1.

Will
Graha
thomas harry crveni zmaj. m je
posjeo
Crawfo
rda za
vrtni
stoli
promatra, a promatra se izmeu
vidjeti se kue i
Vidjeti to je ve u moze samo
samo svijesti. ono to se oceana
uti i
ono ALPHONSE BERTILLON ponudi
o ga
aom
ledena
aja.
Jack
Crawfo
rd
pogleda
g n a t u i a lijepu
staru
Y. kuu,
solju
posrebr
eno
drvo u
prozirn
om
zraku.
Jer Milost ima ljudsko srce, Trebao
Suut ljudsko lice, Ljubav sam te
ljudski oblik botva, A uloviti
Spokoj ljudsko ruho. u
william BLAKE, Pjesme nevinosti
Marath
Bozanski lik onu kad
si
krenuo
s posla
Okrutnost ima ljudsko srce, rekao
Ljubomora ljudsko lice, je.
Strava ljudski oblik botva, Ovdje
A Tajnost ljudsko ruho. ne zeli
o tome
Ljudsko je ruho kovano Gvozde, razgova
Ljudski je oblik usijan Viganj, rati.
Ljudsko je lice Pe zapeaena, Ja
Ljudsko srce njeno gladno Grotlo. ck, ja o
tome ne
WILLIAM BLAKE, Pjesme iskustva zelim
Bozanski lik
razgova
rati
nigdje.
Ali ti
mora
Nakon Blakeove smrti ova je pjesma pronaena meu otiscima klieja razgova
Pjesama iskustva. Pojavljuje se samo u posmrtnim izdanjima. rati, pa
onda hajde da to obavimo. Samo nemoj izvlaiti
nikakve slike. Ako si ih donio, ostavi ih u torbi Molly i
Willy e se skoro vratiti. Koliko ti je to poznato?
Koliko je bilo u Mayami Heraldu i Timesu rekao je
Graham. Dvije obitelji pobijene u vlastitim kuama u raz
maku od mjesec dana. U Birminghamu i Atlanti. Pod slinim
okolnostima.
Ne slinim. Istim.
Koliko je do sada bilo priznanja?
Do danas popodne, kad sam nazvao, osamdeset sedam
rekao je Crawford. udaci. Nijedan nije znao pojedinosti.
Onaj pravi razbija zrcala, pa koristi sru. To nitko nije znao.
to si jo zatajio novinama?
Da je svjetlokos, denjak i zaista snazan ovjek, da nosi
cipele broj jedanaest. Otisci i tragovi glatke rukavice.
To si priopio javnosti.
Ne snalazim se osobito s bravama rekao je Crawford.
Zadnji je put uao upotrijebivi reza stakla i usisni ista
sudopera. Ah da, krvna mu je grupa AB pozitivna.

I
 Je li ga netko ozlijedio?
Koliko znamo, nije. Njegov smo tip odredili prema
spermi
i slini. Crawford je pogledao glatko more. Neto bih te
upitao, Will. Vidio si novine. Drugi je sluaj bio i na svim TV
stanicama. Jesi li pomislio da me nazove?
Nisam.
Zato?
Isprva o onom sluaju u Birminghamu nije bilo
puno
detalja. Moglo se raditi o svaemu osveti, roacima.
Ali ve si nakon drugog znao to je na stvari.
Da. Psihopat. Nisam ti se javio zato to to nisam
zelio.
Znam s kim na ovome surauje. Ima najbolji laboratorij.
Heimlich na Harvardu, Bloom na ikakom sveuilitu...
1 ti ovdje dolje, gdje popravlja jebene motore za
amce.
Mislim, Jack, da ti uope ne bih bio od tolike
pomoi.
Vie o tome i ne razmiljam.
Stvarno? A ipak si uhvatio dvojicu. Nau zadnju
dvojicu
si ti ulovio.
Kako? inei iste one stvari koje ini ti i svi oni
5stali.
To ba nije tono, Will. Radi se o nainu kako ti
misli.
Ja mislim da je bilo puno sranja o nainu kako ja
mislim.
Izveo si nekoliko skokova koje nikad nisi objasnio.
Postojali su dokazi rekao je Graham.
Naravno. Jasno da su postojali. Mnovo dokaza nak
nadno. A prije uhienja imali smo tako prokleto malo, da nismo
mogli podii optuzbu.
Jack, ima sve potrebne ljude. Sumnjam da bih ja
znaio
nekakav dobitak. Sklonio sam se ovamo da pobjeghnem od
svega
toga.
Znam. Zadnji put su te povrijedili. Ali sad mi
izgleda
dobro.
Tako se i osjeam. Nije rije o povredi. Povrijedili su
tebe.
Jesu, ali ne tako.
Ne radi se o tome da sam se opekao. Jednostavno sam
odluio prestati. Mislim da ti to ne mogu objasniti.
Ako to vie ne moze smisliti, sam Bog mi je svjedok da
te razumijem.
 Zna... sve to to mora gledati. To gledanje je uvijek
teko, ali kad su ve jednom mrtvi, nekako se uspije prisiliti
da funkcionira. Teza je bolnica, bolniki razgovori. Mora se
otresti i dalje razmiljati. Mislim da to vie ne mogu. Mogao
bih se prisiliti da gledam, ali bih iskljuio misao.
Ovi su svi mrtvi, Will rekao je Crawford to je mogao
ljubeznije.
Jack Cravvford je u Grahamovu glasu uo ritam i sintaksu
vlastitoga govora. I ranije je zapazao da Graham to ini raz-
govarajui s drugim ljudima. esto bi, udubivi se u razgovor,
preuzimao tue govorne obrasce. Isprva je Crawfordfjiislio da
on to radi namjerno, da je to mali trik za ozivljavanje razgo -
vora.
Kasnije je spoznao da on to radi nehotice, dapae, ponekad
se trudio da prekine, ali naprosto nije uspijevao.
Cravvford je dva prsta zaghnjurio u dzep kaputa i preko
stola hitnuo dvije fotografije licem prema gore.
Svi mrtvi rekao je.
Graham je trenutak zurio u snimke a zatim ih je dohvatio.
Bile su to obine amaterske fotografije: neka zena, koju oba-
lom jezerca prati troje djece i patka, nosi potreptine za piknik.
Obitelj okupljena iza torte.
Nakon pola minute je odlozio fotografije. Prstom ih je slozio
jednu na drugu i pogledao daleko niz plazu, gdje je uao djeak
i neto prouavao u pijesku. Promatrala ga je zena s rukom o
boku, s noznim lancima u tuenom vrhnju malaksalih valia.
Naghnula se da zamahom skloni mokru kosu s ramena.
Ighnorirajui gosta, Graham je gledao Molly i djeake
jednako dugo kao to je gledao i slike.
Cravvford je bio zadovoljan. No zadovoljstvo je potisnuo s
lica istom onom paznjom kojom je odabrao poprite ovoga raz-
govora. Mislio je da sada ima Grahama. Neka se samo krka.
Dolutala su tri vrlo ruzna psa i skljokala se oko stola.
Boze rekao je Cravvford.
Ovo su vjerojatno psi objasnio je Graham. Ljudi
ovdje stalno odbacuju tenad. Uspijevam raspoklanjati one
zgodnije, a ostali ostaju i porastu.
Prilino su debeli.

9
 Molly ne moze odoljeti lutalicama.
Lijepo si uredio zivot, Will. Molly i djeak. Koliko mu je
godina?
Jedanaest.
Naoit momak. Bit e vii od tebe.
Graham je kimnuo. Otac mu je bio vii. Zaista sam ovdje
sretan. Svjestan sam toga.
Htio sam ovamo dovesti Phvllis. Na Floridu. Da
pronae
mjesto kad se povuem u mirovinu i prestane zivjeti poput
pustinjaka. Ona kaze da su joj svi prijatelji u Arlingtonu.
Htio sam joj se zahvaliti na knjigama koje mi je
donijela
u bolnicu, ali nisam. Uini to umjesto mene.
Hou.
Dvije su male zivahne ptice sletjele na stol i stale skakutati
u nadi da e nai zele. Cravvford je gledao kako poskakuju sve
dok nisu odletjele.
Will, ini mi se da na to udovite djeluje mjesec. Jacobije
iz Birminghama ubio je za utapa u subotnju veer dvadese
tosmog lipnja. Obitelj Liid u Atlanti no prije punog mjeseca
dvadesetestog srpnja. Predzadnjeg dana lunarnog mjeseca.
Ako budemo imali sreu, ostaje nam malo vie od tri tjedna
da to ponovi.
Sumnjam da zeli ekati ovdje u Kevsima i o
narednom
zloinu itati u svom Mayami Heraldu. Do avola, nisam ja
ni
kakav papa i ne popujem ti to bi morao uraditi, ali bih te
upitao, Will, cijeni li moj sud.
Cijenim.
Mislim da su nam izgledi da ga brzo uhvatimo bolji
uz
tvoju pomo. Do bijesa, Will, uskai u sedlo i pomagaj! Poi
u Atlantu i Birmingham i pogledaj, zatim doi u Washington.
Samo TDY.
Graham nije odgovorio.
Pet je valia zapljusnuo plazu dok je Crawford ekao. Onda
je ustao i sako bacio preko ramena. Razgovarat emo poslije
veere.
Ostani i jedi kod nas.

10
 Crawford je odmahnuo glavom. Vratit u se kasnije. U
Hollidav Innu ekaju me poruke, a moram i malo telefonirati.
Svejedno zahvali Molly.
Crawfordov je unajmljeni automobil podigao laganu prainu
i ona je polako padala na grmove pokraj ceste.
Graham se vratio stolu. Bojao se da e ovako upamtiti kraj
Sugarloaf Keya: led se topi u dvjema ajnim aama, papirnate
maramice lepraju na povjetarcu padajui sa stolad mamu
tovca, a Molly i Willi daleko dolje niz plazu.

i ca.
Smiraj na Sugarloafu, nepokretne aplje i zalaz crvena sun-

Will Graham i Molly Foster Graham sjedili su na

izblijedjeloj naplavljenoj kladi, lica im rumena od zalaska,
leda u ljubiastim sjenkama. Uzela je njegovu ruku.
Cravvford se zaustavio u prolazu i posjetio me u duanu
prije nego to je doao rekla je Molly. Raspitao se o putu
do nae kue. Pokuala sam te nazvati. Zaista bi ponekad
morao di spustiti slualicu. Kad smo doli kui i poli na plazu,
ugle
dali smo kola.
to te jo pitao?
Kako si.
A ti si mu rekla...?
Rekla sam mu da si dobro i da bi te, do avola, trebao
ostaviti na miru. to hoe od tebe?
Da pogledam iskaze, materijale. Molly, ja sam vjetak
sudske medicine. Vidjela si moju diplomu.
S tom si diplomom zakrpao poderanu tapetu na stropu
to sam vidjela. Opkoraila je kladu da se okrene prema
njemu. Ako si eznuo za onim zivotom, a on ti je ponekad
nedostajao, mislim da si morao o tome govoriti. Ali nisi. Sada
si otvoren, smiren i oputen... takvog te volim.
Lijepo nam je, zar ne?
Njezin trpki treptaj kazao mu je da je morao rei neto pri -
kladnij
e. No
prije
nego
to je
to
uspio
popravi
ti, ona
je ve
nastavil
a.

11
 Ono to si radio za Cravvforda, za tebe je bilo loe. On
raspolaze mnogim drugim ljudima rekla bih cijelom prokle
tom vladom zato nas ne ostavi na miru?
Nije li ti to sam rekao? Bio mi je pretpostavljeni u ona
dva sluaja kad sam napustio Akademiju FBI da se vratim na
teren. Ta su dva sluaja bila jedinstvena u njegovoj praksi, a
on zaista radi dugo. A sad jo jedan slian. Ova je vrst psiho
pata vrlo rijetka. Jack zna da ja imam... iskustva.
Stvarno ga ima rekla je Molly. Koulja mu je bila
raskopana i ona je vidjela zakrivljeni oziljak koji mu je pre
sijecao trbuh. Bio je irok poput prsta, uzdighnut i nikad
nije
poprimio prirodnu boju puti. Pruzao se od lijevog boka, spu
tao, zaokretao i onda uzdizao da zareze rebra na suprotnoj stra
ni prsnog koa.
To mu je napravio dr Hannibal Lecter nozem za rezanje
linoleuma godinu dana prije nego to ga je Molly upoznala.
Graham je jedva prezivio. Dr Lecter, poznat u tabloidima kao
kanibal Hannibal bio je drugi psihopat kojega je Graham
ulovio.
Kad je naposljetku izaao iz bolnice, Graham je podnio os-
tavku u Federalnom istraznom birou, napustio Washington i
naao zaposlenje kao mehaniar za brodske diesel motore u
radionici marine Marathona na Florida Keysu.
S tim je zanatom odrastao. Spavao je u stambenoj prikolici
u marini dok nije upoznao Molly i njezinu dobru staru
rasklimatanu kuu na Sugarloaf Keyu.
Objahao je naplavljeni trupac i obujmio je. Njezina su se
stopala zavukla pod njegova.
Dobro, Molly, Crawford vjeruje da ja imam nekakav nos
za monstrume. To je kod njega poput nekog praznovjerja.
Vjeruje li u to i ti?
Graham je gledao kako tri pelikana lete jedan za drugim
iznad pojasa plaze koju plavi plima. Molly, inteligentnog
psihopata, pogotovo ako je sadist, teko je uhvatiti iz vie ra-
zloga. Kao prvo, pomanjkanje motiva. Tako ti nedostaje taj uo-
biajeni trag. Najee ti ne pomazu ni dounici. Vidi, iza vei-
ne uhienja ima mnogo vie dostavljanja nego detektivskog
njukanja, ali u ovakvim sluajevima nee nai informatora.

12
Poinitelj mozda uope ne zna da je on taj koji to radi. Tako
se mora osloniti na ono ime raspolaze i to iskoristiti. Po -
kuava rekonstruirati njegove misli. Nastoji pronai uzorak,
metodu.
I slijedi ga i nalazi rekla je Molly. Ako poe za
ovim manijakom ili to je ve bojim se da ti ne napravi
isto ono to ti je uinio onaj posljednji. O tome se radi. To me
plai. k
Nikad me nee niti vidjeti, Molly, niti saznati moje ime.
Na policiji je da ga obori, ako ga uspije pronai, a ne na meni.
Cravvford samo trazi jedno novo gledite.
Gledala je kako se nad morem iri crvenilo sunca. Visoko
iznad njega blistao je jedan cirus.
Graham je volio kako ona okree glavu, prostoduno mu
otkrivajui ovaj manje savreni profil. Vidio je otkucaje bila
na njezinu vratu i iznenada se intenzivno sjetio okusa soli na
njezinoj kozi. Gutnuo je i rekao: Dodavola, to da radim?
Ono to si ve odluio. Jer ako ostane ovdje, a doe do
novih ubojstava, mozda bi ti se ovo mjesto zamjerilo. TONO
U PODNE i sve to sranje. Ako je tako, zapravo i ne trazi
moje miljenje.
Da ga trazim, to bi mi savjetovala?
Ostani ovdje sa mnom. Sa mnom, sa mnom, sa mnom.
I s Willyjem. Ja bih ga upila u sebe ako bi to pomoglo. Od
mene se oekuje da otarem oi i da ti maem vezenom mara
micom. Ako stvari podu po zlu, imat u zadovoljtinu da si se
dobro ponio. To e potrajati koliko i poveerje. Onda mogu
poi kui i pokriti se dekom.
A pod njom e nai mene.
Nikada. Sebina sam, zna?
Ne smeta.
Ni mene. Ovdje je tako ugodno i lijepo. Sve to ti se
ranije desilo opominje te da to shvati. Hou rei, pokuaj to
cijeniti.
Kimnuo je glavom.
Ne zelim to izgubiti.
Ni ja.
Brzo se smrailo, a nisko na jugozapadu ukazao se Jupiter.

13
 Poli su kui usporedno s uzlazeim Mjesecom u zadnjoj
etvrti. Daleko izvan podruja plime, progonjene su ribe
iskakale u trci za zivot.

Cravvford se vratio poslije veere. Svukao je kaput i kravatu

i zavrnuo rukave da bi djelovao neusiljeno. Molly je pomislila
kako su njegove debele blijede podlaktice odvratne. Izgledao
joj je kao prokleto pametan ovjekoiiki majmun. Posluzila ga
je kavom ispod ventilatora na trijemu i sjedila s njim dok su
Graham i Willy hranili pse: utjela je. Noni su leptiri tiho
udarali o mreze na prozorima.
On dobro izgleda, Molly rekao je Crawford. Oboje
izgledate dobro tako mravi i smei.
Rekla ja to mu drago, ipak e ga odvesti, je li?
Da. Moram. Moram to napraviti. Ali, Molly, kunem se
Bogom da u mu olakati koliko budem mogao. On se promi
jenio. Divno je da ste se vjenali.
Osjea se sve bolje. Vie ne sanje tako esto. Neko je
vrijeme bio upravo opsjednut psima. Sada se samo brine o nji
ma; ne pria neprestano o njima. Ti si mu prijatelj, Jack. Zato
ga ne ostavi na miru?
Zato jer je njegovo prokletstvo u tome to je najbolji.
Zato to ne razmilja poput drugih ljudi. Na neki nain on
nikada ne upada u koloteinu.
Misli da bi ti htio da samo pogleda iskaze.
Ja zaista i zelim da ih pogleda. To nitko ne moze bolje
od njega. Ali ima jo stvari koje mora obaviti. Imaginacija, pro
jekcija, sve to. Taj mu se dio ne svia.
Ne bi se ni tebi kad bi to morao raditi. Jack, obeaj mi
neto. Obeaj mi da e paziti da se previe ne priblizi. Mislim
da bi ga ubilo ako bi se morao boriti.
Nee se boriti. To ti mogu obeati.
Kad je Graham zavrio oko pasa, Molly mu je pomogla da
se spakuje.

14
 2.
Will Graham je polako vozio pokraj kue u kojoj je zivjela
i izginula obitelj Ciarlsa Liida. Prozori su bili mrani. Gorjela
je samo jedna dvorina svjetiljka. Parkirao je dva bloka dalje i
pjeice se vraao kroz toplu no, nosei u kartonskoj kutiji
izvjetaj detektiva policije iz Atlante.
Graham je inzistirao da doe sam. Svaki bi ga drugi u toj
kui dekoncentrirao to je bio razlog koji je iznio Cravvfordu. No
imao je i drugi, svoj pravi razlog: nije bio siguran kako e
djelovati. Nije htio da neko lice neprestano bulji u njega.
U mrtvanici se dobro drzao.
Ovaj dvokatni dom od opeka sagraen je na poumljenoj
parceli podalje od ulice. Graham ga je dugo promatrao, stojei
ispod stabala. Trudio se da se u sebi smiri. U njegovoj se svijesti
srebrno klatno njihalo u tami. Priekao je da se klatno umiri.
Provezlo se nekoliko susjeda. Brzo bi pogledali zgradu i od-
vratili pogled. Kua u kojoj se odigrao zloin odbojna je susje-
dima poput lica izdajice. Zure samo stranci i djeca.
Rolete su podighnute. Graham se obradovao. To znai da
unutra nema rodbine. Roaci uvijek sputaju rolete.
Pazljivo je hodao duz prostranog zida kue ne palei dzepnu
svjetiljku. Dvaput je stao da osluhne. Policija Atlante zna da
je on ovdje, ali susjedi ne znaju. Sigurno su nervozni. Mogli
bi pripucati.
Zavirivi kroz straznji prozor, vidio je mimo obrisa nam-
jetaja kroz cijelu kuu sve do svjetla u prednjem dvoritu. U
zraku je lebdio tezak miris jasmina s Capea. Duz veeg dijela

15
straznjeg zida pruzao se reetkasti trijem. Vrata su bila
plombirana peatom policije iz Atlante. Graham gaje skinuo i
uao.
Vrata koja s trijema vode u kuhinju zakrpali su perploom
na mjestu gdje su policajci izvadili staklo. Upalio je dzepnu
svjetiljku i kljuem to mu ga je dala policija otkljuao. Htio
je upaliti svjetla. Htio je zataknuti svoju blistavu znaku i po-
dii sluzbenu buku kako bi se opravdao pred nijemom kuom u
kojoj je umrlo petero ljudi. Nije napravio nita. Uao je u
mranu kuhinju i sjeo za stol za serviranje doruka.
Na tednjaku su plaviasto svjetlucale dvije kontrolne
zaruljice. Osjetio je miris latila za pokustvo i jabuka.
kljocnuo je termostat i ukljuio klimaureaj. Graham se
trghnuo od te buke, osjetio je tanki curak straha. No on je
stari majstor kad se radi o strahu. Izai e on nakraj i s ovim.
Bojao se, ali mogao je nastaviti.
U strahu je bolje vidio i uo; nije se mogao tako sazeto iz -
razavati, a ponekad je postajao grub. Ali ovdje ni s kim nije
morao razgovarati, nikoga vie nije bilo da ga uvrijedi.
Ludilo je ulo u ovu kuu u cipelama broj jedanaest, ulo
je kroz ova vrata, u ovu kuhinju. Sjedei u mraku, njuio je
ludilo kao to pas krvosljednik njui koulju.
Graham je vei dio dana i rano popodne prouavao izvjetaj
detektiva iz odjela za ubojstva. Upamtio je da je svjetlo na napi
iznad tednjaka bilo upaljeno kad je stigla policija. Opet ga je
upalio.
Na zidu kraj pei visjela su dva uokvirena runa rada s iz-
vezenim slovima. Jedan je tvrdio: Ljubljenje ne traje, kuhanje
ostaje. Drugi: Kuhinja je ono mjesto kud prijatelji dou esto,
da osjete doma bilo, da im od timunga bude milo.
Graham je pogledao na sat. Pola dvanaest. Po patologu, smrt
je nastupili nou izmeu jedanaest i jedan.
Najprije ulazak. Razmislio je...
Luak je izvukao kukicu na vanjskim reetkastim vratima.
Stajao je u mraku verande i neto izvadio iz dzepa. Usisnu
poluloptu, mozda donji dio iljila za olovke koje je tako dizaj-
nirano da se vakuumom priljubi za plohu pisaeg stola.
Skvren uz donju drvenu polovicu vrata, luak je podigao
glavu da zaviri kroz staklo. Isplazio je jezik i oblizao poluloptu,

16
pritisnuo je uz staklo i kvrcnuo polugu da bi prionula. Na
poluloptu je pomou uzice bio objeen mali reza stakla.
Tanuni cvilez sjekaa i jedan odmjereni udarac da se pro-
bije staklo. Jedna ruka udari, druga pridrzi usisnu poluloptu.
Staklo ne smije pasti. Obrezani je komad blago jajolik, jer se
uzica tokom rezanja omotala oko osovine. Tih kripavi um
dok izvlai osloboeni dio. Ne brine ga to je na staklu ostavio
trag pljuvake AB.
Njegova se ruka u tijesnoj rukavici zmijoliko uai kroz ot-
vor, trazi bravu. Vrata se neujno otvaraju. On je unutra. U
svjetlosti lampice na napi Graham vidi njegovo tijelo u nepoz-
natoj kuhinji. U kui je ugodno svjeze.
Will Graham je pojeo dva DiGela. Nerviralo gaje ukanje i
pucketanje celofana dok ga je gurao u dzep. Proao je kroz
dnevni boravak, po navici drzei dzepnu svjetiljku daleko ispred
sebe. Iako je prouio tlocrt, jedanput je zakrenuo na krivu stra-
nu prije nego to je naao stepenice. Nisu kripale.
Naao se na ulazu domainove spavaonice. Vidio je, iako
loe, i bez baterije. Digitalni je sat sa svog postolja projicirao
vrijeme na strop, jedna je naranasta nona svjetiljka svijetlila
iznad dovratka kupaonice. Jako se osjeao bakrenast miris krvi.
Priviknute na tamu, oi su sada vidjele prilino dobro. Lu-
ak je razluio gospodina Liida od njegove zene. Bilo je dosta
svjetla da prijee preko sobe, zgrabi Liida za kosu i prereze
mu vrat. to sada? Natrag do zidnog prekidaa, pozdrav go-
spoi Liid i pucanj koji ju je onesposobio?
Graham je upalio svjetiljku i krvave mrlje vrisnue na njega
sa zidova, madraca i poda. I sam je zrak bio zagaen krikovima.
Ustuknuo je pred bukom ove tihe sobe pune tamnih mrlja koje
su se jo uvijek suile.
Graham je sjeo na pod da mu se stiaju misli. Mir, mir,
tiina.
Broj i raznovrsnost krvavih mrlja zbunili su detektive
Atlante kad su pokuali rekonstruirati zloin. Sve su zrtve
nali zaklane u njihovim krevetima. To se nije slagalo s
rasporedom mrlja.
Najprije su pomislili da je Ciarls Liid napadnut u kerkinoj
sobi i da je truplo dovueno u njegovu spavaonicu. No

17
potonja analiza smjera prskanja navela ih je na ponovno is-
pitivanje.
Jo uvijek nisu utvrdili ubojiino kretanje sobama.
Uz prednost koju su mu pruzali laboratorijski nalazi i au-
topsija, Will Graham je poeo razumijevati kako se to odvijalo.
Uljez je prerezao Liidov vrat dok je ovaj spavao pokraj
svoje zene, vratio se do zidnog prekidaa i upalio svjetlo vlasi
i ulje s glave gospodina Liida glatka je rukavica ostavila na
plohi prekidaa. Ustrijelio je gospou Liid dok se uspravljala,
pa se onda uputio prema djejoj sobi.
Liid je ustao s prerezanim grlom i pokuao zatititi djecu.
Krv je liptala, iz arterija je oito itao krvavi sprej. Pokuao
se boriti. Odgurnut, pao je i izdahnuo sa kerkom u njezinoj
sobi.
Jedan je djeak ustrijeljen u krevetu. I drugoga su nali u
krevetu, ali je u njegovoj kosi bilo usukane praine. Policija je
vjerolvala da ga je luak izvukao ispod kreveta da bi ga ubio.
Kad su svi, osim mozda gospoe Liid, bili mrtvi, poelo je
razbijanje ogledala, odabiranje krhotina, daljnja paznja prema
gospoi Liid.
U Grahamovoj su kutiji bile kopije svih protokola s autop-
sije. Ovaj govori o gospoi Liid. Zrno je ulo s desne strane
pupka i zaustavilo se u slabinskom dijelu kime, no ona je
umrla od guenja.
Poviene razine serotonina i slobodnog histamina u rani
upuivale su na to da je nakon ranjavanja zivjela jo barem
pet minuta. Histamin je bio znatno vii od serotonina, to e
rei da ipak nije bila ziva dulje od petnaest minuta. Veina
ostalih povreda nanesena je vjerojatno, ali ne dokazano, post
mortem.
Ako su te druge povrede nastale poslije smrti, to je ubojica
radio u meuvremenu, dok je gospoa Liid umirala? Graham
je razmiljao. Borio se s Liidom i ubijao druge lanove obitelji,
da, no to bi mu oduzimalo manje od jedne minute. Razbijao je
ogledala. Ali to jo? Detektivi grada Atlante su temeljiti.
Iscrpno su mjerili, snimali, usisavali i istrazivali u koordinatnoj
mrezi, uzimali sadrzaj sifona. Ali Graham je ipak provjeravao.

18
 Prema policijskim fotografijama i videosnimkama obrisa na
madracima vidio je gdje su zatekli trupla. Dokazni materijal
tragovi nitrata na posteljini u sluaju ranjavanja pitoljem
upuivao je na to da su naeni u polozajima koji priblizno
odgovaraju onima u kojima su izdahnuli.
No mnotvo krvavih mrlja i zamrenih otisaka po prostirci
u predsoblju ostalo je nerazjanjeno. Jedan je detektiv razvio
teoriju da su neke zrtve pokuale otpuzati to daljexd ubojice.
Granam u to nije vjerovao bilo je oito da m je ubojica
pomicao nakon to su poumirali i da ih je namjestio u polozaje
u kojima ih je zatekao kad ih je ubijao.
Bilo je jasno i to je uinio s gospodom Liid. Ali to s
ostalima? Njih nije unakazio kao nju. Djecu je dokrajio jednim
metkom u glavu. Ciarls Liid je iskrvario, a umiranje je ubrzala
krv koju je uvukao u plua. Za jedini, i to povrni, trag
vezivanja oko prsnoga koa vjerovalo se da je nastao nakon
smrti. to im je ubojica radio nakon to su umrli?
Graham je iz kutije izvadio policijske fotografije, laborato-
rijske nalaze o individualnim tragovima krvi i organskim
izluevinama naenim u sobama te standardne komparativne
table putanja kapljica i mlazova krvi.
Minuciozno je pregledao gornje sobe, pokuavajui povezati
mrlje s odgovarajuim ozljedama, nastojei raditi unatrag. Unio
je svaki mlaz na skicu izmjerenog polja u domainovoj spavao-
nici, koristei se pritom standardnim komparativnim tablama,
kako bi procijenio smjer i brzinu istjecanja krvi. Nadao se da
e na taj nain odrediti polozaje u kojima su se tijela nalazila
u razliitim trenucima.
Niz od tri krvne mrlje koso se uspinjao zidom spavaonice
i onda zakretao u kut. Pred njim na sagu tri blijede mrlje. I
zid je iza uzglavlja Ciarlsa Liida bio zamrljan krvlju, nekoliko
se udaraca vidjelo i uzduz podnice. Grahamova je skica
poinjala sliiti igri sastavljale! bez brojeva. Zurio je u nju, po-
gledavao je naokolo po sobi, pa opet na skicu sve dok ga nije
zaboljela glava.
Otiao je u kupaonicu i zahvativi dlanom vodu popio dva
preostala bufferina. Zapljusnuo je lice i obrisao ga rubom kou-
lje. Voda se prolila po podu. Bio je zaboravio da su demontirali

19
sifon. Kupaonica je, inae, bila netaknuta, izuzev razbijenog
zrcala i ostataka crvenog praha za otiske prstiju, zvanog Zma-
jeva krv. etkice za zube, krema za lice, britva, sve je bilo
na svome mjestu.
Kupaonica je izgledala kao da je obitelj jo uvijek upotreb-
ljava. Hulahupke gospode Liid visjele su na vjealici za runike,
kamo ih je objesila da se osue. Vidio je da je odrezala jednu
arapu na kojoj je pobjegla oica, kako bi sparila dvije
jednonoge hulahupke i, nosei ih zajedno, malo utedjela.
Dirnulo ga je skromno i brizno ekonomiziranje gospode Liid; i
Molly je to radila.
Graham se kroz krov uspentrao na krov trijema i sjeo na
vrstu indru. Obgrlio je koljena. Znojna mu je koulja hladila
leda. Ispuhivao je iz nosa zadah pokolja.
Nono je nebo zaralo od svjetlosti Atlante, zvijezde su se
jedva vidjele. U Keysu je nebo jasno. Mogao bi s Molly i
Willyjem promatrati zvijezde padalice i oslukivati itav zvuk
koji, kako su se najozbiljnije sporazumjeli, one stvaraju
padajui. Pljusak meteora Delta Aquarid bio je na vrhuncu, a
Willy je za tim ludovao.
Zadrhtao je i opet otpuhnuo. Nije htio da sada misli na
Molly. To je neukusno i odvlai mu paznju.
Graham je s ukusom imao mnogo neprilika. Njegove misli
poesto nisu bile ukusne. U njegovu umu nije bilo djelotvornih
pregrada. Ono to je vidio i saznao doticalo bi sve drugo to
je znao. S nekima od tih kombinacija bilo je teko zivjeti. No
on ih nije mogao predvidjeti, nije ih mogao blokirati niti po -
tisnuti. Usvojena mjerila pristojnosti i umjenosti vucarala su
se za njim, okirana njegovim asocijacijama. Zgranuta snovima;
teta to u kotanoj areni njegove lubanje nije bilo obrambenih
utvrda za ono to voli. Njegove su asocijacije nailazile brzinom
svjetlosti. A vrijednosne prosudbe ritmom pozornog itanja. Ni-
kad nisu mogle odrzati korak i upravljati mislima.
Gledao je na svoj duhovni sklop kao na neto groteskno ali
korisno, poput stolice napravljene od jelenjeg rogovlja. Nije si
mogao pomoi, nije mogao iz svoje koze.
Graham je pogasio svjetla u Liidovoj kui i izaao kroz
kuhinju. Njegova je baterija na udaljenijem kraju straznje ve

20
rande otkrila bicikl i lezaj za psa pleten od prua. U straznjem
je dvoritu stajala psea kuica, kraj stubita zdjelica.
Dokazni je materijal upuivao na to da su Liidovi bili
zaskoeni u snu.
Pridrzavajui dzepnu svjetiljku izmeu brade i prsa, zapisao
je: Jack gdje je bio pas?
Granam se dovezao do svog hotela. Morao se usredotoiti
na voznju, premda je u pola pet ujutro promet bio slab. Jo
ga je uvijek boljela glava, pa je potrazio ljekarnu koj radi cijele
noi.
Jednu je naao na Peachtreeu. Nedaleko od ulaza dremuc-
kao je zaputen unajmljeni policajac. Ljekarnik u haljetku koji
je bio dovoljno prljav da istakne njegovu prhut prodao je
Grahamu bufferin. Bljetavo je svjetlo bolo oi. Grahamu se
nisu sviali mladi apotekari. esto su djelovali samodopadljivo,
i on je sumnjao da su kod kue neugodni.
Jo neto? upitao je ljekarnik s prstom iznad dugmadi
registarkase. to jo?
FBI ured u Atlanti rezervirao mu je sobu u jednom apsur-
dnom hotelu blizu novog gradskog centra Peachtree. Staklena
su mu dizala oblikovana poput mahune, da mu dokazu da je
sada zaista u gradu.
Graham se do svoje sobe popeo s dva sudionika neke kon-
ferencije. Imali su ploice s imenom i tampanim pozdravom
Zdravo! Pridrzavali su se za ogradu. Dok su se dizali, gledali
su po predvorju.
Vid tamo pored pulta to j Wilma, ba sad ulaze
rekao je vii. Bemti, da mi ju je nateghnuti!
Jebo bi je dok joj krv ne grune na nozdrve rekao je
drugi.
Strah i nagon. I bijes zbog straha.
uj, zna zato zena ima noge?
Zato?
Da ne ostavlja trag kao puz.
Vrata lifta su se otvorila.
Je li to to? Je, to je to rekao je vii. Dok je odlazio,
teturao je i oslanjao se o zidnu oblogu.
Ovo slijepac vodi slijepca rekao je drugi.

21
 Graham je kartonsku kutiju odlozio na toaletni stoli u svo-
joj sobi. Onda ju je sklonio u ladicu, da mu ne bude pred oima.
Bilo mu je dosta mrtvaca razrogaenih oiju. Pozelio je da na-
zove Molly, no bilo je prekasno.
Sastanak u policijskoj centrali Atlante zakazan je za osam
ujutro. Za sada im nije mogao bog zna to otkriti.
Pokuao je zaspati. Um mu je bio poput prostrane prometne
kue, posvuda sve same prepirke, tamo dolje u drugom kraju
sukob.
Bio je omamljen i prazan, pa je prije lijeganja popio dva
prsta viskija iz ae u kupaonici. Pritisnula ga je tama. Upalio
je svjetlo u kupaonici, vratio se u krevet. Kao da ondje Molly
1
etka kosu.
lako izvjetaje s autopsije nikad nije proitao naglas, sada
je te retke sluao izgovorene vlastitim glasom: izmet je bio
formiran... tragovi talka na desnoj potkoljenici... fraktura sred-
nje orbitalne stijenke zbog prodora krhotine ogledala...
Graham je pokuavao misliti na plazu Sugarloaf Keya, na-
stojao je uti valove. U duhu je zamiljao svoju radnu klupu
i razmiljao o regulatoru vodenog sata koji je sastavljao s
Willyjem. Pjevuio je Whiskey River i pokuao kroz glavu
provui Black Mountain Rag od poetka do kraja. Glazba
koju voli Molly. Dionica doktora Watsona na gitari je
timala, ali bi melodiju izgubio uz violinu. Molly ga je u
straznjem dvoritu pokuala nauiti ples klompi, prpono je
poskakivala... i napokon je zadrijemao.
Probudio se za jedan sat, znojan i ukoen, i spazio obris
drugog jastuka naspram svjetla u kupaonici i kraj sebe
izgrizenu i rastrganu gospodu Liid. Oi su joj bile iskopane
krhotinom ogledala, niz sljepooice i oko uiju, poput krakova
naoala, cijedila se krv. Nije mogao okrenuti glavu prema
njoj. Mozak mu je urlao kao pozarna uzbuna, ispruzio je
ruku i dodirnuo suhu posteljinu.
im se pokrenuo, osjetio je olakanje. Ustao je i, dok mu
je srce ekialo, obukao suhu Tmajicu. Mokru je bacio u kadu.
Nije se mogao prisiliti da leghne na suhu stranu kreveta.
Umjesto toga, stranu na kojoj se znojio pokrio je runikom,
legao

22
na njega, pa se s aom jakog pia naslonio na dasku uzglavlja.
Jednim je gutljajem otpio treinu tekuine.
Tragao je za neim o emu e razmiljati, za bilo im. O
apoteci u kojoj je kupio bufferin mozda zato to je to bio
jedini dozivljaj toga dana koji nije bio povezan sa smru.
Sjeao se starih drogerija u kojima su prodavali sodavodu.
Dok je bio djeak, drzao je da je u tim starim duanima pomalo
tajanstven ugoaj. Kad bi uao, uvijek bi pomislio na kupovanje
kaljaa, trebale ti one ili ne. Na policama je biloAtvari koje
nisi smio predugo gledati.
U ljekarni u kojoj je kupio bufferin, sredstva za spreavanje
zaea u ilustriranim pakovanjima postavili su u osvijetljenom
displeju na zid iznad blagajne. Bio je uokviren poput umjet-
nine.
Draze su mu bile drogerije i razliite sitnice njegova djeti-
njstva. Sada se priblizava etrdesetoj i poinje osjeati privla-
nost ondanjeg svijeta: to je njegovo sidro u oluji.
Pomislio je na Smoota. Stari je Smoot u Grahamovu djeti-
njstvu toio sodu i radio kao poslovoa za vlasnika mjesne dro-
gerije. Smoot, koji je pio na poslu, jednom je zaboravio odmo-
tati tendu pa su se u izlogu rastalile tenisice. Drugi put nije
iskljuio kuhalo na kojem je kuhao kavu pa su zvali vatrogasnu
brigadu. Smoot je djeci prodavao sladoled na kredit.
Njegov je glavni zloin bio to je od trgovakog putnika, dok
je vlasnik drogerije bio na godinjem odmoru, naruio pedeset
Kevvpie lutaka. Kad se gazda vratio, najurio je Smoota za tje-
dan dana. Onda su priredili rasprodaju Kewpie lutaka. U glav-
nom su izlogu pedeset Kewpie lutaka rasporedili u polukrugu,
tako da su buljile u svakog prolaznika.
Imale su velike oi boje razlika. Bio je to dojmljiv prizor.
Graham je poduze gledao. Znao je da su to samo Kevvpie lutke,
ali je na sebi osjeao njihovu usredotoenu paznju. Toliko su
ga gledale. Mnogi su prolaznici zastajali da ih osmotre. aave
gipsane bebe, s istim uvojcima nakovranim pljuvakom, pa
ipak su se od toga usredotoenog zurenja njegovi obrazi
zazarili.
Graham se na lezaju poeo oputati. Kevvpie lutke. Pose-
ghnuo je za piem, zagrcnuo se i stao guiti. Pipajui,
potrazio

23
 ie izvukao

zid i oko ugla,

j

i
drugi fe se
24
 ie telefon
zazvonio

peti

ford.

25
 3.
Mislim da ju je morao dirati rekao je Granam uz poz
drav.
Crawford mu je pruzio cocacolu iz automata u centrali po-
licije grada Atlante. Bilo je sedam i pedeset izjutra.
Naravno, potezao ju je naokolo rekao je Cravvford.
Na zglobovima ruku i iza koljena ima tragova stiska. Ali svaki
pojedini otisak potjee od rukavice bez pora. Ne brini, Prie
je stigao. Staro mrzovoljno kopile. Upravo je na putu u po
grebni zavod. Noas su spustili tijela iz mrtvanice, ali u po
grebnom se zavodu jo nita ne dogaa. Izgleda umorno. Jesi
li bar malo odspavao?
Mozda jedan sat. Mislim da ju je morao dodirnuti ruka
ma.
Nadam se da ima pravo, ali u laboratoriju tvrde da
je
neprestano nosio nekakve kirurke rukavice rekao je Craw
ford. Ti su glatki otisci i na komadiima ogledala. Kaziprst
na poleini onog komada koji joj je rinuo u stidne usne, a
zamrljani palac na prednjoj strani.
Ulatio je tu krhotinu da bi, vjerojatno, u njoj vidio svoje
prokleto lice rekao je Graham.
Onaj komad u njezinim ustima bio je zasjenjen krvlju.
I oi. Nije skidao rukavice.
Gospoda Liid bila je zgodna zena rekao je Graham.
Vidio si obiteljske slike? Zelio bih joj dodirivati kozu u nekoj
intimnoj situaciji, zar ti ne bi?

26
 Intimnoj? U Crawfordovu je glasu, prije no to ga je
uspio obuzdati, odjeknulo gaanje. Odjednom je stao uzurbano
prekapati po dzepovima trazei sitni.
Da, intimnoj pa bili su sami. Svi su drugi bili mrtvi.
Mogao im je po volji otvarati ili zatvarati oi.
Ba kako je htio rekao je Cravvford. Naravno, oni
su joj pretrazili kozu da nau otiske. I nita. S vrata su joj
skinuli tragove otvorene ake.
Izvjetaj nita ne govori o praenju noktiju. ,
Oekujem da su joj nokti razmazani prilikonuzimanja
trunica. To je trunje ispod nokata bilo tono na onom mjestu
gdje si je noktima zarezala dlanove. Njega nije ogrebla.
Imala je zgodna stopala rekao je Graham.
Hmhm. Idemo gore. Sad e se skupiti jedinica.

Jimmy Prie je imao mnogo opreme dvije teke kutije plus

torba s kamerom i tronozac. Buka koju je podizao navirala je
kroz glavni ulaz pogrebnog zavoda Lombard. Osjeaj za humor
toga krhkog starca nije popravila duga voznja taksijem od
aerodroma kroz jutarnju guzvu Atlante.
Nametljivi mladi s isfriziranom kosom ugurao ga je u ured
ukraen bojama marelice i vrhnja. Na praznom pisaem stolu
koila se skulptura Ruke u molitvi.
Kad je uao sam Lombard, Prie je bio zauzet ispitivanjem
otisaka prstiju Ruku u molitvi. Lombard je jako pazljivo pro-
uio njegove isprave.
Va ured u Atlanti, ili agencija, ili kako to ve zovete,
gospodine Prie, naravno da me nazvao. Ali noas smo morali
pozvati policiju da odstrani jednoga mrskog mladia koji je po
kuao fotografirati za The National Tattler, pa sam postao jako
oprezan. Uvjeren sam da me razumijete. Gospodine Prie, tijela
su nam preputena tek oko jedan poslije ponoi, a sprovod je
u pet popodne. Nikako ga ne mozemo odgoditi.
Neu vam oduzeti puno vremena rekao je Prie.
Potreban mi je jedan razmjerno inteligentan pomonik, ako
takvog imate. Gospodine Lombard, jeste li dodirivali trupla?

27
 Nisam.
Utvrdite tko jest. Morat u svima uzeti otiske.

Jutarnji informativni sastanak detektiva uglavnom se vrtio

oko zuba. Starjeina detektiva Atlante, R. J. Buddy Stringfild,
kran mukarac u koulji, stajao je s doktorom Dominikom
Princijem pokraj vrata, dok su ulazila dvadeset i tri detektiva.
U redu, deki, razvucite smijeak dok prolazite rekao
je Stringfild. Pokazite doktoru Princiju zube. Tako, da,
dajte da ih sve vidimo. Isuse, Sparks, je li to tvoj jezik ili guta
vjevericu? Hajde, miite se!
Na oglasnoj ploi u prednjem dijelu sobe bio je prikucan
frontalan prikaz zubala, gornji i donji red zuba. Grahama je
podsjetio na celuloidnu traku sa tampanim zubima na tikvi
s izrezanim oima i ustima u jeftinim svatarnicama. Dok su
se detektivi smjetali u kolskim klupama, on je s Cravvfordom
sjeo u dnu prostorije.
Povjerenik javne sigurnosti Atlante Gilbert Lewis i njegov
oficir za odnose s javnou spustili su se podalje u sklopive
stolice. Lewisa je za jedan sat ekala konferencija za novinare.
Starjeina detektiva Stringfild uzeo je rije.
U redu. Ako ste jutros prouili stvar, vidjeli ste da je
napredak nula. Nastavit emo s intervjuiranjem stanara
okolnih kua i jo emo podruje proiriti za etiri bloka uokrug
poprita. R i I su nam posudili dva sluzbenika da nam
pomoghnu
pregledati i usporediti avionske rezervacije i iznajmljivanje au
tomobila u Birminghamu i Atlanti.
Odjeli za zrane luke i hotele i danas e obilaziti svoj teren.
Da, opet danas! Ulovite svaku spremaicu i posluzitelja, ba
kao i ljude za pultom i pisaim stolom. Negdje se morao oistiti.
Mozda je za sobom ostavio nered. Ako naete nekoga tko je
pospremao takav svinjac, izbacite iz kreveta sadanjeg gosta,
zapeatite sobu i punom brzinom trk u praonicu rublja. Ovaj
put vam mozemo neto i pokazati. Doktore Princi?

28
 Doktor Dominic Princi, glavni medicinski vjetak za Grofo-
viju Fultov, istupio je i stao ispod crteza zuba. Drzao je odljevak
zubala.
Gospodo, ovako izgledaju subjektovi zubi. Rekonstruirao
ih je Smithsonian u Washingtonu prema otiscima koje smo
uzeli s tragova ugriza na gospoi Liid i istog ugriza na ko
madu sira u hladnjaku rekao je Princi.
Kako vidite, fiksirao je postrane sjekutie ove zube i
ove ovdje. Princi je pokazivao na odljevu zubala ruci i na
obiljezenom prikazu iznad sebe. Zubi su nepravilno pore
dani, a ovom srednjem sjekutiu nedostaje jedan dio. Drugi je
ovdje uzlijebljen. Izgleda kao krojaki rova, jedna vrsta haba
nja koja nastaje kad zubima trgate konac.
Netko je promrmljao: Krezubi kurvin sin.
Doc, kako mozete biti sigurni, daje ba poinitelj zloina
jeo sir? pitao je visoki detektiv iz prvog reda.
Princi nije volio da ga oslovljavaju s dok, ali je to progutao.
Odgovorio je: Pljuvaka sa sira i ugriznih rana pripada istoj
krvnoj grupi. Naprotiv, zubi i krvna grupa zrtava nisu odgo-
varali.
Fino, doktore rekao je Stringfild. Podijelit emo
slike zuba da ih mozemo okolo pokazivati.
A da ih damo novinarima? upitao je oficir za odnose
s javnou Simpkins. Znate ono: jestelividjeliovakvezu
be.
Nemam zamjerki odvratio je Stringfild. to ka
zete, povjerenice?
Lewis je potvrdno kimnuo.
Simpkins nije zavrio. Doktore Princi, tampa e nas pitati
zato je trebalo etiri dana da dobijemo ovaj opis. I zato se
to trebalo napraviti u Washingtonu.
Specijalni agent Cravvford pomno je prouavao dugme na
kemijskoj olovci.
Princi je pocrvenio, no glas mu je bio miran: Otisci ugriza u
meso se prilikom pomicanja tijela izoblie, gospodine
Simpson...
Simpkins.

29
 Onda Simpkins. Ovo nismo mogli napraviti samo na te
melju ugriza na zrtvama. U tome je vaznost sira. Sir je srazm
jerno vrst, ali nezgodan za uzimanje odljevka. Najprije ga mo
rate premazati da sprijeite prodiranje vlage u sredstvo za ka
lup. Najee mozete pokuati samo jednom. Smithsonian je
to ve ranije radio za kriminalistiki laboratorij FBI. Oni su
bolje opremljeni za registriranje topografije lica i imaju ana
tomski artikulator. Imaju i savjetnika za sudsku odontologiju.
A mi ga nemamo. Jo neto?
Bi li bilo u redu da kazemo kako je do odgaanja dolo
zbog laboratorija FBI a ne zbog nas?
Princi se okrenuo prema njemu: Bilo bi u redu, gospodine
Simpkins, da kazete da je federalni istrazitelj, specijalni agent
Cravvford, naao sir u hladnjaku prije dva dana kad su nai
ljudi ve bili gotovi. On je angazirao laboratorij na moj zahtjev.
Bilo bi u redu rei laknulo mi je da netko od vas nije ugrizao
prokleti sir.
Povjerenik Lewis ga je prekinuo, njegov je gromki glas za-
grmio: Nitko ne sumnja u vae miljenje, doktore Princi.
Simpkins, zadnje to zelimo jest nadmetanje u popljuvavanju
s FBIom. Hajde, nastavimo!
Svi mi radimo na istoj stvari i imamo iste interese
rekao je Stringfild. Jack, hoete li vi, momci, jo neto
dodati?
Crawford je zatrazio rije. Lica koja je gledao nisu ba bila
prijateljska. Neto je morao poduzeti.
Samo sam, efe, htio malo proistiti zrak. Godinama je
vladalo veliko suparnitvo oko hapenja. Obje strane, i fede
ralna i lokalna, zavaravale su jedna drugu. Kroz tu su se pu
kotinu provlaili lopovi. Sada to vie nije politika Biroa, a nije
ni moja. Potpuno mi je svejedno tko e provesti hapenje. Sve
jedno je i istrazitelju Grahamu. Eno, on sjedi tamo straga, ako
se netko mozda pitao tko je to. Ako je poinitelja ovih zloina
pregazio smetlarski kamion, ja sam zadovoljan, samo da se ne
pojavljuje na ulici. Mislim da svi tako mislimo.
Cravvford je pogledao detektive u nadi da ih je umirio. Obra-
tio mu se povjerenik Levvis.
Je li istrazitelj Graham ve radio na ovakvim stvarima?

30
 Jest, gospodine.
Mozete li ita dodati, gospodine Graham, ita predloziti?
Crawford je, podigavi obrve, pogledao Grahama.
Hoete li doi ovamo naprijed? pitao je Stringfild.
Graham je pozalio to nema priliku da nasamo porazgovara
sa Stringfildom. Nije mu se ilo pred ljude. Ipak je izaao.
Raskutran i opaljen od sunca, Graham nije izgledao kao
federalni istrazitelj. Stringfilda je vie podsjeah na liioca koji je
obukao bijelo odijelo da se pojavi u sudnici.
Detektivi su se ghnjezdili s guza na guz.
Kad se Graham okrenuo prema prostoriji, njegove su ih le-
deno plave oi na smeem licu iznenadile.
Samo nekoliko stvari rekao je. Mozemo pretposta
viti da se radi o duevnom bolesniku koji se ve lijeio u bolnici
ili o ovjeku koji ima dosje o seksualnim prijestupima. Postoji
i velika vjerojatnost da nije nigdje evidentiran. A ako ipak jest,
vjerojatnije je da je rije o provalama nego o manjim seksual
nim nasrtajima.
Mogao bi za sobom imati i poneki ugriz prilikom kakva ma-
njeg napadaja tunjave u baru ili napastvovanja djece. Najveu
nam pomo u tome moze pruziti osoblje hitne pomoi i ljudi
iz djeje skrbi.
Svaki jai ugriz kojeg se sjete vrijedi provjeriti, bez obzira
na to tko je zrtva i kako se to odigralo. To je sve to sam vam
imao rei.
Visoki je detektiv u prvom redu podigao ruku: Ali do
sada je grizao samo zene?
To je sve to imamo. No grize puno. est gadnih ugriza
na gospoi Liid, osam na gospoi Jacobi. To prilino nad
mauje prosjek.
A to je prosjek?
Tri, u seksualnim zloinima. Ovaj voli gristi.
Zene.
Trag ugriza prilikom silovanja najee ima u sredini mo
dricu, znak sisanja. Ovi je nemaju. Doktor Princi je to spome
nuo u svom izvjetaju s autopsije, a i ja sam to vidio u
mrtvanici. Nema znakova sisanja. Mozda je za njega ugriz
obrazac
borbe, isto koliko i seksualno ponaanje.

31
 Prilino tanko rekao je detektiv.
Ali vrijedi provjeriti odgovorio je Graham. Svaki
ugriz vrijedi provjeriti. Ljudi lazu o tome kako je dolo do ugri
za. Roditelji ugrizena djeteta izjavit e da gaje ugrizla zivotinja
i pustiti da dijete dobije injekcije protiv bjesnoe samo da pri
kriju ujedaa u obitelji svi ste to ve vidjeli. Treba pitati u
bolnici tko je primio cjepivo protiv bjesnoe.
To je sve. Kad je sjeo, Grahamu su bedra podrhtavala
od iscrpljenosti.
Vrijedi provjeriti, pa emo onda provjeriti rekao je
starjeina Stringfild. Dakle, odjel za sigurnost zajedno s
odjelom protiv kraa obrauje susjedstvo. Razradite i pristup
s psom...
Ispitajte je li vien neki stranac sa psom. Prostitucija i droga
nek preuzmu narkie i pederske barove nakon dnevne ture.
Marcus i Whitman, gore glave na pogrebu. Imate li roake,
obitelj, prijatelje da stanu u red i promatraju? Dobro. to je
s fotografom? U redu. Vratite u R i I popis prisutnih na po -
grebu. Ve imaju onog iz Birminghama. Druga ste zaduzenja
dobili na papiru. Hajde, idemo!
Jo neto rekao je povjerenik Lewis. Detektivi su se
opet spustili na sjedala. uo sam kako ljudi u ovoj brigadi
ubojicu nazivaju zubatom vilom. Ne tie me se kako ga zovete
izmeu sebe. Shvaam da ga nekako morate okrstiti. Ali bolje
za vas da ne ujem da ga neki policajac javno nazove Zubatim
Vilenjakom. To zvui neozbiljno. Isto tako, nemojte to ime spo
minjati ni u internom memorandumu.
To bi bilo sve.
Crawford i Graham su se sa Stringfildom vratili u njegov
ured. Dok se Crawford javio preko centrale i biljezio primljene
poruke, glavni ih je detektiv ponudio kavom.
Kad ste juer stigli, nisam imao priliku da s vama po
razgovaram rekao je Stringfild Grahamu. Cijela je kua
bila jebena ludnica. Mogu vas zvati Will, je li? Jesu li vam
deki dali sve to treba?
Jesu, deki su u redu.
Mi sada nemamo ni najobinije govno, i toga smo svjesni
rekao je Stringfild. Dobro, prema stopalima u cvijetnoj

32
 lijehi napravili smo sliku njegova kretanja. Hodao je oko grmo-
va i tih stvari, ali ne mozemo rei mnogo vie od veliine cipela,
mozda koliko je visok. Lijevi je otisak neto dublji, to znai
da je mozda neto nosio. Jalov posao. Ipak, prije nekoliko smo
godina na temelju takve slike kretanja uhvatili provalnika.
Upozorila nas je na Parkinsovu bolest. To je Princi prokljuvio.
Ovaj put nemamo sree.
Imate dobru ekipu rekao je Graham. 0
Zaista su dobri. Ali ovakva je stvar, hvala Bogu, postrani
od nae uobiajene prakse. Da budem otvoren, radite li vas
dvojica stalno skupa vi i Jack i doktor Bloom ili se udru
zite samo u ovakvim sluajevima?
Samo u njima rekao je Graham.
Kakav ponovni sastanak! Povjerenik ree da ste vi onaj
koji je prije tri godine opio Lectera.
Svi smo bili tamo s policijom drzave Marvland rekao
je Graham. Uhapsili su ga merilendski policajci.
Stringfild je neotesan, ali nije budala. Shvatio je daje
Grahamu neugodno. Zavrtio se na stolici i dohvatio nekakve
biljeke.
Pitali ste o psu. Evo, ovdje pie o njemu. Sino je ovdanji
veterinar nazvao Liidova brata. Pas je kod njega. Liid je
sa starijim sinom ono popodne prije nego to su bili ubijeni
odveo psa veterinaru, na trbuhu je imao ubodnu ranu. Vet ga
je operirao i sad mu je dobro. Isprva je pomislio da se radilo
o vatrenom oruzju, ali nije naao metak. Sada misli da je pas
uboden neim to slii na iljak za led ili ilo. Ispitajmo susjede
jesu li vidjeli da se netko zeza sa psom i telefonirajmo veteri
narima u potrazi za slinim sakaenjima zivotinja.
Je li pas imao ovratnik s Liidovim imenom?
Nije.
Jesu li Jacobijevi u Birminghamu imali psa? pitao je
Graham dalje.
To smo morali utvrditi rekao je Stringfild. ekajte
da pogledam. Nazvao je jedan kuni broj. Porunik Flatt
je naa veza s Birminghamom... da, Flatt. to je sa psom Ja
cobijevih? Uh, uh... ah! Samo trenutak. Dlanom je pokrio
GRADSKA 3
BIBLIOTE
KA
CEVTR
AI.VA
BIBLIO
TEKA
slualicu. Nema psa. U donjoj kupaonici nali su malu kutiju s
majim izmetom. Ali maku nisu nali. Sada je ekaju susjedi.
Mozete li zamoliti Birmingham da pretraze dvorite i po
gledaju iza svih zasebnih zgrada, ako ih ima rekao je Gra
ham. Ako je maka povrijeena, mozda je djeca nisu nala
na vrijeme, pa su je mozda poslije zakopala. Znate kakve su
make. Sakriju se kad umiru. Psi se vrate kui. I pitajte je li
nosila ogrlicu?
Pitajte ih trebaju li metanski test, poslat emo jedan
rekao je Crawford. Pritedjet e im mnogo kopanja.
Stringfild je prenio pitanje. im je spustio slualicu, telefon
je zazvonio. Trazili su Jacka Crawforda. Zvao je Jimmy Prie
iz pogrebnog zavoda Lombard. Crawford je prebacio na
zvunik.
Jack, dobio sam djelomian otisak, vjerojatno palac i dio
dlana.
Jimmy, ti si svjetlo mog zivota!
Znam. Ali je razmazan. Vidjet u to se moze napraviti
kad se vratim. Potjee s lijevog oka najstarijeg djeteta. To ni
sam nikad radio. Ne bih ga zamijetio, ali se isticao prema krva
vom podij evu rane od metka.
Mozete li napraviti identifikaciju?
Vrlo teko, Jack. Mozda ako se nalazi u indeksu pojedi
nanih otisaka, ali zna, to ti je kao irska lutrija. Dlan sam
uzeo s nokta lijevoga noznog palca gospoe Liid. Vrijedi je
dino za usporedbu. Bit emo sretni ako dobijemo est toaka.
Posvjedoili su pomonik SAGa i Lombard. On je glavni bi
ljeznik. Imam slike in situ. Hoe li to odgovarati?
A to je s eliminacijskim otiscima osoblja pogrebnog za
voda?
Zacrnio sam Lombarda i sve njegove veseljake, uzeo sam
svima otiske, bez obzira na to jesu li rekli da su je dodirivali
ili ne. Sada si strazu ruke i kunu. Pusti me kui, Jack. Htio
bih to obraditi u vlastitoj tamnoj komori. Tko zna to sve ima
u ovoj vodi mozda kornjae tko zna?
Za jedan sat mogu uloviti avion za Washington i do ranog
popodneva poslati ti otiske telefaksom.

34
 Crawford je malo razmislio. Dobro, Jimmy. Ali nagazi. A
kopije poalji policijama i uredima Biroa u Atlanti i
Birminghamu.
Vazi. A sada moramo jo neto raistiti na tvojoj strani.
Crawford je zakolutao oima prema stropu.
Popiat e mi se u uho zbog dnevnica, je li?
Pogodak.
Danas, Jimmy, mome, nita dobro za
Graham je gledao kroz prozor dok mu je Crawford govorio
o otiscima.
Zaista izvanredno bilo je sve to je rekao Stringfild.
Grahamovo je lice bilo prazno; zatvoreno kao u osuenika
na dozivotnu, mislio je Stringfild.
Pogledom je ispratio Grahama do vrata.

Kad su Graham i Stringfild izali iz Crawfordova ureda,

zavrila je konferencija za novinstvo povjerenika javne sigur-
nosti. Reporteri iz tiska nagrnuli su prema telefonima. Tele-
vizijski su novinari pravili svoje rezove i samo pred kamerama
postavljali ona najbolja pitanja koja su uli na konferenciji za
tampu, na koja e kasnije montirati ve snimljene pov-
jerenikove odgovore.
Crawforda i Grahama, koji su ve zakoraili na stubite, pre-
tekao je omalen ovjek, hitro se okrenuo i bljesnuo
fotoaparatom. Iza kamere je iskrsnulo njegovo lice.
Will Graham! rekao je. Sjeate se? Freddv Lounds.
Ja sam za Tattler pokrivao sluaj Lecter. Napravio sam dzepnu
knjigu.
Sjeam se odgovorio je Graham. Produzio je s Craw
fordom niza stepenice, a Lounds ih je, skakuui postrance i
malo naprijed, pratio.
Kad su vas pozvali da se ukljuite, Will? to ste pronali?
Lounds, ne zelim s vama razgovarati.
Usporedite ovog momka s Lecterom. Da li bi on...

35
 Lounds! Grahamov je glas zagrmio, pa je Crawford
hitro skoio pred njega. Lounds, vi piete lazljivo govno, a
The National Tattler je obian guzobris. Gubite se od mene!
Crawford je zgrabio Grahamovu ruku: Odlazite, Lounds!
Odlazite! Idemo na doruak, Will! Hajde, Will! Brzo su
zamakli za ugao.
Oprosti, Jack. Ne podnosim to kopile. Kad sam bio u
bolnici, probio se do mene i...
Znam rekao je Crawford. Ja sam ga tada ispsovao,
ali to to vrijedi. Crawford se sjetio slike u The National Tat
tleru koja je izala pri kraju sluaja Lecter. Lounds je bio uao
u bolniku sobu dok je Graham spavao. Trghnuo je plahtu
i
snimio privremenu Grahamovu kolostomiju. Novine su doni
jele neretuiranu fotografiju crnom paetvorinom preko Gra
hamovih prepona. Ispod nje je pisalo: Ludo hrabar pajkan.
Ruak je bio sjajan. Grahamu su se tresle ruke, pa je kavu
prolio po tanjuriu.
Primijetio je da dim Crawfordove cigarete smeta paru u su-
sjednom separeu. Taj je par jeo u kiseloj tiini, a njihova je
ozlojeenost lebdjela u oblacima dima.
Dvije su se zene, oito majka i ki, prepirale za stolom u
blizini vrata. Prigueno su govorile, na licima im se zrcalio ru-
zan ghnjev. Graham je taj ghnjev osjeao na svom licu i iji.
Crawford se tuzio da e ujutro morati svjedoiti na sudskom
procesu u Washingtonu. Bojao se da bi ga suenje moglo od-
vui na nekoliko dana. Pripaljujui novu cigaretu, kroz dim je
pogledao Grahamove ruke i njegovu boju.
Atlanta i Birmingham mogu otisak palca usporediti s nji
ma poznatim seksualnim prekriteljima rekao je Crawford.
I mi to mozemo. A Prie je ve ranije iz dosjea iskopao
pojedinani otisak. S njim e programirati TRAGAA ot
kako si otiao, s tim smo dobro uznapredovali.
TRAGA, FBI automatski ita otisaka prstiju i procesor,
mogao bi otisak palca na nekoj kartici usporediti s otiscima iz
drugoga nepovezanog sluaja i pronai jednaki.
Kad ga uhvatimo, otisak i zubi e ga srediti rekao je
Crawford. Moramo nagaati to bi on mogao biti. Moramo
baciti iroku omu. Dopusti mi na tren: recimo da smo uhitili

36
 ozbiljno osumnjienog. Ulazi, spazi ga. to je to na njemu
to te nee iznenaditi?
Ne znam, Jack. Prokletstvo, za mene on nema lica. Mogli
bismo potratiti mnogo vremena trazei ljude koje smo samo
izmislili. Jesi li razgovarao s Bloomom?
Sino smo se uli telefonom. Bloom sumnja daje on sklon
samoubojstvu, a tako misli i Heimlich. Bloom je prvog dana
proveo ovdje svega nekoliko sati, no i Heimlich ve imaju
itav dosje. Bloom ovog tjedna ispituje kandidate za doktore
filozofije. Rekao je da te pozdravim. Ima li njegov ikaki broj?
Imam.
Graham je volio doktora Alana Blooma, malenog okruglog
ovjeka zalosnih oiju, dobrog sudskog psihijatra. Mozda najbo-
ljeg. Cijenio je injenicu da doktor Bloom nije nikada prema
njemu pokazao profesionalni interes. To nije uvijek bio sluaj
s drugim psihijatrima.
Bloom kaze da ga ne bi iznenadilo kad bi nam se Zubati
Vilenjak javio. Mogao bi nam poslati pisamce rekao je Craw
ford.
Na zidu spavaonice.
Bloom misli da je on mozda nakazan, ili samo drzi da
je takav. Ali kaze da tome ne pridajemo preveliku vaznost. Re
kao mi je: Jack, neu stvoriti slamnato strailo da ga gonite.
To bi bilo odvraanje od paznje i rasplinulo bi napore. Rekao
je da su ga uili na postdiplomskom da tako govori.
Ima pravo rekao je Graham.
Mogao bi mi ipak neto kazati o zloincu inae uope
nisi trebao otkriti one otiske prstiju rekao je Crawford.
Radi se o tragovima i dokazima na tom prokletom zidu,
Jack, a ne o meni. Nemoj od mene previe oekivati.
Ma uhvatit emo mi njega. I ti vjeruje da emo ga uh
vatiti, je li?
Vjerujem. Na ovaj ili onaj nain.
Koji je ovaj nain?
Nai emo dokaze koje smo previdjeli.
A onaj drugi nain?

37
 On e to raditi i ponavljati tako dugo dok jedne noi,
provaljujui, ne podighne previe buke... tad e se neki
suprug
na vrijeme dokopati pitolja. Drugih mogunosti nema?
Nada se da u ga otkriti na drugoj strani pretrpane sobe?
Ne, ti misli na Ezija Pinza. Zubati e Vilenjak nastaviti svoj
posao sve dok ne postanemo pametni i sretni. Taj nee odustati.
Zato?
Zato to to savreno zadovoljava njegov ukus.
uj, ti stvarno neto zna o njemu rekao je Crawford.
Graham nije izustio ni rijei sve dok nisu izali na plonik.
Priekaj do narednog utapa rekao je Crawford. Onda e mi
rei koliko znam o njemu.
Vratio se u hotel i odspavao dva i pol sata. Probudio se u
podne, istuirao, naruio loni kave i sendvi. Sazrelo je vri-
jeme da potanko proui birminghemski dosje Jacobi. Hotelskim
je sapunom oprao naoale za itanje, pa se s dosjeom smjestio
pokraj prozora. Nekoliko je minuta podizao pogled na svaki
zvuk, korake na hodniku, daleki udar vrata dizala. Zatim je
potpuno utonuo u papire i vie nita nije uo.
Konobar s pladnjem je pokucao i priekao, opet kucnuo i
opet priekao. Najzad je uzinu spustio na pod pred vrata i sam
potpisao raun.

38
 4.
Hoyt Lewis, oitava brojila Elektrine tvrtke Georgije, zau-
stavio je svoj kamion ispod velikog stabla u drvoredu, pa se
udobno namjestio i izvukao kutiju s rukom. Sada kad si sam
sprema jelo, otvaranje paketa ne priinja mu zadovoljstvo. U
njemu nee nai biljeke s porukama, nema vie malih izne-
naenja.
Ve je dopola pojeo sendvi kad ga je jaki glas u samo uho
natjerao da poskoi.
Sigurno sam ovog mjeseca potroio struje za tisuu do
lara, zar ne?
Lewis se osvrnuo i na prozoru ugledao zajapureno lice H.
G. Parsonsa. Bio je u bermudama i drzao metlu za metenje
dvorita.
Nisam vas razumio.
Sigurno ete rei da sam ovog mjeseca potroio struje
za hiljadarku. Jeste li me ovaj put uli?
Gospodine Parsons, ne znam koliko ste potroili jer jo
nisam oitao vae brojilo. Kad ga budem oitao, vrijednost u
zapisati na ovaj ovdje papir.
Parsons se ljutio zbog visine rauna. Zalio se elektrinoj
kompaniji da su mu previe zaraunali.
Znam koliko troim rekao je Parsons. Ii u s tim
na Komisiju komunalnih sluzbi.
Hoete li da zajedno oitamo va strujomjer? Hajde, ide
mo odmah k vama...
Znam ga oitati i sam. A i vi biste ga valjda znali oitati,
samo kad bi vam se dalo.

39
 utite malo, Parsons. Lewis je izaao iz vozila. Pro
kletstvo, samo malo zautite. Lani ste na uru stavili
maghnet.
Vaa je zena rekla da ste u bolnici, pa sam ga samo maknuo
i nikom nisam nita rekao. Kad ste zimus u nju nalili sirup,
prijavio sam. Vidio sam da ste to platili kad smo vam zarauna
li.
Raun vam je porastao nakon to ste sami razveli one zice.
Govorio sam vam sve dok nisam poplavio u licu da neto u
toj kui naprosto usisava struju. I jeste li pozvali elektriara
da pronae uzrok? Niste, nego ste nazvali moj ured i svata
izgovorili protiv mene. Nahuckali ste ih na mene. Lewis je
poblijedio od bijesa.
Ii u do kraja rekao je Parsons povlaei se drvoredom
prema svojoj kui. Oni vas provjeravaju, gospodine Lewis.
Vidio sam da netko prednjai vaom rutom i prije vas oitava
brojila dobacio je ve preko ograde. Uskoro ete i vi mo
rati zasukati rukave i raditi kao svi drugi.
Lewis je pokrenuo motor i odvezao kamion drvoredom. Mo-
rat e potraziti drugo mjesto da dovri obrok. Bio je zalostan.
Veliko mu je sjenovito stablo godinama fino sluzilo za ruanje.
Raslo je tono iza kue Ciarlsa Liida.

U pola est popodne Hoyt Lewis se vlastitim kolima dovezao

da bara Cloud Nine Lounge, gdje je imao nekoliko pajdaa koji
su mu razgaljivali duu.
Kad je nazvao svoju otuenu zenu, jedino mu je palo na
pamet da joj kaze: Volio bih da mi jo uvijek kuha ruak.
O tome ste ranije trebali misliti, gospodine Pametnja-
koviu rekla je i spustila sluaalicu.
S nekim je linijaima i dispeerom iz poduzea odigrao ne-
kakvu sumornu igru u kojoj se malim lopaticama guraju ploice
na brojkama obiljezena polja i neprestano zvjerao po gomili.
Ti su prokleti sluzbenici zrakoplovne kompanije poeli navra-
ati u Cloud Nine. Svi su imali jednake male brie i prsten
na mezimcu. Jo malo pa e poengleziti Cloud Nine onim pro

40
kletim strelicama koje se bacaju u metu. Vie se ne moze ni
u to pouzdati.
Hej, Hoyt, moze li za bocu piva? Njegov nadzornik
Billy Meeks.
uj, Billy, moram s tobom porazgovarati.
O emu se radi?
Zna onog kujinog sina Parsonsa koji stalno naziva?
Ustvari, nazvao me prolog tjedna rekao je Meeks.
to je s njim?
Rekao je da je netko ispred mene oitavao na mojoj ruti,
kao da netko sumnja da ja ne obilazim teren. Valjda ne misli
da brojila oitavam kod svoje kue?
Ne.
Stvarno to ne misli, jel da? hou rei, ako netko drzi
da sam govnar, zelim da izie i to otvoreno kaze.
Da te smatram govnarom, misli da bih se bojao da ti
to skreem u lice?
Ma ne.
Onda dobro. Da je netko provjeravao tvoju rutu, ja bih
to morao znati. Tvoj je nadzornik uvijek svjestan takvih situa
cija. Nitko te ne kontrolira, Hoyt. Nemoj se obazirati na tog
Parsonsa, on je samo star i tvrdoglav. Proli me tjedan nazvao
i rekao: estitam to ste proitali tog Hoyta Lewisa.
Nisam ga uope htio sluati.
U toj bismo mu stvari morali natovariti zakon rekao
je Lewis. Ba bih volio. Tek sam se lijepo zavalio tamo pod
drvetom u onoj aleji da pokuam na miru pojesti ruak, kad
skoi on na mene. Ono to njemu treba je jedan dobar vritnjak.
I ja sam se tamo znao raskomotiti dok sam jo radio taj
posao rekao je Meeks. Rei u ti, deko, jednom sam
vidio gospou Liid pa, sad, ovaj, ini se da ba nije u redu
da priam o tome sad kad je mrtva ali jednom ili dvaput
se sunala u straznjem dvoritu. U kupaem kostimu. Boga
ti!! ! Imala je slatki mali trbui. teta za njih. Bila je fina
gospoa.
Jesu li koga uhvatili?
Ne.

41
 Strano je da se okomio na Liidove, kad mu je malo
dalje niz ulicu stari Parsons bio pri ruci primijetio je Lewis.
Rei u ti neto. Ja svojoj staroj ne doputam da se nao
kolo izlezava po dvoritu bez kupaeg kostima. Ludi Rudi, tko
e me vidjeti? Rekao sam joj, kazem, nikad ne zna kakvo
nastrano kopile moze preskoiti zivicu s izvaenim alatom.
Jesu li pajkani razgovarali s tobom? Jesi li nekog vidio?
Je. Mislim da su ispitivali svakoga tko onuda obilazi. Po
tare, svakoga. Ali ja sam cijeli tjedan, sve do danas, radio u
Laurehvoodu s druge strane ceste Betty Jane. Lewis je cup
kao etiketu na svojoj boci. Veli da te Parsons nazvao prolog
tjedna?
Aha.
Onda je morao vidjeti da netko oitava njegovo brojilo.
Ne bi nazvao da je to danas izmislio samo zato da me zeza.
Kaze da nisi poslao nikoga, a mene sigurno nije vidio.
Mozda je Southeastern Bell neto provjeravao.
Mozda.
Ionako mi ondje s njima dijelimo stupove.
Raunam da bih trebao pozvati pajkane.
Ne bi kodilo rekao je Meeks.
Moglo bi biti dobro za Pearsonsa da malo popria sa za
konom. Usrat e se od straha kad se budu dovezli.

42
 5.
Kasno popodne Graham se vratio u kuu Liidovih. Uao je
kroz prednja vrata pokuavajui da se ne obazre na rasulo
koje je za sobom ostavio ubojica. Do sada je ve vidio dosjee,
poprite zloina i trupla sve posljedice. Prilino je saznao o
nainu kako su umirali. Danas ga je zanimalo kako su zivjeli.
Znai, razgledavanje. U garazi je naao dobar gliser, koji je,
oito, bio dosta koriten i dobro odrzavan, te jedan karavan.
Tu su bile i palice za golf i terenski bicikl. Elektrini alat gotovo
uope nije upotrebljavan. Igrake za odrasle.
Graham je otvorio torbu za golf i, suspreghnuta daha,
grevito zamahnuo dugakom palicom. Kad je torbu opet
naslonio na zid, zapuhnuo ga je miris koze. Stvari Ciarlsa
Liida.
Graham ga je slijedio kroz cijelu kuu. Lovake reprodukcije
krasile su zid njegove privatne izbe. Uredno poredan komplet
Zlatna knjiga. Godinjaci nogometnog kluba Sewanee. Na po-
licama biblioteke H. Allen Smith i Perelman te Max Shulman.
Vonnegut i Evelvn Waugh. Na stolu je stajala rastvorena knjiga
C. S. Forrestera Bubnjevi za zbor.
U ugraenom ormaru Liidove sobice Graham je naao dobru
puku za gaanje glinenih golubova, fotoaparat Nikon,
kinokamenu Bolex i odgovarajui projektor.
Graham, koji nije posjedovao gotovo nita, osim osnovnog
pribora za pecanje, Volkswagena iz tree ruke i dvije kutije
Montracheta, osjeao je blagu odbojnost prema igrakama za
odrasle i pitao se zato.

43
 Tko je bio Liid? Uspjean poreznik, nogometa Sewanuja,
visok i vitak mukarac koji se rado smijao, ovjek koji je ustao
i borio se prerezana grla.
Graham ga je slijedio kroz kuu tjeran nekim neobinim
osjeajem obaveze. Ako najprije upozna njega, smjet e pogle-
dati i njegovu zenu.
Osjeao je da je upravo ona privukla udovite, kao to ra-
spjevani cvrak privlai smrt u liku crvenooke muhe.
Znai, gospoa Liid.
Gore je imala malu sobu za odijevanje. Graham je uspio do
nje dospjeti ne gledajui okolo po spavaoj sobi. Sobiak je bio
zut, inilo se da u njemu nije naruen red, osim stoje razbijeno
ogledalo iznad toaletnog stolia. Ispred ugraenog ormara lezao
je par mokasina kao da je netom iz njih iskoraila. Izgledalo
je da je njezina kuna haljina baena na vjealicu, dok je ormar
odavao blagi nered zene koja mora sreivati jo mnogo drugih
ormara.
Dnevnik gospoe Liid lezao je na toaletnom stoliu u bar-
unastoj kutiji boje ljive. Klju je zajedno s policijskim priv-
jeskom bio ljepljivom trakom privren za poklopac.
Graham je sjeo na vitku stolicu i nasumce rastvorio dnevnik:
23. prosinca, utorak, mamina kua. Djeca jo uvijek spa-
vaju. Kad je mama zastaklila verandu, nije mi se sviao nov
izgled kue, no vrlo je ugodno. Mogu sjediti na toplom i gledati
snijeg. Koliko e jo Bozia uspjeti okupiti punu kuu unuadi?
Nadam se, mnoge.
Juer gadna voznja od Atlante dovde, iza Ralsigha stalno
padao snijeg. Morali smo puziti. I inae sam bila umorna jer
sam ih sve spremila za put. Kad smo proli Chapel Hill, Charlie
je zaustavio kola i izaao. S neke je grane otrghnuo par
ledenica da mi napravi martini. Vratio se u kola visoko
podizui svoje duge noge iz snijega, a snijega mu je bilo u kosi
i na trepavicama, pa sam se sjetila da ga volim. Osjetila sam
to kao da se neto lomi uz slab bol i da toplo tee.
Nadam se da e mu eskimska bunda pristajati. Umrijet u
ako je za mene uzeo onaj dreavi prsten. Mogla bih Madelyni
opaliti vritnjak u onu veliku celulitinu straznjicu zato to je
pokazala svoj i to ga nosi. etiri smijeno velika dijamanta

44
boje prljavog leda. Led siga je tako bistar. Kroz prozor auto-
mobila prolilo se sunce. Odlomljeni kraj ledenice virio je iz
ae kao malena prizma. Na ruci kojom sam drzala au na-
pravila mije crvenu i zelenu mrlju. Na kozi sam osjeala boje.
Pitao me to bih zeljela za Bozi, a ja sam dlanovima zao-
kruzila njegovo uho i apnula: Tvoj veliki kurac, ludice, dokle
god mi ga moze rinuti! Pocrvenila mu je elica na tjemenu.
Uvijek se boji da bi djeca mogla uti. MukGci ne vjeruju u
aptanje.
Stranica je bila zamrljana pepelom cigara koje su puili de-
tektivi. Dok je zamiralo svjetlo, Graham je nastavio itati o
kerkinoj operaciji mandula i o strahu u lipnju, kad je gospoa
Liid na svojim prsima pronala kvrzicu. Dragi Boze, djeca su
jo tako malena.
Nakon tri stranice tumor se pretvorio u malu dobroudnu
cistu, koju su lako uklonili.
Doktor Janovich me danas popodne otpustio. Izali smo iz
bolnice i odvezli se na jezerce. Ve dugo nismo bili na jezeru.
Kao da nikad nemamo dovoljno vremena. Charlieje stavio na
led dvije boce ampanjca, pili smo ga i hranili patke, a sunce
se polako sputalo. Nekoje vrijeme stajao kraj same vode
okrenuvi mi lea i mislim da je malo plakao.
Suan je rekla da se bojala da emo se iz bolnice vratiti s
jo jednim bratom. Dom!
U spavaoj sobi zazvonio je telefon. Klik, i zujanje automata:
Halo, ovdje Valerie Liid. Zao mi je to ovaj as ne mogu
doi na telefon, ali ako nakon zvunog znaka ostavite svoje
ime i broj, mi emo vam se javiti. Hvala.
Graham je napola oekivao da e nakon sighnala uti
Crawfordov glas. No ovjek je spustio slualicu.
uo je njezin glas; sad ju je htio vidjeti. Siao je u radnu
sobu.

U dzepu je imao rolu Liidove super osmice. Tri tjedna

prije smrti taj je film ostavio kod drogerista koji ga je poslao
na razvijanje. Nikad ga nije podigao. Policija je u Liidovoj

45
 lisnici nala priznanicu i preuzela film. Detektivi su pregledali
obiteljski film i fotografije te nisu nali nita zanimljivo.
Graham je htio Liidove vidjeti zive. Na policiji su mu po-
nudili svoj projektor. On je film zelio pogledati u kui. Nerado
su mu dopustili da ga iznese iz policijske zgrade.
Platno za projekcije i projektor naao je u plakaru izbe, nam-
jestio ih i sjeo u Liidov veliki koznati fotelj da prati projekciju.
Dlanom je osjetio neto ljepljivo na naslonu sjedala otisci
ljepljivih djejih prstiju u maljama tkanine. Grahamova je ruka
mirisala po bombonima.
Bio je to zgodan mali nijemi domai film, matovitiji od ve-
ine slinih. Poinjao je sa psom, sivim kotskim terijerom, koji
je spavao na sagu izbe. Snimanje ga je zasmetalo, pa je odmah
podigao glavu da pogleda kameru. Nakon toga opet se prepustio
drijemanju. Nagli rez usnulog psa. Sad su mu se ui naulile.
Ustao je i zalajao. Kamera ga je pratila u kuhinju, njegov trk
do vrata, na kojima se zaustavio kao da neto oekuje drui
i maui kusim repom.
I Graham je ekao zagrizavi donju usnu. Na ekranu su se
otvorila vrata i ula je gospoa Liid nosei namirnice.
Zatreptala je i zaueno se nasmijala te slobodnom rukom
dodirnula razbaruenu kosu. Dok je izlazila iz kadra, micale
su joj se usne, a iza nje su ula djeca nosei manje vreice. Dje-
vojica je imala est godina, a deki osam i deset.
Mlai je djeak, oito veteran obiteljskih filmova, pokazao
na svoje ui i stao ih micati. Kamera je bila prilino visoko.
Liid je, po mrtvozornikovu izvjetaju, imao oko sto devedeset i
pet centimetara.
Graham je vjerovao da je ovaj dio filma bio snimljen u rano
proljee. Djeca su nosila vjetrovke, a gospoa Liid je djelovala
blijedo. U mrtvanici je bila preplanula i vidio se rub kupaeg
kostima.
Slijedile su kratke sekvence u kojima djeaci u podrumu
igraju stolni tenis, a djevojica, Suan, u svojoj sobi zamata
poklon. Jezik je zakovrnula preko gornje usne, uperak kose
pao joj je na elo. Debeljukastom je rukom uklonila kosu na
isti nain kako je to njezina majka uinila u kuhinji.

46
 Slijedei je prizor pokazao Suan u pjenuavoj kupelji, skup-
ljenu poput zabice. Na glavi joj velika kapa za tuiranje. Rakurs
je sada bio nizi, a fokus neprecizan, oito je snimao brat. Scena
je svravala njezinim nijemim vikanjem u kameru. Pokrila je
svoja estogodinja prsa, kapa za tuiranje spuznula joj je na
oi.
Da ne bude nadmaen, i Liid je iznenadio gospou Liid
prilikom tuiranja. Zastor tua sugestivno s nadimao poput
zastora na predstavi u osnovnoj koli. Iza njega pojavila se ruka
gospoe Liid. Drzala je veliku spuzvu. Scena je zavravala
zatamnjenjem jer je lea utonula u sapunicu.
Film je svrio snimkom Normana Vincenta Pealea kako go-
vori na televizoru i venkom na Ciarlsa Liida, koji je hrkao u
fotelju u kojem sada sjedi Graham.
Graham je buljio u praznu etvorinu svjetla na ekranu.
Liidovi su mu se sviali. Zalio je to je bio u mrtvanici. Po-
mislio je da ih je i onaj luak koji ih je posjetio mozda takoer
volio. Ali njemu bi se vie sviali ovakvi kakvi su sada.

Graham je osjeao da mu je glava pretrpana i tupa. Plivao

je u hotelskom bazenu sve dok mu noge nisu postale gumene,
a onda je izaao, istodobno mislei na dvije stvari tanqueray
martini i okus Mollvnih usana.
Martini je radio sam u plastinoj ai, a onda je telefonirao
Molly.
- Zdravo, mako!
- Gdje si?
- U ovome prokletom hotelu u Atlanti.
- Radi neto pametno?
- Ne bi ti se svidjelo. Osamljen sam.
- I ja.
- Jebezljiv.
- I ja.
- Priaj mi o sebi.

47
 Dakle, danas sam imala sukob s gospoom Holper. Htjela
mi je vratiti haljinu s velikom mrljom od viskija na straznjici.
Hou rei, oito ju je nosila.
I to si joj rekla?
Rekla sam da joj je nisam prodala pod tim uvjetima.
A to je ona rekla?
Rekla je da nikad ranije nije imala problema da vrati
haljinu i da je to razlog to je radije kupovala kod mene nego
na nekim drugim poznatim mjestima.
A to si joj odgovorila na to?
Ah, rekla sam da sam nervozna jer mi Will telefonira
kao tupavo magare.
Shvaam.
Will je dobar. Zatrpao je jaja od kornjaa koja su psi
iskopali. Priaj mi to radi.
itam izvjetaje. Jedem smee.
I puno razmilja, rekla bih.
Aha.
Mogu biti od nekakve pomoi?
Nita jo nisam zakljuio, Molly. Nema dovoljno infor
macija. Dobro, ima puno informacija, ali ih nisam dovoljno is
koristio.
Hoe li jo dugo biti u Atlanti? Ne silim te da doe
kui, samo me zanima.
Ne znam. Bit u ovdje jo najmanje nekoliko dana. Ne
dostaje mi.
Zeli li razgovarati o jebanju?
Ne vjerujem da bih izdrzao. Mozda je bolje da to ne ini
mo.
to to?
Da ne priamo o jebanju.
U redu. Ali te ne smeta da o tome razmiljam?
Ma kakvi.
Imamo novog psa.
Do avola.
Izgleda da je krizanac izmeu basseta i pekinezera.
Ljupko.
Ima velika jaja.

48
 Nema veze.
Gotovo mu se vuku po zemlji. Mora ih uvui kada tri.
To ne moze.
Moze, moze. Nema pojma.
Imam.
Moze uvui jaja?
Raunao sam da emo doi na to.
Onda? A
Ako ba mora znati, jednom sam ih uvukao.
Kad je to bilo?
U mladosti. Morao sam na brzinu preko ograde od bod
ljikave zice.
Zato?
Zato to sam nosio lubenicu koju nisam sam uzgojio.
Bjezao si? Od koga?
Od jednog znanca. Svinjara. Uzbunili su ga psi, pa je
izletio lamatajui pukom za ptice. Sreom se spotaknuo preko
kolaca za grah, pa sam tako stekao neku prednost.
Je li te gaao?
Tada sam mislio da jest. No mozda su oni pucnjevi pot
jecali iz moje pozadine. Nikad to nisam sasvim raistio.
Jesi li uspio preskoiti ogradu?
Jo kako.
Zloinaki um, ve u onom uzrastu.
Nemam zloinaki um.
Naravno. Razmiljam o lienju kuhinje. Koja ti se boja
svia? Will? Koju boju voli? Jesi li jo uvijek tu?
Jesam, da, ovaj, zuta. Obojimo je u zuto.
Meni je zuta gadna. Za dorukom u biti zelena.
Onda plavo.
Plava je hladna.
Do bijesa, to se mene tie, obojaj je u djeje govance,
u zutosmee. Ne, gledaj, vjerojatno u se uskoro vratiti pa e
mo zajedno otii u prodavaonicu boja i nabaviti neto sitnica
i materijala. Dobro? Mozda e nam to biti neka izlika i tako
to.
Dobro, daj da to uradimo. Treba nam izlika. Ne znam
zato uope razgovaram o tome. uj, ja te volim i nedostaje

49
mi, ali radi ono to treba uraditi. I tebe to dosta kota. Znam.
Ovdje sam i bit u ovdje kad god se vrati kui, ili u se s
tobom sastati bilo kada, bilo gdje. Eto, tako.
Draga Molly. Draga Molly. Sada odi u krevet.
Dobro.
Laku no.
Graham je legao s rukama ispod glave prizivajui u sjeanje
veere s Molly. Rak kamenar s umakom i slani povjetarac po-
mijean s vinom.
Ali njegovo je prokletstvo bilo da eprka po razgovoru, pa
je to i sada poeo. Sjetio se da se na nju obrecnuo nakon one
bezazlene primjedbe da ima zloinaki um. Glupo.
Graham je smatrao da je njezino zanimanje za njega teko
objasniti.
Nazvao je policijsku centralu i ostavio poruku za Stringfilda
da ujutro zeli pomoi u trkaranju. Nita drugo nije mogao
uiniti.
Dzin mu je pomogao da zaspi.

50

i
 6.
Traljave kopije zabiljeki o svim pozivima u vezi sa sluajem
Liidovih lezale su na stolu Buddvja Stringfilda. Kad je u
utorak ujutro u sedam sati stigao u ured, bilo ih je ezdeset
i tri. Najvia je bila oznaena crvenom bojom.
U njoj je pisao daje birmingemska policija iza garaze obitelji
Jacobi nala maku sahranjenu u kutiji od cipela. Bila je umo-
tana u kuhinjsku krpu, a meu apama je imala cvijet. Na
poklopcu je djejim rukopisom bilo napisano njezino ime. Nije
imala okovratnik. Poklopac kutije pridrzavala je vrpca vezana
zenskim uzlom.
Birmingemski je mrtvozornik rekao da je maka uguena.
Bio ju je obrijao i nije pronaao ubodnu ranu.
Stringfild je naoalama kuckao po zubima.
Pronali su meko tlo i kopali lopatom. Nije im trebao ni-
kakav prokleti metanski test. Ipak, Graham je imao pravo.
Starjeina detektiva oblizao je palac i stao listati hrpu zabi-
ljeki. Najvie je bilo prijava sumnjivih vozila koja su viena
prolog tjedna. Neodreeni opis, tek tip kola ili samo boja. eti-
ri su graanina Atlante dobila anonimni telefonski poziv: S
vama u kao s Liidovima.
Izvjetaj Hoyta Lewisa nalazio se u sredini gomile.
to je s izvjetajem inkasatora o onom Parsonsu? Broj,
etrdeset osam.
Sino smo, efe, pokuali ispitati komunalce da li imaju
nekoga u tom drvoredu rekao je komandi smjene. Jutros
e nam netko doi.

51
 Bolje da ti odmah nekoga poalje njima rekao je
Stringfild. Neka provjeri sanitarce, gradskog inzenjera, ne
k pregleda graevinske dozvole duz cijelog drvoreda i javi mi
u moj auto.
Nazvao je broj Willa Granama. Wil? Daj da se za deset
minuta sastanemo ispred tvog hotela i malo provozamo.
Stringfild se u sedam etrdeset pet parkirao blizu kraja
drvoreda. On i Graham su usporedno hodali tragovima kotaa
utisnutim u ljunak. Iako rano, sunce je ve pripeklo.
Mora uzeti eir rekao je Stringfild. On je svoj mo
deran slamnati eir nabio na oi.
Ogradu od lanaca uz straznju stranu imanja Liidovih obrasla
je loza. Zastali su pokraj elektrinog brojila na stupu.
Ako je doao odavde, imao je pogled na cijelu straznju
stranu kue rekao je Stringfild.
Imanje Liidovih je za samo pet dana poelo poprimati za-
puten izgled. Tratina nije bila ravna, iznad trave je izikao
divlji luk. Po dvoritu su popadale granice. Grahamu je dolo
da ih pokupi. Kua je djelovala kao da spava, reetkasti je tri-
jem bio isprugan i iaran sjenama stabala. Stojei pokraj
Stringfilda u drvoredu, Graham je vidio sebe kako zagleda u
straznji prozor, kako otvara vrata trijema. udnovato, inilo se
da mu njegova rekonstrukcija ulinog ulazenja, sada na
svjetlosti sunca izmie. Gledao je kako se djeja ljuljaka
lagano njie na povjetarcu.
Kao da je ono Parsons rekao je Stringfild.
H. G. Parsons je rano izaao i sada je, dvije kue dalje, kopao
u cvjetnjaku straznjega dvorita. Stringfild i Graham su otili
do straznjih Parsonsovih vrata i tu stali kraj njegovih kanti za
smee. Poklopci su bili lancima privreni uz ogradu.
Stringfild je mjernom trakom izmjerio visinu brojila.
Imao je biljeke o svim susjedima Liidovih. U njima je
pialo da se Parsons, na zahtjev svojega efa, rano povukao u
mirovinu i napustio potu. Taj je rukovodilac izvijestio da je
Parsons sve nesabraniji.
U Stringfildovim je biljekama bilo i traeva. Susjedi su
priali da je Parsonsova zena ostajala u Maconu kod sestre
koliko je god duze mogla i da ga sin vie uope ne posjeuje.

52
 Stringfild je pozvao: Gospodine Parsons. Gospodine Parsons!
Parsons je naslonio lopatu o zid kue i priao ogradi. Bio
je u sandalama i bijelim arapama. Zemlja i trava zaprljale su
vrhove arapa. Lice mu je bilo blistavo ruziasto.
Arterioskleroza, pomislio je Graham. Popio je svoju tabletu.
Da?
Gospodine Parsons, bismo li mogli askom porazgovarati?
Nadamo se da nam mozete pomoi rekao Stringfild.
Jeste li vi iz elektrinog poduzea?
Ne, ja sam Buddy Stringfild iz policije.
Onda se radi o umorstvu. Kao to sam rekao vaem ov
jeku, zena i ja bili smo u Maconu.
Znam, gospodine Parsons. Htjeli smo se raspitati o vaem
brojilu. Je li...
Ako je samo to... inkasator je rekao da sam uradio neto
nepravilno, ali on samo...
Ne, ne, gospodine Parsons. Jeste li prolog tjedna vidjeli
da neki stranac oitava vae brojilo?
Nisam.
Sigurno? ini mi se da ste Hoytu Lewisu rekli kako netko
oitava prije njega.
Jesam. I ve je bilo vrijeme. Ja pazim na svoje stanje
i
komunalna komisija e od mene dobiti potpun izvjetaj.
U redu, gospodine. Uvjeren sam da e onda
pripaziti.
Koga ste vidjeli da oitava vae brojilo?
Nije to bio stranac. Bio je netko iz Elektre Georgije.
Kako znate?
Pa izgledao je kao inkasator.
Kako je bio odjeven?
Rekao bih, kao svi ostali. to oni nose? Smee odijelo i
kapu.
Jeste li mu vidjeli lice?
Ne sjeam se. Vidio sam ga kroz kuhinjski prozor. Htio
sam porazgovarati, ali morao sam najprije obui kuni ogrta.
Kad sam izaao, on je ve nestao.
Je li imao kamion?

53
 Ne sjeam se da sam ga vidio. to se to dogaa? Zato
vam je to vazno?
Ispitujemo svakoga tko se prolog tjedna zatekao u su
sjedstvu. Zato je vazno, gospodine Parsons. Nastojte se sjetiti.
Znai, ipak se radi o umorstvu. Jo niste nikoga uhapsili,
zar ne?
Nismo.
Sino sam promatrao ulicu i prolo je punih petnaest
minuta a da nisu prola ni jedna policijska kola. Strano je to
to se dogodilo Liidovima. Moja je zena bila izvan sebe. Pitam
se tko e kupiti njihovu kuu. Neki dan vidio sam kako je
mjerkaju nekakvi Crnci. Znate, morao sam nekoliko puta opo
menuti Liida zbog njegove djece, ali su inae bili u redu.
Naravno, nije htio posluati ni jedan savjet o onoj tratini. Po
ljoprivredni odjel ima nekoliko fantastinih broura o kontroli
korovskih biljaka. Konano sam mu ih naprosto ubacio u po
tanski sandui. asna rije, otkako je doselio, divlji je luk sve
uguio.
Gospodine Parsons, kada ste, tono, vidjeli toga ovjeka
u drvoredu? pitao je Stringfild.
Nisam siguran. Pokuavam misliti.
Sjeate li se doba dana? Jutro? Podne? Popodne?
Znam dijelove dana, ne morate ih imenovati. Mozda po
podne. Ne sjeam se.
Stringfild se poeao po zatiljku. Oprostite, gospodine
Parsons, ali ja to moram istjerati na istac. Mozemo li ui u
vau kuhinju pa ete nam tono pokazati odakle ste ga vidjeli?
Da vidim vae isprave. Obojica.
U kui tiina, sjajne plohe i ustajao zrak. Uredno. Uredno.
Oajniki red ostarjelog para koji je vidio da se njihov zivot
poinje rasplinjavati.
Graham je pozelio da je ostao vani. Bio je siguran da je u
ladicama ulatena srebrnina s tragovima jajeta izmeu zubaca
vilica.
Prestani s tim i daj da ispumpamo starog prdonju.
Prozor iznad kuhinjskog slivnika pruzao je dobar pogled na
straznje dvorite.

54
 Evo. Jeste li zadovoljni? pitao je Parsons. Odavde se
zaista vidi van. Ali nikad nisam s njim razgovarao, ne sjeam se
kako je izgledao. Ako je to sve, ja imam jo puno posla.
Granam je tek sada progovorio: Rekli ste da ste poli po
kuni ogrta, a kad ste se vratili, vie ga nije bilo. Znai da
niste bili odjeveni.
Nisam.
Usred popodneva? Jeste li se loe osjeali, gospodine Par
sons? k
to radim u vlastitoj kui tie se samo mene. Ako
zelim, ovdje mogu nositi i klaunovo odijelo. Zato tamo vani
ne trazite ubojicu? Vjerojatno zato o je ovdje svjeze.
Shvatio sam, gospodine Parsons, da ste u mirovini,
pa
onda nije vazno da li se ba svakog dana potpuno odjenete ili
ne. Mnoge se dane uope ne obuete, zar ne?
Parsonsu su na sljepooicama iskoile zile. Ne znai da se,
samo zato to sam u penziji, ne oblaim i ne radim svakoga
dana. Bilo mi je naprosto vrue, pa sam uao i istuirao se.
Radio sam. Zastirao sam biljke i do popodneva sam zavrio
cjelodnevni posao, a to je vie nego to ete vi danas napraviti.
to ste to...?
Zastirao sam, malirao.
Kojega ste dana zastirali?
U petak. Bilo je to proli petak. Dostavili su mi ujutro,
dobro su natovarili, pa sam morao... I sve sam razastro do
popodneva. Mozete se raspitati u vrtlarskom centru koliko ga
je bilo.
I tako ste se zagrijali da ste se poli istuirati. to
ste
radili u kuhinji?
Pripremio sam au ledenog aja.
Pa ste izvadili neto leda? Ali hladnjak vam je tamo, da
leko od prozora.
Parsons je od prozora pogledao prema hladnjaku, izgubio
se i zbunio. Oi su mu bile mutne kao u riba u ribarnici potkraj
dana. Odjednom su se pobjedonosno razbistrile. Otiao je do
ormaria pokraj sudopera.

55
 Stajao sam upravo ovdje i uzimao malo niskokalorinog
sladila kad sam ga ugledao. Tako je to bilo. To je sve. Ako ste
sada gotovi s njukanjem...
Mislim da je vidio Hoyta Lewisa rekao je Graham.
I ja tako mislim slozio se Stringfild.
To nije bio Hoyt Lewis!!! Nije! Parsonove su oi za
suzile.
Kako znate? pitao je Stringfild. Mogao je to biti
Hoyt Lewis, a vi ste samo pomislili...
Lewis je sme od sunca. On ima staraku masnu kosu
i one djetlizaliske. Parsonsov se glas povisio i sada je go
vorio tako brzo da ga se teko razumjelo. Eto kako znam.
Razumije se da to nije bio Lewis. Ovaj je ovjek bio bljei i
svjetlokos. Okrenuo se i da neto zapie na svojoj podlozi, pa
sam vidio ispod straznjeg dijela njegova eira. Blond. Ravno
odrezana kosa na vratu.
Stringfild je stajao savreno nepomian, a kad je progovorio,
glas mu je jo uvijek odavao sumnju. A to je bilo s licem?
Ne znam. Mogao je imati brkove.
Kao Lewis?
Lewis ne nosi brkove.
Ah izustio je Stringfild. Je li mu mjerilo bilo u
visini oiju? Je li morao dizati glavu da ga oita?
Reko bih u visini oiju.
Biste li ga prepoznali da ga opet ugledate?
Ne bih.
Koliko je mogao imati godina?
Nije bio star. Ne znam.
Jeste li u njegovoj blizini vidjeli Liidova psa?
Nisam.
ujte, gospodine Parsons, sada vidim da sam pogrijeio
rekao je Stringfild. Zaista ste nam puno pomogli. Ako
nemate nita protiv, poslat u vam naeg umjetnika i ako mu
budete dopustili da sjedne za ovaj kuhinjski stol, mozda ete
mu pobuditi predodzbu o izgledu toga momka. To sasvim si
gurno nije bio Lewis.
Neu da se moje ime pojavi u novinama.

56
 Nee se pojaviti.
Parsons ih je ispratio iz kue.
avolski ste posao obavili, gospodine Parsons, u ovom
dvoritu rekao je Stringfild. Trebali biste osvojiti nekakvu
nagradu.
Parsons nije odgovorio. Lice mu je pocrvenjelo i micalo se,
oi suzile. Stajao je u svojim vreastim kratkim hlaama i san-
dalama te bijesno gledao za njima. Kad su napustili dvorite,
zgrabio je lopatu i stao bjesomuno zabadati u zemlju. Nasli-
jepo zasijecajui meu cvijee, rasprostirao03 mal.

Stringfild se raspitao preko radija u svojim kolima. Nijedno

komunalno poduzee ni gradska agencija nisu nita znali o ov-
jeku koji je dan prije zloina prolazio drvoredom. Stringfild
je prenio Parsonsov opis i dao upute za umjetnika. Recite da
najprije nacrta stup i brojilo pa neka krene od toga. Morat e
smiriti svjedoka.
Na slikar ba ne voli odlaziti u kune posjete rekao
je Grahamu ef detektiva, provlaei svoj Ford kroz prometnu
guzvu. Voli da ga, dok radi, promatraju tajnice, a kraj njega
s noge na nogu cupka svjedok zavirujui mu preko ramena.
Policijska je postaja prokleto loe mjesto da bilo koga ispita,
osim ako ga treba uplaiti. im dobijemo sliku, obii emo s
njom cijelo susjedstvo od vrata do vrata?
Osjeam, Will, da smo upravo naili na nekakav nagov
jetaj. Slabaan, ali ipak! Vidite, zeznuli smo jednoga starog
avla i probili se korak naprijed. Dajte da sad neto s tim po
nemo.
Ako je ovjek iz drvoreda onaj kojeg trazimo, to je do
sada najbolja vijest rekao je Graham. Gadio se sam sebi.
Tako je. To znai da nije jednostavno siao s autobusa
i krenuo na bilo koju stranu, za svojim malim. Imao je plan.
Prenoio je u gradu. Znao je dan ili dva unaprijed kamo e.
Ima neku ideju. Ispita mjesto, ubije kune mezimce, zatim obi
telj. Kakva je to, do avola, ideja? Stringfild je zastao.
To je vae podruje, je li?

57
 Da, jest. Ako je uope iije, mislim da je moje.
Znam da ste takve stvari susretali i ranije. Neki dan sam
vas pitao o Lecteru, i to vam nije bilo drago, ali ipak moramo
0 tome razgovarati.
Dobro.
On je, sve u svemu, ubio devetoro, je li?
Devetoro, koliko znamo. Jo je dvoje prezivjelo.
to je bilo s njima?
Jedan je u bolnici u Baltimoreu prikljuen na respirator.
Drugi je u jednoj privatnoj bolnici za mentalne bolesti u Den
veru.
to ga je navelo da to radi? Kako je, na koji je nain
lud?
Graham je kroz prozor automobila gledao ljude na ploniku.
Glas mu je zvuao ravnoduno kao da diktira pismo.
To je radio zato to mu se to svialo. I jo mu se svia.
Doktor Lecter nije lud, barem nije u onom uobiajenom znae
nju. Napravio je neke grozne stvari zato to je u njima uzivao.
Ali kad zeli, on moze savreno funkcionirati.
Kako su to nazvali psiholozi to to s njim nije u redu?
Kazu da je sociopat zato to ne znaju kako bi ga inae
nazvali. Ima neke karakteristike onoga to oni nazivaju socio
patijom. On se ne kaje i uope ne osjea krivnju. Imao je prvi
1 najgori simptom kao dijete sadizam prema zivotinjama.
Stringfild je zastenjao.
Ali nema nijednog od drugih uobiajenih znakova re
kao je Graham. Nije bio skitnica, nema nikakvu osobnu povi
jest sukoba sa zakonom. Nije bio izrabljivaki nastrojen u sit
nicama, poput veine sociopata. Ne znaju kako bi ga nazvali.
Njegovi elektroencefalogrami pokazuju neke udne uzroke, ali
iz toga nisu mogli mnogo izvui.
Kako biste ga vi okrstili? upitao je Stringfild.
Graham je oklijevao.
Kako ga zovete? Onako, u sebi.
udovite. O njemu mislim kao o jednom od onih bijed
nika koji se s vremena na vrijeme raaju po bolnicama. Hrane
ih, griju, ali ih ne prikljuuju na aparate i oni umiru. Lecter

58
je unutar svoje glave takav, ali izvana djeluje normalno i nitko
ga ne moze proitati.
Imam neke prijatelje u udruzenju starjeina iz Baltimorea.
Pitao sam ih kako ste uspjeli izdvojiti toga Lectera. Rekli su
da ne znaju. Kako ste uspjeli? to vam je bilo prvi znak,
upozorenje, prvo to ste osjetili?
To je bila koincidencija rekao je Graham. esta je
zrtva ubijena u vlastitoj radionici. Imao je stolarski alat i opre
mu, a ondje je drzao i lovaki pribor. Bio je prezan za plou
s klinovima na kojoj vise alati i stvarno je bio rastrgan, raspa
ran, izboden i naboden strelicama. Njegove su me rane pod
sjeale na neto ali nisam se mogao sjetiti na to.
Pa ste morali priekati na slijedee ubojstvo.
Da, Lecter se raspomamio troje je sredio za devet
dana. Ali taj esti, on je na bedru imao dva stara oziljka. Pa
tolog se obratio mjesnoj bolnici i otkrio daje on prije pet godina
pao s lovake eke na stablu prilikom lova lukom i strijelama
i da mu je jedna strelica probila bedro.
Lijenik koji je sastavio taj izvjetaj bio je specijalist na ki-
rurkom stazu, no ranjenik je dopao Lecteru i on ga je prvi
obradio zato to je bio dezuran u prijemnom odjelu. Njegovo se
ime nalo u prijemnom dnevniku. Od te je nesree prolo
mnogo vremena, no ja sam vjerovao da e se Lecter sjeati
ako je ita bilo sumnjivo u vezi s tom ranom od strelice, pa
sam ga posjetio u njegovoj ordinaciji. Hvatali smo se i za slam-
ku.
U to se vrijeme bavio psihijatrijom. Imao je lijepu ordinaciju.
Antikno pokustvo. Rekao je da se jedva sjea tog ranjavanja
strelicom, da je zrtvu dopremio njezin sudrug u lovu, i to bi
bilo sve.
Neto me ipak muilo. Mislio sam daje to neto to je Lecter
rekao ili neto to sam zapazio u ordinaciji. Pretresao sam to
s Crawfordom. Pregledali smo policijsku evidenciju, no Lecter
nije imao dosje. Zelio sam malo vremena provesti sam u nje-
govoj ordinaciji, ali nismo uspjeli dobiti punomo. Nita im ni-
smo mogli pokazati. I tako sam ga opet posjetio.
Bila je nedjelja, on je primao pacijente i nedjeljom. Zgrada
je bila prazna, tek nekoliko ljudi u njegovoj ekaonici. Odmah

59
me primio. Razgovarali smo i on se uljudno trudio da mi po-
moghne. Iznad njegove glave opazio sam neke vrlo stare medi-
cinske knjige. Znao sam da je on taj.
Kad sam ga opet pogledao, mozda mi se promijenio izraz
lica, ne znam. No znao sam da je on na ovjek i da on zna
da ja znam. Ali nisam shvatio kako znam. Nisam bio siguran.
Morao sam razmisliti. Zato sam neto promrmljao i izaao u
predsoblje. Vidio sam telefon koji radi na kovance. Nisam htio
uznemiriti Lectera, dok ne dobijem pomo. Razgovarao sam s
policijskom telefonskom centralom kad se on pojavio na po-
monim vratima meni iza lea. Bio je u arapama. Nisam ga
uo. Samo sam mu osjetio dah i onda... to je bio kraj.
Dobro, a kako ste ga otkrili?
Mislim da sam to konano shvatio u bolnici tjedan dana
kasnije. Stvar je u Ranjeniku, ilustraciji koju su ranije esto
upotrebljavali u starim medicinskim knjigama kakve je imao
i Lecter. Na jednoj ljudskoj figuri prikazane su razne vrste
ratnih rana. To sam vidio na postdiplomskom na predavanjima
iz patologije. Polozaj i narav povreda este zrtve jako su od
govarale Ranjeniku.
Kazete Ranjenik? Imali ste samo to?
Ustvari da. ista je koincidencija to sam ga vidio. Mr
viak sree.
I to mi je neka srea.
Zato ste me, do bijesa, pitali ako mi ne vjerujete?
Jer to nisam znao.
U redu. Nisam namjeravao o tome govoriti. Ali tako se
odigralo.
Dobro rekao je Stringfild. Dobro. Hvala vam to
ste mi ispriali. Takve stvari trebam znati.
 vjero
jatni
m da
je
preru
i P en u
ar inkas
so atora
ns izvi
ov ao,
op zati
is m
o osje-
vj tio
ek unut
a arnju
iz prisil
dr u da,
vo prije
re nego
da to
i doe
in ubiti
fo lano
r ve
m obit
ac elji,
ije povri
o jedi
m njiho
a ve
ki kun
i e
ps ljubi
u mce.
zn
a 60
ili
su
m
og
u
e
up
oz
or
en
je
na
ub
oj
ii
ne
m
et
od
e.
i
ni
lo
se
 Neposredni problem s kojim se sada suoila policija bila je
odluka da li da tu teoriju objave ili ne.
S opom svijeu o znakovima opasnosti i potrebi budnosti,
policija bi imala preventivno upozorenje na slijedei napad ubo-
jice ali novine vjerojatno i on ita.
Mogao bi promijeniti navike.
U policiji je prevladavao snazan osjeaj da bi tanane puto-
kaze valjalo odrzati u tajnosti, osim ako je rije o posebnoj
okruznici za veterinare i drutva za zatitu zrtinja na itavom
jugoistoku u kojoj bi se zahtijevali hitni izvjetaji o sakaenju
kunih ljubimaca.
To je znailo: uskratiti javnosti djelotvorno upozorenje. Ra-
dilo se o moralnoj dvoumiti, a s takvim se stvarima u policiji
teko snalaze.
Posavjetovali su se s doktorom Alanom Bloomom iz Chicaga.
Doktor Bloom je rekao da e ubojica, ako proita upozorenje
u tisku, vjerojatno promijeniti nain izvianja. Sumnjao je da
bi ubojica, bez obzira na rizik, mogao prestati napadati kune
ljubimce. Psihijatar je rekao policajcima da nipoto ne smiju
biti sigurni kako im za rad preostaje dvadeset pet dana do
punog mjeseca, 25. kolovoza.
Odluka je donesena 31. srpnja prijepodne, tri sata nakon
to je Parsons dao svoj opis na telefonskoj konferenciji izmeu
policije Birminghama i Atiante te Crawforda, koji je bio u
Washingtonu. Dogovoreno je da e odaslati interni bilten
veterinarima, tri dana obilaziti susjedstvo s umjetnikovim
portretom osumnjienog te zatim pustiti informaciju u medije
masovne komunikacije.
Ta su tri dana Graham i detektivi u Atianti tabanali ploni-
cima pokazujui crtez kuevlasnicima u okolici kue Liidovih.
Na njemu je bio tek nagovjetaj lica, no oni su se nadali da
e nai nekoga tko e im pomoi da tu sliku upotpune i pobo-
ljaju.
Rubovi Grahamove kopije crteza omekali su od znojenja
dlanova. Cesto je bilo teko navesti ukuane da otvore vrata.
Nou je lezao u svojoj sobi posipan talkom po osipu od vruice,
a um mu je istrazivao problem poput kakva holograma. Slutio
je onaj osjeaj koji prethodi spoznaji. Ali ona nije dolazila.

61
 U meuvremenu su se u Atlanti dogodile etiri sluajne po-
vrede i jedan smrtni sluaj, kad su stanari pucali na svoje ro-
ake koji su se kasno nou vraali kui. Mnogostruko se po-
veao broj telefonskih dojava, beskorisne povjerljive obavijesti
gomilale su se u ulaznoj koarici policijske centrale. Oaj se
irio poput gripe.
Potkraj treeg dana iz Washingtona se vratio Cravvford i
upao Grahamu dok je ovaj s nogu svlaio proznojene arape.
Vru posao?
Ujutro zgrabi portret pa e vidjeti odgovorio je Gra
ham.
Neu, veeras e sve to biti u vijestima. Jesi li cijelog
dana hodao?
Ne mogu se voziti kroz njihova dvorita.
Nisam se niti nadao nekoj koristi od tog obilazenja
rekao je Crawford.
Dobro, do avola, to si oekivao da u raditi?
Najbolje to zna, nita drugo.
Crawford je ustao da pode.
Marljivost je za mene bila neka vrst narkotika, osobito
kad sam prestao piti. Mislim da je i za tebe.
Graham se ljutio. Crawford je, naravno, imao pravo.
Graham je roeno otezalo, i toga je svjestan. Jo davno, u
koli, nadoknaivao je to brzinom. Ali vie nije u koli.
Danima je znao da jo neto moze napraviti. Mogao je pri-
ekati da ga na to natjera oaj zadnjih dana prije utapa. A
moze to napraviti i sada dok jo ima nade da e pomoi.
Zelio je uti jedno miljenje. Morao je podijeliti jedno vrlo
neobino gledite; uspostaviti odreeno duevno stanje nakon
toliko toplih i lijepih godina provedenih u Keysu.
Razlozi su kloparali poput zubaca zeljeznice u luna parku
i na vrhuncu uspona, prije sunovraenja u dubinu, nesvjestan
da se uhvatio za trbuh, Graham je glasno rekao:
Moram posjetiti Lectera.

62
 7.
Doctor Frederic Chilton, ef osoblja drzavne bolnice
Chesapeake za duevno bolesne kriminalce, zaobiao je svoj
pisai stol da se rukuje s Willom Grahamom.
Juer me nazvao doktor Bloom, gospodine Graham
ili da vas oslovljavam s doktor Graham?
Ja nisam doktor.
Jako sam se obradovao razgovoru s doktorom Bloomom,
mi se znamo godinama. Izvolite sjesti.
Cijenimo vau pomo, doktore Chilton.
Iskreno govorei, ponekad se prije osjeam kao Lecterov
tajnik nego kao njegov uvar rekao je Chilton. Ve je
sam opseg njegove pote prava neprilika. Mislim da se medu
nekim istrazivaima smatra daje prepiska s njim ik u ne
kim sam psiholokim kabinetima njegova pisma vidio uokvi
rena na zidu a neko se vrijeme inilo da ga svaki kandidat
za doktora filozofije zeli intervjuirati. No ja u ipak rado su
raivati s vama i doktorom Bloomom.
Potrebno je da se s doktorom Lecterom sastanem u to
veoj izolaciji rekao je Graham. Mozda e se pokazati
potreba da ga opet posjetim ili da mu telefoniram.
Chilton je kimnuo glavom. Da ponemo s tim: doktor
Lecter e ostati u svojoj sobi. To je apsolutno jedino mjesto
na kojem ga ne sputavamo. Jedan zid njegove sobe ima dvo-
struku pregradu koja se otvara u predsoblje. Rei u da vam
tamo stave stolicu i, ako zelite, zaslon.
Moram od vas zahtijevati da mu ne unesete nikakav pred-
met, osim papira, ali bez vrste podloge i spojnica. Nikakvi

63
prstenasti vezovi, olovke, pera. Ima on flomastere s vrkom od
filca.
Mozda u biti prisiljen da mu pokazem neke materijale
koji bi ga mogli nadahnuti rekao je Graham.
Mozete mu pokazati to god zelite ako je to na mekom
papiru. Dodajte mu dokumente na posminoj podlozi za hranu.
Nita mu nemojte pruzati kroz pregradu i nemojte primiti ni
ta to bi on mogao pruziti vama. Papire moze vratiti na po
dloku za jelo. Na tome inzistiram. Doktor Bloom i gospodin
Crawford su me uvjerili da ete suraivati u pogledu postupka.
Hou rekao je Graham. Poeo je ustajati.
Znam, gospodine Graham, da vam se zuri, ali bih vam
jo prije neto rekao. To e vas zanimati.
Mozda e djelovati neumjesno da medu svim ljudima upravo
vas upozorim da se uvate Lectera. No on je tako simpatian
da vas jednostavno razoruzava. Cijelu godinu nakon to su ga
doveli savreno se ponaao i ostavljao dojam da surauje u
terapiji. Posljedica to se dogaalo pod prijanjim upraviteljem
malo je popustilo osiguranje.
U popodnevnim satima 8. srpnja 1976. pozalio se na bol u
prsima. U ambulanti su mu skinuli sigurnosne vezice da lake
snime elektrokardiogram. Jedan je pratilac iziao iz prostorije
da popui cigaretu, a drugi se na sekundu okrenuo. Sestra je
bila vrlo brza i znazna. Uspjela je sauvati jedno oko.
Mozda e vam ovo izgledati udno. Chilton je iz pre
tinca izvadio EKG snimku i razmotao je na svom stolu. Kazi
prstom je pratio izlomljenu iljastu liniju. Ovdje se odmara
na lezaju za pregledavanje. BHo, sedamdeset dva. Ovdje grabi
ruku medicinske sestre i privlai je k sebi. Ovdje ga je pratilac
svladao. Usput, nije pruzao otpor, premda mu je pratilac iaio
rame.
Zapazate li udnu stvar? Puls mu nije preao ni osamdeset
pet. ak ni kad joj je iupao jezik.
Chilton nije mogao nita proitati na Grahamovu licu. Za-
valio se na svojoj stolici i pod bradom sastavio vrkove prstiju.
Ruke su mu bile suhe i sjajne.
Znate, kad su uhvatili Lectera, mislili smo da e nam
on pruziti jedinstvenu priliku da prouavamo pravog sociopata

64
 rekao je Chilton. Prava je rijetkost da ih uhvate zive. Lecter
je tako bistar, tako dobro zapaza; izueni je psihijatar... i
masovni ubojica. inilo se da zeli suraivati, pa smo se po-
nadali da bi mogao postati nekakav prozor na tu vrst aberacije.
Mislili smo da emo sliiti na Beaumouta, koji je prouavao
probavu u otvoru na trbuhu svetog Martina.
No pokazalo se da ga danas ne razumijemo nita bolje nego
onog dana kad je stigao. Jeste li ikada s njim razgovarali malo
duze?
Nisam. Samo sam ga vidio kad je... Uglavnom sam ga
vidio u sudnici. Doktor Bloom mi je pokazao njegove lanke
u asopisima rekao je Graham.
On je, naprotiv, vrlo blizak s vama. Posveivao vam je
mnoge misli.
Imali ste s njim psihoterapijske razgovore?
Da, dvanaest. On je prosto nepronian. Isuvie je profi
njen i kompliciran da bi se ita postiglo testovima. Edwards,
Fabre, ak je i sam doktor Bloom s njim pokuavao. Imam
njihove zabiljeke. I za njih je ostao enigma. Razumije se, ne
mogue je rei to on krije i da li razumije vie nego to nam
je voljan kazati. Ah, da, otkako je zatvoren, sastavio je nekoliko
briljantnih lanaka za The American Journal of Psyehiatry
i The General Archives. Ali oni su posveeni problemima
koji nisu njegovi. Pomiljam da se boji da, u sluaju da ga
deifriramo, vie nikoga ne bi zanimao i da bi ostatak zivota
proveo zaboravljen u nekoj zabaenoj samici.
Chilton je zastao. Bio se izvjetio da koristi periferni vid
kako bi tijekom razgovora nenametljivo promatrao pacijenta.
Mislio je da tako neopazen moze gledati Grahama.
Ovdje vlada jednoduno miljenje da ste vi, gospodine
Graham, jedina osoba koja je pokazala barem malo stvarnog
razumijevanja za Hannibala Lectera. Mozete li mi ita rei o
njemu?
Ne.
Neke nae ljude zanima ovo: budui da ste vidjeli zloine
doktor Lectera, da se tako izrazim njihov stil, jeste li mozda
mogli rekonstruirati njegove fantazije? I je li vam to pomoglo
da ga identificirate?

65
 Graham nije odgovorio.
Nama oajno nedostaje materijal o tim stvarima. Postoji
jedan jedini lanak u The Journal of Abnormal Psychology.
Biste li pristali da porazgovarate s nekima od naeg osoblja ne,
ne, ne ovaj put doktor Bloom me vrlo otro upozorio. Moramo
vas ostaviti na miru. Ali mozda drugom prilikom?
Doktor Chilton je u zivotu vidio dosta neprijateljskog po-
naanja. Vidio je to i sada.
Graham je ustao. Hvala vam, doktore. Sada bih posjetio
Lectera.

Za Grahamom su se zatvorila elina vrata odjela s maksi-

malnim osiguranjem. uo je kako je zasun kliznuo u lezite.
Graham je znao da Lecter prespava vei dio prijepodneva.
Pogledao je niz hodnik. Pod tim kutom nije mogao vidjeti
Lecterovu eliju, ali je vidio da su svjetla u njoj priguena.
Zelio je vidjeti kako Lecter spava. Htio je dobiti vremena
da se pripremi i skupi snagu. Ako u svojoj glavi osjeti Lecterovu
ludost, mora je hitro zaustaviti, kao kakav izljev, povodanj.
Hodao je iza nekog bolniara koji je gurao kolica s poste-
ljinom da prikrije zvuk svojih koraka. Doktora Lectera je teko
zaskoiti.
Zaustavio se prije kraja hodnika. eline su ipke zatvarale
cijelu prednju stranu elije. Iza reetaka, dalje nego to moze
doseghnuti ruka, od stropa do poda i od zida do zida protezala
se vrsta najlonska mreza. Graham je kroz te pregrade vidio
stol i stolicu privrene za pod. Stol je bio pretrpan knjigama
u mekom omotu i pismima. Priao je ipkama, obuhvatio ih
rukama, pustio ih.
Doktor Hannibal Lecter spavao je na svom bolnikom kre-
vetu glave poduprte jastukom prislonjenim uza zid. Na prsima
mu je otvoren lezao Le Grand Dictionnaire de Cuisine.
Graham je kroz reetke zurio kojih pet sekundi, kad je Lec-
ter otvorio oi i rekao: To je ona ista odvratna vodica za
brijanje koju ste upotrebljavali i prilikom suenja.
Uvijek je dobijem za Bozi.

66
 Oi su u doktora Lectera kestenjaste i svjetlo odbijaju u
malim crvenkastim tokicama. Graham je osjetio svaku dlaicu
na iji. Jednu je ruku polozio na taj dio vrata.
Da, Bozi, rekao je Lecter. Jeste li dobili moju estit
ku?
Jesam. Hvala.
Bozinu estitku doktora Lectera dostavio je Grahamu kri
minalistiki laboratorij FBIa u Washingtonu. Odnio ju je u
straznje dvorite, spalio i oprao ruke prije nego tp e dodirnuti
Molly.
Lecter je ustao i priao stolu. On je malen zustar mukarac.
Vrlo je pristojan. Zato ne sjednete, Will? Mislim da u plakaru
dolje u hodniku ima nekoliko sklopivih stolica. Bare.m tako
zvui kad ih donose.
Bolniar mi je upravo donosi.
Lecter je stajao sve dok se Graham nije namjestio na stolici
u hodniku. A kako je policajac Stewart?
Stewart je dobro. Policajac Stewart je odustao od pro
voenja zakona kad je vidio podrum doktora Lectera. Sada u
pravlja hotelom. Graham je to preutio. Drzao je da Stewarta
ne bi razveselilo Lecterovo pismo.
Emocionalni su problemi, nazalost, prevladali ono najbo
lje u njemu. Smatrao sam da je taj mladi policajac vrlo per
spektivan i da mnogo obeava. Imate li i vi, Will, problema?
Nemam.
Razumije se da nemate.
Grahamu se inilo da mu Lecter gleda kroz lubanju. Nje-
govu je paznju osjeao kao da mu unutra plazi muha.
Drago mi je to ste doli. Koliko je prolo, tri godine?
Svi su moji posjetioci profesionalci. Obini kliniki psihijatri i
pohlepni drugorazredni doktori psihologije s provincijskih krm
nih koledza. Lizai olovaka koji lancima u zurnalima poku
avaju zatititi svoje polozaje.
Doktor Bloom mi je pokazao va lanak o kirurkoj na
stranosti u The Journal ofthe Clinical Psychiatry.
I?
Vrlo zanimljivo. ak i za jednog laika.

67
 Laik... laik laik. Interesantan termin rekao je Lec
ter. Oko mene toliko uenih kolega. Toliko strunjaka s dr
zavnim dotacijama. A vi kazete da ste laik. Ali vi ste bili taj
koji me uhvatio, zar ne, Will? Znate li kako ste uspjeli?
Sigurno ste proitali prijepis. Tamo sve pie.
Ne pie. Znate li kako ste uspjeli, Will?
Stoji u prijepisu. Uostalom, zato bi to danas bilo vazno?
Nije vazno meni, Will.
Htio bih, doktore Lecter, da mi pomoghnete.
Da, to sam i mislio.
Radi se o Atlanti i Birminghamu.
Da.
Vjerujem da ste o tome itali.
itao sam u novinama. Ali ne mogu uvati izreske. Ne
daju mi, naravno, kare. Katkada mi prijete da e mi uskratiti
i knjige, znate. Ne bih htio da pomisle kako razmiljam o ne
em morbidnom. Nasmijao se. Imao je male bijele zube.
Htjeli biste znati kako ih je odabirao, zar ne?
Mislio sam da biste vi mogli imati neku ideju. Molim
vas da mi kazete to mu oni znae.
Zato bih vam to rekao?
Graham je oekivao to pitanje. Zaustavljanje viestrukog zlo-
ina kao razlog ne li doktoru Lecteru palo na pamet.
Postoje stvari koje vi nemate rekao je. Istrazivaki
materijali, ak filmske sekvence. Razgovarao bih sa efom osob
lja.
Chilton. Morali ste ga sresti kad ste doli. Nije li grozan?
Recite mi istinu. eprtljavo pipa po vaoj glavi kao bruco kad
povlai uzicu na gaama. Gledao vas je iz kuta oiju? Proitali
ste ga, zar ne? Mozda mi neete vjerovati, no on je zaista meni
pokuao dati tematski test apercepcije. Tamo je sjedio i kesio
se od uha do uha ekajui na Mf 13. Ha! Oprostite mi, zabo
ravio sam da ne pripadate pomazanima. To je karta sa zenom
u krevetu i mukarcem u prvom planu. Od mene se oekivalo
da u izbjei seksualnu interpretaciju. Nasmijao sam se. Puh
nuo je i poslije svima priao da sam izbjegao zatvor uz pomo
Ganserova sindroma. Nema veze, to je tako dosadno.

68
 Imali biste pristup do filmoteke Amerikog medicinskog
udruzenja.
Ne vjerujem da biste mi nabavili ono to zelim.
Iskuajte me.
I ovako imam dosta za itanje.
Mogli biste vidjeti dosje o ovom sluaju. To je drugi ra
zlog.
Molite.
Mislio sam da biste zeljeli utvrditi da li ste pametniji od
osobe za kojom tragam. 0
Onda, dosljedno, vi drzite da ste pametniji od mene jer
ste me ulovili.
Ne. Znam da nisam pametniji.
Kako ste me onda uhvatili, Will?
Bili ste u gorem polozaju.
Zato u gorem?
Strast. A vi ste i ludi.
Vrlo ste preplanuli, Will.
Graham nije odgovorio.
Ruke su vam grube. Vie ne slie na pajkanove. Taj bi
losion za brijanje izabralo dijete. Na boci je naslikan brod?
Doktor Lecter rijetko drzi glavu uspravno. Dok postavlja pita
nje, naginje je kao da vam u lice uvre svrdlo znatizelje. Nakon
kratke stanke Lecter je rekao: Nemojte misliti da me mozete
nagovoriti apelirajui na moju intelektualnu tatinu.
Ne namjeravam vas nagovarati. To ete uiniti ili neete
uiniti. Ionako na tome radi doktor Bloom, a on je naj...
Jeste li ponijeli dosje?
Jesam.
I fotografije?
Da.
Dajte mi to pa bih mogao stvar razmotriti.
Ne.
Sanjate li puno, Will?
Do vienja, doktore Lecter.
Jo mi niste zaprijetili da ete mi uskratiti knjige.
Graham je krenuo.
Dajte mi onda taj dosje. Rei u vam to mislim.

69
 Graham je skraeni dosje morao ugurati u tijesnu posminu
zdjelicu. Lecter ga je izvukao.
Na vrhu je sazetak. Mozete ga odmah proitati rekao
je Graham.
Imate li neto protiv da to proitam nasamu? Dajte mi
jedan sat.
Graham je ekao sjedei na tronom plastinom kauu u
sumornom predvorju. Bolniari su svratili na kavu. Nije se uk-
ljuio u razgovor. Buljio je u male predmete u toj prostoriji i
bio zahvalan da se ne pomiu u vidnom polju. Dvaput je morao
na zahod. Osjeao se tupim, obamrlim.
Kljuar gaje opet propustio u odjel s maksimalnim osigura-
njem. Lecter je sjedio za stolom zamuenih oiju. Graham je
znao da je vei dio tog sata proveo gledajui slike.
Will, on je strano stidljiv djeak. Volio bih ga upoznati.
Jeste li uzeli u obzir mogunost da je nakazan? Ili da mozda
vjeruje da je nakazan?
Ogledala.
Da. Primijetili ste da je porazbijao sva ogledala u svim
kuama, a ne samo jedno, koliko mu je trebalo da uzme krho
tine. I ne stavlja ih na ona mjesta radi ranjavanja. Namjesti
ih tako da se u njima moze vidjeti. Da se ogleda u njihovim
oima oima gospoe Jacobi i... koje je ono drugo ime?
Gospoa Liid.
Tono.
Zanimljivo rekao je Graham.
Nije zanimljivo. 0 tome ste trebali misliti ranije.
Jesam.
Onda ste doli ovamo samo zato da me pogledate. Samo
zato da opet osjetite stari miris, je li? Zato ne onjuite sami
sebe?
Zanima me vae miljenje.
Trenutano ga nemam.
Volio bih ga uti kad ga budete imali.
Mogu li zadrzati dosje?
Jo nisam odluio rekao je Graham.
Zato nedostaju opisi zemljita? To su frontalne vizure
kua, tlocrti katova, sheme soba u kojima su se odigrala umor

70
stva i vrlo malo napomena o terenu. Kako su izgledala dvo -
rita?
Velika ograena straznja dvorita s ponekom zivicom.
Zato?
Zato, dragi moj Will, to ako na hodoasnik osjea po
sebno srodstvo s Mjesecom, mozda voli izai i gledati ga. Prije
nego to u sebi patakne plimu, shvaate. Jeste li, Will, ve
vidjeli krv na mjeseini? Djeluje sasvim crno. Naravno, ostaje
onaj drukiji sjaj. Ako je, recimo, ovjek bio gol, |jlo bi bolje
da ima neko skrovito mjesto za takve stvari. Morate imati malo
obzira prema susjedima, zar ne?
Hoete rei da bi dvorite moglo biti faktor prilikom oda
biranja zrtava?
O, da. Svakako e biti jo zrtava. Will, dopustite da za
drzim taj dosje. Prouit u ga. Kad ih budete imali vie, rado
bih i njih pogledao. Mozete me nazvati. U rijetkim prilikama
kad bi me nazvao moj odvjetnik, donosili bi mi telefon. Skrpili
bi ga preko interfona, no svi su, razumije se, sluali. Biste li
mi htjeli dati va broj?
Ne bih.
Znate li, Will, kako ste me uhvatili?
Do vienja, doktore Lecte. Poruke za mene mozete osta
viti na broj koji je zapisan na dosjeu. Graham je poao.
Znate li kako ste me uhvatili?
Graham je ve bio izvan Lecterova vidnog polja i zurio je
prema elinim vratima koja su bila tako daleko.
Razlog zbog kojeg ste me uspjeli uhvatiti je taj to smo
nas dvojica potpuno jednaki bilo je posljednje stoje Graham
uo dok su se za njegovim leima zatvarala elina vrata.
Bio je tup, ako se izuzme panika da bi mogao izgubiti taj
osjeaj tupe obamrlosti. Hodao je poghnute glave, nije ni s kim
razgovarao, oslukivao je potmulo bubanje svoje krvi. inilo
se da je izlaz bio vrlo blizu. Ta to je samo jedna zgrada. Izmeu
Lectera i slobode bila su samo petora vrata. Zaokupio ga je
neobian osjeaj da s njim izlazi i Lecter. Zaustavio se izvan
ulaza i ogledao oko sebe kako bi se uvjerio da je sam.

71
 Iz automobila parkiranog preko puta, teleobjektivom oslo-
njenim na prozorski okvir, Freddv Lounds je snimio zgodnu
sliku Grahamova profila.
Graham je stajao u vezi, a nad njim su se vidjele rijei ukle-
sane u kamenu: Drzavna bolnica Chesapeake za duevno bo-
lesne kriminalce.
Ispostavilo se da je The National Tattler napravio takav iz-
rez slike da se Grahamovo lice poveze s dvjema zadnjim ri-
jeima uklesanim u kamenu.

72
 8.
Kad je Graham otiao, doktor Hannibal Lecter je, priguivi
rasvjetu, lezao na svom lezaju. Prolo je nekoliko sati.
Neko se vrijeme posvetio strukturama tvari: tkanje jastuni-
ce na rukama sklopljenim iza glave, glatka sluzokoza na unu-
tarnjoj strani obraza.
Onda mirisi. Dopustio je umu da se zabavi njima. Neki su
stvarni, a neki nisu. U odvodne su cijevi stavili klor; sperma.
U donjem dijelu hodnika serviraju chili; znojem utirkan khaki.
Graham mu nije htio dati kuni broj telefona; gorkozeleni miris
pokoena bilja.
Lecter je sjeo. ovjek je mozda bio drzavni sluzbenik. Misli
su mu imale vru mjedeni miris elektrinog sata.
Nekoliko je puta trepnuo i podigao obrve. Upalio je svjetla
i napisao poruku Chiltonu u kojoj je zatrazio da nazove njegova
odvjetnika.
Zakon ga je ovlastio da privatno razgovara s advokatom, a
on to pravo do sada nije zloupotrijebio. Chilton mu nikad ne
bi dopustio da ode do telefona, pa su mu ga sada donijeli u
eliju.
Unijela su ga dva strazara, odmatajui dugu zicu utinice
kraj njihova stola. Jedan je imao kljueve. Drugi je nosio sprej
za omamljivanje.
Doktore Lecter, poite do kraja elije. Licem prema zidu.
Ako se okrenete ili priblizite pregradi prije no to kljocne bra
va, sasut u vam plin u lice. Jasno.
Da, svakako rekao je Lecter. Puno vam hvala to
ste mi donijeli telefon.

73
 Da bi nazvao, morao je ispruziti ruku kroz najlonsku mrezu.
Informativna sluzba u Chicagu dala mu je broj Odjela za psi-
hijatriju ikakog sveuilita i broj ureda doktora Alana
Blooma. Nazvao je centralu Odjela za psihijatriju.
Pokuavam nai doktora Alana Blooma.
Nisam siguran da je danas na poslu, ali u vas spojiti.
Trenutak, molim. Trebao bih znati broj njegove sekre
tarice i sad mi je neugodno priznati da sam ga zaboravio.
Linda King. Samo asak.
Hvala.
Slualica se podighnula tek nakon osmog zvona.
Ured Linde King.
Zdravo, Linda.
Linda ne dolazi u subotu.
Doktor Lecter je s tim raunao. Ako vam nije teko, mogli
biste mi pomoi. Ja sam Bob Greer iz Izdavakog drutva
Blaine i Edwards. Doktor Bloom me zamolio da jedan
primjerak Overholserove knjige Psihijatar i zakon poaljem
Willu Grahamu, a Linda mi je trebala poslati njegovu adresu i
telefonski broj, to nije uinila.
Ja sam u postdiplomskom i ne znam... ona e doi u
pon...
Moram uloviti Federal Express za kojih pet minuta, a
neugodno mi je smetati kod kue doktora Blooma, jer je on
rekao Lindi da mi to poalje, a ja je sada ne bih htio umoiti.
To vam je sve tamo u njezinu rolodexu ili ve negdje. Zaplesat
u na vaem vjenanju ako mi to proitate.
Ona nema rolodex.
A to je s kartotekom s kliznim...?
To da.
Onda budite srce pa mi izvucite toga vrazika da vam
vie ne kradem dragocjeno vrijeme.
Koje je, ono, bilo ime?
Graham. Will Graham.
Dobro. Evo, njegov broj kod kue 305JL57002.
Od mene se oekuje da mu to poaljem kui.
Ovdje nema adrese.
A to pie?

74
 Federalni istrazni biro, Tenth and Pennsvlvania,
Washington D. C. Ah, i potanski pretinac 3680 Marathon,
Florida.
Fino, vi ste pravi aneo.
I drugi put.
Sada se Lecter osjeao mnogo bolje. Razmiljao je kako e
jednom Grahama iznenaditi telefonskim pozivom ili, ako ovjek
ne bude uljudan, mogao bi mu preko bolnikih dostavljaa, u
ime starih vremena, poslati vreu za kolostomiju.

75
 9.
U kafeteriji Gateway filmskog laboratorija u Sent luysssu,
tisuu kilometara prema jugozapadu, Francis Dolarhyde je
ekao da dobije hamburger. Jestvine ponuene u parom
grijanoj vitrini prekrila je tanka mrena. Stajao je pokraj
registarkase i pijuckao kavu iz papirnate aice.
U kafeteriju je ula mlada crvenokosa zena u laboratorijskoj
kuti i zagledala se u automat za bombone. Nekoliko je puta
svratila pogled na leda Francisa Dolarhydea i nakubila usne.
Naposljetku mu je prila i rekla: Gospodin Di?
Dolarhyde se okrenuo. Izvan tamne komore uvijek je nosio
crvene zatitne naoale. Zadrzala je pogled na nosnom mostu
oala.
Biste li htjeli na trenutak sjesti sa mnom? Neto bih
vam rekla.
to mi mozete rei, Eileen?
Da mi je zaista zao. Bob se bio napio i, znate, komedijao
je naokolo. Nije mislio zlo. Molim vas, doite da sjednemo.
Samo na trenutak. Hoete li?
Aha. Dolarhyde nikad ne bi rekao jest, jer je imao
problema s izgovorom sibilanta s.
Sjeli su. Ona je sukala ubrus.
Svi su se lijepo provodili na zabavi i bilo nam je drago
da ste doli. Stvarno ste me razveselili, a mogu rei i iznenadili.
Znate kakav je Bob, neprestano se glasa trebao bi nastupati
na radiju. Izveo je dvijetri imitacije priajui viceve i te stvari
moze govoriti kao Crnac, perfektan je. Kad je oponaao onaj

76
glas, nije imao nita protiv vas i nije vas zelio dovesti u neu -
godan polozaj. Bio je previe pijan da bi znao to radi.
Ljudi grohotali, grohotali, a onda tajac... uutjeli. Do
larhvde nikad ne bi rekao: Prestali zbog frikativa s.
To se dogodilo kad je Bob shvatio to je napravio.
Ipak je produzio.
Znam rekla je ona uspijevajui da bez oklijevanja dighne
pogled s ubrusa na njegove naoale. Rekao mi je da nije
mislio zlo, samo je shvatio to se dogodilo pajeApkuao dovriti
alu. Vidjeli ste kako je pocrvenio.
Pozvao me da... izvedemo duet.
Privukao vas je i pokuao obgrliti rukom. Htio je, gospo
dine Di, da to prevladate smijehom.
Naravno, Eileen.
Bob se osjea strano.
Dakle, ja to zbilja ne zelim. Nije mi do toga. Racite
mu
to u moje ime. To nee pokvariti nae druzenje ovdje u firmi.
Kad bih ja imao Bobov talent, ja bih uvijek pravio ale. Do
larhvde je izbjegavao glas s: Ubrzo emo opet biti zajedno,
pa e vidjeti kako mi je.
Dobro, gospodine Di. Znate, on je zaista, ispod tog kome
dijanja, vrlo osjetljiv momak.
Vjerujem. Njezan, dakako. Dolarhvdeov je glas bio
pri
guen rukom. Kad je sjedio, uvijek je zglob kaziprsta pritiskao
ispod nosa.
Pardon?
Rekao bih, Eileen, da mu jako odgovarate.
Mislim da je zbilja tako. On ne pije, osim preko vikenda.
Tek se pone oputati, a njegova zena nazove. Dok s njom raz
govaram, on pravi grimase, ali mogu rei daje poslije nervozan
i zbunjen. To zena osjeti. Potapala je Dolarhvdea po runom
zglobu i, unato zatitnim naoalama, vidjela da se taj dodir
odrazio u njegovim oima. Nemojte se ljutiti, gospodine Di.
Drago mi je da smo o tome razgovarali.
I meni, Eileen.
Dolarhvde je gledao kako se udaljuje. U udubljenju na straz-
njoj strani koljena primijetio je modricu od poljupca. Pravilno

77
je zakljuio da ga Eileen ne potuje. Zapravo, nitko ga nije
cijenio.
Velika je tamna komora bila hladna, odisala je kemikalija-
ma. Francis Dolarhvde je prekontrolirao razvija u tanku A.
Svakog su sata stotine metara obiteljskih filmova iz cijele dr-
zave promicale kroz taj rezervoar razvijaa. Sve je ovisilo o
temperaturi i zasienosti kemikalija. To je, uz ostale operacije,
bila njegova odgovornost, sve dok film ne bi poao kroz ureaj
za suenje. Mnogo je puta svakog dana iz rezervoara vadio
uzorke filma i kontrolirao ih sliicu po sliicu. U tamnoj je ko-
mori vladala tiina. Dolarhvde je pomonicima zabranio brb-
ljanje i uglavnom se sporazumijevao pokretima.
Kad je zavrila veernja smjena, ostao je sam da razvije,
posui i montira svoj vlastiti film.

Dolarhvde je stigao kui oko deset uveer. Zivio je sam u

velikoj kui koju su mu ostavili djed i baka. Stajala je na kraju
poljunanog privoza koji prolazi kroz jedan jabunjak sjeverno
od St. Ciarlsa u drzavi Missouri nasuprot Sent-luysa na drugoj
obali rijeke Missouri. Vlasnik vonjaka bio je stalno odsutan i
nije ga njegovao. Meu zdravim stablima stajala su odumrla i
ispresavijena. Sada, krajem srpnja, iznad vonjaka je lebdio
miris trulih plodova. Preko dana tu je letjelo puno pela. Naj-
blizi je susjed stanovao kilometar dalje.
im bi se vratio kui, Dolarhvde je polazio u inspekcijski
obilazak; prije nekoliko godina netko je pokuao provaliti, ali
u tome nije uspio. U svakoj je sobi palio svjetlo i sve pregledao.
Posjetilac ne bi pomislio da Dolarhvde zivi sam. U ormarima
su jo uvijek visjeli odjevni predmeti djeda i bake, na toaletnom
stoliu jo je uvijek lezala bakina etka za kosu, s upercima
vlasi. Na nonom je ormariu u ai bilo njezino zubalo. Voda
je odavno ishlapila. Baka je umrla prije deset godina.
Voa pogrebnog ceremonijala bio ga je zapitao: Gospodine
Dolarhvde, ne biste li mi donijeli bakino zubalo? Odgovorio
je: Zatvorite poklopac.

78
 Zadovoljan to je sam u kui, Dolarhvde se popeo na gornji
kat, dugo se tuirao i oprao kosu.
Navukao je kimono od sintetike koju je na kozi osjeao kao
svilu, pa je legao na svoj lezaj u sobi koja je jo od djetinjstva
bila njegova. Bakina hauba za suenje kose imala je plastinu
kapu i cijev. Navukao je kapu i, dok je suio kosu, listao ma-
gazin visoke mode. Iz nekih su snimki zraile brutalnost i mrz-
nja.
Poeo se uzbuivati. Zaokrenuo je metalno sjenilo stolne
svjetiljke da baca svjetlo na reprodukciju, na atlu pri dnu kre -
veta. Bilo je to djelo Williama Blakea Veliki cmeni zmaj i zena
odjevena suncem.
Slika ga je zapanjila im ju je prvi put ugledao. Nikad prije
nije vidio neto to bi se priblizilo njegovu grafikom senzibi-
litetu. Pomislio je da je Blake morao zaviriti u njegovo uho i
ugledati Crvenog zmaja. Dolarhvde se tjednima brinuo da mu
misli isijavaju kroz ui i da su, mozda, vidljive u tamnoj ko -
mori, da bi mogle zamutiti filmove. U ui je utisnuo loptice
od pamuka. A onda, u strahu da je pamuk opasno upaljiv,
upotrijebio je elinu vunu. Od toga mu je iz uiju potekla
krv. Najzad je od pokrovca daske za glaanje izrezao komadie
azbestnog platna pa ga smotao u malene epie koji su pristajali
u usne upljine.
Crveni je zmaj bio jedino to je imao duze vrijeme. Ali sada
je imao i neto vie. Poeo je osjeati nadolazenje erekcije.
Zelio je kroz to prolaziti polagano, no sada vie nije mogao
ekati.
Navukao je teke zastore na prozorima dnevnog boravka u
prizemlju. Postavio je ekran i namjestio projektor. Unato ba-
kinim prigovorima, djed je u toj prostoriji postavio lezaljku.
Ona je uzglavlje prekrila miljeom. Dolarhvdeu je to drago.
Lezaj je vrlo udoban. Polozio je runik na oslonac za ruke.
Pogasio je svjetiljke. Zavaljen nauznak u zamraenoj sobi,
mogao je biti bilo gdje. Prikljuen na stropne instalacije, imao
je dobar lightshow aparat. Ureaj se okretao, stvarajui arene
pjege svjetlosti koje su plazile po zidovima, podu, njegovo kozi.
Mogao se nalaziti u staklenom mjehuru tamo daleko meu zvi-
jezdama na protuakceleracijskom lezaju. Kad je sklopio vjee,

79
uinilo mu se da osjea kako po njemu plaze mrlje svjetla, to
bi mogla biti svjetla gradova iznad ili ispod njega. Vie ne po-
stoji ni gore ni dolje. Kad se zagrijao, svjetlosni je automat
ubrzao kretanje, pa su se tokice preko njega rojile, slijevale
po namjetaju, padale niza zidove u meteorskim pljuskovima.
Mogao je biti komet to roni kroz Rakovu maglicu.
Samo je jedno mjesto bilo zaklonjeno od svjetla. Pokraj apa-
rata postavio je komad ljepenke i ona je zasjenjivala ekran.
Jednom e, u budunosti, najprije popuiti da intenzivira
djelovanje, no sada mu to jo ne treba.
Kvrcnuo je prekida da pokrene projektor. Na ekranu se
pojavio bijeli pravokutnik. Treptao je pod naletima sivila i crta
dok je mimo lee promicao uvodni dio filmske trake, a onda
je odjednom sivi kotski terijer naulio ui i potrao do kuhi -
njskih vrata. Tresao se od uzbuenje i mahao podrezanim
repiem. Rez na terijera kako tri pokraj rinzola, okreui se da
kljocne zubima.
Sada je u kuhinju ula gospoa Liid nosei namirnice. Na-
smijala se i dodirnula kosu. Za njom su ula i djeca.
Rez na loe osvijetljenu snimku u Dolarhvdeovoj spavaoj
sobi na prvom katu. On stoji gol ispred reprodukcije Velikog
crvenog zmaja i zene odjevene suncem. Nosi bojne naoale,
plastine naoale s gumicom oko glave, kakve vole igrai ho-
keja. Ima erekciju i jo je potie rukom.
Dok se stiliziranim pokretima priblizava kameri, slika gubi
otrinu. Kad mu lice ispuni kadar, pruza ruku da popravi du-
binsku otrinu. Slika podrhtava i odjednom se izotrava na ek-
stremno krupnom planu usta. Izobliena gornja usna
zakovrnuta mu je prema gore, jezik je isplazio izmeu zuba, u
kadru je i jedno izbeeno oko. Usta popunjava ekran,
posuvraene usnice povukle su se s otkrhnutih zuba i najzad
tama kad usta obuhvaaju objektiv kamere.
Tekoe u vezi s narednim dijelom bile su oite.
Velika mrlja koja je poskakivala u neugodno otrom films-
kom osvjetljenju pretvorila se u krevet. Na njemu se bacakao
Ciarls Liid. Gospoa Liid je sjela, zaklonila oi, okrenula se
prema Liidu i dodirnula ga rukama, dok se on zakotrljao
prema rubu kreveta i nogu zapletenih u pokrivae pokuao

80
ustati. Kamera se trznula prema stropu. Na ekranu su pro -
micale crte sline duzicama. Zatim se slika opet smirila. Go-
spoa Liid je lezala na madracu, a na spavaici joj se irila
tamna mrlja. Liid se drzao za vrat, divlje podizui oi. Ekran
se zatamnio nakon pet sekundi, a onda poskoio na montaznom
spoju.
Kamera se sada, uvrena na tronocu, smirila. Svi su mrt-
vi. Dvoje je djece sjedilo oslonjeno o zid, lica okrenutih prema
krevetu. Tree preko puta, s druge strane kute, okrenuto je
prema kameri. Gospodin i gospoa Liid u kr etu, ispod po-
krivaa. Gospodin Liid bio je uspravljen uz uzglavlje, plahta je
pokrila konopac kojim je vezan oko prsiju, glava mu se objesila
ustranu.
Dolarhvde je stiliziranim pokretima plesaa s Balija uao u
kadar s lijeve strane. Umrljan krvlju i gol osim naoala i ru -
kavica kreveljio se i poskakivao meu mrtvima. Pristupio je
krevetu s udaljenije strane, sa strane gdje je lezala gospoa
Liid. Prihvatio je ugao pokrivaa, naglim ga trzajem svukao s
kreveta i zauzeo pozu kao da je poput Krista obrisao znoj
legendarnim rupcem Veronikom, na kojem je ostao obris nje-
gova lica.
Gledajui film u salonu djedovske kue, Dolarhvde je blistao
od znoja. Odebljali mu je jezik neprestano bjezao iz usta, ozujak
na gornjoj usnici bio je mokar i sjajan, stenjao je masturbira-
jui.
ak je i na vrhuncu uzitka zalio da se u slijedeem prizoru
izgubila sva gracioznost i elegancija njegovih kretnji dok je po-
put svinje rovao, nepazljivo okrenuvi straznjicu prema kameri.
U tome nije bilo ni dramatine stanke, ni osjeaja mjere, ni
ritminog primicanja vrhuncu... tek zivotinjsko mahnitanje.
Ipak je bilo udesno. I samo gledanje filma bilo je predivno.
Ali ne kao sam in.
Dva su najvea nedostatka, osjeao je Dolarhvde, bila to
film ne prikazuje stvarni trenutak umiranja Liidovih i to je
njegov nastup prema kraju sve slabiji. Kao da je izgubio sve
svoje vrednote. Crveni zmaj to ne bi izveo na taj nain.

81
 Dobro. Snimit e jo mnogo filmova. Sa sve veim iskust-
vom, nadao se da e uspostaviti odreenu estetsku distancu,
pa ak i u najintimnijim trenucima.
Mora se svladati. Ovo je njegovo zivotno djelo. Ova velian-
stvena stvar zivjet e vjeno.
Uskoro mora navaliti. Mora izabrati partnere. Ve je kopirao
nekoliko filmova o obiteljskim izletima u povodu 4. srpnja. Kad
bi potkraj ljeta u laboratorije za filmsku obradu pristigli filmovi
s godinjih odmora, osjetno bi porastao opseg i priljev posla.
Oko Dana zahvalnosti nastupao je drugi vrhunac.
Obitelji su mu svakodnevno slale svoje prijave i molbe.

82
 10.
Avion na liniji WashingtonBirmingham bio je poluprazan.
Graham je sjeo kraj prozora, gdje je mogao biti sasvim sam.
Odbio je stjuardesin ustajali sendvi i preda se na sklopivi
stoli polozio fascikl s predmetom Jacobi. Na poetku spisa po-
pisao je sve podudarnosti i slinosti izmeu obitelji Jacobi i
Liid.
Oba su para bila u kasnim tridesetim godinama, oba su imala
djecu po dva sina i ker. Edward Jacobi imao je jo jednog sina
iz ranijeg braka, koji je, kad je obitelj ubijena, bio u koledzu.
Oba su roditelja u oba sluaja imala fakultetske diplome i
obje su obitelji zivjele u jednokatnicama u ugodnim predgra-
ima. I gospoa Jacobi i gospoa Liid bile su privlane zene. I
jedni i drugi imali su meu kreditnim karticama neke iste, a
bili su pretplaeni i na iste popularne asopise. Tu su
prestajale slinosti. Ciarls Liid je bio porezni sluzbenik, dok
je Edvvard Jacobi bio inzenjer i metalurg. Porodica iz Atlante
pripadala je prezbiterijanskoj crkvi; Jacobijevi su bili katolici.
Liidovi su cijeli zivot proveli u Atlanti, dok su Jacobijevi u
Birminghamu, kamo su se preselili iz Detroita, zivjeli tek tri
mjeseca.
U Grahamovoj je glavi rije nasumce odjekivala poput
kapanja iz pokvarene pipe. Sluajan izbor zrtava, Nema vid-
ljivog motiva novine su se sluzile tim izrazima, a detektivi su
ih u sobama brigade za krvne delikte rigali u bijesu i tjeskobi.

83
i
Ipak, rije nasumce nije bila precizna. Graham je znao
da masovni i serijski ubojice ne biraju svoje zrtve nasumce.
ovjek koji je ubio Jacobijeve i Liidove vidio je u njima
neto to ga je privuklo i navelo da poini zloin. Mogao ih je
dobro poznavati, nadao se Graham, a mozda ih uope nije znao.
Ali Graham je bio siguran da ih je on morao vidjeti prije nego
to ih je ubio. Izabrao je upravo njih zato to mu je u njima
neto govorilo, a zane su u tome imale presudnu ulogu. to
je to bilo?
Zloini su se u neemu i razlikovali.
Edward Jacobi je ustrijeljen im je siao stepenicama s dzep-
nom svjetiljkom u ruci jamano ga je probudila buka.
Gospoa Jacobi i njezina djeca upucani su u glave, gospoda
Liid u trbuh. U svim pucnjavama upotrijebljen je automatski
pitolj od devet milimetara. U ranama su pronaeni tragovi
eline vune od priguivaa zvukova domae izradbe. Na ahu-
rama metaka nije bilo otisaka prstiju.
Noz je upotrijebljen samo na Ciarlsu Liidu. Doktor Princi je
mislio da je rije o vrlo otrom nozu tanke otrice, vjerojatno
nozu za pravljenje fileta.
Razlikovali su se i u nainu ulazenja u kue: drsko
razvaljena vrata u sluaju Jacobijevih, reza stakla kod
Liidovih.
Fotografije s mjesta zloina u Birminghamu nisu doaravale
istu koliinu krvi kod Liidovih, ali i ovdje su se krvave mrlje
penjale po zidovima spavae sobe vie od osamdeset centime-
tara. ala trupla u potrazi za otiscima prstiju, posebno nokte, ali nije
Znai nala nita. Ljetni bi pogreb u Birminghamu unitio sve
da je otiske poput onog na djetetu Liidovih.
ubojica Na oba mjesta javljaju se iste svijetle vlasi, ista pljuvaka,
imao ista sperma.
publiku Graham je fotografije dviju nasmijanih obitelji naslonio na
i u sjedalo ispred sebe i dugo ih gledao u lebdeem miru zrako-
Birmin plova.
ghamu. to je to ubojicu privuklo njima! Graham je zarko zelio vje-
Policija rovati da postoji zajedniki nazivnik i da e ga on uskoro otkriti.
je U protivnom e biti prisiljen da ue u jo neke kue i po-
pregled gleda to mu je ostavio Zubati Vilenjak.
84
 Graham je dobio upute u upravi birmingemskog aerodroma,
pa se telefonom javio policiji jo iz zrane luke. Mali je unajm-
ljeni automobil iz oduaka klimaureaja pijuckao vodu po nje-
govim rukama.
Najprije se zaustavio na Aveniji Dennison kod poslovnice
nekretnina Geehan.
Geehan se, visok i elav, pozurio preko tirkiznog biljca da
ga pozdravi. Kad mu je Graham pokazao svoje dokumente i
zatrazio klju Jacobijeve kue, njegov je smjeak izblijedio.
Hoe li se tamo i danas vrzmati uniformirani policajci?
pitao je pogladivi dlanom tjeme.
Zaista ne znam.
Zduno se nadam da nee. Imam priliku da je popodne
pokazem dvjema muterijama. Lijepa je to kua. Ljudi to vide,
pa zaborave ono drugo. Prolog sam etvrtka imao jedan par
iz Dulutha, imuni penzioneri, zarko zainteresirani za Sunanu
regiju. Ve sam ih pridobio priali smo o hipotekama
kad eto ti policijskih kola i oni upadoe. Kupci su im postavili
nekoliko pitanja i mozete pomisliti kakve su odgovore dobili!
Ti su im dobri policajci pruzili cjelovitu kruznu turu gdje
je tko lezao i tako. Onda je bilo Dovienja, Grehan, mnogo
vam hvala to ste se pomuili. Pokuavam im pokazati kako
smo kuu uvrstili i osigurali, ali oni ne sluaju. I odoe jedno
za drugim poljunanom stazom, pa u svoj sedan de ville.
Je li tu kuu zelio razgledati i neki pojedinac?
Meni se nije nitko obratio. Znate, to je viestruki popis,
ali mislim da se nitko takav nije interesirao. Policija nam nije
dopustila da okreimo kuu sve dok ne znam ne znam
to pa smo unutranjost dovrili tek prolog utorka. Utroili
smo dva premaza boje za interijere, a na ponekim mjestima
ak i tri sloja. Jo uvijek radimo na eksterijeru. Bit e to neto
da zine!
Kako mozete prodavati prije potvrene oporuke?
Do tada ne mogu sklopiti ugovor, ali to ne znai da se
ne mogu pripremiti. Ljudi se mogu useliti na temelju spora

85
zuma o suglasnosti. Neto moram poduzeti! Moj kompanjon
drzi dokument i taj interes radi i danju i nou dok ovjek spava.
Tko je izvritelj oporuke gospodina Jacobija?
Byron Metcalf iz ureda Metcalf i Barnes. to mislite, ko
liko ete se ondje zadrzati?
Ne znam. Dok ne zavrim posao.
Klju ubacite u potanski sandui. Ne morate se vraati.

Dok se vozio prema kui Jacobijevih, Grahama je obuzeo

obeshrabrujui osjeaj daje na hladnom tragu. Kua se nalazila
na tek pripojenom podruju i jedva da je bila unutar granica
grada. Zaustavio se na ugibalitu autoputa da pogleda kartu
i tek je na njoj otkrio odvojak za asfaltiranu cestu drugog reda.
Otkako su Jacobijevi ubijeni, prolo je vie od mjesec dana.
to je on tada radio? Montirao je dva dieselmotora u dvadeset
dva metra dugo korito Rvbovicheva broda, sighnalizirajui
Ariagi na kranu da ih spusti za jo jedan centimetar.
Predveer je naila Molly, pa su njih dvoje s Ariagom sjeli
ispod tende u kokpitu napola dovrenog broda i jeli velike
kozice koje je ona donijela i pili hladno pivo Dos Equis.
Ariaga je ispriao kako se najbolje iste potoni rakovi.
Crtao je lepezu rajega repa u piljevini na palubi. Razbijajui
se na povrini vode, sunce se poigravalo na prsima galebova
koji su nad njima kruzili.
Voda iz klimaureaja poprskala je prednjicu Grahamove
koulje. Naao se u Birminghamu i tu nije bilo kozica ni ga-
lebova. Vozio je. Zdesna je vidio panjake i poumljene estice
s kozama i konjima, a lijevo se sterao Stonebridge, odavno ute-
meljena stambena etvrt s nekoliko elegantnih domova i mno-
tvom bogatakih kua.
Na udaljenosti od stotinu metara ugledao je znak posrednika
za prodaju nekretnina. Kua Jacobi bila je jedina na desnoj
strani ulice. ljunak je postao ljepljiv od soka misisipskih oraha
koji su rasli pokraj prilaznog puta. Na ljestvama je stajao stolar
i uvrivao titnike prozora. Kad je Graham zakrenuo za kuu,
radnik ga je pozdravio podigavi ruku.

86
 Na poploeno unutarnje dvorite bacao je sjenu veliki hrast.
Nou bi njegova kronja zaustavila svjetlo i u pokrajnjem dvo-
ritu. Ovuda je priao Zubati Vilenjak i kroz klizna staklena
vrata. Vrata su zamijenjena novima, dovratnik od aluminija
jo se uvijek blistao i na njemu se vidjela proizvoaeva na-
ljepnica. Ispred staklenih vrata ugraena su nova sigurnosna
vrata od kovanog zeljeza. Nova su bila i vrata podruma, jak
elik osiguran zasunima. Dijelovi badnja za kupanje stajali su
u sanducima na nepravilnim kamenim ploamzjfivorita.
Graham je uao. Goli podovi, mrtav zrak. Koraci su odje-
kivali po praznoj kui. Nova ogledala u kupaonici nisu nikada
odrazila lica Jacobijevih a ni lice ubojice. Na svakom se vidjelo
po jedno bijelo pahuljasto mjesto s kojeg je odlijepljena cijena.
U kutu domainove sobe lezali su slozeni zastori. Graham je
na njima sjedio dovoljno dugo da se sunana svjetlost, koja je
prodirala kroz gole prozore, pomakne za irinu podne daske.
Tu nema niega. Vie nema niega.
Da je doao odmah nakon to su bili pobijeni Jacobijevi...
bi li obitelj Liid ostala ziva? Razmiljanje... Iskuavao je tezinu
toga bremena.
Nije mu postalo lake ni kad je izaao iz kue. Opet se naao
pod visokim nebom.
Zastao je u sjenci misisipskog oraha. Ramena su mu bila
pogrbljena, ruke je gurnuo u dzepove i gledao dugakim pri-
laznim putem prema cesti koja je prolazila ispred kue Jaco-
bijevih.
Kako je Zubati Vilenjak doao do ove kue? Morao se do-
vesti. Gdje je parkirao? Poljunani prilaz bio je za noni posjet
prebuan, mislio je Graham. Birmingemska se policija nije slo-
zila.
Spustio se prilaznim putem do ceste. Dokle god je dosezao
pogled, asfaltni je kolnik bio obrubljen jarcima. Da je tlo tvrdo
i suho, mozda bi se moglo prijei preko jarka i sakriti vozilo
u grmlju na ovoj strani ceste.
Prekoputa kue bio je jedini ulaz u Stonebridge. Na ploi
je pisalo da Stonebridge ima vlastitu patrolnu sluzbu. Ondje
bi odmah primijetili strano vozilo. Ili ovjeka koji ee kasno
nuu. Zaboravi na parkiranje u Stonebridgeu.

87
 I
ii. Naz
Graham se vratio u zgradu i iznenadio da telefon radi. vao je
meteoroloki zavod i saznao da je dan prije umorstva
Jacobijevih palo sedamdeset pet milimetara kie. Znai da su
jarci bili puni vode. Zubati Vilenjak nije svoje vozilo sakrio
blizu asfaltne ceste.
Dok je Graham hodao uzduz okreene ograde prema straz-
njem dijelu imanja, na susjednom ga je panjaku usporedno
pratio jedan konj. Graham mu je dao slatki i ostavio ga za
sobom, zaokrenuvi oko straznje ograde iza sporednih zgrada.
Zaustavio se kad je u tlu ugledao udubinu u kojoj su
Jacobijeva djeca pokopala maku. Razmiljajui o tome sa
Stringfildom u policijskoj stanici u Atlanti, zamiljao je da su
sporedne zgrade bijele. A bile su tamnozelene.
Djeca su maku zamotala u kuhinjsku krpu i pokopala je
u kutiji za cipele s cvijetom izmeu apica.
Graham je naslonio podlakticu na ogradu i spustio elo.
Pogreb kunog ljubimca, sveani obred djetinjstva. Roditelji
se povlae u kuu jer se stide pomoliti. Djeca se pogledavaju,
otkrivaju nove snage na mjestu bolnoga gubitka. Djevojica sa-
giba glavu, zatim to ine svi, a svi su nizi od lopate. Kasnije
raspravljaju je li maka u raju s Bogom i Isusom. Neko vrijeme
djeca ne galame.
Dok je tako stajao s vruim suncem na iji, Graham je sa
sigurnou spoznao: kao to je sigurno da je Zubati Vilenjak
ubio maku, sigurno je i da je promatrao kako je djeca sahra-
njuju. Morao je to vidjeti. Ako je ikako mogue.
Nije ovamo dolazio dva puta jedanput da ubije maku i
drugi put Jacobijeve. Doao je, ubio zivotinju i priekao da je
djeca nau.
Bilo je nemogue tono utvrditi gdje su je nala. Policajci
nisu otkrili nikoga tko je tog popodneva razgovarao s
Jacobijevima desetak sati prije njihove pogibije.
Kako je Zubati Vilenjak doao i gdje je ekao?
Iza straznje ograde poinjala je ikara visoka kao ovjek i
protezala se tridesetak metara prema stablima. Graham je iz
straznjeg dzepa izvukao svoju presavijenu kartu. Rastvorio ju
je na ogradu. Ugledao je pola kilometra dubok neprekinuti po-
tez stabala koji se, prolazei iza posjeda Jacobijevih, irio na

88
obje strane. Iza ume, omeujui je na jugu, paralelno s cestom
ispred kue Jacobijevih bila je ucrtana druga cesta.
Graham se odvezao na autoput mjerei udaljenost na au-
tomobilskom brojau. Najprije je vozio prema jugu, pa je onda
skrenuo na cestu koju je otkrio na karti. Nastavljajui mjeriti,
polako je vozio dok mu mjera nije pokazao da se nalazi iza
Jacobijeve kue na drugoj strani ume.
Ovdje je poinjao stambeni blok za siromanije stanovnike
i prestajao je kolnik. Zato novi nije bio ucrtan upartu. Uvukao
se na parkiralite. Veina automobila bila je stara i nisko je
lezala na oputenim oprugama. Dva su auta stajala na trup-
cima.
Na goloj zemlji crna su djeca igrala koarku gaajui ko
bez mrezice. Graham je sjeo na odbojnik da trenutakdva pro-
matra igru.
Pozelio je skinuti kaput, ali se sjetio da bi 44 Special i plo-
snata kamera na njegovom pojasu privukli paznju. Uvijek je
osjeao udnovatu zbunjenost kad su ljudi gledali njegov pitolj.
U timu koji je imao koulje igralo je osam djeaka. Goliavci
su imali jedanaestoricu i svi su igrali istodobno. Sudilo se akla-
macijom.
Jedan je maleni goliavac, odgurnut u odskoku, bijesno oti-
ao kui. Vratio se ojaan komadom kolaa i opet uronio u
metez.
Galama i bubetanje lopte ohrabrili su Grahamov duh.
Jedan ko, jedna lopta. Opet ga je pogodila spoznaja da su
Liidovi imali tako mnogo stvari. I Jacobijevi, prema
birmingemskoj policiji koja je iskljuila krau. amci i sportski
pribor, oprema za kampiranje, kamere, puke, ribiki tapovi.
To je jo jedna stvar koja, povezuje obje obitelji.
Mislei o Liidovima i Jacobijevima kakvi su bili za zivota,
navrle su i slike kako su izgledali kasnije, pa Graham vie nije
mogao gledati koarku. Duboko je udahnuo i udario put mra-
ne ume na suprotnoj strani ceste.
ikara, koja je bila vrlo gusta na rubu borove ume, prori-
jedila se kad je Graham zaao u dubinu sjene, pa je sada lako
koraao po sloju iglica. Zrak je bio vru i ustajao. Sojke su sa
stabala najavljivale da dolazi.

89
 Tlo se blago sputalo prema koritu presahnulog potoka. Tu
je raslo nekoliko empresa. U crvenoj su se glini vidjeli utisnuti
tragovi rakuna i poljskih mieva. Vie je otisaka ljudskih sto-
pala okruzivalo korito. Neki su bili djeji. Svi uleknuti i zaob-
ljenih rubova, oito utisnuti jo prije nekoliko kia.
Na suprotnoj se obali zemljite opet penjalo. Ovdje je pre-
vladavala pjeskovita glina u kojoj je pod borovima rasla paprat.
Graham se zustro uspinjao brezuljkom sve dok pod drveem
na rubu ume nije ugledao svjetlo.
Izmeu debala pokazao se gornji kat kue Jacobi. Opet grm-
lje. Izmeu ume i straznje ograde posjeda visoko je poput ov-
jeka. Graham se probio kroz ikaru i ostao kraj plota da pogleda
u dvorite.
Zubati Vilenjak mogao je parkirati otraga na terasi gradilita
te kroz umu doi do gutika iza kue. Mogao je maku na-
mamiti u ikaru i tu je zadaviti. Dok je puzao na koljenima,
mlohavu je zivotinju drzao jednom rukom, a drugom se odu-
pirao o ogradu. Graham je u zraku vidio maku. Nije se trzala
da se doeka na noge, leima je bubnula o zemlju dvorita.
Zubati je Vilenjak to izveo danju nou je djeca ne bi
mogla nai, a ni pokopati.
A on je ekao da vidi kako e je nai. Je li cijeli ostatak
dana proveo u zapari ikare? Blizu ograde mogli bi ga vidjeti
izmeu preki. Ako bi htio gledati u dvorite iz vee daljine,
morao bi se uspraviti u grmlju i obasjan suncem izloziti po-
gledima s prozora. Jasno je da se morao povui do stabala. To
je napravio i Graham.
Birmingemska policija nije glupa. Vidio je kuda su se poli-
cajci probijali kroz grmlje pretrazujui teren. No to se dogodilo
prije nego stoje pronaena maka. Trazili su rjeenja, indicije:
odbaene predmete, tragove nisu trazili vidikovac.
Zaao je nekoliko metara u umu iza kue Jacobijevih pa
stao istrazivati naprijednatrag u proaranoj hladovini. Najprije
se popeo na uzvisinu i osvojio djelomian vidik na dvorite, a
potom krenuo rubom ume.
Pretrazivao je duze od jednog sata dok mu pogled iznenada
nije privukao bljesak svjetlosti sa zemlje. Izgubio ga je, pa opet
naao. Bio je to prstenasti otvara s limenke osvjezavajueg

90
 napitka, napola zasut liem ispod jednog brijesta. Meu bo-
rovima raslo je i nekoliko brijestova.
Zapazio gaje na udaljenosti od tri metra, ali mu nije priao
punih pet minuta. Prouavao je prostor oko stabla. unuo je
i stao mu se priblizavati, odmiui ispred sebe lie. Pomicao
se tako skvren puteljkom koji je napravio da ne bi otetio
otiske. Polako je oistio od lia puni krug oko brijesta. Ali ni
jedan se otisak nije probio kroz hasuru od prologodinjeg u
nja. ,
Blizu aluminijskog prstena naao je i sasui ogrizak ja-
buke, koji su oglodali mravi a ptice pokljucale sjemenke. Jo
je desetak minuta prouavao tlo. Konano je sjeo, ispruzio bol-
ne noge i naslonio se na deblo.
U stupu svjetlosti rojile su se muice. Gusjenica se talasala
na naliju lista.
Na grani iznad Grhamove glave vidio se kljunasti komad
crvenog potonog blata nanesen pregibom potplata izme.
Objesio je kaput na jedan ogranak i stao se pazljivo penjati
po suprotnoj strani debla. Zagledao je svaku granu iznad blat-
nog grumena. Na desetom je metru pogledao mimo stabla i
na sto pedeset metara ugledao kuu Jacobijevih. S ove se visine
doimala drukije, prevladavala je boja krova. Vrlo se dobro vid-
jelo straznje dvorite i teren iza pomonih zgrada. Pristojan bi
dalekozor na toj udaljenosti s lakoom pokazao izraz ljudskog
lica.
Graham je uo udaljeni promet, a iz jo vee daljine dopirao
je lavez psa na lancu. Cvrak je stao omamljujue zujati poput
trane pile. Nadglasao je sve ostale zvukove.
Neposredno iznad Grahama debela se grana pod pravim ku-
tom odvajala od debla prema kui. Propeo se i naghnuo da je
pogleda.
Uklinjenu izmeu debla i grane, blizu obraza je ugledao li-
menku bezalkoholnog napitka.
Kako sam sretan! apnuo je Graham u koru. O slatki
Isuse! Doi limenko, doi!
Naravno, moglo ju je tu ostaviti i neko dijete.

91
 Popeo se jo vie po svojoj strani drveta, riskantan pothvat
na onim granicama, i zaobiao deblo da odozgor pogleda de-
belu granu.
Na njezinoj je gornjoj povrini, u veliini igrae karte, bio
ostrugan vanjski sloj kore. Graham je u sredini zelenog pra-
vokutnika unutarnje kore, urezan do bijela drva, ugledao ovaj
znak:

Bio je pazljivo i isto ucrtan vrlo otrim nozem. To nije

urezalo dijete.
Graham je, pazljivo podboivi kameru, snimio znak.
Pogled je s velike grane bio dobar, a bio je jo i poboljan:
s gornjeg je ogranka strao komadi otkinute granice. Bila je
odlomljena da ne kvari vidik. Vlakna su bila prighnjeena, a
okrajak blago spljoten alatom.
Graham se ogledao za odrezanom granicom. Da je bila na
tlu, sigurno bi je bio naao. Eno je tamo dolje, zapletene meu
drugim granicama, smee uvelo lie u zelenoj kronji.
Da bi izmjerio kut otrice, laboratorij bi trebao imati obje
strane reza. To iziskuje jo jedan dolazak, ovaj put s pilom.
Napravio je nekoliko fotografija patrljka. Cijelo je vrijeme gun-
ao sam za sebe.
Mislim, moj ovjee, da si se, kad si ubio maku i bacio je
u dvorite, popeo ovamo i ekao. Gledao si djecu i, rezuckajui,
snatrenjem kratio vrijeme. Kad je pala no, gledao si kako pro-
miu iza sjajnih prozora. Gledao si kako se navlae zastori i
kako se, jedno za drugim, gase svjetla. Uskoro si siao sa stabla
i otiao k njima. Je li tako? Ne bi smjelo biti preteko da se
s te debele grane spusti na zemlju uz pomo dzepne svjetiljke
i svjetlosti uzlazeeg mjeseca.
Grahamu je, meutim, bilo teko. Granicu je utaknuo o
otvor limenke osvjezavajueg pia, blago je izvukao iz ralji i
polagano silazio. Kad je trebao obje ruke, granicu bi prihvatio
zubima.

92
 Vrativi se na graevinsko zemljite, otkrio je da je na pra-
njavom limu njegovih kola netko napisao: Levon je glavonja.
Visina te poruke dokazivala je da su ak i najmlai ovdanji
stanovnici daleko odmakli u pismenosti.
Pitao se jesu li pisali i po kolima Zubatog Vilenjaka.
Neko je vrijeme sjedio i promatrao redove prozora. inilo
se da ih je stotinjak. Postojala je mogunost da je netko upam-
tio nepoznatog bijelca koji se kasno nou pojavio na parkira-
litu. Iako je ve prolo mjesec dana, vrijedilo je pokuati. Tre-
bala mu je pomo birmingemske policije da ispitagrvakog po-
jedinog stanovnika i da to obavi brzo.
Potisnuo je iskuenje da limenku poalje izravno Jimmvju
Priceu u VVashington. Pomo je morao zatraziti od ovdanjih
ljudi. Bit e najbolje da im preda sve to je naao. Opraivanje
limenke nije zamren posao. Druga je stvar testiranje ima li
otisaka prstiju koji su nastali izjedanjem limenke kiselinama
znoja. Prie to moze obaviti i poslije birmingemske policije sa-
mo ako konzervu ne budu dirali golim rukama. Treba to od-
mah dati policiji. Znao je da bi se dokumentacijska sekcija FBI
bacila ne te tragove poput bijesna mungosa. Slike svakome,
nita se ne bi izgubilo.
Iz kue Jacobijevih nazvao je Odjel za umorstva birmingem-
ske policije. Detektivi su stigli ba kad je posrednik Geehan
uveo svoje potencijalne kupce.

93
 11.
Kad je Dolarhyde uao u kafeteriju, Eileen je u National
Tattleru itala lanak Prljavtina u vaem kruhu. Uzela je
sendvi s tunom i salatom, ali je pojela samo nadjev.
Dolarhvdeove su oi iza crvenih zatitnih naoala zirnule
na naslovnu stranicu Tattlera. Pored Prljavtine u vaem kru-
hu, tu je pisalo: EMs u skrovitu tajne ljubavi eskluzivne
fotke, Zapanjujui proboj za zrtve raka i najvea najava:
Kanibal Hanibal pomaze zakonu policija se savjetuje sa
zloduhom o zloinima Zubatog Viljenaka.
Stajao je kraj prozora i odsutna duha mijeao kavu dok nije
uo daje Eileen ustala. Ispraznila je tanjur u posudu za otpatke
i zamalo bacila Tattler kad joj je Dolarhvde dodirnuo rame.
Eileen, mogu li dobiti te novine?
Naravno, gospodine Di. Uzela sam ih samo radi horo
skopa.
Dolarhvde ih je itao u svom uredu iza zakljuanih vrata.
Freddv Lounds je na duplerici imao ak dva potpisana lanka.
Glavna je pria bila stravino uzbudljiva rekonstrukcija
ubojstava obitelji Jacobi i Liid. Kako policija nije objelodanila
mnoge specifine pojedinosti, Lounds je sablasne detalje po-
trazio u svojoj mati.
Dolarhvde je smatrao da su banalni.
Postrani je stupac bio zanimljiviji:
LUDOG ZLOINCA O MASOVNIM UMORSTVIMA
KONZULTIRAO POLICAJAC KOJEG JE TAJ LUAK
POKUAO UBITI
Napisao: Freddv Louds

94
 CHESAPEAKE, MD. Federalni lovci na ljude, u po-
trazi za Zubatim Vilenjakom, psihopatskim koljaem ita-
vih porodica u Birminghamu i Atlanti, obratili su se za
pomo najokrutnijem od svih uhienih ubojica.
S doktorom Hannibalom Lecterom, o ijim smo nei
zrecivim nedjelima pisali na ovim stranicama prije tri go
dine, ovog se tjedna u njegovoj maksimalno osiguranoj
eliji u ludnici konzultirao istrazitelj William Will Gra
ham. V
Prilikom raskrinkavanja masovnog ubojicWjtraham je
zamalo poginuo od njegove ruke.
Sad su Grahama izvukli iz njegove preuranjene miro-
vine da predvodi lov na Zubatog Vilenjaka.
to se dogodilo na tom bizarnom susretu dvojice smrt-
nih neprijatelja? Za im je Graham tragao?
Za pravog se hoe pravi rekao je jedan visoki federalni
sluzbenik ovom reporteru. Govorio je o Lecteru,
poznatom kao Kanibal Hannibal, koji je psihijatar i
masovni ubojica ujedno.
ILI SE TO ODNOSILO NA GRAHAMA???
Tattler je doznao da je Graham, bivi forenziki in-
struktor na Akademiji FBI u Quanticu, Va, neko bio na
etiri tjedna zatvoren u jednoj ustanovi za mentalne bo-
lesti...
Savezni sluzbenici nisu htjeli odgovoriti zato su na
elo oajnike potjere postavili ovjeka s prolou men-
talne nestabilnosti.
Priroda Grahamova duevnog problema nije otkrivena,
no jedan je bivi psihijatarski djelatnik to stanje nazvao
dubokom depresijom.
Garmon Evans, pomoni radnik neko zaposlen u mor-
narikoj bolnici Bethesda, rekao nam je da je Graham
bio primljen na psihijatrijski odjel nedugo nakon to je
ubio Garretta Jacoba Hobbsa, Svraka iz Minnesote.
Graham je Hobbsa ustrijelio 1975. i tako prekinuo
Hobbsovu osmomjesenu vladavinu uzasa u
Minneapolisu.
Evans je rekao da je prvih tjedana boravka Graham
bio povuen i da je odbijao da jede i govori.

95
 Graham nikad nije bio agent FBI. Iskusni promatrai
to pripisuju strogoj selekciji Biroa, zadatak koje je da ot-
krije svaku nestabilnost linosti.
Savezni su izvori jedino otkrili da je Graham privatno
radio u kriminalistikom laboratoriju FBI i da je nakon
izuzetnih uspjeha i u laboratoriju i na terenu, gdje je
sluzio kao specijalni istrazitelj, premjeten za preda-
vaa na Akademiji FBI.
Tattler doznaje daje prije federalnog sluzbovanja Gra-
ham radio u Odjelu za umorstva u policiji New Orleansa,
na radnome mjestu koje je napustio da bi pohaao post-
diplomski studij na Sveuilitu George Washington.
Jedan policajac iz New Orleansa, koji je neko sluzio
s Grahamom, kaze: U redu, mozete ga nazvati pen-
zionerom, ali federalcima je drago da je tu negdje pri
ruci. To je kao da ispod kue imate domau kraljevsku
zmiju. Ne viate je esto, ali je lijepo biti siguran da je
ona tu i da e pojesti otrovnicu mokasinku.
Doctor Lecter je u dozivotnom zatvoru. Ako bi ga ikad
proglasili zdravim, morao bi se suoiti sa sudskim pro-
cesom s devet optuzbi za umorstvo s predumiljajem.
Lecterov odvjetnik kaze da ovaj masovni ubojica pro-
vodi vrijeme u pisanju izvrsnih lanaka za znanstvene
asopise i odrzava trajni dijalog putem pote s nekima
od najcjenjenijih strunjaka u psihijatriji.

Dolarhyde je prestao itati i pogledao slike. Iznad bonog

stupca bile su dvije. Na jednoj se vidio Lecter naslonjen na
vrata vozila drzavne policije. Druga je bila fotografija Willa
Grahama, koju je Freddv Lounds snimio ispred Drzavne bol-
nice Chesapeake. Kraj imena autora u oba lanka bila je i nje-
gova mala slika.
Dolarhvde je dugo gledao snimke. Polagano je po njima
amotamo pomicao jagodicu kaziprsta. Intezivno je osjeao gru-
bost novinskog tiska. Na vrku prsta ostala je mrlja crnila.
Navlazio ju je jezikom i obrisao papirnatom maramicom. Zatim
je otrghnuo boni lanak i gurnuo ga u dzep.

96
 Na povratku kui Dolarhvde je kupio toaletni papir od one
vrste koja se brzo rastvara i koristi na amcima i prikolicama
za kampiranje te inhalator.
Dobro se osjeao usprkos peludnoj groznici. Poput mnogih
ljudi koji su pretrpjeli ekstenzivnu rinoplastiku, Dolarhvde nije
imao dlaica u nosu, pa je patio od peludne groznice. Patio je
i od drugih infekcija gornjih dinih putova. A
Kad ga je na mostu za St. Ciarls preko rijeke Missouri
desetak minuta zadrzao pokvareni kamion, strpljivo je ekao.
Njegov je crni kombi bio dobro tapeciran, hladan i tih. Na
stereu je svirala Handelova Muzika na vodi. Na upravljau je
ritmiki pomicao prste u skladu s glazbom i tuckao se po nosu.
Pokraj njega na lijevoj prometnoj traci dvije su zene sjedile
u kabrioletu. Bile su u orcevima, a bluze su vezale oko struka.
Dolarhvde je iz svog kombija s visine gledao sportski auto. Zene
su djelovale umorno. Dosadilo im je zmirenje prema niskom
zalazeem suncu. Ona na suvozaevu sjedalu naslonila je glavu
na naslon, a noge podigla na plou s instrumentima. Na golom
su joj se trbuhu zbog oputena drzanja, pojavila dva nabora.
Dolarhvde je na unutarnjoj strani njezina bedra vidio tamnu
mrlju od poljupca. Uhvatila je njegov pogled, sjela uspravno i
prekrizila noge. Lice joj je preplavio izraz umorna gaenja.
Rekla je neto zeni za volanom. Obje su gledale ravno preda
se. Znao je da razgovaraju o njemu. To ga je toliko razveselilo
da se nije niti naljutio. Neke ga stvari nikad vie nee ljutiti.
Znao je da sada razvija i izgrauje svoje dolino dostojanstvo.
Glazba mu je godila.
Promet se ispred Dolarhvdea pokrenuo. Lijeva je traka jo
bila zakrena. Radovao se povratku kui. Udarao je po volanu
u taktu muzike, dok je drugom rukom sputao prozor.
Hraknuo je i gvalu zelene sluzi pljunuo u krilo blize zene,
pogodivi je tono pokraj pupka. Dok je odlazio, njezine su vi-
soke i piskutave psovke ciale povrh Handela.

97
 Velika Dolarhvdeova poslovna knjiga bila je stara barem sto
godina. Uvezana u crnu kozu s mjedenim uglovima, bila je
strahovito teka. uvao ju je na vrhu stepenica u zakljuanom
plakaru. Od trenutka kad ju je ugledao na rasprodaji prilikom
steaja jedne stare tiskare u Sent luysssu, Dolarhyde je znao
da mora biti njegova.
Okupan i odjeven u kimono, otkljuao je ormar i iskoturao
je skupa s masivnim postoljem. Kad ju je centrirao ispod slike
Velikog crvenog zmaja, namjestio se na stolici i rastvorio je.
Lice mu je zapuhnuo miris pozutjela papira.
Preko prve stranice ispisane velikim slovima koje je sam
oslikao tekle su rijei iz Apokalipse: I Doe Veliki Crveni Zmaj
Takoer...
Jedino prva stavka u knjizi nije bila uredno uokvirena. Kao
razdjelnica izmeu stranica sluzila je pozutjela fotografija koja
je Dolarhvdea prikazivala kao maleno dijete s bakom na stu -
bitu velike kue. Drzao se za bakine skute. Njezine su ruke
prekrizene, lea uspravna.
Dolarhvde je okrenuo list. Fotografiju je ighnorirao kao
da je tu ostavljena zabunom.
U poslovnoj knjizi bilo je mnogo novinskih izrezaka. Naj-
stariji su se odnosili na nestanak postarijih zena u Sent
luysssu i Toledu. Stranice meu izrescima bile su pokrivene
Dolarhvdeovim rukopisom crna tinta u finom bakroreznom
pismu, nalik na rukopis Williama Blakea.
Privreni na rubovima listova, nepravilni su odgrisci ljud-
skih vlasita vijorili repove kose poput zvijezda repatica
stijetenih u Bozjem spomenaru.
Bili su tu i novinski izresci o obitelji Jacobi iz Birminghama,
skupa s rolama filma i dijapozitivima u posebnim dzepovima
zalijepljenim za stranice.
I pria o Liidovima i film o njima.
Nadimak Zubati Vilenjak nije se pojavio u tisku sve do
Atlante. Podvuen je u svim tekstovima o obitelji Liid.
Dolarhvde je sada to isto napravio i u izresku iz Tattlera:
bijesnim potezima prozirnog crvenoga markera pokrio je
Zubatog Vilenjaka.

98
 Okrenuo je novu, nedirnutu stranicu svoje poslovne knjige
i obrezao izrezak iz Tattlera da bolje pristaje. Da li da uvrsti
i Grahamovu sliku? Rijei ... duevno bolesni kriminalci,
uklesane u kamen iznad Grahama, vrijeale su Dolarhvdea.
Mrzio je pogled na bilo koju ustanovu za zatvaranje ljudi.
Grahamovo je lice za njega bilo neitko. Do daljnjega je
fotografiju odlozio.
Ali Lecter... Lecter. Ovo nije dobra doktorova slika. Ima Do-
larhvde bolju. Donio ju je iz kutije u ormaru. Bila jepbjavljena
nakon to su Lectera otpremili u ludnicu. Na njojfle vide nje -
gove lijepe oi. Pa ipak, ni ona ne zadovoljava. U Dolarhvdeovu
je svijetu Lecter morao sliiti tamnom portretu renesansnog
princa. Jer jedino je Lecter meu svim ljudima mogao imati
toliko senzibilnosti i iskustva da shvati sav nadzemaljski sjaj
i slavu, velianstvenost Dolarhvdeove pojave.
Dolarhvde je osjeao da Lecter razumije svu nestvarnost lju-
di koji umiru da bi vam pomogli u tim stvarima zna da oni nisu
puko meso, nisu put, ve svjetlost, i uzdah, i boj, i glasovi koji
brzo utihnu kad ih mijenjate. Poput mjehura koloristikih
eksplozija. Da su vazniji zbog tih mijena, znaajniji od svojih
zivota, za kojima preklinjui puze.
Dolarhvde je podnosio krikove kao to kipar podnosi prainu
kad klee kamen.
Lecter moze shvatiti da su krv i dah puki sastojci koji po-
dlijezu mijeni da bi posluzili kao gorivo njegova bljetava Zrae-
nja. Kao to je izgaranje izvor svjetlosti.
Volio bi upoznati Lectera, razgovarati s njim i suosjeati,
radovati se s njim zajednikim vizijama, biti od njega prepoznat
kao stoje Ivan Krstitelj prepoznao Onoga koji je doao poslije,
sjesti na njega kao to je Zmaj sjeo na 666 u Blakeovoj Apo-
kalipsi. I snimiti ga kako umire, kako se, umirui, stapa sa
Zmajevom snagom.
Dolarhvde je navukao nove gumene rukavice i poao do pi-
saeg stola. Odmotao je i odbacio vanjski sloj kupljenog toa-
letnog papira. Zatim je odmotao i otkinuo traku od sedam ko-
madia.
Na njoj je, pazljivo ispisujui tampana slova lijevom rukom
napisao pismo Lecteru.

99
 ovjekov govor rijetko kada pouzdano svjedoi o nainu na
koji on pie, i to se nikad ne zna. Dolarhvdeov je govor bio
sputan stvarnom i umiljenom nesposobnou, pa je razlika
izmeu njegova govorenja i pisanja bila zapanjujua. Ipak je
utvrdio da ne uspijeva izraziti najznaajnije osjeaje.
Htio je uti Lecterovo miljenje. Prije nego to mu povjeri
vazne stvari, trebao mu je njegov osobni odgovor.
Kako da to postighne? Prekopao je kutiju s izrescima o dok-
toru Lecteru i sve ih jo jednom proitao.
Napokon je otkrio jednostavan nain pa je opet uzeo pisati.
Kad je proitao pismo, uinilo mu se plahim i sramezljivim.
Potpisao ga je kao Strastveni obozavatelj.
Nekoliko je minuta premiljao nad tim potpisom.
Strastveni obozavatelj, zaista. Njegova se brada pobjed-
niki trznula.
Palac u rukavici gurnuo je u usta, izvadio umjetno zubalo
i odlozio ga na bugaicu.
Gornja je ploa bila neobina. Zubi normalni, pravilni i bi-
jeli, ali je ruziasti gornji dio od akrila bio zavojita oblika da
bi pristajao pregibima i pukotinama njegovih desni. Na plou
je bila privrena mekana plastina proteza sa zatvaraem na
vrhu, koja mu je pomagala da prilikom govora zatvori meko
nepce.
Iz stola je izvadio malu dozu. U njoj je bilo jo jedno zubalo.
Gornji je odljevak bio istovjetan, ali na njemu nije bilo proteze.
Izmeu iskrivljenih zuba vidjele su se tamne mrlje. Zubi su
irili slab ali odvratan smrad.
Potpuno su odgovarali bakinom zubalu u ai pokraj kreveta
dolje u prizemlju.
Dolarhvdeove su nosnice uzdrhtale od tog vonja. Mlitavo se
osmjehnuo, namjestio zubalo i ovlazio ga jezikom.
Presavio je pismo preko potpisa i jako ga ugrizao. Kad ga
je opet rastvorio, potpis je bio uokviren ovalnim otiskom ugriza;
zig javnog biljeznika, imprimatur zamrljan starom krvlju.

100
 12.
Odvjetnik Byron Metcalf skinuo je u pet sati kravatu, pri-
premio pie i podigao noge na stol.
Zaista neete neto popiti?
Drugi put. Sretan to u uredu radi klimaureaj, Graham
je s rukava otresao ike.
Jacobijeve nisam najbolje poznavao rekao je Metcalf.
Ovdje su bili tek tri mjeseca. Nekoliko smo puta zena i ja
navratili na pie. Nedugo nakon premjetaja Ed Jacobi me po
sjetio radi sastavljanja nove oporuke.
Ali vi ste njegov izvritelj.
Da. Prva je kao izvritelj bila uvedena njegova zena,
a
onda je kao alternativa u sluaju da ona bude pokojna ili ne
mona. On u Philadelphiji ima brata, no zakljuujem da nisu
bili bliski.
Bili ste pomonik okruznog javnog tuzioca.
Ah da. Od 1968. do 72. Tad sam se natjecao za polozaj
okruznog tuzioca. Malo je nedostajalo da pobijedim, ali sam
konano ipak izgubio. Sada vie ne zalim.
Gospodine Metcalf, kako vi vidite ovo to se ovdje dogo
dilo?
Prvo sam pomislio na radnikog vou Josepha Yablon
skog.
Graham je kimnuo.
Zloin s motivom, u ovom sluaju mo i vlast, zakrinkan
kao napad jednog luaka. Gustim smo eljem proeljali pa
pire Eda Jacobija. Jerry Estridge iz ureda okruznog javnog tu
zioca i ja.

101
 I nita. Nitko se ne bi obogatio smru Eda Jacobija. Primao
je veliku plau i isplate za nekoliko patenata, ali je novac troio
gotovo istom brzinom kako je pritjecao. Cijela je imovina tre-
bala pripasti zeni, s neto malo zemlje u Kaliforniji za djecu
i njihovo potomstvo. Za sina iz prvog braka ustanovio je pod
staratelj stvom protiv rasipnitva jedan maleni legat. To bi mu
trebalo dostajati za preostale tri godine studija. No ja sam uv -
jeren da e on jo i tada biti bruco.
Niles Jacobi.
Aha. Deko je dobrano namuio Eda. Zivio je s majkom
u Kaliforniji. Zbog krae je bio u Chinu. Mislim da mu je majka
ekscentrina osoba. Ed je lani otiao da se probrine za njega.
Doveo ga je u Birmingham i upisao u Bardwell Communitv
College. Pokuao ga je zadrzati kod kue, ali se on nije slagao
s ostalom djecom, pa je svima bilo neugodno. Gospoa Jacobi
je to neko vrijeme trpjela, ali su ga naposljetku premjestili u
studentski dom.
Gdje je bio?
Nou dvadest osmog lipnja? Metcalf je ispod vjea po
gledao Grahama. To se pitala i policija, a zanimalo je i mene.
Otiao je u kino i vratio se u kolu. To je provjereno i po
tvreno. Osim toga ima krvnu grupu O. Gospodine Graham,
za pola sata moram pokupiti zenu. Ako, zelite, mozemo nasta
viti sutra. Recite mi kako da vam pomoghnem.
Rado bih pogledao Jacobijeve osobne stvari. Dnevnike,
slike, sve.
Toga nema mnogo. Gotovo su sve izgubili u Detroitu u
pozaru prije selidbe. Nita sumnjivo. Ed je u podrumu neto
zavarivao, iskre su potpalile boju koju je tamo uvao i kua je
planula.
Ima neto privatne prepiske. Pohranjena je pod kljuem s
manjim dragocjenostima. Ne sjeam se da je bilo nekakvih
dnevnika. Sve je drugo u skladitu. Mozda Niles ima neke fo-
tografije, ali sumnjam. Rei u vam to emo uiniti. Sutra u
pola deset idem na sud, ali vas prije toga mogu odvesti u banku
da pogledate te stvari i kasnije doi po vas kad se budem vra-
ao.

102
 Dobro rekao je Graham. Jo neto. Dobro bi mi
dole kopije svega to se odnosi na sluzbenu potvrdu oporuke:
potrazivanja, ostavtine, eventualna pobijanja oporuke, kore
spondencija. Htio bih imati sve spise.
To su me ve zamolili i iz ureda okruznog javnog tuzioca
Atlante. Znam da ovo usporeuju s ostavtinom Liidovih
rekao je Metcalf.
Ipak bih i ja zelio imati te kopije.
U redu, kopije za vas. Ali valjda ne misUte da se radi o
novcu?
Ne. Samo se nadam da e ovdje i u Atlanti iskrsnuti isto
ime.
I ja se tome od srca nadam.

Studentsko naselje u Bardwell Communitv Collegeu sasto-

jalo se od etiri malena paviljona sa spavaonicama oko zakr-
enog etverokutnog dvorita od ugazene zemlje. Kad je Gra-
ham stigao, stereofonski je rat bio u usponu.
Suprotstavljeni zvunici na balkonima u motelskom stilu je-
dan su na drugi tretali preko dvorita. Poljubac protiv
Uvertire 1812. Jedan se balon pun vode vinuo visoko u zrak
da bi se rasprsnuo na tlu tri metra od Grahama.
Saghnuo se ispod konopca za rublje i prekoraio preko bicikla
da bi proao kroz dnevni boravak apartmana koji je dijelio i
Niles Jacobi. Vrata njegove sobe bila su pritvorena, a kroz pu-
kotinu je tutnjala glazba. Graham je pokucao.
Nitko se nije odazvao.
Otvorio je vrata. Na jednom je krevetu sjedio visok mladi
pjegava lica i sisao lulu duzu od metra. Na drugom je lezala
djevojka u radnom odijelu.
Mladi je naglo okrenuo glavu da pogleda Grahama. Poku-
avao se koncentrirati.
Trazim Nilesa Jacobija.
Mladi je djelovao omamljeno. Graham iskljui stereo.
Trazim Nilesa Jacobija.

103
 Ovo je dobro za moju astmu. ovjee, zar nikad ne
ku
cate?
Gdje je Niles Jacobi?
Jebi ga ako znam. Zato ga trebate?
Graham mu je pokazao znaku. Pokuajte se sjetiti. Kon-
centrirajte se.
Ah, sranje rekla je djevojka.
Narki, prokletstvo. Nisam to zavrijedio, ali dajte, ovjee,
da o tome popriamo koji tren.
Popriajmo gdje je Jacobi.
Mislim da bih mogla ustanoviti rekla je djevojka.
Graham je priekao dok se ona raspitivala po sobama. Kamo
god bi ula, ulo se ispiranje nuznika.
U sobi je bilo nekoliko tragova Nilesa Jacobija. Na toaletnom
stoliu lezala je fotografija obitelji Jacobi. Graham je s nje mak-
nuo au s ledom koji se topio i rukavom obrisao mokru kruzni-
cu.
Djevojka se vratila. Pokuajte u Gadnoj guji.

Bar Gadna guja smjestio se u skladitu s tamnozelenim

prozorima. Ispred njega bila je parkirana neobina zbirka vo-
zila: veliki kamioni koji su djelovali kusasto bez svojih kamping
kuica, zbijeni automobilii, ljubiasti kabrioleti, stari
Dodgeovi i Chevroleti osakaeni visokim straznjim dijelovima
da bi sliili trkaim vozilima, etiri HarlevDavidsona u punom
sjaju.
Klimaureaj umetnut u prozor iznad ulaza postojano je
kapao na plonik.
Graham se naghnuo da zaobie curak i uao u bar.
Dupkom ispunjen prostor zaudarao je na sredstvo za
raskuzivanje i pljesnivi kanu. Krna se pipniarka u kombine-
zonu ispruzila preko brojnih glava da Grahamu doda kolu. Ona
je ovdje bila jedina zena.
Niles Jacobi, taman i tanak poput britvice, stajao je pokraj
muzikog automata. Ubacio je novi, ali dugmad je stiskao
ovjek pokraj njega.

104
 Jacobi je, za razliku od onoga koji je stiskao dugmad, izgle-
dao kao rasputen kolarac.
Drug mu je odavao udnovatu mjeavinu; djeako lice na
kvrgavom miiavom tijelu. Nosio je Tmajicu i traperice koje
su se izlizale do bijelog. Ruke su mu bile vornate od miia,
a ake velike i ruzne. Na lijevoj mu je podlaktici netko struno
istetovirao rijei: Roen za jebainu. Na drugoj je ruci ne-
spretnom zatvorskom tetovazom napisano: Randv. Kratka,
zatvorski podiana kosa nepravilno mu je porasla. Kad je po-
seghnuo za tasterom, Graham je na njegovoj podktici ugledao
malenu obrijanu povrinu.
U zelucu je osjetio hladnu grudu.
Slijedio je gomilu Nilesa Jacobija i Randvja do straznjeg di-
jela prostorije. Sjeli su u separe.
Graham je stao pokraj stola.
Niles, zovem se Will Graham. Trebam nekoliko minuta
s vama razgovarati.
Randv je podigao pogled i neiskreno se osmjehnuo. Jedan
izmeu prednjih zubi bio mu je mrtav. Poznajem li vas?
Ne. Niles, htio bih razgovarati s vama.
Niles je smijeno podigao obrvu. Graham se pitao to mu
se dogodilo u Chinu.
Ovo je privatni razgovor rekao je Randv. Dakle,
odjebi.
Graham je zamiljeno promatrao miiave podlaktice,
mrljicu ljepila na laktu, obrijanu plohu gdje je Randv iskuavao
otricu noza. uga boraca nozevima.
Bojim se Randyja. Raspali ili se povuci.
Jesi me uo rekao je Randv. Odjebi!
Graham je otkopao sako i polozio iskaznicu na stol.
Sjedite mirno, Randv. Ako pokuate ustati, imat ete dva
pupka.
Oprostite, gospodine. Zurna zatvorenika iskrenost.
Randv, zelim da mi neto uinite. Zelim da dva prsta
pazite, samo dva turnete u lijevi straznji dzep. Tamo ete
nai noz od trinaest centimetara. Stavite ga na stol... Hvala.
Graham je spustio noz u svoj dzep. Djelovao je masno.

105
 Tako. U drugom vam je dzepu lisnica. Izvadite je. Danas
ste prodali malo krvi, je li?
Pa to onda?
Dodajte mi karticu koju su vam dali, onu koju drugi put
morate pokazati u banci krvi. Rastvorite je na stolu.
Randy je imao krvnu grupu O.
Kad ste otputeni iz zatvora?
Prije tri tjedna.
Tko je va nadzornik dok ste uvjetni?
Nisam uvjetno otputen.
To je, vjerojatno, laz. Graham je htio istjerati Randvja.
Mogao ga je dobiti na to to ima duzi noz nego to zakon do
puta. Pohaanje toionica alkohola takoer predstavlja pre
kraj uvjetne slobode. Graham je znao da se ljuti na Randvja
zato to ga se uplaio.
Randy!
Ha.
Izaite!

Ne znam to bih vam mogao rei. Nisam ba najbolje

poznavao oca govorio je Niles Jacobi dok gaje Graham vozio
u kolu. Napustio je majku kad sam imao tri godine i nakon
toga ga vie nisam vidio. Majci se ne bi svidjelo.
Posjetio vas je prolog proljea.
Je.
U Chinu.
To ve znate.
Samo zelim izvesti stvari naistac. to se dogodilo?
Ovaj, doao je u posjet i stajao tamo u toj sobi nekako
nesiguran, trudei se da se ne obazire naokolo toliki ljudi
na nas gledaju kao u zoolokom vrtu. O njemu sam mnogo
uo od majke, ali nije izgledao tako loe. Obian ovjek, eto tu
stoji u dreavoj sportskoj jakni.
to je rekao?
Ovaj, oekivao sam da e se ili odmah baciti ravno u
moja govna, ili e se ponaati kao pravi krivac, tako to najee

106
izgleda u ovoj sobi za posjete. Ali on me jednostavno pitao
jesam li pomiljao na kolovanje. Rekao je, ako hou ii u kolu,
on e se obratiti starateljstvu. I pokuati. Mora si malo i sam
pomoi. Pokuaj si pomoi, a ja u se pobrinuti da stighne u
kolu i tako.
Koliko je vremena prolo dok niste izali iz China?
Dva tjedna.
Niles, jeste li priali o svojoj obitelji dok ste bili u Chinu?
Svojim cimerima ili bilo kome? ,
Niles Jacobi je brzo pogledao Grahama. f Ah tako, shva-
am. Ne. Nisam. Nisam priao o ocu. Nisam o njemu godinama
ak niti mislio, a kome bih onda govorio?
A ovdje? Jeste li ikad doveli neke prijatelje u roditeljsku
kuu?
Roditeljsku kuu. Ona mi nije bila majka.
Jeste li ikad ikoga onamo odveli? kolske drugove ili...
Ili huligane, policajce Graham?
Da.
Ne.
Nikad.
Ni jedan jedini put.
Je li otac ikad spomenuo neku prijetnju, je li bio zabrinut
zbog bilo ega zadnjih mjesecdva prije nego to se to desilo?
Bio je zabrinut kad sam zadnji put s njim
razgovarao,
ali samo zbog mojih ocjena. Imao sam i puno izostanaka. Kupio
mi je dvije budilice. Ne znam nita drugo.
Imate li neke njegove osobne papire, prepisku, fotografije,
bilo ta?
Nemam.
Imate sliku obitelji. Stoji na ormariu u vaoj sobi. Blizu
nargile.
Nije to moja lula. Tu prljavu stvar ne bih stavio u usta.
Trebam tu sliku. Kopirat u je i vratiti. to jo imate?
Jacobi je iz paketia istresao cigaretu i potapao dzepove
trazei ibice. To je sve. Ne mogu zamisliti zato su mi dali
ba tu sliku. Otac se smijei gospoi Jacobi i svi oni maliani.
Dat u vam je. Mene nije nikad tako gledao.

107
 Graham je morao upoznati Jacobijeve. Njihovi novi pozna-
nici u Birminghamu bili su od slabe koristi.
Byron Metcalf oslobodio mu je pristup pohranjenim obite-
ljskim papirima. Proitao je tanak snop pisama, poglavito po-
slovnih, te proeprkao po nakitu i srebrnini.
Tri je vrua dana radio u skladitu gdje su bile spremljene
kune potreptine i namjetaj Jacobijevih. Nou mu je poma-
gao Metcalf. Otvoren je svaki sanduk na svakoj paleti i ispitan
njegov sadrzaj. Policijske su fotografije pomogle Grahamu da
vidi gdje su ti predmeti bili razmjeteni u kui.
Vei je dio namjetaja bio sasvim nov kupili su ga osi-
gurninom isplaenom za pozar u Detroitu. Jacobijevi nisu stigli
ostaviti tragove na svojoj imovini.
Grahamovu je paznju privukao jedan predmet: noni orma-
ri na kojemu su se jo vidjeli ostaci praka za uzimanje otisaka
prstiju. Na sredini gornje ploe vidjela se kaplja zelenog voska.
Po drugi se put upitao voli li ubojica svjetlo svijee.
Birmingemski je laboratorij bio voljan suraivati.
Ali ni oni, ni Jimmy Prie nisu na limenki od bezalkoholnog
pia pronali nita, osim razmazanog otiska vrka nosa.
FBI laboratoriji za vatreno oruzje i tragove alata izvijestili
su o odrezanoj grani. Otrica kojom je odrezana bila je debela
i imala je plitak nagib: radilo se o nekakvom dlijetu.
Odjel za dokumentaciju obratio se Fakultetu za azijske stu-
dije Sveuilita Lenglev u vezi sa znakom urezanim u koru
stabla.
Graham je sjedio na sanduku u skladitu i itao dugaak
izvjetaj. Fakultet za azijske studije javljao je da je znak kine-
sko slovo koje znai: Pogodak ili Pogodak u glavu izraz koji
se ponekad koristi u kockanju. Smatra se da je to pozi tivan
ili sretan znak. To se slovo pojavljuje i na kineskoj igri
MahJongg, kazu azijski uenjaci. Oznauje Crvenog zmaja.

108
 13.
Cravvford je iz vaingtonske centrale FBI telefonirao s
Grahamom, koji je bio na aerodromu u Birminghamu, kad je
njegova tajnica zavirila u ured i privukla mu paznju.
Doktor Chilton iz bolnice Chesapeake na 2076. Kaze da
je hitno.
Crawford je kimnuo. Priekaj, Will. Udario je po telefonu.
Crawford.
Frederic Chilton, gospodine Crawford, u...
Da, doktore?
Imam ovdje biljeku, zapravo dva komadia biljeke... ini
se da ju je napisao ovjek koji je poubijao one ljude u Atlanti
i...
Gdje ste je nali?
U eliji Hannibala Lectera. Napisana je na toaletnom pa
piru i nosi otisak zubiju.
Mozete li mi je proitati a da je vie ne dirate?
Napinjui sa da zvui mirno, Chilton je itao:

Dragi moj doktore Lecter,

Zelim vam rei koliko sam sretan da ste se zaintere-
sirali za mene. Kad sam saznao za vau opseznu kore-
spondenciju, upitao sam se: Smijem li? Razumije se da
smijem. Ne vjerujem da biste im rekli tko sam, ak i kad
biste to znali. Osim toga, sasvim je beznaajno koje tijelo
ja trenutano nastavam.
Znaajno je ono u to se pretvaram, to postajem.
Znam da jedino vi to mozete shvatiti. Posjedujem neke

109
 stvari koje bih vam rado pokazao. Mozda jednoga dana,
ako dopuste okolnosti. Nadam se da se mozemo dopisi-
vati...

Gospodine Crawford, ovdje je istrghnut komad papira.

Na
stala je rupa. A onda kaze dalje:

Godinama vam se divim i imam cijelu zbirku novin-

skih lanaka o vama. Zapravo mislim da ti prikazi nisu
poteni. Nepoteni su kao i ovi o meni. Vole prikvaiti
ponizavajue nadimke, zar ne? Zubati Vilenjak, ta bi
moglo biti neumjesnije?
Kad ne bih znao da je i vas novinstvo na isti nain
klevetalo, sramio bih se pred vama.
Zanima me istrazitelj Graham. udnovat svat za jed-
nog pajkana? Nije ba neka ljepota, ali djeluje odluno i
promiljeno.
Trebali ste ga upozoriti da se ne uplie.
Ispriavam se zbog papira. Izabrao sam ga zato to e
se, ako ga budete morali progutati, vrlo brzo rastopiti.

I ovdje nedostaje komad. Gospodine Crawford. Proitat

u svretak.

Ako dobijem va odgovor, slijedei u vam put poslati

neto mokro. Do tada ostajem va Stravstveni
obozavatelj

Kad je Chilton prestao itati, zavladao je muk. Jeste li

jo uvijek na liniji?
Jesam. Zna li Lecter da imate pismo?
Jo ne zna. Jutros smo ga prebacili u pomonu eliju da
oistimo njegovu. Mjesto da upotrijebi odgovarajuu krpu, is
ta je izvukao nekoliko pregrti toaletnog papira da njime obri
e slivnik. Naao je poruku umotanu u roli i donio je meni.
Donose mi sve to nau sakriveno.
Gdje je sada Lecter?
Jo je uvijek u pomonoj eliji.

110
 Moze li iz nje vidjeti svoju?
ekajte da razmislim... ne, ne, ne moze.
Molim vas trenutak, doktore. Crawford je Chiltona
prebacio na ekanje. Nekoliko je sekundi, ne videi ih, buljio
u dva treptava dugmeta na telefonu. Ribar ljudi, Crawford,
ekao je da se njegovo pluto pomakne protiv struje. Ukljuio
je Granama.
Will... pisamce, mozda od Zubatog Vilenjaka, skriveno u
Lecterovoj eliji u Chesapeakeu. Zvui kao pismo obozavatelja.
Trazi Lecterov pristanak, zanima se za tejfc. Postavlja pitanja.
Kako bi mu Lecter trebao odgovorin?
Jo ne znamo. Jedan je dio otkinut, drugi izbrisan. ini
se da, sve dok Lecter ne shvati da znamo, postoji ansa za
dopisivanje. Pismo mi je potrebno za laboratorij i htio bih mu
prekopati eliju, ali to bi bilo riskantno. Ako Lecter primijeti,
tko zna kako bi mogao upozoriti to kopile. Treba nam veza,
ali treba nam i pismo.
Cravvford je rekao Grahamu kamo su premjestili Lectera,
kako je naeno pismo. Do Chesapeakea imam sto dvadeset
kilometara. Drakane, ne mogu te ekati. to kaze?
Za mjesec dana deset mrtvih... ne mozemo se dugo igrati
potom. Rekao bih navali.
I hou rekao je Cravvford.
Vidimo se za dva sata.
Cravvford je dozvao sekretaricu. Sara, narui helikopter.
Hou da se sve prai. Nije me briga iji: na, od DCPD ili
mornarice. Za pet minuta sam na krovu. Nazovi Dokumenta-
ciju, neka kutiju s papirima odnesu gore. Javi Herbertu da
okupi tim istrazitelja. Na krovu. Za pet minuta.
Ukljuio je Chiltonovu liniju.
Doktore Chilton, moramo pretraziti Lecterovu eliju bez
njegova znanja i trebamo vau pomo. Jeste li ovo ikome spo
menuli?
Nisam.
Gdje je onaj ista koji je naao pismo?
Ovdje je, u mom uredu.
Molim vas da ga zadrzite i recite mu neka uti. Koliko
Lecter izbiva iz svoje elije?

111
 Oko pola sata.
Je li to uobiajeno dugo?
Ne, jo nije. Ali za ienje treba oko pola sata.
Uskoro
e se pitati to se dogaa.
U redu, uinite ovo: pozovite kueupravitelja ili inzenjera,
tko je ve zaduzen. Kazite mu neka zatvori vodu u cijeloj zgradi
a u Lecterovu hodniku izvadi elektrine osigurae. Neka prolazi
s alatom kroz hodnik ispred pomone elije. Zurit e mu se,
bit e bijesan, prezaposlen da odgovara na pitanja, shvaate?
Recite mu da u mu ja sve objasniti. Ako jo nisu doli za
odvoz smea, odgodite ih do sutra. Ne dirajte pismo, jasno?
Mi stizemo.
Cravvford je nazvao ravnatelja odjela za znanstvene analize.
Brian, uskoro e doletjeti jedna biljeka, vjerojatno pismo od
Zubatog Vilenjaka. Prioritet broj jedan. Za jedan sat mora se
vratiti odakle je dolo, i to bez ikakvih tragova. Prvo e u
Kosu i Vlakna, zatim u Latentne otiske, Dokumentaciju, pa
onda k tebi. Molim te da se uskladi s njima, hoe li?... Dobro.
Sam u ti donijeti. Vlastoruno.

Bilo je vrue prema saveznom izvjetaju 27 C a u liftu

kojim se Crawford sputao s krova, nosei dragocjeno pismo,
jo i vie. Kosa mu je od helikopterskih refula bila smijeno
raupana. Kad je stigao do laboratorija za ispitivanje kose i
vlakna, ve je morao brisati lice.
Kosa i Vlakna je malen, tih i uzurban odjel. Zajednika je
soba puna kutija s dokaznim materijalom koji su poslale po-
licije irom zemlje: uzorci ljepljivih traka kojima su bila oblijep-
ljena usta i vezani zglobovi, poderana i prljava odjea, plahte
sa samotnikih postelja.
Krivudajui izmeu kutija, Crawford je kroz prozor jednog
laboratorija spazio Beverlv Katz. Iznad stola pokrivenog bijelim
papirom visio je djeji kombinezon. Ona gaje pod jakim zaru-
ljama u prostoru bez propuha etkala metalnom pahtlom.
Pazljivo ga je strugala i gladila uzduz i poprijeko, niz dlaice
i u suprotnom smjeru. Na papir je sipila kiica prljavtine i

112
pijeska. Kroz nepokretan je zrak polaganije od pijeska, no brze
od tekstilnih malja, poniralo klupko vrsto smotane kose.
Naherila je glavu i sjajnim se oicama crvendaa ustremila na
usukane vlasi.
Crawford je vidio kako joj se miu usnice. Razumio je to
je rekla.
Imam te.
To je uvijek govorila.
Crawford je kucnuo po staklu. Brzo je izala skidajui bijele
rukavice. f
Jo nije kopirano, je li?
Nije.
Idemo u drugi laboratorij. Dok je Crawford otvarao
krabicu za dokumente, navukla je nove rukavice.
Dva su dijela pisma bila brizno ulozena izmeu njezinih pla-
stinih listova. Beverlv Katz primijetila je otisak zuba i pogle-
dala Cravvforda ne gubei vrijeme na pitanja.
Klimnuo je: otisak se poklapao s odljevkom koljaeva ugriza
koji je ponio u Chesapeake.
Crawford je kroz prozor pratio kako je vitkom hvataljkom
podigla pismo i objesila ga iznad bijela papira. Pregledala ga
je snaznim povealom, zatim pazljivo i njezno opraila. Kuckala
je po hvataljci rubom pahtla i povealom istrazila bijelu po-
dlogu.
Crawford je pogledao na sat.
Katz je, da ga preokrene, prebacila pismo na drugu
hvataljku. Kao vlas tankom pincetom skinula je s njegove
povrine siunu trunicu.
S velikim poveanjem snimila je poderane rubove pisma pa
ga vratila u krabicu. S njim je smjestila i par istih bijelih
rukavica. Bijele rukavice, znak ne diraj uvijek su bile pokraj
dokaznog materijala dok se ne uzmu otisci prstiju.
To je sve rekla je vraajui kutiju Crawfordu. Malo
kose, par plavih zrnaca. Obradit u to. Ima li jo neto?
Predao joj je tri oznaene omotnice. Vlasi s Lecterova
elja. Dlaice iz elektrinog aparata za brijanje. A ovo je kosa
ovjeka koji isti njegovu eliju. Moram ii.

113
 Vidimo se rekla je Katz. A meni se svia tvoja
kosa.
 Jimmy Prie se u Latentnim otiscima prstiju lecnuo kad je
ugledao upljikav toaletni papir. Strastveno je zirkao preko ra-
mena svog tehniara koji je namjetao helijkadmijski laser.
Trazili su nevidljive otiske prstiju i pokuavali ih prisiliti da
ponu fluorescentno zraiti. Na papiru su se pojavile svjetlu-
cave mrlje, tragovi disanja, nita.
Crawford je zaustio da mu postavi pitanje pa zastao da jo
malo promisli. U naoalama mu se odrazavalo plavo svjetlo.
Prie je rekao: Znamo da su ovo hez rukavica dodirivala tri
deka, tono?
Da. ista, Lecter i Chilton.
Momak koji riha slivnike vjerojatno je sprao masnou s
prstiju. Ali drugi... ovo je strano. Prie je podigao papir
prema svjetlu, pinceta nije podrhtavala u njegovoj staroj, pje
gavoj ruci. Jack, ovo bih mogao malo podimiti, ali ne jamim
da e u vremenu kojim raspolaze izblijediti mrlje joda.
A ninhvdrin? Da ga izazove toplinom? Obino Crawford
ne bi riskirao da Priceu sugerira tehnike postupke, no satla
se koprcao za bilo kakvim tragom. Oekivao je bijesan odgovor,
no starev je glas zvuao mirno i zalosno.
Ne. Poslije ga ne bismo mogli isprati. Ni otisak prsta ne
mogu ti napraviti. Naprosto ga nema. Jack.
Jebi ga rekao je Crawford.
Starac mu je okrenuo lea. Crawford je polozio dlan na nje-
govo koasto rame. Do vraga, Jimmy, da je postojao, ti bi ga
svakako otkrio.
Prie nije odvratio. Ve se udubio u odmatanja para ruku
iz nekog drugog sluaja. Iz koare za otpatke dimio se suhi
led. Crawford je bacio bijele rukavice u dim.

114
 Dok mu je u trbuhu krulilo razoaranje, Crawford je hitao
u Dokumentaciju, gdje ga je oekivao Lloyd Bowman.
Bowmana su naglo pozvali iz sudnice, pa se grubi prijekid
koncentracije odrazavao u treptanju kao da se netom
probudio.
estitam ti na frizuri. Treba imati hrabrosti rekao je
Bovvman, dok su mu spretne i pazljive ruke premjetale pismo
na radnu plohu. Koliko vremena?
Dvadeset minuta u vrh glave.
inilo se da dva dijela pisma blistaju pod Bovraianovim svje-
tiljkama. Bugaica je kroz nazubljenu dugoljasti rupu u gor-
njem papiru djelovala tamnozeleno.
Glavna je stvar rekao je Crawford kad je Bowman
proitao pismo, kako mu je Lecter trebao odgovoriti.
O tome je sigurno pisalo na otrghnutom komadu.
Bowman
je govorei neprekidno radio sa svojim reflektorima, filterima
i specijalnim kamerama. Ovdje, u prvom dijelu, kaze: Na
dam se da se mozemo dopisivati..., a onda poinje rupa. Lecter
je to najprije iarao flomasterom s vrhom od filca, a onda je
taj dio presavinuo i najvei komad istrghnuo.
Nema nita ime bi mogao rezati.
Bowman je snimio otisak zuba i pozadinu biljeke pod jako
iskoenim osvjetljenjem. Dok je reflektor pomicao u krugu od
360, njegova je sjena skakala sa zida na zid, dok su ruke u
zraku izvodile sablasne pokrete.
Sada ga mozemo malo pritisnuti. Bowman je ulozio
pismo meu dvije staklene plohe da izravna zupaste rubove
rupe. Poderotina je bila zamrljana crvenom tintom. Istiha je
neto mumljao. Kad je trei put ponovio, Crawford je razabrao
smisao: Jesi lukav, ali ni ja nisam truba.
Sad je Bowman nataknuo filtere na svoju malu televizijsku
kameru i namjestio fokus na pismo. Zamraio je sobu pa je
ostao samo mutni sjaj crvene lampe i plavozelena boja
monitorskog ekrana.
Na ekranu su se pojavile uveane rijei: Nadam se da se
mozemo dopisivati i nazubljena rupa. Razmazana je tinta
ieznula, a na dronjavim rubovima pojavili su se dijelovi
rukopisa.

115
 Amilinski su pigmenti u obojenim tintama prozirni za
infracrvene zrake rekao jeBovvman. Ovo ovdje i ovdje
mogli bi biti okrajci slova T. Na kraju je repi koji bi mogao
pripadati jednom M ili N ili ak R. Bowman je snimio fo
tografiju i upalio svjetlo. Jack, postoje samo dva obina na
ina jednosmjernog komuniciranja: telefon ili tampa. Moze li
Lecter brzo telefonirati?
Moze primati pozive, ali to traje, a osim toga moraju
proi kroz bolniku centralu.
Znai da je jedini siguran nain tisak.
Znamo da to sreko ita Tattler. Ono o Grahamu i Lec
teru objavljeno je u Tattleru. Ne znam ni jedne druge novine
koje su o tome pisale.
Onda su, u tom sluaju, T i R iz Tattlera. Misli na pri
vatni stupac? Trebalo bi ga nadzirati.
Crawford se kratko zaustavio u biblioteci FBI, a onda tele-
fonski dao upute ikakom uredu.
Kad je zavrio, Bowman mu je vratio kutiju.
Tattler izlazi veeras rekao je Cravvford. Tiskaju
ga ponedjeljkom i etvrtkom u Chicagu. Nabavit emo korek
turne otiske oglasnih stranica.
Imat u za tebe jo neto, ali mislim manje vazne stvar
ice rekao je Bowman.
Ako iskrsne ita korisno, zovi direktno Chicago. Inae
me informiraj kad se vratim iz ludnice rekao mu je Crawford
hitajui prema vratima.

116
 14.
Krizna je proputaljka na stanici podzemne zeljeznice
ispljunula Grahamovu kartu i on je izaao u vrue
vaingtonsko popodne. Nosio je avionsku torbu.
Zgrada J. Edgara Hoovera sliila je velikom betonskom ka-
vezu iznad treperave vruine Desete ulice. Selidba FBI u novu
centralu bila je u toku kad je Graham otiao iz Washingtona.
U ovoj zgradi nije nikad radio.
Crawford ga je doekao kraj prijemnog pulta ispred pod-
zemnog prilaza da svojim akreditivima pojaa Grahamove
nabrzo izdane vjerodajnice. Graham je djelovao umorno.
Nestrpljivo je proao kroz proceduru prijavljivanja. Crawford se
pitao, znajui da ubojica o njemu razmilja, kako se osjea.
Grahamu je uruena maghnetski kodirana ploica poput one
na Cravvfordovu prsluku. Cravvford ju je gurnuo u vrata i za-
koraio u duge bijele hodnike. Nosio je Grahamovu avionsku
torbu.
Zaboravio sam rei Sari da po tebe poalje kola.
Ovako je vjerojatno brze. Jesi li pismo vratio Lecteru
bez problema?
Aha. Upravo sam se vratio. U hodniku smo po podu pro
lili vodu. Odigrali smo napuklu cijev i kratki spoj. Kad su Lec
tera vraali u njegovu eliju, Simmons je sada je on po
monik SACa u Baltimoreu krpom skupljao vodu. Sim
mons misli da smo ga preli.
U avionu sam razmiljao nije li to napisao sam Lecter.
To je i mene muilo sve dok nisam vidio pismo. Ugriz
na papiru odgovara onima na zenama. Osim toga, napisano je

117
kuglastim perom, a Lecter ga nema. ovjek koji ga je napisao
itao je Tattler, a Lecter ga ne prima. Rankin i Willingham
prevrnuli su cijelu eliju. Krasan posao, samo to nisu nita
nali. Prethodno su snimili polaroide da mogu sve stvari vratiti
na prava mjesta. Onda je uao ista i radio ono to uvijek
radi.
I tako, to misli?
to se tie fizikih dokaza, u pogledu identiteta pismo je
u velikoj mjeri drek rekao je Crawford. Nekako emo
morati sami uspostaviti kontakt, ali proklet bio ako znam kako.
Za nekoliko minuta dobit emo preostale laboratorijske nalaze.
Jesi li u bolnici pokrio potu i telefon?
Trajan nalog za snimanje i otkrivanje kad god bude Lec
ter na telefonu. Nazvao je u subotu popodne. Chiltonu je rekao
da je razgovarao sa svojim advokatom. To je bio onaj prokleti
WATS sistem pa ne mogu provjeriti.
to je rekao advokat?
Nita. Jednu smo liniju zakupili za Lectera, pa nam se
to vie nee dogoditi. Poevi od slijedee isporuke, kontrolirat
emo njegovo dopisivanje u oba smjera. Hvala Bogu, nije bilo
problema oko punomoi.
Crawford se naslonio na vrata. Ploicu sa svog prsluka gur-
nuo u prorez brave. Moj novi ured. Izvoli. Liiocu je oito
preteklo neto boje kad je liio bojni brod. Evo pisma. Kopija
je iste veliine.
Graham je proitao dva puta. Kad je vidio pauinaste linije
kojima je bilo ispisano njegovo ime, u glavi mu je zazvonio
tanki, visoki ton.
Pripremajui si pjenuavi aspirin AlkaSeltzer, Cravvford je
rekao Grahamu: Biblioteka potvruje da je Tattler jedini list
koji je donio priu o tebi i Lecteru. Jesi li za tabletu? Koristila
bi ti. Stvar je objavljena prije tjedan dana, u ponedjeljak
uveer. U utorak je bila na kioscima po cijeloj drzavi u nekim
dijelovima, dodue, tek u srijedu. Na Aljasci, u drzavi Maine i
takvim mjestima Zubati Vilenjak je imao jedan primjerak,
znai nije mogao pisati prije utorka. ita, onda pie Lecteru.
Rankin i Willingham jo uvijek prosijavaju bolniko smee u

118
potrazi za kuvertom. Gadan posao. U Chesapeakeu ne razdva-
jaju papire i pelene.
Dobro, Lecter ne dobiva pismo Zubatog Vilenjaka prije
srijede. Otkida onaj dio na kojemu pie kako da odgovori te
ara i cupka jednu prethodnu aluziju. Nije mi jasno zato i
nju nije jednostavno istrghnuo.
Nalazila se usred ulomka punog komplimenata obja
snio je Graham. Nije ih mogao unititi. To je ujedno razlog
zato nije sve skupa bacio. Zglobovima prstiju nrotrljao je slje
pooice. w
Bowman smatra da e Lecter odgovoriti Zubatom Vile
njaku preko Tattlera. Kaze da je to, vjerojatno, njihov plan.
Misli da e odgovoriti?
Sigurno. On se naveliko dopisuje. Posvuda ima dopisne
pajdae.
Ako koriste Tattler, Lecter je jedva imao vremena da
svoj odgovor ubaci u broj koji tiskaju veeras. ak i ako ga je
poslao ekspresno istog dana kada je primio pismo Zubatog Vile
njaka. Chester iz ikakog ureda pregledava u Tattleru oglase.
U tiskari ovog trena sastavljaju novine.
Molim te, Boze, nemoj sada uzbuniti Tattler, rekao je
Graham.
Poslovoa u tiskari misli da je Chester posrednik za pro
daju nekretnina koji pokuava prvi zaskoiti oglasnu ponudu.
Ispod ruke mu jedan po jedan, kako dolaze, prodaje korekturne
otiske. Uzimamo sve redom, samo da stvar zamaglimo. U redu,
recimo da otkrijemo kako Lecter treba odgovoriti pa da onda
kopiramo njegov postupak. Mogli bismo Zubatom Vilenjaku po
slati laznu poruku. Ali to rei? Kako da tu vezu iskoristimo?
Oito je da ga moramo dobiti da doe do nekog potan
skog sanduia, mjesta, adrese rekao je Graham. Moramo
ga namamiti neim to bi rado vidio. Nekakvim vaznim do
kazima o kojima je Lecter saznao razgovarajui sa mnom. Ne
kom pogrekom koju je toboze poinio, pa mi sada ekamo da
je ponovi.
Kad bi nasjeo, bio bi isti idiot.
Znam. Zeli li uti to bi bio najbolji mamac?
Nisam ba siguran.

119
 Najbolji bi bio Lecter rekao je Graham.
Kako bi ga servirao?
Bilo bi vraki teko, znam, Lectera bismo stavili pod sa
vezno starateljstvo Chilton iz Chesapeakea ne bi na to pri
stao i sakrili u maksimalno osigurani dio psihijatrijske bol
nice ratnih veterana. Onda bismo inscenirali bijeg.
Isuse!
Zubatom Vilenjaku bismo slijedeeg tjedna nakon velikog
bijega poslali u Tattleru poruku. Lecter bi ga pozvao na ran
devu.
Zato bi, zaboga, bilo tko pozelio da se sastane s Lecte
rom? Hou rei ak i Zubati Vilenjak?
Da ga ubije, Jack. Graham je ustao. U sobi nije bilo pro
zora kroz koje bi mogao gledati dok razgovara. Stao je ispred
plakata Trazi se, Crawfordove jedine zidne dekoracije.
Gledaj, Zubati bi ga tako mogao apsorbirati, progutati, postati
vei od njega.
Kao da si prilino siguran.
Nisam siguran. Tko moze biti siguran? Ali u pismu je
rekao: Imam neto to bih vam rado pokazao. Mozda jednom
ako nam dopuste okolnosti. Mozda je to bio ozbiljan poziv. Ne
vjerujem da je samo htio biti uljudan.
Pitam se to bi mu to pokazao. Zrtve su bile nedirnute.
Nita nije nedostajalo, osim malo koze i kose, a to je vjerojatno
bilo... kako je ono rekao Bloom?
Progutano rekao je Graham. Bog zna to to ima.
Tremont, sjea li se Tremontovih kostima u Spokaneu? I kad
je ve bio remenjem vezan za nosila, pruzao je bradu da ih
pokaze policajcima Spokanea. Jack, nisam siguran da e Lecter
privui Zubatog Vilenjaka. Samo kazem da je to najbolje to
imamo.
Ako ljudi povjeruju da je Lecter vani, nastat e prokleti
stampedo. Novine e na nas podii gadnu dreku. Mozda je to
najbolje ime raspolazemo, ali taj emo hitac sauvati za kraj,
kao posljednje sredstvo.
Vjerojatno on ne bi doao do samog dogovorenog mjesta,
no mozda bi bio dovoljno znatizeljan da ga pogleda i tako utvrdi
je li mu Lecter podvalio. Ako bi to mogao s neke daljine. Mo

120
zemo izabrati takvo mjesto koje se moze pogledati iz daljine,
sa samo nekoliko polozaja, pa onda uspostaviti promatranice.
Grahamu se prijedlog uinio slabanim jo dok ga je iznosio.
Tajna sluzba ima takvo mjesto, a jo ga nikad nije
ko
ristila. Oni bi nam ga prepustili. Ali ako oglas ne uvrstimo jo
danas, morat emo na slijedei broj ekati do ponedjeljka. Ro
tacija starta u pet po naem vremenu. To Chicagu ostavlja jo
dodatni sat i petnaest minuta da izae s Lecterovim oglasom,
ako takav uope postoji.
A to je s Lecterovom narudzbom za ogla pismom
koje
je morao poslati u Tattler da narui tiskanje oglasa mozemo
li do toga doi brze?
Chicago je poslovoi tiskare ispruzio par ticala
rekao
je Crawford. Doznali smo da se pota drzi u uredu ravnatelja
diskretnog oglaavanja. Prodaju se imena pa onda adrese vra
aju na popis potanskih dostava tako se prodaju proizvodi
za osamljene ljude, ljubavni talismani, tablete za potenciju, u
poznajte lijepe Azijatkinje, teajevi o jaanju karaktera i te
stvari.
Mogli bismo apelirati na graansku lojalnost urednika ogla-
sne rubrike i tako dalje, pa malo zaviriti, zahtijevajui da bude
ku, ali ne bih se htio poigravati sreom i riskirati da nas Tat-
tler popljuje. Ako bismo htjeli ui i pregledati potu, trebali
bismo imati punomo. Razmiljam o tome.
Ako Chicago nita ne otkrije, mi svejedno mozemo
uvrsti
ti oglas. Ako grijeimo u pogledu Tattlera, ne mozemo nita
izgubiti rekao je Graham.
A ako imamo pravo daje Tattler posrednik, pa
poaljemo
odgovor koji se temelji na onom to stoji u pismu i zajebemo
stvar ako mu se ne uini pravim odosmo k vragu. Nisam
te pitao o Birminghamu. Ima li ega?
Birmingham je zakljuen i obustavljen. Kua
Jacobijevih
ve je oliena i iznova dekorirana. Prodaje se. Njihove su stvari
pohranjene i ekaju ostavinsku raspravu. Pretrazio sam san
duke. Ljudi s kojima sam razgovarao nisu dobro poznavali Ja
cobijeve. Jedino su stalno ponavljali: kako su si bili privrzeni.
Uvijek su se mazili. Od njih nije preostalo nita, osim pet paleta
tovara u skladitu. Da sam bar...

121
 Prestani s tim zeljama, sad si ti na redu.
to je bilo s onim znakom na stablu?
Pogodak u glavu. To mi nita ne kaze rekao je Craw
ford. Kao ni Crveni zmaj. Beverlv zna MahJongg. Ona je
otroumna, pa svejedno nije shvatila. Po njegovoj kosi znamo
da nije Kinez.
Granu je odrezao nekakvim dlijetom. Ne razumijem...
Zazvonio je Cravvfordov telefon. Kratko je porazgovarao.
Will, lab je gotov s pismom. Idemo gore u Zellerov ured.
Vei je i nije ovako siv.
U hodniku ih je sustigao Lloyd Bowman, unato vruini suh
poput kakvog dokumenta. Objema je rukama mahao vlaznim
fotografijama, a pod pazuhom stiskao snop stranica datafaxa.
Jack, u etiri i petnaest moram biti u sudnici rekao je i
odlomatao naprijed. Radi se o onom tapetaru Niltonu Eskewu i
njegovoj dragoj Nan. Ona je mogla prostoruno nacrtati
novanicu. Dvije su me godine izluivali izraujui vlastite put-
nike ekove na kolorxeroxu. Nisu naputali kuu bez njih.
Hou li stii navrijeme ili da nazovem tuzitelja?
Stii e rekao je Crawford. Evo nas.
S kaua u Zellerovu uredu Beverlv Katz se nasmijeila
Grahamu i navela Pricea, koji je sjedio pokraj nje, da se
namrti.
Brian Zeller, ravnatelj Odjela za znanstvene analize, bio je
mlad za svoj polozaj, ali mu se unato tome prorijedila kosa,
a nosio je i bifokalne naoale. Na polici iza Zellerova pisaeg
stola Graham je vidio znanstveni sudski tekst H. J. VVallsa,
veliku Tedeschijevu Sudsku medicinu i bibliofilsko izdanje
Hopkinsove Propasti Njemake.
Will, mislim da smo se nas dvojica jednom prilikom upoz
nali rekao je Zeller. Poznajete li sve ostale?... Dobro.
Crawford se prekrizenih ruku naslonio na rub Zellerova pi-
saeg stola. Je li netko otkrio bombu? U redu, a da li ita to
ste otkrili upuuje na to da nae pismo ne potjee od Zubatog
Vilenjaka?
Ne rekao Bowman. Prije par minuta razgovarao
sam s Chicagom da im predam nekoliko znamenki koje sam
izvukao iz otisaka na pozadini pisma. estestest. Pokazat
u vam kad doe na red. Chicago do sada ima vie od dvjesto

122
osobnih oglasa. Pruzio je Grahamu snop datafax kopija. Sve
sam ih proitao, to su sve same uobiajene stvari: brane
ponude, pozivi odbjeglima... Nije mi sasvim jasno kako emo
prepoznati oglas ako je meu ovima.
Crawford je odmahnuo glavom. Ni ja ne znam. Hajde da
raistimo materijalni aspekt. Dakle, Jimmy Prie je napravio
sve to mozemo napraviti i nije otkrio otiske. to je s tobom,
Bev?
Nala sam jednu dlaku. Broj krljuti i veliina jezgre
od
govaraju uzorcima dobivenim od Hannibala Lectera. Joja. Bo
ja se izrazito razlikuje od uzoraka iz Birminghama i Atlante.
Tri plava zrnca i par tamnih mrlja prebacuju lopticu Brianu.
Podigla je obrvu prema Brianu Zelleru.
Zrnca potjeu od obinog granuliranog sredstva za
ie
nje s klorom, kakva se posvuda prodaju rekao je Zeller.
Vjerojatno su se otresla s istaevih ruku. Bilo je i nekoliko
sasvim siunih estica sasuene krvi. Radi se, sasvim sigurno,
o krvi, ali je ima premalo da bih odredio grupu.
Rubovi otkinutih dijelova papira skrenuli su s
perforacija,
nastavila je Beverlv Katz. Ako kod nekoga naemo rolu, a
on je nije dalje troio, mozemo sa sigurnou utvrditi poklapa
nje. Preporuujem da obavijestimo i posavjetujemo policajce
zaduzene za hapenje, tako da znaju to moraju traziti rolu
toaletnog papira.
Crawford je kimnuo. Bowman?
Sharon iz mog ureda potrazila je papir i nala odgova
rajue uzorke. To je toaletni papir za marine i domove na ko
taima. Sastav i struktura odgovara papiru marke Wedeker,
koji se proizvodi u Minneapolisu. Prodaje se po cijeloj zemlji.
Bowman je svoje fotografije rasporedio na slikarskom stalku
blizu prozora. Glas mu je, za njegovu krhku pojavu, bio izne-
naujue dubok. Dok je govorio, pomalo mu se micala
leptirkravata. Iz samog rukopisa proizlazi da se radi o
denjaku koji se namjerno sluzi lijevom rukom i tampanim
slovima. Zapazit ete neravnomjernost poteza i neujednaenost
veliine slova.
Njihove me proporcije navode na sumnju da na ovjek ima
blagi astigmatizam.

123
 Tinta na oba komada pisma pod prirodnim svjetlom djeluje
kao standardno kraljevskoplavo crnilo za kemijske olovke, ali
se pod obojenim filtrima javlja mala razlika. Upotrijebio je dvije
pisaljke, a zamijenio ih je negdje na onom dijelu pisma koji
nedostaje. Vidi se gdje prvoj poinje ponestajati tinte, pa je
linija isprekidana. Prvom olovkom nije esto pisao vidite li
kapljicu kojom poinje crta? Mozda ju je drzao otvorenu u po-
suditi za pisaljke s vrhom prema dolje, a to bi onda sugeriralo
pisai stol. Podloga na kojoj je lezao papir dovoljno je mekana
da bi mogla biti bugaica. Ako je pronaete, na njoj su se mozda
zadrzali otisci pisma. Htio bih da se na Beverlvnim instruk-
cijama spomene i bugaica.
Bovvman je kvrcnuo po fotografiji pisma. Zbog ekstremnog
poveanja papir je izgledao maljavo. Bio je iaran dubokim
brazdama Presavinuo je papir da napie donji dio teksta,
uljuujui i ono to je kasnije otrghnuo. Na ovom poveanju
straznje strane svjetlo iskoeno pod otrim kutom otkriva ne-
koliko utisaka. Razabiremo 666. Mozda je na tom mjestu imao
problema s olovkom pa je morao jae pritisnuti i ponoviti slova.
Ovo nisam otkrio sve dok nisam upotrijebio ovaj
visokokontrastni materijal. Do sada ni u jednom oglasu nema
tri estice.
Graa reenica je uredna, nema nepravilnosti. Po pregibima
se moze zakljuiti da je pismo dostavljeno u omotnici stand-
ardnog formata. Ova dva tamnija mjesta jesu mrlje od tiskar-
ske boje. Pismo je vjerojatno u kuverti bilo ulozeno u neku
bezazlenu tiskanicu.
Toliko o tome rekao je Bowman. Jack, ako nemate
pitanja, ja bih poao u sudnicu. Prijavit u se nakon svjedoe
nja.
Duboko ih zaghnjuri rekao mu je Cravvford.
Graham je pruavao rubriku Dopisivanje u malom ogla-
sniku Tattlera Atraktivna dama kraljevskih proporcija, 52,
mladolika, trazi kranina nepuaa, u znaku Lava, 4070. Bez
djece, molim. Umjetna noga, ruka ne smeta. Bez varanja. Poa-
ljite sliku u prvom pismu.
Izgubljen u balu i oaju tih oglasa, nije primijetio da se ljudi
razilaze sve dok mu se nije obratila Beverlv Katz.

124
 Oprosti, Beverlv, to si rekla? Pogledao ju je sjajnim
oima, s ljubeznim otrcanouljudnim izrazom.
Samo sam rekla da mi je drago to je meu nama opet
ampion. Dobro mi izgleda.
Hvala ti, Beverlv.
Saul ide u kuharsku kolu. Jo je uvijek sve ili nita,
ali kad se sleghne praina, doi da na tebi malo vjezba.
Hou, hou, svakako.
Zeller je otiao u svoj laboratorij. Ostali su sajfto Crawford
i Graham gledajui na satove.
etrdeset minuta do starta Tattlerove rotacije rekao
je Crawford. Idem po njihovu potu. to kaze?
Mislim da mora.
Crawford je preko Zellerovog telefona razmijenio nekoliko
rijei s Chicagom. Will, ako Chicago uhvati premiju, moramo
biti spremni sa zamjenskim oglasom.
Poradit u na tome.
A ja u organizirati tajno mjesto sastanka. Crawford
je nazvao Tajnu sluzbu i neko vrijeme razgovarao. Kad je bio
gotov, Graham je jo uvijek rkao.
U redu, mjesto je prava krasota rekao je konano
Cravvford. Tamo u Annapolisu u vatrogasnom domu imaju
vanjske potanske pretince za poruke. To je Lecterov teritorij.
Zubati e shvatiti da je to neto to bi Lecter morao znati.
Pretinci po abecednom redu. Dou ljudi iz servisa i uzmu doz
nake i potu. Na ih deko moze nadzirati iz parka na suprotnoj
strani ulice. Tajna se sluzba zaklinje da stvar fino izgleda. Oni
su je sredili da uhvate nekog krivotvoritelja, ali se ispostavilo
da im nije trebala. Evo ti adrese. A to je s porukom?
Morat emo u istom broju imati dvije poruke. Prva e
upozoriti Zubatog Vilenjaka da su mu njegovi neprijatelji blize
nego to misli. Upozorit e ga da je u Atlanti napravio veliku
pogreku i ako je ponovi bit e osuen na propast. Takoer
e mu rei da mu je Lecter uputio tajnu obavijest o tome to
sam mu ja odao da mi poduzimamo, kako smo mu na tragu
i niti koje nas vode. Ova poruka upuuje Zubatog Vilenjaka
na drugi oglas koji poinje vaim potpisom.

125
 Druga poruka, dakle, poinje sa Strastveni obozavatelj... i
sadrzi adresu potanskog sanduia. Moramo to tako izvesti.
ak i na zaobilaznom, neizravnom jeziku, upozorenje iz prve
poruke izazvat e druge, obine, luake. Ako ne budu mogli
otkriti adresu, nee moi doi na sastanak i zajebati stvar.
Dobro. Vraki dobro. Hoe li priekati u mom uredu?
Radije bih neto radio. Moram do Briana Zellera.
Onda idi. Tamo te, ako ustreba, mogu brzo dohvatiti.
Graham je potrazio efa Serolokog odjela.
Briane, mozete li mi pokazati nekoliko stvari?
Svakako. to vas zanima?
Uzorci koje ste koristili da odredite tip krvi Zubatog Vile
njaka.
Zeller je pogledao Grahama kroz kratkovidni dio bifokalnih
naoala. Je li u izvjetaju bilo neto to niste shvatili?
Nije.
Neto nejasno?
Ne.
Neto nepotpuno? Zeller je tu rije izgovorio kao da
je ogavna okusa.
Va je izvjetaj dobar, ne bih mogao zahtijevati bolji. Jed
nostavno bih podatke i dokazni materijal htio osjetiti u ruci.
Ah, naravno. To nije problem. Zeller je vjerovao da
svi terenci pate od lovakog praznovjerja. Bilo mu je drago da
moze udovoljiti Grahamovu hiru. Sve je na onom kraju.
Graham ga je slijedio izmeu dugakih pultova s raznim
aparatima. Vidim da itate Tedeschija.
Da odgovorio je Zeller preko ramena. Kako znate,
mi se ovdje ne bavimo sudskom medicinom, ali Tedeschi ima
puno korisnih stvari. Graham. Will Graham. Vi ste napisali
uzornu monografiju o odreivanju smrti uslijed djelovanja ku
kaca, zar ne? Ili imam drugog Grahama?
Da, ja sam je napisao. Stanka. Imate pravo. Mant
i Nuorteva u Tedeschiju bolji su kad je rije o insektima.
Zeller se iznenadio kad je uo glasno izgovorenu vlastitu
misao. Pa, imaju vie slika i tabelica o valovima najezdi. Bez
uvrede.
Naravno. Bolji su. To sam im i rekao.

126
 Zeller je iz ormara s ladicama i hladnjaka izvadio boice i
dijapozitive pa ih rasporedio na pultu. Ako me pozelite neto
pitati, bit u tu gdje ste me zatekli. Osvjetljenje za ovaj mi-
kroskop je tu sa strane.
Grahamu nije trebao mikroskop. Nije sumnjao u Zellerove
nalaze. Ni sam nije znao to trazi. Podighnuo je prema svjetlu
boice i dijapozitive te staklenastu prozirnu omotnicu s dvije
svijetle vlasi koje su nali u Birminghamu. U drugoj su vreici
bile tri vlasi naene na gospoi Liid.
Na stolu ispred Grahama bilo je pljuvake, ake i sperme. I
praznog zraka u kojemu je htio vidjeti sliku, lice, neto ime
bi zamijenio bezoblian uzas koji je u sebi nosio.
Iz zvunika na stropu odjeknuo je zenski glas: Graham.
Will Graham u ured specijalnog agenta Cravvforda. Crveno
uzbuna.
Zatekao je Saru kako tipka s nataknutim slualicama dok
je Crawford virio preko ramena.
Chicago je otkrio oglas sa tri estice izgovorio je Craw
ford kutom usana. Upravo ga diktiraju Sari. Kazu da jedan
dio izgleda poput ifri.
Iz Sarinog su se pisaeg stroja uspinjali reci:
Dragi poklonice,
iskazujete mi veliku ast...
To je to! To je to rekao je Graham. Kad je sa
mnom razgovarao, Lecter ga je nazvao poklonikom.
... vrlo ste lijepi...
Isuse rekao je Cravvford.
Za vau sigurnost nudim 100 molitava.
Potrazite pomo u Ivanu 6:22, 8:16, 9:1; Luki 1:7, 3:1;
Galaananima 6:11, 15:2; Djelima 3:3; Otkrivenju 18:7; Joni
6:8...
Tipkanje se usporilo jer je Sara sada svaki par znamenki
ponavljala agentu u Chicagu. Kad je zavrila, popis biblijskih
uputa zauzeo je etvrt stranice. Potpis Budi blagoslovljen,
666.
Evo rekla je Sara.
Cravvford je podigao slualicu. Reci, Chester, kako je prolo
s urednikom oglasne rubrike?... Ne, dobro si uinio... Tono,
nijem poput koljke. Ostani na aparatu, vraam se.

127
 ifra rekao je Graham.
Sigurno. Ako je uspijemo razbiti, ostaje nam dvadeset
dvije minute za ubacivanje odgovora. Poslovoa u tiskari zah
tijeva deset minuta i tristo dolara da ga ugura u ovo izdanje.
Bowman je u svom uredu, dobio je pauzu. Ako ti potjera nje
ga, ja u razgovarati s Kriptografijom u Langlevu. Sara, poalji
oglas teleksom u kriptografski odjel CIAe. Rei u im da stize.
Bowman je odlozio poruku na pisai stol i precizno je po-
ravnao rubovima bugaice. Grahamu se inilo da dugo brie
svoje naoale bez okvira.
Bowman je uzivao reputaciju da brzo radi. ak mu je i Odjel
za eksplozive oprostio to ranije nije sluzio kao marinac.
Imamo dvadeset minuta rekao je Graham.
Shvaam. Jeste li nazvali Langlev?
Crawford ih je zvao.
Bowman je mnogo puta proitao poruku, pogledao ju je nao-
pake i postrance, preao prstom duz rubova. S police je doh-
vatio Bibliju. Pet minuta se ulo samo disanje dvojice muka-
raca i utanje tankog zilavog papira.
Ne rekao je. Neemo stii. Radije poduzmite sve
to mozete i bez ovoga.
Graham mu je pokazao praznu aku.
Bowman se okrenuo oko sebe da se suoi s Grahamom. Ski-
nuo je naoale. S obiju strana nosa imao je ruziaste mrljice.
Jeste li sasvim sigurni daje ono pismo Lecteru jedina prepiska
koju je imao s vaim Zubatim Vilenjakom?
Jesmo.
Onda je ifra neto jednostavno. Trebala im je samo zati
ta od sluajnih italaca. Mjerei prema perforacijama, u pismu
Lecteru nedostaje svega oko sedam i pol centimetara. Tu ne
bi stale opseznije, upute. Brojke ne odgovaraju zatvorskoj abe
cednoj reetki ifriranom kuckanju. Rekao bih da je to knji
ka ifra.
Pridruzio im se Crawford. Knjika ifra?
Tako mi se ini. Prva brojka, tih 100 molitava, mogla
bi se odnositi na stranicu. Sparene brojke u upuivanjima na
Bibliju mogle bi oznaavati red i slovo. Ali u kojoj knjizi?
Zato ne u Bibliji? pitao je Cravvford.

128
 - Ne, nije Biblija. Najprije sam i ja to pomislio. Razuvjerili
su me Galaani 6:11. Vidite li kolikim vam slovima piem vla
stitom rukom! To bi odgovaralo, ali radi se o pukoj koinciden
ciji, jer slijedei put navodi Galaane 15:2. Galaani imaju samo
est poglavlja. Isto je s Jonom 6:8 Jona ima etiri poglavlja.
Nije se sluzio Biblijom.
- Mozda se naziv knjige krije u istom dijelu Lecterove
poruke rekao je Crawford.
Bowman je stresao glavom. Ne vjerujem
- Onda je knjigu odredio Zubati Vilenjak. |orao ju je na
vesti u svom pismu Lecteru rekao je Graham.
- ini se da je tako rekao je Bowman. A to da malo
preznojimo Lectera? U duevnoj bolnici bih razmislio o droga
ma...
Prije tri godine pokuali su natrijevim amvtalom izvui
gdje je zakopao nekog studenta s Princetona rekao je Gra
nam Dao im je recept za pikantan umak. Osim toga, ako
ga preznojimo, gubimo vezu. Ako je knjigu izabrao Zubati Vile
njak, onda je znao da je Lecter mora imati u eliji.
Pouzdano znam da od Chiltona nije niti posudio niti ku
pio ikakvu knjigu rekao je Cravvford.
to su o tome pisale novine, Jack? O Lecterovim knji
gama?
Da ima medicinske knjige, psiholoke knjige, kuharice.
Onda bi se moglo raditi o nekom standardnom djelu s
tih podruja, o neem tako temeljnom da Zubati Vilenjak moze
pretpostavljati kako to Lecter sigurno ima rekao je Bowman.
Treba nam popis Lecterovih knjiga. Imate ga?
Ne. Graham je gledao svoje cipele. Mogao bih naz
vati Chiltona... ekajte. Kad su Rankin i Willingham prekapali
njegovu eliju, snimili su polaroide da mogu sve stvari vratiti
na njihova mjesta.
Hoete li ih zamoliti da se sastanu sa mnom i ponesu
slike knjiga? pitao je Bowman zatvarajui torbu za spise.
Gdje?
U Kongresnoj knjiznici.
Crawford je jo jednom iskuao sreu s kriptografskim od-
jelom CIAe. Kompjuter je u Langlevu istrazivao konzistentne

129
i progresivne zamjene brojslovo i zapanjujuu raznolikost
alfabetskih mreza. Bez napretka. Kriptograf se slozio s
Bowmanom da je vjerojatno rije o knjikoj ifri.
Crawford je pogledao na sat. Will, ostali smo na tri mo-
gunosti, ali moramo odmah odluiti. Mozemo povui
Lecterovu poruku i nita ne objaviti. Mozemo, nadalje, njegovu
poruku zamijeniti naom, pisanom normalnim govorom, i
Zubatog Vilenjaka pozvati na sastanak kod potanskih
pretinaca. A mozemo i propustiti Lecterov oglas takav kakav
jest.
Jesi li siguran da njegovu poruku jo uvijek mozemo iz
vui iz Tattlera?
Chester misli da bi poslovoa za tu uslugu izicao kojih
petsto dolara.
Jack, ne bih objavio neifriranu, obinu poruku. Lecter
vjerojatno vie nikad ne bi dobio njegovo pismo.
Svakako, ali meni se ne svia da objavimo poruku za
koju ne znamo to poruuje odvratio je Crawford. to
bi mu Lecter mogao rei to on ve i sam ne zna? Ako je otkrio
da imamo djelomian otisak palca, a njegovi otisci nisu nigdje
registrirani, moze si otfikariti palac i izvaditi zube pa nam se
onda u sudnici krezubo ceriti.
U sazetku sluaja koji sam mu pokazao nije bio otisak
palca. Bit e bolje da propustimo Lecterovu poruku. Ako nita
drugo, ohrabrit e Zubatog Vilenjaka da mu se opet javi.
A to ako ga ohrabri da napravi jo neto, osim pisanja?
Dugo emo osjeati muninu rekao je Graham. Ali
to moramo uiniti.
Petnaest minuta kasnije u Chicagu su krenuli veliki
Tattlerovi strojevi. Hvatali su brzinu, dok naposljetku njihova
grmljavina nije u tiskari podigla prainu. Agent FBIa, koji je
ekao u smradu crnila i vrueg rotopapira, izvukao je jedan od
prvih otisnutih primjeraka.
Meu naslovima na prvoj stranici isticali su se
Transplatacija glave i Astronomi spazili Boga.
Agent je rastvorio novine da provjeri je li Lecterov oglas na
svom mjestu pa ih je potom gurnuo u torbu za ekspresne poi-
ljke u Washington. Taj e primjerak vidjeti jo jedanput i na
naslovnoj e stranici prepoznati mrlju od svoga palca, ali to e
se dogoditi nakon vie godina, kad bude poveo svoju djecu da
vide posebne izloke na obilasku centrale FBIa.

130
 15.
Jedan sat prije svitanja Crawford se probudio iz duboka sna.
U sobi je bio mrak. Na krizima je osjetio pozamanu zeninu
straznjicu. Dok telefon nije zazvonio drugi put, nije znao to
ga je probudilo. Slualicu je naao bez pipanja.
Jack, Lloyd Bowman na telefonu. Razbio sam ifru. Mo
ra uti to pie. Smjesta.
Dobro, Lloyd. Crawfordova su stopala trazila papue.
Kaze: Graham zivi u Marathonu, Florida. uvaj se. Sve
ih poubijaj.
Zaboga! Zurim.
Znam.
Crawford je, ne zaustavljajui se da navue kuni ogrta,
odjurio u svoju radnu sobu. Dvaput je nazvao Floridu, jedanput
aerodrom, drugi put Granama u hotelu u kojem je odsjeo.
Will, Bowman je ovog trena razbio ifru.
I to pie?
Odmah u ti rei. Sluaj. Sve je u redu. Postarao sam
se, preuzeo kontrolu. Zato, kad ti budem rekao, ostani na te
lefonu.
Reci mi odmah.
Tvoja kuna adresa. Lecter je onom kopiletu dao adresu
tvoga stana. EKAJ, Will! U ovom asu dva erifova automo
bila jure u Sugarloaf. Motorni amac maratonske carinarnice
drzi obalu. Do sada Zubati Vilenjak nije mogao nita napraviti.
Premalo vremena. ekaj, nemoj prekinuti. Bit e brzi ako pri
hvati moju pomo. A sad, uj ovo.

131
 erifovi pomonici nee preplaiti Molly. Samo e zatvoriti
prilaznu cestu. Dvojica e se pribliziti da mogu nadzirati kuu.
Moze je nazvati kad se probudi. Za pola sata dolazim po tebe.
Ovdje me nee zatei.
Prvi avion u tom smjeru ne polijee prije osam. Brze
emo ih dovesti ovamo. Mogu se smjestiti u kui moga brata
u Chesapeakeu. Will, imam dobar plan, priekaj da ga uje.
Ako ti se ne bude svidio, osobno u te smjestiti u avion.
Trebat e mi neke stvari iz oruzarnice.
Opskrbit emo se im te pokupim.

Molly i Willy su na Nacionalnom aerodromu u Washingtonu

meu prvima sili s aviona. Molly je u mnotvu ugledala
Grahama. Nije mu se nasmijeila nego se okrenula Willyju i
neto mu rekla. Hitali su na elu struje turista koji su se
vraali s Floride.
Odmjerila je Grahama od glave do pete, prila mu i lako
ga poljubila. Njezini smei prsti bili su hladni kad gaje dotakla
po obrazu.
Osjetio je da ih djeak gleda. Willy se rukovao s Grahamom
ispruzivi ruku koliko je mogao dalje.
Dok su ili prema kolima, Graham se naalio oko tezine
Mollyna kovega.
Ja u ga ponijeti uskoio je Willy.
Dok su se izvlaili s parkiralita, za njima se svrstao smei
chevrolet s registarskim tablicama Marvlanda.
Graham je preao preko arlingtonskog mosta, i prije nego
to je skrenuo prema zaljevu Chesapeake, pokazao im je
Lincolnov, Jeffersonov i Washingtonov spomenik. Kad su se
petnaest kilometara udaljili od Washingtona, smei se
chevrolet privukao unutarnjom voznom trakom. Voza ih je
pogledao, podizui ruku k ustima. U njihovim se kolima
zauo njegov glas.
Fox Evvards, isti ste ko sapun. Sretan put.
Graham je poseghnuo ispod ploe s instrumentima da
dohvati
skriveni mikrofon. U redu, Bobby. Hvala.

132
 Chevrolet je zaostao. Na krovu mu se pojavio policijski svje-
tlosni sighnal.
Za svaki sluaj rekao je Graham. Da nas ne bi
slijedili novinari ni itko drugi.
Shvaam rekla je Molly.
Kasno popodne zaustavili su se i u restoranu pokraj ceste
jeli rakove. Willy je otiao da vidi bazen sa zivim jastozima.
Zao mije zbog ovoga, Molly. Oprosti rekao je Graham.
Jel ti sada na tragu? g
Nemamo razloga da tako mislimo. Ali Lecter mu je
to
sugerirao, potaknuo ga je.
Kakav gadan osjeaj.
Znam. Ti i Willy ete u kui Crawfordova brata biti
si
gurni. Osim Cravvforda i mene nitko pod kapom nebeskom ne
zna da ste tamo.
Molim te, nemoj mi spominjati Cravvforda!
Vidjet e, tamo je jako lijepo.
Duboko je uzdahnula. Kad je ispustila zrak, kao daje s njim
izdahnula i bijes. Ostala je umorna i mirna. Nasmijeila mu
se, ali je smijeak ispao nateghnut i izoblien.
Do bijesa, neko me je vrijeme bio obuzeo ghnjev.
Reci,
moramo li se stvarno druziti s bilo kojim Crawfordom?
Ne. Odmaknuo je koaricu za kruh i obuhvatio njezinu
ruku. Koliko Willy zna?
Mnogo. Majka njegova prijatelja Tommvja donosi
kui
petparake novine iz supermarketa. Tommy ih je pokazao Wil
lyju. U njima mnogo pie o tebi, oito vrlo iskrivljeno. O Hob
bsu, o mjestu gdje si bio nakon toga, o svemu. Jako se uzrujao.
Pitala sam ga hoe li o tome razgovarati. Samo me upitao jesam
li to cijelo vrijeme znala. Odgovorila sam mu da jesam, da smo
o tome jedanput razgovarali, da si mi sve ispriao prije nego
to smo se vjenali. Pitala sam ga hoe li da mu sve kazem
onako kako se stvarno odigralo. Rekao je da e pitati tebe, licem
u lice.
Vraki dobro. Za njega. Koje su to bile novine, Tattler?
~ Nisam sigurna. Mislim.

133
 Ba ti hvala, Freddv. Val bijesa na Freddvja Loundsa
podigao ga je sa stolice. Otiao je u zahod i lice ispljuskao hlad-
nom vodom.

Sara je Crawfordu pozeljela laku no kad je u uredu zaz-

vonio telefon. Odlozila je torbicu i kiobran da se javi.
Ured specijalnog agenta Crawforda... Ne, gospodin Gra
ham nije ovdje, ali dopustite... ekajte... da, doi e sutra po
podne, ali dopustite, ekajte...
Zvuk njezina glasa natjerao je Crawforda da obie stol.
Drzala je slualicu kao da joj je umrla u ruci. Trazio je
Willa i rekao da e mozda nazvati sutra popodne. Pokuala
sam ga zadrzati.
Koga?
Rekao je: Samo kazite Grahamu da je zvao Hodo
asnik. Tako doktor Lecter zove...
Zubatog Vilenjaka zavrio je Crawford.

Dok su Molly i Willy raspakirali stvari, Graham je otiao u

prodavaonicu mjeovite robe. Naao je dinje. Parkirao je pred
kuom na suprotnoj strani ulice i nekoliko minuta sjedio u
kolima vrsto stezui upravlja. Stidio se daje zbog njega Molly
morala napustiti kuu koju voli i zivjeti meu strancima.
Crawford je uinio najvie to je mogao. Ovo nije bezlina
federalna sigurna kua u kojoj stolice imaju izblijedjele naslone
za ruke od znojnih dlanova. Ovo je svjeze obojena udobna lada-
njska kua s cvijeem oko ulaznog stubita. Ona je djelo paz-
ljivih ruku i osjeaja za red. Straznje se dvorite sputa prema
zaljevu Chesapeake i tu je splav za kupanje.
Iza zastora titralo je plavozeleno svjetlo televizora. Graham
je znao da Molly i Willy gledaju bejzbol.
Willyjev je otac bio igra bejzbola, i to dobar igra. Molly
ga je upoznala u kolskom autobusu. Uzeli su se jo na fakul-
tetu.

134
 Potucali su se po drzavnoj ligi Floride dok je bio u prvoli-
gakoj rezervi. Sa sobom su vodili Willyja i sjajno se provodili.
Konzerve i dobro raspolozenje. Proao je na natjecanju i u prva
dva susreta bio izvrstan. Onda su poele tekoe pri gutanju.
Kirurg je pokuao sve izrezati, no ve su krenule metastaze i
cijeloga ga pojele. Umro je za pet mjeseci, kad je Willy navrio
est godina.
Willy i sada, kad god moze, gleda bejzbol. Molly ga gleda
kad je uznemirena.
Graham nije imao klju. Pokucao je.
Ja u! Willyjev glas.
ekaj! Izmeu zastora pokazalo se Mollyno lice. U
redu.
Willy je otvorio vrata. U ruci je, priljubljenu uz nogu, drzao
toljagu za ubijanje riba.
Grahama su, od toga prizora, zapekle oi. Djeak ju je si-
gurno donio u svom kovegu.
Molly je preuzela vreicu. Jesi za kavu? Ima i dzina, ali
nije tvoja marka.
Kad je nestala u kuhinji, Willy je pozvao Grahama da izau.
Sa straznjeg su trijema vidjeli poziciona svjetla brodova usi-
drenih u zaljevu.
Reci mi, Will, da li bih trebao neto znati da se mogu
brinuti o mami?
Ovdje ste oboje sigurni, Willy. Sjea li se onog auta koji
nas je pratio od aerodroma da provjeri da nitko nije vidio kamo
smo poli? Nitko ne moze otkriti gdje ste ti i tvoja mama.
Onaj te luak zeli ubiti?
To ne znamo. Ali mi nije bilo lako pri srcu kad je saznao
za kuu.
Ubit e ga?
Graham je nakratko sklopio oi. Neu. Moj je posao samo
da ga naem. Strpat e ga u bolnicu za duevne bolesnike da
ga mogu lijeiti i nadzirati, kako ne bi nikoga povrijedio.
Will, Tommvjeva majka ima one male novine. Tamo pie
da si u Minnesoti ubio ovjeka i da si bio u duevnoj bolnici.
To nisam znao. Je li istina?
Je.

135
odluio da ipak Ptom
 Grabam je osjeao d p r o ti v

Wi0
rei previe. oZ vrata s tezinU
 dola 3ena.cn P
onog
 idio si
Jesam. Kako Napadao
se to Da to,
ponemo o
je studentice i... ao
ona
ve v
p

e st a n p

sam ga u kuu gdje 3 da do la

136
Ko tada sam uo
oima
poslu. 137
 Kad nekog ubije, ak i ako si na to prisiljen, to je tako
teko?
Willy, to je neto najstranije na svijetu.
Idem askom u kuhinju. Hoe li da ti neto donesem?
Kolu? Willy je volio donositi Grahamu razne stvarice, ali
bi to uvijek izveo kao neto usputno. Nita posebno, on se io
nako otputio u kuhinju.
Moze. Daj kolu.
Trebala bi i mama izai i gledati svjetla.

Graham i Molly su kasno te noi sjedili u ljuljaki na straz-

njem trijemu. Pala je kiica, pa su brodska svjetla u izmaglici
stvarala zrnate aureole. Ruke su im se jezile na povjetarcu iz
zaljeva.
Ovo bi moglo potrajati? pitala ga je Molly.
Nadam se da nee, ali bi zaista moglo.
Will, Evelyn mi je rekla da e voditi duan ovaj tjedan
i jo etiri dana narednoga. Noja u morati u Marathon, barem
na dandva kad mi dou kupci. Mogu odsjesti kod Evelyn i
Sama. Moram se prirediti za rujan.
Zna li Evelyn gdje si sada?
Samo sam joj spomenula Washington.
Dobro.
Teko je bilo to posjedovati, je li? Malo da stekne, a
teko da sauva. Ovo je prokleto klizak planet.
Da, vraki muljav.
Ali emo se ipak vratiti u Sugarloaf. Hoemo li?
Hoemo.
Nemoj se zuriti, nemoj se previe naprezati. Obeaj mi
da nee.
Neu.
Vraa se rano?
ula je da je pola sata telefonirao s Crawfordom.
Malo prije ruka. Ako uope bude ila u Marathon, ima
neto o emu ujutro moramo pobrinuti. Will bi mogao pecati.
Morao te pitati o onom drugom.

138
 Znam. Ne zamjeram mu.
Prokleti novinar, kako se ono zove?
Lounds. Freddv Lounds.
Vjerojatno ga mrzi. Da barem to nisam opet spomenula.
Idemo u krevet, istrljat u ti lea.
Graham je osjetio kako mu raste siuni plik zlovolje.
Opravdava se pred jednim jedanaestogodinjakom. A sad e
mu ona masirati lea. Poimo u krevet Willy je u redu.
Kad si napet, ako moze, drzi jezik za zubima.
Ako zeli malo razmisliti, ostavit u tvarnog rekla
je Molly.
Nije zelio razmiljati. Nipoto nije htio razmiljati. Rekao
je: Ti mene izmasiraj odostrag, pa u ja tebe sprijeda.
Navali dzokeju!

Visinski su vjetrovi donosili slabu kiicu iz zaljeva, pa se

do devet sati prije podne zemlja stala isparavati. Udaljeni ciljevi
na streljani erifova ureda kao da su se lelujali u uzbibanom
zraku.
Upravitelj streljane je kroz dalekozor promatrao mukarca
i zenu na udaljenom kraju vatrene linije dok se nije uvjerio
da se pridrzavaju pravila sigurnosti.
U pismenoj preporuci Ministarstva unutranjih poslova koju
je ovjek pokazao kad je zatrazio doputenje da koristi streljanu
stajalo je: Istrazitelj. To je moglo znaiti svata. Upravitelj
nije odobravao da bilo tko, osim ovlatenog instruktora, po-
duava baratanje vatrenim oruzjem.
No morao je priznati da ovaj federalac zna to radi.
Radili su samo s revolverom kalibra 22, ali on ju je po-
duavao u borbenom gaanju iz Weaverova stava, lijeva noga
malo izbaena naprijed, dobar, objeruni zahvat drke s
izometrijskom napetou u rukama. Pucala je u obrisnu metu
s udaenosti od est metara. Opet i opet, sveudilj je izvlaila oruzje iz
vanjskog dzepa torbice koja joj je visjela preko ramena. To je
trajalo tako dugo da je upravitelju naposljetku dosadilo.

139
 Na promjenu zvuka opet je podigao dvogled. Sada su na
uima imali titnike, a ona je vjezbala s kratkim, zdepastim
revolverom. Upravitelj je prepoznao praskanje municije za po-
kretne mete.
Vidio je oruzje ispruzeno u njezinim rukama i ono ga je
zainteresiralo. Proetao se duz vatrene linije i stao nekoliko
metara iza njih.
Zelio je ispitati taj pitolj, no nije bio zgodan trenutak da
ih prekine. Dobro gaje osmotrio dok je izbacivala prazne ahu-
re, i brzinskim nabijaem ubacila pet novih.
Neobino oruzje za jednog federalca. Bulldog 44 special, kra-
tak i ruzan s onim zaprepaujue velikim otvorom. Znatno
ga je preinaio Mag Na Port. Cijev je probuena blizu zjala
kako bi se smanjio trzaj, udarna je igla podrezana i opskrbljena
dobrim drkom. Slutio je da je uzljebljen radi brzinskog nabi-
jaa. Taj je revolver predstavljao vraku stvarcu ako se nabije
onim to je federalac drzao u priuvi. Pitao se kako bi ta zena
to izdrzala.
Municija koja je pokraj njih lezala na stalku predstavljala
je zanimljiv napredak. Prije svega, tu je bila kutija lakih oraka.
Zatim meci s normalnim sluzbenim tekim zrnima i najzad
neto o emu je upravitelj streljane mnogo itao, ali to je ri-
jetko imao prilike vidjeti niz Glaserovih sigurnosnih taneta.
Vrci su im sliili gumicama na olovkama. Iza svakog vrka
nalazila se bakrena kouljica koja je sadrzavala samu broj dva-
naest, rasprenu u tekuem teflonu.
Laki je projektil zamiljen da leti strahovitom brzinom, da
se smrska o metu i oslobodi samu. Uinak je na ljudsko tijelo
razoran. Upravitelj se ak sjeao brojki. Do tog je trenutka na
ljude ispaljeno devedeset glasera. Svih je devedeset jednim je-
dinim pogotkom zaustavilo pogoenog. Kod osamdeset i devet
je nastupila trenutana smrt. Samo je jedan ovjek, zaudivi
lijenike, prezivio. Glaserovo tane ima jednu sigurnosnu pred-
nost ne odbija se pod malim kutom, ne rikoetira, a osim
toga ne moze probiti kroza zid i nekoga ubiti u drugoj sobi.
Mukarac je bio vrlo njezan i djelovao je ohrabrujue, ali
je on sam izgledao kao da je zbog neega zalostan.

140
 z . na je ve svladala obuku s normalnom policijskom
municijom i upravitelj je sa zadovoljstvom vidio da
uspjeno obuzdava trzaje, da ne trepe oima i ne oklijeva.
Istina, treba joj koje etiri sekunde da ispali metak, mora
potezati iz torbice, no tri su zrna pogodila desetku. Nije loe
za poetnika. Oito nije bez darovitosti.
Ve je neko vrijeme proveo u tornju kad je zauo paklensko
tektanje ispaljenih glasera.
Sasula je svih pet. Tako obino ne rade federalci.
Upravitelj se pitao to to oni, za ime Bozje, Pe u obrisu
mete, to se moze dotui samo s pet glasera.
Graham je doao u toranj da vrati naunjake. Uenicu je
ostavio na klupi. Sjedila je saghnute glave laktovima
oslonjenih
o koljena.
Upravitelj streljane je pomislio da Graham njome moze biti
zadovoljan, pa mu je to i rekao. Daleko je uznapredovala u
samo jednom danu. Graham mu je zahvalio, odsutan duhom.
Izraz njegova lica iznenadio je upravitelja. Drzao se poput ov-
jeka koji je pretrpio nepopravljiv gubitak.
141
 16.
Gospodin Hodoasnik, onaj koji joj je telefonirao, rekao
je Sari da bi sutra popodne mogao ponovno nazvati. U centrali
FBIa obavljene su odreene pripreme za prihvat poziva.
Tko je gospodin Hodoasnik? Lecter nije u to se Crawford
uvjerio. Je li onda gospodin Hodoasnik Zubati Vilenjak? Moz-
da, mislio je.
Pisae su stolove i telefone jo sino prebacili iz Crawfordova
ureda u veu prostoriju na suprotnoj strani hodnika.
Graham je stajao u dovratku zvuno izolirane kabine. Iza
njega u kabini bio je Crawfordov telefon. Sara ga je oprala
windeksom. Vei dio njezina i susjednog stola zauzeli su
spektrograf zvunog otiska, maghnetofoni i mjera stresa, a
Beverlv Katz je sjedila na njezinoj stolici, pa je Sari
ponestalo posla.
Veliki sat na stolu pokazivao je deset minuta do podneva.
S Grahamom su razgovarali doktor Alan Bloom i Cravvford.
Sva su trojica s rukama u dzepovima stajala po strani.
Tehniar koji je sjedio preko puta Beverlv Katz bubnjao je
prstima po stolu dok se Crawford nije namrtio i tako ga zau-
stavio.
Na Crawfordovu stolu bila su dva nova telefona, jedna ot-
vorena linija s elektronskom centralom Bell sistema ESS i
jedna uzarena veza s komunikacijskom prostorijom FBIa.
Koliko vam je vremena potrebno da otkrijete odakle do
lazi poziv? pitao je doktor Bloom.
S ovom novom elektronikom to ide mnogo brze nego to
ljudi misle odgovorio je Crawford. Mozda samo jedna

142
nrnuta, ako poziv cijelim putem prolazi kroz elektronske si -
steme Kad su u pitanju standardne aparature, neto duze.
Crawford se jaim glasom obratio prisutnima u sobi. Ako
uope nazove, bit e kratak, pa zato dajte da to odigramo sa-
vreno. Hoe li, Will, da ponovimo vjezbu?
Svakako. Doktore, kad doemo do trenutka u kojemu u
ja govoriti, upitao bih vas nekoliko stvari.
Bloom je prispio nakon ostalih. Bilo je predvieno da toga
dana kasnije govori na znanstvenoj behavioristikoj sekciji u
Quanticu. Na Grahamovoj je odjei osjetio miA baruta.
U redu rekao je Graham. Zvoni telefon. Krug se
odmah zatvara i u ESS poinju tragati, ali tonski generator i
dalje stvara zvuk pozivnog znaka pa on ne zna da smo digli
slualicu. To nam daje dodatnih dvadesetak sekundi. Poka
zao je na tehniara. Nakon etvrtog zvonjenja tonski gen
erator na iskljueno, jasno?
Tehniar je kimnuo. Nakon etvrtog zvona.
Sada Beverlv odgovara. Njezin se glas razlikuje od onoga
koji je uo juer. U njezinu se glasu ne osjea da ga je pre
poznala. Zvui kao da se dosauje. On trazi da ga spoje sa
mnom. Bev kaze: Moram ga pozvati preko razglasa. Mogu li
vas staviti na ekanje? Je li to u redu, Bev? Graham je
mislio da e biti bolje da previe ne uvjezbavaju tekst. Mogao
bi kasnije djelovati prazno i jednolino, kao da je nauen na
pamet.
U redu, linija je za nas otvorena, za njega zatvorena.
Mislim da e na ekanju ostati duze nego to bi htio razgo
varati.
Jeste li sigurni da mu ne zelite pustiti glazbu ekanja?
upitao je tehniar.
Do vraga, ne odgovorio mu je Cravvford.
Dajemo mu dvadesetak sekundi ekanja, zatim se Be
verlv vraa i kaze: Gospodin Graham dolazi. Sad u vas spojiti.
Ja dizem slualicu. Graham se okrenuo prema doktoru Bloo
mu. Kako biste vi igrali, doktore?
Oekivat e da sumnjate da je to zaista on. Ja bih mu,
dakle, priutio malo uljudnog skepticizma. Istaknuo bih golemu
razliku izmeu ghnjavaze laznih poziva i vaznosti poziva stvarne

143
osobe. Laznjake je lako prepoznati po tome to im naprosto
nedostaje inteligencije da shvate bit onoga to se dogodilo...
tako, u tom smislu.
Treba ga navesti da kaze neto ime e dokazati svoj iden-
titet. Doktor Bloom je, masirajui iju, gledao u pod.
Ne znate to hoe. Mozda trazi razumijevanje, mozda je
na vas fiksiran kao na svog protivnika pa se zeli nad vama
izivljavati vidjet emo. Pokuajte uhvatiti njegovo raspoloze
nje, pruzite mu ono to mu je potrebno. Malopomalo. Sum
njam da bi prihvatio ponudu da emo mu mi pomoi, osim
ako osjetite da tezi upravo za tim.
Ako je paranoidan, to ete brzo otkriti. U tom bih sluaju
igrao na njegovu sumnjiavost ili jadanje i prituzbe. Neka se
oda, oituje. Ako nasjedne, mogao bi zaboraviti na duzinu raz-
govora. Eto, to je sve. Bloom je polozio ruku na Grahamovo
rame i tiho mu rekao: ujte, ovo nije nikakvo bodrenje,
propagadni govor ili neko takvo sranje: mozete ga dobiti na
prepad. Nemojte se obazirati na savjete postupite onako kako
vam se bude inilo opravdanim.
ekanje. Pola sata tiine bilo im je dosta.
Zvao ne zvao, moramo odluiti to emo dalje rekao
je Crawford. Hoemo li pokuati s potanskim sanduiem?
Ne vidim nita bolje odgovorio je Graham. To bi
nam dalo dva mamca: zasjedu kod tvoje kue u Keysu i san
dui.
Zazvonio je telefon.
Ukljuio se tonski generator. U ESSu su poeli tragati. Zaz-
vonilo je etvrti put. Tehniar je pritisnuo taster, a Beverlv
podighnula slualicu. Sara je sluala.
Ured specijalnog agenta Crawforda.
Sara je odmahnula glavom. Prepoznala je glas jednog od
Crawfordove vinske brae. Beverlv ga se brzo rijeila i obusta-
vila traganje. Svi su u zgradi FBIa znali da linije moraju biti
slobodne.
Cravvford je jo jednom ponovio detalje plana s potanskim
sanduiem. Svi su se dosaivali i istovremeno bili napeti. Na-
vratio je Lloyd Bowman da im pokaze kako parovi brojki iz
Lecterove Biblije odgovaraju stotoj stranici broiranog izdanja

144
Radost kuhanja. Sara je podijelila kavu u papirnatim aica-
ma. Zazvonio je telefon.
Opet je krenuo tonski generator, a ESS stao tragati. etvrti
sighnal. Tehniar je pritisnuo taster. Beverly je dighnula
slualicu.
Ured specijalnog agenta Crawforda.
Sara je kimnula glavom. Jako je kimnula.
Graham je uao u svoju kabinu i zatvorio vrata. Vidio je
kako Beverlv mie usnama. Stisnula je ekanje i na zidnom
satu pratila kazaljku za sekunde. f
Graham je gledao svoj odraz u ulatenoj slualici. Dva
naduta lica: u slualici i u mikrofonu. U koulji je mirisao
barut s vatrene linije. Nemoj spustiti, slatki Isuse, nemoj
prekinuti vezul Proteklo je etrdeset sekundi. Kad je
zazvonio, telefon se na njegovu stolu malko pomaknuo. Neka
zvoni. Jo jedanput. etrdeset pet sekundi. Sad!
Will Graham, mogu li vam pomoi?
Dugaak smijeh. Priguen glas: To i oekujem.
Mogu li vas pitati tko zove?
Zar vam nije rekla vaa tajnica?
Nije, ali me izvukla s jednog sastanka, gospodine, pa
ako...
Ako mi kazete da ne zelite razgovarati s gospodinom Ho
doasnikom, odmah u prekinuti vezu. Da ili ne?
Gospodine Hodoasnice, ako imate nekakvih problema,
ja sam opremljen da ih rjeavam. Rado u s vama porazgova
rati.
Mislim da vi imate problema, gospodine Graham.
Oprostite, ne razumijem vas.
Kazaljka za sekunde miljela je prema prvoj minuti.
Ovih ste dana bili jako zaposlen deko, je li? pitao je
naziva.
I previe zaposlen da visim na slualici, ako mi ne obja
snite svoj posao.
Moj je posao tamo gdje je i va. U Atlanti i Birminghamu.
Je li vam o tome neto poznato?
Smijeh. Da li mi je neto poznato? Zanima li vas gospodin
Hodoasnik? Da ili ne. Ako budete lagali, prekidam vezu.

145
 Graham je kroz staklo vidio Cravvforda. U svakoj je ruci
drzao po jednu slualicu.
Da. Ali vidite, mnogi me zovu, a veina ih tvrdi da zna
svata. Cijela minuta.
Crawford je spustio jednu slualicu i neto narkao na pa-
piru.
Zaudili biste se koliko ima arlatana rekao je Graham.
Razgovarate s njima nekolio minuta i odmah vidite da im
nedostaje inteligencije da uope shvate to se dogaa. Shvaate
li vi?
Sara je na staklo prislonila komad papira da Graham proita
poruku. Pisalo je: Telefonska kabina u Chicagu. Krenula pot-
jera.
Znate to, recite mi neto to znate o gospodinu Hodo
asniku, pa u mozda ja vama rei imate li pravo ili ne
rekao je prigueni glas.
Dajte da raistimo o kome je rije rekao je Graham.
Rije je o gospodinu Hodoasniku.
Kako mogu znati da je gospodin Hodoasnik napravio
neto to mene zanima. Je li napravio?
Recimo da jest.
Jeste li vi gospodin Hodoasnik?
Mislim da vam na to pitanje neu odgovoriti.
Jeste li mu prijatelj?
Na neki nain, da.
Dobro, onda mi to dokazite. Recite mi neto to e mi
pokazati koliko ga poznajete.
Najprije vi. Pokazite vi meni. Nervozan hihot. Kad
prvi put pogrijeite, prekidam.
Hajde, dobro. Gospodin Hodoasnik je denjak.
To je sigurna pretpostavka. Ljudi su veinom denjaci.
Gospodina Hodoasnika ne shvaaju.
Bez openitog sranja, molim.
Gospodin Hodoasnik je tjelesno vrlo snazan.
Da, moglo bi se rei.
Graham je pogledao na sat. Minuta i pol. Crawford mu je
ohrabrujui kimnuo.
Nemoj mu nita rei to on moze promijeniti.

146
 Gospodin Hodoasnik je bijelac i visok oko sto sedamde
set i sedam centimetara. Ali vi meni jo niste nita rekli. Nisam
uvjeren ni da ga uope poznajete.
Zelite prekinuti razgovor?
Ne, ali vi ste rekli da emo trgovati. Ja sam samo pristao
na va prijedlog.
Mislite li da je gospodin Hodoasnik lud?
Bloom je odmahivao glavom.
Mislim da nitko tko je oprezan poput igega ne moze biti
lud. Rekao bih da je drukiji. Vjerujem dannogi drze da je
lud, a razlog tome je to ljudima ne doputa da ga razumiju.
Tono mi opiite to mislite daje napravio gospoi Liid,
pa u vam mozda rei jeste li pogodili.
To ne bih htio.
Do vienja.
Grahamu je poskoilo srce, ali na drugom je kraju jo uvijek
uo disanje.
U to se ne mogu upustiti sve dok ne saznam...
uo ja kako se u Chicagu s treskom otvaraju vrata telefon-
ske govornice, a slualica, zveknuvi, pada. Dok se njihala na
kabelu, do Grahama su dopirali slabi glasovi i buka. To su
preko telefonskog zvunika sluali i svi ostali u sobi.
Stoj! Da nisi ni trepnuo! Dighni ruke iza glave i
isprepleti
prste. Sad polako natrake van iz govornice. Polako! Ruke na
staklo i rairi prste.
Grahama je preplavilo slatko olakanje.
Nisam naoruzan, Stan! U dzepu na prsima nai e moju
osobnu kartu. Pazi, to me kaklja.
Glasan zbunjen glas na telefonu: S kime razgovaram?
Will Graham, FBI.
Ovdje vodnik Stanlev Riddle, policija Chicaga. Pa onda
razdrazeno: Hoete li mi, dovraga, rei to se to dogaa?
Recite vi meni. Jeste li uhitili nekog ovjeka?
Vraki ste u pravu. Novinara Freddvja Loundsa. Pozna
jem ga ve deset godina. Evo tvoje biljeznice, Freddv... Podno
site li protiv njega tuzbu?
Graham je bio blijed. Crawford crven. Doktor Bloom je gle-
dao kako se okreu kolutovi s maghnetofonskom vrpcom.

147
 ujete li me?
Da, podnosim tuzbu. Grahamov je glas bio priguen.
Ometanje pravosua. Molim vas da ga pritvorite i neka eka
drzavnog tuzioca.
Odjednom se na telefonu zauo Lounds. Govorio je brzo i
jasno i oito vie nije imao pamune tampone u ustima.
ujte me, Will...
To kazite drzavnom tuziocu. Dajte mi na telefon vodnika
Riddlea.
Neto sam saznao...
Dajte mi Riddlea na taj prokleti telefoni
Zauo se Cravvfordov glas. Prepusti to meni, Will.
Graham je tako tresnuo slualicu da su se svi koji su bili
u dosegu telezvunika trghnuli. Izaao je iz kabine i, ne pogle-
davi nikoga, napustio sobu.
Lounds, ovjee, uvalio si se u pravi pakao rekao je
Cravvford.
Zelite li ga uhvatiti ili ne? Mogu vam pomoi. Pustite
me da govorim samo jednu minutu ubacio je Lounds u
Crawfordovu stanku. ujte, upravo ste mi pokazali koliko
vam je potreban Tattler. Prije nisam bio siguran... Sada jesam.
Onaj je oglas dio sluaja Zubatog Vilenjaka, inae ne biste ote
ghnuli muda da zgrabite ovaj poziv. Sjajno. Tattler vam stoji
na raspolaganju. to god zelite.
Kako ste otkrili?
Potrazio me urednik oglasne rubrike. Rekao mi je da je
va ikaki ured poslao onog ljepotana da pregleda oglase. Va
je momak iz oglasa spremnih za uvrtenje izvukao pet komada.
Rekao je da se radi o potanskim prijevarama. Potanske pri
jevare, kojeta. Prije nego to ih je predao vaem momku, ured
nik je fotokopirao i pisma i omotnice.
Pregledao sam ih. Znao sam da je uzeo pet pisama zbog
dimne zavjese nad onim jednim koje ga je zaista zanimalo.
Trebalo mije dandva da ih sve provjerim. Odgovor sam naao
na omotnici. Potanska oznaka Chesapeakea. Sve je upuivalo
na Drzavnu bolnicu Chesapeak. Znate da sam tamo ve bio
slijedei vaega ghnjevnog prijatelja. 0 emu bi se drugom
moglo raditi?

148
 No ipak sam morao ii na sigurno. Zato sam vas nazvao da
se uvjerim jeste li se sasvim oborili na gospodina Hodoasnika.
Sada znam da jeste.
Gadno si pogrijeio, Freddv.
Potreban vam je Tattler, a ja vam ga mogu otvoriti.
Oglasnik, lanke, nadzor ulazne pote, sve. Samo zatrazite.
I znam utjeti. Zaista znam. Ubacite me, Crawford.
Nemam vas u to ubaciti.
Dobro, onda nema veze ako netko u naredni broj uvrsti
est osobnih poruka. Sve naslovljene na gospodinPHodoasni
ka i s istim potpisom.
Tresnut u vas sudskim nalogom i hermetiki ovjerenom
tuzbom za ometanje pravosua.
A moglo bi procuriti i u sve novine u ovoj zemlji. Lounds
je znao da ga snimaju. Ali sad mu je bilo svejedno. Kunem
vam se Bogom, Crawford, da u to napraviti. Prije no to iz
gubim svoje anse, upropastit u vae.
Dodajte ovome i meudrzavno irenje prijetee poruke.
Jack, dopustite mi da vam pomoghnem. Vjerujte da
mogu.
Otrite u policijsku stanicu, Freddv. I predajte slualicu
naredniku.

Fredvjev automobil lincoln versailles vonjao je po toniku

za kosu i losionu poslije brijanja, arapama i cigarama, pa je
policijski vodnik kad su stigli do stanice bio sretan da moze iz
njega izai.
Lounds je poznavao kapetana koji je komandirao stanicom
i mnoge policajce iz patrolnih kola. Kapetan ga je ponudio ka-
vom i nazvao ured drzavnog tuzioca da proba poistiti ovo
sranje.
Ali po Loundsa nije doao nikakav savezni erif. Nakon pola
sata preuzeo je u kapetanovoj sobi Crawfordov poziv. Bio je
slobodan. Kapetan ga je otpratio do auta.
Lounds je bio napet pa je vozio brzo i grevito. Napustio je
centar i krenuo na istok, prema svom stanu s vidikom na jezero
Michigan. Iz te je prie htio izvui nekoliko stvari, a znao je

149
da to moze. Novac je bio samo jedna. Najvie e novca donijeti
broirano izdanje knjige. Morao bi je imati na prodajnim mje-
stima trideset i est sati nakon uhienja. Ekskluzivna pria u
dnevnom tisku bila bi veliki novinski udar. Imao bi zadovo-
ljtinu da vidi kako ona ozbiljna tampa Chicago Tribune,
Los Angeles Times, posveeni Washington Post i sveti New
York Times tiskaju njegove zatiene autorske materijale s
potpisom u naslovu i slikom na poetku.
Onda si dopisnici tih uzvienih listova, koji su na njega gle-
dali s visine, koji s njim nisu htjeli popiti, mogu pojesti svoja
jebena srca.
Lounds je prema njima bio goljo jer je prihvatio drukija
uvjerenja. Daje bio nesposoban, budala bez ikakvih moguno-
sti, veterani ozbiljnog tiska bili bi mu oprostili to radi za
Tattler, kao to se oprata zaostaloj beni. Samo, Lounds je bio
dobar. Imao je kvalitete dobrog reportera: inteligenciju, petlju,
otro oko. Raspolagao je velikom energijom i strpljenjem.
Protiv njega je bila injenica da je gadan i omrazen pa ga
zato novinari nisu voljeli, kao i njegova slabost da u sve svoje
tekstove gura sebe.
Lounds je osjeao neobuzdanu potrebu da ga zapaze, a ona
esto lezi u povrijeenom egu. Bio je bubuljiav, ruzan i malen.
Zubi su mu bili izboeni, a malene takorske oi prelijevale su
se kao pljuvaka na asfaltu.
Deset je godina radio u ozbiljnom novinarstvu i tek je tada
shvatio da ga nitko nikad nee poslati u Bijelu kuu. Uvidio
je da e mu njegovi izdavai izderati noge, da e ga iskoritavati
dok ne bude zreo za staru slomljenu pijanduru za pisaim sto-
lom u zabaenom kutu redakcije, koja nazaustavljivo pluta pre-
ma cirozi ili dekubitusu.
Trebale su im informacije koje je Freddv prikupljao, ali nisu
htjeli Freddvja. Davali su mu najvee honorare, to nije mnogo
kad zene morate kupovati. Tapali su ga po leima i govorili
da ima muda, ali su odbijali da mu ime stave na parkiralite.
Jedne veeri 1969. godine dok je u redakciji redigirao neki
tekst, Freddv je dozivio otkrivenje.
Nedaleko je Frank Larkin primao telefonski diktat. Imao je
pedeset pet godina, ali je izgledao kao da mu je sedamdeset.

150
O su mu bile poput ostriga, svakih pola sata odlazio je do
svog ormaria po gutljaj. Freddv je sa svog mjesta osjeao vonj
alkohola.
Larkin se podigao, odvukao do urednice vijesti i stao joj ne-
to promuklo aptati. Freddv je uvijek prislukivao tue razgo-
vore.
Larkin je zamolio zenu da mu iz automata u zenskom za
hodu donese tampone. Upotrebljavao ih je da zaustavi krvare
nje hemeroida.
Freddv je odjednom prestao tipkati. Izvukaje lanak iz
stroja za pisanje, umetnuo ist papir i napisao otkaz.
Tjedan dana kasnije ve je radio za Tattler.
Poeo je kao urednik priloga o raku, s plaom koja je bila
gotovo dvostruko vea od njegovih prijanjih zarada.
Lounds je impresionirao upravu.
Tattler ga je mogao dobro plaati, jer se pokazalo da rak
donosi novinama mnogo novca.
Na svakih pet Amerikanaca jedan umire od raka. Iscrpljeni
roaci samrtnika pokuavaju se boriti protiv pobjenjelog kar-
cinoma molitvama, tapanjem po ramenu, pudingom od bana-
na i kiselim alama. Oajniki traze bilo kakvu pomo.
Marketinki su izvjetaji pokazali da su debeli i krupni na-
slovi Nova terapija protiv raka ili udotvorni lijek protiv
raka podizali prodaju Tattlera za 22,3 posto. Kad se tekst lanka
odmah nastavljao ispod naslova na prvoj stranici, prodanost je
opadala za est postotaka, jer je u tom sluaju italac imao
dosta vremena da preleti sadrzaj dok se na blagajni samopo-
sluzivanja zbrajao utrzak.
Marketinki su strunjaci otkrili da je bolje ako se na na-
slovnoj stranici otisne krupan naslov u boji, a sama pria raz-
vije u sredini novina, jer je vrlo teko istodobno drzati rastvo-
ren list i rukovati lisnicom i kolicima punim namirnica.
Takva standardna pria donosi pet optimistikih ulomaka
tampanih slovima veliine deset toaka, zatim se slova sma-
njuju na osam toaka, pa na est, da bi se na kraju spomenulo
kako se udotvorni lijek ne moze nabaviti ili da tek poinju
ispitivanja na zivotinjama.

151
I; Freddv je zaraivao proizvodei takve tekstove, a oni su pro-
davali Tattler.
Osim znatnog poveanja broja italaca, bilo je i mnogo us-
putnih prodaja udotvornih medaljona i ljekovita rublja. Nji-
hovi su proizvoai posebno doplaivali da im se oglasi tiskaju
blizu tjedne reportaze o raku.
Mnogi su itaoci pisali Tattleru i trazili dodatne informacije.
Neto se novca namaknulo prodajom njihovih imena radijskom
Propovjedniku, vritavom sociopatu koji je tim ljudima pisao
da mu alju novac, a na kuvertama je bilo otisnuto: Netko
koga volite umrijet e ako...
Freddv Lounds je koristio Tattleru a i Tattler njemu. Danas,
nakon to je u tom listu proveo jedanaest godina, zarauje se-
damdeset i dvije tisue dolara godinje. To mu dostaje za ve-
inu stvari koje zeli, pa troi novac trudei se da se dobro pro-
vodi. Zivi onoliko dobro koliko mu omoguuju mata i njegova
shvaanja.
Kako se sada stvari razvijaju, nadao se da e uspjeti povisiti
udio u poslu brourom, a tu je i interes za film. uo je da je
Hollywood zgodno mjesto za nevoljene tipove s puno love.
Freddv se dobro osjeao. Spustio je briju na ulazu u pod-
zemnu garazu u svojoj zgradi i, cvilei gumama, otro zakrenuo
na svoje mjesto za parkiranje. Tu se na zidu, oznaavajui pri-
vatni prostor, koilo njegovo ime ispisano stopu velikim slovi-
ma: Gospodin Frederick Lounds.
Wendy je ve stigla njen je datsun stajao na susjednoj
etvorini. Dobro. Kad bi je bar mogao povesti sa sobom u
Washington. Od toga bi onim platfusaima iskoili klikeri. U
liftu je zadovoljno zvizdao.

Wendy ga je spremala za put. Zivjela je stalno s koferima

pa je znala kako se to radi.
Onako uredna u trapericama i kariranoj koulji, sa smeom
kosom skupljenom u konjski rep da nije svijetle puti i oblina
mogla je proi kao seoska djevojka. Stas joj je zamalo sliio
karikaturi puberteta.

152
 Gledala je Loundsa oima koje godinama nisu pokazale iz-
nenaenje. Primijetila je da dre.
Previe radi, Roscoe. Rado ga je zvala Roscoe, a to
se tko zna zato, svialo i njemu. Kojim e avionom, u
est? Donijela mu je pie i s kreveta maknula svoj bljetavi
kombinezon i kutiju od perike da se moze ispruziti. Mogu
te odvesti na aerodrom. Ne idem u klub prije est.
Wendy City bio je njezin vlastiti bar s toplesdjevojkama,
no ona sama vie nije morala plesati. Lounds je supotpisao
raun. 9
Kad si me nazvao, zvuao si kao Maroko Krtica.
Kao tko?
Zna, subotom prije podne na televiziji... on je jako mi
steriozan i pomaze Tajnoj Vjeverici. To smo gledali kad si imao
gripu... Danas si u neemu uspio, jesam li pogodila? Zadovoljan
si sobom.
Prokleto si u pravu. Riskirao sam, mala, i bogme se ispla
tilo. Dobio sam priliku za neto fino.
Ima vremena da se prije polaska malo odmori. Sam
sebe gura pod zemlju.
Lounds je pripalio cigaretu. Na pepeljari je ve jedna gorjela.
Zna to rekla je. Ako popije to pie i ispria mi
stvar, sigurno e lake zaspati.
Loundsovo se lice, koje joj je do toga trenutka poput stisnute
ake pritiskalo vrat, konano opustilo. Postalo je pokretljivo
istom brzinom kojom se aka pretvara u dlan. Prestao je drhta-
ti. Sve joj je ispriao apui u velike vrke njezinih sisa, ve-
liine dolara dok je ona po njegovoj iji prstom ispisivala osmi-
ce.
Kako je to zgodno, Roscoe rekla mu je. A sad mora
spavati. Probudit u te za avion. Sve e biti u redu, vidjet e.
A onda emo se nas dvoje provesti kao u dobra stara vremena.
aputali su o mjestima koja e posjetiti. Utonuo je u san.

153
 17.
Doktor Alan Bloom i Jack Crawford sjedili su na sklopivim
stolicama, jedinom namjetaju koji je preostao u Crawfordovu
uredu.
Doktore, ormar je prazan.
Doktor Bloom je prouavao Crawfordovo majmunsko lice
pitajui se to sada slijedi. Iza Crawfordova gunanja i
AlkaSeltzera doktor je vidio inteligenciju hladnu poput ploe
rendgenskog aparata.
Kamo je otiao Will?
Proetat e se i malo ohladiti odgovorio je Crawford.
Mrzi Loundsa.
Jeste li pomislili da biste ga mogli izgubiti nakon to je
Lecter objavio adresu njegove kue? Da bi se mogao vratiti
obitelji?
Jesam, ali samo na trenutak. Bilo ga je dobro potreslo.
Razumljivo rekao je doktor Bloom.
Poslije sam shvatio da ne moze kui, a ne mogu ni Molly
ni Willy, sve dok je Zubati Vilenjak na slobodi.
Poznajete Molly?
Aha. Sjajna je, svia mi se. Naravno, rado bi me vidjela
slomljene ije u paklu. Sada je moram izbjegavati.
Misli da iskoritavate Willa?
Crawford ga je otro pogledao. Moram s njim porazgovarati
o nekim stvarima. Trebat e nam i vae miljenje. Kad morate
biti u Quanticu?

154
 Ne prije utorka ujutro. Uspio sam odgoditi. Doktor
11
Bloom je bio gostujui predava na behavioristikom odsjeku
Akademije FBI.
Graham vas voli. Vjeruje da na njemu ne izvodite nikakve
mentalne igre rekao je Crawford. Bloomova mu je primjedba
o iskoritavanju Grahama zapela u grlu.
Ima pravo. Ne bih niti pokuao rekao je doktor Bloom.
Prema njemu sam poten, kao to bih bio i prema svakom
svom pacijentu. ;
Tono.
Htio bih mu biti prijatelj, i to zaista jesam. Ali, Jack, ja
dugujem svojoj profesiji obavezu da promatram i zapazam. No
sjetite se: kad ste trazili da vam o njemu izradim studiju, odbio
sam.
To je Petersen, onaj gore, trazio studiju.
Ali od mene ste je zatrazili vi. Uostalom, svejedno,
da
sam ikada ita radio na Grahamu i da se pojavilo bilo to to
bi moglo terapijski pomoi drugim ljudima, ja bih to apstra
hirao u potpuno neprepoznatljivom obliku. Ako ikad budem
neto uradio u znanstvenom smislu, to e biti objavljeno po
smrtno.
Poslije vae ili Grahamove smrti?
Doktor Bloom nije odgovorio.
Neto sam primijetio... zanima me... nikad niste u sobi
sami s Grahamom? Vi to, doktore, izvodite vjeto, ali nikad
niste s njim u etiri oka. Zato? Mislite li daje medij, pa zato?
Ne. On je eidetiar ima izvanrednu vizualnu memoriju
ali ne mislim da je medij. Dukeu nije dopustio da ga testira,
no to nita ne znai. Mrzi da ga bockaju i gurkaju. I ja isto.
Ali...
Will o ovom voli misliti kao o istoj intelektualnoj vjezbi,
a u uzoj definiciji laboratorijskog ispitivanja ono to i jest. U
tome je vrlo dobar, ali mislim da ima i drugih.
Nema ih ba previe rekao je Crawford.
To to ima povrh ovoga isto je uzivljavanje u drugoga
ovjeka i projekcija rekao je doktor Bloom. U stanju je
da usvoji vae gledite, ili moje... a mozda i jo neka koja ga

155
plae i koja mu se gade. Jack, to je neugodan talent. Percepcija
je dvosjekli ma.
Zato nikad niste s njim nasamo?
Zato to prema njemu gajim profesionalnu radoznalost,
a on bi to odmah shvatio. Vrlo je brz.
Kad bi vas uhvatio u zavirivanju, spustio bi rolete.
Neugodna usporedba, ali tona. Sad ste se osvetili, Jack.
Pa onda mozemo prijei na poantu. Skratimo. Ne osjeam se
dobro.
Vjerojatno neki psihosomatski poremeaj rekao je
Crawford.
Zapravo, radi se o mojemu zunom mjehuru. to zelite
od mene?
Imam sredstvo kojim mogu razgovarati sa Zubatim Vile
njakom.
Tattler rekao je doktor Bloom.
Tono. Mislite li da postoji neki nain da ga onim to
emo mu rei navedemo na put samounitenja?
Da ga navedemo na samoubojstvo?
To bi mi odgovaralo.
Sumnjam. Kod nekih bi duevnih bolesti to bilo mogue.
U ovom sluaju mislim da ne bi. Kad bi imao poriv za samou
nitenjem, ne bi bio tako oprezan. Ne bi se tako dobro titio.
Da je klasian paranoidni shizofrenik, mozda biste mogli na
njega djelovati tako da eksplodira i da se pokaze. Mozda biste
ga ak mogli navesti da sam sebe povrijedi. Ali ja vam u tome
ne bih pomogao. Samoubojstvo je Bloomov smrtni neprijatelj.
Ne, mislim da ne biste slozio se Crawford. Mozemo
li ga razjariti?
Zato vas to zanima? U koju svrhu?
Da vas pitam ovako: mozemo li ga razbjesniti i fokusirati
njegovu paznju?
Ona je ve fiksirana na Grahama kao protivnika. I vi to
znate. Nemojte se praviti nevjet. Odluili ste podmetnuti Gra
hamov vrat. Zar niste?
Mislim da to moram uiniti. Pomozite mi.
Nisam siguran da znate to zahtijevate.
Savjet. Trazim savjet.

156
 Ne mislim od mene rekao je doktor Bloom nego
od Grahama. Ne bih htio da me pogreno shvatite i u nor
malnim okolnostima to ne bih rekao ali morate znati... to
mislite koji je jedan od najjaih Willovih poriva?
Crawford je odmahnuo glavom.
Strah, Jack. Taj se ovjek nosi s ogromnom masom stra
ha.
Zato to je bio ranjen?
Ne, ne samo zato. Strah dolazi iz mate, on je kazna,
on je cijena mate. k
Cravvford je zurio u svoje grube ruke prekrizene na trbuhu.
Pocrvenio je. Bilo mu je neugodno da o tome razgovara.
Svakako. To je ono to se ne spominje na igralitu odraslih
momaka, tono? Nemojte se brinuti zato to ste mi rekli da
se boji. Neu zbog toga pomisliti da je manje vrijedan. Ni ja
nisam, doktore, ba totalna guzica.
Nisam ni mislio da jeste, Jack.
Ne bih ga tamo isturio kad ga ne bih mogao pokrivati.
Pa dobro, kad ga ne bih mogao pokriti osamdeset posto. Ni
on nije lo. Nije ba najbolji, ali je vrlo brz. Hoete li nam,
doktore, pomoi da prodrmamo Zubatog Vilenjaka? Ve su
mnogi poginuli.
Samo ako je Graham upoznat s cjelokupnim rizikom koji
ga oekuje i ako ga dobrovoljno prihvaa. Moram to uti od
njega.
Ja sam poput vas, doktore. Nikad ga nisam obmanjivao.
Barem ne vie nego to se svi mi meusobno obmanjujemo.

Cravvford je naao Grahama u maloj radnoj sobi nedaleko

od Zellerova laboratorija, koju je bio rekvirirao i napunio fo-
tografijama i osobnim ispravama zrtava.
Priekao je da Graham odlozi Laiv Enforcement Bulletin,
koji je predano itao.
Da te najprije obavijestim to pripremamo za dvadeset
peti. Nije mu morao rei da se toga dana pojavljuje novi utap.
Kad e ono ponoviti?

157
 Da, ukoliko dvadeset petoga budemo imali problema.
Ne ukoliko, ve kada.
Oba puta dogodilo se u subotu, nou. U Birminghamu
dvadeset osmog lipnja, u subotu, za puna mjeseca. U Atlanti
je bio dvadeset esti srpnja, jedan dan prije punog mjeseca,
no takoer u subotu i nou. Ovoga puta utap pada u ponedje
ljak dvadeset petog kolovoza. Ali kako voli vikende, spremni
smo ve od petka.
Spremni? Mi smo spremni?
Tono. Zna kako ono pie u udzbenicima uzoran na
in da se istrazi umorstvo?
Nikad nisam vidio da se to tako radi rekao je Graham.
Nikad ne ispadne kako je napisano.
Da. Jedva. Pa ipak bi bilo dobro kad bi uspjelo na nain:
poalji jednog ovjeka. Samo jednog. Nek proeta i razgleda
mjesto. Ozvuen je i neprestano diktira. Ostaje sam dokle god
mu tako odgovara. Samo on... samo ti.
Nastupila je duga stanka.
to mi to govori?
Poevi od petka uveer, dakle od dvadeset drugog, jedan
grumman gulfstream eka nas u stanju pripravnosti na vojnom
aerodromu Andrevvs. Posudio sam ga od Unutarnjih poslova.
U njemu e biti osnovno osoblje laboratorija. Mi emo takoer
biti prisutni i spremni: ja, ti, Zeller, Jimmy Prie, fotograf i
dva ovjeka za presluavanje. im stighne poziv, kreemo. Za
sat i petnaest minuta mozemo stii bilo kamo na istoku ili

A to je s lokalnima? Oni ne moraju suraivati. Nee

nas ekati.
Pokrivamo efove policije i erifske urede. Sve. Zahtije
vamo da se upute objese na konzolama dispeera i stolovima
dezurnih policajaca.
Graham je zatresao glavom. Muda. Ne bi ih se pridrzavali.
Ne mogu.
Evo to trazimo ne trazimo tako puno. Zahtijevamo
da, kad stighne poziv, prvi policajci koji se nau na
popritu
uu i pogledaju. Ulazi i medicinsko osoblje da provjeri je li
netko prezivio. Nakon toga izlaze. Cestovne zapreke, preslu

158
avanja, sve to mogu raditi kako god zele, ali sama scena, nju
moraju zapeatiti dok mi ne stighnemo. Ti odmah ulazi. Oz -
vuen si. Ako ti se dade, ima vezu s nama i govori, ako nisi
raspolozen, uti. Uzmi si vremena koliko god zeli. Nakon toga
emo ui i mi.
Lokalna policija nee ekati.
Naravno. Poslat e par momaka iz Odjela za umorstva.
Ali na e zahtjev ipak djelovati. Onemoguit e prevelik pro
met kroz te prostorije, pa e ih nai svjeze.
Svjeze. Graham je zabacio glavu i naslon je na stolicu.
Zagledao se u strop.
Razumije se dodao je Crawford do tog nam vikenda
ostaje jo trinaest dana.
Oh, Jack.
to, Jack upitao ga je Crawford.
Ubija me, stvarno me ubija.
Ne shvaam
Shvaa, shvaa. Odluio si me iskoristiti kao mamac
jer nema nita drugo. I tako, prije nego to me tresne izrav
nim pitanjem, pumpa me predstojeim strahotama. Nije ti to
loa psihologija. Da upotrijebi jebenog idiota. to si oekivao
da u ti rei? Brinuo si se da nakon onoga s Lecterom nemam
petlje?
Nisam.
Ne bih ti prigovorio da si posumnjao. Obojica poznajemo
ljude kojima se to dogodilo. Ne svia mi se da okolo eem u
prsluku od kevlara i da cvikam. Ali, do bijesa, sad sam u tome.
Ne mozemo kui dok je on vani na slobodi.
Nisam niti pomislio da e odbiti.
Graham je vidio da govori istinu. Onda ima jo neto, zar
ne?
Crawford je utio.
Bez Molly. Ne dolazi u obzir!
Isuse, Will, to ak ni Ja ne bih trazio.
Graham ga je trenutak gledao. Ah, za ime Boga, Jack.
Odluio si se za suradnju s Freddyjem Loundsom, je li? Ti i
mali Freddy ste sklopili posao.

159
 Crawford se namrtio na mrljicu na svojoj kravati. Pogledao
je Grahama. I sam zna kako je to najbolji nain da ga
namamimo. Zubati e Vilenjak itati Tattler. to nam drugo
preostaje?
A to ba mora napraviti Lounds?
On u Tattleru ima monopol.
I tako ja u Tattleru svojski izrazim Zubatog Vilenjaka,
pa ga onda upucamo. Misli da je to bolje od potanskog san
duia? Nemoj odgovoriti. I sam znam. Jesi li o ovom razgo
varao s Bloomom?
Samo u prolazu. Sastat emo se s njim i s
Loundsom.
Istodobno emo nastaviti s potanskim sanduiem.
Kako emo organizirati poprite? Mislim da mu trebamo
ponuditi neto privlano. Otvoren prostor. Da se moze pribli
ziti. Ne vjerujem da bi me gaao snajperom iz daljine. Mozda
me uspio zavarati, no ja ga ne vidim s pukom u ruci.
Na povienim emo mjestima imati zasjede.
Obojica su razmiljala o istom. Zatitni e prsluk od kevlara
zaustaviti devetmilimetarsko tane i noz Zubatog Vilenjaka, no
to ako Graham dobije u lice? Ako skriveni strijelac iskoristi
priliku da puca u glavu, nema naina da zatite Willa.
S Loundsom e ti razgovarati. Ja neu.
Will, mora te intervjuirati blago e Crawford. Mora
te fotografirati.
Bloom je ve upozorio Crawforda da e s tim imati proble-
ma.

160
 18.
Kad je nastupio taj trenutak, Graham je iznenadio i
Crawforda i Blooma. inilo se da je spreman izii u susret
Loundsu do pola puta, a pod ledenim plavim oima izraz mu je
bio ljubezan.
Ve sama injenica to se naao u centrali FBIa pozitivno
je djelovala na Loundsove manire. Kad bi se sjetio, ophodio se
pristojno, a s opremom je baratao brzo i tiho.
Graham je razoarao samo jedanput: glatko je odbio da
Loundsu pokaze dnevnik gospoe Liid i obiteljsku korespon-
denciju.
Kad je poeo intervju, utivo je odgovarao na Loundsova
pitanja. Obojica su se sluzila biljekama sa sastanka s doktorom
Bloomom. esto su pitanje i odgovore jednostavno prepriali.

Alan Bloom drzao je da se teko osloniti na vrijeanje. Na-

posljetku je jednostavno izlozio svoje teorije o Zubatom Vile-
njaku. Ostali su ga sluali poput uenika karatea na predavanju
iz anatomije.
Rekao je da djela i pismo Zubatog Vilenjaka upuuju na
sumanuti projektivni sindrom kao kompenzaciju za nepodno-
ljiv osjeaj neadekvatnosti. Razbijanje ogledala povezuje osje-
aje s njegovim izgledom, s vanjtinom, pojavom.
Ubojiino protivljenje nadimku Zubati Vilenjak lezi u ho-
moseksualnim konotacijama rijei vilenjak. Bloom je vjerovao
da on pati od nesvjesnog homoseksualnog konflikta, uzas

161
nog straha da je homi. Ovo je miljenje potkrepljivalo jedno
neobino zapazanje u kui Liidovih: tragovi nabora i skrivene
krvave mrlje upuivale su na to daje Zubati Vilenjak mrtvom
Ciarlsu Liidu navukao gae. Doktor Bloom je vjerovao da je
on to uradio kako bi istaknuo pomanjkanje zanimanja za
Liida.
Psihijatar je govorio o vrstom povezivanju agresivnih i sek-
sualnih poriva, do ega u sadista dolazi u najranijoj mladosti.
Divljaki nasrtaji, usmjereni prije svega na zene i odigravam
u nazonosti ostalih lanova obitelji, isti su i oiti napadi na
lik majke. Bloom je, polagano koraajui, kao sam za sebe,
Zubatog Vilenjaka nazvao djetetom more. Crawford je u nje-
govu glasu osjetio ton suuti i oborio pogled.

Graham je u intervjuu dao takve izjave kakve ne bi iznio

nijedan istrazitelj i kakvima ne bi vjerovale nijedne ozbiljne
novine.
Nagaao je kako je Zubati Vilenjak ruzan i impotentan pri-
likom openja s osobama suprotnog spola. Lazno je ustvrdio
da je ubojica seksualno zloupotrijebio muke zrtve. Rekao je
kako je Zubati Vilenjak nesumljivo predmet izrugivanja svojih
znanaca i plod rodoskvrnua.
Naglasio je kako Zubati Vilenjak oito nije inteligentan po-
put Hannibala Lectera. Obeao je da e Tattleru, im ih pri-
kupi, dati nova zapazanja i uvide. Mnogi se ljudi od zakona s
tim ne slazu, rekao je, no dok je on na elu istrage, Tattler
moze raunati s iscrpnim informacijama.
Lounds je napravio mnogo fotografija.
Kljuna je slika snimljena u Grahamovu vaingtonskom
skrovitu, stanu iznajmljenom za povremeno koritenje dok
ne zghnjei Zubatoga. To je jedino mjesto gdje u karnevalskom
ugoaju istrage uspijeva nai samou.
Fotografija je prikazivala Grahama kako u kunom ogrtau
kasno nou radi za pisaim stolom. Zadubio se u grotesknu
umjetniku koncepciju Vilenjaka.

162
 Kroz prozor se za njegovim leima vidjela krika reflekto-
rima obasjane kupole Capitola. A to je jo vaznije, u donjem
lijevom kutu prozora nazirao se zamuen ali ipak itljiv znak
popularnog motela na suprotnoj strani ulice.
Ako hoe, Zubati e Vilenjak nai stan.
U centrali FBIa Graham je snimljen ispred velikog
spektrometra. Taj nije imao ba nikakve veze sa sluajem, no
Loundsu se uinio impresivnim.
Graham je ak pristao na to da se slika s Loundsom, koji
gaje intervjuirao. To su obavili ispred golemih stajgka za puke
u Vatrenom oruzju i Alatima. Lounds je drzao
devetmilimetarski automatski pitolj kakav je imao i Zubati
Vilenjak. Graham je uperio kaziprst u priguiva domae
izradbe, oblikovan od komada cijevi za televizijsku antenu.
Doktor Bloom se zaudio to je Graham prijateljski polozio
ruku na Loundsovo rame Cravvford je kljocnuo fotoaparatom.
Intervju i fotografije trebali su izai u sutranjem broju
Tattlera, u ponedjeljak 11. kolovoza. im je prikupio materijal,
Lounds se otputio u Chicago. Rekao je kako bi sam zelio nad-
gledati pripremu za tisak. Dogovoreno je da e se s Cravvfordom
nai u utorak popodne, na mjestu pet blokova udaljenom od
stupice.
Od utorka, kad Tattler svatko moze kupiti, dvije e stupice
s mamcima ekati monstruma.
Graham e svake veeri odlaziti u privremeno prebavilite s
Tattlerove slike.
U istom je broju kodirani oglas pozivao Zubatog Vilenjaka
potanskom sanduiu u Annapolisu, koji su nadgledali dva-
deset etiri sata dnevno. Ako posumnja u potanski sandui,
mogao bi pomisliti kako su napori da ga uhvate usredotoeni
oko njega. U tom bi sluaju, zakljuio je FBI, Graham bio poze-
ljniji cilj.
Vlasti Floride osigurale su strazu u Sugarloaf Keyu.
Meu lovcima osjealo se nekakvo nezadovoljstvo dva su
glavna uloga zaokupila ljudstvo, koje se moglo koristiti na dru-
gom mjestu, dok e Grahamova prisutnost u stupici svake noi
ograniiti njegovu pokretljivost na vaingtonskom podruju.

163
 Iako je Crawford prosudio da je ovo najbolji potez, ovakav
je postupak za njegov ukus bio suvie pasivan. Osjeao se kao
da se sami sa sobom igraju u mraku, a do puna mjeseca ostaju
dva nepuna tjedna.
Nedjelja i ponedjeljak proli su u udnom grevitom tijeku
vremena: minute su se vukle, a sati letjeli.

Glavni instruktor SWATa u Quanticu, Spurgen, kruzio je u

ponedjeljak naveer oko bloka u kojemu je bio stan. Graham je
vozio iza njega. Crawford je sjedio otraga.
Oko sedam i petnaest smanjuje se pjeaki promet. Svi
sjedaju za veeru rekao je Spurgen. Miiava, zbijena tijela,
s bejzbolskom kapom unatrag okrenuta titnika, izgledao je po
put igraa bejzbola.
Sutra naveer kad prijeete preko tranica BO, zatru
bite nam na slobodnoj frekvenciji. Pokuajte to izvesti oko
osam i trideset, osam i etrdeset ili tu negdje.
Uvukao je kola na parkiralinu esticu koja pripada stanu.
Ovaj polozaj nije ba cvijee, no moglo je biti i gore. Sutra
naveer ovdje ete parkirati. Svake emo veeri mijenjati vae
mjesto no sva e biti na ovoj strani. Odavde do ulaza u stan
ima ezdeset osam metara. Prijeimo tu udaljenost.
Nizak i krivonog, Spurgen je hodao ispred Granama i
Crawforda.
Trazi mjesto s kojega bi ovaj gad mogao skoiti, pomislio
je Graham.
Ako se dogodi, vjerojatno e se dogoditi u ovom prolazu
rekao je voa SWATa. Vidite, najkrai put odavde, od
vaih kola do ulaza u stan, dakle prirodan put, vodi sredinom
parkiralita. Udaljen je od linije autobomobila koji ovdje ostaju
cijelog dana koliko mu samo doputa prostor. Da vam se pri
blizi, napada e morati prijei preko slobodnog asfalta. Kakav
vam je sluh?
Prilino dobar odgovorio mu je Graham. A na ovom
prakiralitu ak vraki dobar.

164
 Spurgen je, tragajui za neim, zavirio u Grahamovo lice,
ali tu nije otkrio nita prepoznatljivo.
Stao je nasred parkiralita. Malo smo smanjili intenzitet
rasvjete da eventualnom strijelcu otezamo posao.
Otezali ste ga i svojim ljudima rekao je Crawford.
Dvojica naih imaju none Startron doglede rekao je
Spurgen. Nabavio sam, Will, i sprej za raspoznavanje, pa
vas molim da poprskate sako. Usput, bez obzira na vruinu,
stalno ete, ponavljam, stalno i uvijek etyiositi zatitni prs
luk. Dobro?
Dobro.
to je to?
Kevlar. to, Jack. Dodatna prilika.
Dodatna prilika rekao je Crawford.
Vrlo je vjerojatno da e vam se pribliziti mozda odostraga
ili e raunati kako je bolje da vam doe ususret, pa kad se
mimoiete, okret i pucanj rekao je Spurgen. Ve je sedam
puta pucao u glavu, zar ne? Zna kako se to radi. Tako e i s
vama, ako mu budete dali vremena. Ne dajte mu vremena! Po
kazat u vam nekoliko stvarica u predvorju i spavaonici pa
idemo na streljanu. Mozete li?
Moze rekao je Crawford.
Spurgen je na streljani vrhovni sveenik. Primorao je
Grahama da pod naunjake stavi i epie za ui pa mu velikom
brzinom otkrivao mete pod razliitim kutovima. S olakanjem
je primijetio da Graham ne nosi propisnu tridesetosmicu, no
brinuo se zbog bljeska na dodatnom otvoru cijevi. Radili su
dva sata. Kad su prekinuli paljbu, zahtijevao je da pregledaju
vijke podizaa i konice bubnjia na Grahamovom revolveru
kalibra 44.
Graham se istuirao i obukao svjezu odjeu kako bi, prije
nego to se odveze u zaljev gdje e s Molly i Willyjem provesti
zadnju slobodnu veer, odstranio miris baruta.
Poslije veere je zenu i posinka poveo u prodavaonicu mje-
ovite robe i, birajui dinje, napravio prilinu strku. Uvjerio
se da su nabavili puno namirnica. Na polici pokraj blagajne
jo je uvijek stajao stari Tattler i Graham se ponadao da Molly

165
I! nee vidjeti novi broj koji izlazi narednog jutra. Nije joj htio
rei to se dogaa.
Kad ga je upitala to zeli za veeru tijekom iduega tjedna,
morao joj je rei kako e biti odsutan jer se vraa u
Birmingham. Bila je to prva prava laz koju joj je ikad rekao,
pa se osjeao prljavim poput stare novanice.
Gledao ju je u prolazu izmeu regala: Molly, njegova zgodna
bejzboiska zena, bolesno sumnjiava prema svakoj kvrzici; koja
uporno zahtijeva da on i Willy redovito etiri puta godinje
idu na lijeniki pregled; koja se boji mraka, ali taj strah uspi-
jeva drzati pod kontrolom; njezina skupo plaena spoznaja da
je vrijeme srea. Znala je koliko vrijede njihovi zajedniki dani.
Mogla je trenutak uhvatiti za peteljku. Nauila ga je uzivati.
Sunanu je sobu, u kojoj su se uzajamno otkrivali, ispunio
Pachelbels Canon. Radost je bila tako velika daje nije mogao
zgrabiti i zadrzati, ali ak i u tom trenutku strah ga je inuo
poput brze sjenke orla: predobro je da bi potrajalo.
Molly je, hodajui izmeu regala, esto premjetala torbicu
s ramena na rame, kao da je revolver u njoj znatno tezi od
ezdeset deka.
Graham bi se iznenadio i zbunio da je uo vlastite ruzne
rijei koje je mumljao dinjama: Moram to kopile strpati u
plastinu vreu. Moram to uiniti.
Natovareno lazima, revolverima i mjeovitom robom, to je
troje bilo mala sveana eta.
Molly je nanjuila opasnost. Kad su ugasili svjetlo, utonuli
su u utnju. Sanjala je kako se teki ludi koraci priblizavaju
kroz kuu neprepoznatljivih interijera.
166
 19.
Na meunarodnom aerodromu Lambert Sent luysss jedna
prodavaonica novina drzi veinu dnevnih listova iz svih krajeva
Sjedinjenih Drzava. Listovi iz New Yorka, Washingtona,
Chicaga i Los Angelesa stizu teretnim zranim transportom pa
ih mozete kupiti istoga dana kada su tiskani.
I ova je prodavaonica, poput tolikih drugih, dio prodajnog
lanca te uz uobiajene magazine i novine prodava mora preu-
zeti i odreenu koliinu unda.
Kad je u ponedeljak u deset naveer na tand dopremljen
ikaki Tribune, kraj njega je na tlo bubnuo i zavezljaj Tattlera.
Imao je mnogo posla. Dnevna smjena uvijek sve ostavi u ne-
redu.
U kutu njegova vidnog polja pojavile su se crne izme s
patentnim zatvaraima. ovjek koji razgledava ali ne kupuje.
Ne, izme su stajale prema njemu. Netko neto hoe. Proklet-
stvo. Kolporteri bi najradije zavrio s rasporeivanjem
Tribunea, ali ga je od usredotoene i uporne paznje zasvrbio
potiljak.
Njegovi su kupci prolazni putnici. Ne mora biti ljubezan.
Onda, to je? upitao je koljena.
- Tattler.
- Priekat ete da rastvorim svezanj.
izme se nisu udaljile. Stajale su preblizu.
Rekao sam da ete priekati da rastvorim svezanj. Jasno?
Zar ne vidite da radim?
Ruka i bljesak sjajna elika; paga se kraj njega prasnuvi
razdvojila. Na podu je zazveao kovani dolar. ist primjerak

167
 Tattlera, iupan iz sredine svjeznja, razbacao je naokolo gornje
novine.
Kolporter je skoio. Obrazi su mu se zazarili. Kupac se uda-
ljavao s novinama pod pazuhom.
Hej! Hej vi!
ovjek se okrenuo. Ja?
Aha, vi. Rekao sam vam...
to ste mi rekli? Vraao se. Zaustavio se preblizu. to
ste mi rekli?
Obino bi neotesani prodava zbunio kupca. Ali u smirenosti
ovoga bilo je neto strano.
Kolporter je poniknuo pogledom. Moram vam vratiti
etvrt dolara.
Dolarhvde se okrenuo i otiao. Prodavaevi su obrazi gorjeli
jo pola sata. Da, ovaj je bio ovdje i prolog tjedna. Ako doe
opet, rei u mu kamo da odjebe. Imam ja neto ispod tezge
za ovakve dupeglavce.
Dolarhvde na aerodromu nije niti zavirio u Tattler.
Lecterova poruka od prolog etvrtka ostavila ga je s
proturjenim osjeajima. Doktor Lecter je, naravno, imao pravo
kad je rekao da je on lijep te se itajui jezio od uzbuenja.
Stvarno je lijep. No doktorov strah pred policijom zasluzuje
malo blagog prezira. Ni Lecter ne shvaa mnogo bolje od
obine javnosti.
Unato tome, nestrpljivo je oekivao da vidi je li mu Lecter
poslao novu poruku. Priekat e da stighne kui. Dolarhvde se
ponosio sposobnou samokontrole.
Dok je vozio, razmiljao je o kolporteru.
Neko bi se ovjeku ispriao zbog smetanja i vie se nikad
ne bi vratio na taj tand. Godinama je doputao da mu seru
po glavi. Ali tome je doao kraj. ovjek je mogao uvrijediti
Francisa Dolarhvdea, ali se nije mogao suoiti sa Zmajem. Sve
je to dio Postojanja.

Nad njegovim pisaim stolom u pono je jo uvijek gorjelo

svjetlo. Poruka u Tattleru bila deifrirana i, zguzvana, lezala
je na podu. Dijelovi Tattlera bili su razbacani tamo gdje je

168
Dolarhyde vadio izreske za svoju poslovnu knjigu. Velika je
knjiga stajala otvorena ispod Zmajeve slike, ljepilo se jo uvijek
suilo na mjestima gdje su bili ulijepljeni novi izresci. Ispod
njih je, netom privrena, visjela za sada prazna plastina vre-
ica.
Kraj nje je pisalo: Ovime me uvrijedio.
Dolarhvde nije sjedio za stolom.
Sjedio je na podrumskim stepenicama na hladnoj pljesnivoj
zemlji. Snop svjetlosti njegove dzepne svjetilj arao je preko
tapeciranog namjetaja, pranih pozadina veMih ogledala to
su neko visjela u sobama, a sada su naslonjena o zid, kovega
u kojemu je lezala kutija s dinamitom.
Svjetlosna se zraka zaustavila na prekrivenom predmetu,
kakvih je bilo nekoliko u udaljenom kutu podruma. Dok im
se priblizavao, lice mu je dodirivala pauina. Kad je povukao
tkaninu, kihnuo je od praine.
Zatreptao je da potisne suze i osvijetlio stara hrastova in-
validska kolica koja je upravo otkrio. Bila su teka i vrsta, s
visokim naslonom za lea. U podrumu su bile jo dvoja. Drzava
ih je nabavila baki etrdesetih godina, kad je ovdje vodila sta-
raki dom.
Kotai su cviljeli dok je gurao kolica. Iako su bila teka, s
lakoom ih je odnio uza stepenice. U kuhinji je podmazao ko-
tae. Maleni su prednji kotai jo uvijek cviljeli, no straznji su
imali dobre osovine pa su se slobodno okretali pod udarcima
njegova prsta. Utjeno zujanje kotaa smirivalo je njegov zarki
bijes. Dok ih je okretao, Dolarhvde je i sam stao pjevuiti.

169
 20.
Kad je Freddv Lounds u utorak o podne napustio urednitvo
Tattlera, bio je umoran i ponosan, Tattlerovu je priu sastavio
u avionu letei u Chicago, a zatim ju je za ravno trideset mi -
nuta prelomio u sobi tehnikog urednika.
Preostalo je vrijeme, otresajui se svih posjetilaca, uporno
radio na svojoj brouri. Bio je dobar organizator pa je sada
imao solidno utemeljenih pedeset tisua rijei.
Kad uhvate Zubatog Vilenjaka, napisat e oaravajui uvod-
ni tekst i izvjetaj o hapenju. Pozadinski e se materijali lijepo
uklopiti. Uredio je da tri bolja Tattlerova reportera budu
spremna za brzu akciju. U roku od nekoliko sati oni e kopati
za detaljima bilo gdje da je Zubati Vilenjak zivio.
Njegov je zastupnik spominjao vrlo velike brojke. Prijevre-
meno pretresanje projekta sa zastupnikom, strogo uzevi, bilo
je krenje njegova sporazuma s Crawfordom. Na sve e ugovore
i memorandume staviti kasnije datume, datume nakon uhie-
nja, kako bi to prikrili.
Crawford je drzao veliku batinu imao je snimljenu
Loundsovu prijetnju. Meudrzavno proturanje prijetee poruke
krivino je djelo od kojeg Loundsa ne moze zatititi ni Prvi
amandman. Lounds je isto tako znao da mu Crawford jednim
jedinim telefonskim razgovorom moze stvoriti trajne probleme
s poreznim uredom.
Lounds je imao polipe potenja; sauva je vrlo malo iluzija
o prirodi svoga posla, no u vezi s ovim projektom razvio je
gotovo relegiozni zar.

170
 Opsjedala gaje vizija boljega zivota onkraj novca. Pokopane
ispod sve one prljavtine koju je godinama inio, stare su nade
io uvijek tezile prema Istoku. Sad su se uskomeale do pobune.
Zadovoljan to su mu fotoaparati i maghnetofoni spremni,
odvezao se kui da odspava tri sata prije leta u Washington,
gdje e se blizu stupice sastati s Crawfordom.
U podzemnoj garazi prokleta neugodnost. Crni kombi na
susjednoj etvorini bio je parkiran preko linije. Nabio se u pro-
stor koji je bio jasno oznaen: Gosp. Frederic Lounds.
Lounds je grubo otvorio vrata, udario o Ipk kombija i na
njemu ostavio uleknue. Nauit e on toga bezobzirnog gada.
Lounds je upravo zakljuavao kola kad su se iza njegovi
lea otvorila vrata kombija. Stao se osvrtati, ve se napola okre-
nuo, kad ga je neto plosnato i vlazno bubnulo preko uiju.
Podigao je ruke, no koljena su popustila... oko vrata je osjetio
strahovit pritisak, prekinut mu je bio dovod zraka. Kad su mu
zadihana prsa opet uspjela udahnuti, usrkala su kloroform.

Dolarhvde je parkirao kombi iza svoje kue, izaao i prote-

ghnuo se. Od Chicaga se borio s bonim vjetrom pa su mu se
izmorile ruke. Pogledao je nono nebo. Uskoro e Perzeid me-
teorski pljusak, ne bi ga smio propustiti.
Otkrivanje: Njegov rep pomete treinu nebeskih zvijezda i
surva ih na zemlju.
Njegovo djelo u nekom drugom vremenu. Mora to vidjeti i
upamtiti.
Dolarhvde je otkljuao straznja vrata i rutinski pretrazio ku-
u. Kad je opet izaao, imao je na sebi masku od arape.
Otvorio je kombi i namjestio rampu. Zatim je izgurao
Freddyja Loundsa. Ovaj na sebi nije imao nita osim gaa,
gvale u ustima i poveza na oima. Iako je bio samo napola
svjestan, nije se skljokao. Sjedio je vrlo uspravno, a glavu je
naslonio na visoka lea starih hrastovih invalidskih kolica.
Od potiljka do tabana bio je ljepilom priljepljen za stolac.
Dolarhvde ga je ugurao u kuu i u kutu dnevne sobe smje-
stio licem prema zidu, kao dijete kada se loe ponaa.

171
 Je li vam hladno? Hoete li deku?
Zgulio je higijenske maramice s Loundsovih oiju i usta.
Lounds mu nije odgovorio. Oko njega je lebdio miris
kloroforna.
Donijet u vam deku. Dolarhvde je iz sofe izvadio
afganistanski pokriva i Loundsa zaukao sve do brade. Zatim
mu je pod nos pritisnuo bocu amonijaka.
Lounsove su se oi razrogaile na zamueni brid u kojem
su se spajali zidovi. Zakaljao se i progovorio.
Prometna nesrea? Jesam li jako povrijeen?
Glas za njegovim leima: Niste, gospodine Lounds. Sve e
biti u redu.
Bole me lea. Koza. Jesam li opeen? Daj Boze da nisam.
Opeen? Opeen. Ne. Samo se vi odmorite. Uskoro u se
vratiti.
Pustite me da leghnem. ujte, htio bih da nazovete
re
dakciju. Moj Boze, pa ja sam u koritu! Slomljena mi je kima
recite mi istinu!
Koraci su se udaljili.
to ja tu radim? vrisnuo je pitanje.
Odgovor se zauo iz daljine: Okajavate, gospodine
Lounds.
Lounds je uo kako se koraci uspinju stepenicama. Zatim
tu. U glavi mu se bistrilo. Sjeao se da je otiao iz redakcije,
sjeao se i voznje, ali nije znao to se kasnije dogodilo. U jednoj
strani glave osjeao je bolno nabijanje, povraalo mu se od mi-
risa kloroforma. Kako se drzao kruto uspravno, bojao se da bi
mogao povratiti i uguiti se. iroko je razjapio usta i stao du-
boko disati. uo je otkucaje srca.
Ponadao se da je sve to samo san. Pokuao je podii ruku
s naslona i namjerno je pojaavao snagu privlaenja, sve dok
bol u dlanu i podlaktici nije postala dostatno jaka da ga prene
iz bilo kojeg sna. Ne, ovo nije san. Mislio je sve brze.
Kad se napreghnuo, mogao je toliko pogledati u stranu
da bi povremeno, na koju sekundu, ugledao ruku. Vidio je
kako je uvrena. To nije polozaj za imobilizaciju slomljene
kime. Ovo nije bolnica. Netko ga se doepao.

172
 Loundsu se inilo da na gornjem katu uje korake, no to
su mogli biti i otkucaji njegova srca.
Pokuao je misliti. Trsio se da misli. Ostani hladan i raz-
miljaj, apnuo je. Hladan i razmiljaj.
Stepenice su zakripale pod Dolarhvdeom.
Lounds je u svakom koraku osjeao njegovu tezinu. Sad ju
je osjetio za leima.
Prije no to je uspio podesiti jainu glasa, Lounds je izgo
vorio nekoliko rijei. ,
Nisam vam vidio lice, ne mogu vas identifJrati. Ne znam
kako izgledate. Tattler, radim u National Tattleru, platit e
vam za mene nagradu... veliku nagradu. Pola milijuna, mozda
cijeli milijun. Milijun dolara!
Iza njega utnja. Zatim cvilez opruga u kauu. Znai da je
sjeo.
to mislite, gospodine Lounds?
Otkloni bol i strah; misli. Odmah. Na cijelo vrijeme. Da ima
vremena. Da ima godine. Nije odluio da e me ubiti. Nije
dopustio da mu vidim lice.
to mislite, gospodine Lounds?
Ne znam to mi se dogodilo.
Znate li, gospodine Lounds, tko sam?
Ne znam. Niti zelim znati, vjerujte.
Prema vama, ja sam pokvarena, perverzna seksualna
na
kaza. Zivotinja, kako ste rekli. Koju je vjerojatno oslobodio iz
ludnice neki naivni sudaki samaritanac. U svakoj bi drugoj
prilici Dolarhvde izbjegao rijei sa sibilantom s. No pred
ovom se publikom, kojoj oito nije do smijeha, osjeao slobod
nim. Sad znate, zar ne?
Ne lazi. Misli brzo. Znam.
Gospodine Lounds, zato piete lazi? Zato kazete da sam
lud? Odgovorite mi.
Kad neka osoba... kad netko ini stvari koje veina
ljudi
ne razumije, kazu da je...
Lud.
Tako su krstili i., brau Wright. Kroz cijelu povijest...
Povijest. A da li vi, gospodine Lounds, razumijete to
cmim?

173
 Razumjeti. To je to. Prilika. Okreni situaciju u svoju korist.
Ne, ne razumijem, ali se nadam da mi se pruzila prilika da
shvatim, pa bi onda i svi moji itatelji razumjeli.
Osjeate li se povlatenim?
Da, to je povlastica. No moram vam rei, kao mukarac
mukarcu, da se bojim. A kad vas je strah, teko se usredo
toiti. Ako imate neku veliku ideju, ne trebate me uplaiti da
biste me impresionirali.
Mukarac mukarcu! Mukarac mukarcu. Koristite se
tim izrazom, gospodine Lounds, kako biste mi sugerirali da
govorite iskreno. Ja to cijenim. Ali, vidite, nisam mukarac.
Poeo sam kao takav, no milou Bozjom i vlastitom voljom
postao sam neto drugo i vie od ovjeka. Kazete da vas je
strah. Vjerujete li, gospodine Lounds, daje sada ovdje prisutan
Bog?
Ne znam.
A da li mu se sada molite?
Katkada molim. Moram vam rei, uglavnom molim kad
sam uplaen.
I Bog vam onda pomoghne?
Ne znam. Kasnije vie ne razmiljam o tome. A trebao
bih.
Trebali biste. Hmhm. Toliko biste stvari trebali shvatiti.
Uskoro u vam u tome pomoi. Molim vas da me sada ispriate.
Svakako.
Koraci su napustili prostoriju. Zvui struganja i tropotanja
ladica u kuhinji. Lounds je izvjetavao o mnogim zloinima
to su se odigrali u kuhinjama, gdje je sve pri ruci. Crna kro -
nika moze zauvijek promijeniti va stav prema kuhinjama. Po-
tekla je voda.
Lounds je mislio da bi mogla biti no. Cravvford i Graham
ga oekuju. Dosad su ve zacijelo zapazili da je nestao. Na tre-
nutak se ispod straha probila velika, uplja tuga.
Osjetio je dah, iskrenutim oima ulovio bljesak neeg bijelog.
Snazna blijeda ruka. U njoj alica aja s medom. Lounds je
srkao na slamku.

174
 Napisao bih veliki lanak rekao je izmeu gutljaja.
Sve to biste zeljeli kazati. Opisao bih vas kako god pozelite
ili vas uope ne bih opisao, ne bih vas opisao.
Shhh. Jednim ga je jedinim prstom kucnuo po tjemenu.
Svjetla su postala sjajnija. Stolac se stao okretati.
Ne, ne zelim vas vidjeti.
Ali morate, gospodine Lounds. Ta vi ste reporter. Ovdje
ste da biste izvjetavali. Kad vas okrenem, otvorite oi i po
gledajte me. Ako ih ne otvorite sami, ja u vam vjee prikla
mati uz elo.
Vlazni zvuk usta, nekakav kljocaj, i stolac se zavrtio.
Lounds se, vrsto zatvorenih oiju, naao licem prema sobi.
Prst ga je uporno kuckao po prsima. Dodir na onim kapcima.
Pogledao je.
Loundsu, koji je sjedio, u onom se kimonu priinio vrlo vi-
sokim. Maska od arape bila mu je smotana do nosa. Okrenuo
je lea prema Loundsu i odbacio kuni ogrta. Veliki su se
leni miii izvijali iznad sjajno tetoviranog repa to se pruzao
niza straznjicu i motao oko noge.
Zmaj je polako okrenuo glavu, osvrnuo se preko ramena na
Loundsa i prezirno osmjehnuo.
Oh, dragi Boze, Isuse! lanuo je Lounds.
Sad se nalazio usred sobe odakle je vidio ekran. Dolarhvde
je, iza njega, opet navukao ogrta i namjestio zubalo da bi mo-
gao govoriti.
Zelite li saznati to sam ja?
Lounds je pokuao kimnuti; stolac mu je trghnuo
lubanju. Vie od iega. Bojao sam se pitati.
Gledajte.
Na prvom je dijapozitivu bila Blakeova slika, veliki
ovjekzmaj. Krila su plamsala, rep ibao lebdei nad zenom
odjevenom suncem.
Sad vidite?
Vidim.
Dolarhyde je brzo odvrtio i ostale slajdove.
Klik. Gospoa Jacobi, ziva. Vidite?
Da.
Klik. Ziva gospoa Liid. Vidite?

175
 Da.
Klik. Dolarhyde, neobuzdani zmaj propet iznad kreveta
Jacobijevih. Napeta muskulatura, tetoviran rep. Vidite?
Da.
Gospoa Jacobi iekuje. Vidite?
Da.
Klik. Gospoa Jacobi, poslije. Vidite?
Da.
Klik. Neobuzdani Zmaj. Vidite?
Da.
Klik. Gospoa Liid eka, kraj nje klonuli muz. Vidite?
Da.
Klik. Gospoa Liid kasnije, groteskno umrljana krvlju.
Vidite?
Da.
Klik. Freddv Lounds, kopija fotografije objavljene u
Tattleru. Vidite?
Moj Boze!
Vidite?
Oh, moj Boze. Rijei su se oteghnule kao u rasplakana
djeteta.
Vidite?
Ne, molim vas!
Ne, to?
Ne mene.
Ne, to? Vi ste ovjek, gospodine Lounds. Jeste li ovjek?
Jesam.
Da li to znai da sam ja nekakav udak?
Zaboga, ne!
A vi, gospodine Lounds?
Ni ja.
Hoete li, gospodine Lounds, i nadalje o meni pisati lazi?
Oh ne, ne, nipoto.
A zato ste ih pisali, gospodine Lounds?
Uputila me policija. To su oni rekli.
Citirate Willa Grahama.
Graham mi je lagao. Graham.

176
 Hoete li bar sada rei istinu? O meni. O mom radu. O
mojem Postojanju. Mojoj Umjetnosti, gospodine Lounds. Je li
ovo Umjetnost?
Umjetnost.
Strah na Loundsovu licu oslobodio je Dolarhvdea: sada je
uzletio na sibilantima i frikativima; praskavi su glasovi bili nje-
gova opnasta krila.
Rekli ste da sam ja, koji od vas vidim vie, luak. Ja,
koji sam daleko vie nego vi unaprijedio ovaj svijet luak.
Vie sam se usudio od vas, svoj jedinstven pe neusporedivo
sam dublje utisnuo u ovu zemlju, gdje e potrajati duze od
vae praine. Va je zivot u usporedbi s mojim trag balavoga
puza na kamenu. Tanki trag srebrnaste sluzi na slovima moga
spomenika. Rijei to ih je Dolarhvde bio napisao u svojoj ve-
likoj knjizi sad su mu nalijetale u rojevima.
Ja sam Zmaj, a vi me nazivate luakom? Moji se pokreti
prate i pohlepno biljeze kao da sam kakva mona gostujua
zvijezda. Znate li za zvijezdu u gostima iz 1.054. godine? Ra-
zumije se da ne znate. Vai vas itaoci slijede kao to dijete
prstom slijedi trag balavca i na isti nain pletu petlje umornih
misli. Natrag u vau plitku lubanju i krumpirasto lice kao to
se i puz vraa kui po vlastitom sluzavom tragu.
Preda mnom ste kao puz balavac na suncu. Sudionik ste
velikog postojanja, a ipak nita ne shvaate. Vi ste mravac
posmre,
U vaoj je prirodi da jednu stvar inite korektno: preda
mnom drete kako i dolikuje. No nije strah to to mi dugujete,
Lounds, vi i ostali mravci. Dugujete mi strahopotovanje.
Dolarhvde je stajao poghnute glave, s palcem i
kaziprstom na korijenu nosa. Zatim je izaao iz sobe.
Nije skinuo masku, razmiljao je Lounds. Nije skinuo ma-
sku. Ako se vrati bez nje, mrtav sam. Boze, sav sam u znoju.
Izokrenuo je oi prema vratima i vrebao na zvukove iz dubine
kue.
Kad se Dolarhvde vratio, jo je uvijek imao masku. Donio
je kutiju za hranu i dvije termosice. Za va povratak kui.
Podigao je termosicu. Led, trebat e nam leda. Prije povratka
emo malo snimati na maghnetofonu.

177
 Prikvaio je mikrofon za rub pokrivaa blizu Loundsova lica.
Ponavljajte za mnom.
Snimali su pola sata. To bi bilo sve, gospodine Lounds.
Dobro ste suraivali.
Sad ete me pustiti?
Hou. Ipak, postoji jedan nain da vam pomoghnem
da
bolje shvatite i upamtite. Okrenuo se od Loundsa.
Htio bih da shvatim. Zelim da znate kako cijenim to
me oslobaate. Od sada u vjerujte, zaista biti fer.
Dolarhvde mu nije mogao odgovoriti. Zamijenio je zube. Ma-
ghnetofon se opet zavrtio.
Osmjehnuo se Loundsu krvlju zamrljanim smijekom. Sta-
vio je ruku na Loundsovo srce i, prisno se saghnuvi kao da ga
hoe poljubiti, odgrizao mu usnice i ispljunuo ih na pod.

178
 21. 4
Zova. u Chicagu, tezak zrak i nisko sivo nebo.
Iz predvorja Tattlerove zgrade izaao je uvar i stao kraj
rubnog kamena. Puio je i trljao kriza. Bio je sam na ulici pa
je u tiini uo zvuk izmjene sighnala na semaforu na vrhu
brezuljka udaljenom cijeli dugaki blok.
Pola bloka sjevernije od semafora, izvan uvareva vidika, u
straznjem dijelu parkiranog kombija, skutrio se pokraj
Loundsa Francis Dolarhvde. Pokriva je namjestio kao veliku
kapuljau u kojoj je ieznula Loundsova glava.
Lounds je strahovito patio. Djelovao je obamrlo, no mozak
mu je grozniavo radio. Neke stvari mora upamtiti. Povez na
oima izdigao se na hrptu nosa pa je vidio kako Dolarhvdeovi
prsti provjeravaju skorenu gvalu u njegovim ustima.
Dolarhvde je navukao bijelu bolniarsku kutu, termosicu po-
lozio u Loundsovo krilo, pa ga izgurao iz kombija. Kad je za-
koio kotae kolica, okrenuo se da rampu ubaci u kola. Lounds
je ispod poveza ugledao okrajak odbojnika.
Jo se malo napreghnuo, obuhvatio jo vei dio branika i...
zaista! registarsku ploicu. Vidio ju je tek na tren, ali ju je
uzegao u svijest.
Kotrljanje. Spojevi na ploniku. Oko ugla, pa preko rubnog
kamena. Pod kotaima je zaukao papir.
Dolarhvde je invalidska kolica zaustavio u malenom zaklonu
punom razbacanih otpadaka, izmeu kontejnera za smee i
parkirana teretnjaka. Poteghnuo je povez preko oiju.
Lounds je zazmirio. Pod nosom je osjetio boicu s amonijakom.
Izbliza je uo njezan glas.

179
 ujete li me? Uskoro ete stii. Skinut mu je povez.
Ako me ujete, trepnite kapcima.
Dolarhyde mu je palcem i kaziprstom otvorio oi. Lounds
ga je gledao u lice.
Rekao sam vam jednu malu laz. Dolarhvde je potapao
termosicu. Zapravo vae usne ne uvam na ledu. Trghnuo
je pokriva i otvorio termosicu.
Kad je namirisao benzin, Lounds se napeo svom snagom
tako da mu se koza stala guliti s podlaktica, a vrsti je stolac
zastenjao. Benzin ga je hladio po cijelome tijelu, pare su mu
ispunile grlo. Kotrljali su se prema sredini ulice.
Volite biti Grahamova maza, Friiiidiiii?
Kolica su umno planula i, snazno odgurnuta poletjela niz-
brdo prema Tattleru... dok su kotai cviljeli: ik, iik, iikiiikiiik.
uvar je pogledao u smjeru odakle je straan vrisak iz raz-
japljenih usta izbacio upaljenu gvalu. Vidio je kako mu se, po-
skakujui preko neravnina, priblizava plamena kugla. Za njom
se vijorio dim i rojevi iskara, plameni su jezici izbijali poput
zamaha krila, raskidani odrazi poigravali na staklima izloga.
Kolica su zaokrenula, udarila u parkirani automobil,
prevrnula se ispred zgrade. Jedan se kota s goruim paocima
nastavio vrtjeti. Otimajui se, ovjek je u oghnju mahao
rasplamsanim rukama.
uvar je utrao u predvorje. Pitao se nee li ono eksplodi-
rati, treba li se odmaknuti od prozora. Povukao je pozarni
alarm. to jo? Sa zida je strghnuo aparat za gaenje pozara i
pogledao van. Jo nije bilo eskplozije.
Oprezno se priblizio kroz gust dim koji se irio nisko nad
plonikom i, konano, zasuo Freddvja Loundsa pjenom.

180
 22. i
Plan je zahtijevao da Graham napusti nadgledani stan u
Washingtonu u tri etvrt est ujutro, mnogo prije poetka ju-
tarnje guzve.
Crawford ga je nazvao dok se brijao.
Dobro jutro.
Ba i nije dobro odgovorio mu je Crawford. Zubati
se Vilenjak u Chicagu doepao Loundsa.
Do avola, ne!
Jo nije umro i trazi tebe. Ne moze dugo ekati.
Idem.
Sastat emo se na aerodromu. United 245. Polijee za
etrdeset minuta. Moze se vratiti na vrijeme za zasjedu, ako
jo bude aktualna.

Doekao ih je specijalni agent Chester iz ikakog ureda

FBIa. Pljustalo je kao iz kabla. Chicago je grad naviknut na
sirene. Chester je zavijao autoputom, crveno mu je svjetlo
ruziasto bljeskalo u gustoj kii, no promet se pred njima nevo-
ljko razdvajao.
Povisio je glas da nadjaa sirenu: ikaka policija kaze da
je zaskoen u svojoj garazi. Moje je ljudstvo ovdje drugo-
razredno. Nismo danas ovdje ba popularni.
- Koliko je poznato? upitao je Crawford.
- Cijela stvar, klopka, sve.
- Je li ga Lounds uspio vidjeti?

181
 Nisam uo opis. ikaka je policija oko est i dvadeset
izdala opi bilten s brojem registarske tablice.
Jeste li mi ulovili doktora Blooma?
Njegovu zenu, Jack. Doktoru Bloomu su jutros izvadili
zuni mjehur.
Divota rekao je Crawford.
Chester se podvukao pod bolniku nadstrenicu s koje je
kapalo. Okrenuo se na svom sjedalu. Jack, Will, prije nego to
se popnete... ujem da je taj mamlaz stvarno kartirao
Loundsa. Morate se pripremiti.
Graham je kimnuo. Cijelim je putem do Chicaga pokuavao
uguiti nadu da e Lounds umrijeti prije nego ga bude morao
vidjeti.
Hodnik bolnice Paege Burn Center bio je cijev od emajli-
ranih ploica bez ijedne mrljice. Visoki lijenik udnovata
staromlada lica dao je znak Grahamu i Crawfordu da se
odmaknu od ljudskoga klupka ispred Loundsovih vrata.
Opekotine gospodina Loundsa su kobne rekao je li
jenik. Mogu mu ublaziti bolove, i to u uiniti. Udahnuo je
plamen pa su mu oteeni grlo i plua. Mozda se vie nee
osvijestiti. U njegovu bi stanju to bio blagoslov.
Gradska je policija zahtijevala da mu, u sluaju ako se ipak
osvijesti, iz dunika izvadim cijev za dovod zraka, kako bi, moz-
da, odgovorio na pitanja. Pristao sam, ali to u uiniti samo
na kratko.
U ovom su trenutku zavreci njegovih zivaca umrtvljeni va-
trom. Ako pozivi duze, bolovi e se silno pojaati. Ovo sam
razjasnio policiji, a zelim i vama: prekinut u svaki pokuaj
ispitivanja da bih mu dao sedative, ako ih samo zatrazi. Jeste
li me razumjeli?
Jesmo odgovorio je Cravvford.
Kimnuvi strazaru pred vratima, lijenik je sklopio ruke na
leima svoga bijelog laboratorijskog ogrtaa i otiao poput ap-
lje u pliaku.
Cravvford je zirnuo na Granama. Sve u redu?
Ja sam u redu. Ja sam vadio SWATov tim.

182
 Loundsova je glava bila podighnuta. Vie nije imao kosu ni
ui a izgorjele su vjee na slijepim oima zamijenile pamune
komprese. Desni su mu bile posute plikovima.
Bolniarka koja ga je njegovala odmaknula je stalak za in-
fuziju kako bi mu Graham mogao prii. Lounds je vonjao na
zapaljenu staju.
Freddv, ja sam Will Graham.
Lounds je na jastuku savinuo vrat poput mosta.
Pokreti su mu refleksni, nije pri sebi uoozorila je se
stra.
Plastini dovod zraka to je drzao otvoreno njegovo
opaljeno i oteklo grlo pitao je u taktu s respiratorom.
U uglu je sjedio blijedi detektiv narednik s
maghnetofonom i podlokom za pisanje u krilu. Graham ga
nije primijetio sve dok nije progovorio.
Lounds je vae ime izgovorio u hitnoj pomoi prije nego
to su mu umetnuli zranu cijev.
Bili ste prisutni?
Doao sam kasnije. Ali njegove rijei imam na vrpci. Dao
je vatrogascima broj registarske tablice im su stigli. Zatim se
onesvijestio i bio u nesvijesti dok su ga prebacivali bolnikim
kolima, ali se u sobi za prvu pomo na minutu pribrao kad
su mu dali injekciju u prsni ko. Neki su ljudi iz Tattlera pratili
bolnika kola... zatekli su se ondje. Imam kopiju njihove snim
ke.
Dajte da je ujem.
Detektiv je neto prtljao oko maghnetofona. Mislim da biste
mozda slualicu rekao je bezizrazajna lica. Pritisnuo je dugme.
Graham je zauo glasove, tropot kotaia... stavite ga tu
unutra udarac nosila o vrata, teki kaalj koji vue na po-
vraanje i graktanje bez usnica.
-
Zeati ilenjak.
-
Freddy, jesi li ga vidio? Kako izgleda, Freddv?
endy! Zovi Wendy. Graha e zajeo. izdaje znao. Graha
e
zajeo. izda e zagrlio kao jeenog Ijuimca. Wendy.
Zvuk poput otepljivanja kanalizacije. Lijenikov glas: To bll
d
sta. Propustite me. Maknite se, smjestal

183
 To je bilo sve.
Dok je Crawford presluavao vrpcu, Graham je stajao nad
Loundsom.
Tragamo za registarskom tablicom rekao je detektiv.
Razumijete li to je rekao.
Tko je Wendy? pitao je Crawfor.
Ona kurva u hodniku. Prsata blondina. Pokuavala ga
je posjetiti. Nita ne zna.
Zato je ne pustite? upitao je Graham stojei pokraj
kreveta. Okrenuo im je lea.
Nikakvih posjeta.
ovjek umire.
Mislite da ne znam? Ovdje sam od jebenih tri etvrt est
ispriajte me, sestro.
Izaite na nekoliko minuta rekao Crawford. Popijte
kavu, umijte se. Ionako ne moze govoriti. Ako progovori, ovdje
sam ja s maghnetofonom.
U redu, dobro e mi doi.
Kad je detektiv izaao, Graham je ostavio Cravvforda pokraj
kreveta i priao zeni u hodniku.
Wendy?
Da?
Ako ste sigurni da zelite ui, uvest u vas.
Zelim. Mozda bih se trebala poeljati.
Ne trebate rekao je Graham.
Kad se policajac vratio, nije je pokuao izbaciti.
Wendy iz Wendy Cityja drzala je pocrnjeli Loundsov
aporak i otvoreno ga gledala. Neto prije podneva jednom se
pomaknuo.
Sve e biti dobro, Roscoe rekla mu je. Opet emo
se nas dvoje provoditi.
Lounds se stresao i umro.

184
 23.
Kapetan Osborne iz ikakog Odjela za ubojstva imao je sivo
usiljeno lice lisice. Primjerci Tattlera lezali su razbacani po ci-
jeloj policijskoj stanici. Jedan je bio i na stolu.
Crawfordu i Grahamu nije ponudio da sjednu.
S Loundsom zbilja niste imali posla u Chicagu?
Nismo. Trebao je doi u Washington odgovorio je
Cravvford. Rezervirao je avionsku kartu. Sigurno ste je prov
jerili.
Da, imam je. Juer je otiao iz redakcije oko pola dva.
Zaskoen je u garazi u svojoj zgradi, vjerojatno desetak minuta
prije dva.
Jeste li ita pronali u garazi?
Njegovi su kljuevi bili utnuti pod auto. U garazi nema
posluzitelja... vrata su se otvarala radiokomandama, no ne
koliko su puta pala na automobile pa su ih demolirali. Nema
oevidaca. Danas e to biti refren. Radimo na njegovim kolima.
Mozemo li vam pomoi?
Dat u vam rezultate kad ih dobijem. Niste mi ba mnogo
rekli, Graham. Meutim u novinama ste bili mnogo razgovor

Ni ja nisam puno vie uo od vas.

Ljutite se, kapetane? pitao je Cravvford.
Ja? Zato bih se ljutio? Za vas istrazujemo telefonske
pozive i hvatamo toga jebenog novinskog izvjestitelja. Onda se
ispostavi da protiv njega ne podizete optuzbu. Sigurno ste s
njim imali nekakvu pogodbu kad se kuhao ispred tih skanda

185
loznih novina. Sada ga i druge novine svojataju kao daje njihov
roeni.
Sada i mi ovdje usred Chicaga imamo zloin Zubata Vile-
njaka. Sjajno. Zubati Vilenjak u Chicagu mome. Imat emo
do ponoi est nesretnih sluajeva s domaim prostreljivanjem;
pijanac se ulja u vlastitu kuu, zena uje um bum. Zubatom
bi se Vilenjaku mogao svidjeti Chicago, mogao bi odluiti da se
malice zadrzi, da se malo zabavi.
Mozemo ovako rekao je Crawford. Mozemo se su
darati glavama, uznemiriti policijskog povjerenika i drzavnog
tuzioca, uskovitlati sve dupeglavce i vae i moje. A mozemo
se i smiriti i pokuati uhvatiti onoga kopilana. Ovo je bila moja
operacija i, znam, otila je u govna. Vama se to u Chicagu nije
nikad dogodilo? Ne zelim se s vama boriti, kapetane. Htjeli
bismo ga uhvatiti i poi kui. A to vi zelite?
Osborne je pomaknuo nekoliko sitnica na svom stolu, drzalo,
fotografiju djeteta lisijeg lica u uniformi ukraenoj vrpcama.
Zavalio se na stolicu, nakubio usnice i ispuhnuo malo zraka.
U ovom trenutku zelim kavu. Jeste li i vi, momci, za
kavu?
Meni bi prijala rekao je Crawford.
I meni dodao je Graham.
Osborne im je dodao plastine alice. Mahnuo je prema sje-
dalicama.
Zubati je Vilenjak morao imati kombi ili kamionet da bi
mogao prevoziti Loundsa u onom stolcu s kotaima rekao
je Graham.
Osborne je kimnuo. Registarska tablica koju je vidio
Lounds ukradena je s pokretne televizijske radionice u Oak
Parku. Uzeo je ploicu za profesionalce, to znai da mu je
trebala za kamionet ili kombibus. Skinutu je ploicu na
TVkamionu zamijenio drugom, isto tako ukradenom, da se
kraa ne bi prebrzo otkrila. Vrlo lukav momak. Jedno znamo
ploicu s TVkamiona skinuo je juer ujutro negdje iza osam i
trideset. Televizijski je majstor odmah ujutro tankirao i po-
sluzio se kreditnom karticom. Posluzitelj na crpki zapisao je
na odresku pravi broj tablice, pa slijedi da je ploica skinuta
kasnije.

186
 Nitko nije vidio nekakav kamion ili kombi? upitao je
Crawford.
Nitko. uvar u Tattleru vidio je samo jurnjavu. Kad ve
vidi tako malo, mogao bi suditi na hrvanju. Na poziv iz Tattlera
prvi su stigli vatrogasci. No njih je zanimala samo vatra. Ispi-
tujemo none radnike u Tattlerovu susjedstvu i dijelovima gra-
da gdje je televizijski tip radio u utorak ujutro. Nadamo se da
ga je netko vidio kako skida ploicu.
Rado bih jo jednom pogledao kolica rekao je Graham.
U naem su laboratoriju. Nazvat u ih. 0sborne je na-
pravio stanku. Lounds je bio mali mudonja, to mu morate
priznati. Da zapamti registarski broj i da ga onda ispljune u
onom stanju u kakvom je bio... Jeste li odsluali to je rekao
u bolnici?
Graham je kimnuo.
Ne bih vam to htio gurati pod nos, ali zelim znati jesmo
li obojica uli isto. Kako je vama zvualo?
Graham je citirao jednolinim glasom: Zubati Vilenjak.
Graham me zajebo. Pizda je to znao. Graham me zajebo. Pizda
me zagrlio na slici kao jebenog ljubimca.
Osborne nije znao kako je to djelovalo na Grahama, Postavio
mu je drugo pitanje.
Govorio je o vaoj zajednikoj slici u Tattleru?
Vjerojatno.
Otkud mu ta ideja?
S Loundsom sam imao nekoliko sukoba.
Ali na slici ga gledate prijateljski. Zubati Vilenjak prvo
ubija kune ljubimce, o tome je rije?
Da, o tome. Lisac je prilino bistar, pomislio je Graham.
teta to ga niste pratili.
Graham je utio.
U trenutku kad je Zubati Vilenjak nabavio Tattler,
Lounds je ve morao biti s nama rekao Cravvford.
Da li vam ono to je rekao znai jo neto, neto to bi
nam moglo pomoi?
Graham se vratio iz daljine pa je u sebi morao ponoviti
Osborneovo pitanje. Prema onome to je rekao Lounds,
znamo

187
da je Zubati Vilenjak vidio Tattler prije nego to je zgrabio
zrtvu, tono?
Tono.
Ako poemo od pretpostavke da ga je izazvao i potaknuo
Tattler, ne ini li vam se da je to izveo u paklenskoj zurbi?
List je izaao iz tiskare u ponedjeljak naveer, on u Chicagu
krade registarske tablice u neko doba u utorak, najvjerojatnije
u utorak ujutro, a u utorak popodne ve ima Loundsa. to
vam to kazuje?
Da je list vidio jako rano ili da nije morao prevaliti veliku
razdaljinu rekao je Crawford. Ili ga je vidio ovdje u Chi
cagu, ili negdje drugdje, ali u ponedjeljak naveer. Drzite na
umu da ga je iekivao radi malog oglasnika s privatnim po
rukama.
Ili je ve bio ovdje ili se dovezao odnekud odakle mu je
mogao stii kolima rekao je Graham. Prebrzo se bacio
na Loundsa s velikim starim invalidskim kolicima, s kojim se
ne moze u avion ak se niti ne sklapaju. Nije ovamo doletio,
ukrao kombi, ukrao za njega tablice, pa stao obilaziti u potrazi
za starinskim invalidskim kolicima. Morao ih je ve imati
nova ne bi odgovarala njegovoj zamisli. Graham je stajao i,
poigravajui se uzicom zaluzina, zurio u zid od opeka na su
protnoj strani svjetlarnika. Ve je imao ta kolica ili su mu
cijelo vrijeme bila pred oima.
Osborne je zaustio da neto upita, no Cravvfordov gaje izraz
upozorio da prieka.
Graham je na uzici od zaluzina vezao uzlove. Ruke su mu
bile nemirne.
Cijelo vrijeme pred oima... potaknuo ga je Crawford.
Hm, hm rekao je Graham. Vidite kako... ideja na
staje u vezi sa stolcem na kotaima. S pogledom na njega, raz
miljanjem o njemu. Kad je poeo razmiljati to da napravi
s tim jebivjetrom, ideja mu je iskoila iz stolca. Kad se Freddv
u oghnju kotrljao nizbrdicom, to je sigurno bio pravi
spektakl!
Drzite da ga je promatrao?
Mozda. No svakako ga je vidio prije samog izvrenja nau
ma, dok je odluivao to e uiniti.

188
 Osborne je gledao Crawforda. Crawford je trijezan i razborit.
Znao je da je Crawford razuman, a ipak se s ovim slagao.
Ako je ve imao stolac ili mu je stalno bio pred oima...
mozemo ispitati privatne bolnice rekao je Osborne.
Sjajno je posluzio da Freddv bude miran rekao je Gra
ham.
I to duze vrijeme. Nestao je na petnaest sati i dvadeset
pet minuta, tu negdje rekao je Osborne.
Da je Freddvja htio samo spaliti, to je mogao obaviti i
u garazi rekao je Graham. Mogao gaje spajtfi u njegovim
kolima. Htio je razgovarati s Freddvjem ili ga Tieko vrijeme
muiti.
To je mogao uraditi ili u straznjem dijelu kombija ili ga
je pak nekamo odvezao rekao je Crawford. S obzirom
na trajanje, rekao bih da ga je nekamo odvezao.
Na neko sigurno mjesto. Ako ga je dobro svezao, ulazei
u bolnicu i izlazei iz nje ne bi izazvao veliku paznju rekao
je Osborne.
Ipak bi podigao neku buku rekao je Crawford. Mo
rao je malo istiti, prati. Pretpostavimo da je imao stolac i da
je raspolagao kombijem i sigurnim sklonitem u kojemu je mo
gao obraivati Loundsa. Ne zvui li vam to poput... kue?
Zazvonio je telefon. Osborne je zarezao u slualicu.
to?... Ne, ne zelim razgovarati s Tattlerom... Pa dobro,
ali neka ne bude nekakvo sranje. Dajte mije... kapetan Osbor
ne, da... Kada? Tko je prvi primio poziv na centrali? Molim
vas daje uklonite s centrale. Ponovite mi stoje rekao... aljem
jednog policajca, stize za pet minuta.
Osborne je spustio slualicu zamiljeno gledajui telefon.
Loundsova je sekretarica prije kojih pet minuta odgovo
rila na telefonski poziv rekao je. Zaklinje se da je bio
Loundsov glas. Rekao je neto, neto to ona nije shvatila,
...snaga Velikoga Crvenog Zmaja. Misli da je to rekao.

189
 24.
Doktor Frederick Chilton stajao je u hodniku ispred elije
Hannibala Lectera. Uz njega su bila tri krupna bolniara. Je-
dan je nosio luaku koulju i spone za vezivanje nogu, drugi
je drzao sprej za omamljivanje. Trei je u zranu puku umetao
strelicu sa sredstvom za smirivanje.
Lecter je za stolom itao materijale osiguravajueg drutva
i pravio pribiljeke. uo je kako se priblizavaju koraci. uo je
kako se nedaleko iza njegovih lea puni puka, no nastavio je
itati ne odajui da zna kako je doao Chilton.
Chilton mu je u podne poslao novine, putajui ga da se do
noi pita kakva e mu biti kazna to je pomogao Zmaju.
Doktore Lecter rekao je Chilton.
Lecter se okrenuo. Dobra veer, doktore Chilton.
Strazarima nije poklonio paznju. Gledao je samo Chiltona.
Doao sam po vae knjige. Po sve knjige.
Shvaam. Mogu li vas upitati kako ete ih dugo zadrzati?
To ovisi o vaem ponaanju.
Je li to vaa odluka?
Ovdje ja odluujem o kaznenim mjerama.
Razumije se. Will Graham ne bi zahtijevao neto takvo.
Povucite se do mreze, doktore Lecter, i navucite ovo. Ne
u vas dvaput moliti.
Naravno, doktore Chilton. Nadam se da je to broj trideset
devet tridesetsedmice su udobne oko prsiju.
Doktor Lecter je navlaio luaku koulju kao daje veernje
odijelo. Jedan je bolniar praio ruke kroz pregradu i na leima
mu svezao uzice.

190
 Pomozite mu do kreveta rekao je Chilton.
Dok su bolniari istili police s knjigama, Chilton je brisao
naoale i perom eprkao po osobnim Lecterovim papirima.
Lecter ih je gledao iz zasjenjenog kuta elije. ak je i ovako
sputan odavao udnovatu otmjenost.
Ispod zutog fascikla mirno je rekao nai ete oba
vijest o odbijanju vaeg priloga, koju vam je poslao Archives.
Zabunom su mi je donijeli s mojom potom iz Archiuesa. Bojim
se da sam je otvorio ne gledajui omotnicu. Oprostite.
Chilton je pocrvenio. Obratio se bolniaru: Itislim da biste
trebali uzeti sjedalo doktorova toaleta.
Pogledao je tabele osiguranja. Lecter je pri vrhu zapisao svo-
je godine: etrdeset jedna. A to vam je ovo?
Vrijeme odgovorio je doktor Lecter.

ef odjela Brian Zeller unio je kurirsku kutiju i kotae s

invalidskih kolica u Instrumentalne analize. Hodao je tako brzo
da su nogavice njegovih hlaa od gabardena fijukale.
Osoblje koje su zadrzali nakon dnevne smjene vrlo je dobro
poznavalo taj zvuk: Zelleru se zuri.
Bilo je ve dosta odgaanja. Umoran kurir njegov je let
iz Chicaga zbog loeg vremena bio najprije odgoen, a zatim
skrenut u Philadelphiju iznajmio je kola i vozio sve do la-
boratorija FBIa u Washingtonu.
Laboratorij ikake policije je sposoban, ali za neke stvari
nije dovoljno opremljen. Zeller se pripremio da ih sad obavi.
Na spektrometar je spustio trunice boje s vrata Loundsova
automobila.
Beverlv Katz je u Kosi i Vlaknima dobila kotae, kako bi
i ona suraivala s ostalima u odjelu.
Zeller se na kraju zaustavio u vruem sobiku u kojem se
Liza Lake nadvila nad plinski kromatograf. Ispitivala je pepeo
iz podmetnutog pozara na Floridi. Promatrala je kako igla na
pominom grafikonu upisuje svoju nazubljenu crtu.

191
 Aceova tekuina za upaljae rekla je. Evo ime je
potpalio pozar. Ona je vidjela toliko uzoraka da je razlikovala
marke i bez pomoi prirunika.
Zeller je odvojio oi od Lize Lake strogo se prekorivi to
u ovom uredu osjea zadovoljstvo. Proistio je grlo i podigao
dvije sjajne limenke za boju.
Chicago? upitala ga je Liza.
Zeller je kimnuo.
Ispitala je stanje kantica i peat na poklopcima. U jednoj je
bio pepeo invalidskih kolica; u drugoj pougljenjen materijal s
Loundsa.
Koliko je to stajalo u limenkama?
Najmanje est sati odvratio je Zeller.
Ja u to ispitati.
Probuila je poklopac vrstom trcaljkom, isisala zrak to je
bio zatvoren s pepelom pa ga istisnula ravno u plinski
kromatrograf. Malo je namjestila aparat. Kako se uzorak
pomicao kroz sto ezdeset pet metara dugu cijev, igla je
poigravala na irokom papiru grafikona.
Bezolovni... rekla je. To je gazohol, bezolovni ga
zohol. Ne viam ga esto. Brzo je prolistala registratorom pu
nim neuvezanih grafikona s uzorcima. Jo vam ne mogu
rei marku. Pustite me da provjerim s pentanom pa u vam
se javiti.
Dobro rekao je Zeller. Pentan e otopiti tekuine odr
zane u pepelu, zatim e ih frakcionirati u kromatografu, ostav
ljajui tekuine za fine analize.

Do jedan ujutro Zeller je imao sve to se moglo izvui.

Liza Lake je uspjela odrediti ime gazohola: Freddv Lounds
spaljen je mjeavinom Servco Supreme.
Pazljivo etkanje zljebova kotaa s invalidske stolice urodilo
je dvjema vrstama vlakana od saga vunenim i sintetikim
nitima. Neistoa utisnuta u zljebove navodila je na pomisao
da je stolac uvan na nekom hladnom i tamnom mjestu.

192
 Ostali nalazi nisu bili tako dobri. Trunice boje nisu potje-
cale od originalne tvornike boje. Rasprene u spektrometru i
usporeene s evidencijom automobilskih boja iz cijele drzave
ipak su odreene kao visokokvalitetan Duco emajl proizveden
u prvom kvartalu 1978. u koliini od 700. 000 litara za nekoliko
lanaca autolakirnica.
Zeller se nadao da e pronai proizvoaa vozila i priblizno
vrijeme njegove izradbe.
Rezultate ispitivanja poslao je teleksom u Chicago.
ikaka je policija zahtijevala da joj vrate kotge. Za kurira
je to bio nespretan paket. Zeller je u njegovu torbu, s
potom i paketom koji je stigao za Grahama, stavio i
laboratorijske nalaze.
Ipak nisam Federal Express rekao je kurir kad se
uvjerio da ga Zeller vie ne moze uti.

Ministarstvo unutarnjih poslova odrzava blizu VII. okruznog

suda nekoliko manjih stanova za pravnike i povlatene strune
svjedoke. Oni tu odsjedaju dok zasjeda sud. U jednom se smje-
stio Graham, dok je Crawford uselio u stan na suprotnoj strani
hodnika.
Graham je uao umoran i mokar u devet naveer. Nita
nije okusio od doruka u avionu kojim je doletio iz
Washingtona, ali ga je pomisao na jelo odbijala.
Kina je srijeda konano prola. Bio je to najgori dan kojeg
se sjeao.
S mrtvim Loundsom inilo se vjerojatnim da je on na redu,
pa mu je Chester cijeloga dana uvao lea; dok je boravio u
Loundsovoj garazi, dok je stajao na kii na oprljenom ploniku
gdje je Lounds izgorio. Zasljepljivale su ga elektronske bljeska-
lice fotoaparata, a on je priao novinstvu kako je ojaen gu-
bitkom prijatelja Fredericka Loundsa.
Otii e i na sprovod, kao i mnogi federalni agenti i policajci,
u nadi da e ubojica doi kako bi uzivao u Grahamovoj tuzi.
Trenutno nije nita osjeao, tek hladnu muninu i povre-
meni val odvratne veselosti to nije izgorio umjesto Loundsa.

193
 inilo mu se da u etrdeset godina nije nita nauio: samo
se umorio.
Pripremio je veliki martini i popio ga dok se svlaio. Nakon
tuiranja, gledajui vijesti, iskapio je jo jedan.
Klopka koju je FBI namjestio Zubatom Vilenjaku osvetila
se i jedan je reporterveteran poginuo. Odmah nakon vijesti
javljamo se detaljima u emisiji Oevidac
0 ubojici su, jo prije svretka vijesti, govorili kao o Zmaju.
Tattler je tu stvar izdao televizijskim kompanijama. Graham
se nije zaudio. U etvrtak e se dobro prodavati.
Smukao je trei martini i nazvao Molly.
Vidjela je televizijske vijesti u est i deset, a vidjela je i Tat-
tler. Sada je znala da je Graham mamac u stupici.
Trebao si mi rei, Will.
Mozda. Ali ne vjerujem.
Hoe li sada pokuati ubiti i tebe?
Prije ili kasnije. Sad e mu biti teze jer sam stalno u
pokretu. Molly, cijelo sam vrijeme pod zatitom, i on to zna.
Ne brini za mene.
Kao da malo uljepava stvari... jesi li posjetio svoga prija
telja u frizideru?
Takvih sam imao nekoliko.
I kako se osjea?
Prilino trulo.
U vijestima su rekli da FBI nije titio reportera.
Do trenutka kad je Zubati Vilenjak kupio novine, on je
ve davno morao biti s Crawfordom.
Sad ga zovu Zmaj.
Tako je sam sebe krstio.
Will, moram ti neto rei... htjela bih uzeti Willyja i otii
odavde.
Otii kamo?
Njegovom djedu i baki. Ve ga dugo nisu vidjeli, razve
selili bi se.
Ah, hmhm.
Roditelji Willyjeva oca imali su ran na oregonskoj obali.

194
 Ovdje je jezivo. Znam kako se misli da je sigurno ali
ve odavno nismo poteno spavali. Mozda me preplaila ona
poduka u gaanju, ne znam
Zao mi je, Molly. Kad bih ti bar mogao reci koliko mi
ie strahovito zao!
1 Nedostajat e mi. Obojma e nam nedostajati.
Znai, odluila je.
Kada odlazi?
Sutra ujutro.
A to e biti sa duanom? V
Evelvn ga zeli preuzeti. Potpisat u veprodaju za jesenske
tkanine za same kamate, a ona neka zadrzi sve to zaradi.
A psi?
- Zamolila sam je da pozove veterinarsku stanicu. Zao mi
je, Will, no mozda e netko kojega uzeti.
- Molly, ja...
- Kad bih, ostajui ovdje, mogla sprijeiti da ti se dogodi
neto loe, ostala bih. Ali, Will, nikoga ne moze spasiti, ovdje
ti nisam od pomoi. Kad budemo tamo gore, moi e misliti
samo na sebe. Ne namjeravam do smrti nositi ovaj prokleti
revolver.
- Mozda e moi otii u Oakland i gledati Aove. To
nije htio rei. ovjee, ova tiina traje predugo.
- Pa dobro, ovaj, nazvat u te rekla je ili e biti
prisiljen da se ti meni prvi javi.
Graham je osjeao da se neto kida. Ostao je bez zraka.
- Daj da sredim s uredom da izvre pripreme. Jesi li ve
rezervirala karte?
- Nisam se posluzila pravim imenom. Pomislila sam da bi
mozda novinstvo...
- Dobro. Vrlo dobro. Dopusti da te netko otprati. Nee
morati proi kroz glavna vrata i Washington e napustiti sa
svim ista. Smijem li to uiniti? Dopusti mi. Kada polijee
avion?
- U devet i etrdeset. American 118.
- U redu, osam i trideset... iza Smithsoniana. Tamo je jed
no parkiralite. Ostavi kola. Netko e te doekati. Taj e ovjek

195
osluhnuti svoj sat kad izae iz auta, prinijet e ga uhu, jesi li
razumjela?
Dobro, u redu.
Reci, presjeda li na OHareu? Mogao bih izai...
Ne. Prelazim u Minneapolisu.
Oh, Molly. Mozda bih, kad sve bude gotovo, mogao doi
po tebe?
To bi bilo vrlo lijepo.
Vrlo lijepo.
Ima li dosta novca?
Banka mi telegrafski neto alje.
to.
U Barclavs na aerodromu. Ne brini.
Nedostajat e mi.
I ti meni, ali tako je i sada. Preko telefona, udaljenost
je ista. Pozdravlja te Willy.
I ja njega.
Dragi, uvaj se.
Jo nikad mu nije rekla dragi. Nije mu bilo do toga. Nije
drzao do novih imena: dragi, Crveni Zmaj.
Policajac na nonoj duznosti u Washingtonu rado je preuzeo
pripreme za Molly. Graham je priljubio lice uz hladno staklo
prozora i gledao kako mlazovi kie ibaju prigueni promet.
Siva je ulica pod bljeskovima munja iznenada postajala arena.
Lice mu je na staklu ostavilo otisak ela, nosa, usnica i brade.
Molly je otila.
Proao je dan i preostala samo no i bezlini glas koji ga
optuzuje.
Loundsova je zena drzala ostatak njegove ruke do samoga
kraja.
Halo, ovdje Valerie Liid. Zao mije to ovoga trena ne
mogu na telefon...
I meni je zao rekao je Graham.
Opet je napunio au i sjeo za stol kraj prozora. Zurio je u
praznu stolicu preko puta. Zurio je u nju sve dok prostor iz-
meu sjedala i naslona nije poprimio oblik ljudskog tijela ispu-
njena uskomeanim tamnim trunjem, pojave nalik sjeni na ras-
prenoj praini. Pokuao je tu prikazu zgusnuti kako bi joj vidio

196
 lice. Nije se micala, nije imala lica, ali, ovako bezlina, proma-
trala ga je opipljivom paznjom.
Znam da ti je teko rekao je Graham. Bio je jako
pijan. Mora pokuati prestati, samo se drzi dok te ne pro-
naemo. Ako ba mora neto poduzeti, jebi ga, doi po mene.
Fuka mi se. Poslije toga bit e bolje. Oni sada imaju neke
stvarice s kojima e ti pomoi da prestane. Pomoi da pre-
stane tako strano zeljeti. Pomozi mi. Malo mi pomozi. Molly
je otila, stari je Freddy mrtav. Ostali smo ti i ja, bekrijo. Na-
ghnuo se preko stola, ispruzio ruke da dodirne, pojava je
ieznula.
Polozio je glavu na plou stola, obraz na ruku. Kad bi
bljesnula munja, na prozorskom je staklu vidio otisak svoga
ela, nosa, usta i brade; lice niz koje su po staklu plazile kapi.
Bez oiju. Lice puno kie.
Graham se svojski trudio da shvati Zmaja.
Katkada, u zadihanoj tiini kua zloina, kao daje sam pro-
stor kroz koji se Zmaj kretao pokuavao progovoriti.
Ponekad mu se Graham osjeao bliskim. Zadnjih je dana
njime ovladao osjeaj koji je pamtio iz drugih istraga: podrug-
ljiv osjeaj kako u razliitim trenucima dana on i Zmaj ine
iste stvari, kako postoji neki paralelizam u svakidanjim poje-
dinostima njihovih zivota. Zmaj negdje jede, ili se tuira, ili
spava istodobno s Grahamom.
Svojski se trudio da ga upozna. Trudio se da ga ugleda kroz
zasljepljujui bljesak dijapozitiva i mimo boica s ljekovima,
izmeu redova policijskih izvjetaja, trudio se da mu spozna
lice kroz oduke novinstva. Trudio se svim snagama.
No da bi poeo razumijevati Zmaja, da bi uo hladne kapi
u njegovoj tami, da bi sagledao svijet kroz njegovu crvenu iz-
maglicu, Graham bi morao vidjeti stvari koje nee nikad vidjeti
i morao bi letjeti kroz vrijeme...

197
 25.
STRINGFILD, MISSOURI, 14. lipnja 1938.

Marian Dolarhyde Trevane, iscrpljena i izmuena bolovima,

izila je iz taksija kod gradske bolnice. Dok se penjala stubi-
tem, vrui ju je vjetar pijeskom ibao po ghnjatovima. Koveg
koji je vukla bio je bolji od njezine prostrane jeftine haljine,
ba kao i mrezasta veernja torbica koju je stiskala uz nabrekli
trbuh. U torbici je imala dva kovana novia od etvrt dolara
i jedan od deset centi. U trbuhu je imala Francisa Dolarhvdea.
Sluzbeniku na prijavnici slagala je da se zove Betty Johnson.
Rekla je da joj je muz muziar, ali da ne zna njegovo boravite,
to je bilo tono.
Smjestili su je u ubozniki dio porodiljskog odjela. Nije gle-
dala pacijentice koje su bili kraj nje. Gledala je na drugu stranu
prolaza meu krevetima, u tabane.
Za etiri sata otpremili su je u raaonicu, gdje se rodio
Francis Dolarhvde. Opstetriar je primijetio da mali izgleda
vie kao neka vrst imia nego kao djetece, to je takoer
bilo tono. Roen je s bilateralnim fisurama na gornjoj usni i
tvrdom i mekom nepcu. Sredinji dio usta bio je slobodan i
isturen. Nos mu je bio spljoten.
Bolniki su upravitelji odluili da ga ne treba odmah poka-
zati majci. Priekali su da vide moze li novoroene opstati
bez kisika. Stavili su ga u postelju u straznji dio odjela za
novoroenad, odmaknuvi ga od okna. Disati je mogao, ali uzi-
mati hranu ne. S raskoljenim nepcem nije mogao sisati.

198
 Negov pla prvoga dana nije bio onako stalan kao kod beba
narkomanki, ali je bio podjednako prodoran.
Do popodneva drugog dana mogao je samo slabano cicati.
Kad se u tri popodne smjenjivalo osoblje, na njegov je
kreveti pala iroka sjena. Prince Easter Mize, zena od kojih
sto i dvadeset kila, istaica i pomona radnica u porodiljskom
odjelu stala je ruku prekrizenih na prsima i gledala ga. Za
svojih dvadeset i est godina u rodilitu vidjela je otprilike
trideset devet tisua beba. Ova e prezivjeti bude li jela.
Prince Easter nije od Boga dobila nikakav naputak da ovo
dijete prepusti smrti. Sumnjala je da je to dobiM i bolnica. Iz
dzepa je izvadila gumeni ep probijen zavojitom staklenom
cjevicom. Gurnula je ep u boicu s mlijekom. Jednom svojom
golemom rukom mogla je primiti djetece i pridrzati mu gla-
vicu. Prinijela ga je prsima da bi bila sigurna da uje njezino
srce. Zatim ga je okrenula i niz grlo mu izlila boicu. Ispio je
otprilike ezdeset mililitara te zaspao.
Mhm rekla je. Spustila ga je i latila se svojih propi sanih
duznosti oko posuda s pelenama.

etvrtog dana bolniarke su preselile Marian Dolarhvde

Trevane u posebnu sobu. Sljez koji je ostao iza prethodne pa-
cijentice stajao je u emajliranom vru na stalku za lavor. Vrlo
se lijepo drzao.
Marian je bila zgodna djevojka i s njezina je lica brzo ne-
stajala nadutost. Pogledala je lijenika kad joj je poeo govoriti
drzei ruku na njezinu ramenu. Namirisala je jak vonj sapuna
s njegove ruke i razmiljala o borama u kutovima njegovih
oiju, da bi tek potom shvatila to joj to on govori. Zatim je
sklopila oi i nije ih otvorila kad su unijeli djetece.
Konano je pogledala. Zatvorili su vrata kad je vrisnula. Za-
tim su joj dali injekciju.
Petoga dana napustila je bolnicu sama. Nije znala kamo e.
iuSe ni mgla Vratiti kui; mati JJ Je t0 Jasno obznanila. Marian
Dolarhyde Trevane brojala je korake izmeu ulinih stupova.

199
 Nakon svakog treeg sjela bi na koveg da se odmori. Imala
je barem taj kofer. U svakom gradu blizu autobusnog kolodvora
postoji zalagaonica. To je nauila putujui s muzem.

Stringfild 1938. godine nije bio centar plastine kirurgije. U

Spingfieldu ste se zadovoljavali licem kakvo ste imali.
Kirurg u gradskoj bolnici uinio je sve stoje mogao za
Francisa Dolarhvdea: prvo mu je elastinom vrpcom uvukao
prednji dio usta, a zatim raspukline na usnici zatvorio
pravokutnom preklopnom tehnikom, koja je danas zastarjela.
Kozmetiki rezultati nisu bili dobri.
Kirurg se potrudio te pretrazio literaturu o ovom problemu,
pa s pravom zakljuio da s ispravljanjem bebina nepca treba
priekati dok dijete ne navri pet godina. Operiati ranije znailo
bi izobliiti rast lica.
Lokalni zubar dobrovoljno se javio da izradi brtvilo koje je
zaepilo djetetovo nepce, istodobno omoguujui hranjenje bez
prelijevanja u nos.
Djetece je godinu i pol provelo u springfildskom domu za
nahoad, a potom prelo u sirotite Morgan Lee Memorial
Orphanage.
Veleasni S. B. Buddy Lomaz bio je ravnatelj sirotita.
Brad Buddy je sazvao sve ostale djeake i djevojice te im rekao
da Francis ima zeju usnu te da moraju pripaziti na to da ga
nikad tako ne nazivaju.
Brat Buddy im je predlozio da mole za njega.

Tijekom godina koje su uslijedile po Francisovu roenju nje-

gova je majka nauila da se brine o sebi.
Marian Dolarhyde je prvo nala posao tipkaice u uredu
okruznog efa Demokratske mainerije u Sent luysssu. Uz nje-
govu pomo ponitila je brak s odsutnim gospodinom
Trevaneom.
U postupku ponitenja braka nije bilo ni spomena o djetetu.

200
 Sa svojom majkom nije imala nikakve veze. Nisam te hra-
nila za slugu one irske nitarije, bile su zadnje rijei gospoe
Dolarhyde kad je Marian s Trevaneom odlazila iz kue.
Marian je njezin bivi muz jednom nazvao u ured. Trijezan
i skruen rekao je da je spaen te da zeli znati bi li on, Marian
i dijete koje nikad nije imao sree upoznati mogli otpoeti
zajedniki zivot. Djelovao je bankrotirano.
Marian mu je rekla da je dijete roeno mrtvo i prekinula
vezu. 0
Pijan se s koferom pojavio u njezinu pansionu. Kad mu je
rekla da ode, primijetio je da je njezina pogreka to je brak
propao, a dijete mrtvoroene. Izrazio je sumnju u to da je
dijete njegovo.
Razbjenjela Marian Dolarhvde ispriala je Michaelu
Trevaneu tono emu je on to otac i rekla mu da slobodno
izvoli uzeti dijete. Podsjetila gaje da su u obitelji Trevane
zabiljezene dva rascijepljena nepca.
Izbacila ga je na ulicu rekavi da joj se vie nikad ne javlja.
Nije se niti javljao. No nekoliko godina kasnije, pijan i obuzet
mislima o Marianinu novom bogatom muzu i njezinu lijepom
zivotu, nazvao je Marianinu majku.
Ispripovijedao je gospoi Dolarhvde o deformiranom djetetu,
rekavi joj da njezini krbavi zubi dokazuju da hereditarnu po-
greku valja traziti na strani Dolarhvdeovih.
Tjedan dana kasnije tramvaj u Kansas Citvju raspolutio je
Michaela Trevanea.
Kad joj je Trevane saopio da Marian ima zatajenog sina,
gospoa Dolarhyde je itavu no prosjedila budna. Visoka i mr-
ava u svom stolcu za ljuljanje, baka Dolarhyde je zurila u
vatru. Pred zoru se poela polagano, promiljeno njihati.
Negdje na katu velike kue neki je promukli glas jeknuo u
snu. Pod iznad bake Dolarhyde kripnuo je dok se netko gegao
6
u zahod.
Teki mukli udarac o strop netko je pao i promukli
bolni poziv.
Baka Dolarhyde nije dizala pogled s vatre. Njihala se brze,
a s vremenom je pozivanje prestalo.

201
 Pri kraju pete godine Francis Dolarhvde je imao svoga prvog
i jedinog posjetitelja u sirotitu.
Sjedio je u zaguljivoj kafeteriji kad li mu je priao jedan
stariji djeak i odveo ga u ured brata Buddvja.
Gospoa koja je ekala s bratom Buddvjem bila je visoka,
srednjih godina, napudrana, kose steghnute u vrstu punu.
Lice joj je bilo bijelo poput krede. U sijedoj kosi, oima i
zubima uoljiva je bila zukasta nijansa.
Ono to je zateklo Francisa, a ega e se uvijek sjeati: smi-
jeila se zadovoljno vidjevi njegovo lice. To se nikad ranije
nije zbilo. To vie nikad nitko nee ponoviti.
Ovo je tvoja baka rekao je brat Buddy.
Zdravo rekla je.
Brat Buddy je svojom dugom rukom otro vlastita usta.
Reci, zdravo. Hajde.
Francis je nauio izgovarati poneto tako da gornjom usnom
zatvara nosnice, ali nije ba imao mnogo prilika za zdravo.
Zdrrvo, bilo je najbolje to mu je uspjelo.
Baka kao da je njime bila jo zadovoljnija. Moze li rei
baka?
Pokuaj rei baka rekao je brat Buddy.
Porazio ga je glas b. Francis je zajecao.
Bumbar je zazvrndao i udario o strop.
Nije vazno rekla je baka. Kladim se da zna rei
kako se zove. Znam da ovako velik djeak kao to si ti zna
rei svoje ime. Reci mi ga.
Djetetovo lice je sinulo. Veliki su ga deki to nauili. Zelio
joj je ugoditi. Pribrao se.
Picino Lice rekao je.

Tri dana kasnije baka Dolarhyde dola je po Francisa u

sirotite i odvela ga sa sobom kui. Smjesta ga je poela uiti
govoriti. Usredotoili su se na jednu jedinu rije majka.

202
 Dvije godine nakon ponitenja braka Marian Dolarhyde
upoznala je i udala se za Howarda Vogta, uspjenog
odvjetnika s dobrim vezama u politikim krugovima Sent-
luysa i Kansas
Citija.
Vogt je bio udovac s troje male djece, prijazan ambiciozan
ovjek petnaest godina stariji od Marian Dolarhyde. Na svijetu
nije mrzio nita, osim PostDispatcha, lista iz Sent luyss, koji
mu je oprljio perje u skandalu oko birakih papira 1936odine te
1940. razbio pokuaj njegovih politikih krugova da se do-
kopaju mjesta guvernera.
Godine 1943. Vogtova je zvijezda opet bila u usponu. Bio
je kandidat za zakonodavni dom drzave, a spominjali su ga i
kao mogueg delegata na narednoj drzavnoj ustavotvornoj kon-
venciji.
Marian je bila korisna i privlana domaica, i Vogt joj je
kupio zgodnu, napola drvenu kuu u Olive Streetu, savrenu
za primanje gostiju.
Francis Dolarhyde je s bakom zivio tek tjedan dana kad ga
je odvela onamo.
Baka nikad nije vidjela kerinu kuu. Slukinja koja je ot-
vorila vrata nije je poznavala.
Ja sam gospoa Dolarhyde rekla je proguravi se pored
sluzavke. Kombine joj je otraga visio dobrih pet centimetara.
Uvela je Francisa u veliku dnevnu sobu s ugodnim
oghnjitem.
Tko je to, Viola s kata se zauo zenski glas.
Baka je rukom obuhvatila Francisovo lice. Mogao je onjuiti
hladnu koznatu rukavicu. Zuran apat. Hajde, vidi majku,
Francis! Hajde, vidi majku. Tri!
Ustuknuo je od nje, krivei se pred podbadanjem njezinih
oiju.
Hajde, vidi majku! Tri! epala ga je za ramena i
odvela prema stepenicama. Otiao je do odmorita i obazro se
dolje na nju. Bradom mu je pokazala da se penje.
Gore k nepoznatom hodniku prema otvorenim vratima spa-
vae sobe.

203
 Majka je sjedila za psihom dotjerujui minku pred zrcalom
uokvirenim zaruljama. Spremala se za politiki zbor, a previe
crvenila nije bilo dobro. Leima je bila okrenuta vratima.
Mjko propitao je Francis kako je nauio. Svojski
se trsio da izgovori pravilno. Mjko.
Tada ga je spazila u ogledalu. Ako trazi Neda, nije jo
stigao iz...
Mjko. Uao je u nemilosrdno svjetlo.
Marian je ula odozdol majin glas kako zahtijeva aj. Oi
je razrogaila i ukoila se. Nije se okrenula. Iskljuila je svjetla
i iezla sa zrcala. U zamraenoj sobi oteo joj se jedan jedini
duboki jecaj koji je zavrio ridanjem. Moglo je to biti nad so-
bom, ili pak nad njim.

Baka je nakon toga vodila Francisa na sve politike skupove

te objanjavala tko je on i odakle je. Navela ga je da svakom
kaze Zdravo! Kod kue nisu uvjezbavali Zdravo!
Gospodin Vogt je za tisuu osamsto glasova izgubio izbore.

204
 26.
U bakinoj kui novi svijet Francisa Dolarhvdea bio je uma
nogu s plavim venama.
Kad je Francis doao zivjeti baki, gospoa Dolarhyde je ve
tri godine vodila staraki dom. Od muzeve smrti 1936. godine
imala je novanih problema; odgojili su je kao damu i nije imala
nikakve trgovake zice.
Imala je pak veliku kuu i dugove svoga pokojnog muza.
Da uzme stanare, nije ilo. Kua je bila suvie izolirana da bi
se mogla uspjeno iznajmljivati. Prijetila joj je sudska delozaci-
ja.
Novinska najava Marianine udaje za imunog gospodina
Howarda Vogta baki se uinila pravom blagodati. U vie
navrata pisala je Marian da joj pomoghne, ali nikakva odgovora
nije dobila. Svaki put kad bi nazvala, slukinja bi joj rekla da je
gospoa Vogt izila.
Na kraju je ogorena baka Dolarhvde sklopila sporazum s
okrugom te poela primati starije siromane osobe. Za svaku
je od okruga primala stanovitu sumu, kao i neizvjesnu svotu
od onih roaka koje bi okrug uspio pronai. Bilo je teko sve
dok nije poela dobivati privatne klijente iz srednjih slojeva.
Sve to vrijeme od Marian nije bilo nikakve pomoi a bila
je u prilici da joj pomoghne.
Sada se Francis Dolarhyde igrao na podu u umi nogu. S
bakinim ploicama za MahJongg igrao se autia gurajui ih
izmeu nogu ukrivljenih poput kvrgava korijenja.
Gospoa Dolarhyde mogla je svojim tienicima davati isto
rublje, ali se iz petnih zila trudila da svi budu na nogama.

205
r Starci su po itave dane sjedili u dnevnoj sobi i sluali radio.
Gospoa Dolarhvde je uredila mali akvarij da imaju u to gle-
dati, a jedan joj je privatni suradnik pomogao da parket poda
pokrije linoleumom i tako ga zatiti od neizbjezne
inkontinencije.
Sjedili su u nizu na kauima i u kolicima sluajui radio te
izblijedjelim oima piljili u ribe, ili ni u to, ili u neto to su
vidjeli vrlo, vrlo davno.
Francis e se uvijek sjeati struganja nogu po linoleumu za
vruih i uskomeanih dana, mirisa pasiranih rajica i kupusa
iz kuhinje, vonja starih ljudi poput na suncu osuene ambalaze
za meso te vjenog radija.
Rinso bijeli, Rinso jasni
Dani pranja sad su krasni.
Francis je u kuhinji boravio to je god vie mogao jer je
ondje bila njegova prijateljica. Kuharica Queen Mother Bailev
odrasla je sluzei obitelji pokojnoga gospodina Dolarhvdea. Po-
nekad bi Francisu u dzepu svoje pregae donijela ljivu. Zvala
gaje mali bedaek, sanjalica. Kuhinja je bila topla i sigurna.
Ali Queen Mother Bailev je nou odlazila svojoj kui...

Prosinac 1943.

Petogodinji Francis Dolarhvde lezao je u krevetu u svojoj

sobi na katu bakine kue. Prostorija je bila u potpunom mraku,
jer su zbog Japanaca bili navueni zastori za zamraivanje. Nije
znao rei Japanci. Trebao je pikiti. Bojao se ustati u mraku.
Pozvao je baku koja je bila u svom krevetu u prizemlju.
Bka, bka zvualo je poput kozleta. Zvao je dok se nije umorio.
Tada mu je pobjeglo, vrue po nogama i ispod tura, a ona
hladno; nona se koulja slijepila uz tijelo. Nije znao to e.
Duboko je uzdahnuo, pa se preokrenuo prema vratima. Nita
mu se nije dogodilo. Spustio je nogu na pod. Ustao je u mraku;
nona mu se koulja sljubila uz noge, a lice zarilo. Potrao je
prema vratima. Kvaka ga je udarila iznad oka, sjeo je u mo

206
 k u skoio te potrao niza stube, prstima kripei po rukoh-
vatu. U bakinu sobu. Puzao je preko nje u mrak ipod pokri-
vae, onako mokar.
Baka se promekoljila, ukoila, lea su joj se ukrutila pred
njegovim obrazom. Kriknula je. Nikad nisam... tropot
po nonom ormariu dok nije nala svoje zube, pa kljocaj dok
ih je namjetala. Nikad nisam vidjela tako odvratno i prljavo
dijete kao to si ti. Van, van iz ovoga kreveta.
Upalila je nonu svjetiljku. Stao je na sa drui. Palcem
mu je prela preko obrve. Palac joj se zakrrio.
Jesi li to razbio?
Odmahnuo je glavom tako brzo da su kapljice krvi pale na
bakinu spavaicu.
Gore. Hajde.
Svjetlo ga je obasjalo kad se uspinjao stubama. On svjetlo
nije mogao zapaliti jer je baka potkresala zice kako bi samo
ona mogla do njih. Nije se zelio vratiti u mokru postelju. Stajao
je dugo u mraku drzei se za podnozje kreveta. Mislio je da
ona nee doi. Najcrnji kutovi sobe znali su da ona nee doi.
Dola je, trghnuvi naglo kratki konopac stropne svjetiljke.
Ruke su joj bile pune plahti. Nita mu nije rekla dok je pre-
svlaila krevet.
Zgrabila ga je za nadlakticu i odvukla hodnikom do kupao-
nice. Svjetlo je bilo iznad ogledala pa se morala ispeti na prste
da ga dohvati. Dala mu je runik, mokar i hladan.
Skini nonu koulju i obrisi se.
Vonj ljepljive trake i jasno kljocanje kara. Odrezala je ko-
mad trake, stavila Francisa na poklopac zahoda i prekrila tra-
kom posjekotinu iznad oka.
- A sada rekla je. Spustila je kare ispod njegovog okru
glog trbuia i on je ondje osjetio njihovu hladnou.
- Gledaj kazala je. Zgrabila ga je za potiljak i saghnula
da vidi svoj mali penis kako lezi na donjoj otrici otvorenih
kara. Stezala je kare sve dok nije poeo osjeati kako ga ti
paju.
- Zeli li da ti ga odrezem?
Pokuao ju je pogledati, ali mu je ona stiskala glavu. Jecao
je, a slina mu je pala na trbuh.

207
 Hoe li?
Ne, bka. Ne, bka.
- Dajem ti rije da u ti ga, ako jo ikad zasvinji krevet,
odrezati. Razumije li?
- Da, bka.
- Moze u mraku nai zahod i sjesti na nj kao svaki dobar
deko. Ne mora stajati. A sad natrag u krevet.

U dva ujutro zapuhao je vjetar, donosei toplinu s jugoisto-

ka, krei grane usahlih stabala jabuka, utei liem zivih.
Vjetar je toplu kiu nosio na onu stranu kue u kojoj je etrde-
set dvogodinji Francis Dolarhvde lezao spavajui.
Lezao je na boku iajui palac. Kosa mu je bila vlazna i
zalezana na elu i vratu.
Sada se budi. Oslukuje svoje disanje u tami jedva ujno
puckanje pri treptanju oiju. Prsti mu slabano vonjaju po ben-
zinu. Mjehur mu je pun.
Po nonom ormariu pipajui trazi au sa zubalom.
Uvijek prije no to e ustati Dolarhvde stavlja zubalo. Odlazi
u kupaonicu. Ne pali svjetlo. Pronalazi zahod u mraku i sjeda
na nj kao dobar deko.

208
 27.
Promjena kod bake prvi put se oitovala zimi 1947. godine,
kad je Francis imao osam godina.
Prestala je s Francisom jesti u svojoj sobi. Preselili su za
zajedniki stol u blagavaonici, gdje je za vrijeme obroka sjedila
na elu sa starijim tienicima.
Baku su kao djevojku odgajali da bude armantna domaica,
pa je sada raspakirala i ulatila srebrno zvono i stavila ga po-
kraj tanjura.
Ravnati rukom, odreivati ritam posluzivanja, upravljati
razgovorom, nabacivati jednostavne razgovorne teme onima
plahijima, otkrivati najbolje strane bistrih zamjerna je vjetina,
vjetina koja je sada, nazalost, sve rjea.
Baka je u svoje vrijeme u tome bila vjeta. Njezini napori
za ovim stolom doista su prvotno razvedrili dvojetroje tienika
koji su bili sposobni za jednostavan razgovor.
Francis je sjedio na domainovu stolcu na drugoj strani stolu
od glava koje su povlaivale dok je baka izvlaila uspomene iz
onih koji su se jo mogli sjeati. Veliko je zanimanje pokazala
za brano putovanje gospoe Floder u Kansas City, mnogo puta
zajedno s gospodinom Eatonom prezivjela zutu groznicu te ve-
dro sluala povremeno nerazgovijetno glasanje ostalih.
Nije li to zanimljivo, Francis? rekla bi i zvoncem dala
znak za drugo jelo. Hranu je sainjavalo razno povre i mesna
kaa, koju je baka raspodijelila u razliita jela, uvelike
oneraspolozujui kuhinjsko osoblje.
Nezgode za stolom nikad se nisu spominjale. Poziv zvonom
gesta usred
reenice dovodili su u red one koji bi neto pro

209
lili, zaspali ili zaboravili zato su uope oko stola. Baka je uvijek
drzala toliko osoblja koliko je mogla platiti.
Kako se bakino zdravstveno stanje pogoravalo, gubila je
na tezini pa je mogla nositi haljine koje je odavno bila otpisala.
Neke su bile elegantne. Crtama lica i frizurom uvelike je na-
likovala Georgeu Washingtonu s novanice od jednog dolara.
Uglaenost ju je napustila negdje u proljee. Vladala je sto-
lom ne trpei nikakve upadice dok je pripovijedala o svojem
djevojatvu u St. Ciarlsu, otkrivajui ak i osobne stvari ne bi
li oduevila i pouila Francisa i ostale.
Istina je da je baka 1907. bila na glasu kao ljepotica te da
su je pozivali na neke bolje balove s druge strane rijeke u Sent
luysssu.
U ovome se svima pruzala pouna lekcija, rekla je. Otro
je pogledala Francisa koji je ispod stola prekrizio noge.
Rodila sam se u doba kad je medicina malo to mogla
uiniti da prevlada male pogreke prirode rekla je. Imala sam
divnu put i kosu i dobro sam to iskoristila. Svoje sam zube
natkrilila snagom osobnosti i vedrinom toliko uspjeno da su
oni postali mojom ljepotom. Mislim da bi ih se ak moglo
nazvati zatitnim znakom moje drazesti. Ne bih ih bila mije-
njala ni za to na svijetu.
Nije imala povjerenja u lijenike, objasnila je napokon, ali
kad je postalo jasno da e je problemi s desnima stajati zuba,
odabrala je jednog od najboljih zubara Srednjeg zapada, dok-
tora Felbca Bertla, vicarca. vicarski zubi doktora Bertla
bili su vrlo popularni u odreenom drutvenom sloju, rekla je
baka, i on je imao mnogo pacijenata.
Operni pjevai koji su se plaili da e novo ustrojstvo nji-
hovih usta utjecati na ton, glumci i ostali iz javnog zivota do-
lazili su radi popravka ak iz San Franciska.
Dr. Bertl je mogao tono reproducirati pacijentove prirodne
zube, a eksperimentirao je s razliitim materijalima i njihovim
djelovanjem na zvunost.
Kad joj je doktor Bertl zavrio zubalo, njezini su zubi ispali
kakvi su i bili. Natkrilila ih je svojom osobnou, ne izgubivi
nita od svoga jedinstvenog arma, rekla je angrizavo se smi-
jeei.

210
 Ako je u svemu ovome bilo neke pouke, Francis ju je za-
mijetio tek kasnije; nikakvih daljnjih zahvata nee za njega
biti sve dok ih sam ne bude mogao platiti.
Po Oueen Mother Bailev svake je veeri dolazio muz s ko-
lima koja su vukle mazge, a kojima je on inae vozio ogrjev.
Ako se baka zabavila na katu, Francis se s njima mogao povesti
stazom do glavne ceste.
itav dan je iekivao veernju voznju: sjedio je uz Queen
Mother i njezina visokog mravog muza, tihog i gotovo nevid-
ljivog u mraku, dok su zeljezni kotai kop glasno tropotali
ljunkom a orma zveckala. Dvije mazge, smee a ponekad i
blatne, griva podianih na etku, ibale su repovima po straz-
njicama. Vonjalo je po znoju, prokuhanim pamunim pokri-
vaima, burmutu i vruoj ormi. Kad bi gospodin Bailev krio
neko novo zemljite, osjeao se miris spaljena drveta, a pone-
kad, kad bi na krevinu ponio samaricu, u kolima bi lezao
par kunia ili vjeverica, opruzenih kao da tre.
Vozei se stazom, ne bi razgovarali; gospodin Bailev govorio
je samo mazgama. Uslijed gibanja kola deko se ugodno
drmuckao s Bailevima. Kad bi gaiskrcali na kraju staze, svaki
je put obeao da e se smjesta vratiti u kuu, pa onda
promatrao kako se fenjer na kolima udaljuje. Mogao ih je uti
kako razgovaraju na cesti. Ponekad bi Queen Mother
nasmijavala muza smijui se skupa s njime. Stojei onako u
tami, djeaku je bilo drago uti kako se smiju, znajui da se
ne smiju njemu.
Kasnije e promijeniti miljenje...

Povremeno se Francis Dolarhvde igrao sa kerkom

napoliara koji je zivio tri polja dalje. Baka joj je doputala da
se dolazi igrati, jer ju je s vremena na vrijeme zabavljalo da
malu odijeva u odjeu koju je Marian nosila kao curica.
Bilo je to crvenokoso, mlitavo dijete, preumorno da bi se
dugo igralo.
Jednog lipanjskog popodneva, kad joj je dodijalo da slam-
kama hvata kukce u kokoinjcu, mala je pozeljela pogledati
rancisove genitalije

211
 U kutu izmeu kokoinjca i niske zivice koja ih je zaklanjala
od pogleda s nizih prozora kue, Francis joj je ispunio zelju.
Uzvratila mu je pokazavi mu svoje, stojei sputenih pamu-
nih gaa oko gleznjeva. Kad je unuo da bolje vidi, jedno je
bezglavo pile dolepralo iza ugla, lepeui poleduke po praini.
Sputana djevojica odskoila je unatrag jer joj je pile zakrvarilo
noge.
Francis je skoio na noge, jo uvijek sputenih hlaa, a iza
ugla pojavila se Queen Mother trazei pile te ih spazila.
Sluaj, deko rekla je mirno zeli vidjeti to je to; e pa
sad vidi. Idi sada lijepo pa potrazi neto drugo ime e se
zabaviti. Zabavi se djejim stvarima i navuci hlae. Ti i ta
mala pomozite mi da uhvatim pijevca.
Djeja je neugoda brzo minula jer im je pijevac izmakao.
Ali baka je motrila s gornjih prozora...

Baka je gledala kako se Queen Mother vraa u kuu. Djeca

su ula u nastambu za kokoi. Baka je priekala pet minuta,
a potom tiho ula za njima. Naglo je otvorila vrata i zatekla
ih kako skupljaju perje za perjanice.
Curicu je poslala kui, a Francisa uvela u kuu.
Rekla mu je da e nakon to bude kaznjen natrag u sirotite
brata Buddvja. Idi gore u svoju sobu, svui hlae i ekaj da
donesem kare.
Satima je ekao u sobi, lezei na krevetu svuenih hlaa,
guzvajui prekriva i ekajui kare. ekao je i tijekom veere
koja se odvijala u prizemlju, a uo je i kripu i tropot kola,
kao i dahtanje mazgi kad je muz doao po Queen Mother.
Negdje pred jutro je zaspao, ali se prenuo da eka.
Baka nije dolazila. Mozda je zaboravila.
ekao je narednih dana za uobiajenih aktivnosti, sjeajui
se smrtno preplaen onoga to se dogodilo. Nikada nee pre-
stati ekati.
Izbjegavao je Queen Mother Bailev, nije govorio s njom, a
nije joj zelio rei ni zbog ega; vjerovao je, pogreno, da je ona
ispriala baki to je vidjela u kokoinjcu. Sada je bio tvrdo uv

212
 en da je smijeh to ga je uo dok se fenjer na kolima uda -
ljavao niz cestu poradi njega. Bilo je jasno da se ni u koga ne
moze pouzdati.

Bilo je teko mirno lezati i poi na spavanje kada se imalo

o emu razmiljati. Bilo je teko mirno lezati za takve vedre
noi. JL
Francis je znao da baka ima pravo. Toliko jije bio povri-
jedio. Postidio ju je. Mora da svi znaju to je uinio sve
tamo do St. Ciarlsa. Nije se ljutio na baku. Znao je da je
jako voli. Zelio je biti dobar.
Zamislio je da provalnici provaljuju u kuu, a da on titi
baku te da ona povlai ono to je rekla. Ti uope nisi avlovo
dijete, Francis. Ti si moj dobri deko.
Razmiljao je o tatu koji provaljuje. Ulazi u kuu s odlukom
da baki pokaze svoje genitalije.
Kako bi je Francis zatitio? Bio je premalen da se bori s
velikim provalnikom.
Razmiljao je o tome. U smonici se nalazila sjekirica Queen
Mother. Obrisala ju je novinskim papirom nakon to je ubila
pile. Trebao bi razmisliti o sjekirici. Njegova je to duznost.
Nadvladat e svoj strah od mraka. Ako stvarno voli baku, on
treba postati onaj kojega e se bojati u mraku. Ona kojega
e se bojati provalnik.
Otpuzao je u prizemlje i naao sjekiricu objeenu o avao.
udnovato je vonjala, poput vonja iz sudopera kad su vukli
pile. Bila je otra, a njezina tezina u njegovoj ruci ohrabrivala
gaje.
Ponio je sjekiricu u bakinu sobu da bude siguran da ondje
nema provalnika. Baka je spavala. Bilo je vrlo mrano, ali je
on tono znao gdje je baka. Daje bilo provalnika, uo bi njegovo
disanje isto tako kao to je uo bakino. Tono bi znao gdje mu
je vrat, ba kao to je znao gdje je bakin. Malo ispod mjesta
s
kojeg se uje disanje.
k v le bil Provalnika, Francis bi mu se prikrao upravo ovao. Ba
ovako bi objema rukama podigao sjekiricu iznad glave.

213
 Francis je stao na bakinu papuu pokraj kreveta. Sjekirica
se zanjihala u vrtoglavu mraku i zviznula o metalno sjenilo
none svjetiljke. Baka se okrenula u krevetu i mljacnula u snu.
Francis je mirno stajao. Ruke su mu drhtale od naporna drza -
nja sjekire. Baka je zahrkala.
Ljubav to ju je Francis osjeao gotovo gaje raznijela. Iuljao
se iz sobe. Mahnito je zelio biti spreman da je zatiti. Mora
neto poduzeti. Mrane se kue vie nije plaio, ali ga je ona
guila.
Iziao je na straznja vrata i stajao u bljetavoj noi, uzdi-
ghnuta lica, daui kao da bi mogao udahnuti svjetlo. Siuna
mjeseeva ploa, iskrivljena na bjeloonicama njegovih
prevrnutih oiju, zaoblila se kako su mu se oi pomicale, da bi
najzad dospjela u sredite zjenica.
Ljubav u njemu toliko je nabujala da ga je upravo guila,
a on je nije mogao protisnuti. Obiao je do kokoinjca, sada
ve hrlei, zemlja pod nogama bila je studena, a sjekirica ga
je mrazno udarala o nogu dok je sada ve trao da se ne ra-
sprsne...

Ostrugavi se o crpku u kokoinjcu, Francis nikad dosad

nije osjetio tako sladak i blazen mir. Oprezno mu se prepustio,
otkrivi da je mir beskrajan i posvuda oko njega.
Ono to dobrohotna baka nije odrezala jo je, poput nagrade,
bilo na svojem mjestu kad je oprao krv s trbuha i nogu. Bio
je vedar i miran.
Trebao je neto poduzeti glede none koulje. Bolje da je
sakrije pod vree u punici.

Otkrie mrtvog pileta zbunilo je baku. Rekla je da joj se ne

ini kako je to lisije maslo.
Mjesec dana kasnije Queen Mother je pronala jo jedno
kad je otila pokupiti jaja. Ovaj put je glava bila otrghnuta.

214
 Baka je za stolom rekla da vjeruje kako je to iz pakosti uinio
netko od traljave posluge koju sam najurila. Rekla je da je
o tome obavijestila erifa.
Francis je utke sjedio na svom mjestu te otvarao i zatvarao
dlan sjeajui se jednog oka koje mu je tako treptalo na dlanu.
Ponekad se u postelji tako stiskao da se uvjeri kako nije odre-
zan. Ponekad kad bi se tako stiskao, mislio je da osjea treptaj.
 Baka se brzo mijenjala. Postajala je sve svadljivija i nije mo-
gla zadrzati kunu poslugu. Premda su joj nedostajala nadzor-
nice soba, svoj je osobni nadzor posvetila kuhinji, komandira-
jui Queen Mother Bailev na tetu prehrane. Queen Mother,
koja je itava zivota radila za obitelj Dolarhvde, bila je jedina
konstanta njezinog osoblja.
Crvena lica od kuhinjske jare, baka je neumorno prelazila
s jednog zadatka na drugi, esto ostavljajui jela napola zgotov-
ljena, tako da nikad nisu niti bila posluzena. esto je pripre-
mala jela od ostataka dok bi povre u smonici trunulo.
Istodobno se fanatino okomila na rasipanje. U pranju je
toliko reducirala bjelilo i sapun da su plahte bile prljavo sive.
U studenom je angazirala pet crnkinja da joj rade u kui.
Nisu htjele ostati.
One veeri kad je i posljednja otila, baka se razjarila. Ur-
lajui, ushodala se po kui. Ula je u kuhinju i opazila da je
Queen Mother Bailev ostavila zliicu brana na dasci na kojoj
je mijesila tijesto.
U pari i jari kuhinje, pola sata prije veere, pristupila je
Queen Mother i oamarila je.
Zaprepatena Queen Mother ispustila je kutlau. Suze su
joj navrle na oi. Baka je ponovno zamahnula. Veliki ruziasti
dl
an ju je odgurnuo.
Da se vie nikad niste usudili. Niste pri sebi, gospoo
Dolarhye, ali da se vie nikad niste usudili.
Vritei i vrijeajui, baka je golom rukom
juhom. prevrnula lonac koji se prolio i zacvrao
po pei. Otila je u svoju
215
sobu, zalupivi vratima. Francis ju je uo kako psuje i baca
predmete o zid. Nije izala cijele veeri.
Gjueen Mother je obrisala pe i nahranila starce. Pokupila
je ono malo svojih stvari u koaru te obukla svoju staru vestu
i kapu. Potrazila je Francisa, ali ga nije mogla nai.
Bila je ve u kolima kad je ugledala deka kako sjedi u kutu
veze. Gledao je kako se kuharica teko sputa i vraa k njemu.
Bedaiu, ja sad odlazim. Neu se vie ovamo vratiti. Sironia
iz peceraja telefonirat e tvojoj mami. Ako ti zatrebam prije
no to tvoja mama stighne, doi u moju kuu.
Izmakao se dodiru njezina obraza.
Gospodin Bailev je coknuo mazgama. Francis je promatrao
kako se fenjer udaljuje. Promatrao gaje i ranije, ojaen i tuzan
mislei da ga je Queen Mother izdala. Sada nije mario. Bio je
radostan. Slabano petrolejsko svjetlo blijedjelo je niz cestu.
Ono nije bilo nita prema Mjesecu.
Pitao se kakav je to osjeaj kad ubije mazgu.

Marian Dolarhvde Vogt nije dola kad ju je Queen Mother

Bailev pozvala.
Dola je dva tjedna kasnije, nakon poziva erifa iz St.
Ciarlsa. Stigla je jednog popodneva dovezavi se u predratnom
packardu. Nosila je rukavice i eir.
erifov pomonik doekao ju je na kraju staze i saghnuo
se do automobilskog prozora.
Gospoo Vogt, vaa je mati nazvala nau stanicu oko
podne: govorila je neto o tome da je posluga potkrada. Kad
sam doao ovamo, ispriat ete me, ali ona je govorila bezglavo,
a sve ovdje izgleda uzasno zaputeno. erif je smatrao da treba
kontaktirati najprije vas, ako me shvaate. S obzirom na to da
je gospodin Vogt javna osoba, i tako to.
Marian ga je shvaala. Gospodin Vogt je bio povjerenik za
javne radove u Sent luysssu i nije ba uzivao veliku naklonost
stranke.
Koliko ja znam, nitko jo ovo nije vidio rekao je erifov
pomonik.

216
 Marian je zatekla majku kako spava. Dvoje staraca jo je
za stolom i ekalo ruak. Jedna je zena u kombineu
edilo bila vani u straznjem
dvoritu.
Marian je nazvala svoga muza. Koliko esto inspekcije
obilaze ovakve ustanove?... Ne smiju vidjeti nita... Ne znam
jesu H se kakvi roaci zalili. Ne vjerujem da ovi ljudi imaju
ikakve rodbine... Ne. Ti se ne mijeaj. Trebam nekoliko crnaca.
Poalji mi neke crnce... i doktora Watersa. Ja u ovo srediti.
Lijenik s bolniarom odjevenim u bijelo prispio je za etrde-
set pet minuta u pratnji kamioneta koji vozio Marianinu
slukinju i petero sluzinadi.
Kad se Francis vratio iz kole, Marian, lijenik i bolniar
bili su u bakinoj sobi. Francis je uo kako njegova baka kune.
Kad su je izvezli u domskim invalidskim kolicima, imala je
staklast pogled, a na nadlaktici komad vate. Lice joj je bilo
upalo i udno bez zuba. Marianina je ruka takoer bila omo-
tana zavojem. Bila je ugrizena.
Baku su odvezli u lijenikov auto i posjeli na straznje sjedalo
pokraj bolniara. Francis je gledao kako odlazi. Krenuo je da
joj mae, ali je pustio da mu ruka klone uz bok.
Marianina ekipa istaa oribala je i prozraila kuu, sve do-
bro izaprala i okupala starce. Marian je radila zajedno s njima,
postaravi se za improvizirani objed.
Francisu se obraala samo da ga upita gdje je to.
Zatim je otpravila ekipu i pozvala okruzne vlasti. Gospou
Dolarhyde je udarila kap, objasnila im je.
Bio je ve mrak kad su socijalni radnici kolski autobusom
doli po pacijente. Francis je mislio da e povesti i njega. O
njemu se, meutim, nije raspravljalo.
Samo su Marian i Francis ostali kod kue. Sjela je za stol
u blagavaonici zakopavi glavu rukama. On je pak izaao i us-
peo se na stablo divlje jabuke.
Napokon ga je Marian pozvala. Spakovala je kovezi s nje-
govom odjeom.
Morat e poi sa mnom rekla je idui u auto. Ui.
Nemoj stavljati noge na sjedalo.
Odvezli su se packardom ostavivi prazna invalidska kolica
u dvoritu.

217
 Nije bilo nikakva skandala. Okruzne su vlasti izjavile da je
stvarno teta to se tako zbilo s gospoom Dolarhvde, jer je
ona oito dobro vodila dom. Vogtovi su ostali neukaljani.
Baka je smjetena u privatni sanatorij za duevne bolesti.
Proi e etrnaest godina prije no to e Francis ponovno u
njezin dom.

Francis, ovo su tvoje polusestre i polubrat rekla je

mati. Bili su u knjiznici Vogtovih.
Ned Vogt je imao dvanaest, Victoria trinaest, a Margaret
devet godina. Ned i Victoria su se zgledali. Margaret je gledala
u pod.
Francis je dobio sobu na vrhu stubita za poslugu. Od ka-
tastrofalnih izbora 1944. godine Vogtovi nisu vie drzali po-
sebnu slukinju za gornji kat.
Upisali su ga u osnovnu kolu Potter Gerard, do koje je
iao pjeice i koja je bila daleko od Episkopalne privatne kole
koju su pohaala ostala djeca.
Prvih dana Vogtova su ga djeca ighnorirala to su vie
mogla, ali pri kraju prvog tjedna Ned i Victoria popeli su se
sluzinskim stubama u posjet.
Francis ih je uo kako se doaptavaju nekoliko minuta prije
no to e se pokrenuti kvaka na njegovim vratima. Kad su
konano ustanovili da je navuen zasun, nisu kucali. Ned je
rekao: Otvori vrata.
Francis je otvorio. Nisu mu se vie obraali dok su pregledali
njegovu odjeu u ormaru. Ned Vogt je otvorio ladicu maloga
toaletnog stolia te sa dva prsta podigao stvari koje je ondje
naao: roendanske rupie s izvezenim monogramom F. D.,
trzalicu za gitaru, sjajnog kukca u boici za tablete, primjerak
stripa Baseball Joe, koji je neko bio mokar, te karticu sa sli-
icom na kojoj je pisalo Tvoja suuenica Sara Hughes.
to je ovo? upitao je Ned.
Trzalica.
Za to je to?
Za gitaru.
Ima li ti gitaru?
Ne.

218
 to e ti onda? upitala je Victoria.
Moj ju je otac koristio.
Ne mogu te razumjeti. to si rekao? Neka rekne jo jed
nom, Ned. . . , , . T. ,
Rekao je da je pripadala njegovu ocu. Ismrkao se u
jedan od rupia i stavio ga natrag u ladicu.,
Otili su danas po ponije rekla je Victoria. Sjela je na
uski krevet. Ned joj se pridruzio, naslonivi se na zid i stavivi
noge na pokriva.
Nema vie ponija rekao je Ned. Nema vie ljeti
kue na jezeru. Zna li zato? Reci, ti gadPmali!
Otac je vrlo bolestan i vie ne zarauje toliko novaca kao
nekad rekla je Victoria. Ima dana kad uope ne odlazi
u ured.
Zna li zato je bolestan, ti gade mali? upitao je.
Govori tako da te mogu razumjeti.
Baka je rekla da pije. Jesi li dobro razumio?
Bolestan je od tvoga ruznog lica rekao je Ned.
Zato ljudi i nisu glasovali za njega rekla je Victoria.
Van rekao je Francis. Kad se okrenuo da otvori vrata,
Ned ga je udario nogom u lea. Francis je objema rukama
pokuao zatititi bubrege, to mu je spasilo prste, jer ga je
Ned nogom opalio u trbuh.
0, Ned rekla je Victoria. O, Ned.
Ned je dograbio Francisa za ui i privukao ga do ogledala
na toaletnom stoliu.
Eto zato je bolestan! udario je Ned Francisovim licem
o zrcalo. Eto zato je bolestan! Udarac. Eto zato je
bolestan! Udarac. Ogledalo je bilo umrljano krvlju i balama.
Ned ga je pustio i Francis je sjeo na pod. Victoria ga je gledala
razrogaenih oiju, grizui donju usnicu. Ostavili su ga tako.
Lice mu je bilo mokro od krvi i pljuvake. Oi su mu suzile
od bola, ali nije plakao.

219
 28.
Kia u Chicagu bubnja nou po baldahinu nad otvorenim
grobom Freddvja Loundsa.
Grom tutnji bolnom glavom Willa Grahama dok se preba-
cuje od stola u krevet gdje se snovi svijaju ispod jastuka.
Stara kua povrh St. Ciarlsa, prkosei vjetru, ponavlja nje-
gov dug uzdah izmeu pljutanja kie i tutnjava groma.
Stube kripe u tmini. Gospodin Dolarhvde silazi. Njegov ki-
mono uti po stepenicama. Oi su mu jo iroke od sna.
Kosa mu je mokra i uredno poeljana. Oetkao je nokte.
Kree se lagano i polako, nosei svoju koncentraciju kao do
vrha pun vr.
Film pokraj njegova projektora. Dvije teme. Ostale su role
nagomilane u ko da ih spali. Dvije odvojene, odabrane od de-
setka amaterskih filmova, kopirao je u studiju i donio kui na
razgledavanje.
Udobno se zavalivi u naslonja s pladnjem sira i voa pokraj
sebe, Dolarhvde je spreman da ih pogleda.
Prvi film prikazuje vikendpiknik za 4. srpnja. Zgodna obi-
telj: troje djece, otac bikovskoga vrata umae debele prste u
teglu s kiseliem. I majka.
Najbolje je ispala onda kad igra softball s djecom iz susjed-
stva. Ima je samo petnaest sekundi; izvodi se poetini udarac
s druge baze, okrenuta je licem prema bacau, rairenih je no-
gu, spremna da jurne na bilo koju stranu, a prsa joj se lelujaju
ispod pulovera dok se naginje naprijed ispod struka. Prijekid
koji oneraspolozuje: dijete zamahuje palicom. Zatim opet zena:

220
 aa se. Stavlja nogu na brodski jastui koji im sluzi kao
baza i stoji spreman, dok joj se bedreni mii napinje.
Dolarhvde u vie navrata promatra zenino tijelo: nogu na
bazi kos polozaj zdjelice, bedrene miie koji se napinju ispod
podrezanih traperica.
Zaustavlja posljednji kadar. Zena i njezina djeca. Prljavi su
i umorni. Grle se, a meu nogama mota im se pseto.
Od strahovitog praska groma zvecka kristal u bakinom vi-
sokom ormaru. Dolarhvde uzima kruku.
Drugi je film imao nekoliko segmenata. NjeDV naslov Nova
kua slozen je od novia na kartonu kutije za koulje iznad
razbijene kasiceprasice. Poinje s ocem koji u dvoritu vadi
oznaku Za prodaju. Podize je i okree se prema kameri, zbu-
njeno se smijeei. Dzepovi su mu izvrnuti.
Nemiran dug kadar majke i troje djece na prednjim stuba-
ma. Zgodna kua. Rez na bazen. Dijete glatke glave: maleno,
koraa oko daske za skakanje, ostavljajui za sobom na ploica-
ma mokre tragove. Glave se ljuljukaju na vodi. Psi se gega
prema kerki. Ui su mu crne, brada visoka, bjelasaju mu se
bjeloonice.
Majka se u vodi pridrzava ljestava i gleda u kameru. Njezina
kovrasta crna kosa ima sjaj neutavljene koze, nabreknue
njezinih prsa vlazno sjaji povrh kostima, dok joj noge lelujaju
ispod povrine vode.
No. Loe eksponirana snimka preko bazena na osvijetljenu
kuu, svjetla koje se odrazavaju u vodi.
Interijer, kuna zabava. Posvuda kutije i ambalazni mate-
rijal. Stara krinja jo nepohranjena na tavan.
Kerkica isprobava bakinu odjeu. Stavila je velik eir za
vrtne zabave. Otac je na divanu. Izgleda supijano. Sada kameru
mora da drzi otac. Nije posve vodoravna. Majka je sa eirom
pred ogledalom.
Djeca se tiskaju oko nje. Djeaci se smiju i trgaju staru
odjecu. Djevojica gleda majku hladnokrvno, zamiljajui sebe
u budunosti.
Krupni plan. Majka se okree i zauzima pozu pred kamerom
vragolasto se smijeei, drzei ruku na potiljku. Vrlo je dra-
zesna. Na vratu ima kameju.

221
 Dolarhvde zaustavlja kadar. Vraa film. Zena se uvijek iz-
nova okree od zrcala i smijei.
Dolarhvde odsutno uzima film sa softballom i sputa ga u
ko.
Skida rolu s projektora i promatra Gatewayevu naljepnicu:
Bob Sherman, Star Route 7, Box 603, Tulsa, Okla.
I put je jednostavan.
Dolarhvde drzi film na dlanu i pokriva ga drugom rukom
kao da je neka zivotinjica koja bi mogla pokuati pobjei. ini
se kao da na dlanu poskakuje poput zrikavca.
Sjea se trzanja, zurbe u kui Liidovih kad se upalilo svjetlo.
Morao je izai na kraj s gospodinom Liidom prije no to je
upalio svjetla za snimanje.
Ovaj put zeli elegantniji slijed. Bilo bi divno s kamerom
dopuzati medu spavae i malo im se privinuti. Zatim bi ih
mogao napasti u mraku pa sjesti medu njih radosno
ovlazen.
Moze to postii infracrvenim filmom, a zna i gdje e do njega
doi.
Projektor je jo ukljuen. Dolarhvde sjedi drzei film medu
rukama dok mu na bljetavom, praznom ekranu, uz dug uzdah
vjetra, promiu neke druge slike.
Nema u njemu nikakva osjeaja osvete samo Ljubav i
misli na buduu Slavu; srca to tuku sve slabije i brze, poput
koraka to nastaju u tiini.
Prolost mu uope ne dolazi na pamet; samo budua Slava.
Ne misli o majinoj kui. Zapravo, njegove svjesne uspome-
ne na to doba izvanredno su rijetke i nejasne.
Negdje kad je zaao u dvadesete godine, iz Dolarhvdeova
su pamenja izblijedjele uspomene na njezinu kuu; za njima
je ostala tek mrlja na povrini njegova sjeanja.
Znao je da je ondje prozivio samo mjesec dana. Nije pamtio
da je odande otpravljen kao devetogodinjak zato to je objesio
Victorijinu maku.
Jedna od rijetkih slika to su mu ostale bila je slika same
kue, osvijetljene, viene s ulice u zimskom sumraku, kad je
prolazio pokraj nje vraajui se iz osnovne kole Potter Gerard
u kuu u kojoj je stanovao kojih kilometar i pol dalje.

222
 Sjeao se mirisa Vogtove knjiznice, netom otvorene poput
klavira, kad gaje mati primala da mu preda blagdanski poklon.
Nije pamtio lica s prozora na katu kad je zaleenim plonikom
odlazio s praktinim darovima koji su ga mrsko zarili pod ru-
kom. Hitao je kui, mjestu unutar svoje glave, koje je bilo posve
razliito od Sent-luysa.
U dobi od jedanaest godina njegov je svijet tlapnji bio ak-
tivan i intenzivan, pa kad je pritisak njegove Ljubavi postao
suvie velik, on gaje oslobodio. Vrebao je kune mezimce, paz-
ljivo, sasvim svjestan posljedica. Bili su toliko pmi da je sve
bilo jednostavno. Nikad ga policija nije dovela u vezu s tuznim
krvavim mrljicama na prljavim podovima garaza.
Kao etrdesetdvogodinjak nije se toga sjeao. Niti je ikad
razmiljao o ljudima u majinoj kui o svojoj materi, polu-
sestrama, polubratu.
Ponekad bi ih vidio u snu, u bljetavim fragmentima groz-
niava sna; izmijenjeni i visoki, lica i tijela zivih papagajskih
boja, nadvili su se nad njim poput kukaca bogomoljki.
Kad bi se odluio na razmiljanje, to je bilo rijetko, imao
je mnogo zadovoljavajuih uspomena. Odnosile su se na voj-
niku sluzbu.
Kad su ga kao sedamnaestogodinjaka uhvatili kako kroz
prozor ulazi u kuu neke zene, s naumom koji nikad nije us-
tanovljen, mogao je birati izmeu novaenja i krivinog po-
stupka. Odabrao je vojsku.
Nakon osnovne obuke poslali su ga da se specijalizira za
rad u tamnoj komori, pa je tako dospio u San Antonio, gdje
je u vojnoj bolnici Brooke radio na nastavnim filmovima sani-
tetskih jedinica.
Kirurzi te bolnice zainteresirali su se za njega i odluili do-
tjerati njegovo lice.
Izveli su Zzahvat na njegovu nosu, upotrijebivi usnu hrs-
kavicu da produze columellu, a njegovu usnu popravili zanim-
ljivim Abbeovim preklopnim zahvatom, koji je u operacijsku
dvoranu privukao mnoge lijenike.
Kirurzi su se ponosili svojim uspjehom. Dolarhyde je otklo-
nio zrcalo i gledao kroz prozor.

223
 Kartoteka filmoteke pokazuje daje Dolarhvde posudio mno-
go filmova, uglavnom o traumama, te da ih je zadrzavao preko
noi.
Ponovno je stupio u vojsku 1958. godine, i u tom drugom
roku otkrio Hongkong. Stacioniran u Seoulu, u Koreji, razvijao
je filmove to su ih mali vojni izviaki zrakoplovi snimili pot-
kraj pedesetih godina iznad trideset osme paralele. Dva puta
mu je uspjelo da odmor provede u Hongkongu. Godine 1959.
Hongkong i Kowloon mogli su udovoljiti svaijem ukusu.
Godine 1961. baka je iz sanatorija otputena u mutni
torazinski mir. Dolarhvde je zatrazio i dobio izvanredno
otputanje dva mjeseca prije isteka redovnog roka te otiao
kui da se pobrine o njoj.
I za njega je to bilo neobino mirno razdoblje. Sa svojim
novim poslom u Gatewayu Dolarhvde je mogao uzeti zenu da
bude uz baku preko dana. Nou su zajedno sjedili u salonu,
utke. Tiinu je remetilo samo kucanje starog sata i njegova
skladna zvonjava.
Svoju je majku vidio jednom, na bakinom pogrebu 1970.
godine. Svojim zutim oima, toliko zapanjujue istim kao to
su i njezine, gledao je kroz nju, pored nje. Mogla je biti potpun
stranac.
Njegov je izgled iznenadio majku. Francis je bio poput
trokrilnog ormara, dotjeran, lijepe puti i urednog brka, koji je,
drzala je, bio transplantirana kosa s glave.
Narednog ga je tjedna jednom nazvala te ula kako se slu-
alica polako vraa na svoje mjesto.

Devet godina nakon bakine smrti Dolarhvde je zivio bez bri-

ga, a ni on ih nikome nije stvarao. elo mu je bilo glatko poput
sjemenke. Znao je da eka. to eka, nije znao.
Jedan mali dogaaj, koji se zbiva svakome, rekao je sjemen-
ki u njegovoj glavi da je Vrijeme: stojei uz sjeverni prozor i
pregledavajui neki film, opazio je na rukama starenje. Kao
da su se ruke koje drze film odjednom pojavile pred njim i on
je na tom dobrom sjevernom svjetlu vidio daje koza omlitavila

224
 ko kostiju, vidio je tetive te da su mu se ruke nabrale u
malene rombove poput guterovih ljusaka.
Kad ih je okrenuo na svjetlo, zapuhnuo ga je jak vonj ku-
pusa i pasiranih rajica. Zadrhtao je, mada je soba bila topla.
Te je veeri radio marljivije no obino.
Na zid svoje tavanske vjezbaonice pokraj zeljeznih buica i
vedske klupe Dolarhyde je montirao veliko okomito ogledalo.
Bilo je to jedino ogledalo u kui. Mogao se diviti svom tijelu,
jer je uvijek vjezbao pod maskom.
Napevi miie, pomno se razgledavao, i etrdesetoj se
uspjeno mogao nadmetati na regionalnom natjecanju bildera.
Nije bio zadovoljan.
Tjedan dana potom naiao je na Blakeovu sliku. Osvojila
ga je u hipu.
Vidio ju je na velikoj kolorfotografiji u tjedniku Time kao
slikovni materijal izvjea s Blakeove retrospektive u london-
skom muzeju Tate. Brooklyn Museum poslao je Velikog crve-
nog zmaja i zenu odjevenu suncem na izlozbu.
Timeov kritiar je napisao: Malo demonskih likova u um-
jetnosti Zapada zrai takvim grozovitim nabojem seksualne
energije... Dolarhyde nije trebao proitati tekst da to spozna.
Danima je uza se nosio tu sliku, fotografirao je i kasno nou
kod kue poveao u tamnoj komori. Pretezni dio vremena bio
je uznemiren. Objesio je sliku pokraj zrcala u teretani te zurio
u nju prilikom vjezbanja. Spavati je mogao samo kad bi se
iznurio treningom, a svoje je medicinske filmove promatrao da
bi se lake seksualno zadovoljio.
Od svoje devete godine znao je da je u biti sam, da e uvijek
biti sam, to je zakljuak primjereniji etrdesetim godinama.
Sada, kao etrdesetogodinjak, spopale su ga matarije sja-
jem, svjezinom i neposrednou djetinjstva. Povele su ga korak
onkraj Samotnosti.
U doba kad se drugi ljudi prvi put suoe i uplae svoje izo-
liranosti, Dolarhydeu je njegova izolacija postala razumljiva:
samotan je zato to je Jedinstven. Zarom pretvorbe spoznao
je da e, poradi li na njoj, poslua li istinske porive koje je
wiiko potiskivao kultivira li ih kao nadahnua, to doista i
jesu moi Postati.

225
ili
Zmajevo lice na slici se ne vidi, ali je Dolarhvde sve vie
spoznavao kako ono izgleda.
Kad je iscrpljen od dizanja utega u salonu gledao svoje me-
dicinske filmove, irom je razjapio eljusti da umetne bakine
zube. Nisu odgovarali njegovim izoblienim desnima pa mu se
vilica brzo zgrila.
U slobodnim je trenucima razvijao eljust ugrizajui tvrdu
gumu, sve dok mu se miii na obrazima nisu isturili kao orasi.
U jesen 1979. Francis Dolarhvde je povukao dio svoje po-
priline uteevine i uzeo tromjeseni dopust. Obiao je
Hongkong, ponijevi sa sobom bakine zube.
Kad se vratio, crvenokosa Eileen i ostale kolege s posla slo-
zili su se da ga je odmor oporavio. Bio je miran. Nisu niti
primijetili da se vie nikad nije posluzio garderobom ni tuem
za namjetenike ionako je to i dotad rijetko inio.
Bakini su se zubi opet vratili u au pokraj njezina kreveta.
Njegovi novi bili su zakljuani u pisaem stolu na katu.
Da ga je Eileen mogla vidjeti pred ogledalom, sa zubima i
novom blistavom tetuazom u jakom svjetlu vjezbaonice, bila
bi vrisnula. Jednom.
Vremena je sad bilo; nije vie morao zuriti. Imao je vjenost.
Bilo je to pet mjeseci prije nego to je odabrao Jacobijeve.
Jacobijevi su bili prvi koji su mu pomogli, prvi koji su ga
podigli u Slavu vlastita Postajanja. Jacobijevi su bili bolji od
svega, bolji od svega to je dotad. znao.
Do Liidovih.
A sada, budui da je narastao u snazi i Slavi, tu su
Shermanovi i nova prisnost infracrvenoga. Najvee nade.

226
 29.
Da dobije ono to mu treba, Dolarhyde je morao napustiti
svoj teritorij u Gateway Film Processingu.
Dolarhvde je bio ef proizvodnje najveeg Gatewayevog od-
jela razvijanja amaterskih filmova no postojala su jo etiri
odjela.
Privredne recesije sedamdesetih godina uvelike su nakodile
kinoamaterima, a porasla je i konkurencija onih koji su radili
s videorecorderima. Gateway je morao proiriti poslovanje.
Poduzee je otvorilo odjele u kojima su se filmovi
presnimavali na videovrpcu, tiskale karte prema snimkama iz
zraka te klijentima pruzale usluge oko kratkometraznih
filmova komercijalnih filmaa.
Godine 1979. Gatewayu je pala sjekira u med. Poduzee je
s Ministarstvom obrane i Ministarstvom energetike sklopilo za-
jedniki ugovor o razvijanju i ispitivanju novih emulzija za
infracrvenu fotografiju.
Ministarstvo energetike zeljelo je osjetljiv infracrveni film
za svoja prouavanja ouvanja topline. Vojsci je film trebao za
nona izvianja.
Potkraj 1979. Gateway je u susjedstvu kupio malo poduzee
Baeder Chemical te ondje uspostavio pogon.
Dolarhyde je u pauzi za objed otiao u susjedstvo Baederu,
pazljivo izbjegavajui mlake na asfaltu u kojima se zrcalilo sun-
ce. Loundsova smrt bila ga je sjajno raspolozila.
U Baederu kao da su svi otili na ruak.
Na kraju labirinta predsoblja pronaao je zeljena vrata.
Ozaxa uz vrata upozoravala je. Infracrveni osjetljivi
materijali

227
u obradi. ZABRANJENO sigurnosno svjetlo. N
ZABRANJENO puenje. ZABRANJENA topla pia. Iznad O
oznake gorjelo je crveno svjetlo. ie
Dolarhvde je pritisnuo dugme i trenutak kasnije svjetlo je
pozelenjele Uao je u pretkomoru i kucnuo na unutranja vra-
ta.
Stizem zauo je zenski glas.
Studen, potpuna tama. Klokot vode, poznati miris razvijaa
D76 i daak parfema.
Ja sam Francis Dolarhvde. Doao sam zbog aparata za
suenje.
Ah, da. Oprostite, imam puna usta. Ba sam zavravala
s rukom.
uo je kako se papiri guzvaju i bacaju u ko.
Zapravo, Ferguson je zelio aparat rekao je glas iz mra
ka. On je na dopustu, ali ja znam gdje je to. Imate jednog
tamo u Gatewayu?
Imam dva. Jedan je vei. Nije naveo koliko ima prostora.
Dolarhvde je vidio okruznicu o problemu sa suilom prije ne
koliko tjedana.
Pokazat u vam ako me samo malo priekate.
U redu.
Leima se naslonite na vrata glas joj je poprimio mal
ko uiteljske uvjezbanosti idite naprijed tri koraka dok pod
nogama ne osjetite ploice. S vae lijeve strane trebao bi se
nalaziti stolac.
Naao ga je. Sada joj je bio blize. uo je ukanje labora-
torijske pregae.
Hvala to ste doli rekla je. Glas joj je bio jasan, sa
slabanim metalnim prizvukom. Vi ste ef razvijanja tamo
prijeko u velikoj zgradi, zar ne?
Aha.
Onaj gospodin D. koji sipa drvlje i kamenje kad se po
greno razvrsta prispjeli materijal?
Ba taj.
Ja sam Reba McClane. Nadam se da ovdje nije nita
loe.

228
 To vie nije moj pogon. Kad smo kupili ovaj lokal, samo
nTisplanirao ustroj tamne komore. est me mjeseci nije bilo
S
v die Duga govorancija za njega, laka u mraku. Jo
samo trenutak, pa ete dobiti malo svjetla. Treba li
metar?
Imam ga.
Dolarhveu je bilo prilino ugodno razgovarati sa zenom u
mraku. uo je utanje vreice, kljocaj kutije.
Zao mu je bilo kad je zazvonio tajmer.
Eto ga. Stavit u ovaj materijal u crnu rupff rekla je.
Osjetio je daak hladnog zraka, uo zatvaranje ormara na
gumenim izolatorima i piskanje vakuumske brave. uh zraka
i miris koji ga je dotakao kad je prola.
Dolarhvde je ispod nosa stavio zglob prsta, poprimio zami-
ljen izraz lica te priekao svjetlo.
Svjetlo se upalilo. Stajala je uz vrata i smjekala se otprilike
u njegovu smjeru. Iza zatvorenih vjea oi su joj se nasumce
blago pomicale.
U kutu je ugledao njezin bijeli tap. Sklonio je ruku s lica
i nasmijeio se.
Smijem li uzeti ljivu? rekao je. Bilo ih je nekoliko
na tezgi za kojom je maloprije sjedila.
Svakako, stvarno su dobre.
Reba McClane bila je tridesetih godina, lijepog prerijskog
lica oblikovanog pravilnim kostima i odlunou. Na mostu no-
sa imala je mali zvjezdasti oziljak. Kosa joj je bila mjeavina
zita i crvenog zlata, odrezana kao u paza, to je djelovalo malo
starinski, a lice i ruke bili su ugodno posuti sunanim pjegama.
Meu ploicama i nerajuim elikom tamne komore bila je
blistava kao slap.
Mogao ju je slobodno gledati. Njegov se pogled mogao po
njoj kretati slobodno kao zrak. Nije mogla parirati oima.
Kad bi govorio sa zenama, Dolarhvde je esto osjeao vrue
toke, peckave toke na kozi. Gibale su se po njemu kamo god
zena
Ppgledala. ak i kad bi zena odvratila pogled od njega,
sumnjao je ne gleda li njegov odraz. Uvijek je bio svjestan povr-
ina koje reflektiraju, znao kutove refleksije, ba kao to maj-
stor bdjara poznaje ogradu stola.

229
 Sada mu je koza bila hladna. Njezina je bila pjegava, na
vratu i s unutarnje strane zglavaka biserna.
Pokazat u vam prostor kamo ga kani smjestiti rekla
je. Mozemo izmjeriti.
Izmjerili su.
Sad bih vas neto zamolio rekao je Dolarhvde.
Dobro.
Treba mi malo infracrvenog filma za filmsku kameru.
Osjetljivog filma otprilike sto tisua nanometara.
Morat ete ga drzati u hladnjaku i vratiti ga na hladno
kad ga snimite.
Znam.
Biste li mi mogli neto rei o uvjetima snimanja, pa bih
vam mozda...
Snimat e se otprilike s dva i pol metra, s Wrattenovim
filterima preko svjetla. Zvualo je suvie kao da e snimanje biti
potajno. U zoolokom vrtu rekao je. U Svijetu tame. Zele
fotografirati none zivotinje.
Mora da su doista sablasne ako ne mogu upotrijebiti uo
biajeni infracrveni materijal.
Aha.
Sigurna sam da vam to mozemo nabaviti. Ipak, jedna
stvar. Vi znate da je mnogo naih ljudi pod posebnim ugovo
rom. Sve to odavde odlazi mora se potpisati.
Jasno.
Kad vam treba?
Oko dvadesetog. Ne kasnije.
Ne moram vam govoriti to je osjetljiviji, to je opasniji
za rukovanje. Imate posla s posudama za hlaenje, suhim le
dom i slinim stvarima. Neke e uzorke provjeravati oko etiri
sata, pa, ako zelite, pogledajte. Mozete uzeti najpogodniju
emulziju za ono to vam treba.
Doi u.
Reba McClane je po Dolarhvdeovu odlasku prebrojala ljive.
Uzeo je jednu.
udan ovjek taj gospodin Dolarhvde. Nije bilo neugodne
samilosne stanke i zabrinutosti u njegovu glasu kad je upalila
svjetlo. Mozda je ve otprije znao da je slijepa. A mozda mu,
to bi bilo jo bolje, to uope nije bilo vazno.
To bi bilo osvjezenje.

230
 30.
U Chicagu se odvijao pogreb Freddvja Loundsa. National
Tattler je platio sveani obred, pozurujui dogovore kako bi se
sprovod mogao odrzati u etvrtak, dan nakon Freddvjeve smrti.
Tako e slike moi dospjeti u izdanje Tattlera koje se tiska u
etvrtak nou.
Pogreb je bio dug i u kapeli i uz grob.
Jedan je evangelizator s radija upravo pretjeravao s dugim
kaenjem. Graham, koji je osjeao gadne posljedice mamurlu-
ka, nastojao je prouavati masu.
Unajmljeni zbor uz grob svojski je odradio plaenu svotu.
Kamere Tattlerovih fotografa su zujale. Prisutne su bile i dvije
TVekipe. Policijski fotografi s novinarskim oznakama fotogra-
firali su nazone.
Graham je prepoznao nekoliko detektiva iz ikaog odjela
za umorstva. Njihova su mu lica bila jedina poznata.
Da, i Wendy iz Wendy Citvja, Loundsova cura. Posjeli su
je ispod baldahina tik do lijesa. Graham ju je jedva prepoznao.
Njezina je svijetla perika bila zateghnuta u punu, a nosila je
crni kostim.
Za posljednje pjesme digla se, nesigurno pola prema na-
prijed, kleknula i polozila glavu na lijes, ruku irom raskri-
ljenih po poklopcu prepunom krizantema dok su fleevi blje-
skali.
Masa je tiho zamorila odlazei raskvaenom travom prema
grobljanskim vratima.
Graham je hodao pokraj Wendy. Gomila nepozvanih zurila
je u njih kroz reetke zeljezne ograde.

231
 Je li vam dobro? upitao je Graham.
Zastali su meu nadgrobnim ploama. Oi su joj bile suhe,
pogled uravnotezen.
Bolje nego vama odgovorila je. Napili ste se, zar
ne?
Da. Drzi li vas tko na oku?
Policija je poslala neke ljude. U klubu imaju detektive.
Sada je mnogo posla. Vie je udaka nego inae.
Zao mi je to vam se ovo dogodilo. Bili ste... mislim da
ste se dobro drzali u bolnici. Divio sam vam se.
Kimnula je. Freddv je bio dzek. Nije trebao tako gadno
otii. Hvala vam to ste me uveli u sobu. Gledala je u da ljinu,
zmirkajui, razmiljajui, a sjenilo za oi na njezinim je
kapcima izgledalo poput kamene praine. Pogledala je
Grahama. ujte, Tattler mi daje neke novce, to ste si i
mislili, zar ne? Za intervju i onaj skok na lijes. Mislim da
Freddv to ne bi zamjerio.
Ljutio bi se da ste to propustili.
Tako sam i ja mislila. Dripci su to, ali plaaju. Stvar je
u tome da su me pokuali nagovoriti da izjavim kako mislim
da ste vi namjerno svratili onoga monstruma na Freddvja,
prijateljujui na onoj slici. Nisam to kazala. Objavi li da sam
to rekla, lazu.
Ispitujui njezino lice, Graham nije rekao nita.
Mozda ga niste voljeli no to nije vazno. Ali da ste
mislili da bi se ovo moglo desiti, ne biste propustili pucati u
Vilenjaka, zar ne?
Da, Wendy, bio bih ga pratio.
Imate li vi ita? ujem one ljude to zamore, a govore
ba o tome.
Nemamo mnogo. Istrazujemo neke materijale iz labora
torija. Posao je dobro obavio, a imao je i sree.
A vi?
to?
Imate li vi sree?
Tu i tamo.
Freddv je nikad nije imao. Rekao mi je da e na ovome
zaraditi. Same velike rijei.

232
 Vjerojatno bi i zaradio.
Dobro, sluajte, Graham. Ako vam, znate, ikada bude do
pia, ima ga kod mene. Hvala. Ali na ulici budite trijezni.
O, da.
Dvojica su policajaca prokrila Wendy put kroz gomilu
radoznalaca ispred ulaza. Jedan je znatizeljnik imao na sebi
majicu s natpisom Zubati Vilenjak je na jednodnevnom
gostovanju. Funuo je Wendy. Zena pored njega opalila u je
piju
Krupni se policajac ugurao u 280 ZX pored Wendy, i ona
se ukljuila u promet. Drugi ju je policajac slijedio u neobi-
ljezenom autu.
Chicago je vonjao kao ispaljena raketa u vrue poslijepodne.
Graham je bio osamljen, a znao je i zato; sprovodi esto u
nama bude zelju za seksom seksom s pogledom na smrt.
Vjetar je umorio suhim vlatima pogrebnih aranzmana blizu
njegovih nogu. U trenu mu je palo na um perasto lie palmi
koje uti na morskom povjetarcu. Jako je pozelio otii kui,
znajui da to nee, da ne moze, sve dok Zmaj ne bude mrtav.

233
 31.
Prostorija za projekcije u Baeder Chemicalu bila je malena:
pet redova sklopivih stolaca razdijeljenih prolazom.
Dolarhvde je stigao kasno. Stajao je u dnu sobe prekrizivi
ruke, dok su se na ekranu smjenjivale sive kartice, obojene
kartice i razliito osvijetljene kocke, snimljene razliitim
infracrvenim emulzijama.
Svojom je prisutnou uznemirio Dandridgea, mladog efa.
Dolarhvde je bio autoritet. Bio je priznati fotolaboratorijski
strunjak iz matine kompanije u susjedstvu, a znalo se da je
perfekcionist.
Dandridge se mjesecima nije s njime konzultirao sitno
suparnitvo jo od vremena kad je Gateway kupio Baeder Che-
mical.
Reba, daj nam informacije o razvijanju uzorka broj....
osam rekao je Dandridge.
Reba McClane je sjedila na kraju reda drzei u krilu plou
za pisanje. Prelazei u polumraku prstima po tabli, jasnim je
glasom izlozila podatke o razvijanju kemikalije, temperaturu i
vrijeme, kao i postupak skladitenja prije i poslije snimanja.
S infracrvenim filmom mora se raditi u potpunom mraku.
Ona je obavila sav posao u tamnoj komori. Brojne je uzorke
razvrstavala i obraivala sluzei se iskljuivo opipom. Lako je
bilo vidjeti to ona znai za Baedera.
Projekcija je potrajala i nakon radnog vremena.
Reba McClane je sjedila na svom mjestu dok su ostali izla-
zili. Dolarhvde joj je oprezno pristupio. Dok su drugi bili u

234
 toriii govorio je s njom rezervirano. Nije zelio da ona osjeti
da ie promatra.
Mislila sam da niste stigli rekla je.
Imao sam problema s motorom. Zato sam zakasnio.
Svjetla su bila upaljena. Stajao je iznad nje i primijetio kako
njezina ista koza sja na razdjeljku kose.
Jeste li dospjeli vidjeti uzorak 1000 C?
Jesam.
Rekli su daje dobar. S njime je mnogo lake raditi nego s
onima iz serija 1200 C. Hoe li vam valjati? f
Hoe.
Uza se je imala torbicu i laki kini ogrta. Odstupio je kad
je sa svojim tapom izila u prolaz meu stolcima. Nije se inilo
da oekuje neku pomo. On joj je nije niti ponudio.
Dandridge se navirio u prostoriju.
Draga Reba, Marcia je morala odjuriti. Hoe li se snai?
Porumenjela je. Snalazim se vrlo dobro. Hvala ti, Danny.
- Ja bih te bio povezao, ljubavi, ali ve ionako kasnim.
Sluajte, gospodine Dolarhvde, ako vam to ne bi bilo preteko,
biste li...
- Danny, imam prijevoz do kue. Potisnula je srdzbu. Ni
janse izraza bile su joj uskraene, stoga joj je lice ostalo opute
no. Njegovu boju, meutim, nije mogla kontrolirati.
Motrei je svojim hladnim, zutim oima, Dolarhvde je savr-
eno razumio njezinu ljutnju; znao je da Dandridgeovu mlo-
havu suut osjea kao da joj je pljunuo u lice.
- Ja u vas povesti rekao je prilino kasno.
- Neete, ali hvala vam. Bila je pomislila da bi joj to
mogao ponuditi i bila je nakanila prihvatiti ponudu. Nije zeljela
da se ikome tako neto namee. Prokleti Dandridge, prokleta
njegova eprtljavost, kui e prokletim autobusom, do vraga.
Imala je za prijevoz, znala je put i mogla je ii kamo god joj
se, do vraga, hoe.
U toaletu se zadrzala dovoljno dugo da svi ostali napuste
zgradu. Van ju je pustio vratar.
Rubom prolaza kroz parkiralite ila je prema autobusnoj
stama, prebacivi ogrta preko ramena, tapkajui tapom i
pazeci na neznatan otpor kad bi tapom udarila u lokvu.

235
 Dolarhyde ju je promatrao iz svoga kombija. Vlastiti su ga
osjeaji dovodili u nelagodu danju su bili opasni.
Pod niskim suncem vjetrobrani, lokve, visoke eline zice
na trenutak su rascijepili sunevu svjetlost u svjetlucanje ka-
ra.
Smirio ga je njezin bijeli tap. On je odaghnao svjetlo kara,
odaghnao kare, a pri pomisli na njezinu bezazlenost odlanulo
mu je. Upalio je motor.
Reba McClane je ula kombi iza sebe. Sada je bio pokraj
nje.
Hvala vam to ste me pozvali.
Kimnula je, nasmijeila se i otapkala dalje.
Povezite se sa mnom.
Hvala, ali ja se uvijek vozim autobusom.
Dandridge je budala. Povezite se sa mnom... to bi se
reklo? meni za volju.
Stala je. ula ga je kako izlazi iz kombija.
yudi je obino hvataju za nadlakticu ne znajui to da rade.
Slijepi ne vole da im netko vrstim stiskom tricepsa remeti
ravnotezu. To im je isto toliko neugodno kao i stajanje na kli-
mavoj vagi kad se vazu. Kao i ostali ljudi, ne vole da ih se
gura.
Nije je dodirnuo. Trenutak kasnije rekla je: Bit e bolje da
se ja primim za vau miicu.
Imala je bogato iskustvo s miicama, ali njegova je bila iz-
nenaenje za njezine prste. Bila je tvrda poput hrastove
balustrade.
Nije mogla znati koliko je zivaca morao pribrati da joj do-
pusti da ga dotakne.
Kombi je osjetila kao neto veliko i visoko. Opkoljena rezo-
nancijama i odjecima drukijima od onih u autu, drzala se ruba
sportskog sjedala dok ju je Dolarhvde vezao sigurnosnim po-
jasom. Dijagonalni rameni pojas pritisnuo joj je dojku, pa ga
je odmaknula tako da joj se naao meu prsima.
Za voznje su malo govorili. Kad su ekali zeleno svjetlo, mo-
gao ju je gledati.
Zivjela je u lijevom dijelu zgrade sa dva stana u mirnoj ulici
blizu sveuilita Washington.

236
 Doite na pie.
U svom zivotu Dolarhyde je bio u manje od deset privatnih
stanova U posljednjih deset godina bio je u etiri: u vlastitom,
nakratko u Eileeninom te kod Jacobijevih i Liidovih. Kue
drugih ljudi za njega su bile egzotine.
Osjetila je kako se kombi zanjihao dok je izlazio. Otvorila
su se njezina vrata. Iz kombija je trebalo valjano iskoraiti.
Bubnula je malko u njega. Kao da je bubnula o drvo. Bio je
mnogo tezi, mnogo vri no to je prosudila po njegovu glasu
i koracima. vrst i laganih nogu. Jednom je u tnveru upoznala
jednog ragbijaa koji je doao snimiti neki film u korist slijepe
djece....
Kad su uli u stan, Reba McClane je stavila tap u kut te
odjednom postala slobodna. Kretala se bez napora, ukljuila
muziku, objesila kaput.
Dolarhvde se morao podsjetiti da je slijepa. Uzbudilo ga je
to je u tuem stanu.
Jeste li za dzin i tonik?
Tonik moze.
Biste li mozda radije sok?
Tonik.
Ne pijete, zar ne?
Ne.
Doite u kuhinju. Otvorila je hladnjak. A jeste li
za... brzo je rukama istrazivala to ima komad pite? Kava
s orasima, izvrsna je.
Moze.
Iz zaleivaa je izvadila cijelu pitu i stavila je na pult.
Uperivi ruke ravno dolje, rairila je prste rubom folije sve
dok nije ustanovila da su joj se srednjaci nali na polozaju tri
i devet zamiljenog sata. Zatim je spojila vrhove paleva i spu-
stila ih na povrinu pite da otkrije tono sredite. akalicom
je oznaila centar.
Dolarhyde je nastojao zametnuti razgovor kako bi je oslo
radite kod Pl
tanje je bilo bez ijednog s Govori mi
Tri mjeseca. Nita znali?
ono najnuznije.
 Nakesila se. Vjerojatno ste nekom nagazili na zulj kad ste
projektirali tamne komore. Sluajte, tehniari vas zbog toga
vole. Vodovodne instalacije i mnogo izljeva. Dvjesto dvadeset
gdje god vam treba.
Stavila je srednjak lijeve ruke na akalicu, a palac na rub
folije, pa mu, vodei noz lijevim kaziprstom, odrezala komad
pite.
Gledao je kako rukuje bljetavim nozem. udno je gledati
zenu sprijeda koliko god zeli. Koliko esto moze ovjek u dru-
tvu gledati kamo zeli?
Smijeala si je Jk dzin tonik, pa su otili u salon. Prela
je rukom preko podne lampe, osjetila da nije topla, pa je za -
palila.
Dolarhyde je u tri zalogaja pojeo pitu. Ukoeno je sjedio na
kauu. Glatka mu se kosa sjajila ispod svjetiljke, a snazne je
ruke drzao na koljenima.
Ona je pak glavu zavalila u naslonja, a noge opruzila na
otoman.
Kad e se snimati u zoolokom vrtu?
Mozda narednog Ijedna. Bilo mu je drago to je nazvao
zooloki vrt i ponudio infracrveni film: Dandridge bi mogao
provjeravati.
Divan je to zooloki vrt. Bila sam u njemu kad su sestra
i neakinja dole ovamo da mi pomoghnu pri useljenju.
Znate,
imaju i taktilni odjel. Privinula sam ljamu. Bilo je lijepo, ali
onaj vonj, Boze... sve dok nisam promijenila koulju, mislila
sam da me ljama prati.
To, dakle, znai Razgovarati. Morao je neto rei ili otii.
Kako ste doli Baederu?
Dali su oglas u institut Reiker u Denveru u kojem sam
radila. Jednoga sam dana prouavala oglasnu plou i natrapala
na ovaj posao. Baeder je zapravo morao okupiti ekipu da bi
udovoljio vojnom programu. Uspjeli su skupiti est zena, dvije
crnkinje, dvije Latinoamerikanke, orijentalku paraplegiarku i
mene na ukupno osam radnih mjesta. Znate, svi smo mi barem
u dvije kategorije.
Vi ste kod Baedera dobro radili.
Ostali takoer. Baeder nita ne poklanja.

238
 A prije toga? Malko se znojio. Razgovor je bio naporan,
danje pak ugodno. Imala je dobre noge. Porezala je glezanj
bijui se. U rukama je osjeao tezinu njezinih gipkih nogu.
U Denveru sam deset godina nakon kole radila s ljudima
koji su oslijepili. Ovo mi je prvi posao vani.
Vani od ega?
Vani u velikom svijetu. U Reikeru je zaista kao na otoku.
Hou rei,trenirali smo ljude da zive u svijetu onih koji vide,
a sami u tom svijetu nismo zivjeli. Puno smo razgovarali. Po-
mislila sam da bih trebala izai i malo prolunjati. Opravo, ka-
nila sam se posvetiti govornoj terapiji djece koje imaju tekoa
sa sluhom i govorom. Nadam se da u se uskoro tome vratiti.
Iskapila je au. ujte, imam neke raje loptice. Vrlo su
dobre. Nisam trebala prvo posluziti desert. Jeste li za to?
- Ne.
- Da li vi kuhate?
- Ne.
Na elu joj se pojavila siuna bora. Otila je u kuhinju. A
kava? viknula je.
Mhm.
Priala je neto o cijenama namirnica, a nikakva odgovora
na to nije bilo. Vratila se u dnevnu sobu i sjela na otoman
stavivi lakte na koljena.
Popriajmo naas o neemu pa da to raistimo, u redu?
Tiina.
U posljednje vrijeme niste nita rekli. Zapravo nita niste
rekli od onog trenutka kad sam spomenula govornu terapiju.
Glas joj je bio Ijubezan ali vrst. U njemu nije bilo ni traka
samilosti. Lijepo vas razumijem jer govorite vrlo dobro i
zato to sluam. Ljudi ne paze. Stalno me ispituju stol, to?
Ako ne zelite govoriti, u redu. No nadam se da ete govoriti.
Zato to mozete i zato to me zanima to zelite rei.
Mmm. To je dobro rekao je Dolarhvde tiho. Oito je
da joj je ovaj mali govor bio vrlo vazan. Da li to ona njega
poziva u klub onih svojih drugokategornika k sebi i onoj ki
neskoj paraplegiarki? Pitao se po emu on pripada drugoj ka
J
tegoriji.
Njezina naredna izjava bila mu je upravo nevjerojatna.

239
 Smijem li vam dotaknuti lice? Zelim znati smijeite li se
ili mrtite. Cinino, bome. Zelim znati da li da jedno
stavno zavezem ili ne.
Podigla je ruku i ekala.
Kako bi zivjela bez odgrizenih prstiju, pitao se Dolarhvde.
ak i s ulinim zubima mogao je to uraditi lako kao da odgriza
kruh. Upre li se petama o Dod, navali svom tezinom na kau
te je objema rukama epfjrca zglob, nipoto mu ne bi mogla
pravodobno izmai. RSk, rsk, rsk, rsk mozda da joj ostavi
palac. Radi mjerenja pita.
Prihvatio je palcem i kaziprstom njezin zglob i njezinu lijepu
izraenu ruku okrenuo prema svjetlu. Bila je puna sitnih ozi-
ljaka te nekoliko novih ogrebotina i posjekotina. Glatka braz-
gotina na zapeu mogla je biti opeklina.
Suvie blizu kui. Prerano u Postojanju. Nee je vie biti
da je gleda.
Da zatrazi neto ovako nevjerojatno, nije mogla znati nita
o njemu osobno. Nije traala.
Vjerujte mi na rije da sam se smijeio rekao je. Sa
s je bilo sve u redu. Istina je da se smijeio onim svojim
smijekom koji otkriva njegove lijepe javne zube.
Pridrzao je njezin zglob iznad krila pa ga pustio. Ruka joj
se smjestila na bedru, a poluzatvoreni prsti to su se vukli po
tkanini djelovali su poput odvraenog pogleda.
Mislim da je kava gotova rekla je.
Odlazim. Morao je otii. Kui, da se opusti.
Kimnula je. Ako sam vas povrijedila, nije bilo namjerno.
Ne.
Ostala je na otomanu oslukujui kljocaj brave da se uvjeri
kako je otiao.
Reba McClane smijeala si je jo jedan dzin tonik. Na gra-
mofon je stavila neke Segovijine ploe pa se sklupala na kauu.
Iza Dolarhvdea ostalo je vrue uleknue na jastuku. U zraku
su ostali njegovi tragovi pasta za cipele, novi koznati remen,
dobar losion.
Kakva li istinski povuena ovjeka! O njemu je u uredu
naula tek nekoliko aluzija. Dandridge je jednom od svojih
ulizica govorio onaj gadni Dolarhvde.

240
 Rebi je povuenost bila znaajna. Kao dijete, navikavajui
na zivot nakon to je izgubila vid, nije imala ba nikakve
Pf
Sada u javnosti nikad nije mogla biti sigurna ne promatra
H je netko. Zbog toga joj je osjeaj za privatnost kod Francisa
Dolarhydea bio privlaan. Prema njemu nije osjetila ni mrvice
suuti, i to je dobro.
Kao i dzin.
Odjednom joj se Segovia uinio nametljivim. Stavila je svoje
pjesme hitove. W
Tri teka mjeseca u novom gradu. Problemi sa zimom. Tra-
zenje snijegom zametenih plonika. Dugonoga i hrabra Reba
McClane odbacivala je samosazaljenje. Nije ga podnosila. Bila
je svjesna duboko usaene crte bogaljske srdzbe u sebi i, kad
je se ve nije mogla rijeiti, natjerala ju je da djeluje u njezinu
korist, da napaja njezin poriv za neovisnou, da jaa njezinu
odlunost da iz svakoga dana izazme sve to moze.
Na svoj je nain bila vrsta. Vjerau bilo koju vrst prirodne
pravde nije bila nita drugo doli jalova utjeha.! Znala je to. to
god poduzimala, zavrit e isto kao i svi ostali: poleuke s
cjevicom u nosu i pitanjem: I to je sve?
Znala je da svjetla nikad nee imati, no bilo je stvari koje
moze imati. Bilo je stvari za uzivanje. Zadovoljstvo joj je bilo
pomagati uenicima, a zadovoljstvo je zaudo jo poveala spoz-
naja da nee biti ni nagraena, ni kaznjena zato to im pomaze.
Pri sklapanju prijateljstava uvijek je zazirala od ljudi koji
su igrali na ovisnost i to iskoritavali. Imala je vezu s nekoli-
cinom slijepi ih privlae i to su neprijatelji.
Imala je vezu. Reba je znala da mukarce privlai njezino
tijelo sam Bog zna koliki su je kradomice pipnuli prihva-
ajui je za nadlakticu.
Seks je jako voljela, ali je prije vie godina nauila neto
osnovno o mukarcima; veina ih se uzasava pomisli o obvezi.
U njezinu sluaju taj je strah bio jo jai.
Nije joj se svialo da se mukarac prikrada i iskrada iz nje-
zine postelje kao da krade kokoi.,
Ralph Mandy je dolazio da je izvede na veeru. On je imao
osobito kukaviki cendrav stav: bio se, navodno, toliko plaio

241
zivota da nije bio sposoban za ljubav. Brizni joj je Ralph to
preesto govorio i to ju je oprljilo. Ralph je bio zabavan, ali ga
ona nije htjela posjedovati.
Nije se zeljela sastajati s Ralphom. Nisu joj se sviali raz-
govori koji bi se prekidali da bi ljudi oko nje promatrali kako
ona jede.
Bilo bi tako krasno da je zeli netko tko ima hrabrosti da
ode ili ostane kad mu se to htjedne, a koji i njoj priznaje isto
pravo. Netko tko se ne zabrinjava zbog nje.
Francis Dolarhvde plah ovjek, sportskog tijela i bez pre-
nemaganja.
Nikada nije vidjela niti dodirnula rascijepljenu usnicu i nije
imala nikakvih vizualnih ideja o tom zvuku. Pitala se misli li
Dolarhvde da gaje lako razumjela zato to slijepci uju mnogo
bolje od nas. To je uobiajena predrasuda. Mozda mu je trebala
objasniti da to ne stoji, da slijepi ljudi jednostavno vie
pozornosti posveuju onome to uju.
Toliko je pogrenih shvaanja o slijepima. Pitala se da li i
Dolarhvde dijeli uobiajeno miljenje da su slijepi istija duha
od veine ljudi, da su po svojoj nevolji svetiji od drugih.
Nasmijala se za se. Ni to nije bilo tono.

242
 32.
ikaka je policija radila pod napadima medija,
svakoveernjim odbrojavanjem dana do punog mjeseca.
Preostalo je jo jedanaest dana.
ikake su se obitelji bojale.
Istodobno je porastao posjet filmovima strave i uzasa, koji
bi inae za tjedan dana sili s repertoara autokina. Privlanost
i strava. Poduzetnik koji je na punkrock trzite izbacio majice
Zubati Vilenjak pojavio se s novom linijom koja je isticala
Crveni zmaj je jednoveernja predstava. Prodaja se nekako
ravnopravno podijelila.
Jack Crawford osobno se morao pojaviti s policajcima na
konferenciji za novinare poslije sprovoda. Dobio je naredbu
odozgor da savezna prisutnost mora biti vidljivija; nije je uinio
ujniom nije, naime, nita rekao.
Kad mnogoljudnim istragama na raspologanju stoji malo
to, one se obino okreu sebi pa isti teren obrauju i obrauju
sve dok ga posve ne utru. Poprimaju kruzni oblik orkana ili
nitice.
Kamo god Graham poao, nalazio je detektive, kamere, gun-
gulu uniformiranih ljudi i neprestano krgutanje
primopredajnika.
Oneraspolozen konferencijom za novinstvo, Crawford je
Granama pronaao u suton u mirnoj i neupotrebljavanoj
porotnikoj sobi kat iznad ureda javnoga tuzitelja.
Dobro je svjetlo odozgor visjelo povrh zelenog pustenog po
rotnickog stola po kojem je Graham rasprostro svoje papire i
o grafije. Svukao je kaput i kravatu i utonuo u naslonja pi

243
ljei u dvije fotografije. Pred njim je stajala uokvirena slika
Liidovih, a pokraj nje, na ploici naslonjenoj na bocu, bila je
slika Jacobijevih.
Grahamove su slike podsjetile Crawforda na sklopljive
toreadorove slikovne materijale koji se mogu rasklopiti u bilo
kojoj hotelskoj sobi. Nije bilo nikakve Loundsove fotografije.
Sumnjao je da Graham uope niti ne razmilja o Loundsovu
sluaju. Nije mu, meutim, bilo do guzve s Grahamom.
Ovo je kao u bilijarnici rekao je Crawford.
Jesi li ih ucmekao? Graham je bio blijed, ali trijezan.
U ruci je drzao au naranina soka.
Isuse Crawford se skljokao u krevet. Pokua li
ondje razmiljati, to ti je kao da se pokua popisati na vlak.
Ima li to nova?
Povjerenika je jedno pitanje vraki oznojilo i poeao si
jaja pred televizijom. To je jedino znaajno to sam ja zamijetio.
Gledaj u est i u jedanaest ako ne vjeruje.
Hoe li soka od narane?
Prije bih progutao bodljikavu zicu.
Dobro. Bit e vie za mene. Grahamovo je lice bilo
iscrpljeno. Oi su mu bile suvie sjajne. to je s benzinom.
Neka Bog blagoslovi Lizu Lake. U irem okrugu Chicaga
postoji etrdeset i jedna ovlatena crpka Servco Supremea. De
ki kapetana Osbornea nahrupili su tragajui za onima koji su
punili kontejnere a vozili kombije i kamione. Nema jo rezul
tata, ali nisu jo razgovarali sa svim smjenama. Servco ima
jo 186 crpki rasprene su u osam drzava. Zatrazili smo
pomo mjesnih vlasti. Malko e potrajati. Ako me Bog ljubi,
na se tip posluzio kreditnom karticom. Ima izgleda.
Ne ukoliko je benzin isisao na cijev, nema izgleda.
Zamolio sam povjerenika da ne spomene mogunost da
Zubati Vilenjak mozda zivi u ovom kraju. Ovi su ljudi ionako
dovoljno prestravljeni. Da im je to rekao, noas, kad se pijanci
vraaju kui, ovdje bi bila prava Koreja.
Jo misli da je blizu?
A ti ne? Ispada tako, Will. Crawford je uzeo izvjee
s Loundsove autopsije i zurio u nj kroz svoje polunaoale.

244
 Modrica na njegovoj glavi starija je od rana na ustima. . u
sigurni, pet ili osam sati starija. Dakle, povrede na ustima f:! S
su stare nekoliko sati kad su Loundsa dopremili u bolnicu. I ne su
spaljene, ali se moglo zakljuiti po unutarnjoj strani sta
Zaostalo je malo kloroforma u njegovim.... do vraga, negdje u
njegovu itanju. Misli li da je bio bez svijesti kad ga je
Zubati Vilenjak ugrizao?
Ne. On bi volio da je pri svijesti.
Tako i ja mislim. U redu, sreuje ga udarcem u glavu
to je onda u garazi. Mora ga kloroformom gviriti dok ga ne
dopremi na neko mjesto gdje buka nije bitna. Vraa ga i
doprema ovamo nekoliko sati nakon ugriza.
Sve je to mogao uiniti u straznjem dijelu kombija, par
kiranog negdje po strani rekao je Graham.
Crawford je prstima trljao obje strane nosa, dajui svom
glasu megafonski efekt. Zaboravlja kotae na invalidskim
kolicima. Bev je nala dvije vrste vlakana saga, vuneno i
sintetsko. Sintetsko je mozda iz kombija, ali gdje si vidio
vuneni prostirau kombiju? Koliko si vunenih sagova vidio u
neemu to se moze uzeti u najam? Vraki malo. Vuneni sag
znai kuu, Will. A prljavtina i plijesan potjeu iz mranog
mjesta na kojem je stolac bio spremljen, iz nekakvog podruma
s prljavim podom.
- Mozda.
- A sad pogledaj ovo. Crawford je iz torbe izvukao Rand
McNallvjev autoatlas. Bio je iscrtao krug na karti Kilome
traza i vrijeme voznje u SAD. Za Freddvja se nije znalo
gdje je neto vie od petnaest sati, a njegove su ozljede nastale
u to vrijeme. Iznijet u nekoliko pretpostavki. Ne volim to, ali
evo.... emu se smije?
- Upravo sam se prisjetio kad si vodio one terenske vjezbe
u Quantiku kad ti je onaj stazist rekao da neto pretpostav
lja
- Ne sjeam se. Evo, dakle...
- Rekao si mu da pretpostavljati znai drek znati.
- Trebalo ga je nogom u tur da se sabere. E pa, pogledaj
saa ovo. Uzmimo u obzir ikaki promet utorkom popodne te
u tim okolnostima odlazi iz grada s Loundsom. Uzmimo da

245
 mu treba nekoliko sati da na mjestu kamo ga je doveo sredi
I

Loundsa te zatim opet neko vrijeme da ga doveze natrag. Iz

Chicaga nije mogao otii dalje od kakvih est sati voznje. U
redu, onaj krug oko Chicaga predstavlja estosatnu voznju.
Krivudav je, jer su neke ceste brze od drugih.
Mozda je jednostavno ostao ovdje.
Svakako, ali ovo ovdje pokazuje dokle je najdalje mogao
otii.
Stoga si ti stvar ograniio na Chicago ili na krug koji
obuhvaa gradove Mihvaukee, Madison, Dubuque, Peoriju, St.
Louis, Indianapolis, Cincinnati, Toledo, Detroit da nabroji
mo tek neke.
Jo uze, dapae. Znamo da je Tattler dobio vrlo brzo.
Vjerojatno u ponedjeljak uveer.
Mogao ga je dobiti u Chicagu.
Znam, ali kad jednom izie iz Chicaga, do Tattler a se
ponedjeljkom nou ne moze doi na mnogo mjesta. Evo popisa
iz Tattlerove prodaje. To su mjesta na koja se Tattler ponedje
ljkom nou dostavlja zranom ili kamionskom dopremom. Vi
di, tako preostaju Milvvaukee, Sent luysss, Cincinnati,
Indiana
polis i Detroit. Novine idu na aerodrome i devedesetak tan
dova otvorenih itavu no, ne raunajui one u Chicagu. Za
provjeravanje angaziram lokalnu policiju. Neki je prodava
mozda upamtio nekog neobinog kupca u ponedjeljak uveer.
Mozda. Dobar potez, Jack.
Bilo je jasno da su Grahamove misli negdje drugdje.
Da je Graham obian agent, Crawford bi mu bio zaprijetio
dozivotnom sluzbom na Aleutskim otocima. Ovako je samo ka-
zao: Popodne me nazvao brat. Rekao mi je da je Molly otila iz
njegove kue.
Nda.
Nekud na sigurno, je li?
Graham je bio siguran da Crawford tono zna komo je otila.
Willyjevu djedu i baki.
Pa, veselit e ih da vide maloga. Crawford je ekao.
Graham nije nita komentirao.
Sve je u redu, nadam se.

246
 Radini, Jack. Ne brini za to. Ne, sluaj, radi se samo o
tome da je ondje postala nervozna.
fraham je ispod hrpe slika sa sprovoda izvukao plosnati
paketi i poeo otpetljavati vor.
to je to?
To je od Bvrona Metcalfa, odvjetnika Jacobijevih. Brian
Zeller je proslijedio.
Samo trenutak da pogledam. Crawford je prevrtao
paketi maljavim prstima sve dok nije pronaa|zig S. F.
Semper Fidelis Aynesworth, ef FBIeva odjela zPeksplozive,
ovjerio je da je paketi proao fluoroskopiju.
Uvijek provjeri. Uvijek provjeri.
Uvijek provjeravam, Jack.
Je li ti ovo donio Chester?
Da.
Je li ti pokazao zig prije no to ti je predao?
Provjerio ga je i pokazao mi.
Graham je prerezao vrpcu. To su kopije svih ostavinskih
materijala u ostavtini Jacobijevih. Zamolio sam Metcalfa da
mi ih poalje mozemo ih usporediti s materijalom Liidovih kad
nam ga dostave.
Imamo odvjetnika koji se time bavi.
Meni trebaju. Ne poznajem Jacobijeve, Jack. Tek su
stigli
u grad. U Birmingham sam doao mjesec dana kasnije, a nji
hove su stvari bile rastepene i razvuene. O Liidovima sam
stekao neku sliku. O Jacobijevima ne. Trebam ih upoznati. Ze
lim porazgovarati s ljudima koje su poznavali u Detroitu, a
zelim jo par dana u Birminghamu.
Trebam te ovdje.
Sluaj, ovo umorstvo Loundsa ista je stvar. Razjarili smo
ga Loundsom. Jedina veza s Loundsom jest ona koju smo mu
mi stvorili. Malo je vrstog materijala kod Loundsa. Policija
ga obraduje. Lounds ga je samo ozlovoljio, ali Liidovi i Ja
cobijevi su ono to mu je potrebno. Moramo pronai vezu koja
lh
spaja. Ako ga se ikad doepamo, bit e to na ovaj nain.
ato tJ ov
c ~ dje ima Jacobijeve dokumente rekao je
wtord. ~ Za ime traga? Za kojom stvari?

247
 Za bilo kojom, Jack. U ovom asu za medicinskim od
bitkom. Graham je iz paketia izvukao porezni formular.
Lounds je bio u invalidskim kolicima. Medicina. Valerie Le
eds je est tjedana prije smrti bila na operaciji sjea li se
njezina dnevnika? Mala cista na dojci. Ponovno medicina. Za
nima me je li i gospoa Jacobi imala kakvu operaciju.
Ne sjeam se da je na obdukciji spomenuta neka opera
cija.
Ne, ali moglo je to biti neto to se nije vidjelo. Njezina
povijest bolesti podijeljena je izmeu Detroita i Birminghama.
Mozda se neto i zagubilo. Ako je na njoj ita obavljeno, mora
negdje postojati zahtjev za medicinskim, a mozda i osigura
nikim odbitkom.
Misli na kakvog sezonskog bolniara? Koji je radio na
oba mjesta: Detroitu ili Birminghamu i Atlanti?
Da si proveo neko vrijeme u bolnici za duevne bolesti,
nauio bi rutinu. Mogao bi proi kao bolniar, dobiti takav po
sao kad izae rekao je Graham.
Bi li to veerao?
Kasnije. Nakon jela sam tup.
Odlazei, Crawford se iz mraka dovratka osvrnuo prema
Grahamu. Nije mu se svidjelo ono stoje vidio. Dok je Graham
prouavao papire, visea su svjetla produbila njegovo upalo lice
u koje su zurile zrtve s fotografija. Prostorija je zaudarala po
beznau.
Bi li za ovaj sluaj bilo bolje da Grahama vrati na ulicu?
Crawford si ne bi mogao dopustiti da mu ovdje sagori ni za
to. Ali za neto?
Crawfordovi izvrsni efovski instinkti nisu bili optereeni
samilou. Govorili su mu da ostavi Grahama nasamu.

248
 33.
U deset sati naveer Dolarhvde se gotovo iznurio dizanjem
utega, odgledao svoje filmove i pokuao se zadovoljiti. Ipak je
bio nemiran.
Pri pomisli na Rebu McClane uzbuenje bi ga udarilo u
prsa poput hladnog ordena. Ne bi trebao misliti na Rebu
McClane.
Ispruzen na lezaljci, torza nabrekla i crvena od treninga,
gledao je TVvijesti da vidi dokle je dospjela policija u sluaju
Freddvja Loundsa.
Eno Willa Granama kako stoji blizu lijesa dok zbor tuli.
Graham je bio vitak. Lako bi mu bilo prelomiti hrptenjau.
Bilo bi to bolje nego ubiti ga. Slomiti mu je i iskriviti za svaki
sluaj. Na novu istragu mogao bi u kolicima.
Nije bilo nikakve hitnje. Neka Graham strepi.
Dolarhvde je sada sve vrijeme osjeao miran out moi.
Cikaka je policija neto zlabrala na konferenciji za tisak.
Iza trtljanja o tome kako se svojski zalazu, bit je bila: nita
nova o Freddvju. Jack Crawford je bio u grupi iza mikrofona.
Dolarhvde ga je prepoznao po slici u Tattleru.
Predstavnik Tattlera, u pratnji dvojice tjelohranitelja, rekao
je: Ovaj divljaki i bezumni in samo e navesti Tattler da
bude jo glasniji.
Dolarhvde je prezirno otpuhnuo. Mozda. Freddvja je ned-
vojbeno uutkao.
itatelji novina sada su ga zvali Zmaj. Njegova su djela
, ono stoje policijaprie nazivala umorstvima Zubatog Vile-
njaka.

249
 Nedvojben napredak.
Ostale su jo samo lokalne vijesti. Neki isklijeteni klipan
javljao se iz zoolokog vrta. Jasno je da su ga slali posvuda,
samo da im bude dalje od urednitva.
Dolarhvde je poseghnuo za telekomandom kadli je na
zaslonu ugledao nekoga s kime je prije samo nekoliko sati
razgovarao telefonom. Bio je to ravnatelj zoolokog vrta,
doktor Frank Warfield, kojemu je bilo jeko stalo da dobije
film to mu ga je Dolarhvde ponudio.
Doktor Warfield i neki zubar obraivali su tigra kojem je
pukao zub. Dolarhvde je zelio vidjeti tigra, no isprijeio mu se
isvjestitelj. Konano se novinar pomaknuo.
Zavaljen na lezaljku, gledajui preko vlastitog monog torza
u ekran, Dolarhvde je spazio velikog tigra koji se bez svijesti
opruzio na tekom radnom stolu.
Danas su lijeili zub. Za nekoliko e ga dana plombirati,
rekao je mamlaz.
Dolarhvde je promatrao kako mirno rade izmeu eljusti
stranog prugastog tigrovog lica.
Smijem li vam dodirnuti lice? rekla je gospoica Reba
McClane.
Zelio je Rebi McClane neto rei. Kad bi barem slutila to
je umalo uinila. Kad bi barem ne tren spoznala njegovu Slavu.
No nije bilo mogue da to spozna i ostane ziva. Ona mora
zivjeti: vidjeli su ga s njom i bila je preblizu domu.
Htio je podijeliti neto s Lecterom, a Lecter ga je izdao.
Svejedno je bio sklon dijeljenju. Rado bi s njom podijelio
neto, no tako da uzmoghne ostati ziva.

250
34.
 Ja znam da je to politiki, ti zna da je to politiki, ali
to je ionako gotovo sve to radi rekao je Crawford
Grahamu. Hodali su kasno popodne niz State Street Mali prema
zgradi saveznog ureda. Radi to radi, no ispisi paralele, a
ja u obaviti sve ostalo.
ikaka je policija od FBIeva behavioristikog odjela za-
trazila detaljan profil zrtve. Policajci su naveli da e se njime
posluziti pri planiranju razmjetaja dodatnih patrola u vrijeme
utapa.
Njima je samo do toga da zatite svoje straznjice rekao
je Crawford maui velikom vreicom bombona. Zrtve su bile
imuni ljudi, pa zato i patrole moraju rasporediti po etvrtima
imunih. Znadu da e zbog toga uslijediti prosvjedi opinske
se glaveine otimaju za dodatno ljudstvo od trenutka kad je
Freddy planuo. Budu li patrolirali po kvartovima gornjega sred
njega staleza, a on udari na South Side, neka se Bog smiluje
gradskim oima. Ali ako se to dogodi, moi e uperiti prste na
proklete federalce. Ve ih ujem Rekli su nam da ovako
postupimo. To su nam oni rekli.
Mislim da Chicago nije nita ugrozeniji od bilo kojeg dru
gog kraja rekao je Graham. Nema razloga za takvo mi
ljenje. To je pizdarija. Zato Bloom ne moze izraditi profil? On
je behavioristiki savjetnik.
N Zele Bloomov ne
S na Nita im ne bi koristilo da
Blooma. Osim toga, jo je u bolnici. Meni je reeno
da to napravim. Netko sa samog vrha telefonirao je Ministar
251
 stvu pravde. Odozgor vele da se to napravi. Hoe li to napra-
viti?
Da. To ionako radim.
Koliko znam rekao je Crawford. Samo nastavi.
Radije bih se vratio u Birmingham.
Ne rekao je Crawford. Ostani uza me na ovome.
Petak je umirao na zapadu.
Jo deset dana.

252
 35.
Jeste li mi spremni rei kakav je ovo izlet upitala je
Reba McClane Dolarhvdea u subotu ujutro nakon to su se
deset minuta vozili utei. Nadala se da je rije o pikniku.
Kombi se zaustavio. ula je kako Dolarhyde sputa prozor-
sko staklo.
Dolarhyde rekao je. Doktor Warfield vam je ostavio
moje ime.
Da gospodine. Molim vas da ovo stavite pod brisa kad
izaete iz vozila.
Polako su krenuli naprijed. Reba je osjetila blagi zavoj puta.
udni i jaki vonjevi u vjetru. Jedan je slon zatrubio.
- Zooloki vrt rekla je. Sjajno. Radije bih da je
piknik. No, k vragu, i ovo je u redu. Tko je doktor Warfield?
- Ravnatelj zooloog vrta.
- Je li on va prijatelj?
- Ne. Zoolokom smo vrtu uinili uslugu filmom. Uzvraaju
nam.
- Kako?
- Moi ete dotai tigra.
- Nemojte me previe iznenaivati!
- Jeste li ikada vidjeli tigra?
Bilo joj je drago to je mogao postaviti to pitanje. Ne.
Sjeam se pume kad sam bila mala. To je sve to je zooloki
v
rt u Red Deeru imao. Bit e bolje da govorimo o ovome.
- Tigru popravljaju zub. Moraju ga... uspavati. Ako zelite,
m
zete ga dotaknuti.
- Hoe li biti guzva, ljudi koji ekaju?

253
 Ne. Bez publike. Warfield, ja, nekoliko ljudi. TV dolazi
nakon to mi odemo. Zelite li? Neobina zurba u njegovu
pitanju.
Ma kako ne! Hvala vam... to je lijepo iznenaenje.
Kombi se zaustavio.
Uh, a po emu u znati da vrsto spava?
Pokakljajte ga. Nasmije li se, hvatajte maglu!
Pod ambulante Reba je pod nogama osjeala kao linoleum.
Prostorija je bila hladna i odzvanjala je. S udaljenijeg kraja
zraila je toplina.
Ritmiko struganje optereenih nogu, i Dolarhvde ju je od-
veo u stranu tako da je osjetila ravasti pritisak kuta.
Bio je ovdje, sada, mogla ga je namirisati.
Neki glas. Gore, sada. Polako. Dolje. Mozemo li ostaviti
remen ispod njega, doktore Warfield?
Da, omotajte taj jastuk jednim od onih zelenih runika
i metnite mu ga pod glavu. Kad zavrimo, poslat u Johna po
vas.
Koraci koji se udaljuju.
Priekala je da Dolarhvde neto rekne. Nita nije rekao.
Tu je kazala je.
Deset ga je ljudi donijelo na velikom remenju. Velik je.
Tri metra. Doktor Warfield oslukuje njegovo srce. Sad mu
zaviruje ispod kapka. Evo ga, dolazi.
Neko se tijelo pomaklo ispred nje.
Doktor Warfield, Reba McClane rekao je Dolarhvde.
Ispruzila je ruku. Prihvatila ju je meka, snazna ruka.
Hvala to ste mi dopustili da doem rekla je. Jako
me raduje.
Meni je drago to ste mogli doi. Razvedrili ste mi dan.
Usput, zahvaljujemo za film.
Po dubokom glasu razaznala je da je doktor Warfield sred-
njih godina, fin, crn. Iz Virginije, nagaala je.
ekamo kako bismo bili sigurni da su mu disanje i bilo
dovoljno snazni i postojani prije no to doktor Hassler pone.
Hassler ondje malo dalje namjeta svoje eono ogledalce. Meu
nama govorei, nosi ga samo zato da maskira svoj tupe. Doite
da se s njim upoznate. Gospodine Dolarhvde?

254
 Vi idite naprijed.
Ispruzila je ruku prema Dolarhydeu. Dodirnula gaje polako,
dodir je bio lagan. Na njezinim je prstima ostao znoj s njegova
dlana. . . . , . . . .
nr Warfield je stavio njezinu ruku na svoju miicu pa su
polako krenuli naprijed.
vrsto spava. Imate li neki opi pojam...? Opisivat u
vam ga koliko god zelite. Zastao je, ne znajui kako da se
izrazi.
Sjeam se slika iz knjiga koje sam vidjela fe o dijete, a
jednom sam u zooloom vrtu blizu kue vidjela pumu.
Ovaj je tigar poput super pume rekao je. ira prsa,
vea glava, teze tijelo i miije. To je etverogodinji muzjak
bengalskog tigra. Od njuke do kraja repa dug je otprilike tri
metra, a tezak sto osamdeset i est kila. Lezi na boku osvijetljen
jarkim svjetlima.
Osjeam svjetla.
Velianstven je, isprugan naranasto i crno. Naranasto
je toliko svjetlo da se ini kao da istjee u zrak oko njega.
Odjednom se dr. Warfleld uplaio da je od njega okrutno to
joj pria o bojama. Jedan pogled na njezino lice osokolilo ga
je.
Od vas je udaljen oko dva metra. Mozete li ga namirisati.
Da.
Mozda vam je gospodin Dolarhvde ispriao kako ga je
neki budala bockao kroz reetke vrtlarovom lopatom. Odlomio
je dugi gornji lijevi dera na lopati. U redu, doktore Hassler?
Dobar je. Dat emu mu jo minutu dvije.
Warfield je upoznao Rebu sa zubarom.
Draga moja, vi ste prvo ugodno iznenaenje koje sam
dozivio od Franka Warfielda rekao je Hassler. Mozda
biste htjeli ovo prouiti. To je zlatni zub, dera zapravo. Metnuo
joj ga je u ruku. Tezak je, zar ne? Oistio sam slomljeni
zub, prije sedam dana uzeo otisak, a danas u ga pokriti ovim.
Naravno, mogao sam ga izraditi bijeloga, ali sam mislio da e
ovako biti aljivije. Doktor Warfield e vam rei da ja nikad
e proputam priliku da se pravim vazan. Previe je bezobziran
a bl mi d
opustio da na kavez postavim reklamu.

255
 Svojim osjetljivim, ispaenim prstima opipala je svinuti i i-
ljasti umetak. Kako krasan rad! U blizini je ula duboko
polagano disanje.
Djeca e se veseliti kad zijevne rekao je Hassler.
Ne vjerujem da e kakav lopov doi u iskuenje. Dosta ale.
Niste osjetljivi, zar ne? Va miiavi gospodin promatra nas
kao jastreb. Nije vas on na ovo natjerao?
Ne, ne. Ja sam zeljela.
Pred nama su njegova lea rekao je doktor Warfield.
ezdesetak centimetara od vas spava on na stolu u visini
vaeg struka. Znate to: stavit u vau lijevu ruku denjaki
nja ste, zar ne na rub stola, pa desnicom mozete sami istra
zivati. Imate vremena. Bit u tik do vas.
Ja takoer rekao je dr. Hassler. Ovo ih je zabavljalo.
Pod jarkim svjetiljkama njezina je kosa mirisala poput svjeze
piljevine na suncu.
Reba je na tjemenu osjeala vruinu. Zarila joj je lubanju.
Mogla je omirisati svoju vruu kosu, Warfieldov sapun, alkohol
i dezinficijens te maku. Naas joj se uinilo da e se onesvi-
jestiti, no to je ubrzo prolo.
Prihvatila se ruba stola i ispitivaki pruzala ruku sve dok
prstima nije dodirnula vrkove dlaka tople od svjetla, zatim
hladniji sloj, pa onda duboku postojanu toplinu odozdo. Rairila
je dlan po gustom krznu i blago ga pomicala, osjeajui kako
krzno klizi kroz njezin dlan uz i niz dlaku, osjeajui kako koza
klizi preko irokih rebara dok se ona dizu i sputaju.
Stisnula je krzno i dlake su se izdigle izmeu njezinih prsti-
ju. Naavi se u neposrednoj blizini tigra, lice joj je postalo
ruziasto. Izgubila je kontrolu nad gibanjem linih miia
tipina pojava kod slijepih, to je inae uspjeno obuzdavala.
Warfield i Hassler su primijetili da se zanijela, i to im je
bilo drago. Vidjeli su je ustreptalu pred novim senzacijama koje
su joj se ukazale.
Promatrajui iz sjene, Dolarhvde je osjetio kako mu je snaz;
no leno miije drhturilo. Kapljica znoja kliznula mu je niz
rebra.
S druge strane je ono najvaznije rekao joj je dr. Warj
field tik uz uho.

256
Poveo ju je oko stola; njezina je ruka slijedila liniju repa.
Dolarhvde je osjetio neobino stezanje u prsima kad je
prstiela preko krznenih muda. Obuhvatila ih je pa pola dalje
Varfield je podigao veliku apu i stavio joj je u ruku. Osjetila
hrapavost jastuia i slabaan miris poda u kavezu. Warfield
pritisnuo jedan od noznih prstiju kako bi pandza kliznula
van Teki gipki miii ramena ispunili su joj ruke.
Opipala je tigrove ui, irinu glave i, pazljivo uz terinarovu
pomo, dotakla tigrov hrapavi jezik. Od vrueg sue daha po-
makle dlake na njezinim podlakticama.
Na kraju joj je dr. Warfield stavio u ui stetoskop. S rukama
na prsima koja su se ritmiki nadimala, lica okrenuta uvis,
bila je ispunjena jasnom tutnjavom tigrova srca.

Za vrijeme voznje zajapurena i zanesena Reba McClane je

utjela. Okrenula se jednom prema Dolarhvdeu i polako mu
rekla: Hvala vam... puno. Ako ne ghnjavim, jako bih rado
jedan martini.

Priekajte ovdje trenutak rekao je Dolarhvde parki

ravi u svom dvoritu.
Bilo joj je drago to se nisu vratili u njezin stan. Bio je
ustajao i siguran. Nemojte pospremati. Uvedite me i recite
da je uredan.
Priekajte ovdje.
Unio je vreicu iz prodavaonice alkoholnih pia i brzo proao
stanom. Zaustavio se u kuhinji i naas stajao rukama pokrivi
lice. Nije znao to to zapravo ini. Osjetio je opsnost, ali ne
od zene. Nije mogao podii oi prema stubitu. Morao je neto
poduzeti, no nije znao to. Trebao bi je vratiti kui.
Prije svoga Postajanja, ne bi se bio usudio na tako neto.
kada je spoznao da moze bilo to. Bilo to. Bilo to.

257
 Izaao je u sunev zalaz, u dugu plavu sjenu kombija. Reba
McClane se drzala za njegova ramena sve dok nogom nije do-
takla tlo.
Osjetila je dimenzije kue. Njezinu je visinu osjetila u jeci
zatvaranja vrata kombija.
etiri koraka travom. Zatim je rampa rekao je.
Prihvatila gaje za ruku. Zadrhtao je. isti znoj na pamuku.
Imate rampu. Zato?
Tu su zivjeli starci.
Sada valjda ne.
Ne.
Djeluje hladno i visoko rekla je u salonu. Muzejski
zrak. I je li to tamjan? Negdje izdaleka uo se sat. To je
velika kua, zar ne? Koliko ima soba?
etrnaest.
Stara je. Stvari koje su ovdje stare su. Okrznula je rese
na sjenilu lampe pa ih dodirnula prstima.
Stidljivi gospodin Dolarhvde. Bila je itekako svjesna da se
uzbudio gledajui je s tigrom. Kad ga je na odlasku iz ambu-
lante primila za miicu, zadrhtao je poput konja.
Ovaj mu je potez bio elegantan. Mozda i rjeit.
Martini?
Dopustite mi da poem s vama i da ga pripremim
rekla je svlaei cipele.
Natoila je vermut preko prsta u au. Na to je nalila pola
decilitra dzina i dodala dvije masline. Brzo je locirala kune
orijentire kucanje sata, zuj klimaureaja na prozoru. Na podu
blizu kuhinjskih vrata bilo je jedno toplo mjesto sunce ga je
popodne obasjavalo.
Odveo ju je do svojega velikog naslonjaa te sjeo na kau.
U zraku se osjeala napetost. Poput svjetlucanja mora, ta
je napetost ukraavala kretanje; na stalku pokraj sebe pronala
je mjesto za au, on je ukljuio glazbu.
Za Dolarhvdea soba kao da se promijenila. Reba je prva
osoba koja je s njim dobrovoljno u kui, a soba je sada podije-
ljena na njezin i njegov dio.
Uz muziku, Debussv, svjetla je nestalo.

258
 ju je o Denveru, a ona mu je odgovarala krto, od
kao da razmilja o neem drugom. Opisao joj je kuu
S
liki zivicom ograeni vrt. Nije bilo potrebe za nekim raz
Sni, dok je mijenjao ploe, rekla je: Onaj divni tigar,
ova i,iii
KUUIDuniyste iznenaenja, Di. Vjerujem da vas nitko
pa
p
zapravo ne pozna.
Jeste li koga pitali?
Koga? ,
Bilo koga. v f
Ne.
Odakle onda znate da me nitko ne pozna?
Zbog toga to se usredotoio na izgovor, ovo je pitanje zvu-
alo neutralno.
- Neke zene iz Gatewaya vidjele su nas kako ulazimo u
va kombi. Uh, to su bile radoznale! Odjednom sam dobila
drutvo uz automat za kolu.
- to zele doznati?
- Zeljele su neki pikantan tra. Kad su ustanovile da neeg
takvog nema, udaljile su se. Samo su njukale.
- I to ste im rekli?
Namjeravala je zensku nezajazljivu znatizelju okrenuti u a-
lu na svoj raun. Nije ilo.
- Sve ih je zanimalo kazala je. Smatraju vas vrlo
tajnovitim i zanimljivim. No, hajde, pa to je kompliment.
- Jesu li vam rekle kako izgledam?
Pitanje je izreeno nehajno vrlo dobra izvedba no Reba je
znala da se nitko s time ne zeza. Spremno ga je doekala.
Nisam ih pitala. No, da, rekle su mi kako vas one vide.
Zelite li uti? Doslovce? Ne pitajte ako ne zelite. Bila je
sigurna da e pitati.
Nije bilo odgovora.
Odjednom je Reba osjetila da je sama u sobi, da je mjesto
na kojem je stajao prazno da praznije ne moze biti, da crna
rupa guta sve i da ne isijava nita. Znala je da nije mogao
otii aM da ga ne uje.
istu f m da U Vam rei ~ reHa Je ~ Imate neku urednost koja im se
svia. Rekle su da imate krasno tijelo.
259
Jasno je da na ovome nije mogla ostati. Kazale su da ste vrlo
osjetljivi na svoje lice, i to bez potrebe. Dobro, tu je ona jedna
aava, ona koja upotrebljava Dentine, Eileen, je li tako?
Eileen.
Ah, povratni sighnal. Osjeala se poput radioastronoma.
Reba je izvrsno oponaala. Zaprepaujue vjerno mogla je
reproducirati Eileenin govor, ali je bila dovoljno pametna da
pred Dolarhydeom ne imitira niiji govor. Citirala je Eileen
kao da ita zabiljeke.
Nije ruzan momak. Boga mi, izlazila sam s mnogima
koji nisu tako dobro izgledali. Jedno sam vrijeme izlazila s jed
nim hokejaem je li nastupao za Plave? Imao je uleknue
na usni jer mu se zubno meso povuklo ispod mosta. Svi ho
kejai to imaju. Zna, mislim da je to ba macho. Gospodin Di
ima prekrasnu put, a to sve ne bih dala za njegovu kosu!
Zadovoljni? Ali da, pitala me jeste li tako jaki kao to izgledate.
I?
Rekla sam da ne znam. Iskapila je pie i ustala.
Do vraga, gdje ste vi zapravo, gospodine Di? Znala je kad
se pomaknuo izmeu nje i zvunika. Aha. Tu li ste. Zelite
li doznati to ja o tome mislim?
Prstima je pronala njegova usta i poljubila ga blago
pritiui usne na njegove vrsto stisnute zube. Odmah je
zapazila da je njegovoj ukoenosti razlog plaljivost a ne
odvratnost.
Bio je osupnut.
A bi li mi sada pokazao gdje je kupaonica?
Prihvatila je njegovu miicu i pola s njim niz hodnik.
Natrag u znati i sama.
U kupaonici je zagladila kosu i prstima prela po rubu umi-
vaonika tragajui za pastom za zube ili za nekim sredstvom
za ispiranje usta. Pokuala je nai vrata ormaria za lijekove
te ustanovila da takvih vrata nema; postojale su samo vjealice
i police. Pazljivo je dodirivala predmete na njima, pazei da se
ne poreze na britvu, da bi konano pronala boiou. Otepila
ju je, omirisala da provjeri je li to tekuina za ispiranje usta
te malo poprskala okolo.
Vrativi se u sobu, ula je poznati zvuk zuj projektora na
kojem se premotava film.

260
 Moram izraditi malu domau zadau rekao je Dolarhvde
dodajui joj novi martini.
U redu kazala je. Nije znala kako da to shvati.
Ako te zadrzavam u poslu, otii u. Hoe li ovamo doi taksi?
Ne, zelim da bude ovdje. Stvarno. Trebam samo pregledati
jedan film. Nee to dugo. .
Krenuo je da je odvede u naslonja. Znala je gdje je kau.
Otila je na nj.
-
Je li to zvuni film?
- :
Ne.
-
Moze li onda ostati muzika?
-
Aha.
Osjetila je njegovu paznju. Zelio je da ostane, samo se upla-
io. Nije trebao. U redu. Sjela je.
Martini je bio divno hladan i svjez.
Sjeo je na drugi kraj kaua, a od njegove je tezine zvecnuo
led u ai. Projektor je jo premotavao film.
Ako nema nita protiv, ispruzit u se koji asak rekla
je. Ne, ne mii se. Dovoljno je mjesta. Probudi me ako za
spim. U redu?
Legla je na kau drzei au na trbuhu. Vrci njezine kose
malko su dodirivali njegovu ruku koju je drzao uz bedro.
Pritisnuo je telekomandu i film je krenuo.
Dolarhvde je bio pozelio pogledati svoj film o Liidovima ili
film o Jacobijevima u prisutnosti ove zene. Zelio je arati
pogledom od ekrana do Rebe. Znao je da ona to nikad ne bi
prezivjela. Zene su je vidjele kako ulazi u njegov kombi. Nemoj
niti misliti na to. Zene su je vidjele kako ulazi u njegov kombi.
Pogledat e film o Shermanima, ljudima koje e prve po-
sjetiti. Vidjet e obeanje budueg olakanja, i to u Rebinoj
prisutnosti, gledajui je kako mu se god svidi.
Na ekranu se pojavio natpis Nova kua slozen od novia
na kartonskoj ambalazi. Dug snimak gospoe Sherman i djece.
Zabava u bazenu. Gospoa Sherman drzi se za ljestve i gleda
u kameru; nabrekla prsa vlazno joj se sjaje povrh kostima a
blijede noge lelujaju u vodi.
Dolarhyde se ponosio svojim samoobuzdavanjem. Razmiljat
ce o ovom, a ne o onom filmu. No u mislima je poeo razgo

261
varati s gospodom Sherman onako kako je razgovarao s
Valerijom Liid u Atlanti.
Vidi me sada, da
Tako se, dakle, osjea kad me vidi, da ale sa
starom odjeom. Gospoda Sherman ima na glavi iroki eir.
Pred ogledalom je. Okree se, vragoljasto se smijeei i zauzima
pozu pred kamerom drzei ruku na potiljku. Na vratu joj je
kameja.
Reba McClane se mekolji na kauu. Stavlja au na pod.
Dolarhvde osjea tezinu i toplinu. Polozila je glavu na njegovo
bedro. Njezina je ija blijeda, a kinematografsko svjetlo titra
na njoj.
Sjedi vrlo mirno, pomie samo palac da zaustavi film, da ga
vrati. Na ekranu gospoa Sherman pozira sa eirom ispred
zrcala. Okree se kameri i smijei. Vidi me sada, da
Tako se, dakle, osjea kad me vidi, da
Osjea li me sada? da
Dolarhvde drhti. Hlae ga gadno zuljaju. Osjea vruinu.
Osjea topli dah kroz tkaninu. Reba ga je pronala. Njegov
palac grevito stie dugmad. Vidi me sad, da
Tako se, dakle, osjea kad me vidi, da
Osjea li ovo? da
Reba je povukla patentni zatvara na hlaama. Bodac straha
prostrujao je njime; nikada ranije nije imao erekciju u
prisutnosti zive zene. On je Zmaj, on se ne mora bojati.
Marljivi su ga prsti oslobodili.
OH
Osjea li me sada? da
Osjea li ovo da
Osjea znam to da
Srce ti je glasno da
Mora ruke drzati podalje od Rebina vrata. Podalje. Zene su
ih vidjele u kombiju. Njegova ruka stie naslon kaua. Prsti
probijaju tapecirung.
Srce je glasno da
I ustreptalo sada
Treperi sada

262
 Nastoji izai
A sada je brzo i tiho i brze i tiho i...
Svreno. O, svreno.
Reba naslanja glavu na njegovo bedro te svoj uzareni obraz
kree prema njemu. Rukom prolazi ispod njegove koulje,
smirujui je toplu na njegovim prsima.
Nadam se da te nisam okirala rekla je. Zvuk njezina
ziva glasa bilo je ono to ga je okiralo, pa je opipao da vidi
da li joj srce kuca, a kuca. Blago je orfdje zadrzala
njegovu ruku. ......................
Boze moj, pa ti jos nisi svrio, zar ne?
Ziva zena. Kako bizarno! Ispunjen snagom. Zmajevom ili
svojom, bez muke ju je podigao s kaua. Nije bila teka, a jo
ju je bilo lake nositi jer nije omlohavila. Ne na kat. Ne na
kat. Negdje drugdje. Brzo. Bakin krevet, atlasni poplun kliznuo
je ispod njih.
Oh, ekaj, ja u ih svui. Oh, sada su poderane. Nema
veze. Doi. Boze moj, mukarac. Kako je to fiiino! Ne, molim
te, nemoj na mene. Daj da ja doem na tebe i da ga umetnem.

S Rebom, svojom jedinom zivom zenom, obuhvaen s njom

ovim jednim mjehuriem vremena, po prvi put je osjetio da je
to u redu: svoj je zivot on to oslobaao, sebe iznad svekolike
smrtnosti koju je slao u njezinu zvjezdanu tamu, daleko od
ovoga planeta boli, kruzei harmoninim daljinama prema miru
i obeanju poinka.
Uz nju u mraku, polozio je ruku na nju i stisnuo je blago
da potvrdi povratak. Dok je spavala, Dolarhvde, prokleti ubojica
jedanaest osoba, sluao je i sluao njezino srce.
Slike. Barokni biseri to lete kroz prijateljsku tminu.
Sighnalni pitolj to ga je ispalio na mjesec. Veliki vatromet
koji je vidio u Hongkongu a koji se zvao Zmaj sije svoje
biserje.
Zmaj.
0s e
J ao se omamljen, raskoljen. I itave te noi pokraj nje
U Strahu ne s u
stube P ta li se on sam u kimonu niza

263
 Promekoljila se jednom u noi, pospano pipajui sve dok
nije nala au pokraj kreveta. U njoj su zaegrtali bakini zubi.
Dolarhvde joj je donio vode. Stisnula ga je u mraku. Kad
je ponovno zaspala, maknuo je njezinu ruku sa svoje velike
tetuaze i polozio je na svoje lice.

U zoru je vrsto spavao.

Reba McClane se probudila u devet i ula njegovo ravnom-
jerno disanje. Lijeno se proteghnula u velikom krevetu. Nije
se pomakao. U mislima je ponovno prela plan kue, raspored
prostiraa i poda, smjer iz kojega kuca sat. Kad je sve lijepo
utvrdila, mirno je ustala i nala kupaonicu.
I nakon njezina dugog tuiranja, on je jo spavao. Na podu
se nalazilo njezino poderano rublje. Nogom ga je napipala i
gurnula u svoju torbu. Preko glave je navukla pamunu ha-
ljinu, uzela svoj tap i otila van.
Ispriao joj je da je vrt velik i ravan, omeen podivljalom
zivicom, no isprva je bila oprezna.
Jutarnji je vjetri bio svjez a sunce toplo. Stajala je u vrtu
putajui da joj vjetar kroz ruke nosi bazgine sjemenke. Vjetar
je pronaao nabore njezina tijela, svjeze od jutarnjeg tua. Po-
digla je ruke prema njemu i svjezi joj je vjetar puhao ispod
dojki i ruku i izmeu nogu. Prolijetale su pele. Nije ih se
bojala, a one su je ostavljale na miru.
Dolarhvde se probudio, na trenutak zbunjen to nije u svojoj
sobi na katu. Zute su mu se oi rairile kad se sjetio. Poput
sove je okrenuo glavu prema drugom jastuku. Nema je.
Lunja li po kui? to bi mogla nai? Ili se mozda nou neto
zbilo? Neto to treba raistiti. On bi bio sumnjiv. Mozda bi
morao bjezati.
Pogledao je u kupaonicu, u kuhinju. Dolje, u podrum gdje
su stajala njegova druga invalidska kolica. Gornji kat. Nije zelio
ii gore. Ipak je morao pogledati. Dok se uspinjao, njegova se
tetuaza napela. Sa slike u njegovoj spavaoj sobi Zmaj je sijevao
na njega. Nije mogao ostati u sobi sa Zmajem.
S jednog od prozora na katu ugledao ju je u vrtu.

264
 FRANCIS. Znao je da glas dopire iz njegove sobe. Znao
je daje to glas Zmaja. Njegovo novo dvojstvo sa Zmajem
dezorijentiralo ga je. Prvi put ga je osjetio kad je stavio ruku
na Rebino srce.
Zmaj nikad dotad nije govorio njemu. Bilo je to zastraujue.
FRANCIS, DOI OVAMO.
Pokuao je zatomiti glas koji ga je zvao, zvao ga dok je hrlio
niza stube.
to li je mogla pronai? Bakini su zubi zaegrtali u ai, no
on ih je sklonio kad joj je iao po vodu. Nije Aogla nita vidjeti.
Freddvjeva vrpca. Bila je u kazetofonu u dnevnoj sobi. Prov-
jerio ju je. Kazeta je bila namotana na poetak. Nije se mogao
sjetiti da li ju je vratio.na poetak nakon to ju je preko telefona
odvrtio Tattleru.
Ona ne smije natrag u kuu. Nije znao to bi se moglo desiti
u kui. Mogla bi dozivjeti iznenaenje. Zmaj bi mogao sii. Znao
je kako bi se lako rasporila.
Zene su je vidjele kako ulazi u njegov kombi. Warfield bi
se sjetio da su bili skupa. Zurno se obukao.
Lutajui dvoritem, Reba McClane je osjetila hladnu prugu
sjene nekog stabla, zatim opet sunce. Po sunevoj toplini i zuja-
nju klimaureaja na prozoru stalno je znala gdje se nalazi.
Navigacija, disciplina njezina zivota, ovdje je bila laka. Okretala
se i okretala, prelazei rukama po grmlju i visokom cvijeu.
Neki je oblak pokrio sunce i ona se zaustavila ne znajui u
kojem je smjeru okrenuta. Osluhnula je klimaureaj. Bio je
iskljuen. Na trenutak je osjetila nelagodu, a onda je pljesnula
rukama i ula ohrabrujui odjek od kue. Otvorila je svoj di-
gitalni sat i ustanovila koje je doba. Morala bi uskoro probuditi
gospodina Dija. Trebala je poi kui.
Vrata za zatitu od komaraca su se zalupila.
Dobro jutro rekla je.
Dok je prilazio po travi, kljuevi su mu zveckali.
Pristupio joj je oprezno, kao da se boji da bi je vjetar to
nastaje njegovim dolaskom mogao odnijeti, te zamijetio da ga
se ona ne boji.
Nije joj bilo neugodno, niti se sramila onoga to su uinili
nou. Nije se inilo da je ljuta. Nije pobjegla od njega niti mu

265
zaprijetila. Pitao se je li to zato to nije vidjela njegove geni-
talije.
Reba ga je zagrlila i polozila glavu na njegova tvrda prsa.
Srce mu je ubrzano tuklo.
Uspio joj je pozeljeti dobro jutro.
Divno mi je bilo, Di.
Stvarno? to bi trebalo uzvratiti? Dobro. Meni takoer.
Zvualo je dobro. Odvedi je odavde.
No sada trebam poi kui govorila je. Moja e sestra
navratiti da me pokupi na ruak. I ti moze doi, ako hoe.
Moram u poduzee rekao je modificirajui ve pri
premljenu laz.
Uzet u torbu.
0, ne. Ja u je donijeti.
Gotovo slijep prema vlastitim istinskim osjeajima, nespo-
soban da ih izrazi, Dolarhvde nije znao to mu se zbilo s Rebom
i zato. Bio je zbunjen, blokiran novom stravom Dvojnosti.
Ugrozila ga je, nije ga ugrozila.
Tu je i problem njezinih zapanjujue zivih pokreta prihvaa-
nja u bakinu krevetu.
Dolarhvde esto nije spoznavao to osjea dok ne bi djelovao.
Nije znao to osjea prema Rebi McClane.
Jedan ruzan incident za voznje prema njezinoj kui mu je
otvorio oi.
Malo nakon odvojka s meudrzavne ceste broj 70 kod
Lindbergh Boulevarda Dolarhvde se zavezao na benzinsku
crpku Servco Supreme da napuni rezervoar.
Namjetenik je bio zdepast mrzovoljan mukarac koji je
bazdio po vinu. Kad je Dolarhvde zatrazio da mu provjeri
ulje, ovjek je napravio grimasu.
Kombiju je nedostajala litra ulja. Namjetenik je nabio kljun
za natakanje u limenku te ga utaknuo u motor.
Dolarhvde je iziao da plati.
Namjetenik je zanosno brisao vjetroban, onaj njegov dio
na suvozaevoj strani. Brisao je i brisao.
Reba McClane je sjedila na visokom sportskom sjedalu. Pre- i
krizila je noge, a suknja joj se povukla iznad koljena. Izmeu
sjedala je lezao njezin bijeli tap.

266
 Namjetenik se ponovno latio vjetrobrana. Zavirivao je ispod
odjee.
Dolarhvde je podigao pogled s novarke i zatekao ga. Is-
pruzio je ruku kroz prozor kombija i ukljuio brisae u najveu
brzinu, tako du su ovjeka zahvatili po prstima.
Hej, pazite malo. Namjetenik je zurno uklanjao kantu
s uljem iz motora. Znao je da je primijeen i mangupski se
kesio dok mu Dolarhvde, obiavi kombi, nije pristupio.
Kopile jedno.
to vam je, do vraga? Sluzbenik je bio orilike Do
larhvdeove visine i tezine, ali ni izdaleka takvih miia. Bio je
mlad da bi nosio zubalo, a nije se ni starao o njemu.
Zelenkasta boja umjetnih zuba zgadila se Dolarhvdeu.
to se dogodilo s tvojim zubima? upitao je tiho.
to vas briga.
Jesi li ih izvadio radi svoga deka, odvratni pederu?
Dolarhvde je stajao suvie blizu.
Miite se od mene.
Spokojno: Svinjo, idiote, ubre, budalo.
Jednim jedinim udarcem Dolarhvde ga je tako hitnuo da je
ovjek tresnuo o kombi. Limenka za ulje i kljun zaegrtali su
asfaltom.
Dolarhvde ju je podigao.
Ne bjezi. Mogu te uloviti. Iz limenke je izvukao kljun
i pogledao njegov otri dio.
Namjetenik je bio blijed. Na Dolarhvdeovu licu biilo je ne
eg to nikada nigdje nije vidio.
U jednom crvenom trenutku Dolarhvde je vidio kljun na-
bijen u ovjekova prsa i krv koja kroza nj istjee iz srca. Kroz
prozor je vidio Rebino lice. Tresla je glavom ne govorei nita.
Nastojala je pronai ruicu da spusti staklo.
Je li ti bilo kad togod slomljeno, buljave?
Namjetenik je brzo odmahnuo glavom. Nisam vas htio
uvrijediti. Bogami.
Dolarhvde je zavojiti metalni kljun drzao ovjeku ispred lica.
Drzao ga je objema rukama. Prsne je miie napreghnuo
svija
267
jui metal dva puta. Odrijeio je ovjeku pojas i spustio mu
kljun sprijeda u gae.
Svojim svinjskim okicama gledaj sebe. U dzep ovjekove
koulje tutnuo je novac za benzin. Sada moze pobjei rekao
je. Ali mogao bih te uloviti bilo kada.

268
 .36.
Vrpca je stigla u subotu u paketiu naslovljenu na Willa
Grahama, kod Centrale FBIa, Washington. Odaslana je iz
Chicaga na dan kad je Lounds ubijen.
Laboratorij i Odjel za otiske nisu nali nita upotrebljiva ni
na kutijici s vrpcom ni na omotu.
Kopija vrpce poslana je u Chicago poslijepodnevnom dosta-
vom. Specijalni agent Chester donio ju je Grahamu u
porotniku sobu usred poslijepodneva. Uz vrpcu se nalazila i
biljeka Lloyda Bowmana:

Ispitivanja potvruju da je ovo Lounds. Oito je ponav-

ljao ono to mu se diktiralo. Vrpca je nova, proizvedena prije
tri tjedna i nije upotrijebljena. Behavioristiki odjel istrazuje
sadrzaj. Trebao bije odsluati dr. Bloom kad za to bude u
stanju odluku donesite vi.
Oito je da vas ubojica nastoji preplaiti.
Jednom e, mislim, pretjerati.

Suhoparan izraz povjerenja, hvala lijepo.

Graham je znao da mora odsluati vrpcu. Priekao je da
Chester ode.
Nije zelio da bude zatvoren s njom u porotnikoj sobi. Praz-
na je sudnica bila bolja kroz visoke prozore dopiralo je malo
sunca. istaica je upravo obavila svoj posao i praina je jo
titrala na sunevoj svjetlosti.
Maghnetofon je bio malen i siv. Graham ga je polozio na
odvjetnikom stol te pritisnuo dugme.

269
 Jednolian tehniarev glas: Predmet broj 426238, prilog
814, oznaeno i upisano, kaseta. Ovo je presnimka.
Promjena kvalitete zvuka.
Graham se objema rukama drzao za ogradu porotnike klu-
pe.
Freddv Lounds djelovao je umorno i prestravljeno.
Imao sam veliku povlasticu. Vidio sam... vidio sam s
udivljenjem.... udivljenjem i strahopotovanjem...
strahopotovanjem... snagu Velikog Crvenog Zmaja.
Originalna je snimka esto prekidana pri snimanju. Aparat
je svaki put uhvatio kljocaj puceta za zaustavljanje. Graham
je vidio prst na pucetu. Zmajev prst.
Lagao sam o Njemu. Sve to sam napisao bile su lazi Willa
Grahama. On me naveo da ih piem. Hulio... hulio sam protiv
Zmaja. Unato tome... Zmaj je milostiv. Sada mu zelim sluziti.
On... on mi je pomogao da shvatim... njegov Sjaj i ja u ga
veliati. Novine, kad budete ovoo tiskale, uvijek stavljajte veliko
slovo kad piete On.
On zna da ste me natjerali da lazem, Will Graham. Zato
to sam bio prisiljen lagati, On e biti... biti milostiviji prema
meni nego prema vama, Will Graham.
Will Graham, maite se rukom odostrag... i napipajte malo...
izboenje na vrhu zdjelice. Napipajte hrptenjau izmeu njih...
ba na tom mjestu... Zmaj e vam je slomiti.
Graham se i dalje rukama drzao za ogradu. Proklet bio ako
opipam. Zar Zmaj nije znao naziv ilijane kraljeznice ili je nam-
jerno nije htio upotrijebiti?
Mnogo ega jo... morate se bojati. Od... od mojih vlastitih
usnica spoznat ete jo malo ega da se bojite.
Stanka prije uzasnog vriskanja. tovie, krik iz usta bez usa-
na: Roketo koile, oeao si mi.
Graham je drzao glavu meu koljenima sve dok svijetle to-
kice pred njegovim oima nisu prestale plesati. Otvorio je usta
i duboko udahnuo.
Proao je jedan sat prije nego to je mogao ponovno pre -
sluati vrpcu.
Odnio je aparat u porotniku sobu i pokuao posluati ondje.
Preblizu. Ostavio je maghnetofon da se vrti i vratio se u
sudnicu.

270
 Kroz otvorena vrata mogao je uti:
Imao sam veliku povlasticu...
Netko se pojavio na vratima sudnice. Graham je prepoznao
mladog sluzbenika iz ikakog ureda FBIa, pa mu je mahnuo
da ue.
Stiglo je pismo za vas rekao je sluzbenik. Gospodin Chester
me poslao da vam ga predam. Kazao mi je da vam svakako
reknem da ga je potanski inspektor fluoroskopirao.
Iz prsnog je dzepa izvukao pismo. Tamna ljubiasta omot-
nica. Graham se ponadao da je od Molly. k
Zigosano je, vidite?
Hvala vam.
Danas je stigla i plaa. Uruio mu je ek.
Na vrpci je Freddv vrisnuo.
Mladi se lecnuo.
Oprostite rekao je Graham.
Ne znam kako to podnosite rekao je mladi.
Idite kui rekao je Graham.
Sjeo je u porotniku klupu da proita pismo. Zelio je ne-
kakvo olakanje. List je bio od dr. Hannibala Lectera.

Dragi Will,
Kratka estitka za ono kako ste sredili gospodina
Loundsa. Bilo mi je neobino drago. Kakav ste vi
prepredenjak!
Gospodin Lounds me esto vrijeao svojim bezveznim lu-
petanjem, ali mi je jednu stvar ipak otkrio va prisilni
boravak u bolnici za duevne bolesti. Moj nesposobni od-
vjetnik trebao je s time izai u sudnici no nije vazno.
Znate to, Will, vi se previe uznemirujete. Bilo bi vam
mnogo lake kad biste sebe prihvatili onakvim kakvi jeste.
Mi svoje naravi ne izmiljamo, Will; one su nam
dodijeIjenje zajedno s pluima, guteraom i svim ostalim.
emu im se odupirati?
Zelim vam pomoi, Will, a poeo bih time da vas upitam:
kad ste zapali u onu depresiju nakon to ste ustrijelili go-
spodina Garretta Jacoba Hobbsa, nije do toga dolo zbog
samog ina, zar ne? Zapravo, niste li se onako jadno osjeali
zato to ste ubijanje osjetili kao neto neugodno?

271
 Promislite, ali neka vas to ne zabrinjava. Zato to ne bi
bilo ugodno? Mora daje ugodno Bogu On to neprestano
radi, a nismo li mi stvoreni na njegovu priliku?
Mozda ste u jueranjim novinama primijetili da je Bog
spustio krov crkve na trideset etvero svojih tovatelja u
Texasu ba u trenutku dok su ga slavili pjesmom. Ne mislite
li daje to divan osjeaj?
Trideset etvero. Priutio vam je Hobbsa.
Prologa je tjedna uzeo 160 Filipinaca u jednoj avionskoj
nesrei. Priutit e vam ugavog Hobbsa. Nee vam zavidjeti
najednom ugavom umorstvu. Na dvama sada. Sve je to u
redu.
itajte novine. Bog je uvijek ispred. Sve
najbolje Hannibal Lecter,
M. D.

Graham je znao daje Lecter potpuno u krivu u vezi s

Hobbsom, no u djeliu sekunde pitao se nije li Lecter mozda
bar mrvu u pravu u sluaju Freddvja Loundsa. Unutranji
neprijatelj u Grahamu prihvaao je svaku optuzbu.
Bio je polozio ruku na Freddvjevo rame na onoj Tattlerovoj
fotografiji kako bi potvrdio daje doista Feddvju rekao one uvre-
de na Zmajev raun. Hi je zelio Freddvja izloziti opasnosti, bar
malo? upitao se.
Tjeila ga je odreena svijest o tome da ne bi svjesno pro-
pustio priliku da doe do Zmaja.
Dosta mi je svih vas ludih gadova rekao je Graham glasno.
Pozelio se odmora. Telefonirao je Molly, ali u kui Willyjeva
djeda i bake nitko nije podigao slualicu. Vjerojatno su vani u
onom svom prokletom kombibusu promumljao je.
Izaao je na kavu, dijelom zato da uvjeri samog sebe da se
ne skriva u porotnikoj sobi.
U izlogu draguljarnice vidio je finu, starinsku narukvicu.
Platio ju je gotovo itavom svojom plaom. Zatrazo je da je
umotaju i frankiraju. Tek kad se uvjerio da je uz uloznicu sam,
adresirao je paketi na Molly u Oregonu. Graham za razliku od
Molly nije bio svjestan da daruje onda kad se ljuti.

272
 Nije se zelio vratiti u porotniku sobu da radi, no morao
je. Podbola ga je pomisao na Valerie Liid.
Oprostite to ovog asa ne mogu na telefon, tako je ono
rekla Valerie Liid.
Da ju je bar ranije upoznao. Da je... beskorisna, djetinjasta
pomisao.
Graham jebio umoran, sebian, uvrijeen, izmozden upravo
do djetinjastog stanja, u kojem su njegovi standardi mjera bili
oni prvi to ih je nauio, tako daje smjer sjever znaio cestu
broj 61, a metar i osamdeset zauvijek oevu visutu.
Primorao je sama sebe da se lati podrobno opisa zrtvina
profila to gaje sastavljao od lepeze izvjea i vlastitih opazanja.
Bogatstvo. To je bila jedna paralela. Obje su obitelji bile
bogate. udno da je Valerie Liid tedjela na hulahupkama.
Graham se pitao nije li kao dijete bila siromana. Vjerojatno
jest; njezina vlastita djeca bila su vie nego dobro zbrinuta.
Graham je bio iz siromane obitelji. Za ocem koji je iz bro-
dogradilita u Biloxiju i Greenvilleu, i on je preselio u brodo-
gradilite amaca na jezeru Erie. Uvijek novi ak u razredu,
uvijek stranac. U njemu je tinjala napola zatomljena zavist pre-
ma bogatima.
Valerie Liid je mozda bila sirotinjsko dijete. Bio je u is-
kuenju da ponovno odvrti svoj film o njoj. Mogao bi to uiniti
u sudnici. Ne. Liidovi nisu bili neposredan problem. Liidove je
poznavao. Nije poznavao Jacobijeve.
Smetalo gaje to Jacobijeve ne zna dovoljno temeljito. Pozar
kue u Detroitu unitio je sve obiteljske albume, vjerojatno i
dnevnike.
Graham je o njima nastojao stei neku sliku preko predmeta
koje su zeljeli, kupili, upotrebljavali. To mu je jedino i preo-
stalo.
Spis s ostavinske rasprave Jacobijevih bio je debeo osam
centimetara, a najvei je njegov dio inio popis imetka novo
domainstvo opremljeno nakon selidbe u Birmingham. Ma vidi
samo sav taj drek. Sve je bilo osigurano, popisano zajedno sa
senjskim brojevima, kako to ve osiguravajui zavodi zahtije-
vaju. Pouzdanje pogorelca koji sve i sva osigurava za naredni
sluaj.

273
 Umjesto fotokopija polica osiguranja odvjetnik Byron
Metcalf poslao mu je karbonske kopije, nejasne i teko
itljive.
Jacobijevi su imali amac za skijanje na vodi, Liidovi su
imali isti takav. Jacobijevi su imali trokolicu. Liidovi terenski
bicikl. Graham je liznuo palac i okrenuo stranicu.
etvrti predmet na drugoj stranici bio je kinoprojektor
Chinom Pacific.
Graham je zastao. Kako mu je to promaklo? Pregledao je
svaku kutiju u svakom sanduku u onom skladitu u
Birminghamu, pazei na sve to bi mu moglo dati neku
podrobniju sliku o Jacobijevima.
Gdje je bio projektor? Mogao je ovu policu osiguranja srav-
niti s popisom stvari to mu ga je pripremio Byron Metcalf
kao izvritelj oporuke kad je pohranio stvari obitelji Jacobi.
Predmete je popisao ef skladita koji je potpisao ugovor o skla-
ditenju.
Petnaest minuta mu je trabalo da pregleda popis pohranje-
nih predmeta. Nikakva projektora, nikakve kamere, nikakva
filma.
Graham se zavalio u naslonja i zagledao u Jacobijeve koji
su mu se smijeili sa slike to je stajala ispred njega.
to ste, do vraga, s njim uinili?
Je li ukraden?
Je li ga ubojica ukrao?
Ako ga je ubojica ukrao, je li ga nekamo sakrio?
Dragi Boze, pokazi mi put do skrivenoga.
Graham vie nije bio umoran. Zelio je znati da li jo togod
nedostaje. Trazio je pun sat, usporeujui popis uskladitenih
stvari s policama osiguranja. Sve je bilo razjanjeno, osim ma-
lih skupocjenih predmeta. Sve te dragocjenosti trebale su biti
na popisu stvari koje je Byron Metcalf pohranio u trezor banke
u Birminghamu.
Svi su predmeti bili na popisu, osim dvaju.
Kristalna kutija za sitnice 12x10, srebrni poklopac uvrtena
je u policu osiguranja, a nije je bilo u trezoru. Zlatni okvir za
slike, 27x33, ureen viticama i cvijeem takoer se nije
nalazio u trezoru.

274
 Ukradeni? Zametnuti? Bili su to maleni predmeti koje je
bilo lako sakriti. Ukradena srebrnina obino se smjesta preta-
pa. Teko e ui u trag. No kinoureaji bili su iznutra i izvana
obiljezeni serijskim brojevima. Njima se u trag moglo ui.
Da li je ubojica bio lopov?
Dok je zurio u svoju mrljavu fotografiju Jacobijevih, Gra-
nam je osjetio slatki treptaj nove veze. No kad je odgovor sa-
gledao u cijelosti, uinio mu se otrcan, malen, razoaravajui.
U porotnikoj se sobi nalazio telefon. GrahAi je nazvao Od-
jel za umorstva u Birminghamu. Dobio je eia druge smjene.
Vidim da ste u sluaju Jacobi vodili dnevnik onih koji
su ulazili u kuu nakon peaenja, zar ne?
Nai u nekoga da to pogleda rekao je ef smjene.
Graham je znao da vode evidenciju. Dobro je biljeziti sve
one koji ulaze i odlaze na poprite zloina, a Grahamu je bilo
drago stoje Birmingham tako pustupao. Priekao je pet minuta
dok neki sluzbenik nije podigao slualicu.
U redu, evidencija ovdje. to vas zanima?
Je li Niles Jacobi, pokojnikov sin, upisan?
Mhm, da. Dne 2. srpnja, u sedam uveer. Imao je do
putenje da uzme osobne predmete.
Da li pie da je imao koveg?
Nita. Zao mi je.
Glas Byron Metcalfa bio je promukao, a disanje teko kad
se odazvao na telefon. Graham se pitao to radi.
Nadam se da vas nisam uznemirio.
ime vam mogu pomoi, Will?
Treba mi mala pomo u vezi s Nilesom Jacobijem.
to je sada uinio?
Mislim da je iz kue Jacobijevih nakon umorstva digao
nekoliko stvari.
Mm.
Nedostaje jedan zlatni okvir s vaega popisa. Kad sam
bio u Birminghamu, uzeo sam obiteljsku fotografiju koja se
bez okvira nalazila u Nilesovoj studentskoj sobi. Po otiscima
podloka vidi se da je neko bila u okviru.
Gad mali. Dao sam mu dozvolu da uzme svoju odjeu i
knjige koje su mu trebale rekao je Metcalf.

275
 Niles ima zahtjevne prijatelje. Za tim uglavnom tragam,
meutim nedostaju i kinoprojektor kao i kinokamera. Ze
lim doznati je li ih on uzeo. Vjerojatno jest, ali ako nije, mozda
ih je odnio ubojica. U tom sluaju trebamo zalagaonicama do
javiti serijske brojeve. Moramo ih staviti na popis ukradenih
stvari. Okvir je najvjerojatnije ve pretopljen.
Zapamtit e on okvir kad ga epam.
Jo jedno ako je Niles uzeo projektor, mozda je zadrzao
film. Za nj ionako nita ne bi dobio. Zelim film. Trebam ga
vidjeti. Nastupite li izravno, sve e zanijekati, a film e, ako
ga ima, ispariti.
U redu rekao je Metcalf. Papiri njegova automobila
vratili su se u ostavtinu. Ja sam izvritelj oporuke i mogu
kola pretrazivati bez naloga. Moj prijatelj sudac nee imati ni
ta protiv da mi izda papire za pretres njegove sobe. Nazvat u
vas.
Graham se vratio poslu.
Bogatstvo. Uvrsti bogatstvo u profil kojim e se koristiti po-
licija.
Graham se pitao jesu li gospoa Liid i gospoa Jacobi ikad
ile u kupovinu u odjei za tenis. U nekim je krajevima to
pomodno. U drugima pak blesavo, jer je dvostruko provoka-
tivno istodobno potie klasnu nesnoljivost a i pozudu.
Graham ih je zamislio kako u kratkim plisiranim suknjica-
ma, trljajui preplanulim bedrom o bedro dok male loptice na
njihovim soknama namiguju, guraju kolica u samoposluzivanju
pored krnog mukarca krvozedna pogleda koji kupuje hladni
ruak da bi ga sazvakao u autu.
Koliko je takvih obitelji s troje djece i kunim ljubimcem i
najjednostavnijim bravama koje ih, dok spavaju, razdvajaju od
Zmaja?
Kad je Graham zamislio mogue zrtve, pred oima su mu
bili pametni, uspjeni ljudi u drazesnim kuama.
No naredna osoba koja e se sukobiti sa Zmajem nije imala
ni djece ni kunog mezimca, a njezina kua nije imala nikakve
drazi. Slijedea osoba koja e se sukobiti sa Zmajem bila je
Francis Dolarhvde.

276
 I

37.
Mukli udarac utega o tavanski pod odjeknuo je starom ku-
om.
Dolarhvde se napinjao, naprezao, dizao vie tereta no ikad
prije. Kostim mu je bio drukiji. Donji dio trenirke prekrivao
je tetuazu. Gornji je dio visio preko Velikog crvenog zmaja i
zene odjevene suncem. Kimono na zidu visio je poput zmijina
svlaka. Zastirao je zrcalo.
Dolarhvde nije na sebi imao masku.
Gore. Sto trideset i pet kilograma s poda do prsa u jednom
potezu. Sada povrh glave.
O KOME RAZMILJA?
Zateen glasom, gotovo da je ispustio uteg. Posrnuo je pod
njim. Dolje. Ploe su bubnule i zveknule na pod.
Okrenuo se njegove goleme ruetine visjele su i blenuo u
smjeru odakle je uo glas.
7 0 KOME RAZMILJA?
inilo se da glas dolazi ispod trenirke. Od njegove hrapavosti
i siline boljelo ga je grlo.
O KOME RAZMILJA?
Znao je tko govori i bojao se. Od poetka su on i Zmaj bili
jedno. On je Postojao, a Zmaj je bio njegovo vie ja. Njihova
tijela, glasovi, volje bili su jedno.
Ne sada. Ne od Rebe. Ne misli na Rebu.
- TKO JE PRIHVATLJIV? upitao je Zmaj.
- Gopoa... erman Sherman. Dolarhvde je jedva pro
pentao.

277
 GOVORI. NE RAZUMIJEM TE. O KOME RAZMI
LJA?
Ukoena bila, Dolarhyde se okrenuo prema zeljeznim
buicama. Pa gore. Iznad glave. Ovaj put mnogo teze.
- Gopoa... erman mokra u vodi.
- RAZMILJA O SVOJOJ MALOJ PRIJATELJICI, ZAR
NE? ZELI DA TI ONA BUDE PRIJATELJICA, ZAR NE?
Utezi su pali bubnuvi.
- Nu d mi bde prjat... ljica. Govor mu je u strahu
propadao. Morao je nosnice zatvoriti gornjom usnom.
- BLESAVA LAZ. Zmajev je glas bio snazan i jasan.
S je izgovorio bez ikakva napora. ZABORAVLJA PO
STOJANJE. SPREMI SE ZA SHERMANE. DIZI UTEGE.
Dolarhvde je dohvatio buice i napreghnuo se. Njegov se um
napreghnuo zajedno s tijelom. Oajniki je pokuavao misliti na
Shermane. Prisilio se da razmilja o tome koliko bi tezila go-
spoa Sherman u njegovim rukama. Gospoa Sherman je sli-
jedea. To je gospoa Sherman. S gospodinom Shermanom se
borio u mraku. Pritiskao gaje toliko daje srce gospodina
Shermana uslijed nedostatka krvi drhtalo poput ptice. uo je
samo to srce. Rebino srce nije uo. Nije uo.
Strah mu je ispirao snagu. Podigao je uteg do bedra: do
prsa ga nije uspio podii. Pomislio je na Shermane postrojene
oko njega, raskolaenih oiju, dok obavlja obavezu prema Zma-
ju. Nije bilo dobro. Bilo je uplje, prazno. Utezi su bubnuli na
pod.
- NIJE PRIHVATLJIVA.
- Gospoa...
- NE MOZE AK NI REI GOSPOA SHERMAN. NI
KADA NISI KANIO UZETI SHERMANE. ZELI REBU Mc
CLANE. ZELI JE ZA PRIJATELJICU, ZAR NE? ZELI DA
BUDETE PRIJATELJI.
- Ne.
- LAZE!
- Amo zakrtko.
- SAMO ZAKRATKO? TI, CMIZDRAVA ZEJA USNO,
TKO BI TEBI BIO PRIJATELJ? DOI OVAMO. POKAZAT
U TI TKO SI.

278
 Dolarhyde se nije pomakao.
NIKAD NISAM VIDIO TAKO ODVRATNO I PRLJAVO
DIJETE. DOI OVAMO.
Otiao je.
SKINI GORNLJI DIO TRENIRKE.
Skinuo ga je.
Sa zida je plamtio Zmaj.
SKINI KIMONO. POGLEDAJ U ZRCALO.
Pogledao je. Nije si mogao pomoi ili okrenuli glavu od za
reeg svjetla. Vidio je sebe kako slini. 9
POGLEDAJ SE. DAT U TI IZNENAENJE ZA PRI
JATELJICU. SKIDAJ TU KRPU.
Dolarhvdeove ruke ispremijeale su se oko pojasa donjeg
dijela trenirke. Trenirka se razderala. Strghnuo ju je sa sebe
desnom rukom, savijajui se poput raka kad ga ziva raspolute.
Stisnuo se i prostenjao teko diui. Njegova tetuaza bljetala
je na neugodnom svjetlu teretane.
-
NIKAD NISAM VIDIO TAKO ODVRATNO I PRLJAVO
DIJETE. IDI PO NJIH.
-
Bka.
-
PO NJIH.
Otklipsao je iz sobe i vratio se sa Zmajevim zubima.
STAVI IH NA DLANOVE. PRIMI PRSTIMA I STISNI
MOJE ZUBE.
Dolarhvdeovi prsni miii su se steghnuli.
-
ZNA KAKO ONI MOGU ODGRISTI. SADA IH PRI
NESI ISPOD TRBUHA. STAVI GA MEU ZUBE.
-
Ne.
-
UINI TO... PAZI SAD.
Zubi su ga poeli ozljeivati. Pljuvaka i suze curile su mu
na prsa.
-
Mlim.
-
TI SI SMEE KOJE JE PREOSTALO PRI POSTAJJST
JU. SMEE SI I JA U TI DATI IME. TI SI PICINO LICE.
RECI TO.
-
Ja sam picino lice. Usnicom je zatvorio nosnice da bi
mogao izrei ove rijei.

279
 - USKORO u TE SE OTARASITI rekao je Zmaj bez
muke. HOE LI TO BITI DOBRO?
- Dobro.
- TKO e BITI SLIJEDEI KAD DOE AS?
- Gopoa... erman...
Otra bol prostrijelila je Dolarhvdea bol i uzasan strah.
- OTRGHNUT U GA.
- Reba. Reba. Dat u ti rebu. Govor mu je ve bio bolji.
- NITA TI MENI NEE DATI. ONA JE MOJA. SVI
SU ONI MOJI. REBA McCLANE PA ONDA SHERMANI.
- Reba pa onda Shermani. Policija e doznati.
- POBRINUO SAM SE za TAJ DAN. SUMNJA LI?
- Ne.
- TKO SI TI?
- Picino lice.
- SMIJE SKLONITI MOJE ZUBE. TI, SLABA ZEJA
USNO, TI BI MENI USKRATIO SVOJU PRIJATELJICU,
ZAR NE? RASTRGAT U JE I NJEZINIM KOMADIMA IS
TRLJATI tvoje ODVRATNO LICE. OBJESIT u TE S
NJEZINOM VELIKOM UTROBOM BUDE LI MI SE SU
PROTSTAVLJAO. zna DA TO MOGU. STAVI na IPKU
STO PEDESET KILOGRAMA.
Dolarhvde je na ipku stavio dodatno optereenje. Nikada
dosad nije podigao vie od 135 kilograma.
PODIGHNI.
Ne bude li jednako snazan kao Zmaj, Reba e umrijeti, znao
je. Napeo se toliko da mu je pred izbeenim oima soba postala
crvena.
- Ne mogu.
- NE, NE MOZE. ALI ja MOGU.
Dolarhvde je zgrabio ipku. Savinula se kad je teret podigao
do ramena. GORE. Iznad glave lagano. zbogom, PICINO LICE
rekao je ponosni Zmaj treptei na svjetlu.

280
 38.
Francis Dolarhvde u ponedjeljak ujutro uope nije doao na
posao. Krenuo je iz kue na vrijeme, kao i uvijek. Bio je be-
sprijekorno ureen, a njegova voznja precizna. Kad je zaokre-
nuo na mostu preko Missourija, stavio je sunane naoale i
krenuo prema jutarnjem suncu.
Njegov hladnjak Stvrofoam kripao je drmusajui se na put-
nikom sjedalu. Dolarhvde se naghnuo i stavio ga na pod, pod-
sjetivi se da mora uzeti suhi led i pokupiti film od...
Prelazio je preko matice rijeke. Voda je pod njim promicala.
Pogledao je zapjenjene valie na rijeci to klizi i odjednom osje-
tio da on klizi, a rijeka miruje. Preplavio ga je udan osjeaj
raskomadanosti, uruavanja. Smanjio je gas.
Kombi je usporio na vanjsku traku i zaustavio se. Promet
iza njega se zgunjavao. Trubili su mu. Nije ih uo.
Sjedio je, klizei polako prema sjeveru preko mirne rijeke,
okrenut prema jutarnjem suncu. Suze su mu navrle ispod sun-
anih naoala i, vrue, pale na podlaktice.
Netko je kucao na prozor. Neki voza, lica ranojutarnje bli-
jedog i podbuhlog od sna, izaao je iz auta to se bio zaustavio
iza jednog kombija. Voza je neto vikao kroz prozor.
Dolarhvde ga je pogledao. S druge strane mosta priblizavala
su se bljeskava plava svjetla. Znao je da treba voziti. Zamolio
je svoje tijelo da pritisne gas i ono ga je poslualo. ovjek koji
je stajao uz kombi odskoio je unatrag da spasi noge.
Dolarhvde se zavezao na veliko parkiralite blizu krizanja
s autocestom broj 270. Na parkiralitu je bio parkiran kolski
autobus. Kroz njegov stranji prozor virio je lijevak tube.
283
 - USKORO u TE SE OTARASITI rekao je Zmaj bez
muke. HOE LI TO BITI DOBRO?
- Dobro.
- tko e BITI SLIJEDEI KAD DOE AS?
- Gopoa... erman...
Otra bol prostrijelila je Dolarhydea bol i uzasan strah.
- OTRGHNUT U GA.
- Reba. Reba. Dat u ti rebu. Govor mu je ve bio bolji.
- NITA TI MENI NEE DATI. ONA JE MOJA. SVI
SU ONI MOJI. REBA McCLANE pa ONDA SHERMANI.
- Reba pa onda Shermani. Policija e doznati.
- POBRINUO SAM SE za TAJ DAN. SUMNJA LI?
- Ne.
TKO SI TI?
- Picino lice.
- SMIJE SKLONITI MOJE ZUBE. TI, SLABA ZEJA
USNO, TI BI MENI USKRATIO SVOJU PRIJATELJICU,
ZAR NE? RASTRGAT u JE I NJEZINIM KOMADIMA
TRLJATI tvoje ODVRATNO LICE. OBJESIT u TE S
NJEZINOM VELIKOM UTROBOM BUDE LI MI SE SU
PROTSTAVLJAO. ZNA DA TO MOGU. STAVI NA IPKU
STO PEDESET KILOGRAMA.
Dolarhvde je na ipku stavio dodatno optereenje. Nikada
dosad nije podigao vie od 135 kilograma.
PODIGHNI.
Ne bude li jednako snazan kao Zmaj, Reba e umrijeti, znao
je. Napeo se toliko da mu je pred izbeenim oima soba postala
crvena.
- Ne mogu.
- NE, NE MOZE. ALI JA MOGU.
Dolarhvde je zgrabio ipku. Savinula se kad je teret podigao
do ramena. GORE. Iznad glave lagano. ZBOGOM, PICINO
LICE rekao je ponosni Zmaj treptei na svjetlu.

280
 38.
Francis Dolarhvde u ponedjeljak ujutro uope nije doao na
posao. Krenuo je iz kue na vrijeme, kao i uvijek. Bio je be-
sprijekorno ureen, a njegova voznja precizna. Kad je zaokre-
nuo na mostu preko Missourija, stavio je sunane naoale i
krenuo prema jutarnjem suncu.
Njegov hladnjak Stvrofoam kripao je drmusajui se na put-
nikom sjedalu. Dolarhvde se naghnuo i stavio ga na pod, pod-
sjetivi se da mora uzeti suhi led i pokupiti film od...
Prelazio je preko matice rijeke. Voda je pod njim promicala.
Pogledao je zapjenjene valie na rijeci to klizi i odjednom osje-
tio da on klizi, a rijeka miruje. Preplavio ga je udan osjeaj
raskomadanosti, uruavanja. Smanjio je gas.
Kombi je usporio na vanjsku traku i zaustavio se. Promet
iza njega se zgunjavao. Trubili su mu. Nije ih uo.
Sjedio je, klizei polako prema sjeveru preko mirne rijeke,
okrenut prema jutarnjem suncu. Suze su mu navrle ispod sun-
anih naoala i, vrue, pale na podlaktice.
Netko je kucao na prozor. Neki voza, lica ranojutarnje bli-
jedog i podbuhlog od sna, izaao je iz auta to se bio zaustavio
iza jednog kombija. Voza je neto vikao kroz prozor.
Dolarhvde ga je pogledao. S druge strane mosta priblizavala
su se bljeskava plava svjetla. Znao je da treba voziti. Zamolio
je svoje tijelo da pritisne gas i ono ga je poslualo. ovjek koji
je stajao uz kombi odskoio je unatrag da spasi noge.
Dolarhvde se zavezao na veliko parkiralite blizu krizanja
s autocestom broj 270. Na parkiralitu je bio parkiran kolski
autobus. Kroz njegov stranji prozor virio je lijevak tube.

281
 Dolarhyde se pitao oekuje li se od njega da se ukrca u
autobus sa starim ljudima.
Ne, ne oekuje. Obazro se okolo za majinim packardom.
Ui. Ne stavljaj noge na sjedalo rekla je njegova mati.
Ni to vie ne stoji.
Bio je na motelskom parkiralitu na zapadnoj strani Sent-
luysa i zelio je biti kadar da bira, no nije mogao.
Za est dana, uspije li toliko, ekati, ubit e Rebu McClane.
Odjednom je tanko psiknuo kroz nos.
Mozda e Zmaj pristati na to da prvo uzme Shermane te
da prieka drugi mjesec.
Ne. Nee.
Reba McClane nije znala za Zmaja. Mislila je da je s
Francisom Dolarhvdeom. Zeljela je svoje tijelo poloziti na
Francisa Dolarhvdea. Radosno je primila Francisa Dolarhvdea
u bakinu krevetu.
Stvarno sam se izvrsno provela, Di rekla je Reba Mc
Clane u vrtu.
Mozda joj se svidio Francis Dolarhvde. Za jednu zenu bilo
je to perverzno, nedostojno. Shvatio je da je zbog toga treba
prezirati, ali, Boze, to li je bilo fino!
Reba McClane je bila kriva zato to joj se sviao Francis
Dolarhvde. Dokazljivo kriva.
Da se nije radilo o moi njegova Postajanja, da se nije radilo
o Zmaju, nikad je ne bi bio uveo u svoju kuu. Ne bi bio spo-
soban za seks. Ili bi?
Boze moj, mukarac. To je tako fiiino.
To je rekla. Rekla je mukarac.
Grupa onih koji su dorukovali u motelu izlazila je iz motela,
prolazei pokraj njegova kombija. Zajedno s njihovim malim
nogama osjeao je i njihove prazne poglede.
Trebao je razmisliti. Nije mogao otii kui. Prijavio se u
motelu, nazvao svoj ured i javio da je bolestan. Soba koju je
dobio bila je mirna i tiha. Ukraavale su je samo grafike pa-
robroda. Sa zidova nita nije plamtjelo.
Dolarhvde je legao odjeven. Na stropnoj zbuci bilo je bli-
stavih mrlja. Svakih nekoliko minuta morao se dizati i mokriti.
Tresao se a potom znojio. Protekao je jedan sat.

282
 Nije zelio Rebu McClane izruiti Zmaju. Razmiljao je o to-
me to e mu Zmaj uiniti ako mu je ne preda.
Intenzivni strah nailazi u valovima; tijelo ga ne moze dugo
podnositi. U tekoj tiini izmeu valova Dolarhvde je mogao
razmiljati.
Kako bi se mogao uzdrzati da je ne izrui Zmaju? Jedna
ga je misao stalno kopkala. Digao se.
U poploenoj kupaonici kvrcnuo je prekida za svjetlo. Do-
larhvde je pogledao ipku zastora odjeljka za tuiranje. Bio je
to vrst komad dva i pol centimetra debele cije usaene u
zidove kupaonice. Skinuo je zastor i objesio ga preko ogledala.
Drzei se za cijev podigao se jednom rukom. Nozni prsti
vukli su se po stijenkama kade. Bila je dovoljno jaka. Njegov
remen takoer. Mogao je navesti sama sebe na to. Toga se
nije plaio.
Kraj remena vezao j e o cijev mornarskim vorom. Na dru-
gom je kraju bila oma. Debeli remen nije se njihao. Visio je
s ukoenom omom.
Sjeo je na poklopac zahoda i gledao je. Nee biti nikakva
propadanja, ali to mu nije predstavljalo potekou. Moi e se
uzdrzati da ne dighne ruke do ome dok ne bude preslab da
bi ih uope mogao podii.
No kako da bude siguran da e njegova smrt nauditi Zmaju,
sada kad su on i Zmaj Dvoje? Mozda nee. Kako da bude si-
guran da e je Zmaj tada ostaviti na miru?
Moglo bi protei vie dana prije no to pronau tijelo. Ona
e se pitati gdje je. Hoe li za to vrijeme otii u njegovu kuu
i traziti ga pipajui uokolo? Otii na kat, pipati u potrazi za
njim i suoiti se s iznenaenjem?
Veliki Crveni Zmaj itav e je sat pljuvati niz stepenice.
Da li da joj telefonira i upozori je? to bi mogla protiv Njega,
ak da je i upozorena? Nita. Mogla bi se nadati brzoj smrti,
nadati se da e On u svojem ghnjevu brzo zagristi dovoljno du-
boko.
Na katu Dolarhvdeove kue Zmaj je ekao u slikama koje
je on sam svojim rukama uokvirio. Zmaj je ekao u bezbrojnim
umjetnikim publikacijama i revijama, raen iznova svaki put
kad bi neki fotograf... uinio, to?

283
 Dolarhyde je u mislima mogao uti moan Zmajev glas koji
proklinje Rebu. Prvo e je, prije nego to je ugrize, proklinjati.
Proklinjat e i Dolarhvdea govoriti joj kako je on nitko i
nita.
Nemoj to uiniti. Nemoj... to uiniti rekao je Dolar
hyde ploicama koje su odzvanjale. Sluao je svoj glas, glas
Francisa Dolarhydea, glas koji je Reba McClane lako razum
jela, svoj vlastiti glas. itava ga se zivota stidio, gorke i opake
rijei njime govorio drugim ljudima.
No nikad nije uo da ga glas Francisa Dolarhydea proklinje.
Nemoj to uiniti.
Glas to ga je sada uo nikada, ba nikada, nije ga prokli -
njao. Ponavljao je Zmajevu grdnju. Uspomene su ga postidjele.
On vjerojatno i nije neki mukarac, mislio je. Sinulo mu je
da to zapravo nikad i nije istrazio, a sada ga je zainteresiralo.
Imao je dronjak ponosa to mu ga je dala Reba McClane.
Taj mu je rekao da je umiranje u kupaonici tuzan svretak.
to jo? Koji drugi put postoji?
Postoji put, a kad je doao do njega, znao je da je to sve-
togre. No to jest put.
Koraao je motelskom sobom, koraao izmeu kreveta te
od vrata do prozora. Hodajui, vjezbao je govorenje. Rijei su
sasvim lijepo izlazile ako je izmeu reenica duboko disao i
ako nije zurio.
Izmeu naleta straha mogao je posve lijepo govoriti. Sada
je prozivljavao gadan napad, takav da je morao povraati. Za
njim e uslijediti mir. ekao je, a kad je do njega dolo, pohrlio
je do telefona i naruio razgovor s Brooklynom.

Gimnazijska glazba ukrcavala se u autobus na motelskom

parkiralitu. Djeca su vidjela Dolarhydea kako dolazi. Da bi
doao do svojega kombija, morao je proi izmeu njih.
Debeli djeak okrugla lica i s remenom punim uresa napra-
vio je namrgoenu grimasu, napuhnuo prsni ko i stisnuo bi-
cepse nakon to ga je Dolarhyde proao. Dvije su djevojice
zahihotale. Kroz prozor autobusa odjeknula je truba ba dok

284
je Dolarhvde prolazio, a on uope nije uo da mu se iza lea
smiju.
Dvadeset minuta kasnije zaustavio je kombi na privozu tri-
sto metara daleko od bakine kue.
Obrijao je lice, tri do etiri puta duboko uzdahnuo. Klju
kue epao je ljevicom, a volan desnicom.
Visok prodoran zvuk dopro je kroz njegov nos. Pa ponovno,
glasnije. Glasnije i jo glasnije. Naprijed.
ljunak je prtao iza kombija koji je jurnuo naprijed. Kua
je u vjetrobranu bivala sve vea. Kombi je jAstrance kliznuo
u dvorite, a Dolarhvde je trei izjurio iz vozila.
Unutra, ne gledajui ni lijevo, ni desno, hrlio je niz podrum-
ske stube, prtljao oko zabravljene krinje, trazio kljueve.
Kljuevi krinje bili su na katu. Nije si ostavio vremena da
promisli. Visoko pitei kroz nos, koliko je samo glasnije mogao
da omami misli, zagluivao je glasove dok se trkom uspinjao
stubama.
Sada je bio kod komode. Po ladici je tragao za kljuevima,
ne gledajui Zmajevu sliku o podnozju kreveta.
TO TO RADI?
Gdje li su kljuevi, gdje li su kljuevi?
TO TO RADI? STANI. NIKAD NISAM VIDIO TAKO
ODVRATNO I PRLJAVO DIJETE. STANI.
Prekapanje se usporilo.
POGLEDAJ... POGLEDAJ ME.
epao je rub komode nastojao da se ne okrene prema
zidu. Bolno je odvratio pogled u stranu kad mu se glava i protiv
njegove volje okrenula.
TO RADI?
Nita.
Telefon je zvonio, telefon zvonio, telefon zvonio. Podigao je
slualicu, leima okrenut prema slici.
Hej Di, kako se osjea? Glas Rebe McClane.
Proistio je grlo. Dobro... Jedva apat.
Pokuala sam te ovamo nazvati. U tvojem su uredu rekli
da si bolestan glas ti je uzasan.
Priaj mi.

285
 Naravno da u ti priati. to misli zbog ega sam te
zvala? to nije u redu?
Gripa rekao je.
Zar nee lijenika?... Halo? Rekla sam zar nee li
jenika?
Govori glasno. Pipao je po ladici, zatim po slijedeoj
ladici.
Imamo lou vezu? Di, ne bi smio bolestan biti sam.
RECI JOJ DA DOE NOAS OVAMO I DA SE BRINE
O TEBI.
Dolarhvde je gotovo uspio na vrijeme pokriti mikrofon.
Boze moj, to je to bilo? Je li netko s tobom?
Radio, pritisnuo sam pogreno dugme.
Hej Di, zeli li da nekoga poaljem? Djeluje tako uzru
jano. Doi u ja. Rei u Marciji da me dovede za ruak.
Ne. Kljuevi su se nalazili ispod smotanog remena u la
dici. Sada ih je imao. Povukao se u predsoblje nosei telefon.
Dobro sam. Uskoro emo se vidjeti. Glasovi s umalo
su ga dotukli. Pojurio je niz stepenice. Telefonski je kabel i
upao iz zida, a telefon se za njim skotrljao stubama.
Vrisak divljake srdzbe. DOI OVAMO, PICINO LICE.
Dolje u podrum. U krinji pokraj kutije dinamita nalazio se
mali putni kovezi sa spremljenom gotovinom, kreditnim kar-
ticama i vozakim dozvolama na razliita imena te s njegovim
pitoljem, nozem i toljagicom.
Zgrabio je kovezi i potrao u prizemlje, strughnuvi brzo
pokraj stubita, spreman da se bori sa Zmajem ukoliko se ovaj
spusti. Uletio je u kombi i luaki vozei zakrivudao po ljunku.
Usporio je na autocesti, pa stao na odmoritu da povrati
zu. Neto straha je nestalo.
Nastavljajui dalje doputenom brzinom, bljeskajui reflek-
torima znatno ispred zavoja, pazljivo se odvezao na aerodrom.

286
 39.
Dolarhvde je taksi platio ispred stambene zgrade na Eastern
Parkwayu dva bloka daleko od Brooklvn Museuma. Preostali
dio puta preao je pjeice. Pretjecali su ga joggeri na putu za
Prospect Park.
Stojei na pjeakom otoku blizu stanice podzemne zeljez-
nice, imao je lijep pogled na zgradu Greek Revival. Nikad ranije
nije vidio Brooklvn Museum, mada je proitao vodi kroz tu
ustanovu. Naime, im je ispod fotografije Velikog crvenog zmaja
i zene odjevene suncem vidio malim slovima ispisano Brooklvn
Museum, naruio je tu knjizicu.
U kamenu iznad ulaza bila su urezana imena velikih mi-
slilaca kao to su Konfucije i Demosten. S botanikim vrtovima
koji su je okruzivali, zgrada je bila velebna odgovarajua
kua za Zmaja.
Podzemna je zeljeznica tutnjala ispod ulice, brundajui pod
donovima njegovih cipela. Ustajali zrak puhao je kroz reetke,
mijeajui se s vonjem boje njegovih brkova.
Do zatvaranja je preostao samo jedan sat. Preao je ulicu i
uao u zgradu. Garderobijerka je preuzela njegov kovezi.
Hoe li garderoba biti sutra otvorena? upitao je.
Muzej je sutra zatvoren. Garderobijerka je bila sme
zurana zena u plavoj kuti. Okrenula se od njega.
Da li se ljudi koji sutra dou koriste garderobom?
Ne. Muzej je zatvoren, garderoba je zatvorena.
Dobro. Hvala.
Nema ne emu.

287
 Dolarhyde je krstario izmeu velikih staklenih ormara u
Dvorani Oceanije i Dvorani Amerika u prizemlju andsko
lonarstvo, primitivno brueno oruzje, rukotvorine i mone ma-
ske Indijanaca sa Sjeverozapadne obale.
Sada je preostalo jo samo etrdeset minuta do zatvaranja.
Nije bilo vie vremena za prouavanje prizemlja. Znao je gdje
su izlazi i javna dizala.
Odvezao se na peti kat. Upravo je mogao osjeati i da je
sada blize Zmaju, no sve je bilo u redu nee zaci za ugao i
naletjeti na njega.
Zmaj nije bio izlozen javnosti; slika je od povratka iz lon-
donske galerije Tate zakljuana u mraku.
Dolarhvde je preko telefona doznao da se slika Veliki crveni
zmaj i zena odjevena suncem rijetko izlaze. Stara je gotovo dvje-
sto godina i raena vodenim bojama svjetlo bi je izblijedjelo.
Dolarhvde je stao ispred slike Alberta Bierstadta Oluja u
Stjenjaku Mt. Rosalie 1866. Odatle je mogao vidjeti zak-
ljuana vrata Studija slika i spremita. Ondje je Zmaj. Ne ko-
pija, ne fotografija. Zmaj. Tamo e on sutra na dogovoreni sa-
stanak.
Po obodnici petog kata proao je hodnikom portreta, uope
ne gledajui slike. Njega su zanimali izlazi. Pronaao je pozarne
izlaze i glavno stubite te ustanovio polozaj javnih liftova.
uvari su bili uljudni ljudi srednjih godina u cipelama de-
belih donova godine i godine stajanja natalozile su se u nji-
hovim nogama. Dolarhvde je zamijetio da ni jedan nije nao-
ruzan; jedan od uvara u predvorju bio je naoruzan. Mozda je
to policaj koji radi u fuu.
Preko razglasa je objavljeno da se muzej zatvara.
Dolarhvde je stao na plonik ispod alegorijskog lika
Brooklyna i promatrao kako gomila izlazi u ugodnu ljetnu
veer.
Joggeri su tapkali na mjestu, ekajui da rijeka ljudi prijee
plonik na putu prema metrou.
Dolarhvde je jo neko vrijeme proveo u botanikom vrtu.
Zatim je dozvao taksi i oferu dao adresu neke robne kue
koju je naao u poslovnom imeniku.

288
 40.
U ponedjeljak u devet naveer Graham je spustio svoju tor-
bu za spise na pod ispred ikakog stana kojim se koristio te
u dzepu potrazio kljueve.
Proveo je dug dan u Detroitu razgovarajui s osobljem i
razgledavajui papire zaposlenih u bolnici u kojoj je gospoa
Jacobi radila kao dobrovoljka prije nego to se njezina obitelj
preselila u Birmingham. Tragao je za skitnicom, za nekim tko
je mogao raditi i u Detroitu i u Atlanti ili u Birminghamu i
Atlanti, za nekim tko je imao pristup do kombija i invalidskih
kolica i tko je vidio gospou Jacobi i gospou Liid prije no to
je provalio u njihove kue.
Crawford je mislio da je taj put gubitak vremena, no dao
mu je na volju. Crawford je imao pravo. Prokleti Crawford.
Isuvie je imao pravo.
Graham je uo kako u stanu zvoni telefon. Klju mu se
zapetljao u podstavu dzepa. Kad ga je iupao, s kljuem je
izvukao i dugaak konac. Sitni se prosuo kroz unutranju stra-
nu nogavice i rasuo po podu.
Do vraga.
Dospio je do sredine sobe kad je telefon prestao zvoniti. Moz-
da ga je to Molly nastojala dobiti.
Nazvao ju je u Oregon.
Willyjev djed odazvao mu se punih usta. U Oregonu je bilo
vrijeme veere.
Samo zamolite Molly da me nazove kad zavrite rekao
mu je Graham.

289
 Bio je pod tuem, oiju punih ampona kad je telefon po-
novno zazvonio. Isplahnuo je glavu i odljapkao da uzme slu-
alicu. Halo, mucice.
Laskavi vraze, ovdje Byron Metcalf iz Birminghama.
Oprostite.
Imam dobre i loe vijesti. Imali ste pravo to se Nilesa
Jacobija tie. On je one stvari odnio iz kue. Otarasio ih se,
ali sam ga priklijetio s neto haia to sam ga naao u nje
govoj sobi, pa je priznao. To su loe vijesti znam da ste se
nadali da ih je ukrao i sakrio Zubati Vilenjak.
Dobra vijest je ta da postoji neki film. Jo ga nemam. Niles
veli da su dvije role tutnute ispod sjedala njegova auta. Jo ih
zelite, zar ne?
Svakako, svakako ih zelim.
No njegov prisni prijatelj Randy sluzi se tim autom, a
jo ga nismo ulovili. Ali ni to nee dugo. Zelite li da film predam
na prvi avion za Chicago i da vam telefoniram kad stize?
Molim vas. To je dobro, Byron. Hvala.
Nema na emu.
Molly je nazvala kad je tonuo u san. Nakon to su jedno
drugo uvjerili da su dobro, kao da vie nita nisu imali rei.
Willy se jako lijepo provodi, rekla je Molly. Predala je
Willyju slualicu da mu pozeli laku no.
Willy je imao mnogo vie rei od pukog laku no priopio
je uzbudljivu novost: djed mu je kupio ponija.
Molly to nije spomenula.

290
 I

41.
Za obine posjetitelje Brooklvn Museum je zatvoren utor-
i
kom, no studentima umjetnosti i istrazivaima pristup je do-
puten.
Muzej pruza izvrsne pogodnosti za ozbiljno prouavanje.
Muzejsko je osoblje obrazovano i usluzno; esto istrazivaima
doputa da uz najavu dou utorkom kako bi vidjeli predmete
koji nisu izlozeni za javnost.
Francis Dolarhvde je iz stanice podzemne zeljeznice izaao
u utorak neto iza dva popodne, nosei svoje znanstvene ma-
terijale. Pod rukom je imao biljeznicu, katalog galerije Tate i
zivotopis Williama Blakea.
Pod kouljom je imao plosnati devetmilimetarski pitolj,
koznati tuljac i poput britve naotren uski noz. Elastinom je
bandazom oruzje privrstio uz tijelo. Sportski e kaput zakop-
ati preko njega. U dzepu kaputa imao je krpu natopljenu
kloroformom, dobro umotanu u plastinu vreicu.
U ruci je nosio novu kutiju za gitaru.
Tri su javna telefona stajala blizu izlaza iz metroa nasred
Eastern Parkwaya. Jedan je telefon bio istrghnut. Jedan od pre-
ostala dva funkcionirao je.
Dolarhvde je punio noviima sve dok Reba nije rekla:
Halo.
Uz njezin glas uo je i uobiajene umove u tamnoj komori.
Halo, Reba rekao je.
Hej, Di. Kako se osjea?
Zbog prometa s obiju strana ulice slabo ju je uo. U redu.

291
 Kao da si na javnom telefonu. Mislila sam da si kod kue,
bolestan.
Zelim kasnije razgovarati s tobom.
U redu. Nazovi me kasno, u redu?
Trebam... trebam se sresti s tobom.
Zelim da se sretnemo, ali veeras ne mogu. Moram raditi.
Hoe li me nazvati?
Nda. Ako se nita...
Oprosti!
Nazvat u.
Jako zelim da uskoro doe, Di.
Nda. Zbogom... Reba.
U redu. Strah mu je s prsne kosti curkao na trbuh. Potisnuo
ga je i preao ulicu.
Utorkom se u Brooklvn Museum ulazi kroz jedna jedina
vrata na krajnjem desnom kraju zgrade. Dolarhvde je uao iza
etvero studenata umjetnosti. Studenti su na gomilu uza zid
stavili svoje naprtnjae i torbe te izvadili propusnice. uvar s
druge strane stola ih je pregledao.
Pristupio je Dolarhydeu.
Imate li ugovoren sastanak?
Dolarhvde je kimnuo. Studio slika, gospoica Harper.
Upiite se, molim vas, u knjigu. uvar je ponudio
olovku.
Dolarhvde je imao svoju, pripremljenu. Upisao je Paul
Crane.
uvar je nazvao neki interni broj na katu. Dolarhvde je
okrenuo lea stolu te prouavao rad Roberta Bluma Berba
groza koji je visio iznad ulaza. Dotle je uvar dobio potvrdu
da je sastanak dogovoren. Kutkom oka Dolarhyde je vidio da
se u halu nalazi jo jedan uvar. Da, to je onaj s pitoljem.
Na straznjoj strani hala, pokraj trgovine, uz glavna dizala
nalazi se klupa rekao mu je sluzbenik. Ondje priekajte.
Gospoica Harper sputa se po vas. Predao je Dolarhydeu
ruziastobijeli plastini bedz.
Mogu li ovdje ostaviti svoju gitaru?
Drzat u je na oku.

292
 Muzej je drukiji kad su svjetla pogaena. Meu velikim sta-
klenim ormarima vladao je polumrak.
Dolarhvde je na klupi ekao tri minute prije nego to je iz
lifta izala gospoica Harper.
Gospodin Crane? Ja sam Paula Harper.
Bila je mlaa no to mu se uinila kad ju je nazvao iz Sent-
luysa; zena razborita nastupa stroge ljepote. Bluzu i suknju
nosila je poput neke uniforme.
Vi ste nazvali zbog Blakeova akvarela rekla je. Hajd
mo gore pa u vam ga pokazati. Ii emo lifto za osoblje
ovuda.
Povela ga je pokraj mrane muzejske prodavaonice i kroz
jednu malu prostoriju s primitivnim oruzjem. Brzo se obazro,
orijentacije radi. U kutu odjela Amerika nalazio se hodnik koji
vodi do malog dizala.
Gospoica Harper je pritisnula dugme. Prekrizila je ruke i
ekala. Jasne plave oi poivale su na propusnici, ruziastoj i
bijeloj, privrenoj o Dolarhvdeov rever.
Ova vam je propusnica za esti kat rekla je. No
nije vazno na petom danas nema uvara. to vi to istrazuje
te?
Dolarhvde se dotad samo smjekao i kimao glavom. Piem
esej o Buttsu rekao je.
0 Williamu Buttsu?
Kimnuo je.
O njemu nisam dosad proitala nita opirno. Spominje
se samo u fusnotama kao Blakeov zatitnik.
Tek sam na poetku. Morat u otii u Englesku.
Mislim da u Nacionalnoj galeriji imaju dva akvarela koja
je Blake radio za Buttsa. Jeste li ih ve vidjeli?
Jo ne.
Bit e bolje da se na vrijeme najavite.
Kimnuo je. Dizalo se zaustavilo.
Peti kat. Malo mu je zujalo u uima, ali mu je kroz ruke i
noge kolala krv. Uskoro e doi do onog presudnog da ili ne.
Poe li po zlu, nee im dopustiti da ga uhvate.
Povela gaje hodnikom amerikih portreta. Ovim putem nije
ranije prolazio. Ipak, mogao je rei gdje je. Sve je bilo u redu.

293
 No neto ga je u hodniku ekalo, i kad je Dolarhvde to spa-
zio, skamenio se.
Paula Harper je spoznala da je ne slijedi pa se okrenula.
Bio se ukoio ispred nie u zidu s portretima. Vratila se
do njega i vidjela u to se zapiljio.
Ovo je George Washington na slici Gilberta Stuarta
kazala je.
Ne, nije istina.
Slian portret imate na novanici od jednog dolara. Na
zivaju ga Landsdowneovim portretom, jer je Stuart jedan takav
izradio za markiza od Landsdownea u znak zahvalnosti za nje
govu podrku amerikoj revoluciji... Je li vam dobro, gospodine
Crane?
Dolarhvde je bio blijed. Ovo je bilo gore od svih dolarskih
novanica koje je ikad vidio. Washington s onim svojim oima
oputenih kapaka i loim umjetnim zubalom zurio je iz okvira.
Boze moj, izgledao je poput bake. Dolarhvde se osjeao poput
djeteta s gumenim nozem.
Gospodine Crane, je li vam dobro?
Odgovori, ili neka ide sve do vraga. Savladaj ovo. Boze moj,
mukarac, to je tako fiiino. TI SI NAJPRLJAVIJE... Ne.
Reci neto.
Na kobaltu sam rekao je.
Biste li htjeli sjesti koji trenutak? Neki slabani medi
cinski vonj kod njega jest uoljiv.
Ne. Poite. Dolazim.
A ti me nee porezati, bako. Prokleta bila, ubio bih te da
ve nisi mrtva. Ve mrtva. Ve mrtva. Baka je ve mrtva! Mrtva
sada, mrtva zauvijek. Boze moj, mukarac, to je tako fiiino.
Onaj drugi, meutim, nije bio mrtav, i Dolarhyde je to znao.
Slijedio je gospoicu Harper kroz gutare straha.
Proli su dvostruka vrata Studija slika i Spremita. Dolar-
hvde se brzo osvrnuo. Bila je to duga, mirna prostorija, dobro
osvijetljena i ispunjena stalcima za slike u obliku vrtuljka. Duz
zida se nalazio niz ograda razdvojenih sluzbenih odjeljaka. Vrata
najudaljenijeg odjeljka bila su pritvorena. ulo se tipkanje.
Nije vidio nikoga, osim Paule Harper.

294
 Odvela ga je do ovisokog radnog stola i donijela mu stolac
bez naslona.
Priekajte ovdje. Donijet u vam sliku.
Nestala je iza stalaka za slike.
Dolarhvde je otkopao puce na trbuhu.
Gospoica Harper se vraala. Nosila je plosnatu crnu kutiju,
ne veu od torbe za spise. Ondje je to. Otkud joj snaga da nosi
tu sliku? Nikad o njoj nije razmiljao kao o neem plosnatom.
Vidio je dimenzije u katalogu 17 18 x 13 12 ina ali nije na
njih obraao pozornost. Oelao je da e biti golema. Ali bila je
malena. Bila je malena i bila je ovdje u jednoj mirnoj sobi.
Nikad nije shvatio koliko mnogo snage Zmaj izvlai iz stare
zgrade u vonjaku.
Gospoica Harper je neto govorila. ... treba uvati u ovoj
specijalnoj kutiji jer e na svjetlu izblijedjeti. Zato se niti ne
izlaze esto.
Polozila je kutiju na stol i otkopala je. Neki zvuk na dvo-
strukim vratima. Oprostite, moram otvoriti Juliju. Zatvorila je
kutiju i ponijela je sa sobom do staklenih vrata. Ispred njih je
ekao mukarac s teretnim kolicima. Pridrzala mu je vrata
dok ih je uvozio.
Ovamo, da?
Da, hvala vam, Julio.
ovjek je izaao.
Priblizila se gospoica Harper sa specijalnom kutijom.
Oprostite, gospodine Crane. Julio danas brie prainu i
lasti neke okvire. Otvorila je kutiju i izvadila bijeli kartonski
fascikl. Znate da je ne smijete dodirivati. Ja u vam je po
kazati takva su pravila. Dobro?
Dolarhvde je kimnuo. Nije mogao govoriti.
Otvorila je fascikl i uklonila plastini zatitni pokriv i
podlozak.
Evo ga, dakle. Veliki crveni zmaj i zena odjevena suncem
ovjek Zmaj raskriljen nad povaljenom zenom koja preklinje,
obavijena spiralom njegova repa.
Bila je malena, u redu, ali bila je mona. udesna. Najbolje
reprodukcije nisu vjerno prenijele detalje i boje.

295
 Dolarhyde je jasno vidio, sve je vidio u jednom trenutku
Blakeov rukopis na rubovima, dvije smee toke na desnom
rubu papira. Snazno ga je epalo. Bilo je previe... boje su
bile previe snazne.
Pogledaj zenu omotanu Zmajevim repom. Pogledaj.
Vidio je da je njezina kosa potpuno iste boje kao i kosa Rebe
McClane. Vidio je da je od vrata udaljen sedam metara. Su-
sprezao je glasove.
Nadam se da te nisam okirala, rekla je Reba McClane.
ini se daje koristio kredu, kao i vodene boje govorila
je Paula Harper. Stajala je pod takvim kutom da bi mogla vid
jeti to on radi. Oi joj se nisu micale sa slike.
Dolarhvde je stavio ruku u koulju.
Negdje je zazvonio telefon. Tipkanje je prestalo. Neka je ze-
na isturila glavu iz udaljenog odjeljka.
Paula, telefon za tebe. Tvoja majka.
Gospoica Harper nije okrenula glavu. Pogled ni na trenu-
tak nije skidala s Dolarhvdea ili sa slike. Bi li htjela preuzeti
poruku kazala je. Reci joj da u je nazvati.
Zena je nestala u odjeljku. Trenutak kasnije tipkanje se na-
stavilo.
Dolarhvde se vie nije mogao obuzdavati. Igraj na sve, ovoga
asa.
No Zmaj je krenuo prvi. NIKAD NISAM VIDIO...
to? Gospoica Harper je razrogaila oi.
... onako velikog takora! rekao je Dolarhvde pokazujui
prstom. Tamo, penje se po onom okviru!
Gospoica Harper se okretala. Gdje?
Iz njegove je koulje kliznula toljagica. Vie zglobom nego
miicom udario ju je po potiljku. Skljokala se, a Dolarhvde ju
je epao za bluzu i na lice joj pritisnuo kloroformiranu krpu.
Ispustila je jedan visoki zvuk, ne preglasan, te omlitavjela.
Spustio ju je na pod izmeu stola i vrtuljka sa slikama, po-
vukao fascikl s akvarelom na pod te unuo nad njom. uka-
nje, epljenje, promuklo disanje i telefonska zvonjava.
Iz udaljenog odjeljka izala je zena.
Paula? Osvrnula se po prostoriji. Tvoja majka
viknula je. Treba s tobom sada razgovarati.

296
 Zala je za stol. Ja u se starati o posjetitelju... Tada ih
je ugledala. Paula Harper bila je na podu. Lice joj je bilo po-
kriveno kosom. uei iznad nje, s pitoljem u ruci, Dolarhvde
je trpao posljednji ostatak akvarela u usta. Zvaui, podigao se
i potrao. Prema njoj.
Utrala je u svoj sobiak, tresnula krhkim vratima, zgrabila
telefon i sruila ga na pod, etveronoke ga potrazila te po
kuala okrenuti broj na zauzetoj liniji, kadli su vrata popustila.
Osvijetljeni brojanik rasprsnuo se u zivim bojama od udarca
to ga je dobila iza uha. Slualica je blebeuijsala na pod.
U liftu za osoblje Dolarhvde je promatraom.ako pokaziva
katova zmirka prema dolje. Pitolj je drzao tijesno uz trbuh
pokriven knjigama.
Prvi kat.
Van na prazne hodnike. Hodao je brzo; u bijegu cipele su
mu kripale po taracu. Pogrean zaokret i prolazio je pokraj
kitovskih maski, velebne maske Sisuita, gubei sekunde. Sada
je utrao u nazonost visokih totema Haida; izgubio se. Dotrao
je do totema, pogledao ulijevo, ugledao primitivno nabrueno
oruzje i otkrio gdje je.
Navirio se iza ugla u hal.
Recepcioner je stajao pokraj oglasne ploe, desetak metara
od svoje tezge.
Naoruzani je uvar bio blize vratima. Futrola mu je
kripnula kad se saghnuo da obrie mrlju na prednjem dijelu
cipele.
Doe li do bitke, prvo njega. Dolarhvde je zataknuo pitolj
za pas i preko njega zakopao kaput. Preao je hal otkapajui
bedz.
Zauvi korake, recepcioner se okrenuo.
Hvala vam rekao je Dolarhvde. Propusnicu je drzao za
rubove, a zatim je spustio na tezgu.
uvar je kimnuo. Biste li je gurnuli kroz ovaj prorez
ovdje?
Zazvonio je telefon na recepciji.
Bilo je teko podii propusnicu sa staklene povrine.
Telefon je ponovno zazvonio. Pozuri.
Dolarhvde je uspio dohvatiti propusnicu i gurnuti je kroz
prorez. S gomile naprtnjaa uzeo je svoju kutiju za gitaru.

297
 uvar je prilazio telefonu.
Sada van kroz vrata, pa brzo u botaniki vrt; spreman je
bio da se okrene i pripuca, zauje li potjeru.
U botanikom je vrtu skrenuo ulijevo. mughnuo je u
prostor izmeu malog spremita i zivice. Otvorio je kutiju za
gitaru i istresao teniski reket, tenisku loptu, runik, smotanu
vreicu za namirnice i veliki svezanj lisnatog celera.
Puceta su letjela kad je sa sebe jednim pokretom strnuo
kaput i koulju i izvukao se iz hlaa. Ispod ove odjee imao je
majicu bruklinskog sveuilita i donji dio trenirke. U vreicu
za namirnice ugurao je knjige i odjeu, a zatim i oruzje. Celer
je strao na vrhu. Obrisao je ruku i spojke kutije za gitaru,
pa je gurnuo pod zivicu.
Sijekui sada preko botanikog vrta prema Prospect Parku,
s runikom oko vrata, izbio je na Empire Boulevardu. Pred
njim su bili joggeri. Dok je za njima trao u perivoj, pokraj
njih su zavijajui projurila prva policijska kola. Ni jedan jogger
nije na njih obratio nikakvu pozornost. Nije ni Dolarhvde.
Naizmjence je trkarao i hodao, nosei svoju vreicu s na-
mirnicama i reket te udarajui lopticu. Slika i prilika ovjeka
koji je, hladei se od napornog treninga, na putu kui svratio
u prodavaonicu.
Prisilio se da ide sporije; ne valja trati puna trbuha. Sada
je mogao koraati po volji.
Svata je mogao po volji.

298
 42.
Crawford je sjeo u straznji red odjeljka za porotu jedui ki-
kiriki dok je Graham zatvarao zaluzine u sudnici.
Spremit e mi taj profil kasnije u toku popodneva, pret
postavljam rekao je Crawford. Kazao si mi utorak i, evo,
danas je utorak.
Zavrit u ga. Zelim prvo pogledati ovo.
Graham je otvorio omot ekspresne poiljke koju mu je po-
slao Byron Metcalf. Istresao je sadrzaj dvije pranjave role
amaterskog filma svaka u svojoj plastinoj vreici za sendvie.
Da li Metcalf podize optuznicu protiv Nilesa Jacobija?
Ne za krau ionako e vjerojatno biti nasljednik
on i Jacobijev brat kazao je Graham. Za hai, ne znam.
Javni tuzitelj u Birminghamu sklon je progonu.
Dobro rekao je Crawford.
Filmski se ekran zanjihao sa stropa sudnice zaustavivi se
ispred prostora za porotu, to je bilo ureeno zato da bi se
porotnicima lake mogli pokazati snimljeni dokazi.
Graham je montirao projektor.
Istrazujui novinske kioske na kojima je Zubati Vilenjak
mogao doi do Tattlera onako brzo dobio sam izvjee iz
Cincinnatija, Detroita i s mnogih u Chicagu rekao je Craw
ford. Razliite udake valja pohvatati.
Graham je pokrenuo film. Bio je to film o ribolovu. Djeca
Jacobijevih uala su na obali nekakvog ribnjaka s trskama
i kolutovima.

299
 Graham je nastojao da ih ne zamilja u sanducima ispod
zemlje. Pokuao ih je vidjeti samo kako love ribu.
Curiin se ep zatresao i nestao. Kod nje je zagrizlo.
Crawford je zautao vreicom kikirikija. U Indianapolisu
ispitivanje kolportera i provjeravanje crpki Servco Supreme ide
vrlo sporo kazao je.
Zeli li ovo pogledati ili ne? upitao je Graham.
Crawford je utio do svretka dvominutnog filma. Sjajno,
uhvatila je grgea rekao je. A sad, to se profila tie...
Jack, bio si u Birminghamu odmah nakon to se to do
godilo. Ja onamo nisam stigao mjesec dana. Ti si kuu vidio
dok je jo bila njihova kua ja ne. Kad sam ja doao, ve
je bila ispraznjena i preinaena. Zato me, zaboga, pusti da po
gledam ove ljude, pa u potom zavriti profil.
Pokrenuo je drugi film.
Na ekranu u sudnici odvijala se roendanska zabava.
Jacobijevi su sjedili za veerom. Pjevali su.
Graham im je s usta proitao Sretan roendan tebi.
Jedanaestogodinji Donald Jacobi naao se pred kamerom.
Sjedio je na kraju stola, a pred njim je bio kola. Svijee su
se odrazavale u njegovim naoalama.
Oko kuta stola, jedno uz drugo, bili su njegovi brat i sestra
te promatrali kako on pue u svijee.
Graham se promekoljio na svom sjedalu.
Gospoa Jacobi se naghnula tamna joj se kosa njihala da
uhvati maku i otjera je sa stola.
Sada je gospoa Jacobi svome sinu donijela veliku omotnicu,
s koje je vijorila dugaka vrpca. Donald Jacobi je otvorio omot-
nicu i izvadio veliku roendansku estitku. Pogledao je u ka-
meru i okrenuo estitku. Na njoj je pisalo: Sretan roendan
idi za vrpcom.
Poskakivanje dok kamera slijedi procesiju u kuhinju. Ondje
vrata, privrena kukom. Niz podrumske stepenice Donald
prvi, zatim ostali slijedei vrpcu. Kraj vrpce bio je svezan za
guvernal bicikla sa deset brzina.
Graham se pitao zato mu bicikl nisu dali vani, izvan kue.
Nervozni rez na slijedeu scenu i njegovo je pitanje dobilo
odgovor. Sada vani. Jasno se vidi da pada jaka kia. Voda u

300
vrtu. Kua je izgledala drukije. Kad je preureivao kuu na-
kon umorstva, posrednik Geeham ju je prebojao. Otvorila su
se vanjska podrumska vrata i pojavio se gospodin Jacobi nosei
bicikl. Bilo je to njegovo prvo pojavljivanje u filmu. Vjetri je
1
podigao kosu koju je bio zaeljao preko ele. Ceremonijalno
je stavio bicikl na zemlju.
Film je zavrio Donaldovom prvom opreznom voznjom.
Prokleto tuzno kazao je Crawford, no to smo ve
znali. A
Graham je ponovno pokrenuo roendanslu film.
Crawford je odmahnuo glavom te uz pomo baterije poeo
itati neto iz svoje aktovke.
Na ekranu je gospodin Jacobi iznio bicikl iz podruma. Po-
drumska su se vrata za njim sa zamahom zatvorila. S njih je
visio lokot.
Graham je zaustavio kadar.
Evo ga. Zato mu je trebao reza zasuna, Jack da pre
sijee onaj lokot i ue kroz podrum. Zato nije uao na taj
nain?
Crawfod je iskljuio bateriju i preko naoala pogledao na
ekran. to je to?
Znam da je imao reza zasuna upotrijebio ga je da
podia one grane koje su mu prijeile pogled kad je promatrao
iz ume. Zato ga nije upotrijebio i uao kroz podrumska vrata?
Nije mogao. S malim, krokodilskim smijekom Craw
ford je ekao. Strano je volio hvatati ljude u pretpostavkama.
Je li pokuao? Je li ostavio tragove? Nikad nisam vidio
ta vrata kad sam ja doao onamo, Geehan je ve stavio
elina vrata sa specijalnim zasunom.
Crawford je razjapio ralje. Pretpostavlja da ih je Geeham
stavio. Geeham ih nije stavio. elina su vrata bila ondje kad
su ubijeni. Mora da ih je stavio Jacobi pa on je bio detroitski
deko; njemu bi specijalni zasuni bili dragi.
Kada ih je Jacobi stavio?
Ne znam. Oito nakon malianova roendana kad je
to bilo? Pisat e u izvjeu s autopsije, ako ti je ovdje.

301
 Roendan mu je bio 14. travnja, u ponedjeljak rekao
je Graham zurei u ekran, podnimivi rukom bradu. Zelim
saznati kada je Jacobi promijenio vrata.
Crawfordova se lubanja nabrala. Ponovno se zagladila kad
je shvatio o emu se radi. Misli da je Zubati Vilenjak raz-
gledao Jacobijevu kuu dok su ondje bila jo stara vrata s lo-
kotom rekao je.
Ponio je reza zasuna, zar ne? Kako se provaljuje nekamo
s rezaem zasuna? rekao je Graham. Sijee lokote, ipke
ili lance. Jacobi nije imao nikakvu ipku, ni vrata s lancima,
zar ne?
Nije.
Onda je otiao tamo oekujui lokot. Reza zasuna je
prilino tezak i dugaak. Kretao se danju, a s mjesta gdje se
parkirao morao je pjeaiti lijep komad do kue Jacobijevih.
Jer, koliko je znao, da je neto polo po zlu, mogao se vraati
paklenski zurno. Ne bi bio nosio reza zasuna da nije znao da
e mu trebati. Oekivao je lokot.
Smatra da je vidio kuu prije nego to je Jacobi promi
jenio vrata. Tada se pojavio da ih ubije, pa eka u umi...
Ovu stranu kue ne moze vidjeti iz ume.
Crawford je kimnuo. eka u umi. Oni idu u krevet, a
on nastupa sa svojim rezaem i nalazi vrata sa specijalnim za-
sunom.
Recimo, nalazi nova vrata. Sve je bio prethodno prorau
nao, a sad rekao je Graham, podizui ruke. Stvarno je
nesretan, frustriran, jako mu je stalo da ue. Zbog toga se
uputa u hitar, glasan provalniki posao na vratima unutarnjeg
dvorita. Nain na koji je uao bio je neuredan probudio je
Jacobija i morao gaje maknuti na stepenicama. To ne dolikuje
Zmaju. On nije neuredan na ovaj nain. Oprezan je i nita ne
ostavlja za sobom. Ulazak kod Liidovih bio je uredan.
Dobro, u redu rekao Crawford. Otkrijemo li kada
je Jacobi promijenio vrata, mozda emo ustanoviti interval iz
meu vremena kada je kuu pregledao i kada ih je ubio. Barem
minimalno vrijeme koje je proteklo. ini se da bi to vrijedilo
doznati. Mozda bi odgovaralo nekom intervalu koji nam moze
pokazati birmingemski ured za konferencije i posjetitelje. Mo

302
zemo jo jednom provjeriti rentirane automobile. Ovaj put e-
mo obraditi i kombije. Razgovarat u s ispostavom u
Birminghamu.
Crawfordove rijei mora da su bile odlune: ravno etrdeset
minuta kasnije birmingemski agent FBIa, kojemu je vodi bio
posrednik za prodaju nekretnina Geehan, vikao je tesaru koji
je radio na krovitu nove kue. Tesarova je informacija radiom
dostavljena u Chicago.
Zadnjeg tjedna u travnju rekao je Crawford sputajui
slualicu. Tada su montirali nova vrata. Boze oj, to je dva
mjeseca prije nego to su Jacobijevi ubijeni. Zato bi izviao
dva mjeseca unaprijed?
To ne znam, ali tvrdim da je gospou Jacobi ili
itavu
obitelj vidio prije nego to je provjerio njihovu kuu. Ukoliko
ih nije slijedio sve od Detroita, gospou Jacobi opazio je negdje
izmeu 10. travnja, kad su preselili u Birmingham, i kraja trav
nja, kad su promijenili vrata. Negdje u tom razdoblju bio je
u Birminghamu. Ured tamo dolje radi na ovome?
Pajkani takoer rekao je Crawford. Reci mi ovo:
otkud je znao da postoje unutarnja vrata koja vode iz podruma
u kuu? S time se ne moze raunati ne na Jugu.
Nema sumnje da je vidio unutranjost kue.
Je li tvoj drukan Metcalf dobio bankovne izvode Jaco
bijevih.
Sigurno jest.
Pogledajmo koje su servisne usluge platili izmeu 10.
travnja i kraja mjeseca. Znam da su servisne usluge provjera
vane nekoliko tjedana prije umorstva, ali mozda nismo ili do
voljno unatrag. Isto vrijedi i za Liidove.
Uvijek smo smatrali da se ogledao unutar kue Liidovih
rekao je Graham. S uliice nije mogao vidjeti staklo na
kuhinjskim vratima. Tamo je veranda s reetkama. No on je
imao spremljen reza stakla. A oni tri mjeseca prije no to su
ubijeni nisu imali nikakvih servisera.
Ako on izvia toliko unaprijed, mozda nismo istrazivali
dovoljno daleko unatrag. Sada hoemo. Meutim, kod Liido
vih kad je u uliici otitavao strujomjere iza kue Liidovih
dva dana prije nego to ih je ubio mozda ih je vidio kako

303
ulaze u kuu. Mogao je pogledati unutra dok su bila otvorena
vrata verande.
Ne, vrata nisu na istoj liniji sjea se? Pogledaj ovamo.
Graham je u projektor stavio film o Liidovima.
Sivi pas Liidovih naulio je ui i potrao prema kuhinjskim
vratima. Uli su Valerie Liid i djeca sa pecerajem. Kroz ku-
hinjska vrata nije se vidjelo nita, osim reetaka.
U redu, zeli da Bvronu Metcalfu damo posla oko ban
kovnih izvjea za travanj? Bilo kakva servisna usluga ili ku
povina s kunom dostavom. Ne ja u to obaviti dok ti za
vrava profil. Ima li Metcalfov broj?
Gledanje Liidovih zaokupilo je Granama. Odsutno je dao
Crawfordu tri broja Bvrona Metcalfa.
Iznova je vrtio filmove dok je Crawford telefonirao s aparata
u porotnikoj sobi.
Prvo film o Liidovima.
Tu je njihov pas. Nema ogrlicu, susjedstvo je prepuno pasa,
a Zmaj je znao koji je pas njihov.
Pa Valerie Liid. Pogled na nju bio je za Grahama muan.
Iza nje bila su vrata, nesigurna i s velikom staklenom plohom.
Njezina su se djeca igrala na ekranu u sudnici.
Jacobijeve Graham nikad nije osjeao tako bliskim kao
Liidove. Njihov ga je film sada uznemirio. Smetalo ga je to
je o Jacobijevima uvijek mislio kao o znacima krede na krvavu
podu.
Postojala su Jacobijeva djeca, poredana oko kuta stola, ro-
endanske im svijee trepere na licima.
Na trenutak je Graham ugledao kapljicu voska na nonom
ormariu Jacobijevih, krvave mrlje u kutu spavae sobe kod
Liidovih. Neto...
Crawford se vraao. Metcalf je rekao da te pitam...
Nita mi ne govori!
Crawford se uvrijedio. ekao je nepomino, a njegove su
oice postale uske i sjajne.
Film se vrtio, a njegova svjetla i sjene igrala su na
Grahamovu licu.
Postojala je Jacobijeva maka. Zmaj je znao da je to Jaco-
bijeva maka.

304
 Postojala su unutarnja podrumska vrata.
Postojala su vanjska podrumska vrata sa svojim lokotom.
Zmaj je donio reza zasuna.
Film je zavrio. Konano se odvrtio s koluta i njegov je kraj
lepetao i lepetao.
Sve to je Zmaj trebao znati bilo je na dva filma.
Oni nisu prikazani u javnosti, nije postojao nikakvi filmski
klub, filmski feti...
Graham je pogledao poznatu zelenu kutiju kojoj je stigao
film Liidovih. Na njoj je pisalo njihovo inH i adresa. I
Gateway Film Laboratorv, Sent luysss, Mo. 63102.
U pamet je prizvao Sent luysss kao to bi prizvao bilo koji
telefonski broj to ga je ikad vidio. to je sa Sent-luysaom? To
je bio jedan od onih gradova u kojem se Tattler mogao isbaviti
ponedjeljkom uveer, istog dana kad je i tampan dan prije
nego to je otet Lounds.
O Boze rekao je Graham. O Isuse.
Stisnuo je rukama glavu da zadrzi misao, da mu ne pobje-
ghne.
Ima li jo Metcalfa na telefonu?
Crawford mu je predao slualicu.
Byron, ovdje Graham. Sluajte, jesu li one role Jacobijeva
filma to ste ih poslali bile u ikakvoj ambalazi? .... Jasno, jasno,
znam da biste mi i nju poslali. Strano mi treba pomo u ne
emu. Imate li bankovne izvatke Jacobijevih? U redu, zelim
saznati gdje su dali razviti film. Vjerojatno ga je neki duan
poslao na razvijanje. Ako postoje neki rauni kakve trgovine
kemikalijama i lijekovima ili prodavaonice fotomaterijala, mo
zemo ustanoviti s kime posluju. Hitno je, Byron. Ispriat u
vam prvom prilikom. FBI u Birminghamu e smjesta poeti
obraivati trgovine. Otkrijete li ita, smjesta im javite, zatim
nama. Hoete li to uiniti? Sjajno. to? JVe, neu vas upoznati
s mucicom.
Agenti FBIa u Birminghamu obili su etiri prodavaonice
fotometerijala prije nego to su nali onu s kojom su poslovali
Jacobijevi. Poslovoa je rekao da sve filmove svojih muterija
alju na obradu na jedno mjesto.

305
 Crawford je dvanaest puta odgledao filmove prije
Birmingham ponovno javio. Preuzeo je poruku.
udnovato formalno pruzio je Grahamu ruku. Gateway
no to se

306
 43.
Crawford je u plastinoj ai mukao tabletu AlkaSeltzer
kad se preko razglasa sedamsto dvadeset sedmice zauo
stjuardesin glas.
Putnik Crawford, molim.
Mahnuo joj je sa svoga sjedala pokraj prolaza i ona mu je
prila sasvim blizu. Molim vas, gospodine Crawford, biste li
htjeli doi u kokpit?
Izbivao je etiri minute. Zatim je kliznuo na sjedalo pokraj
Grahama.
Zubati je Vilenjak danas bio u New Yorku.
Graham se trghnuo i kljocnuo zubima.
Upravo je u Brooklvn Museumu bubnuo po glavama ne
koliko zena i, pazi ovo, pojeo jednu sliku.
Pojeo?
Pojeo. Kad su utvrdili to je, zapravo, pojeo, na to se
bacila Umjetnika brigada. Na njegovoj plastinoj ulaznici ot
krili su dva djelomina otiska i malo prije su ih ekspresno do
stavili Priceu. On ih je sastavio na ekranu; nije identifikacija,
ali radi se o onom istom palcu koji smo nali na oku maloga
Liida.
New York rekao je Graham.
To ne znai nita. Danas je bio u New Yorku, ali mozda
jo uvijek radi kod Gatewaya. Ako je to tono, danas je morao
izostati s posla. To nam olakava stvar.
to je to pojeo?
Sliku koja se zove Veliki crveni zmaj i zena odjevena sun
cem. Kazu da je to nacrtao William Blake.

307
 A to je sa zenama?
Ima njeznu ruku, slatko ih je odalamio pendrekom. Mla
da je u bolnici na promatranju. Starijoj su morali napraviti
etiri ava. Blagi potres mozga.
Jesu li ga mogle opisati?
Mlada jest. Tih, krupan, crni brkovi i kosa rekao bih,
perika. uvar na ulazu ponovio je to isto. Starija zena kolika
je ona vidjela, mogao je biti maskiran i u zeca.
Ali nikog nije ubio?
udno rekao je Crawford. Bolje bi proao da ih je
obje ukokao odlazei bio bi siguran u svoju prednost i prite
dio bi si opis ili dva. Behavioristiki je odjel nazvao Blooma u
bolnicu. Zna li to im je rekao? Rekao je da on mozda po
kuava prestati.

308
 44.
Dolarhvde je zauo kako se krilca, stenjui, savijaju prema
dolje. Ispod crnog krila polako su promicala svjetla Sent-luysa.
Pod nogama mu je stajni trap zahuao u zranoj struji i uz
mukli udarac zauzeo ispruzeni polozaj.
Kruzio je glavom da ublazi ukoenost mone ije.
Vraa se kui.
Bio se izlozio velikom riziku i sada donosi nagradu mo
biranja. Moze odabrati zivu Rebu McClane. Mogao bi je sauva-
ti da s njom razgovara i da u krevetu ima njezinu iznenaujuu
i bezazlenu pokretljivost.
Ne mora se bojati svoje kue. Sad mu je Zmaj u trbuhu.
Moze ui u kuu, prii Zmajevoj kopiji i zguzvati je, ako zeli.
Ne mora se brinuti zbog ljubavi prema Rebi. Ako se osjeti
zaljubljenim, moze Zmaju dobaciti Shermanove i tako se
rasteretivi, miran i oputen, poi k Rebi i s njom lijepo
postupati.
S terminala je nazvao njezin stan. Jo se nije vratila. Po-
kuao je u Baeder Chemicalu. Nona je linija bila zauzeta. Za-
mislio je kako Reba nakon posla hoda prema autobusnoj stanici
s kinim ogrtaem prebaenim preko ramena; kako kucka ta-
pom.
Kroz rijedak veernji promet za petnaest se minuta dovezao
do filmskog laboratorija.
Nije bila na autobusnoj postaji. Parkirao je u ulici iza Baeder
Chemicala, pokraj ulaza koji je bio najblizi tamnim komorama.
Rei e joj da je bio ovdje i da je ekao da zavri posao. Odvest
e je kui. Ponosio se novom sposobnou biranja. Zelio ju je
primijeniti.

309
 Dok eka, mogao bi tota posvravati u svom uredu.
U Baeder Chemicalu gorjelo je svega nekoliko svjetiljki.
Rebina tamna komora bila je zakljuana. Iznad vrata nije
bilo upaljeno ni crveno ni zeleno svjetlo. Oba su ugaena. Pri-
tisnuo je zujalicu. Nikakvog odgovra.
Mozda je poruku ostavila u njegovom uredu.
U hodniku je zauo korake.
Baederov poslovoa Dandridge proao je kraj tamnih komo-
ra, ni jednom ne podigavi pogled. Hodao je brzo, nosei pod
rukom debeli svezanj zutih dosjea iz kartoteke zaposlenih.
Na Dolarhvdeovom elu pojavio se malen nabor.
Kad je izaao iz Baedera, Dandridge je ve bio na polovici
parkiralita i hitao je prema zgradi Gatewaya.
Na parkiralitu su stajala dostavna vozila i nekoliko osobnih
automobila. Buick pripada Fisku, personalnom direktoru
Gatewaya. to rade?
Gateway nema none smjene. Vei je dio zgrade utonuo u
tamu. Dok je hodao prema svom uredu, Dolarhyde se zadovo-
ljio svjetlou crvenih sighnala izlaz. Iza mlijenog stakla na
vratima personalnog odjela gorjelo je svjetlo. Iznutra su dopi-
rali glasovi jedan Dandridgeov, drugi Fiskov.
Zauo je zenske korake. Iza ugla hodnika pojavila se Fiskova
tajnica. Svezala je rubac preko kovra i nosila glavnu rauno-
vodstvenu knjigu. Zurila je. Knjiga je velik, tezak teret. Vrkom
cipele kucnula je po vratima ureda.
Otvorio joj je Will Graham.
Dolarhyde se ukipio u mranom hodniku. Pitolj mu je bio
u kombiju.
Uredska vrata ponovno su se zatvorila.
Dolarhyde se brzo kretao, cipele su mu tiho jurile glatkim
podom. Priblizio je lice izlaznim vratima i osmotrio parkiralite.
Pod reflektorima je primijetio neki pokret. Pomaknuo se ov-
jek. Nalazio se blizu dostavnih kombibusa i imao je dzepnu
svjetiljku. Neto je otresao. Opraivao je vanjsko ogledalo, tra-
zio je otiske prstiju.
Netko je hodao hodnicima iza Dolarhydeovih lea. Makni
se od vrata. Saghnut je zaobiao ugao i siao stepenicama na
suprotnoj strani kue.

310
 Kad se popeo na radnu klupu, mogao je doseghnuti visoke
prozore koji su se u razini tla otvarali iza ukrasnog grmlja,
prevalio se preko prozorske daske i u grmlju podigao na koljena
i dlanove, spreman da bjezi ili da se bori.
Na ovoj strani zgrade nita se nije micalo. Ustao je, gurnuo
ruku u dzep i polako odetao ulicom. Trei preko mranih
dijelova plonika, usporavajui do polaganog hoda kad su pro-
lazili automobili, napravio je velik luk oko Gatewaya i Baeder
Chemicala.
Kombi mu je stajao kraj rinzola iza Baedera. NijePiu mogao
prii sakriven. Pa dobro. Pretrao je ulicu i uskoio u vozilo,
grabei kovezi.
Pun arzer u automatik. Gurnuo je metak u cijev, pitolj
polozio na konzolu i pokrio ga majicom.
Polagano se odvezao nemoj kroz crveno svjetlo polako oko
ugla, pa u razrijeeni promet.
Sada je morao razmisliti, a to je bilo teko.
Jamano se radi o filmovima. Graham je nekako saznao za
filmove. Znao je gdje. Nije znao tko. Da je znao tko, ne bi
trebao personalnu dokumentaciju. Zbog ega i raunovodstve-
nu dokumentaciju? Zbog odsutnosti, eto zato. Usporedi dane
izostanka s posla s onima kad je udario Zmaj. Ne, ono su bile
subote, osim u sluaju Loundsa. Izostanci u danima prije tih
subota: njih e potraziti. Oni e ga obmanuti uprava ne
uva potvrde radnikih naknada.
Dolarhvde se polako vozio Lindbergh Boulevardom, gesti-
kulirajui slobodnom rukom dok je nabrajao pojedine toke.
Trazili su otiske prstiju. Nije im pruzio priliku da se
domoghnu otisaka osim mozda na plastinoj propusnici u
Brooklvn Museumu. Uzeo ju je u zurbi; uglavnom ju je drzao
za rubove.
Sigurno imaju otisak. emu bi ih trazili kad ih ne bi imali
s ime usporediti?
Onaj su kombi pretrazivali radi otisaka. Nije imao vremena
da utvrdi jesu li pregledali i osobna kola.
Kombi. Prevozenje invalidskih kolica s Loundsom na njima
to ih je upozorilo. Ili je mozda netko u Chicagu vidio kombi.
Kod Gatewaya je bilo mnogo kombija, privatnih, dostavnih.

311
 Ne, Graham je jednostavno shvatio da on ima kombi.
Graham to zna jer zna. Graham zna. Graham zna. Taj kurvin
sin je udovite.
Uzet e otiske svima u Gatewayu i Baederu. Ako ga ne ot-
kriju noas, otkrit e ga sutra. Uvijek e morati bjezati, a lice
e mu biti na svakoj oglasnoj ploi u svakoj poti i svakoj po-
licijskoj stanici. Sve se raspada. Pred njima je slabaan i malen.
Reba rekao je glasno. Reba ga sada ne moze spasiti.
Oko njega zatvaraju krug i on je jedna jadna zeja usna.
JE LI TI SADA ZAO TO SI ME IZNEVJERIO?
Zmajev je glas zagrmio odnekud iz njegove unutranjosti,
iz dubine utrobe gdje se nalazila poderana slika.
- Nisam. Samo sam zelio birati. Pozvao si me...
- DAJ MI ONO TO ZELIM I ja u TE SPASITI.
Neu. Bjezat u.
-
Daj MI ONO to ZELIM I UT E KAKO PUCA
GRAHAMOVA KIMA.
Neu.
BUDI ZADOVOLJAN ONIM to SI DANAS UINIO.
SAD SMO BLIZU. OPET MOZEMO BITI JEDNO. OSJEA
LI ME U SEBI? OSJEA, ZAR NE?
-
Osjeam.
-
I zna DA TE ja MOGU SPASITI. zna DA e TE
POSLATI na mjesto KOJE JE GORE OD ONOGA KOD
BRATA BUDDYJA. DAJ MI ONO to ZELIM I BIT E
SLOBODAN.
-
Ne.
-
ONI e TE UBITI. trzat E SE na ZEMLJI.
-
Ne.
-
KAD TE VIE NE BUDE, ONA E SE JEBATI S DRU
GIMA. ONA e...
-
Ne! Zavezi!
-
JEBAT e SE S DRUGIMA, SA ZGODNIM MUKAR
CIMA. STAVIT e NJIHOVE...
-
Prestani! Zavezi!
USPORI, PA NEU REI.
Dolarhvdeova se noga digla s papuice gasa.

312
 TAKO JE DOBRO. DAJ MI ONO TO ZELIM I TO SE
NE MOZE DOGODITI. DAJ MI ONO I JA U TE UVIJEK
PUSTITI DA BIRA, UVIJEK E MOI BIRATI I UVIJEK
E PRAVILNO GOVORITI, ZELIM DA GOVORI PRAVIL-
NO USPORI, TAKO, VIDI ONU SERVISNU STANICU? TA-
MO SE ZAUSTAVI I DOPUSTI DA TI KAZEM...

313
 45.
Graham je izaao iz ureda i trenutak odmarao oi u mra-
I
nom hodniku. Bio je nemiran, tjeskoban. Ovo traje predugo.
Crawford je prosijavao tristo osamdeset namjetenika u
Gatewayu i Baederu tako brzo i dobro kako su mu doputale
okolnosti u tom je poslu bio sjajan no vrijeme je prolazilo,
a tajnost se mogla ouvati samo odreeno vrijeme.
Crawford je radnu grupu u Gatewayu sveo na minimum.
Zelimo ga pronai, a ne preplaiti rekao im je. Ako ga uspijemo
otkriti jo noas, mozemo ga uhvatiti izvan pogona, mozda kod
kue ili na parkiralitu.
Policija Sent-luysa je suraivala. Porunik Fogel iz Odjela
za ubojstva i jo jedan vodnik neupadljivo su doli u kolima
bez oznaka i donijeli datafaks.
Prikljuen na Gatewayev telefon, datafaks je ve za nekoliko
minuta prenosio popis namjetenika istodobno u FBIevu
vaingtonsku sekciju za identifikaciju i Odjel za motorna vozila
u Missouriju.
U Washingtonu e imena provjeravati u daktiloskopskoj kar-
toteci obinih graana i kriminalaca. Baederove sluzbenike koje
je vojna sluzba sigurnosti ve ranije provjerila zbog brzine su
preskoili.
Odjel za motorna vozila ispitat e vlasnitvo kombija.
Samo je etvero namjetenika uvedeno u ured: ef perso-
nalnog odjela; Fiskova tajnica; Dandridge iz Baeder Chemicala;
i ef raunovodstva u Gatewayu.
Za njihovo okupljanje za ovaj kasni noni sastanak u pogonu
nisu koristili telefone. Agenti su ih nazvali kuama i povjerljivo

314
 utvrdili dogovor. Prije nego to im kazete zbog ega su vam
potrebni, provjerite im identitet rekao je Crawford. I ne-
mojte im dopustiti da se nakon toga posluze telefonom. Ovakve
se novosti brzo ire.
Nadali su se brzoj identifikaciji na temelju zuba, ali nijedno
od etvero prisutnih nije ih prepoznalo.
Graham je gledao dugake hodnike osvijetljene nizovima cr-
venih izlaz lampica. Prokletstvo, inilo se kako je to u redu.
to bi jo noas mogli poduzeti?
Crawford je zahtijevao da zenu iz Brooklvn Aseuma
gospoicu Harper avionom dovezu im bude sposobna za
putovanje. Vjerojatno e to biti ujutro. Policija Sent-luysa ima
dobro vozilo za potajno nadziranje. Mogla bi u njemu sjediti i
gledati kako namjetenici ulaze u pogon.
Ako ne uspiju jo noas, iz Gatewaya e ukloniti sve tragove
operacije prije nego to ujutro pone rad. Graham se nije obma-
njivao bit e jako sretni budu li imali na raspolaganju cijeli
radni dan prije nego to pria krene Gatewayom. Zmaj e vre-
bati na svaku sumnjivu stvar. Odletjet e.

315
 46.
inilo se kako u kasnoj veeri s Ralphom Mandyjem nema
nita loe. Reba McClane je znala da e mu prije ili kasnije
morati rei, a nije voljela odgaati.
Ustvari, mislila je kako Mandy zna to se sprema kad je
zaintaila da sama plati svoj raun.
Sve mu je rekla u kolima dok ju je vozio kui, da to nije
bilo ozbiljno, da se s njim lijepo zabavljala i kako zeli da budu
prijatelji, no sada ima jednu drugu vezu.
Mozda je bio i malo povrijeen, ali ona je znala da je osjetio
olakanje. Pomislila je kako se prilino dobro drzao.
Na njezinim vratima nije navaljivao da ue. Zamolio ju je
da mu dopusti oprotajni poljubac i ona mu je rado uzvratila.
Otvorio joj je vrata i predao kljueve. Priekao je sve dok nije
ula, zatvorila vrata i zakljuala ih.
Kad se okrenuo, Dolarhvde mu je prostrijelio grlo i jo dva
puta pucao u prsni ko. Tri tiha udarca iz pitolja s prigui-
vaem. Glasnija je ispuna cijev skutera.
Dolarhvde je s lakoom podigao Mandvjevo tijelo, polozio
ga izmeu kue i ukrasnog grmlja i tu ga ostavio.
Rebin poljubac Mandvju duboko ga je ranio. No malo ka-
snije bol ga je zauvijek napustila.
Jo je uvijek izgledao kao Francis Dolarhvde. Zmaj je
odlian glumac; sjajno je interpretirao Dolarhvdea.
Reba je umivala lice kad je zaula zvonce na vratima. Prije
nego to je stigla otvoriti, zazvonilo je etiri puta. Dodirnula
je lanac, ali ga nije otkvaila.
Tko je?

316
 Francis Dolarhvde.
Odkrinula je vrata, jo uvijek osigurana lancem. Pono-
vite.
Dolarhvde. To sam ja.
Znala je da jest. Skinula je lanac.
Reba nije voljela iznenaenja. Mislila sam da si mi rekao,
Di, da e me nazvati.
Trebao sam. Ali neto je nepredvieno iskrsnulo rekao
je Dolarhvde, ulazei, i odmah joj preko lica pljusnuo komad
tkanine natopljene kloroformom. f
Ulica je bila pusta. Veina kua u mraku. Prenio ju je do
kombija. Mandvjeva su stopala iz grmlja strila u dvorite. Do-
larhvde se zbog njega vie nije uzbuivao.
Probudila se za vrijeme voznje. Lezala je postrance s obra-
zom na pranjavom sagu vozila. Zupanici transmisije zavijali
su joj u uhu.
Pokuala je ruke pribliziti licu. Taj joj je pokret prighnjeio
prsa. Podlaktice su joj bile sputane.
Dodirnula ih je licem. Od laktova do zglavaka bile su vezane
neim to je djelovalo poput traka mekane tkanine. Noge su
joj na isti nain bile vezane od koljena do lanaka. Neto joj
je bilo i na ustima.
to... to...? Di je stajao na vratima i onda... Sjeala se kako
joj se zaokree lice i njegove strahovite snage. 0, Gospode...
to se dogodilo...? Di je bio na vratima i onda ju je stalo guiti
neto mokro, a ona je pokuala okrenuti lice, no straan joj je
stisak blokirao glavu.
Sad je u Dijevom kombiju. Prepoznala je zvukove. Kola se
kreu. Preplavio ju je strah. Instinkt joj je nalagao da bude
mirna, no grlo joj je bilo puno isparenja kloroforma i benzina.
Povraalo joj se od epa u ustima.
Dijev glas: Uskoro emo stii.
Osjetila je da zaokreu na poljunani put. Kamenii su
udarali o blatobrane i podnicu.
Lud je. Tako je. To je: lud.
Lud je jeziva rije.
O emu se radi? Ralph Mandy! Morao ih je vidjeti ispred
njezine kue. To ga je razjarilo.

317
 Isuse Kriste, pripremi se. Jednom ju je netko pokuao na-
pasti u Institutu Reiker. Primirila se pa je nije uspio nai ni
on nije vidio. Ali ovaj ovdje vidi vraki dobro. Pripremi se.
Pripremi se da govori. Zaboga, mogao bi me ubiti s ovom
gvalom u ustima. Zaboga, mogao bi me ubijati a da ne razumije
to mu govorim.
Budi spremna. Priredi se i nemoj rei: Ha? Reci mu da se
moze povui bez posljedica. Ja neu rei nikome. Ostani
pasivna dokle god moze. Ako ne moze biti pasivna, priekaj
dok mu ne bude mogla nai oi.
Kombi se zaustavio. Zaljuljao se dok je Dolarhvde izlazio.
Bona su vrata kliznula u stranu. Osjetila je miris trave i vru-
ih guma. Zrikavci. Uao je u kola.
Kad ju je dodirnuo, usprkos nastojanju da se svlada,
zaskviala je u gvalu i odvratila lice.
Blago tapanje po ramenu nije je smirilo. Ali jest vrua plju-
ska.
Pokuala je govoriti preko zguzvanog tampona. Podigao ju
je i ponio. Koraci su mu uplje odzvanjali na kosini. Sada je
sa sigurnou znala gdje su. U njegovoj kui. Gdje u kui? Zde-
sna se ulo kucanje sata. Sag, pa pod. Spavaa soba u kojoj
su uinili ono. Tonula je u njegovu naruju, osjetila pod sobom
krevet.
Napinjala se da govori preko gvale. On je odlazio. Izvana
se zaula buka. Zalupila su se vrata kombija. Evo ga, dolazi.
Neto je spustio na pod metalne kante.
Namirisala je benzin.
Reba. Dijev je glas sada u redu, ali tako spokojan.
Tako strano miran i tu. Reba, ne znam to bih... to bih
ti rekao. Bilo mi je lijepo, ali ne zna to sam uinio za tebe.
A bio sam u zabludi, Reba. Uinila si me slabim, pa onda po
vrijedila.
Pokuala je govoriti kroz gvalu.
Hoe li biti dobra ako te odvezem i pustim da sjedne?
Ne pokuavaj utei. Ulovit u te. Hoe li biti dobra?
Okrenula je glavu u smjeru glasa da potvrdno kimne.

318
 Na kozi je osjetila dodir hladna elika, noz je proaptao kroz
Jianinu i ruke su joj hile slobodne. Sada i noge. Obrazi su joj
bili mokri ispod razvezanog povoja.
Pazljivo je i polagano sjela na krevet. Sada daj sve od sebe
i pokazi to zna.
Di rekla je. Nisam znala da ti je toliko stalo do
mene. Drago mi je daje tako, ali, vidi, ovime si me jako upla
io.
Muk. No znala je da je prisutan.
Di, jesi li se razljutio zbog staroga glupog Rajftha
Man
dyja? Jesi li ga vidio kod mene? O tome se radi, zar ne? Rekla
sam mu kako se vie nikad ne zelim s njim sastati. Zato to
se zelim sastajati s tobom. Ralph mi vie nikad nee doi.
Ralph je umro rekao je Dolarhvde. Mislim da mu
se to nije jako svidjelo.
Fantazija. Do Boga se nadam da se pretvara. Nikad te
nisam povrijedila, Di. Nisam to ni htjela. Hajde da jednostavno
budemo prijatelji, da se jebemo i zabavljamo... zaboravimo sve
ovo.
Zavezi rekao je mirno. Neto u ti rei. Najvazniju
stvar koju si ula u cijelom zivotu. Vaznu poput Govora na
gori. Vaznu poput Deset zapovijedi. Shvaa?
Di, Di, ja...
Zavezi. Reba, u Birminghamu i Atlanti dogodilo se
ne
koliko izvanrednih stvari. Zna li o emu govorim?
Odmahnula je glavom.
Mnogo se o tome govorilo u vijestima. Dvije su se skupine
ljudi izmijenile. Liidovi. I Jacobijevi. Policija misli da su po
bijeni. Sada shvaa?
Namjeravala je odmahnuti glavom, no onda je razumjela i
polagano kimnula.
Zna li kako zovu Bie koje je posjetilo te ljude? Slobodno
reci.
Zubati...
Snazna joj je aka epala lice prekinuvi joj glas.
Pazljivo promisli i odgovori tono.
Neto kao Zmaj. Zmaj... Crveni Zmaj.
Bio je neposredno kraj nje. Na licu je osjetila njegov dah.

319
 JA SAM TAJ ZMAJ!
Snaga i uzasna boja njegova glasa natjerale su je da odskoi.
Tresnula je o uzglavlje kreveta.
Zmaj te zeli, Reba. Uvijek te zelio. Nisam te htio prepu
stiti njemu. Danas sam uinio neto za tebe, kako te ne bi
mogao uzeti. A to je bila pogreka.
To je Di, s njim se moze razgovarati. Molim te, nemoj mu
dopustiti da me uzme. Je li da nee, molim te, nemoj, ti to
ne bi uinio pa ja sam tvoja. Sauvaj me uza se. Voli me,
osjeam da me voli.
Jo se nisam odluio. Mozda ne mogu sprijeiti da te
uzme. Ne znam. Ako uini kako ti kazem, pokuat u. Hoe
li me posluati? Mogu li se osloniti na tebe?
Trudit u se. Pokuat u. Nemoj me previe uplaiti jer
neu moi.
Ustani, Reba. Stani pokraj kreveta. Zna li u kojem si
dijelu sobe?
Kimnula je.
Zna i u kojem si dijelu kue, zar ne? Lutala si kuom
dok sam spavao, zar ne?
Spavao?
Ne budi glupa. Kad smo ovdje proveli no. Prola si kroz
cijelu kuu, zar ne? Jesi li pronala neto udnovato? Jesi li
to uzela i nekom pokazala? Jesi li to uinila Reba?
Samo sam izala. Ti si zaspao i ja sam izala. asna rije.
Onda zna gdje je prednji ulaz?
Kimnula je.
Reba, pipni mi grudi. Polako podighni ruke.
Da mu pokuam u oi?
Oko njezinog grla blago su se sklopili njegovi prsti. Ako
uini to to misli, zghnjeit u ti grkljan. Samo mi popipaj
prsa. Vrat. Jesi li nala klju na laniu? Skini mi ga preko
glave. Pazljivo... tako. Sad u utvrditi mogu li ti vjerovati. Poi,
zatvori prednja vrata i zakljuaj ih. Onda mi vrati klju. Idi.
ekat u te ovdje. Ali nemoj bjezati. Uhvatio bih te.
Drzala je klju u ruci, lani ju je lupkao po bedru. Teze
se mogla orijentirati u cipelama, no ipak ih je zadrzala na no-
gama. Pomagalo joj je kucanje sata.

320
 Sag, pa pod, opet sag. Obris sofe. Skreni desno.
to bi mi bilo najbolje? to? Da se s njim nadmudrujem ili
da napadnem? Jesu li se i ostali nadmudrivali? Zavrtjelo joj
se od duboka disanja. Nemoj postupiti nepromiljeno. Nemoj
umrijeti.
Sveo ovisi o tome da li su vrata otvorena. Utvrdi gdje je
sada on.
Idem li dobro? Znala je da ide.
Jo kojih pet koraka. Glas je dopirao iz spavae sobe.
Licem je outjela daak zraka. Vrata su napA otvorena.
Zadrzala se izmeu vrata i glasa iza svojih lea. Gurnula je
klju u kljuanicu ispod okrugle kvake. S vanjske strane.
Sad! Brzo kroz vrata, zalupi ih i okreni klju. Niz kosinu,
ali sada bez tapa, pokuavajui se sjetiti gdje je kombi. Trei.
U neto u grm vritei. Vritei: Upomo! Upomo, upomo!
Trk preko ljunka. U daljini kamionska sirena. Tamo je
autoput.
Brzo je hodala, koraala, trala, trala iz sve snage, skre-
nuvi, kad je mjesto ljunka osjetila travu krivudajui
puteljkom.
Za njom su se preko ljunka brzo priblizavali teki koraci.
Zaustavila se i zgrabila aku kamenia. Priekala je da se pri-
blizi i tada ih bacila. ula je kako ga pogaaju.
Pritisak na rame savinuo ju je, pod bradom je osjetila veliku
ruku, ruka ju je obuhvatila oko vrata i stala ga stezati, stezati,
stezati... krv joj je tutnjala u uima. Ritnula se unatrag i po -
godila koljenicu... dok je oko nje... sve tonulo... u tiinu.

321
 47.
Za dva je sata dovren popis namjetenika mukaraca, bi-
jelaca, starih izmeu dvadeset i pedeset godina, koji posjeduju
kombi. Na njemu je bilo trideset i est imena.
Iz Missourija su dostavili podatke o boji kose iz registra vo-
zakih dozvola, no to nije upotrijebljeno kao izluni faktor jer
je Zmaj mogao nositi periku.
Fiskova je tajnica, gospoica Trillman, kopirala popis i po-
dijelila kopije.
Porunik Fogel pregledavao je listu, kad se oglasilo njegovo
zujalo.
Kratko je razgovarao sa svojim tabom, pa slualicu pokrio
dlanom. Gospodine Crawford... Jack, naen je neki Ralph
Mandy, bijelac, trideset osam godina. Ustrijeljen je prije neko-
liko minuta u Sveuilinom gradu to je usred grada, nedaleko
od Sveuilita Washington lezao je u prednjem dvoritu kue
koju je unajmila zena po imenu Reba McClane. Susjedi kazu
da radi u Baederu. Njezina vrata nisu zakljuana, a nje nema.
Dandridge pozvao je Cravvford. Reba McClane, to
je s njom?
Radi u tamnoj komori. Slijepa je. Odnekud je iz Colora
da...
Znate li Ralpha Mandvja?
Mandy? progovorio je Dandridge. Randy Mandy?
Ralph Mandy, radi li on ovdje?
Pregled popisa pokazao je da ne radi.
Mozda je obina podudarnost rekao je Fogel.

322
 Mozda slozio se Crawford.
Nadam se da se Rebi nije nita dogodilo rekla je go
spoica Trillman.
Poznate je? upitao je Crawford.
Nekoliko smo puta popriale.
A to je sa Mandvjem?
Njega ne poznajem. Jedini ovjek s kojim sam je
vidjela...
vidjela sam je kako ulazi u kombi gospodina Dolarhvdea.
Kombi gospodina Dolarhvdea, gospoica Trillman?
Koje
je boje njegov kombi?
Da razmislim. Tamnosme, mozda crn.
A gdje radi gospodin Dolarhvde upitao je Crawford.
On je ef proizvodnje odgovorio mu je Fisk.
Gdje mu je ured?
Ravno dolje u hodniku.
Crawford se okrenuo da se obrati Grahamu, no ovaj je ve
krenuo.
Dolarhvdeov je ured bio zakljuan. Posluzio je rezervni klju
sluzbe odrzavanja.
Graham je pruzio ruku i kvrcnuo prekida. Mirno je stajao
u vratnicama, a oi su mu prelazile prostorijom. Bila je krajnje
uredna. Nisu se vidjele nikakve osobne sitnice. Na polici za
knjige iskljuivo tehniki prirunici.
Stolna je svjetiljka lijevo od stolca, znai daje denjak. Brzo
im je potreban otisak lijevog palca jednog denjaka.
Hajde da tipujemo na podlozak za papir rekao je Craw
fordu koji je iza njega stajao na hodniku. Spojnicu mora
stisnuti lijevim palcem.
Poeli su pretrazivati ladice, kad je Grahamov pregled pri-
vukao stolni kalendar. Prelistao je ispisane stranice unatrag
do subote dvadeset osmog lipnja, dana kad su ubijeni
Jacobijevi.
U etvrtak i petak prije tog vikenda nije bilo nikakvih bi-
ljeki.
Listao je dalje do posljednjeg tjedna srpnja. etvrtak i petak
bili su prazni. U srijedu je pisalo: Am 552 3:456:15.
Graham je prepisao biljeku. Htio bih utvrditi kamo vodi
ovaj let.

323
 To prepusti meni, a ti nastavi ovdje rekao je Crawford.
Preao je na drugu stranu hodnika da telefonira.
Graham je u najnizoj ladici stola ugledao tubu ljepila za
umjetno zubalo kad se Crawford javio s vrata.
Atlanta, Will. Hajde da ga zgrabimo.

324
 48.
Hladnoa vode na Rebinu licu. Prodire joj u kosu. Omaglica.
Pod njom neto tvrdo, mokro. Okrenula je glavu. Drvo. Lice
joj je obrisao hladan mokar runik.
Jesi li dobro, Reba? Miran Dolarhvdeov glas.
Preplaila se toga glasa. Uhhh.
Duboko dii.
Prola je minuta.
Misli li da moze ustati? Pokuaj ustati.
Mogla je stajati obgrljena njegovom rukom. Dizao joj se ze-
ludac. Priekao je da proe gr.
Uz kosinu. Sjea li se gdje si?
Kimnula je.
Izvadi klju iz brave, Reba. Ui. Sad zakljuaj i objesi
klju oko mojeg vrata. Objesi mi ga oko vrata. Dobro. Da prov
jerimo je li zakljuano.
ula je tropotanje kvake.
U redu. A sad poi u spavau sobu, zna gdje je.
Posrnula je i nastavila na koljenima, saghnute glave.
Podigao
ju je za ruke i podupirao do spavaonice.
Sjedni na ovaj stolac.
Sjela je.
SAD MI JE DAJ.
Otimala se da ustane; velike su ruke pritiskale njezina ra-
mena prema dolje.
Sjedi mirno, inae ga neu moi zadrzati podalje od tebe
rekao je Dolarhvde.
Polako se pribirala. Nerado.

325
 Rekla je: Molim te, pokuaj.
Reba, za mene je to svreno.
Neto je radio. Osjetila je jak miris benzina.
Pruzi ruku. Opipaj ovo. Nemoj grabiti, pipaj.
Osjetila je neto nalik elinim nozdrvama, otvor puanih
cijevi.
Reba, to je samarica. Maghnum, kalibar dvanaest.
Zna
li to e uiniti?
Kimnula je.
Spusti ruku. Hladna se cijev smjestila u udubinu nje
zina grla.
Da sam ti bar mogao vjerovati, Reba. Htio sam ti vjero
vati.
Zvualo je kao da plae.
S tobom mi je bilo lijepo.
Zaista je plakao.
I meni, Di. Lijepo mi je. Molim te, nemoj me sada po
vrijediti.
Za mene je svreno. Ne mogu te ostaviti Njemu. Zna
li to e On uiniti?
Sad je zatulio.
Zna li to e napraviti? Izgrist e te do smrti. Bolje je
da poe sa mnom.
ula je paljenje ibice, namirisala sumpor, ula kako je buk-
nuo benzin. Vruina. Dim. Vatra. Niega se nije bojala kao
vatre. Pozar. Sve je bolje od pozara. Nadala se da e je prvi
hitac ubiti. Ispruzila je noge da potri.
Zaula je jecanje.
Oh, Reba, ne mogu gledati kako gori.
Otvori cijevi odmakli su se s njezina grla.
Kad je ustala, obje su cijevi samarice istodobno opalile.
Zagluenih uiju pomislila je da je pogoena, mrtva. Vie
je osjetila no ula tezak udarac o pod.
Dim i pucketanje plamena. Pozar. Vatra ju je osvijestila.
Na rukama i licu osjetila je vruinu. Van. Zakoraila je i po-
srnula, zapevi za nogu kreveta.
Nisko se saghni, savjetuju, ispod oblaka dima. Nemoj trati,
sudarat e se sa stvarima i zaglaviti.

326
 Zakljuana je. Zakljuana. Duboko se saghnula i hodala vu-
kui prste po podu, dok nije napipala noge drugi kraj
kosu, mlitave vlasi. Gurnula je ruke ispod kose i osjetila neto
meko. Topla kaa, u njoj krhotine kostiju i izbijena ona ja-
buica.
Klju mu je o vratu... brzo. Objema je rukama zgrabila lan
i podvila noge, trghnula. Lanac je puknuo, a ona pala nauz
nak no odmah se iskoprcala na noge. Zbunjeno se okrenula.
Pokuavala je osjetiti, uti zagluenim uima kroz buku pozara.
Strana kreveta... koja strana? Spotaknula se o truplo, napre
ghnula da uje. 9
BONG, BONG, udarao je sat. BONG, BONG, u dnevnu so-
bu, BONG, BONG, skreni desno.
Grlo izgrizeno dimom. BONG, BONG. Vrata. Ispod kvake.
Nemoj ga ispustiti. kljocaj brave. Trzaj kvake. Zrak. Niz ko-
sinu! Zrak. Skljokala se u travu. Podigla se na ruke i koljena
te otpuzala.
Podigla se na koljena da pljesne dlanovima, uhvatila jeku
kue i stala puzati na suprotnu stranu. Duboko je disala sve
dok nije ustala, hodala, trala... s neim se sudarila i trala
dalje.

327
 49.
Nije bilo lako locirati kuu Francisa Dolarhydea. Adresa koju
su imali u Gatewayu bila je zapravo potanski pretinac u St.
Ciarlsu.
ak se i erifov ured u St. Ciarlsu, kako bi bio siguran,
morao posluziti servisnom kartom poduzea za distribuciju
elektrine struje.
erifov je ured doekao SWAT iz Sent-luysa na drugoj strani
rijeke, pa je karavana tiho produzila drzavnom autocestom
broj 94. Put je pokazivao erifov zamjenik koji je u vodeim
kolima sjedio pokraj Grahama. Crawford se naghnuo sa straz-
njeg sjedala i izmeu prve dvojice sisao neto meu zubima.
U sjevernom su predgrau St. Ciarlsa naili na slab promet:
karavan pun djece, autobus poduzea Grevhound, neki
tegla.
Kad su proli sjeverni rub grada, ugledali su sjaj pozara.
Evo ga rekao je zamjenik. Ondje je.
Graham je spustio nogu. Kako su tutnjali autocestom sjaj
je postajao sve jai i vei.
Cravvford je kljocanjem prstiju zatrazio mikrofon.
Svim jedinicama. Gori njegova kua. Sad pazite. Mozda
izae. erife, ako zelite, ovdje bismo mogli preprijeiti cestu.
Prema jugoistoku se nad polja iskosio debeli stup iskri i
dima, sve vie se naginjui iznad njih.
Ovdje rekao je zamjenik skrenite na ovaj poljun
ani put.
Tada su ugledali zenu. Ocrtavala se na pozadini vatre i kad
ih je ula, podigla je prema njima ruke.

328
 U tom je asu veliki oganj sunuo u visine, eksplozija je iz-
bacila gorue grede i prozorske okvire. Na nonom su nebu
opisivali visoke i polagane lukove. Gorui se kombi prevrnuo
na bok, naranasti je sjaj rasplamsalih stabala odjednom ot-
puhnut i ugaen. Zemlja je zadrhtala kad je udarni val eksplo-
zije zanjihao policijske automobile.
Zena je lezala licem na cesti. Cravvford, Graham i zamjenici
iskoili su iz kola i potrali kroz vatrenu kiu. Neki su, s isu-
kanim oruzjem, protrali pokraj nje i produzili prema kui.
Cravvford je preuzeo Rebu od zamjenika koji joj jiz kose
otresao iskre.
Drzao ju je za ruke i priblizio lice njezinom, crvenom od
vatre.
Francis Dolarhvde rekao je. Blago ju je prodrmao.
Gdje je Francis Dolarhvde?
Tamo unutra odgovorila mu je podizui prema zaru
pozara svoje umrljane ruke, putajui ih zatim da klonu.
Tamo je unutra, mrtav.
Jeste li sigurni? Crawford se upiljio u njezine slijepe
oi.
Bila sam s njim.
Ispriajte mi, molim vas.
Ustrijelio se u lice. Opipala sam rukom. Potpalio je kuu.
Zatim se ustrijelio. Stavila sam u to ruku. Lezao je na podu.
Gurnula sam ruku. Smijem li sada sjesti?
Naravno rekao je Crawford. Odveo ju je na straznje
sjedalo policijskog automobila. Obgrlio ju je objema rukama i
pustio da mu plae na ramenu.
Graham je stajao na cesti i promatrao plamene jezike, sve
dok mu lice nije pocrvenjelo i stalo ga pei. U visinama su
vjetrovi dimom zastrli Mjesec.

329
 50.
Ujutro je vjetar bio topao i vlazan. Nosio je pramenove obla-
ka preko pocrnjelih dimnjaka na mjestu gdje je stajala
Dolarhvdeova kua. Poljima se vukao rijedak dim.
Nekoliko je kinih kapi palo na ugljevlje pa se rasprilo u
paru i pepeo.
Tu je jo uvijek stajao vatrogasni auto; sighnalna su mu se
svjetla stalno okretala.
S. F. Aynesworth, rukovodilac FBIeva odjela za eksplozive,
stajao je pokraj Grahama uz vjetar od zgarita, lijevajui iz
termosice kavu.
Aynesworth se trghnuo kad je mjesni zapovjednik vatroga-
saca grabljama zahvatio u pepeo.
Bogu hvala to je tamo za njega jo uvijek prevrue
rekao je kutom usana. S lokalnim se vlastima ophodio pro
raunatom srdanou. Prema Grahamu je bio otvoren. K
vragu, morat u se latiti posla. Ovo e mjesto, im zakleti civilni
zamjenici i pozornici dovre svoje palainke i dobro se iseru,
sliiti na jebenu farmu purana. Smjesta e nam dojuriti u po
mo.
Dok iz Washingtona ne stighne Aynesworthov voljeni bom-
baki kombi, morat e se snai s onim to je mogao prebaciti
avionom. Izvukao je iz prtljaznika patrolnih kola izblijedjelu
marinsku vreu od grube tkanine i raspakirao Nomex donje
rublje i azbestne izme i kombinezon.
Kako je izgledalo kad je planulo, Will?
Bljesak jake svjetlosti koji se brzo ugasio. Zatim je u pod
nozju bilo tamnije. Mnogo je materijala odletjelo u zrak: pro

330
zorski okviri, ravni dijelovi krova; veliki su komadi letjeli po-
strance, kotrljali se po polju. Osjetio se udarni val i nakon njega
vjetar. Eksplodiralo je van, a onda je usisavalo prema unutra.
inilo se kao da je gotovo ugasilo vatru.
Je li vatra dobro gorjela kad je dolo do eksplozije?
Jest. Prodirala je kroz krov te gornje i donje prozore.
Gorjela su i stabla.
Aynesworth je angazirao dva mjesna vatrogasca da budu
spremni sa mrkom, a trei je, u azbestnom odijelu, drzao uze
vitla za sluaj da neto na njega padne.
Raistio je stubite podruma, sada otvorenog prema nebu,
siao u splet pocrnjelih greda. U jednom se navratu mogao
zadrzati tek nekoliko minuta. Vraao se osam puta.
Sve to je dobio za svoj trud bio je ravan komad raskinute
kovine, no inilo se da ga je ba to usreilo.
Crvena lica i mokar od znoja, zgulio je sa sebe azbestnu
odjeu i s vatrogaevim ogrtaem prebaenim preko ramena
sjeo na papuicu vatrogasnog vozila.
Ravni je komad metala polozio na tlo i s njega otpuhnuo
tanak sloj pepela.
Dinamit rekao je Grahamu. Pogledajte ovo, vidite
li crtez paprati na kovini? Ova je stvar desni kliznik kofera ili
limenog kovega. Vjerojatno je to. Dinamit u limenom kovegu.
Ali nije eksplodirao u podrumu. Rekao bih, u prizemlju. Vidite
li kako je ono drvo slomljeno na mjestu gdje ga je pogodila
mramorna ploa stola? Izbaena je postrance. Dinamit se na
lazio u neemu to ga je neko vrijeme titilo od vatre.
A to je s ostacima?
Vjerojatno ih nee biti mnogo, no uvijek se neto nae.
Moramo jo puno prosijavati. Nai emo ga. Predat u vam ga
u maloj vreici.

Sedativi su konano, malo nakon svitanja, uspavali Rebu

McClane. Lezala je u bolnici De Paul Hospital. Zahtijevala je
da policajka sjedi kraj samog kreveta. Nekoliko puta se budila
tijekom prijepodneva i trazila njezinu ruku.

331
Kad je pozeljela doruak, donio joj ga je Graham. Kojim
putem da krene? Katkada im je lake ako nastupite bezlino.
No, mislio je, s Rebom McClane je drukije. Rekao joj je tko
je.
Poznajete ga upitala je policajku.
Graham je policajki pokazao dokumente. Nisu joj trebali.
Znam, gospoice McClane, da je federalni sluzbenik.
Najzad mu je ispriala sve. 0 vremenu koje je provela s
Francisom Dolarhvdeom. Boljelo ju je grlo pa je esto prekidala
kako bi na trenutak progutala zdrobljeni led.
Postavljao joj je neugodna pitanja i ona mu je odgovarala.
Jednom mu je mahnula da izae iz sobe dok je policajka grabila
lavor kako bi uhvatila njezin doruak.
Kad se vratio u sobu, bila je blijeda, izribana i sjajna lica.
Postavio je posljednje pitanje i zaklopio biljeznicu.
Neu vas vie muiti ispitivanjem rekao joj je ali
bih rado navratio. Tek tako da vas pozdravim i vidim kako
ste.
Naravno, ne mozete odoljeti... ovoj arobnici?
Prvi je put vidio suze i shvatio to je grize.
Hoete li nas askom ispriati obratio se policajki. Pri
mio je Rebinu ruku.
Gledajte, Dolarhyde je uvelike kriv, ali vi niste. To s
vama
nema veze. Rekli ste da je prema vama bio ljubezan i pazljiv.
Vjerujem vam. To ste vi izazvali, potaknuli u njemu. Na kraju
vas nije mogao ubiti, nije mogao gledati kako umirete. Ljudi
koji prouavaju ove stvari kazu da je nastojao prestati. Zato?
Zato to ste mu vi pomogli. Vi niste privukli neman. Privukli
ste ovjeka koji je neman imao za vratom. S vama je, dijete,
sve u redu. Ako si dopustite da povjerujete kako nije, bit ete
budala. Skoknut u do vas za dandva. Cijelo vrijeme moram
gledati same pajkane, pa mi treba predah... uinite neto s fri
zurom.
Odmahnula je glavom i mahnula mu dok je izlazio. Nije
bio siguran, ali kao da se malo osmjehnula.
332
 Graham je iz FBIeva ureda u Sent luysssu nazvao
Molly. Javio se Willyjev djed.
To je Will Graham, mama rekao je. Dobar dan,
gospodine Graham.
Willyjevi djed i baka uvijek su ga nazivali gospodin Gra-
ham.
Mama je rekla da se ubio. Gledala je Donahuea, i od
jednom su ga prekinuli radi te vijesti. Prokletstvo, kakva srea.
Utedio vam je mnogo muke oko hvatanja. A i Jiama koji pla
amo porez, dodatne doznake u tu svrhu. Jeli stvarno bio
bijelac?
Da, gospodine. Bio je blond. Kao da je Skandinavac.
Willyjevi djed i baka bili su Skandinavci.
Mogu li, molim vas, razgovarati s Molly?
Kad ete se vratiti dolje na Floridu?
Uskoro. Je li Molly kod kue?
Mama, on bi razgovarao s Molly. Gospodine Graham,
ona je u kupaonici. Moj unuk opet dorukuje. Malo je jahao
na zdravom zraku. Trebali biste vidjeti kako taj mali jede. Kla
dim se da je nabacio pet kila. Evo je, dolazi.
Zdravo.
Bok, naduvenko. ..
Dobre vijesti, a?
ini se.
Bila sam u vrtu. Kad je vidjela na televiziji, mama je
izala i rekla mi. Kada ste otkrili?
Sino, kasno.
Zato me nisi nazvao?
Mamamma je vjerojatno spavala.
Nije. Gledala je Johnvja Carsona. Mogu ti rei, Will, da
sam tako sretna to ga ti nisi morao uhvatiti.
Ovdje u se jo malo zadrzati.
etiri ili pet dana?
Nisam siguran. Mozda krae. Zelim te vidjeti.
I ja tebe. im posvrava sve to treba.
Danas je srijeda. Do petka bih morao...
Will, Mamamma je pozvala sve Willyjeve strieve i tetke
da slijedeeg tjedna dou iz Seattlea, pa...

333
 Jebe Mamammu. Uostalom, to je to Mamamma?
Kad je Willy bio sasvim malen, nije znao rei...
Vrati se sa mnom, kui.
Will, stvarno sam te ekala. Nikad ne uspijevaju vidjeti
Willyja i jo nekoliko dana...
Doi sama. Ostavi Willyja ondje, a tvoja biva svekrva
moze ga drugi tjedan smjestiti u avion. Rei u ti to emo
uiniti... hajde da se zaustavimo u New Orleansu. Ima ondje
jedno mjesto, zove se...
Ne znam. Radim samo dio radnog vremena u du
anu u gradu. Dugujem im malo obzira.
Molly, to nije u redu?
Nita. Sve je u redu. Onda sam bila tako zalosna, Will.
Zna da sam ovamo dola kad je umro Willyjev otac. Uvijek
je govorila Willyjev otac, kao da je rije o nekakvom uredu.
Nikad ga nije spominjala po imenu. I tako smo se svi okupili.
I ja sam se pribrala. Smirila. I sad sam se pribrala i ja...
Mala razlika: ja nisam mrtav.
Nemoj tako.
Kako? Nemoj kako?
Ti si ljut.
Graham je na trenutak sklopio oi.
Halo.
Molly, nisam ljut. Uini kako hoe. Nazvat u te kad
se ovdje sve okona.
Mogao bi doi ovamo.
Mislim da ne bih.
Zato? Ima puno mjesta. Mamamma bi...
Molly, oni me ne vole, a ti zna zato. Kad god me po
gledaju, podsjetim ih.
To nije fer, a osim toga je netono.
Graham je bio jako umoran.
U redu. Puni su govana i od njih mi se povraa je li
ovako bolje?
Ne govori tako.
Oni zele deka. Mozda vole i tebe, u redu, mozda te vole,
ako ikada razmiljaju o tome. Zele deka, pa e primiti i tebe.

334
 Mene ne zele i nije mi stalo. Ja zelim tebe. Na Floridi. I Willyja,
kad mu dosadi njegov poni.
Bolje e se osjeati kad se naspava.
Sumnjam. Gledaj, nazvat u te kad vidim kako ovdje
stvari stoje.
Svakako. Spustila je slualicu.
Govno majmunovo rekao je Graham. Govno maj
munovo.
Crawford je provirio kroz odkrinuta vrata. Jesam li to
uo da si rekao: Govno majmunovo?
Jesi.
Pa, razvedri se. Nazvao je Aynesworth s lica mjesta. Ima
neto za tebe. Rekao je da bismo trebali doi, lokalci mu prave
neke smetnje.

; ;,

335
 51.
Kad su Graham i Crawford stigli do crne ruevine koja je
neko bila Dolarhydeova kua, zatekli su Ayneswortha kako
pazljivo sipa pepeo u nove limenke od boje.
Bio je pokriven aom, a ispod uha mu se izbacio veliki
plik. Dolje u podrumu radio je specijalni agent Janowitz iz
Eksploziva.
Kraj pranjavog oldsmobilea vrpoljio se visok vreast ovjek.
Kad su Cravvford i Graham preli preko dvorita, on ih je
presreo.
Vi ste Crawford?
Jesam.
Ja sam Robert L. Dulanev. Mrtvozornik sam, a ovo je
moja oblast. Pokazao im je posjetnicu. Na njoj je pisalo:
Glasujte za Roberta L. Dulaneva.
Crawford je ekao.
Ovaj va ovjek posjeduje neke dokazne materijale koje
mi je trebao predati. Prisiljava me da ekam gotovo itav sat.
Ispriavam se zbog neugodnosti, gospodine Dulanev. Pri
drzavao se mojih uputa. Predlazem vam da sjednete u svoja
kola, a ja u to raistiti.
Dulanev je poao za njima.
Crawford se osvrnuo. Ispriajte nas, gospodine Dulanev.
Sjednite u svoja kola.
Rukovodilac odjela Ayneswort se cerio. Zubi su mu se
bijeljeli na aavome licu. Cijelo je prijepodne prosijavao
pepeo.
Kao rukovoditelju odjela, ini mi veliko zadovoljstvo...

336
 II
da vuete te vile, svi to znamo rekao je Janowitz, iz-
vlaei se iz crnog spleta u podrumu.
Tiina tamo dolje, meu regrutima, Indijance Janowitz.
Donesite one zanimljive stvarice. U ruke mu je dobacio
kljueve kola.
Janovvitz je iz prtljaznika FBIeva sedana donio dugaku
kartonsku kutiju. Samarica izgorjela kundaka i od vruine sa-
vinutih cijevi bila je zicom uvrena za dno kutije. U manjoj
se kutiji nalazio pocrnjeli automatski pitolj. k
Pitolj je bolje proao rekao je Ayneswortn. Mozda
e ga balistiari moi usporediti. Doite, Janowitz, idemo na
posao.
Aynesworth je od njega preuzeo tri plastine vreice za
zamrziva.
Tri koraka naprijed mar, Graham! Na trenutak je
humor nestao s Aynesworthova lica. Bio je to lovaki ritual,
kao da je Grahamovo elo maze krvlju.
Zaista lukava predstava. Gurnuo je vreice u Graha
move ruke.
U jednoj je bio dvanaestak centimetara dugaak komad po-
ugljenjene ljudske bedrene kosti i jabuica kuka. U drugoj ru-
ni sat. U treoj zubi.
Nepce je bilo crno i razbijeno, tu se nala samo polovica,
ali na njoj se nepogreivo prepoznavao fiksirani lateralni
sjekuti.
Graham je pretpostavljao da mora neto rei. Hvala. Puno
vam hvala.
Nakratko mu se zavrtjelo u glavi, zatim se sav opustio.
... muzejski primjerak govorio je Aynesworth. Moramo ga
predati ovom puranu, zar ne, Jack?
Da. Ali u mrtvozornikovu uredu u Sent luysssu ima
neko
liko profesionalaca. Oni e doi ovamo i napraviti dobre otiske.
Dat e nam ih.
Crawford i ostali odrzali su s mrtvozornikom vijeanje kraj
njegovih kola.
Graham je ostao sam s kuom. Sluao je vjetar u dimnja-
cima. Nadao se da e doi i Bloom kad se oporavi. Vjerojatno
i hoe.

337
 Graham je zelio shvatiti Dolarhvdea. Htio je saznati to se
ovdje dogodilo, to je to uzgojilo Zmaja. Ali za sada mu je bilo
dosta.
Na vrh dimnjaka sletio je drozd i zazvizdao.
Graham mu je otfunuo.
Vraao se kui.

338
 52.
Graham se nasmijeio osjetivi kako ga golemi potisak mlaz-
nih motora lansira visoko i daleko od Sent-luysa, kako avion
zaokree upoprijeko sunane putanje prema istoku i jugu i
konano prema vlastitoj kui.
Ondje bi ga trebali ekati Molly i Willy.
Hajde da prestanemo licitirati isprikama tko je za to
vie kriv. Pokupit u te u Marathonu rekla mu je preko
telefona.
S vremenom, nadao se, sjeat e se nekih lijepih trenutaka
zadovoljstva to je vidio rad ljudi duboko odanih svom po
zivu. Drzao je da se to moze nai na svakom podruju, ako ga
dovoljno poznajete.
Djelovao bi drsko da se zahvalio Lloydu Bowmanu i Beverly
Katz, pa im je samo telefonirao kako mu je drago to su radili
zajedno. Zabrinjavali su ga samo osjeaji to su ga bili preplavili
kad se ono, u Chicagu, Crawford okrenuo od telefona i rekao:
Gateway.
Vjerojatno je to bi najjai i najiskonskiji dozivljaj sree u
njegovu zivotu. Istodobno ga je uznemirila spoznaja kako se
najsretniji trenutak zivota dogodio u onoj zaguljivoj
porotnikoj sobi u Chicagu. Kad je znao ak i prije nego to je
saznao.
Loydu Bowmanu nije rekao kako se osjea; nije bilo potreb-
no.
Znate, kad se pokazalo da mu je pouak ispravan, Pita
gora je Muzi poklonio stotinu volova rekao je Bowman.
Nita nije slae, zar ne? Nemojte mi odgovoriti duze traje
ako zadovoljstvo ne troite rijeima.

339
 to je bio blize kui i Molly, Graham je bivao sve
nestrpIjiviji. U Mayamiju je morao izai na stajanku kako bi se
ukrcao u Tetku Lulu, stari DC3 koji je letio u Marathon.
Volio je DC3. Danas je sve volio.
Tetka Lula je napravljena kad je Graham imao pet godina.
Krila su joj uvijek bila prljava od ulja koje su izbacivali motori.
U nju je imao puno pouzdanje. Potrao je prema avionu kao
da se taj spustio na istinu u dzungli kako bi ga spasio.
Vidio je svjetla Islamorade dok je otok promicao ispod krila.
Na atlantskoj su se obali jo uvijek nazirali zapjenjeni valovi.
Za nekoliko e se minuta spustiti u Marathon.
Osjeao se kao da u njega stize prvi put. I onda je doletio
na Tetki Luli, a esto je i kasnije u sumrak dolazio na aerodrom
gledati kako se, spora i postojana, sputenih krilaca, palucajui
vatrenim sjajem na ispunim cijevima i sa sigurnim putnicima
iza osvijetljenih prozora polagano sputa na pistu.
Zgodno je bilo gledati i polijetanje, no kad bi stari aeroplan
izveo iroki luk prema sjeveru, ostajao bi zalostan i prazan, a
zrak je bio trpak od mnogih zbogom. Zato je gledao samo slije-
tanje i pozdrave dobrodolice.
To je bilo prije nego to je upoznao Molly.
Zagroktavi jo jednom, avion je zaokrenuo na stajanku.
Graham je ugledao Molly i Willyja gdje osvijetljeni reflektorima
stoje iza ograde.
Willy se vrsto ustoboio ispred majke. Tako e stajati sve
dok im se ne pridruzi Graham. Tek e se tada odvojiti da raz-
gleda sve to ga zanima. Grahamu se to kod njega svidjelo.
Molly je visoka kao Graham, sto sedamdeset pet centime-
tara. Javni poljubac na istoj visini djeluje poput ugodnog po-
ticaja, vjerojatno zato to se takvi poljupci inae izmjenjuju u
krevetu.
Willy se ponudio da mu ponese kofer. Graham mu je dao
torbu za odijela.
Dok su se, s Molly za volanom, vozili kui u Sugarloaf Key,
Graham se prisjeao dijelova koje su farovi izdvajali iz tame.
Ostalo je zamiljao.
Kad je u dvoritu otvorio automobilska vrata, zauo je more.

340
 Willy je uao u kuu. Na glavi je nosio torbu a njezin ga
je kraj pljeskao po listovima.
Graham je stajao u dvoritu i, odsutna duha, s lica tjerao
komarce.
Molly mu je polozila ruku na obraz. p rije nego to te
pojedu, trebao bi ipak ui u kuu.
Kimnuo je. Oi su mu bile vlazne.
Jo ga je trenutak priekala. Okrenula je glavu i pogledala
ga izvijenih obrva. Tanqueray martini, odresci, grljenje i
pia. Tim slijedom... pa raun za struju, raun zajodu i dugi
razgovori s mojim djetetom dodala je krajikonf usana.

341
 53.
Graham i Molly jako su zeljeli da meu njima bude
kao to je bilo prije, da produze na isti nain.
Kad su shvatili da to nije isto, neizgovorena je
spoznaja nastavila s njima zivjeti poput nezeljenog
drutva. Uzajamna uvjeravanja, koja su pokuavali
izmjenjivati u mraku i danju, prola su kroz odreena
prelamanja zbog kojih nisu opazili njihova znaenja.
Molly, inilo mu se, nikad nije izgledala bolje. S bolne
se distance divio njezinoj nesvjesnoj ljupkosti.
Trudila se da mu bude dobra, no bila je u Oregonu i
tamo probudila mrtve.
Willy je to osjetio pa se prema Grahamu ophodio
hladno, izluujue pristojno.
Stiglo je Cravvfordovo pismo. Molly ga je donijela s
ostalom potom i nije ga posebno spomenula.
U njemu je bila slika obitelji Sherman, iskopirana s
kinofilma. Nije sve izgorjelo, objanjavala je Cravvfordova
biljeka. Pretrazivanjem polja unaokolo kue otkrivena je
i ova slika, pored nekoliko drugih stvari, koje je eksplozija
odbacila daleko od vatre.
Ovi su ljudi vjerojatno bili na njegovu rasporedu
pisao
je Crawford. Sada su sigurni. Mislio sam da bi te to
zani
malo.

I
Graham je pokazao Molly.
Vidi? Evo zato rekao je. Evo radi ega je to
bilo
potrebno.
Znam odvratila je. Ja to shvaam, stvarno shvaam.

342
 Po mjeseini se dizala plava riba. Molly je pripremala veere,
pecali su, pravili vatre, a nita od toga nije valjalo.
Djed i Mamamma poslali su Willyju sliku njegova ponija i
on ju je privrstio na zid u svojoj sobi.
Peti dan to su ga proveli kod kue bio je i posljednji prije
nego to su se Graham i Molly morali vratiti na posao u
Marathon. Pecali su na zalu odetavi oko etiristo metara
krivudavom obalom do mjesta na kojem ih je ranije posluzila
srea.
Graham je odluio porazgovarati s obojima.
Ekspedicija nije dobro poela. Willy je otvoreno odlozio
ribiki tap to mu ga je izradio Graham i ponio novi tap
koji mu je, na polasku, dao djed.
Tri su sata pecali utei. Graham je nekoliko puta zaustio
da pone razgovor, ali nije se inilo umjesnim.
Ta ga je odbojnost ve zamorila.
Na pjeanu buhu kao mamac ulovio je etiri lovrate. Willy
nije imao sree. Zabacivao je veliku rapalu s tri trostruke udice
koje mu je poklonio djed. Radio je prebrzo, stalno je nanovo
bacao, prenaglo izvlaio... pocrvenio je u licu, a majica mu se
zalijepila za lea.
Graham je zagazio u vodu kad se val povukao, zagrabio pi-
jesak i izaao s dvije pjeane buhe, koje su iz svojih ljutura
micale nozicama.
to kaze na jednu od ovih, partner? Pruzio je Willyju
pjeanu buhu.
Ja u rapalom. Pripadala je mom ocu, nisi znao?
Nisam odgovorio je Graham. Pogledao je Molly.
Ona je, obgrlivi koljena, gledala na puinu, nad kojom je
visoko lebdio jedan brzan.
Ustala je i otresla pijesak. Napravit u nekoliko sendvia
rekla je.
Kad je otila, Graham je bio u iskuenju da porazgovara
samo s djeakom. Ali ne. Willy e osjeati to i njegova majka.
Zato e priekati da se vrati. Ovaj put to mora uiniti.
Nije dugo izbivala. Vratila se bez sendvia, brzo koracajui
po naplavljenom pijesku.

343
 Na telefonu je Jack Crawford. Rekla sam mu da e se
javiti, ali on kaze da je hitno rekla je promatrajui nokat.
Bit e bolje da pozuri.
Graham je pocrvenio. Zabio je drku ribikog tapa u pijesak
i otkaskao prema dinama. Tako je brze nego obilaziti plazom,
ali samo ako ne nosi neto to bi zapinjalo u gutari.
Vjetar mu je donio zvuk tihog zujanja. Zato je, kad je uao
u cedrovu ikaru, stao pazljivo promatrati tlo da se zatiti od
zmije egrtue.
Pod grmljem je ugledao izme, svjetlucanje lea i podizanje
mrlja kaki odjee.
Zagledao se u zute oi Francisa Dolarhvdea i strah mu je
oinuo srce.
kljocanje pitolja, automat se podigao; Graham je zamah-
nuo nogom i pogodio otvor cijevi u trenutku kad je blijedozuto
procvala na suncu i pitolj je odletio u grmlje. Naao se na
leima, neto ga je zeglo na lijevoj strani prsa. Kliznuo je
glavake kosinom dine, na plazu.
Dolarhyde je visoko skoio da objema nogama doskoi na
Grahamov trbuh. Sada je imao noz. Nije se obazirao na krikove
koji su dopirali s obale. Uklijetio je Grahama koljenima, po-
digao noz i zaroktavi udario. Otrica je promaila Grahamovo
oko i zarinula se duboko u obraz.
Dolarhvde se naghnuo prema naprijed i svu tezinu prebacio
na drku noza, kako bi Grahamu probio glavu.
Ribiki je tap zazvizdao kad je Molly svom snagom oinula
Dolarhydea po licu. Velike su se udice rapale duboko zabile u
obraz. Fijuknula je rola, oslobaajui najlon, kad je Molly
poteghnula tap kako bi opet udarila.
Dolarhyde je zarezao, zgrabio se za lice, a udice su mu se
ukopale i u ruku. S jednom rukom slobodnom, a drugom zak-
vaenom za obraz, iupao je noz i krenuo na nju. Graham se
zakotrljao, kleknuo, podigao na noge. Divlje razrogaenih oiju,
guei se u krvi, bjezao je, bjezao od Dolarhydea, sve dok se
nye skljokao.
Molly je trala prema dinama, Willy ispred nje. Dolarhyde
ih je sustizao, za sobom vukui tap. Zapeo je za grmlje i prije

344
 nego to se sjetio da prereze povraz, jako ga poteghnuo.
Zaurlao
je
Tri dijete, tri dijete, tri dijete! Ne okrei se dahtala
je Molly. Noge su joj bile duge pa je pred sobom gurala djeaka.
Lomljava iza njih bila je sve bliza.
Kad su pobjegli s dina, imali su prednost od devedeset me
tara, do kue je bilo jo ezdesetak. Pentranje stubitem, jur
njava u Willov sobiak. 9
Willyju: Ostani ovdje!
Pa opet dolje, da ga doeka. U kuhinju, jo uvijek nesprem-
na, petljajui po nabijau.
Zaboravila je na drzanje tijela i na prednji nian, no imala
je dobar objeruni zahvat drke, pa kad su se vrata razvalila,
kroz bedro mu je probuila takorsku rupu. Majko zatim
pucala u lice dok je klizio niz dovratak, pa opet u lice kad je
sjeo na pod. Pritrala mu je kad se raskreen izvalio duz
zida i jo ga dva puta pogodila u lice...

Willy je razderao plahtu i poao traziti Willa. Tresle su mu

se noge, pa je, prelazei preko dvorita, nekoliko puta pao.
erifovi zamjenici i hitna pomo stigli su i prije nego to se
Molly sjetila da ih pozove. Kad su uli s uperenim oruzjem,
ona se tuirala. Snazno je strugala mrlje krvi i komadie kosti
s lica i kose. Kad je zamjenik pokuao razgovarati kroz zastor
za tuiranje, nije mu mogla odgovorati.
Jedan je zamjenik konano podigao telefonsku slualicu to
se njihala na zici i razgovarao s Crawfordom u Washingtonu,
koji je uo pucnjavu i koji je pozvao policiju.
Ne znam, upravo ga unose rekao je zamjenik. Pogledao je
kroz prozor. Nosili su nosila. Rekao je: Ne izgleda mi dobro.

345
 54.
Na zidu pri podnozju kreveta visio je sat. Brojke su mu bile
dovoljno velike da se mogu oitavati kroz koprenu droga i boli.
Kad je uspio otvoriti desno oko, Will Graham je ugledao taj
sat i odmah znao gdje je u jedinici za intenzivnu njegu.
Znao je promatrati sat. Pomaci kazaljki uvjeravali su ga da
ovo prolazi, da e proi.
Zbog toga je sat i bio ovdje.
etiri sata. Nije znao koja etiri sata, a nije mu ni bilo stalo,
barem tako dugo dok se kazaljke kreu. Zatim se izgubio.
Kad je opet progledao, sat je pokazivao osam.
Netko je kraj njega. Oprezno je okrenuo oko. Molly, gleda
kroz prozor. Mrava. Pokuao je progovoriti, no im je pokre-
nuo eljust, strana mu je bol sunula u lijevu stranu glave.
Bolni otkucaji u glavi i prsnom kou nisu bili ritmiki uskla-
eni. Vie kao nekakvo sinkopiranje. Prostenjao je tek kad je
izala iz sobe.
Prozor je bio pun svjetlosti kad su ga stali bolno natezati,
trzati i izvoditi stvari od kojih su mu iskoile vratne tetive.
Zuto svjetlo, kad se nad njim nadvio Cravvford.
Graham mu je uspio namighnuti. Cravvford se nakesio i
Graham mu je meu zubima vidio mrviak pinata.
udno. Crawford izbjegava gotovo sve vrste povra.
Graham je na plahti ispod ruke oponaao pokrete pisanja.
Cravvford mu je pod ruku gurnuo biljeznicu, a meu prste
namjestio pisaljku.
Graham je napisao: Willy OK.

346
 Da, on je u redu odgovorio mu je Cravvford. I Molly.
Bila je ovdje dok si spavao. Dolarhvde je mrtav, Will. asna
rije, mrtav je. Sam sam mu uzeo otiske i dao Priceu da ih
usporedi. Nema ni najmanje sumnje. Stvarno je mrtav.
Graham je napisao upitnik.
Doi emo na to. Posjetit u te kad se bude bolje osjeao
pa u ti ispriati cijelu priu. Sad su mi dali samo pet minuta.
Sada napisao je Graham.
Je li lijenik s tobom govorio? Nije? Najprip o tebi
ozdravit e. Oko ti je samo nateeno od duboke iffodne rane.
Uredili su je, no trebat e vremena. Izvadili su ti slezenu, ali
kome treba slezena? Prie je svoju 41. ostavio u Burmi.
Sestra je kucnula po staklu.
Moram ii. Ovi ovdje ne potuju akreditive, ne potuju
nita. Kad istekne vrijeme, jednostavno te izbace. Vidimo se.
Molly je bila u ekaonici oksobe. I mnogo drugih umornih
ljudi.
Crawford joj je pristupio: Molly...
Zdravo, Jack odazvala se. Vi stvarno odlino izgle
date. Hoete li mu transplantirati svoje lice?
Nemojte, Molly.
Jeste li ga pogledali?
Jesam.
Nisam vjerovala da u moi, ali i ja sam ga pogledala.
Sredit e oni njega. Rekao mi je doktor. Kaze da mogu.
Zelite li, Molly, da netko ostane uz vas? Doveo sam Phyllis,
ona...
Ne. Za mene nemojte vie nita initi.
Okrenula se, nespretno trazei maramicu. Kad je otvorila
torbicu, spazio je pismo: skupi svijetloljubiasti papir kakav je
ve vidio. Crawfordu je bilo mrsko to to je morao uiniti. Ali
morao je.
Molly.
Stoje?
Will je dobio pismo?
Da.
Je li vam ga predala sestra?

347
 Da, ona mi ga je dala. Imaju i neto cvijea od njegovih
prijatelja u Washingtonu.
Mogu li pogledati to pismo?
Dat u ga njemu kad bude za to raspolozen.
Molim vas, dopustite mi da pogledam.
Zato?
Jer ne bi trebao nita uti od te... konkretne osobe.
Bilo je neeg loeg u izrazu njegova lica. Pogledala je pismo
i ispustila ga, torbicu i sve. Ruz se zakotrljao po podu.
Saghnuvi se da pokupi Mollvne stvari, Crawford je zauo
kako se kuckanje njezinih potpetica brzo udaljuje. Ostavila je
torbicu.
Predao ju je dezurnoj sestri.
Crawford je znao da je Lecteru gotovo nemogue nabaviti
stvari koje bi mu bile potrebne, ali s Lecterom nije htio riski-
rati.
Jedan je stazist u rendgenskom kabinetu fluoroskopirao pi-
smo. Sam je Crawford dzepnim noziem rasporio sve preklope
na omotnici i pazljivo ispitao da li na unutarnjim plohama i
pisamcu ima kakvih mrlja ili praine u Chesapeake Hospital
trebali bi imati luzinu za pranje, a tamo je i ljekarna.
Zadovoljan, konano je poeo itati.

Dragi Will!
Eto nas, vas i mene, gdje amimo svaki u svojoj bolnici.
Vi sa svojim bolima, ja bez svojih knjiga ueni se doktor
Chilton za to pobrinuo.
Zivimo u primitivnom vremenu, zar ne, Will? Ni barbar-
skom, ni prosvijeenom. Polovinost, to je njegovo proklet-
stvo. Svako bi me razumno drutvo ili ubilo ili bi mi vratilo
knjige.
Zelim vam brz oporavak i nadam se da neete biti jako
ruzni.
esto razmiljam o vama.
Hannibal Lecter

Stazist je pogledao na sat. Hoete li me jo trebati?

Ne odvratio mu je Crawford. Gdje je pe za spa
ljivanje smea?

348
 Kad se za etiri sata Crawford vratio da iskoristi vrijeme
posjeta, Molly nije bila ni u ekaonici ni u jedinici za intenzivnu
njegu.
Graham je bio budan. Jo je jednom napisao upitnik. Ispod
njega je dopisao: Di mrtav kako?
Cravvford mu je rekao. Graham je cijelu minutu mirno le-
zao. Zatim je napisao: Kako pobjegao?
Dobro rekao je Crawford. Sent luysss. Dolarhvde je
sigurno trazio Rebu McClane. Doao je u laborrij dok smo
bili ondje i tako nas uoio. Njegovi su otisci naeni na otvo
renom prozoru lozionice tek su nas juer o tome izvijestili.
Graham je lupnuo po bloku: Truplo.
Mislimo da je to bio neki momak Arnold Lang taj je
nestao. Kola su mu nali u Memphisu. Obrisana. uj, za koji
tren e me izbaciti. Dopusti da ti ispriam po redu.
Dolarhvde je znao da smo ondje. Kidnuo nam je iz onog
pogona. Odvezao se na stanicu Servco Supremea na krizanju
Lindbergha i ceste broj 270. Tamo je radio Arnold Lang.
Reba McClane nam je rekla kako se Dolarhvde pretprole
subote malo posvaao s posluziteljem u servisnoj stanici. Dr-
zimo da je to bio Lang.
Sredio je, dakle, Langa i njegovo truplo odvezao kui. Zatim
je otiao po Rebu McClane. Ona je s Ralphom Mandvjem bila
na vratima u zagrljaju. Upucao je Mandvja i odvukao ga u
zivicu.
Ula je sestra.
Za ime Bozje, pa ovo je policijska stvar rekao je Cravv
ford. Brzo je govorio dok ga je ona vukla za rukav prema vra
tima. Rebu McClane je omamio kloroformom i odvezao kui.
Truplo je ve bilo ondje doviknuo je Cravvford iz hodnika.
Graham je morao ekati etiri sata da dozna ostalo.
Priao joj je ovo i ono. U stilu: Hou li te ubiti ili ne?
rekao je Crawford s vrata im se vratio.
Poznato ti je da je klju nosio oko vrata to je posluzilo
zato da ona svakako opipa truplo. Tako nam je mogla rei da
je mrtav. U redu, otprilike, tako nekako. Ne mogu te gledati
kako gori, veli on i odvali Langu glavu dvanaesticom.

349
T
Lang je bio savren. Nije imao ni jednog zuba. Mozda je
Dolarhvde znao da maksilarni luk esto izdrzi vatru tko zna
to je on znao. U svakom sluaju, kad je Dolarhvde s njim
svrio, Lang vie nije imao nikakav nepani luk. Hicem mu je
glavu odvalio s tijela, a morao je prevrnuti stolac ili ve neto,
kako bi izazvao udarac tijela u padu. Klju je objesio Langu
oko vrata.
Sada se Reba koprca, oajniki trazei klju. Dolarhvde je
promatra iz nekoga kuta. Ui su joj zagluene od pucnja sama-
rice. Ne moze ga uti.
Potpalio je vatru, ali jo nije dodao benzin. Pripremio ga je
u sobi. Uspjela se probiti iz kue. Da je podlegla panici, da se
zabuila u zid ili neto drugo, ili se naprosto ukipila, pretpos-
tavljam da bi je izvukao van. Ne bi znala kako se nala na
slobodi. No da bi stvar upalila, svakako je morala izai. Ah,
do vraga, evo opet one sestre.
Graham je brzo napisao: Kako vozilo?
Ovo e ti se svidjeti rekao je Crawford. Znao je da svoj
kombi mora ostaviti kod kue. Nije mogao dovesti dvoja kola,
a jedna su mu trebala za bijeg.
Evo to je napravio: naveo je Langa da mu kombi prikvai
dizalicom vunog vozila servisne stanice. Zatim gaje ubio, zak-
ljuao stanicu, a kombi oteglio kui. Teglja je ostavio na seo-
skom putu u polju iza kue, vratio se i kombijem poao po
Rebu. Kad je ona uspjela izai itava iz kue, izvukao je dina-
mit, oko vatre rasporedio benzin i petama dao vjetra! Vuno
vozilo vratio je u servisnu stanicu i presjeo u Langov auto.
Nije ostavio nijedan nepovezani konac.
Poludio sam dok sve ovo nismo raspetljali. Znam da se sve
tako odvijalo, jer je na dizalici ostavio nekoliko otisaka prsta.
Kad smo ono jurili prema kui, vjerojatno smo ga susreli...
da gospoo, ve dolazim. Da, gospoo.
Graham ga je htio neto upitati, no ve je bilo prekasno.
Preostalih je pet minuta za posjet iskoristila Molly.
Graham je na Cravvfordovu podloku napisao: Volim te.
Kimnula je i prihvatila mu ruku.
Za minutu je opet pisao: Willy dobro?
Kimnula je.

350
 Ovdje?
Brzo je prebacila pogled s bloka na njega. Usnama je obli-
kovala poljubac i pokazala na sestru koja je ve dolazila.
Poteghnuo joj je palac. Inzistirao je: Gdje? i dvaput
podvukao.
Oregon rekla je ona.
Crawford je doao zadnji put.
Graham je ve pripremio pitanje: Zubi?
Njegove bake odgovorio je Crawford. Orcoje smo
nali u kui bili su bakini. Policija Sent-luysa pronala je nekog
Neda Vogta Dolarhvdeova je majka bila Vogtova maeha.
Vogt je u djetinjstvu vidio gospou Dolarhvde i nikad nije za
boravio njezine zube.
Zbog toga sam te nazvao kad si se ono zabubao u
Dolarhvdea. Upravo su mi se bili javili iz Smithsoniana.
Konano su dobili zube od vlasti drzave Missouri da ih ispituju
za vlastito zadovoljstvo. Primijetili su da je gornji dio, umjesto
od akrila, kako se danas radi, izraen od vulkanita.
Ve trideset pet godina nitko ne radi nepce od vulkanita.
Dolarhvde je novo akrilsko nepce, koje je sliilo bakinom,
namjestio tako da mu odgovara. To novo naeno je na njegovu
lesu. U Smithsonianu su ispitali neke karakteristike zljebove,
tako su rekli, i pregibe. Kineski runi rad. Staro je bilo
vicarsko.
I on je na sebi imao klju; od ormaria u Mayamiju. U
njemu velika knjiga. Neka vrst dnevnika vraka stvar.
Pokazat u ti kad bude htio vidjeti.
uj, drukane, moram natrag u Washington. Ako budem
mogao, ovdje sam opet za vikend. S tobom e biti sve u redu?
Graham je napisao upitnik, zatim ga poarao pa dodao:
Naravno.
Kad je Crawford otiao, ula je sestra. Utrcala mu je neto
demerola u cijev za intravenoznu infuziju, pa mu se sat na
zidu zamutio. Nije mogao pratiti kazaljku za sekunde.
Pitao se da li demerol djeluje na osjeaje. Neko bi vrijeme
mogao zadrzati Molly i s tim svojim licem. Barem dok mu ga
ne dovedu u red. No to bi bio jeftin pokuaj. Da je zadrzi,
dobro, a zbog ega? Polako se gubio, nadajui se da nee sanjati.

351
 Plutao je izmeu sna i sjeanja, ali to nije bilo loe. Nije
sanjao kako ga Molly ostavlja, ni o Dolarhvdeu. Bio je to
sansjeanje na Shiloh. Sanje prekidalo svjetlo to mu je
svijetlilo u lice te dahtanje i pitanje jastuia za mjerenje
tlaka...
Bilo je proljee kad je Graham, nedugo nakon to je ubio
Garretta Jacoba Hobbsa, stigao u Shiloh.
Jednoga blagog travanjskog dana etao je asfaltiranom ce-
stom prema Krvavom ribnjaku. Trava je, jo uvijek
svijetlozelena, rasla niz nasip sve do vode. Bistra je voda
preplavila travu, pa se trava u njoj vidjela duboko, jo dublje,
kao da je pokrila cijelo dno ribnjaka.
Graham je znao to se ovdje dogodilo travnja 1862. godine.
Sjeo je u travu i kroz hlae osjetio vlagu.
Proao je automobil s turistima i Graham je iza njega pri-
mijetio nekakav pokret. Kola su zmiji slomila kimu. Na sre-
dini asfalta sama je preko sebe klizila u beskrajnim osmicama
sad otkrivajui crna lea, sad blijedi trbuh.
Od strahopotovanja spram prisutnosti Shiloha kao da se
nad njega nadvila hladnoa, premda se znojio na blagome pro-
ljetnom suncu.
Podigao se iz trave, hlae su mu otraga bile vlazne. Bio je
lakomislen.
Zmija je izvodila petlje. Naghnuo se, uhvatio za kraj glatkog
suhog repa i dugakim je zamahom hitnuo. Zafijukala je kao
da je pucnuo bi.
Mozak joj je fijuknuo u ribnjak. Oko njega su se okupile
deverike.
Mislio je da Shiloh, s njegovom ljepotom sablasnom poput
vodenog bozura, pohode duhovi.
Sada, plutajui izmeu uspomena i narkotikog sna uvidio
je da Shiloh nije sablastan; jednostavno je ravnoduan. Lijepi
Shiloh moze odavati bilo to. Njegova neoprostiva ljepota na-
prosto podvlai ravnodunost prirode, toga Zelenoga stroja.
Ljupkost Shiloha ruga se naem stanju.

Poprite velike bitke u amerikom graanskom ratu.

352
 Prenuo se i zagledao u sat, taj predmet bez uma, ali nije mogao prestati razmiljati.
U Zelenom stroju nema samilosti; mi stvaramo samilost, proizvodimo je onim dijelovima koji su
prerasli osnovni mozak gmaza.
Ne postoji umorstvo. Mi inimo umorstva i ono samo nama neto znai.
Graham je i predobro znao kako u sebi ima s| elemente
za poinjanje umorstva: mozda i samilost.
Umorstvo je, ipak, neugodno dobro shvaao.
Pitao se da li u velianstvenom tijelu ovjeanstva, u duama civiliziranih ljudi, zli porivi koje u sebi
kontroliramo i mrano instiktivno poznavanje tih poriva funkcioniraju poput oslabljenih virusa protiv
kojih se tijelo naoruzava.
Pitao se da li su stari, strani nagoni virusi koji stvaraju protuotrov.
Da, to se tie Shiloha, nije imao pravo. Shiloh nije uklet ukleti su ljudi.
Shilohu je svejedno.

353Mudrost pomnjivo prouih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.

Propovjednik
kraj