u nastavi dominiralo individualno
pouavanje uenika, ali s prijelazom na masovno kolovanje mladog narataja trai se
ekonominija organizacija nastave formiranjem razreda kao stalne i homogene socioloke
formacije uenika u kojoj bi nastavnik istodobno radio sa svim uenicima.17

Razred je relativno stalna radna zajednica uenika priblino podjednako dobi i

predznanja koja po zajednikom nastavnom planu i programu, pod neposrednim vodstvom
nastavnika sistematski stjee obrazovanje i odgoj. Od pojma razreda treba razlikovati pojam
odjeljenje. Odjeljenje je relativno stalna skupina uenika koju istodobno pouava jedan
nastavnik ili naizmjence nekoliko nastavnika u istoj uionici. Pojam odjeljenja ukljuuje
oznaku prostora, a pojma razreda oznaava godinu odnosno stupanj kolovanja.

15
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 170.
16
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 172.
17
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 174.
 U povijesti nastave bilo je pokuaja da se formiraju potpuno homogeni razredi prema
psihofizikim osobinama uenika da bi s stvorili to povoljniji uvjeti za maksimalno
razvijanje njihovih individualnih sposobnosti, te se smatralo da razredi heterogenog sastava
ne pruaju povoljne uvjete za intenzivniji napredak pojedinog uenika. Meutim pokuaj
formiranja takvih razreda znaio je pedagoku utopiju, jer se takve apsolutne jednakosti meu
uenicima nisu mogle utvrditi niti takve jednakosti postoje.18

Svaki je uenik pojedinac, pa je prema tome razred skupina uenika razliitih

individualnosti. Tendencija formiranja razrednih odjeljenja po posebnim kriterijima (spolu,
kvocijentu inteligencije i sl.) je pedagoka predrasuda iz klasnog drutva. Izuzetak tome su
jedino specijalne kole za tee psihiki ili fiziki defektnu djecu.

Obrazovne grupe se osnivaju tek od srednjeg usmjerenog obrazovanja, nazivaju se jo

i studijskim grupama i u njima postoji podjela po godinama ili drugim kriterijima. Za njezino
formiranje vaan je zajedniki program obrazovanja odnosno studij.

3.1.3. RASPORED SATI

Rasporedom sati takoer se odreuje vanjska organizacije nastave razred, odjeljenja

odnosno obrazovne grupe. Rasporedom sati odreuje se pravilna izmjena nastavnih predmeta
u kolskom radnom danu i tjednu. To je vaan kolski dokument kojim regulira sav ivot i rad
u jednoj koli. Izrauje se na temelju propisanog nastavnog plana tj. propisani broj sati za
pojedini predmet rasporeuje se na pojedine dane u tjednu i u odreeno nastavno vrijeme
kolskog dana, a zatim se ta organizacijska struktura ponavlja iz tjedna u tjedan i to sve dok se
ne osjeti potreba za njegovom promjenom. Raspored nastavnih predmeta u tjednu moe biti
simetrian i asimetrian.19

Simetrini raspored znai da se predmeti u tjednu simetrino rasporeuju, npr.

ponedjeljak- srijeda -petak ili utorak-etvrtak-subota, tako da izmeu istih predmeta postoje
isti vremenski razmaci. Sve to zbog efikasnijeg zapamivanja

U asimetrinom rasporedu koncentriraju se isti predmeti u uzastopne dane radi

uspostavljanja veeg vremenskog i sadrajnog kontinuiteta u obraivanju irih tema. Njime se
nastoji to manje razbiti koncentracija do ega moe doi zbog velikog broja predmeta.

18
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 175.
19
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 178.
 Prilikom izrade rasporeda sati najtee je udovoljiti psiholokoj zakonitosti o razliitom
stupnju psihikih snaga uenika u toku dana za intelektualni rad to se iskazuje dnevnom
psiholokom krivuljom. Na temelju te psiholoke krivulje preporuuje se da se kao prvi i
posljednji sati kad su psihike snage uenika manje aktivirane stave najlaki predmeti,
odnosno da se sredinom radnog kolskog dana kad su psihike snage najoptimalnije stave tei
predmeti.20 Bitno je da se na svakom satu maksimalno iskoriste psihike snage koje uenici u
sebi imaju.

Vanjska organizacija nastave je veoma vana i sama po sebi nije dovoljna. Mnogi
didaktiari su isticali da je nastavni rad zapravo psihiki rad, odnosno intelektualni, i da
njegov krajnji uspjeh ovisi o unutarnjoj organizaciji tog intelektualnog procesa.

3.2. UNUTARNJA ORGANIZACIJA NASTAVE

U prethodnom poglavlju govorilo se o vanjskoj strani organizacije nastave s obzirom

na oblikovanje nekih vanjskih faktora koji postoje izvan nastavnika i uenika radi stvaranja
povoljnih objektivnih uvjeta za normalan tok nastave. Preostaje jo da obrazloimo unutarnju
organizaciju nastave.

Unutarnja organizacija nastave znai evidentiranje i usklaivanje specifinih

didaktikih funkcija te didaktiko oblikovanje, prilagoavanje i koordiniranje psihikih
funkcija koje nuno dolaze do primjene u nastavnom radu. Kao glavni problemi unutarnje
organizacije nastave javljaju se: organizacija nastavnog sata, organizacija kolskog radnog
dana i domai rad.

3.2.1. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

Nastavni sat je najmanja vremenska organizacijska jedinica nastavnog rada. Problem

unutarnje organizacije nastave tretira se u didaktikoj teoriji pod nazivom artikulacija
nastave. S obzirom na njezinu unutarnju organizaciju artikulacija oznaava strukturiranje
(oblikovanje, modeliranje) nastavnog procesa u odreenoj vremenskoj jedinici. Artikulacijom
se treba odrediti kako zapoeti nastavni rad, kako efikasno izvoditi taj proces, kako rad
zavriti, te kako na njega nadovezati daljnji rad.

U povijesti se govorilo o dvije osnovne vremenske jedinice za artikuliranje nastave

mikroartikulacija (stara kola), koja se odnosila na artikuliranje ue vremenske jedinice
20
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 180.
(nastavnog sata), a makroartikulacija (nova kola) se odnosila na artikuliranje dueg
vremenskog razmaka nastavnog rada u toku kolske godine (tjedna, mjeseca.). 21 Ipak za
organizaciju nastavnog rada treba odabrati preciznije vrijeme kao odreenu organizacijsku
vremensku jedinicu a to je nastavni sat.

Osnovna didaktika pitanja u vezi s nastavnim satom su:

- Trajanje
- Unutarnja organizacija
- Mjesto nastavnog sata u sklopu radnog dana i nastavnog procesa
uope

Zbog teine odreivanja razine uenike koncentracije u novim kolama uveli su tzv.
pedagoki sat kojemu je trajanje veoma varijabilno, a regulira se s obzirom na dob uenika,
opseg nastavne cjeline, interes, pojavu umora i mnoge druge faktore. No zbog praktinih
organizacijskih razloga nastave u mnogim zemljama prevladalo je miljenje da je potrebno
normirati vremensko trajanje nastavnog sata. U odreivanju trajanja nastavnog sata uzeti su u
obzir psiholoki faktori s obzirom na mogunost neprekidnog nastavnog rada uenika pa je
tako trajanje nastavnog sata odreeno na 45 min.22

Prema iznijetim postavkama nastavnicima se pruaju velike mogunosti za raznovrsno

strukturiranje nastavnog sata i te mogunosti treba razborito iskoristiti. Ako se pojedine
didaktike komponente nee moi u potrebnoj mjeri izvesti u toku istog nastavnog sata treba
ih izvoditi na narednim satima. Bitno je da se obuhvate sve didaktike etape rada kako u toku
nastave tako i izvan, a da se pri tom ne precjenjuju jedne i podcjenjuju druge.

3.2.2. ORGANIZACIJA KOLSKOG RADNOG DANA

Iako se dosad govorilo o organizaciji pojedinog nastavnog sata vana je i organizacija

kolskog radnog dana kao skupa odreenog broja nastavnih sati to su iskazani u rasporedu
sati. Nastavni sati se trebaju uskladiti tako da se dominantne komponente nastave u toku dana
izmjenjuju po satima. Takvo usklaivanje struktura nastavnih sati potrebno je i zbog
provoenja korelacije nastave ime se postie njena ekonominost i realizacija. Naime,
funkcionalnim povezivanjem nastavnih sadraja razliitih predmeta u toku kolskog dana
spoznaje se neposredno transferiraju iz jednog predmeta u drugi. 23 Na temelju upoznavanja i

21
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str.183.
22
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 185.
23
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 190.
obrade gradiva na prethodnom satu materinskog jezika uenici e imati jo dovoljno svjeih
doivljaja da mogu neposredno pristupiti ilustraciji tog gradiva radi likovnog izraavanja.
Takvo usklaivanje lake je ostvariti u razredima sa stalnim razrednim nastavnicima dok se u
razredima s predmetnim nastavnicima to olakava personalnom koncentracijom, a osobito
timskim radom.

Iako nastavni sat ima svoju cjelovitu strukturu, pojedini sat ne smije biti izolirana
vremenska jedinica u kolskom danu kao u iroj vremenskoj cjelini. Organizacija radnog dana
ima izvanredno didaktiko znaenje kada se odabere srodan kompleks nastavnih sadraja i
metodiki izvede u duljem vremenskom kontinuitetu u toku dana. To pretpostavlja bogatu
materijalno-tehniku opremu, primjenu nastavnih sistema u kojima u veoj mjeri dominira
samostalan rad uenika, izvoenje nastave u radnim organizacijama te iskoritavanje
izvanrednih prigodnih situacija.

3.2.3. DOMAI RAD

Domai radovi su aktivnosti uenika koje proizlaze iz svakodnevnih obaveza prema

radu u koli, pridonose ostvarivanju nastavnih zadataka, ali se izvode izvan kolskog rada. U
staroj koli u kojoj je dominirao lekcionizam uenici su bili optereeni ponavljanjem zadanih
lekcija radi memoriranja i domai radovi su imali uglavnom reproduktivni karakter. U novoj
koli smisao domaih radova i njihov sadraj se mijenja, osim reproduktivnog karaktera imaju
i produktivni, tj. karakter samostalnog usvajanja novog znanja.

U kolama s poludnevnom nastavom domai radovi uenika bili su uvijek nuna

dopuna redovnom nastavnom radu, no postupnim prijelazom na cjelodnevni boravak uenika
u koli prevladava miljenje da sve ono to se odnosi na kolski rad treba obavljati u koli. To
dovodi do postupnog smanjivanja domaih radova pa i potpunog ukidanja.24

Protivnici domaih radova kao razlog zbog ega treba ukinuti domae radove navode
zdravstvene probleme. Naime, djeci treba omoguiti da izvan nastave provode slobodno
vrijeme na svjeem zraku, a ne uz radni stol i knjigu. Takoer spominju da djeci esto domae
zadae izrauju ukuani ime ti radovi gube pravi smisao. Protivnika domaih zadaa ima
najvie tamo gdje je proveden cjelodnevni boravak uenika u koli. No, postoje i oni koji su
pobornici domaih radova, koji smatraju da je domai rad prijeko potreban zbog opirnosti
24
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 196.
nastavnog programa i sloenosti zadataka, te s obzirom na individualne razlike smatraju da
svaki uenik ima svoj tempo, nain i tehniku uenja koja se moe provesti samo kod kue.
Djeca se navikavaju na samostalan rad bez direktnog nadzora nastavnika i time razvijaju
osjeaj odgovornosti prema svojim obvezama.

Opseg i teinu domaih radova treba regulirati upravo s obzirom na vremenski

boravak uenika u koli i ostvarene zadatke u koli. Po svom sadraju i zadacima domai
radovi se ne razlikuju od nastavnog rada jer proizlaze iz nastave pa se njihov sadraj odreuje
prema programu nastavnog rada odnosno prema specifinostima didaktikih komponenata
nastavnog procesa.25 Sve to je reeno o tim didaktikim etapama u nastavi vrijedi i za domai
rad. Organizacija domaeg rada treba obuhvaati zadavanje zadae, samostalno izvravanje
rada u domu i provjeravanje rezultata u koli.

Zadatak nastavnika je da domai rad zada precizno, da jasno i odreeno formulira

zadatke, upozori na izvore, tehniku, nain rada, provjeri ueniko shvaanje zadatka i
ustanovi mogu li uenici raditi bez tue pomoi. Zadaa se zadaje potkraj sata kada je glavni
dio nastavnog rada zavren i kada su uenici dovoljno informirani o radu. Ona mora biti
vremenski zadana, dovoljno prije zavretka sata, kako bi se mogle smireno dati i usvojiti sve
obavijesti, to vie to su potkraj sata uenici psiholoki pripremljeni na glas zvona i zavretak
rada, pa imaju smanjenu koncentraciju.26

Uspjeh i kontrola domaih radova znatno ovise o nastavniku te njegovom pristupu

prema ueniku. Svaki uenik e uloiti trud ako primijeti, spozna da se njegov rad cijeni.

25
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 198.
26
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, 1988., str. 198.
4. ZAKLJUAK

U nastavnom radu, potrebno je jedinstvo vanjske i unutranje organizacije nastave jer

se te obje strane meusobno proimaju i pridonose ostvarivanju zadataka nastave. Sva pitanja
unutarnje organizacije nastave treba rijeiti u skladu s pitanjima vanjske strane organizacije
nastave kojim se stvaraju povoljni objektivni uvjeti za normalno izvoenje procesa
obrazovanja. Sva rjeenja vanjske organizacije nastave trebaju pridonijeti efikasnijoj
unutarnjoj organizaciji u svijesti uenika. No, kako bi obje etape bile izvedene na efikasan
nain potrebno je obratiti panju na odreene vanjske imbenike i elemente koje smo obradili
u uvodnom dijelu naeg seminarskog rada.
Dobar nastavnik upuen je u sve navedene teorije, te posjeduje potrebnu kompetenciju
za rad, no njegov uinak uvelike ovisi o angairanosti uenika. Ukoliko se odnos uenika i
nastavnika temelji na uzajamnom poticanju, suradnji i potivanju izvedena nastava sa
sigurnou e postii valjanu razinu. Kao to postoji ocjenjivanje i evaluacija rada svakog
uenika, tako se i ueniko znanje ili pak neznanje smatra ocjenom nastavnika zaduenog za
odreen predmet. Navedenim injenicama istiemo da nastava mora biti orijentirana na
 uenika kako bi se to vie potakla njegova inicijativa i samim time postigao raznovrsniji
sadraj.

5. LITERATURA

- Been, A., Jelavi, F. i dr. Osnove didaktike, kolske novine, Zagreb: 1993.
- Bognar, L., Matijevi, M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb: 2002.
- Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb: 1988.
- Pranji, M., Didaktika, Golden marketing, Zagreb: 2005.