Sadraj

Uvod Digitalizirati i podijeliti Komunikacija i street-art Cyber Zona Futura

Panoramski pregled s drugima WWF Slikovni leksikon Goin
Uvodnik Fotografija Jeff Soto JonOne
Pogled na izlobu Film LG Umjetnici Rzine
Andr
Tekst autora koncepta Light Graff Viacom-Outdoor Herv Di Rosa
Banksy
i kustosa Tehnike inovacije Street-art i igrice Slinkachu
BenTo
Video predstavljanja Picturae Far Cry 4 / C215 Jeff Soto
Blu
izlobe Water Light Graffiti Speedy Graphito
Znati gledati C215
Povijesni pregled Follow the Leaders Patrick Suchet
Anamorphose Henry Chalfant
Od poetaka do 1930. Light Graff kabina Sweza
Znati se nositi s tuim Isaac Cordal
Od 1930. do 1965. Dondi White
Intervencije u javnom pogledom Crash
Od 1966. do 1972. Zevs
prostoru Vidjeti nevidljivo Ron English
Od 1973. do 1978. Umjetnike intervencije Ernest Pignon-Ernest Blogovi i reference
Od 1979. do 1982. Iznova osvojiti svijet Blogovi
Ron English Lijepljenjem do tien
Od 1983. do 1990. Sweza Shepard Fairey Reference
komunikacije sa svijetom
Od 1991. do 2000. Vhils Antonin Fourneau Poveznice
Od 2001. do 2008. Zevs

1
Uvod

StreetArt 2.0
Inovacija u srcu pokreta

Street-art je u modi. Pokret Ova je izloba prije svega

je to koji buja doslovce interaktivnog i ludikog ka-
posvuda, usvaja sve brojni- raktera, pa se nadamo se
je tehnike i naine rada i da e kod posjetitelja po-
pobuuje pozornost iroke buditi elju da se i sami
publike. Umjetnici ovoga okuaju u street-artu i da
pokreta mladi su, poduzet- ga razumiju.
ni i toliko kreativni da je
teko pratiti sve inovacije
Jrme Catz
koje svakodnevno primjenju-
Autor koncepta
ju u svom radu. Izloba
i kustos izlobe
Street Art 2.0 nastoji ponu-
diti to cjelovitiji pogled na
inovativni aspekt ove disci-
pline i naslutiti nove mo-
tien - 2015.
gunosti koje ona svakim
Anamorfoza kita u Zagrebu, Hrvatska danom otvara. Povijesni
pregled nudi iri kontekst za
sagledavanje najrecentnijih
djela, a na raspolaganju
vam je i tim vodia koji e
biti uz vas i pomoi vam da
upoznate street-art u svim
njegovim oblicima.
2
Panoramski pregled

Povijesni pregled

Street-art i igrice

3
Ulina umjetnost prisutna
je svuda oko nas. Grad je
njegova galerija i pozorni-
ca koju umjetnici prisva-
jaju i koriste, aktivno sudje-
lujui u stvaranju i obliko-
vanju identiteta grada.
Oivljava zanemarene
gradske povrine i grads-
ke etvrti, urbano tkivo i-
ni vibrantnijim te briui so-
cijalne, ekonomske i kul-
turne barijere, omogua-
va da umjetnost postane
dostupna svima.
Ulina umjetnost kao hi-
bridna umjetnika forma
ko j a s p a j a v i z u a l n u
umjetnost, multimedijske
prakse, urbanizam i aktivi-
zam, danas je globalni
pokret. Njegovu panora-
mu u posljednjih gotovo
pola stoljea, predstavlja
izloba Street Art 2.0: Ino-
vacija u srcu pokreta pos-
tavljena u Galeriji Klovie-
vi dvori.
Predstaviti izlobu uline
umjetnosti naizgled je pa-
radoksalan in. Izloiti unu-
tar institucionalnih i muze-
jskih ogranienja formu ko-
ja im u svojim temeljima iz-
mie, vrednovati umjetnike
koji esto trae anonim- generacije, za smjelost i
nost i odmiu se od zada-
nih pravila umjetnikog
trita, ini se iluzornim. No cinantna i esto neobuz-
izloba inicirana u sklopu
Festivala Rendez-vous go-
vori nam o motivima, upo-
trebi kodova i referenci,
koritenju vieznanih sa-
draja te nas upoznaje s
najznaajnijim protagonis-
tima ove dinamine sce-
ne, kako bismo upoznali i
bolje razumjeli specifine
izraajne mogunosti koji-
ma se ulina umjetnost
danas koristi. Izloba tako
nudi pregled najznaajni-
jih tendencija tog glo-
balnog pokreta nastalog
krajem ezdesetih godina,
u ka z u j u i n a v i s o ko
vrednovanje kreativnih po-
tencijala ove discipline
koja je esto sinonim za
senzibilitet mlade urbane
provokaciju, drutvenu
svjesnost i angaman. Fas-
elio bih zahvaliti svim au-
dana, ulina umjetnost
danas multiplicira svoje
tehnike i prisvaja nove teh-
nologije, stavljajui krea-
tivnost i inovativnost u sa-
mo sredite svojih radova.
U Hrvatskoj i Zagrebu,
zahvaljujui postojanju
Muzeja uline umjetnosti i
njegovih aktivnosti, znamo
da je ulina umjetnost
kompleksnija i kreativnija
od jednostavnog ukraa-
vanja javnih povrina i mil- Berislav ipu,
jama udaljena od vanda- ministar kulture
lizma kojem naalost es- Republike Hrvatske
to svjedoimo. Vjerujemo
stoga da e i edukativni
aspekt ove izlobe, susreti
i radionice s umjetnicima,
doprinijeti daljnjem razvi-
janju umjetnike prakse i
istovremeno nas jo vie
udaljiti od besmisla des-
trukcije.
torima i suradnicima ijim
talentom, trudom i znan-
jem je napravljen ovaj
projekt, prije svega autoru
izlobe Jromeu Catzu,
Fondaciji EDF koja je Ga-
leriji Klovievi dvori ustupi-
la ovu spektakularnu
izlobu, Gradu Zagrebu,
Galeriji Klovevi dvori,
sponzorima i svima koji su
omoguili njenu realizaci-
ju.
4
Zapoevi ovaj projekt
tono prije godinu dana
u Parizu, fondacija EDF
eljela je istaknuti smjelost
i kreativnost street-arta i
mladei kojoj je ovo je-
dan od najomiljenijih obli-
ka izraavanja. Drago mi
je to je festival Francuske
u Hrvatskoj Rendez-vous
posvetio jedno od
glavnih dogaanja ovoj
umjetnosti koja ne pozna-
je granice i koja propituje
svijet i evoluciju naih
drutava.
Kustos izlobe, Jrme Jedna od jaih strana realizaciju ove izlobe: J- boljem od poziva na otkri-
Catz, elio je da ona bu- izlobe Street Art 2.0 jest rmeu Catzu, autoru vanje dinamike i inven-
de zabavna, interaktivna predstavljanje referenci i izlobe, fondaciji EDF ko- tivnosti street-arta u
i pristupana to veem kodova ove discipline ja je ostvarila i prati njezi- obliku spektakularne ana-
broju posjetitelja: to je kao i novih oblika umjet- n o p r e d s ta v l ja n je u morfoze umjetnika Etiena
ono to nas je odmah nikog izraaja. Uvijek u Hrvatskoj, Galeriji Klovie- na Gradecu. Time se ova
opinilo. Sa zadovolj- pokretu, najee inovati- vi dvori koja je ugouje, umjetnost predstavlja svi-
stvom sam imala priliku van, street-art nas nepres- partnerima festivala Ren- ma i iznova potvruje
otkriti je u Parizu, pri emu tano iznenauje. Dolazak dez-vous te naravno svoju sposobnost nepres-
me dirnuo entuzijazam koji novih tehnologija omo- sponzorima koji su omo- tanog oaravanja svijeta
je ova izloba pobudila guio mu je zapanjujue guili ovaj projekt. Michle Boccoz,
kod raznolike publike svih mogunosti, emu svje- Ova je izloba u Parizu veleposlanica Francuske
godita, kod zaljubljenika doi, primjerice, instalaci- doivjela izniman uspjeh. Republike u Hrvatskoj
u ovu umjetnost kao i kod ja Water Light Graffiti An- Sigurna sam da e i u
onih koji po prvi puta otkri- tonina Fourneaua. Hr vatskoj naii na
vaju svijet street-arta. eljela bih iskreno zahvali- najvee mogue zaniman-
ti svima koji su omoguili je. Nismo se mogli nadati
5
Postoje li danas jo uvijek
oni sofisticirani ljubitelji
umjetnosti, zainteresirani
podjednako za batinu i
tzv. visoku kulturu, kao i za
bezbroj oblika suvremenih
artistikih izraza? I koliko
uope suvremeni konzu-
ment moe razumjeti umjet-
niku praksu svijeta u koje-
mu ivi? Dok su ova pitan-
ja sasvim otvorena, jasno
je da svi, a naroito mla-
di ljudi, najvie osjeaju,
gledaju i prepoznaju onu
umjetnost s kojom za-
jedno diu, koja je svuda
oko njih i ije su poruke
za njih relevantne. Na
otvorenim javnim prostori-
ma, demokratina, inven-
t i v n a i i n t e r a k t i v n a,
drutveno kritina, otvore-
na svima, ulina umjetnost,
a naroito uz razvoj teh-
nologije koja joj omoguu-
je da animira i u umjetniki
proces ukljui i gledatelja,
ljubimica je mlade pu-
blike, ali i svih koji razumiju
puls naega vremena. I
zato smo, unutar festivala
Rendez-vous, odnosno
francuske kulturne sezone
u Hrvatskoj, strasno eljeli
imati i projekte koji e ne
samo istinski predstaviti
francusku suvremenu
umjetnost, ve i organski
povezati nae publike.
Street Art 2.0: Inovacija u
srcu pokreta kruna je tak-
vih nastojanja i sigurni
smo da e ova izloba i
u Zagrebu ponoviti svoj
nedavni pariki uspjeh, uz
zainteresiranu i pozitivno
nastrojenu zagrebaku
publiku. Ulina umjetnost,
kada je u svom auten-
tinom okruju, na javnom
otvorenom prostoru, ino-
vativna je, zabavna i inte-
raktivna disciplina, bez
obzira na to je li rije o
grafiterstvu ili svjetlosnim
instalacijama, a autor
izlobe Street Art 2.0, J-
rme Catz, uspio je ovu
kvalitetu ostvariti i u zatvo-
renom, klasinom mu-
zejskom prostoru, smjelo
birajui interaktivne mo-
dule, tako da publika,
primjerice, i sama moe
raditi svoje grafite ili lase-
rom intervenirati na vlasti-
tim fotografijama, ali pri-
k a z u j u i i p o v i j e s t,
odnosno raanje ovog
umjetnikog izraza, od kra-
ja ezdesetih godina
prolog stoljea sve do
dananjih dana. I stoga
bismo od srca eljeli zah-
valiti Jrmeu Catzu i Fon- Alemka Lisinski i
daciji EDF koja je ustupila Anne Coutard, izbornice
ovu izlobu, Galeriji Klo- festivala Francuske
vievi dvori i Jasmini Bavol- u Hrvatskoj Rendez-vous
jak, koji su je sjajno primili,
Ministarstvu kulture i svim
partnerima festivala Ren-
dez-vous, kao i sponzori-
ma, koji su ovaj projekt
prepoznali kao istinsku kul-
turnu vrijednost. Socijalni
bunt i subverzija samo-
razumljivih drutvenih vri-
jednosti, kljune su odlike
ne samo street-arta, ve i
slobode izraavanja u
demokraciji i stoga ovu
izlobu smatramo velikim i
vanim trenutkom u susretu
kultura Francuske i Hrvats-
ke i, nadamo se, trajnom
druenju autorskih potenci-
jala nae dvije zemlje, koji
e se nastaviti i nakon
Rendez-vous festivala.
6
Umjetnost za sve
Odavno su prola vreme-
na kada je umjetnost bila
samo za elitu, bilo da se
radi o autorima koji su
smjeli izlagati, bilo da se
radi o publici. Sada, ka-
da su se umjetniki i
izlobeni prostori otvorili
svim kategorijama posjeti-
telja (jednako mladima,
kao i starima, vie ili manje
obrazovanima te razliitih
socijalnih statusa), na red
je dolo da se otvore i
novim oblicima umjetnosti.
Upravo je ulina
umjetnost, iji je znaajan
presjek izloen u Galeriji umjetnosti kao iskljuivo Naa dugogodinja elja
Klovievi dvori, jedan od obliku vandalizma, ukazu- je da umjetnost izae na
aspekata suvremene jui na socijalnu osjetlji- ulicu i bude prisutna u
umjetnosti koji u Hrvatskoj vost i angairanost kojom svaijem domu. Ovim pro-
jo uvijek nije dobio punu obiluje niz djela. jektom inimo korak napri-
valorizaciju, usprkos nasto- Obilaskom izlobe na ko- jed pa tako, napokon, uli-
janjima novoosnovanog joj se nalazi povijesni ca ima priliku ui u muzej.
Muzeja uline umjetnosti. pregled znaajnijih rado-
Izlobom Street Art 2.0: va posjetitelji e moi Jasmina Bavoljak,
Inovacija u srcu pokreta, saznati odakle i otkada v. d. ravnateljice
uz pomo francuskih kole- potjee ulina umjetnost, Galerije Klovievi dvori
ga kustosa i umjetnika, el- gledajui filmove upoznat
ja nam je ukazati na ve- e se s tehnikama rada
liku raznolikost i inova- street-artista, a na radioni-
tivnost autora koji su oda- cama i pomou interak-
brali ulicu za svoje platno tivnih izloaka i sami se
te barem donekle unititi okuati u ulinoj umjetnos-
predrasude o ulinoj ti.
7
Pogled na izlobu

Pogled na izlobu
Street-Art, povijest i nastanak
Kako razumjeti street-art u
2015. godini?
Pristupa je mnogo, legija je
umjetnika, a miljenja podi-
jeljena. Nemogue je na-
praviti cjelokupan i iscrpan
pregled ove discipline jer
se iznimno brzo razvija i
neprestano je preplavlje-
na novim idejama. Ostaje
nam samo utvrditi injenice.
Analizirati ih, pokuati krenu-
ti od poetka i dati rijei,
imena i datume ovom, kako
bogatom, tako i kom-
pleksnom umjetnikom
pokretu.
Alexandre Farto poznatiji
pod pseudonimom Vhils,
lijepo je to sroio: Street-
art pomalo je kaos. Kaos
stvoren od predmeta, no
kada ga uspijemo shvatiti,
nazovemo to redom te on-
da poinje imati smisla u
naim ivotima. A to ako nake Takija 183 ili Stay
je street-art kaos koji je po-
trebno deifrirati? to se tavnike poput Huga Marti-
mene tie, mislim da Vhils neza i UGA-e te nadahnu-
ima pravo, da ova definici- tih fotografa poput Jona
ja saima stvarnu situaciju. Naara ili Keitha Baugha
Na sreu, povijest disci- ije nam dokumentiranje
pline nam omoguuje od- prua neosporiva svje-
mak pomou kojeg danas doanstva. Od taga pa
moemo shvatiti i bez pu- sve do stila natpisa (wri-
no muke prikupiti injenice, ting), u biti je to samo pi-
slike, djela i svjedoenja o tanje veliine slova, koja
poecima ovog umjet- se u velikom formatu popun-
nikog pokreta. javaju uz obogaivanje
Cornbread i Cool Earl, kontura, prije uvoenja liko-
odgovorni su za prve ta- vai grafit je tu!
gove ili grafite u Philadel- U Europi, intervencije na
phiji 1967. godine, a ulici i zidovima cvjetaju
prethodne godine Ernest ve od poetka sedamde-
Pignon-Ernest u Francuskoj setih godina, a odreeni
izlae svoja prva djela na su se umjetnici iz tog raz-
platou u Albion de Pro- doblja nali, usprkos njima
vence Nakon toga sve samima, usred mijena ak-
se savreno nadovezuje: tualne discipline te to se
roenje taga u New Yorku, tie realizacije, prijedloga i
njegov razvoj kroz pretee, razmiljanja, ponekad
Cocoa 144 i Julia204, ju- ostvaruju sigurnu prednost
u odnosu na ostale; ovdje
Higha 149, njegove preds- posebice mislim na Ernesta
Pignon-Ernesta. Mostovi iz-
meu umjetnika dvaju konti-
nenata, poput Richarda
Hambletona i Zlotykamie-
na ili Kennya Scharfa i Her-
va Di Rose, su tu i za ne-
ke su oiti, a poveznice s
povijeu umjetnosti raaju
se zahvaljujui stvaralatvu
autora grafita poput Cra-
sha s pop artom ili Future s
apstraktnim ekspresioniz-
mom
U svakom sluaju, ini se
da je 1967. godina bila
posebna za roenje
street-arta te, iako je teko
sa sigurnou utvrditi ime
oca utemeljitelja, bez po-
tekoa znamo tko su razrjeivo kako bi nas neki
umjetnici iza kojih je vie
od trideset godina karijere,
to su ostvarili i kada. Sve
ostalo samo je pitanje arhi-
viranja, to internet u kom-
binaciji s kolektivnom povi-
jeu odlino ini! Street-
art danas remeti kodove i
potresa umjetniki svijet.
On zna kako biti pristu-
paan, ali u isto vrijeme nu-
di i kompleksna djela. Zah-
valjujui svojoj energiji, hra-
ni svu mlade kao i sve
one koji se, bez obzira na
dob ili kulturu, usude zani-
mati za tu vrstu umjetnosti
te iz godine u godinu
izrauju sve ljepa djela za
publiku Dananji kaos
nije nita drugo doli red
koji emo sutra zasigurno
znati deifrirati, a za one
koji ga gledaju poblie, s
malim odmakom, sadanje
stanje stvari i nije tako ne-
htjeli uvjeriti
Dobro doli u ovaj polus-
toljetni povijesni prikaz!
Jrome Catz
Kustos i autor koncepta
izlobe
9
Video predstavljanja izlobe

Video predstavljanja izlobe - Mayapress/Fondation EDF

10
Povijest pokreta

Premise street-arta
ovakvog kakvim ga
poznajemo 2015. godine
potjeu iz razliitih epoha i
podruja. Ovaj dio
izlobe trudili smo se
predstaviti vie kroz slike
n e g o k r o z t e k s t o v e,
nastojei prikupiti
najznaajnije izloke s
poetaka pokreta. Razliiti
vremenski segmenti
oslanjaju se na tehnika
dostignua koja su ovom
pokretu omoguila da se
razvija, napreduje i
obogauje novim
nainima rada.

Pogled na izlobu

11
Od poetaka do 1930.

Nemogue je ne oitati u
zidnom slikarstvu ovjekovu
neodoljivu potrebu da os-
tavi trag o svom boravku
na Zemlji! Treba, meutim,
doekati poetak 20. stol-
jea da slikarstvo osvane
na zidovima meksikih gra-
dova kroz muralizam ili pak
u obliku plakata ruske pro-
pagande. Zanimljivo je
uoiti vezu izmeu tih prvih
umjetnikih intervencija u
urbanom prostoru i revolu-
cionarnih pokreta.

piljski oslici iz Cueva de Las Manos

Upotreba ablona nije tek nedavna pojava. Slikovni dokaz toga su i piljski oslici nastali desetak tisua godina prije nae ere.
Patagonija - Argentina
Analogna fotografija na dibondu - 34 cm x 50 cm - Photo12/Eye Ubiquitous

12
Od 1930. do 1965.

Kilroy Was Here

vs. Brassa
Godine 1930. fotograf
Brassa, koji izbliza prati pa-
riku umjetniku scenu u nas-
tajanju, zanima se za gra-
fite u kredi i ugljenu, kao i
za one izrezbarene na
skrovitim zidovima glavno-
ga grada. I ne znajui, sa-
kuplja dovoljno materijala"
da s izlaskom njegove istoi-
mene knjige (Graffiti) plo-
dom njegova tridesetogo-
dinjeg arhiviranja termin
grafit ue u rjenik Art Bru-
ta iz 1960. godine. U
meuvremenu, godine
1942., Drugi svjetski rat izn-
jedrio je prvi tag koji e se
pojavljivati u vie navrata,
a ostavili su ga ameriki Brassa
vojnici prilikom premjetan- Graffiti Jezik zida
ja svojih postrojbi: Kilroy Pariz oko 1935. 1950.
Was Here. Digitalna fotografija 31 cm x 24 cm
Estate Brassa - RMN - Grand Palais / Adam Rzepkza

13
Od 1966. do 1972.

Poetak moderne ere

street-arta
U to vrijeme susreemo samo
tagove napravljene marke-
rom i izreke koje Cornbread i
Cool Earl, pioniri ove disci-
pline u SAD-u, ispisuju spreje-
vima, sve dok na zapadnoj
obali pozornost ne privue
Chaz Bojorquez. Usporedo
s tim, na starome kontinentu,
dvadesetetverogodinji Er-
nest Pignon-Ernest potpisuje
svoje prve radove na ulica-
ma Francuske, tonije na Al-
bionskoj visoravni u Provansi.
Godine 1971., na stotu go-
dinjicu Parike komune, ovaj
umjetnik na ulicama Pariza
izlae osamsto serigrafija.
Godine 1972. ameriki so-
ciolog Hugo Martinez, osni-
va udruenja United Graffiti Svibanj '68. - Plakati i zidni oslik 17. lipnja 1968., ulica Censier - Pariz
Artists (UGA) organizira prvu U svim se zapadnim zemljama izmeu 1967. i 1974. godine odvijaju pobune. Mladi preuzimaju sudbinu u svoje ruke, od ilea do Portugala; mini
izlobu posveenu tagu u graanske revolucije izbijaju posvuda, a zidovi nose glavnu rije. Tako se zapravo priprema podloga za nadolazeu umjetniku scenu koja takoer
njujorkom City Collegeu. prieljkuje izraziti se na ulici!
20 cm x 30 cm Analogna fotografija na dibondu - AFP
Od 1973. do 1978.

Roenje grafita
Godine 1973. u SAD-u i
Nizozemskoj izlazi prva knji-
ga The Faith of Graffiti au-
tora Jona Naara, ameriki
asopis Esquire za autora
n a s l o v n i c e s v o g s v i-
banjskog izdanja iz 1974.
angaira grafitera, a
udruenje United Graffiti
Artists biljei drugu godinu
postojanja. Vie nema
sumnje grafiti su tu!

T H E F A I T H O F G R A F F I T I - 1 9 7 3 .
Prva knjiga o grafitima, djelo Jona Naara (fotograf) i Normana Mailera (autor). Ameriko i nizozemsko izdanje. 34,5 cm x 26,5 cm
Godine 1973., autor Norman Mailer povezao se s fotografom Jonom Naarom kako bi zajedno stvorili knjigu The Faith of Graffiti, koja opisuje
nastanak street-art pokreta u New Yorku. Objedinjujui tekstove o podrijetlu i vanosti grafita u modernoj kulturi te mone slike radova mladih writera,
knjiga prikazuje zaetke umjetnosti na ulici i dokumentira razdoblje koje je jednako vano za povijest ovoga pokreta koliko je i daleko od njega.
Kolekcija Patrick Vogt
1 sur 21
Od 1979. do 1982.

Gallery time
Fashion Moda prvi je pros-
tor posveen alternativnim
kulturama i grafitima. Svjetlo
dana ugledao je krajem
1978. u Bronxu. Ovo mjes-
to utire put mnogobrojnim
izlobama, meu kojima je i
legendarna GAS (Graffiti
Art Success for America), u
organizaciji Crasha, kojemu
je u to vrijeme devetnaest
godina. Godine 1981., na-
kon GAS-a, u East Villageu
na Manhattanu, otvara se
i Fun Gallery, a ve etabli-
rane njujorke galerije po-
put Tony Shafrazi ili Sydney
Janis uzimaju uzde u svoje
ruke. I mediji izbliza prate
ovaj fenomen, a u fokusu
su im dvojica umjetnika: Christy Rupp
Jean-Michel Basquiat i Rat Patrol - 1979.
Keith Haring. Ovo je prvi takor u povijesti street-arta. Godine 1979. amerika umjetnica Christy Rupp prenamijenila je reklamu iz podzemne eljeznice s ciljem da
senzibilizira putnike na navike ovoga glodavca. Uzela je sliku i umnoila je u vie od tisuu primjeraka kako bi je zalijepila po ulicama New Yorka.
Njezin je rad kulminirao tijekom trajka smetlara krajem 1979. godine, to je Christy dalo izvanrednu mogunost da cijeli grad oblijepi svojim
takorima.
Sitotisak, offset tisak - 14 cm x 45 cm
1 sur 32
Od 1983. do 1990.

Welcome to Europe
Premda je umjetnik Futura u
manjoj mjeri ve deflorirao Stari
kontinent pratei grupu The
Clash na njihovoj europskoj tur-
neji 1981. godine, grafiti se u
Europi udomauju tek 1983.
godine. Bando u Parizu sa sku-
pinom Les BBC, Mode2 s TCA
iz Londona, NY City Rap Tour,
koji na svojoj turneji nastupaju u
Parizu 22. studenog 1982.,
kao i prva muzejska izloba u
Europi, u nizozemskom Boyams
Museumu... grafiti i tagovi su
posvuda! Godina 1983. je i
godina pojavljivanja prvog
amerikog asopisa posvee-
nog iskljuivo ovoj disciplini: IG-
Times. Valja spomenuti i doku-
mentarac Style Wars iz 1983.,
kao i knjigu Subway Art iz
1984., koji izlaze u SAD-u, na-
kon ega vrlo brzo obilaze svi-
jet i postaju referenca pokreta. Sidney Janis Presents: AMERICAN GRAFFITI
Trebat e doekati godinu Plakat izlobe - Sidney Janis Gallery 1983. 91,5 cm x 60,5 cm
1988. da bi se Europa mogla
Detalj djela Chucka KOOL KOOR Hargrovea.
podiiti prvim fanzinom objavl-
jenim u Nizozemskoj: Free Style John Crash Matos : Ovaj plakat najavljivao je izlobu na sajmu Art Basel u vicarskoj Nije bilo plakata za izlobu u New Yorku, koja se, uostalom,
Aerosol Magazine izlazi godi- i zvala Post Graffiti iako se izloba u Baselu zvala American Graffiti. Ja sam izradio katalog izlobe u NY i nacrtao natpis plakata za Art Basel, bio
nu dana nakon objavljivanja sam ondje
Spray Can Art, knjige koja s po- Kolekcija Patrick Vogt
nosom predstavlja europske
grafite. 1 sur 55
Od 1991. do 2000.

Roenje Interneta
Devedesete godine do-
nose prvu generaciju zvijez-
da street-arta koje e
doivjeti svjetsku slavu zah-
valjujui webu. Prisutni su svi
stilovi: od taga do kolaa,
preko grafita, serigrafije i
ablone. Publikacije na te-
mu streeta-arta, kao i sami
umjetnici sve su brojniji,
trite sprejeva doivljava
procvat, kuni studiji, digita-
lizacija i internetske stra-
nice idu ukorak s trendom
pripremajui teren komuni-
kacije za trite umjetnina-
ma...

Tarek Ben Yakhlef

Stanica podzemne eljeznice Louvre-Rivoli GARY 1991.
U noi 30. travnja 1991. godine, jedan dio hardcore parike grafiti scene zauzeo je stanicu Louvre-Rivoli, tagajui i grafitirajui sve zidove, izloge i
druge skulpture. Vlast je nakon ovoga postupka pokrenula razdoblje teke represije za vrijeme kojeg su neki autori bili osueni na zatvorsku kaznu.
Digitalna fotografija na dibondu 30 cm x 40 cm - Tarek Ben Yakhlef

1 sur 16
Od 2001. do 2008.

Uspon street-arta
S ekspanzijom umjetnikog
pokreta i dolaskom novih
snaga, vandalska frakcija
street-arta radikalizira se i
pronalazi nove naine
izraavanja. Slue se prije
svega tehnikom graviranja
na staklu i metalu (gravity),
prenamjenom aparata za
gaenje poara ili se
organiziraju u skupine kako
bi zatrli trag i provodili ne-
najavljene akcije. Istovreme-
no, oformljuje se prvo
trite umjetnina iji su
pokretai Banksy, kada je
rije o prodaji, i Shepard
Fairey, koji 2008. godine
izrauje plakat za politiku
kampanju Baracka Oba-
me, institucionalizirajui ta- Gravity - 2000.
ko street-art u svijetu. Pripre- Kolosijeni zastor Alati za graviranje na staklu
maju se velike izlobe pos- Kolosijeni zastori nalaze se u podnoju eljeznikih tranica i prvi su predmet kojim su se mogla gravirati stakla i drugi oslici na vagonima podzemne
veene ovom pokretu. eljeznice. Danas se za svega nekoliko eura mogu kupiti builice na volframski pogon koje obavljaju jednako dobar posao i puno su diskretnije...
Umjetnik Zevs realizira ovo djelo in situ.
Digitalizirati i podijeliti s drugima
U vrijeme prije digitalizacije
slika, kako fotografija tako i
video-materijala, jedini
nain na koji su umjetnici
mogli podijeliti vlastiti rad s
drugima bio je njegovo po-
kazivanje u sklopu publika-
cija ili izlobi. Dolazak we-
ba naglo i zauvijek mijenja
nain na koji nae slike do-
piru do drugih. Od pojave
weba, rad nekog umjetnika
mogue je vidjeti na dru-
gom kraju svijeta gotovo u
realnom vremenu. Preds-
tavnici street-art zajednice
uviaju da ih je mnogo, da
su posvuda te da ih pove-
zuju iste vrijednosti. Taj
spontani umjetniki pokret
tad se vrlo brzo strukturira
oko web-stranica, blogo-
va i asopisa, koji okupljaju
cijelu jednu meunarodnu
zajednicu.
Pogled na izlobu Slinkachu
20
Fotografija

Ancestralna" za pojmove
povijesti modernog street-ar-
ta, fotografija postaje ne-
zaobilazno suelje za irenje
rada umjetnika. Nuan instru-
ment za biljeenje djela
onakvog kakvim ga eli nje-
gov autor, slika dobiva i arhi-
vistiku funkciju te postaje ne-
zaobilazna za ouvanje
street-arta, koji ima tendenci-
ju brzo ieznuti. No, fotogra-
fija otvara i neka druga vra-
ta, poput onih svijeta minija-
turno malenog, i omoguuje
da se prikau prizori koji
inae nikad ne bi mogli pri-
vui pozornost publike. Jo
jedna tehnika svoje posto-
janje duguje iskljuivo foto-
grafiji: lightgraff. Ova tehnika
koristi se fotografijom i du- Isaac Cordal
gom ekspozicijom, koja omo- Freedom of Thought - 2014.
guava da se zabiljei sveu- Sankt-Peterburg, Rusija
kupan trag koji je ostavilo
neko rasvjetno tijelo.

21
Film

Snimite li fotoaparatom 24
slike u sekundi, snimili ste
film. Zahvaljujui tehnikim
inovacijama i minijaturizaci-
ji, veina dananjih video
materijala objavljenih na
internetu snimljena je fotoa-
paratima. Jasnije nego to
e to uiniti zaleena slika
nekog zavrenog djela, film
omoguava shvaanje
procesa stvaranja, od
prvog do posljednjeg pri-
tiska na sprej, i svjedoi o
umjenosti i volji umjetnika
koji u njemu odlue sudjelo-
vati. Druga mogunost:
odluiti se za savrenu
mjeavinu street-arta i ani-
macije kao to to u svojim
video-radovima ini tali-
janski umjetnik Blu, iji rado-
vi na internetu imaju ve
vie od jedanaest milijuna
klikova.

Muto - Blu 2008.

22
Film

Arbrorignes
(Ernest Pignon-Ernest)
1984.
Reija: Claude Thiebaut
i Ernest Pignon-Ernest
Film prati stvaranje djela,
od njegove geneze do
posljednjih kadrova
instalacije. Ernest Pignon-
Ernest nam tumai svoju
metodu rada i dokazuje
ovom tehnikom
realizacijom da je
inovacija motor koji nikad
ne prestaje s radom!

23
Film

Sofles Limitless
2013.
Reija: Selina Miles
Sofles, Fintan Magee
i Quench poznati su
australski grafiteri, a Treas
je Amerikanac Trebalo
je jo samo odabrati
mjesto na pola puta
i suradnja, koju je kamerom
zabiljeila Selina Miles,
mogla je zapoeti. Radnja
se odvija u Portugalu,
u jednoj naputenoj
tvornici: jednostavno
velianstveno!

24
Film

Kidult Illegalize Graffiti

2012.
Reija: Amine Bouziane
Stuff Production
Grafiti u slubi velikih bren-
dova, podrijetlo grafita,
vandalizam, autentinost i
revolt koji svoju sintezu
doivljava u jednoj osobi:
Kidultu. S bojom napunje-
nim aparatom za gaenje
poara u ruci, on je superju-
nak nepodmitljivog street-
arta i supernegativac
luksuznih brendova koji u
svojim reklamnim kampanja-
ma koriste grafite.

25
Light Graff

Nema nieg boljeg od foto-

grafskoga aparata namjete-
noga na dugoj pauzi za
hvatanje kretanja svjetla.
Ovo je dobro vidljivo na fo-
tografijama cesti nou, na
kojima farovi automobila os-
tavljaju duge crvene i ute
tragove. ak i prije street-ar-
ta, fotografi i umjetnici su se
u tome okuali, primjerice
Man Ray 1937. godine, Pi-
casso uz pomo fotografa
Gjona Milija 1949. godine ili
fotograf Jacques Pugin
1979. godine... Light Graff
ipak ima malu povijest!
Da bi to uspio, umjetnik u
svojoj ruci dri izvor svjetla
umjesto spreja i snima s foto-
grafskim aparatom fiksiranim
na tronocu i programira-
nome na dugu pauzu razlii- Rzine
te zavoje koje tako crta. Light painting - Pointer-shit-kali - 2013.
Danas je ova disciplina 100 cm x150 cm
nevjerojatno razvijena, izvori
svjetlosti su prilagoeni i
umjetnici crpe iz mate mo-
tive za slikanje pomou svjet-
la. Rzine je za to savren
26
primjer.
Tehnike inovacije
Moglo bi se rei da je ino-
vacija svojstvena ovjeku.
Kako inae objasniti skok s
izuma kotaa na misije na
Mars u samo pet tisua go-
dina? I sa street-artom je
isti sluaj. Poneto zahvalju-
jui upuenosti u tehnologi-
ju te zato to su znali upo-
trijebiti izume koji inicijalno
nisu bili miljeni u umjetnike
svrhe, a onda i razviti
kompjutorske programe iskl-
juivo kako bi posluili ovoj
disciplini, izumitelji street-ar-
ta neumitno su tu: Antonin
Fourneau, Patrick Suchet,
Zevs Vrata koja vode
do njihovih radova irom su
vam otvorena!
Laserski sprej Picturae spomenuli ste inovaciju?
27
PICTURAE

Inovacija je, ini se, neod-

vojiva od ovjeka. Zadire
u ama ba svako po-
druje, pa tako i u street-
art. Patricku Suchetu cilj je
bio uiniti moguim crtanje
digitalnih grafita. Na grani-
ci virtualnog, instalacija Pic-
turae omoguava koriten-
je spreja ba kao u eksteri-
jeru, ali na izrazito razigran
nain i bez potrebe za
zatitom. Zahvaljujui sati-
ma i satima kodiranja, Pictu-
rae omoguava izrazito
vjerno ispisivanje grafita, uz
tehnike opcije kao to su
biranje podloga i ablona
koje omoguavaju kreiran-
je jedinstvenog djela i nje-
govo trenutano objavlji-
vanje na drutvenim mrea- Patrick Suchet
ma. Ako ste oduvijek sanjali Picturae digitalni street-art
o tome da napravite svoj
grafit, ovo je savrena prili-
ka!

PiICTURAE for #StreetArt - 2015. 28

Water Light Graffiti
esto su nam priali o
slavnome liku koji je hodao
po vodi, a ba je pisanje
pomou vode Antoninu
Fourneauu omoguilo da
doe na zamisao o svom
projektu. Pisanje pomou
vode zapravo je kineska
kaligrafija, nova popular-
na tehnika nazvana Dishu,
koja se pojavila poetkom
devedesetih godina
prologa stoljea. Pomou
irokog kista, umjetnici na
tlo ispisuju znakove koji nes-
taju im voda ispari. Upra-
vo ta voda i njezina nes-
talnost bili su impuls za pro-
jekt Water Light Graffiti. Bu-
dui da je voda odlian
vodi, kad je nestane, i to
se svojstvo gasi. Zamije-
Antonin Fourneau - Water Light Graffiti
nivi tlo panoom ispunje-
nim led lampama spojenim
na isto toliko isprintanih mi-
nijaturnih elektrinih vodo-
va koji ude za svakom
kapljicom kako bi proveli
struju, rezultat je morao biti
istovjetan: dok ima vode,
led lampe ostaju upalje-
ne, im vode nestane, sve
se gasi! Antoninu e treba-
ti mnogo prototipova i us-
trajnosti da bi doao do
sadanje verzije, ali rezul-
tat je tu i funkcionira bes-
prijekorno.
Antonin Fourneau
Water Light Graffiti - 2012.
Elektroniki aparat - FotoFilip
29
Follow the Leaders

Isaac Cordal angairani je

street-art umjetnik. S ciljem
da nas osvijesti u kojoj smo
mjeri nesposobni za do-
noenje odluka, svoju insta-
laciju Follow the Leaders
(slijedite voe) izlae
posvuda u svijetu. Svoje-
vrsna apokaliptika mizans-
cena otunoga svijeta u
kojem ivimo, njegov rad
po prvi put susree druga
dva slavna street-art umjet-
nika: Vhilsa i Goina, u reiji
BenToa, koji se pobrinuo
za interaktivni karakter dje-
la. Ako po naputanju ovo-
ga mjesta promijenite svoj
pogled na grad, znai da
su umjetnici uspjeli u svojoj
misiji.
Isaac Cordal
Follow the Leaders 2014.
Interaktivna instalacija
Uz sudjelovanje Vhilsa i Goina za interaktivnost se pobrinuo dvojac BenTo
Follow The Leaders
#StreetArt - 2014 1 sur 19

30
Light Graff kabina

Najbolje ete razumjeti ako

se i sami okuate! Street Art
2.0 vas poziva da doivite
iskustvo crtanja svjetlou
(Light Graffa) pomou
jednostavne instalacije
kabine Light Graff. Rije je o
svojevrsnom automatu pro-
gramiranom za ovu priliku, u
koji jednostavno uete na-
kon to ste na ulazu uzeli
lampu. Od trenutka kad se
upali crveno svjetlo i oko
vas nastane tama, svi vai
pokreti bit e zabiljeeni na
filmu aparata, a zavrno
paljenje bljeskalice ovje-
kovjeit e vas u pozi po
vaem izboru. im izaete
iz kabine, moi ete vidjeti
svoje djelo i poslati ga na
elektroniku adresu po Lightpainting
svom izboru. Rezine i Jadikan - Otvorenje
1 sur 17

31
Intervencije u javnom prostoru

Koja umjetnika gesta i u

kojem javnom prostoru? Pra-
va ulica ili njezina slika?
Ako postoji zajedniki pros-
tor koji nas gotovo sve do-
tie, to je prostor koji su
zauzele reklame. Reklame
u interijerima (u naem do-
mu) i vani (na ulici). I jedan
i drugi, umjetnik i reklamni
strunjak prisvajaju taj
javni" prostor kako bismo
uli njihovu istinu. Jedan i
drugi natjeu se u kompe-
tencijama i inventivnosti ka-
ko bi kod nas izazvali reak-
cije, dojmili nas, dirnuli
Hoe li vas jae dirnuti
umjetnik ili reklamni strun-
jak?

Zevs
Visual Kidnapping Berlin, Germany - 2002. 32
Umjetnike intervencije

Kad umjetnik odabere uli-

cu kao svoj teren za igru,
ogranien je samo grani-
cama koje si je sam zadao.
Ron English, Zevs, Vhils i
Sweza pokazuju nam ovd-
je svoju kreativnost, poe-
tinost i angaman.

Isaac Cordal for #StreetArt Isaac Cordal

Bez naslova 2014.
Square Rcamier, Pariz - Francuska

33
Ron English - Clouds - 2012.

Digitalni Skywriting omo-

guava pisanje po nebu
pomou pet aviona koji se
kreu usporedno. Ron En-
glish izdaje naredbu da se
na nebu Manhattana pet
puta ispie rije CLOUD,
preputajui potom rijei-
ma da poprime svoje pu-
no znaenje i postanu pra-
vi oblaci.

Ron English Cloud Tagging

Ron English
Clouds - 2012.
New York - USA

34
Sweza interakcije pomou QR kodova

Berlinanin Sweza trai

interakciju s publikom. Ba
kao to je grafit i njegov
susret s prolaznicima stvar
sluajnosti, ovaj umjetnik
ostavlja QR kodove kako
bi upriliio susret izmeu
sluajnog namjernika i
tehnologije. Pomou svog
pametnog telefona, moi
ete sluati glazbu na
njegovim QRadio-
stanicama i provjeriti kako
vas vidi Big Brother...

Sweza
QRadio

35
Vhils Eksplozije

Vhils skida slojeve. To je nje-

gov nain rada. On stvara
otkrivajui, proizvodi du-
bei. elei biti dosljedan
svom nainu rada, poloio
je eksploziv u zidove i pre-
pustio prahu da progovori
umjesto njegova dlijeta i
ekia. Iz kaosa se raa
smisao i ljepota.

Vhils for #StreetArt - 2014.

Vhils Detritos 2 - 2011. Vhils

Detritos 2 - 2011.

36
Zevs Visual Kidnapping 2002.

Trebalo je nekako doskoi-

ti megalomaniji reklama!
Radnja se odvija u Berlinu,
jedne noi kada Zevs
odlui oteti sliku ljepotice,
zatitnog lica brenda La-
vazza. Oboruan skalpe-
lom i boicom spreja, Zevs
se uvlai na skele iza
reklame, visine preko dva-
naest metara, izrezuje sliku
ljepotice i u gornjem dijelu
plakata ispisuje poruku:
VISUAL KIDNAPING ---
PAY NOW!!!
U skladu s pravilima
umjetnosti, direkciji Lavazze
pristigao je, zajedno s
jednim rtvinim prstom, ak i
zahtjev za otkupninu u visi-
ni od 500.000 eura. Profe-
sionalno obavljen posao, Zevs
nema to! Visual Kidnapping 2002.

Visual kidnapping -2002. 37

Komunikacija i street-art

Street-art je u modi, a da
bi se u to uvjerili, dovoljno
je pogledati koristi li ga svi-
jet komunikacije. Pred nama
su tri razliita i komplemen-
tarna primjera koritenja
street-arta za tri reklamne
kampanje: WWF-ovu, LG-e-
vu i onu koju je umjetnik Jeff
Soto zamislio za jednu
marku automobila.

Reklama LG

38
WWF

Oslanjajui se na napre-
dak video tehnologije,
WWF je zamislio reklamnu
kampanju u kojoj igra na
kartu degradirajueg as-
pekta grafita. Fondacija
koja se bavi ouvanjem pri-
rode toliko se potrudila da
su svi koji su vidjeli njihov
film doista povjerovali da
je ivotinje netko iarao
grafitima.

WWF - Rmi Devouassoud - WIZZdesign / Quad

39
Jeff Soto

Umjetnik Jeff Soto dobio je

zadatak slikati pomou au-
tomobila. Stvar je nemo-
gue zamisliti sve do tre-
nutka kad umjetnik otvori
prtljanik i u njemu otkrije
naprave kojima je
naikan njegov automo-
bil. Ova marka automobila
igra na kartu inventivnosti i
urbane dimenzije street-ar-
ta kako bi se te vrijednosti
dovele u vezu s njegovim
brendom.

Jeff Soto

40
LG

Dobar glumac, dobra do-

za humora i minijaturizacije.
To je sve to je tvrtki LG po-
trebno da bi pokazala
kvalitetu svojih proizvoda
zdruenu s umjetnikom in-
ventivnou. Video umjetnik
Juan u ovome spotu svoj
automobil preobraava u
mobilno umjetniko djelo.
Inovacija i street-art jo se
nikada nisu tako dobro sla-
gali.

Copyright LG UK

41
Viacom-Outdoor
Godine 2004., tadanji
predsjednik tvrtke Viacom-
Outdor Francuska, Michel
Cacouault, izjavio je: Pozi-
vom suvremenim umjetnicima
koji u svome radu obiavaju
koristiti javni prostor da izlau
svoja djela na naim panoi-
ma, namjera mi je Viacom-
Outdor usmjeriti put drutve-
no-kulturnog angamana koji
e jumbo-plakatu kao mediju
u gradskoj jezgri dati jednu
novu dimenziju."
Dvadesetorica umjetnika do-
bila su tako na raspolaganje
vie od 6000 panoa visine
12m, koji su tijekom dva tjed-
na, u razdoblju od 25. srpnja
do 7. kolovoza 2004., raspo-
dijeljeni u sve vee francuske
gradove.
Doista avangardan potez!
Valja se prisjetiti da se 2004.
godine ovaj pokret tek
poinje afirmirati pod ime-
nom street-art, a ovakva mu
izloba priskrbljuje publiku i
naroitu pozornost. Pod viso-
kim pokroviteljstvom djela She-
parda Faireya (u sredini), rad
Herva Di Rose, izloen je
suelice radu JonOnea kako
bi nam ukazao na mogue
dodirne toke slobodne figu-
racije i apstraktnog ekspresio-
nizma. Futura i njegov kostur
posve su opreni eterinom i
leernom Androvom duhu
koji nas podsjea da hoda-
mo uzdignuta ela!
Lista umjetnika koji su sudjelo-
vali u projektu:
Alexone, Andr, Bad Boy
C r e w, M i c h a l B a t o r y, Futura
Raphal Boccanfuso, Herv Nemogue je prepoznati Futurin rukopis u ovome radu. Ipak, umjetnik iskuava nove pravce u svojoj umjetnosti i
Di Rosa, Wang Du, Futura za nju te se bavi jednako razliitim koliko i eklektinim temama. Ovdje je prikazana budunost... ljubavi?
2000, Raymond Hains, Zeng Humanosti?
Hao, Influenza, JonOne, Kolekcija Emmanuel Perrault
Katinka Bock et Ulrike Mohr,
Matthieu Leurette, Malte
Martin, MissTic, Shepard
Fairey, George Rousse, Yann
Toma i Zevs.
42
Street-art i igrice

Viali smo ve kako street- pis umjetnika obiljeava C215

art osvaja scenografije vi-
deo-igrica, primjerice zido-
ve velikih gradova ili pod-
zemne eljeznice, no sad
smo u novoj eri: street-art
postaje sastavnim dijelom
igre. Naruivi od umjetni- daru mranih sila u sce-
ka C215 dvadesetak origi-
nalnih djela u izravnoj vezi
s likovima iz igrice Far Cry
4, Ubisoft polae nade u
estetiku ovog umjetnikog
pokreta. Neponovljiv ruko-
mnoga mjesta kojima Pagan Min 2014.
igra mora proi i isto ablona na metalnoj podlozi
toliko etapa koje je po-
trebno prijei kako bi se
napredovalo prema tira-
ninu Pagan Minu, gospo-
nariju Zanimaju vas no-
v i r a d o v i u m j e t n i ka
C215?
Zaigrajte Far Cry 4!

C215 for #StreetArt 43

Far Cry 4 / C215

Naruivi od umjetnika stanovnitva. Igricu, ba znaajan broj igraa trai-

C 215 dvadesetak ilustra-
cija za svoju video igricu
Far Cry 4, Ubisoft cijeli
street-art gura jo malo
dalje u digitalnu eru. Svijet
videoigrica, ba kao i
onaj filmske animacije, tre-
nutno prednjai u inovaci-
jama na polju digitalne
umjetnosti te sa sobom do-
nosi jednu dotad slabo ili
uope nepriznatu estetiku.
Dan Hay, proizvoa
igrice, ovim rijeima opisu-
je prolo izdanje: Jo jed- rakter umjetnosti Christiana
na stvar koja se ljudima
svidjela je taj drzak, potpu-
no iaen ton koji smo el- ziju igrice Far Cry." Do te
jeli udahnuti igrici Far Cry
3 i koji otada ini sastavni
dio naega identiteta."
Time istie kreativnu i pot-
puno slobodnu stranu ovo-
ga novog medija, koji do-
tie irok pojas svjetskog
kao i street-art, ljudi ti djela ovoga umjetnika
shvaaju i u njoj uivaju na ulicama gradova u koji-
bez ikakvih jezinih i kultur- ma ive, a gledat e ih
nih barijera. svjeim okom promatraa
Angairavi umjetnika koji ponovo otkriva i isto-
C 215 za ovaj opus, umjet- vremeno zna emu se
niki direktor, Jean-Alexis moe nadati.
Doyon, prepoznaje u radu
ovog umjetnika ne samo
kompatibilnu estetiku, ve i
nain rada koji je u potpu-
noj simbiozi s duhom vi-
deoigrice: Jedinstveni,
iznenaujui i odvani ka-
Gumyja savreno se na-
dovezao na umjetniku vi-
mjere da su murali umjetni-
ka C 215 rasporeeni u
kljunim etapama scenari-
ja, a njihovo otkrivanje pos-
talo je obavezna stavka
za napredovanje u igri. Ve-
like su, dakle, anse da e
Far Cry 4 Izabrani prizori - Copyright Ubisoft

44
Znati gledati

Sagledati grad iz drugai- bismo nauili gledati po-

je perspektive Lako je put street-art umjetnika? To
ustvrditi kako odreene os- je najsigurniji nain da
obe grad promatraju na ovjek upozna njihov rad i
drugaiji nain. Arhitekt, zal- vidi grad u novom, nadahn-
jubljenik u povijest ili skejter jujuem svjetlu.
gledaju na svoj okoli svaki
na svoj nain. Isto vrijedi i
za street-art umjetnika, s
tom razlikom to e umjetnik
stvarati u tom gradu koji je
i na, pa zato onda ne

tien - 2015.
Anamorfoza kita u Zagrebu - Hrvatska

45
Anamorfoza

Samo e s dobroga mjes-

ta vidjeti" mogla bi biti go-
tovo biblijska sentencija
stvaratelja anamorfoza.
Crtajui na oteenoj po-
vrini, ovi arhitekti crtea za-
panjuju nas svojom teh-
nikom, a naroito sposob-
nou aktiviranja arolije"
u nama koja nam omo-
guava da vidimo kako se
slika sklapa to se vie pri-
bliavamo mjestu s kojega
je zamiljena.

tien - 2015.
Anamorfoza kita u Zagrebu - Hrvatska

46
Znati se nositi s tuim pogledom

To je ono to nam pred-

lae berlinski umjetnik Swe-
za. Spojivi se na mree
nadzornih kamera, Sweza
nam nudi da se vidimo
okom Big Brothera. Ako
imate pametni telefon i
aplikaciju za hvatanje QR
koda, saznat ete kako
vas nadgledaju. Jedna pra-
va pravcata aplikacija na
raspolaganju vam je u blizi-
ni Galerije Klovievi dvori.

Sweza for Street Art Sweza

Selfie - 2014.
QR kod

47
Vidjeti nevidljivo

Samo nam ZEVS moe po-

nuditi neto ovakvo! Umjet-
nik svoju genijalnost pono-
vo stavlja u slubu zaobi-
laenja zakona i ustaljenih
obrazaca. Izraujui spre-
jeve s pigmentima koji rea-
giraju samo na crnu svjet-
lost" i zahvaljujui poseb-
nim bljeskalicama, Zevs nas
poziva da vidimo nevidlji-
vo i razmislimo o prolaznos-
ti street-arta.

Zevs
After Monochrome - Mona Lisa - 2014.
Mijeana tehnika na platnu - 77 cm x 53 cm

48
Iznova osvojiti svijet

Neko se trebalo zvati

Dinkis-Kan, Aleksandar Veli-
ki, Trajan ili Karlo Veliki da
bi se moglo pretendirati
na osvajanje svijeta, to
uostalom nikome nije polo
za rukom U dananje vri-
jeme, dvojica street-art
umjetnika ve su uspjela u
tom podvigu, bez ratovan-
ja i bez boli, iskljuivo zah-
valjujui svom radu i vjeri u
uspjeh. Shepard Fairey i JR
najplodniji su umjetnici svo-
je generacije, a njihova je
tajna posve jednostavna:
oni prilaze ljudima.
Lijepljenjem do komunikacije sa svijetom

Dva najznaajnija street- Ova dva umjetnika danas

art umjetnika koji lijepe su meu najpriznatijim
plakate su Amerikanac i predstavnicima street-arta,
Francuz. Shepard Fairey u bilo da je rije o
SAD-u i JR u Francuskoj ili, glasovitosti u javnosti ili o
bolje reeno, Europi. trinoj vrijednosti njihovih
Shepard Fairey radova. Kako su dotle
nenadmaiv je u ikonizaciji" dogurali? to je motiviralo
svojih modela, dok je JR njihova djela? Pred vama
daroviti fotograf, koji je je pregled dviju iznimnih
svojim 28-milimetarskim karijera, slinih, a opet vrlo
objektivom kadar uhvatiti razliitih.
duu svojih modela. I jedan
i drugi, ve neko vrijeme,
svoje papirnate plakate
lijepe u javnom prostoru, u
p o e t k u i l e g a l n o, a
odnedavno i uz odobrenje
n a d l e n i h v l a s t i. N o,
obojica umjetnika i dan-
danas se sjeaju svojih
poetaka i nastavljaju
lijepiti na divlje, tovie: Pogled na izlobu
potiu irenje pokreta! Lijepljenjem do komunikacije sa svijetom

50
Zato lijepe

51
Njihov logo i slogan

52
to lijepe

53
Otkada

54
Kako osvajaju svijet

55
Vanost tehnologije u nijihovu radu

56
Gdje lijepe

57
Kakav je njihov stav prema umjetnikim galerijama

58
Umjetnikov opus

59
Odravati plamen, biti nositelj pokreta, obrazovati

60
Cyber Zona

U namjeri da vam zorno

prikaemo globalnu
rasprostranjenost street-
arta, na raspolaganje smo
vam stavili cyber zonu s
taktilnim ekranima spojenim
na internet. Napravili smo
preliminarni izbor web
stranica i platformi
posveenih street-artu, sa
zemljopisnim i tehnikim
informacijama te
p o d a c i m a o
nezaobilaznim umjetnicima
popularnima u cijelome
svijetu.

Pogled na izlobu
Cyber Zona

61
Slikovni leksikon

62
Umjetnici

63
Andr
Andr ivi i radi na relaciji
Pariz - New York. Roen je
u vedskoj 1971., a zido-
ve prisvaja od najranije
dobi. Kao malenome, do-
putali su mi da crtam po
zidovima kue, ali i kole.
Kad sam 1981. stigao u
Pariz, bilo je jasno da e
ulica postati moja kola,
moj atelje. Izrada grafita
nain je da se othrvate
Olivier
Zahm
Los Angeles - 2002
podinjenosti gradu te da
ga zaposjednete.
Za njega grafit ostaje za-
branjeni in u kojem je dje-
lovanje jednako vrijedno
kao i rezultat. Dovreni gra-
fit vie mu ne pripada. On
ostaje postojati sam po
sebi i pripada zidu i pro-
laznicima. Besplatno se
predaje svima.
S iskustvom trgovina instala-
cija Les Merceries dAndr,
u kojima je prodavao svo-
je slike na metar, osmislio je
trgovinu Black Block u pa-
rikome Palais de Tokyo,
posveenu promociji i po-
pularizaciji mladih umjetni-
ka.
On je, osim toga, kreativni
direktor asopisa LOfficiel
Hommes, a njegova se dje-
la izlau po cijelome svije-
tu (New York, Pariz, Ham-
burg, Mexico) upravo nje-
mu bila je posveena re-
trospektiva u srpnju 2014.
u muzeju Mude u Lisabonu.
64
Andr - Djela

New York - 2014

65
Banksy
Roen u Bristolu u Engles-
koj, Banksy svoje prve gra-
fite potpisuje 1992., kao
lan kolektiva DBZ u svo-
me rodnom gradu, a po-
tom prelazi na ablonu, me-
dij koji mu je omoguio da
se izrazi bogatije i bre ne-
go grafitima. Njegove an-
tikonzumeristike i antiesta-
blimentske poruke, uvijek
uz obilje humora, pojavlji-
vale su se na ulicama Lon-
dona i Bristola, u Sjedinje-
nim Dravama kao i u dru-
gim zemljama poput Austra-
lije, Malija ili Palestine. On
odbija otkriti svoj pravi
identitet, a taj postupak,
kao i ravnodunost spram
svoje goleme popularnosti,
objanjava u rijetkim in-
Banksy's Exit Through The Gift Shop
tervjuima dostupnima na
preview
internetu. Zapravo, ta ano-
nimnost poveava tajnovi-
tost i auru koje ga okruuju.
Ako postoji engleski humor,
Banksy in the Museum
onda je on vie nego itko subverzivnu najavnu picu
njegov glasnogovornik u za The Simpsons. Banksy se
meunarodnom street-art ne skriva bez razloga nje-
miljeu u kojemu je zvijezda. govi su projekti uvijek izne-
Osim vizualnih poruka na naujui... smijeni i voeni
zidovima i najneoekivani- poput pravih komunikaci-
jim mjestima, poput Disney- jskih operacija.
landa ili prestinih muzeja,
njegov se rad pojavljuje i
u formi instalacija in situ.
Banksy potpuno izmilja
svoje spontane izlobe
za sebe kao i za street-art
scenu i potajno pomae
izuzetno angairane umjet-
nike: platio je, primjerice,
jamevinu lanovima ruske
aktivistike grupe Voina na-
kon uhienja. Godine
2009. iskoristio je kolekciju
muzeja u Bristolu za izlobu
kojom se drsko odnosi pre-
ma instituciji i povijesti
umjetnosti. Kako bi se
okuao u svim medijima,
2010. potpisuje film Exit No Ball Games 2009.
Through the Gift Shop te London - England
66
Banksy - Djela

Shattered - 2014
Park City, Utah USA

67
BenTo
BenTo je spoj dviju neo-
binih i kreativnih osobnos-
ti. Jedan od njih je istodob-
no dirigent, glazbenik i pro-
gramer (Ben), drugi je
inenjer mehanike, majstor
izraivanja svake vrste, au-
tor interaktivnih predmeta
(To). Obojica vrsni autodi-
Sandman for Intel
Interactive particles Uveana kabina za ples 2013.
Grenoble France
dakti koji odvano istiu
svoju umjetniku crtu, Benja-
min Kuperberg i Antoine
Costes susreu se 2012. i
odluuju se posvetiti samo
umjetnikim projektima. Bile
to njihove vlastite ideje ili
izazovi pred koje su stavlje-
ni, svaki projekt doivlja-
vaju kao priliku da osmisle bi zamislili i razvili alate po-
neto potpuno novo. U trebne za aroliju bu-
stalnoj potrazi za novim pri- dunosti.
mijenjenim tehnologijama,
dva tvorca niu suradnje s
raznim umjetnikim kompani-
jama, kreativnim institucija-
ma i ostalim eksperimen-
talnim laboratorijima kako
68
Bento - Djela

Cartes massues 2014

Interni projekt BenTo Light Club elektronike karte po mjeri za materijal za svjetlosno ongliranje

69
Blu
Roen 1981. u Buenos Ai-
resu (Argentina), Blu je Tali-
jan i street-artom se poin-
je baviti 1999. godine.
Vrlo brzo s grafita prelazi
na slikanje valjkom ne bi li
utaio elju za monumen-
talnim formatima. Veliki put-
nik, putuje svijetom kako bi
slikao, susretao ljude i uio.
Njegove omiljene teme po-
litikog su karaktera i esto
su kritine spram okoline u
kojoj ivimo. ovjek (s veli-
Upside down 2008
kim ) kod njega je
Berlin Germany
obino zatvorenik vlastite
osuenosti na zadatosti
drutva. Njegove murale s
mnotvom detalja, osim mo-
numentalnosti, povezuju
monost teme i umijee
crtanja. Otvoren za dijel-
jenje s drugima, Blu se es-
to odaziva na poziv za
suradnju s kolegama kao
Big Bang Big Boom
to su talijanski umjetnik Eri- Godine 2007. i 2008. rei- tranog stvaraoca tofa ve-
cailcane, koji ga prati od ra u Argentini film Muto, likih umjetnika!
njegovih poetaka, Fran- svoj prvi animirani zid, koji
cuz JR te Brazilci Os e dobiti brojne nagrade
Gmeos i Nunca, ve pre- i koji je na YouTubeu doi-
ma tome kako mu pristiu vio ve vie od 11 milijuna
ponude. U stalnoj potrazi klikova. Njegova krea-
za pogodnim zidovima, tivnost ini nam se bes-
Blu nalazi najnevjerojatnija krajnom, toliko je u tog sves-
mjesta i goleme podloge
na kojima se izraava s la-
koom crtaa koji crta na
stranici biljenice. Vrlo dis-
kretan umjetnik, Blu ne trai
slavu, ve je prije svega
istraiva velikih formata i
raznovrsnih tehnika. Njego-
vi animirani filmovi, koji su
njegovom zaslugom po
prvi put uspjeno uli u
street-art, svjedoe o raz-
mjerima njegova talenta.
Neogranien veliinom i
temom, Blu s lakoom pre-
lazi s obje strane kamere.
Cox 18 - 2013
Milano Italy
70
Blu - Djela

Upside down 2008

Berlin Allemagne

71
C215
Roen 1973., Christian
Gumy trenutno ivi u Vitry-
ju, u parikome predgrau.
Crta od najranije dobi,
snano potican bakom i
djedom koji su ga podigli.
Pred kraj srednjokolskog
obrazovanja, poinje koris-
titi sprej kako bi pisao po
ulici. Nije to bio pravi tag
ni grafit, ve neka vrsta
poezije koja je ve tada
odavala elju za izraa-
vanjem u eksterijeru. Pred
kraj studija, postaje povjes-
niar u organizaciji Les
Compagnons du tour de
France, govori etiri jezika,
mnogo putuje, a potom
zamjenjuje odijelo i kravatu
leernom odjeom street-
art umjetnika. Kroz pseudo-
5 minutes with C215
nim C215, Christian Gumy
raa se po drugi put
2005. te postaje aktivni
5 More minutes with C215
Douce France 2014.
borac urbanog umjet-
nikog izriaja. Veliki ljubi-
telj estetike, dizajna i novih
tehnologija, uranja u svijet
ablone i postaje jedan
od njezinih najveih teh-
niara; pjesnik ulice, bez
rijei, oduevljava svojim
vrlo precizno izraenim ra-
dovima, koja se, potpuno
tavnik je nove generacije
meunarodnih ablonista:
borben, angairan, inteli-
gentan i obrazovan,
C215 je umjetnik kojega
zovu da sudjeluje u mno-
gobrojnim projektima, stva-
ra na velikim formatima i
izlae na velikim izlobama
o street-artu u 21. stoljeu.
nenametljivo, smatraju male-
nim trenucima sree. Bilo
na zidu ili u galeriji, njegov
se rad moe prepoznati
na prvi pogled, kao da
nam energija utroena za
svaku ablonu skae u lice,
a finoa linije i mnotvo de-
talja esto su protutea
temi koju obrauje. Preds-
72
C215 - Djela

UK - London - 2014
Henry Chalfant

Henry Chalfant jedan je tom, znai da ono to e

od otaca grafita. Taj mu fotografirati doista vrijedi
status nije priskrbilo crtanje truda. Kako mu fotografija
grafita, ve fotografiranje nije bila dostatna, Henry
prvih njujorkih writera. Chal- Chalfant je i koproducent
fant poinje biljeiti izvornu dokumentarca Style Wars,
sr pokreta ve krajem kultnog filma o grafitima
1970. godine i toj temi os- koji je premijerno prikazan
taje vjeran do dana da- 1984. i koji je postao povi-
nanjeg. Godine 1984., s jesna potka discipline koja
Marthom Cooper, koautor je iznjedrila dananji street-
je fotografija u djelu art.
Subway Art, prvoj knjizi koja
prikazuje dovrene grafite Min at City Hall 1981.
New Yorka i koja e dobru Analogna fotografija izdanje od 9 fotografija 23 cm x 24 cm
vijest razglasiti diljem zemal-
ja Zapada. Neto slino
ponavlja tri godine kasnije
s knjigom Spray Can Art,
svojevrsnim pregledom gra-
fiterske scene u SAD-u i u
Europi. Ve sam broj djela
koja je vidio po zidovima i
gradskim vlakovima govori
o tome da njegovo oko
zlata vrijedi, a ako po-
Save Style Wars segne za svojim fotoapara-
74
Henry Chalfant - Djela

K slay and crew 1982

23 x 34 cm - Collection Speerstra

75
Isaac Cordal
Isaac Cordal roen je
1974. u panjolskoj, a ivi
u Bruxellesu.
Pomou svojih figurica od
cementa, koje nenametlji-
vo postavlja u na okoli,
Isaac Cordal nas transpor-
tira u postapokaliptinu
budunost koja je, naa-
lost, vrlo blizu. Pri susretu s
njegovim kompozicijama
nemogue je ne vidjeti
svoju projekciju. Cijeli nje-
gov rad sjedinjuje, u sa-
danjosti, nau nemo-
gunost da se razvijamo,
gregarni instinkt naih su-
graana i ne-odnos koji
odravamo s prirodom.
Kompozicije ovoga vrlo
Isaac Cortal Paris
uinkovitog redatelja
vraaju nas u nau vlastitu
rutinu, primoravajui nas
Cement Eclipses - Malaga 2012
da napravimo potrebni se kompozicije kriju u kutevi-
odmak kako bismo mogli ma parkova, na autobus-
razmisliti o apsurdnosti nim nadstrenicama, na
naih ivota. vrhu zgrada itavog niza
Ma koji bili njegovi likovi, i velikih europskih gradova
premda neki od njih mogu ili u San Josu (SAD) i
djelovati privlano, svi se Sankt Peterburgu (Rusija).
oni hvataju u kotac s
naom svakodnevicom,
naim gradovima, zidovima
i sveukupnim cementom koji
nas okruuje. Cementna
eklipsa: kad cement zastre
sunce... Koliko e nam jo
trebati vremena dok zidovi
koji nas okruuju ne do-
segnu visinu tih figurica od
15 cm? To se ve dogodi-
lo u mnogim glavnim gra-
dovima Zapada...
Budui da se Isaac slui
fotografijom kako bi posta-
Unconnected Nations
vio mizanscenu, njegove
Nantes, France - 2013
76
Isaac Cordal - Djela

American dreams
San Jose, EEUU - 2013
John Crash Matos
Tumi Tag by Crash
Crash "Unfinished Business"
Roen 1961., Crash je pra-
vo dijete Bronxa. U toj
etvrti sjeverno od Manhat-
tana odrastao je i ondje
jo uvijek ivi i radi. Odgo-
jen na pop-artu, s trinaest
je godina poeo tagirati i
raditi grafite sa starijim tine-
jderima. Vrlo brzo je primi-
jeen i u prostoru Fashion
Mode (prvi prostor u koje-
mu je odrana izloba gra-
fita u NY) gdje organizira
izlobu Graffiti Art Success
for America 1980. na koju
poziva umjetnike po svome
izboru. Njegovo djelo crpi
inspiraciju iz svijeta Marve-
lovih stripova, kao i od
umjetnika poput Jamesa Ro-
senquista, Jaspera Johnsa
ili Andyja Warhola kojega
je posjeivao i s kojim je
izlagao u Mudd Clubu u
New Yorku izmeu 1981. i
1983. Njegovo je writersko njegove prijatelje, u vrijeme stalno trudi napredovati i
ime proizalo iz anegdote poetaka epidemije. U ne- to mu dobro ide!
sluajno je razbio (eng. mogunosti da djelo sma-
crash) kolski kompjutor a tra dovrenim, Crash se
on ga deklinira na sve mo-
gue naine i ispisuje po
svim moguim pravopisnim
pravilima. Godine 1984. s
Keithom Haringom i de Bas-
quiatom, meu ostalim, sud-
jeluje na izlobi 5/5 koja
usporeuje francuski Figura-
tion libre i amerike grafi-
tere, u Muse dArt Mo-
derne de la Ville u Parizu.
Pogled na njegovo djelo
premauje sferu street-arta.
Prisvajajui zadatosti pop-
arta i povezujui ih s grafiti-
ma, Crash predstavlja vezu
izmeu tih dvaju pokreta.
Plemenita karaktera, John
Matos uvelike sudjeluje u
borbi protiv side, bolesti
koja je desetkovala brojne
Through the fire #3 - 1999
76 cm x 76 cm - Gallery Brugier-Rigail
78
John Crash Matos - Djela

Popeye 2013
6,5 x 20 m - Bowery & Houston Wall, NY, USA
Ron English
Vintage Street Art with Ron English
Ron English 8mm Archive
Roen 1959. u skromnoj
ilinoikoj obitelji, Ron En-
glish zapoeo je studij fo-
tografije i povijesti
umjetnosti u Texasu, da bi
potom otkrio slikanje ulja-
nim bojama. U elji da ljudi-
ma omogui da ponovo
prisvoje javni prostor, ve
1981. godine, Ron English
osvaja prve billboardove
u Dallasu. Te goleme ame-
rike oglasne panoe
isprva obljepljuje crno-bije-
lim, a zatim i radovima u
boji, ne bi li to vie naliko-
vali reklamnim kampanjama
koje potkazuje. Nije mu
vano hoe li ga uhapsiti,
to je dio igre. Po dolasku u
New York 1988. godine, u
prvo vrijeme radi kao
ghost painter (ekvivalent
kalfi u slikarstvu), sretan to
moe nauiti brojne teh-
nike i za to biti plaen. No,
sanja i o vlastitom opusu
koji bi osvanuo u muzejima.
Ubrzo je ponovo slobo-
dan i slika svoja prva plat-
na, potkazujui prekomjer-
nu snagu monika. Nenad-
maivi tehniar, fotografs-
kog oka, u svojim djelima
Hulkboy 2010
Wynwood Miami - USA
uspijeva stvoriti privid relje-
fa. Koje god da se teme
prihvati, svoj stil definira
jednom jedinom rijeju: Pro-
paganda!", to bi u prijevo-
du znailo: pop-kultura
udruena s propagandom.
Vraa se i djelima starih
majstora, od Czannea i
Picassa do Moneta i Mun-
cha. Rijetko emo, meu- na divlje, i u trideset godi-
tim, susresti neko od njego-
vih djela bez likova debe-
log Ronalda McDonalda,
Charliea Browna otrovno-
ga smijeka, dinosaura, ili
pak pin up krave koja ve-
lia ari genetike. Angai-
ran, spontan i prijemiv,
Ron English dotie se po-
druja kao to su loa
ishrana, duhanski i eerni
lobiji, a dakako i politika i
njezine vjene kampanje
na ve dopire do vie od
tisuu panoa u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Gla-
dan znanja, izrazito na-
daren, da ne kaemo pre-
nadaren, Ron English veliki
je radoholiar koji slika pet-
naestak sati dnevno. Cilj
koji si je zacrtao izlagati
u muzeju danas je posti-
gnut. Put koji je vodio do
tog uspjeha bio je pun fan-
tastinih iskustava, veseo i,
kad se sve zbroji i oduzme,
prilino kratak.
80
Ron English - Djela

Breathe billboard
USA

81
 Ernest Pignon-Ernest
Angairan, pretea i senzi-
bilan: tri znaajke koje
same po sebi ne mogu
ocrtati ovog umjetnika bez
premca, no omoguavaju
nam da ga smjestimo u pol-
je street-arta. Roen
1942. u Nici, u skromnoj
obitelji, crtati poinje kao
vrlo mlad, a u dobi od 13
godina u jednom do-
maem asopisu otkriva
Picassa. U istom trenutku
Sarah
doivljava ok koji je bio i
Robine
okida za njegovu umjet-
niku vokaciju i jednom za
svagda ga oslobodio sli-
kanja na platnu jer je na-
kon njega, imao dojam da
se ne moe proizvesti
nita novo.
Angairan: odluivi ivjeti smatra apartheid izgonom
da bi postao umjetnik,
unajmljuje mali prostor u
Vaucluseu na Albionskoj
visoravni i otkriva da se ne-
koliko kilometara od toga
Les peintures urbaines
mjesta, pod lavandom,
kako sam voli rei, skrivaju
francuske nuklearne snage.
Taj paradoks istog tre-
nutka postaje njegovom
prvom temom rada i upra-
vo na taj nain spoznaje
da su sama mjesta ta koja
nose potencijal za izraa-
vanje koji e umjetnik moi
i htjeti vidjeti. Osim zauzi-
manja stava u odnosu na
nuklearno oruje, u Aliru
odaje poast Mauriceu
Audinu, mueniku u borbi
za alirsku nezavisnost, zau-
zima stav o pobaaju i imi-
graciji 1975., istie rizike
vezane uz uvjete rada
radnika u Grenobleu slje-
dee godine te, takoer,
s mjesta stanovanja.
Pretea: njegov postupak
intervencije in situ, iznje-
dren na Albionskoj viso-
ravni, pratit e ga kroz cije-
lu karijeru, a s tim opredjel-
jenjem u depu gotovo da
je napisao svoj manifest
koji e, meutim, potom
preuzimati mnogi drugi, od
Burena do Banksyja, od
suvremene umjetnosti do
street-arta openito. Nje-
gov rad ne staje na crteu
ili abloni s poetaka, on
takoer istrauje volumen
svojom serijom Les Arbrori-
gnes (rije izmiljena za tu
priliku) iz 1984. Odljevi
mukaraca i ena u fotosin-
tetikom materijalu, avan-
gardnome u ono vrijeme,
koji ivi poput biljke, razasu-
ti su u vie uma ili parkova
s ciljem propitivanja odno-
sa ovjeka i prirode.
Senzibilan: lijepei na ulici
uvia vanost ukupnosti
urbanog prostora, prostra-
nost te goleme galerije na
otvorenom, ali i njezina
ogranienja i kuteve gle-
dita to ih namee pro-
laznicima koji e opaziti
njezine crtee. Potonji se,
dakle, crtaju u skladu s tim
pa se pojavljuju blage
anamorfoze kako bi prvi
pogled mogao potpuno
uhvatiti sadraj i postii
maksimalni uinak.
Osjetljiv takoer na ljude,
na zajednike trenutke,
sjeanja na mjesta, Ernest
Pi g n o n - E r n e s t o s t a j e
jednostavan i iskreno go-
vori o svome radu. Svima
dostupan, bez zanosa u-
va sjeanje na sve te
susrete, dogodili se oni tije-
kom njegova ivota ili u nje-
govu djelu.
Svoje je djelo zapoeo
1966. s prvim ablonama
izraenima valjkom (spreje-
vi nisu bili uobiajeni u to
doba) na cestama,
brvnarama, stijenama,
82
Ernest Pignon-Ernest
u blizini mjesta koja su nas-
tanjivale francuske
nuklearne snage. Potom,
postoji izmeu 400 i 800
serigrafija na papiru koje
su se lijepile na mjesta sva-
ke njegove intervencije od
1971. godine. Za svaki
projekt on potpuno uroni u
temu ija su matina djela
izvedena uvijek u stvarnoj
veliini, od njegovih prvih
radova. Zahvaljujui crteu
financijski je samostalan od
svoje 15. godine, linijom je
ovladao do savrenstva,
ali ga opet eksterijer prisil-
java da kontrolira snagu i
kompoziciju svojih djela,
sve do ove mjere: kako bi
se crte odrao u Napulju,
u interesu mu je da bude
otporan!
Papir je ujedno i sloboda:
sloboda da nad svojim
djelom provedemo onoliko
vremena koliko elimo, da,
Parcours Jean Genet 2006.
Kola na zidu Brest Francuska
ako je potrebno, unesemo
dodatnu finou, ali i slobo-
da da se ne brinemo za
policiju ili da moemo inter-
venirati na bilo kojoj povri-
ni, bilo to na tlu ili zidu
crkve. Nema unitavanja ni
vandalizma, a ako se ljudi-
ma ne svia, mogu ga po-
derati. No, lijepljenje ovih
crtea ostaje pravi po-
sao umjetnika, trenutak koji
dovrava djelo, postavljan-
je koje daje smisao s obzi-
rom na podlogu, kut
opaanja, svjetlo, kako bi
se veliao sklad zgrada-
plakat kao nerazdruiva
cjelina!
Njegov se rad sada nala-
zi u galeriji, u muzejima ili
nasuprot njih, a uvijek na
zidovima koji nose teret po-
vijesti nae Zemlje.
83
Ernest Pignon-Ernest - Djela

Louise Lame (parcours Desnos) - 2013

Paris France
tien

Porijeklom iz Grenoblea,
obrazovao se u slikanju i
dekoriranju pisma i znako-
va to mu je pruilo neus-
poredivu tehniku vrsnou i
smisao za dobro obavljen
posao. Njegova strast za
figurativnou i inoviranjem
ogleda se u panji koju pri-
daje kvaliteti svojih radova
te je u neprestanoj potrazi
za neoekivanim grafikim
idejama. Etien aktivno stva-
ra grafite od 1996. go-
dine i time biva dijelom i-
reg street-art pokreta, na-
roito putem izraajnih fres-
Whale anamorphosis in Zagreb, Croatia - 2015.
ki ili anamorfoza, jednako
kompleksnih koliko i zapan-
jujuih. Ne slijedi nikakve
trendove ve samo svoje
elje esto iskuavajui
nove tehnike i bavei se
raznolikim temama na
nae veliko iznenaenje!

85
tien - Djela

Work in Progress - 2015

Whale anamorphosis in Zagreb, Croatia

86
Shepard Fairey
Shepard Fairey Boston - 2009.
Gallery Magda Danysz
Shepard Fairey: Obey This Film
Shepard Fairey
Shepard Fairey roen je
1970. godine u Charlesto-
nu, u Junoj Karolini, na is-
tonoj obali Sjedinjenih
Amerikih Drava. Porijek-
lom iz dobrostojee obitel-
ji, Fairey raste uz skate-
board i punk-rock glazbu.
Nakon studija umjetnosti
na Sveuilitu u Rhode Is-
landu, na sjeveru New Yor-
ka, seli u grad i otvara mali
atelje za sitotisak kako bi
mogao samostalno financi-
rati svoj umjetniki rad. Vrlo
brzo postaje svjestan
snage intervencije u urba-
nim sredinama i pie mani-
fest o svojoj praksi lijepljen-
ja naljepnica jo od 1990.
godine. Medij je poruka:
Shepard preuzima teoriju
filozofa Marshalla McLuha-
na o komunikaciji i uparuje
ju s ponavljanjem karakteris-
tinim za tag kako bi je pri-
lagodio svom projektu. Na-
kon dugog perioda stva-
ranja i lijepljenja naljepni-
ca od 1989. do 1994.,
umjetnik se prebacuje na
plakate. Shepard lijepi lik
Andra the Gianta posvu-
da: na izuzetno vidljive
podloge kao to su mosto- vjeran svojim humanistikim
vi, zidovi uz eljeznike
pruge i drugi frekventni pro-
lazi. Lik koji je stvorio
privlai pozornost mnogih
njegovih suvremenika. Na-
dahnut filmom Invasion Los
Angeles (They Live) Johna
Carpentera, godine 1995.
Shepard ispod lica svoje
ikone dodaje slogan O-
BEY (Budi posluan, rije drvetu ili aluminiju, koje
koja se nazire tijekom ita-
vog trajanja filma). Njego-
va poruka postaje jasnija.
1998. godine doivljava
prvi veliki medijski uspjeh, ma, njegovi monumentalni
koji ne prestaje rasti ni murali niu po velikim svjets-
2008. godine kada tim Ba- kim gradovima, a radovi
racka Obame za njegovu obogauju sve angairani-
predsjedniku kampanju jim temama i politikim cilje-
odabire portret koji je na- vima koje smatra vanima.
pravio ovaj umjetnik. Preda- Isti se esto prodaju u
ni radnik, okruen solidnom obliku postera, iji se
ekipom, Shepard ostaje utrak uplauje u korist do-
tine akcije.
idejama i nastavlja proda-
vati svoje printove po vrlo
konkurentnim cijenama u
elji da njegova umjetnost
ostane dostupna svima!
Osim djela s velikom ti-
raom, Shepard Fairey iz-
daje mikroserije od dva
do deset primjeraka,
izraene runo, na papiru,
oduevljavaju kolekcio-
nare. Od 2006. njegove
se izlobe niu po pres-
tinim muzejima i lokacija-
87
Shepard Fairey - Djela

They Live (red) 2011

64 x 41 cm

88
Antonin Fourneau
Antonin Fourneau trai, is-
trauje, tumai, pronalazi i
primjenjuje!
Mozak mu je bri od vlasti-
tih strojeva, od vremena
kojim raspolae i od vreme-
na koje mu je potrebno...
Usporedo sa studijem na
Ecole Suprieure dArt u
Aix-en-Provenceu, 2002.
poinje se baviti videoigra-
ma, obrui njihovu izvornu
namjenu i prilagoavajui
ih potrebama korisnika. Na-
kon to je zavrio svoje
prve radove, objedinjuje ih
i zapoinje intenzivan i ve-
seo period, ve tad u
duhu nove ere street-arta
2.0, period u kojem po prvi
put izlae na sajmu Eniarof
u Aix-en-Provenceu 2005.,
a nakon kojeg zapoinje
dvogodinji studij istraivan-
ja na podruju interak-
tivnosti na Ecole Natio-
nale Suprieure des Arts
Water Light Graffiti Dcoratifs u Parizu.
Eksponencijalna krivulja: to
je krivulja dobro poznata
znanstvenicima, no ujedno
i krivulja njegova rada i
zahtjeva kojima je preplavl-
jen, poput putovanja to
se niu i to ga odvode
sve do Japana i Kine, oda-
kle je i potekao projekt
Water Light Graffiti. Gospo-
din Interaktivni, tako bismo
ga mogli nazvati, osmislio
je neku vrst crne rasvijetlje-
ne ploe koja bi, poput Invasion 2007.
tragova koje ostavljaju kra- 64 figure od savijenoga kartona
sopisci kineskoga Dishu -
kaligrafije vodom na tlu ko- stiglo do uvjerljivog rezulta- Budunost je ve ovdje, a
ja traje sve dok voda ne ta, dvije godine udaljavan- osmislio ju je upravo on.
ispari svijetlila u dodiru s ja od cilja pribliavajui
vodom. Tehniki izazov na mu se, osmiljavanja grada
visini je ovog umjetnika, a budunosti, krenja mo-
on je ve u kutku svoga guih puteva, pronalaen-
mozga smislio mogue ja materijala i upotrebe to-
primjene za umjetniko po- ga istraivanja u implemen-
druje kojemu je sklon: taciji interaktivnih objekata
street-art. Bit e potrebne za grad 2.0 koji bi ostavio
dvije godine testiranja i mjesta za vie ljudskoga.
eksperimenata kako bi se
89
Antonin Fourneau - Djela

Water Light Graffiti 2012.

Quentin Chevrier

90
Futura

Futura 2000
Futura & The Clash - The Escapa-
des Of Futura 2000
Pravim imenom Leonard
McGurr, roen je 1955. u
Brooklynu, kao dijete oca
Irca i majke Amerikanke fran-
cuskog podrijetla, to,
meu ostalim, objanjava
njegovu sklonost putovanji-
m a. Po i n j e t a g a t i
poetkom sedamdesetih,
a pseudonim Futura 2000
Eliminator - 1984.
133 cm x 189 cm - Speerstra
bira u dobi od petnaest
godina. Nakon nesree
koja mu se dogodila pri-
likom taganja u podzem-
noj eljeznici, napravio je
stanku od etiri godine, an- zaneseno razvija; njegov
gairao se u marincima i
svome se umjetnikom dje-
lovanju vratio tek 1979.
Njegov povratak poduda-
ra se s razdobljem pojave
prvih murala na vagonima
podzemne eljeznice. I Fu-
tura je ondje ostavio trag,
no u apstraktnoj maniri koju
ka. Slikajui cijelom povri-
stil, ponekad usporeivan
sa stilom Kandinskog s
poetka osamdesetih,
odonda se nikada nije
prestao potvrivati. Otac
apstraktnih grafita, Futura
barata sprejem kao nitko
prije, a dri ga naopako
kako bi postigao iznimno
tanke linije; kao slobodni
umjetnik u potrazi za avan-
turama, 1981. pratnja je
punk bendu The Clash na
njihovoj svjetskoj turneji i sli-
ka uivo na njihovim koncer-
tima. Naredne godine sud-
jeluje na New York City
Rap Touru u Europi i odon-
da mnogo vremena provo-
di izvan SAD-a. Istovreme-
no i diskretan i avangar-
dan, tek poetkom deve-
desetih godina potpuno
prihvaa svoj status umjetni-
nom la Pollock, preds-
tavlja vezu izmeu apstrak-
tnog amerikog poslije-
ratnog ekspresionizma i
grafita sedamdesetih godi-
na, u periodu u kojem su
se ostale alternative nazi-
vale pop-art, op-art, post-
modernizam i suvremena
umjetnost. Priznato kao vi-
zionarsko, djelo Lennyja
McGurra vjerojatno je
najmodernije unutar street-
art pokreta.

91
Futura - Djela

Eleventh Hour - 2011

152,5 x 121 cm - Jerome De Noirmont

92
Goin
Anoniman i zadovoljan to je
tako, Goin je svoju prvu a-
blonu napravio 1996., a na
ulici se redovito izraava od
1999. Njegova vizija solidar-
nosti zdruena s punk rockom,
donosi nam djela pravog i
ustrajnog borca. ablona je
njegovo omiljeno orue, no
ona prije svega ostaje samo
orue: liena kienosti,
proiena, iskljuivo u slubi
teme koja se obrauje. Nje-
annar50
gove se kompozicije odlikuju
jednostavnou koja velia
model, inei mu djela izu-
zetno monima, sva redom
ispunjena dobrom dozom
zajedljivog humora. Crni, po-
malo britanski humor, mogli
bismo rei, njegov rad ima
snagu Banksyjeva rada, a
da nije njegova kopija. Goi-
nova su djela urezana u
pamenje i na zidove, u
vaoj blizini ili na drugom kra-
ju svijeta jer jedno je sigurno:
umjetnik se u njih daje svim
svojim biem.
Ako radimo ablonu, postoji li
bolji nain da testiramo vlasti-
tu udarnu silu od prelaska La
Manchea i postavljanja ne-
koliko radova pored Bristola,
Banksyjeva rodna grada?
Goin se ondje vraa neko-
liko puta od 2007., a njegov
je rad istog trenutka za-
paen. Slijede pozivi, otvara- zvjezdica. Djelo Blood Dice
ju se vrata, a tisak o tome bru-
ji: engleski asopis LSD (Lon-
don StreetArt Design) pos-
veuje mu 2011. lanak od
17 stranica, a na blogovima
se o njemu pie s uitkom.
Otada, umjetnik se ondje
vraa najmanje jednom go-
dinje, a svakodnevicu razbi-
ja mnogim drugim putovanji-
ma. Grka, Kongo, Portugal,
SAD, Njemaka, Nizozemska
ili Slovaka, tolike su izlike za
smiljanje bogatih poruka,
posveenih svakoj destinaciji,
u vezi s aktualnou ili povi- po Francuskoj, ali osobito na
jeu odreene zemlje. stupovima suda u Greno-
Goin je u potrazi za tim emo- bleu, kao i Bad Apple, jasna
tivnim nabojem, nunim da referenca na pop kulturu i
d potpuni smisao njego- Disneyevo carstvo... Je li
vom radu. Djelo La Mort de sluajnost da se potonje dje-
lEuro postavljeno je u Grkoj, lo zateklo pored goruih ba-
kao i Venus de Milo, maskira- rikada tijekom nemira u Bristo-
na i okrunjena trnjem poput lu 2007. godine?
Krista, a kruna je sainjena Goina krase kritiki duh i veli-
od bodljikavih europskih ka iskrenost u izboru zidova
posveenih njegovim radovi-
koje predstavlja tri svjetske ma, a oni kao da ine jedno
vojne sile kako igraju strateku s mjestom koje im udahne i-
igru na karti Bliskog istoka i vot. To i je, uostalom, ono to
Afrike, nalo je svoje mjesto oduzima najvie vremena, ali
na zidovima nasuprot sje- ima i najveu vanost: pro-
dita UN-a u enevi, ba nai dobre lokacije za crtan-
kao i umjetnikove intervencije je grafita.
za vrijeme pokreta Occupy
Geneva (kao odgovor na
Occupy Wall Street). The
Council of Monkeys protee
se na 10 metara visine na
bonoj strani broda u Liver-
poolu, njegova Marianne au
Rouleau nalazi se posvuda
93
Goin - Djela

Blood Dice - 2014.

Geneva Swiss
JonOne

JonOne, pravim imenom Od 1987. godine, kada djeluje i spontano i od- 1990. u Galeriji Glebisch u
John Andrew Perello, podri- se doselio u Pariz, kree u mjereno, oblici isprepliu i Berlinu. Otada ne prestaje
jetlom Dominikanac, roen osvajanje platna. Paleta raspliu, vijugaju ili su ravni. izlagati diljem svijeta: Tokio,
je 1963. u New Yorku. mu je bogata i iva, tonovi U kratkom je vremenu pos- Monako, Pariz, New York,
Odrastao je u Harlemu u i kontrasti otkrivaju suptilnu tao znaajno ime u pa- Hong Kong ili pak Bruxelles
kojemu je napravio svoje igru nijansi u kojoj se, u har- rikim umjetnikim krugovima, gradovi su koji su ga ugos-
prve korake u svijetu street- moninoj kompoziciji koja a prvi je put izlagao tili.
arta sprejajui vlakove i zi-
dove svoje etvrti. Premda
samouk, prelazi s urbane
podloge na platno. Na
njega je bitno utjecao ur-
bani okoli: metro, ulica,
Seri
pokret hip-hop... Njegov
Park
naputak: Freestyle slobo-
da koju zagovara prije sve-
ga, kako u ivotu tako i na
razini svojih kompozicija.

Jonone dans L'Art & la Manire

(1-2)

Bez naslova 2013.

122 cm x 201 cm - Gallery Brugier Rigail
Jonone dans L'Art & la Manire
(2-2) 95
JonOne - Djela

Untitled - 2013
150 x 200 cm - Gallery Brugier Rigail

96
Rzine
Jo od 1994. godine R-
zine istrauje svijet tagova
i grafita. Obje discipline
podjednako su mu vane
jer je u njegovim rukama
tag zadrao svoje prvo-
bitno znaenje, znaenje
potpisa. Kamen temeljac
grafita, ova bazina
praksa dovela ga je do
kaligrafije, ancestralne
umjetnosti par excellence.
Potez od tad postaje istins-
ki potpis njegova rada na
zidovima. Nerijetko radi
bez odobrenja, ali uvijek
sa snanim uvjerenjem,
obogaujui tehniku wild
stylesa svakim novim dje-
lom.
Roeni istraiva, Rzine
trai i pronalazi: nove pros-
tore, zanimljivije od ravnih
Rezine Light Painting
zidova, nove, raznovrsnije
tehnike, koje ga nee ogra-
niiti samo na sprej i Posca
markere.
Kad intervencije u javnom
prostoru postanu navika,
taj obzor treba proiriti.
Umjetnik tad spaja svjetlo i
fotografiju, i tako pomie
granice street-arta. Industri-
Transfiguration graffiti 3D 2009.
Parlog RVI Lyon - France
jski pogoni i europske pri- okoli koji ga okruuje. Ta
jestolnice pruaju mu tad majstorija mogua je zah-
nov teren za izraavanje - valjujui pripitomljavanju
no! Opskrbivi se svjetlos- svjetlosti, to je za umjetni-
nim tijelima, svojim novim kis- ka grafitera sasvim priro-
tovima, Rzine iscrtava ta- dan podvig, dok je za sve
gove, sjena, nadograu- one koji se pr vi put
je film kaligrafijama i grafiti- susretnu s njegovim radom
ma te pomou ablona rezultat vrijedan divljenja.
rekonstituira tag i urbani Dva djela koja svjedoe o
njegovu radu ve su dos-
tupna publici: knjiga Light
Graff (u izdanju Graff it pro-
duction) i retrospektiva de-
set godina bavljenja light
paintingom: Freehandz
Light Painting.
97
Rzine - Djela

Transfiguration graffiti 3D 2009.

Parlog RVI Lyon - France

98
Herv Di Rosa

Herv Di Rosa roen je national des Art Modes- umjetnikova linija, bogata i narodno priznat, Herv Di
1959. u gradu Ste na ju- tes). Nezaobilazni akter kompleksna poput svemira Rosa je prirodni posrednik i
gu Francuske i kao mnogi francuskog umjetnikog to je ono to ga danas jedna od neizostavnih kari-
umjetnici te regije ostao je pokreta Figuration Libre, ini prepoznatljivim. Nje- ka u povijesti suvremene
za nju vrlo vezan, toliko da Herv Di Rosa pripada gov se rad razvija uspore- umjetnosti.
je 2000. godine s bratom onoj generaciji koja se do s razvojem ulinih grafi-
Richardom Di Rosa i Ber- vraa slikarstvu, posebno ta u Francuskoj, no vrlo
nardom Bellucom osnovao pop-artu. Vrlo plodne os- brzo pronalazi svoj put do
muzej MIAM (Muse Inter- amdesete godine, boje, galerija i institucija. Meu-

Fotografija Patrick Le Guen

Herv Di Rosa - Sville Punto a medida - 2013.

70,5 cm x 141 cm x 7 cm

99
Herv Di Rosa - Djela

Encarnacin - 2013
101 x 150,5 x 8 cm Sevilla

100
Slinkachu
Roen 1979., Slinkachu je
Englez s londonskom adre-
som od 2003. godine. Na-
kon studija umjetnosti i di-
zajna, zavrava specijaliza-
ciju za umjetnikog direkto-
ra u svijetu reklame. Uspore-
do s tim, i u cilju ouvanja i
odravanja vlastite krea-
tivnosti, na ulici, u pri-
vatnom aranmanu, raz-
mjeta malene prizore sas-
tavljene od minijaturnih liko-
va, konfrontirane s naim
svijetom u prirodnoj veliini.
Intenzitet odnosa koji gle-
datelj uspostavlja s njego-
vim djelom poveava se
to je susret neoekivaniji.
Veliina i krhkost tih instala-
cija dva su najbitnija sastoj-
ka njihove ljepote. Pods-
jeaju nas na krhkost svije-
ta, na dijete koje smo ne-
ko bili, kao i na snagu
mate. Tek kad vidi efekt
koji njegove mizanscene
Death and Taxes - Fame Festival
2010.
Local Amenities for Children 2012.
South Kensignton, London, England
imaju na imaginaciju oso-
ba koje su na njih naile,
Slinkachu postane svjestan
uinka svojih kompozicija.
Oduvijek fasciniran povi-
jeu i arheologijom, na-
roito cijeni rad Charlesa
Simondsa, Krisa Kuksija, Ja-
kea i Dinosa Chapmana i
njihove serije Hellili pak
djela Tesse Farmer. Ba
kao i oni, Slinkachu je poli-
tiki aspekt njegovih rado-
va poiva na vie-manje
crnim temama, a pitanja
koje njegove intervencije
postavljaju stalno su izno-
va aktualna : ekologija,
usamljenost i osjeaj
izgubljenosti. U potrazi za
emotivnom reakcijom gle-
datelja, Slinkachu istrauje
mizanscene na nain reda-
telja koji zna uoiti i najsitni-
ji detalj i dati mu novi smi-
sao.
valentni stvaralac, kipar,
scenarist, novinar i fotograf
istovremeno. Cilj njegova
rada i dalje je povezan s
uitkom prianja pria i el-
jom da ljude potakne da
promatraju oko sebe. Nje-
gova djela potiu nas da
grad vidimo iz novoga
ugla i postanemo svjesni
preture interakcije koju s
njime odravamo. Humoris-
101
Slinkachu - Djela

Fantastic Voyage 2011

Acton, London, England
 Jeff Soto
Roen 1975., pravi Kalifor-
nijac odrastao u Los Ange-
lesu, Jeff Soto ne krije utje-
caj koji su na njega imale
alternativne kulture Grada
Anela: injenica da sam
ivio u junoj Kaliforniji utje-
cala je istovremeno i na
moj rad i na nain na koji
promatram svijet. Los Ange-
les nije sredinje mjesto sa-
mo zbog Hollywooda i
Off the wall Jeff Soto
Untilted - 2014.
Darwin - Bordeaux France
glazbene industrije, nego,
jednako tako, i zbog kon-
trakulture skatea, surfanja,
punk rocka, latinoamerikih
bandi, tetovaa, hot
rodsa (stari automobili
izraeni po narudbi), gra-
fita, custom kulture, lijepih
umjetnosti.... Nain rada
nadahnut grafitima (kojima
se naveliko bavio u ado-
lescentsko doba) i njego-
va senzibilnost sjedinjuju se cjelokupnom popularnom
na zidovima koje osvaja, u kulturom, njegov je umjet-
formatu XXL, kad je mo- niki rad ujedno i dostu-
gue. Sebe ne smatra gra- pan i poticajan. Jeff Soto
fiterom, ve se definira kao nas u oniriki meusvijet
a muralist with an occasio- uvodi svojim arenim kom-
nal urge to do some graf pozicijama, izmiljenim vani-
(muralist koji povremeno tas motivima i bestijarijem,
ima potrebu napraviti gra- kao da je boja prvi izvor
fit). Svojim spektakularnim energije njegovih likova.
kompozicijama, Jeff Soto s
nama dijeli plamtee vizije,
duboke strahove i nostalgi-
ju za mladosti, no obrau-
je i univerzalnije teme po-
put ljubavi, elje i nade.
Njegova tako izuzetna pa-
leta boja, njegovi likovi,
tehnika i teme o kojima pro-
govara u suzvuju su s
brojnim oboavateljima, i
sve brojnijom publikom. Na-
dahnut igrakama i iz-
matanim univerzumom svo-
ga djetinjstva, alternativnim
ivotnim stilovima kao to
su skate, grafiti ili hip-hop, i
103
Jeff Soto - Djela

With a Chevy 2012

Oakland California - USA

104
Speedy Graphito
Prepoznat kao pionir fran-
cuskog street-art pokreta,
p r e t e a a v a n g a r d e,
Speedy Graphito namee
se danas na meuna-
rodnom nivou kao jedan
od najvanijih umjetnika
svoje generacije.
Od poetka osamdesetih
godina, odmah nakon
slobodne figuracije, svojim
LArt et la Manire
Speedy Graphito 2010.
Paris - France
Stilom Graphito" ovaj
umjetnik napaja kolektivnu
memoriju i zidove Pariza
oslikavajui ih svojim
upeatljivim grafizmima.
Plodan koliko i inventivan,
Speedy Graphito koristi
sve oblike umjetnikog izra-
za slikarstvo, kiparstvo, ins-
talacije, fotografiju i video
da bi kroz vlastita djela i
razdoblja to se smjenjuju naega drutva ovija poe-
stvorio univerzalni jezik obil- tinijom dimenzijom.
jeen vremenom u kojem Narodski umjetnik u pra-
nastaje. vom smislu rijei, Speedy
Osmiljene po temama, nje- Graphito francuska je DNK
gove izlobe niu se jedna street-arta i poveznica s
za drugom i neprestano pop-artom i slobodnom
otvaraju nove i iznenau- figuracijom jednostavno
jue svjetove. Umjetnik je nezaobilazan umjetnik!
to koji ne prestaje evoluira-
ti i inovirati vlastiti rad, a
njegov zatitni znak rados-
ni su i duboki umjetniki ra-
dovi, esto ivih boja, koji-
ma na ludiki i ironian
nain poljuljava nae sus-
tave percepcije. Pri tom se
ne libi prisvojiti, kako bi ih
potom iskrivio, imaerije po-
pularne kulture, vrei tako
gotovo sustavno dekripti-
ranje naeg kolektivnog
nesvjesnog. Razlaui na
isto toliko pitanja norme i
diktate naega zapadn-
jakog kulturnog identite-
ta, Speedy Graphito zbilju
105
Speedy Graphito - Djela

Color - 2014
150 x 102 cm
Patrick Suchet

Dizajner interaktivnih proje- nim kockicama), Glasove koji kombinira umjetniko i u interaktivnost i Uvod u
kata, konceptualni i video fontane (glazbenu fonta- tehniko istraivanje. Strun- specifine tehnologije pri
umjetnik, voditelj radioni- nu), i Picturae 2.0, cje- jak za nove prakse na po- obrazovnom centru Jardin
ca Patrick Suchet, alias lokupno suelje za digi- druju kazaline umjetnosti, Moderne u Rennesu.
Taprik, strahovito je sves- talno crtanje grafita. Patrick Suchet osmilja i vo-
tran lik. Diplomirao je primi- Alati, instrumenti, umjetnika di kolegije na temu novih
jenjenu umjetnost, stekao i tehnika djela u jednom, oblika glazbene kompozici-
naobrazbu na podruju njegove instalacije preds- je (na Konzervatoriju u Ren-
scenskih umjetnosti te ma- tavljaju se kao novi anr nesu), kao i kolegije Uvod
lo-pomalo razvio vlastite
alate koji su mu omoguili
da ostvari svaku elju, sva-
ku umjetniku zamisao. Su-
raujui kao fotograf, glaz-
benik, video-umjetnik i
inenjer svjetla na projekti-
ma mnogih umjetnika uvje-
rio se u presudnu ulogu
tehnolokih inovacija kao
generatora novih ideja na
podruju umjetnikog stva-
ralatva. Naroito sklon in-
teraktivnosti i sueljima koja
reagiraju na dodir, iznjedrit
e djela kao to su Piano
Stairs (klavirske stube u
Piano Stairs. Festival Jardin Numrique, Rennes 2013.
francuskom gradu Rennes),
Picturae Instalacija klavirskih stepenica. Predmeti, digitalna integracija
Dice Klub (igra s glazbe-
107
Patrick Suchet - Djela

Stvaranje glazbenoga instrumenta igrake, sastavljenoga od drvenih kocaka za izvedbu San Ivanjske noi trupe LUnijambiste, sijeanj 2012.
Tehnike video analize slike

108
Sweza

Sweza je urbani umjetnik u toru, njegovim kodovima i ulice zasigurno izotrava zi da spokojno pristupi dis-
pravom smislu rijei. Baza zanimljivim lokacijama. Vie pogled i omoguava Swe- ciplini street-art, verzija 2.0.
mu je u Berlinu, a njegova od 27 godina istraivanja
su djela poveznica izmeu
virtualnoga i javnog pros-
tora. Arhivirajui prolazne
radove koji bujaju po zido-
vima, nudei prolaznicima
predah uz glazbu i hakira-
jui sustave nadzornih ka-
mera, Sweza obogauje
grad zahvaljujui svojim
QR kodovima. Pametni tele-
foni preobraavaju se u
audio-vodie, tehnologija
vraa osmijeh na lica ili
pak publici omoguava
da u direktnom prijenosu
stekne predodbu o tome
kako nas Big Brother pro-
matra. Zahvaljujui dugo-
godinjem iskustvu grafite-
ra, ovaj umjetnik savreno
se snalazi u urbanom pros-

QRadio od 2011. do danas

Berlin, Njemaka Bolonja, Italija Pariz, Francuska
The Art Geek#1: Sweza Papir, pametni telefon, generator QR koda, skener QR koda
109
Sweza - Djela

QRadio 2014.
Paris, France
Dondi White
Dondi White roen je
1967. u Brooklynu. Poeo
je tagati tijekom velikog va-
la koji je pogodio New
York sredinom sedamdese-
tih godina, pod imenima
Naco, potom Dondi, prije
no to je osnovao skupinu
CIA (Crazy Inside Artists)
1978. Vrlo se brzo na-
Dondi on Dondi 1100 Franks - 1982
130 x 240 cm - Speerstra
metnuo kao jedna od ne-
zaobilaznih figura ove dis-
cipline. Odvaan, inteligen-
tan i avangardan u kom-
pozicijama, vlakove je lako
zamijenio platnom pa od
1981. prima ponude za
brojne izlobe. Sudjeluje u Cooper fotografijama
NY City Rap Touru 1982.
u Europi te se upoznaje s
europskim galerijama i mu-
zejima. Dondi se razbolio
1984. i usporio svoje ak-
tivnosti... Preminuo je 1998.
od posljedica side. Lije-
pog mladog ovjeka
besmrtnim je uinila Martha
snimljenima usred akcije u
njujorkim yardsima spre-
mitima njujorke pod-
zemne eljeznice a mno-
gi ga umjetnici smatraju
jednim od najdarovitijih s
poetaka grafiterske sce-
ne.
111
Dondi White - Djela

Bez naslova 2 - 2005

51 x 61 cm - Speerstra

112
Zevs
Aguirre Schwarz odabrao
je pseudonim Zevs (izgo-
varati Zeus) u sjeanje munjama, grafikim zahvati-
na liniju A parike el-
jeznice RER, koja je 1992.
imala tek 15 godina i iji
vlak ga je zamalo prega-
zio dok je crtao grafit. Vi-
deo uradci, grafiti, tag ili
ablona tome su nevjero-
jatno nadarenom i svestra-
nom umjetniku sve tehnike
bliske. Od samoga
poetka, njegovi radovi
jasno se svrstavaju u
street-art: to su tagovi i
grafiti, a potom i urbane
intervencije svih tipova. U
poetku radi na podu
zaokruujui sjene predme-
ta i urbanog inventara
kao da eli razgraniiti sce-
nu zloina, prelazi potom
na vertikalu i osvaja svijet
reklamnih plakata. Prisvaja
javne reklamne povrine
na kojima izvodi interven-
Visual kidnapping
cije, crtajui, primjerice, pretvara najvea imena, stance, svog smisla, svoje
nono nebo obasjano kako Chanel i McDonalds, krvi
tako i Disney i Google: iro-
ma ilegalno ubija likove s kim potezima ovaj umjetnik
reklama metkom u glavu logo marke utapa u
(crna sprejem nacrtana ru- akrilnoj boji, kao da se isti
pa posred ela i crvena ispraznio od svoje sup-
boja krvi to klizi niz lice) ili
pak otima desetmetarsku
sliku ljepotice, zatitno lice
marke Lavazza, u Berlinu.
Kako vrijeme prolazi, sve se
vie udaljava od tradicio-
nalnih grafita i narcistike
dimenzije taga. Njegov stil,
na granici suvremene
umjetnosti i street-arta da-
nas nudi monu umjetniku
protuteu reklamama, mar-
kama i svim ostalim znaci-
ma neumjerenog konzume-
rizma. Putujui svijetom nas-
toji pokazati izbrisivost mar-
ki koje su svoje logotipe
uspjele ispisati ama ba Graffiti Light - 2007.
posvuda, pa tako i dubo- Izrezani crni papir umetnut u reklamni pano
ko u na mozak. U tekuinu Montreuil Francuska
113
Zevs - Djela

La Grande Odalisque orage 2012

182,5 x 326,5 cm

114
Blogovi

Najnovije vijesti izravno s izlobe

Blog Spacejunk

News

Pogled na izlobu

115
Reference
O v a j j e ka t a l o g p r i r e e n
povodom izlobe Street Art 2.0:
I n o v a c i j a u s r c u p o k r e t a,
predstavljene u Galeriji Klovievi
dvori u Zagrebu od 26. rujna do
29. studenog 2015. godine.
Ovu je izlobu izvorno ugostila
Fondacija EDF u Parizu izmeu 4.
listopada 2014. i 1. oujka 2015.
godine.
Dogaanje je organizirano u
okviru manifestacije Rendez-vous,
festival Francuske u Hrvatskoj.
www.rendez-vous.hr
Koncepcija: Jrme Catz
Autor: Jrme Catz
Oblikovanje i prijelom:
Sbastien Pierrefeux
www.easynoteasy.com
Knjiga i digitalni dizajn:
ecreatures
www.e-creatures.com
Prijevod: Ursula Burger Oesch
Vanda Kupili, Bernardina rlek
Pia Sopta
Lektura i korektura: Saa Brki
Katarina Srdarev, Pia Sopta
Izdavai: Francuski institut u Poveznica
Hrvatskoj i Galerija Klovievi dvori Fondation EDF Speerstra Gallery
fondation.edf.com www.speerstra.net
G a l l e r y B r u g i e r R i g a i l
Spacejunk Art Centers
Kustos izlobe, Jrme Catz, www.spacejunk.tv/projects/streetart www.artpartnerGallery.com
najtoplije zahvaljuje: Gallery Magda Danysz
ecreatures
Fondation EDF; ekipi Francuskog www.magda-gallery.com
www.e-creatures.com
instituta u Hrvatskoj, a naroito
Gallery Patricia Dorfman
veleposlanici Francuske Republike Sebastien Pierrefeux
www.patriciadorfmann.com
u Republici Hrvatskoj NJ.E. Michle www.easynoteasy.com
Boccoz, Anne-Sophie Braud i Mii Gallery Perrotin
Utulici; ekipi Galerije Klovievi www.perrotin.com
dvori; Spacejunk Art Centers; Gallery Polaris
partnerima Festivala Rendez-vous: www.Gallerypolaris.com
Ministarstvu kulture Republike Gallery Louis Carr
Hrvatske, Ministarstvu vanjskih www.louiscarre.fr
poslova Republike Hr vatske,
Francuskom veleposlanstvu u Ubisoft Far Cry 4
far-cry.ubi.com
Zagrebu, Institut franais, Gradu
Zagrebu; sponzorima: Sanofiju, Skateboard Museum
V i a d u k t u , Pe u g e o t u ; s v i m www.skatelab.com/museum
umjetnicima, a naroito Etien'u, Art2M
Patricku Suchetu, Isaacu Cordalu, www.art2m.com
Benjaminu Kuperbergu i Davidu Fondation Cartier
Alexandreu Chanelu (BenTo) te fondation.cartier.com
Benjaminu Abeleu (Sweza) te svim
posuditeljima.
116
Poveznice

Andr Goin Slinkachu

www.monsieura.com www.goinart.net www.slinkachu.com
Antonin Fourneau Graphito Sweza
atocorp.free.fr speedygraphito.free.fr sweza.com
Banksy Herv Dirosa Zevs
banksy.co.uk dirosa.org www.gzzglz.com
Bento Isaac Cordal
bento-creations.com cementeclipses.com
Blu Jeff Soto
www.blublu.org www.jeffsoto.com
C215 JonOne
c215.fr jonone.com
Henry Chalfant JR
www.henrychalfant.com www.jr-art.net
John Matos Crash Kidult
www.crashone.com kidultone.com
Dondi Patrick Suchet
www.dondiciakings.com taprik.net
Ernest Pignon Ernest Rezine
www.pignon-ernest.com www.rezine69.com
tien Ron English
www.etien.fr www.popaganda.com
Futura Shepard Fairey
www.futura2000.com www.obeygiant.com

117