UNIVERZITET DEMAL BIJEDI

NASTAVNIKI FAKULTET
PSIHOLOGIJA
DIDAKTIKA

SEMINARSKI RAD
PROBLEMSKA NASTAVA

Predmetni profesor: Student :

,2015.
SADRAJ
Pojmovno odreenje problemske nastave ................................................................................................... 2
Znaaj problemske nastave....................................................................................................................... 3
Organizacija nastave putem Problema. ................................................................................................ 5
Zakljuak................................................................................................................................................ 9
Literatura: ............................................................................................................................................. 9

1
Pojmovno odreenje problemske nastave

Od tri tipa nastave - predavakog, objanjivakog, istraivakog, optem, naroito

intelektualnom razvoju uenika, ubjedljivo najvie doprinosi istraivaki. U savremenoj didaktici
se sve vie i upornije zahtijeva da nastava ima istraivaki karakter. Kljuni zadatak kole je da
uenici shvate nastavni sadraj toliko da znanja mogu samostalno primjeniti u potpuno novim
okolnostima. Time se najvie razvija njihovo stvaralako miljenje to je glavni cilj problemske
nastave. Razliiti autori su razliito definisali problemsku nastavu, ali se u sutini, svi slau.
Rijeavanje problema je stvaralaka aktivnost, i u susretu sa posebnim zahtjevima, trai
pronalaenje novih rijeenja. Ameriki psiholog Ganje smatra da su "problemi vrhunski tip
uenja u hijararhiji koja se kree od najjednostavnijeg uslovljavanja, preko uenja pojmova i
naela do samog rijeavanja problema", to ukazuje na kontinuirano uenje. To je tip nastave u
kome uenici, samostalnim istraivanjem i rijeavanjem problema, razvijaju stvaralako
miljenje. Organizacija i nastavni postupci se tako biraju da maksimalno podstiu i odravaju
misaonu aktivnost uenika i doprinose razvoju njihovih mentalnih sposobnosti.

Rijeavanje problema predstavlja najvii oblik uenja. Sutinu nastave putem rijeavanja
problemi se ine protivrijenosti izmeu onoga to je poznato i onoga to nije poznato, to treba
otkriti rijeavanjem problema. Problemska nastava proeta je zadacima u kojima dominiraju
tekoe, prepreke, problemi i drugo.

To ini ovu nastavu:

zanimljivom

kreativnom

ona izaziva kod uenika radoznalost i tenziju

omoguava osamostaljivanje uenika da misle

razvija kod njih stvaralake sposobnosti i dr.

2
Nae vrijeme trai potpuno angaovanje uenika, puno aktiviranje svih njegovih snaga i
sposobnosti:

samostalno sluenje knjigom

koritenje brojnih izvora znanja

primjenu steenih znanja u rijeavanju problemskih zadataka.

Najvanije vrijednosti problemske nastave su:

izrazito doprinosi misaonoj aktivizaciji i stvaralakom razvoju uenika

podstie uenike da sami rijeavaju zadatke (probleme) i osamostaljuje ih

obezbjeuje mogunost za redovnu povratnu informaciju, a samim tim, i kontinuirano praenje

i vrijednovanje rada uenika to ih motivie da bolje i upornije rade

navikava uenike da naueno primjenjuju u praksi, da postojee znanje koriste u novim

situacijama

omoguuje nastavniku da, na osnovu povratne informacije, koriguje nastavni proces, da otkloni
slabosti i tako uspjeno ostvari postavljeni cilj i zadatak. Bogato iskustvo ovjeanstva pokazuje
da su znanja do kojih se dolo sopstvenim naporima najtrajnija i najproduktivnija.

Znaaj problemske nastave

Znaaj ovog tipa nastave izvire iz njene sutine. Ona treba bitno da utie na otklanjanje slabosti
koje stalno reprodukuje klasina nastava, a koje se iskazuje u negovanju mehanikog pamenja
umjesto miljenja, u reprodukciji umjesto produkciji, u kopiranju i oponaanju umjesto
stvaralatva.

Amerikanac Don Djui je jo prvih decenija XX veka osmislio i u praksi provjerio projekt -
metod u kome istie da je pri izboru i obradi svakog projekta veoma bitno da uenici budu
subjektivno zainteresovani za postavljeni problem i da njihova rijeenja i zadaci budu praktino
primjenljivi. Djui je kasnije svoju projekat - metodu preoblikovao u problem - metodu.
Problemska nastava je teorijski i praktino razraivana i u evropskim zemljama, a naroito u
Rusiji, Poljskoj, ekoj. Najvie se ukorijenila u Rusiji. Problemska nastava treba da izvede
3
dananju kolu na vii nivo - od sticanja znanja ka razvoju uenikih stvaralakih sposobnosti to
znai da nastavni proces treba da bude proces misaone aktivnosti uenika. Mora da se izmjeni i
uloga nastavnika koji bi trebalo da bude ne isporuilac gotovih znanja i rijeenja nego saradnik i
organizator takve nastave u kojoj e uenici samostalno rijeavati probleme i tako razvijati svoje
apstraktno miljenje i ukupne mentalne kapacitete. Apstraktno miljenje je najsloenija misaona
aktivnost i osnovni je uslov za stvaralatvo koje psiholozi oznaavaju kao originalno dostignue
ili rijeenje u nekoj novoj datoj nepoznatoj situaciji. Rijeavanje problema je najefikasnije
sredstvo za razvoj stvaralakog miljenja. Na Ganjeovoj hijararhijskoj lestvici tipova uenja,
rijeavanje problema je na samom vrhu kao najsloeniji tip.

ta je problem
U problemskoj nastavu sreu se dva osnovna pojma: problem i problemska situacija.

Rijeenje problema, koje je postavio nastavnik na nastavnom asu, moe da bude trenutni ili blii
cilj, ali treba uvek imati na umu onaj dalji i trajni cilj, a to je razvoj uenikog stvaralakog
miljenja. Rijeavanje problema je sredstvo za postizanje tog trajnog cilja. Pojam problem treba
razgraniiti od pojma zadatak. Zadatak je mnogo iri i obuhvatniji pojam. Problem je zadatak
koji ima sljedee odlike:

neto nepoznato, neku prazninu koju treba otkriti i popuniti

razliit broj mogunosti za rijeavanje

veliku kompleksnost

mogunost za rijeenje ne pomou nekog ustaljenog obrasca nego je za rijeenje potreban

stvaralaki pristup i iskustvo

rijeavanjem problema produbljuje se znanje, usvajaju nove strukture saznavanja i razvijaju

mentalne sposobnosti.

Kada se nae pred problemom, uenik prvo treba da sagleda koji uslovi (podaci) nedostaju, a to
nee biti mogue ako krene "utabanim stazama" ustaljenim nainom rijeavanja. Morae da se
osloni na produktivno, stvaralako miljenje. Pri rijeavanju problema, postoji mogunost da

4
svaki uenik moe odabrati poseban nain, put i postupak. Poto se radi o aktivnosti miljenja
posredstvom problemskih situacija, kod uenika dolazi do "formiranja saznajnih interesa i
modelovanja umnih procesa koji su adekvatni stvaralatvu", to dovodi do veoma sloenih
misaonih aktivnosti. Verthajmer, osniva geltat teorije, kae da je bitna odlika produktivnog
miljenja sagledavanje problemske situacije kao sastavnog dijela ire cjeline, a to znai da treba
uvidjeti odnos meu elementima, odnos izmeu sredstava i cilja, uzroka i posljedice,
pojedinanog i opteg.

Organizacija nastave putem Problema.

Organizacija nastave putem problema razlikuje se od klasine nastave u sledeim didaktikim

postupcima:

uobiajena struktura nastavnog asa: pripremanje uenika, obrada gradiva, ponavljanje,

vjebanje i provjeravanje, mijenja se u problemskoj nastavi

pripremanje uenika - pozitivno pridobijanje, realizuje se u problemskoj situaciji

obrada gradiva vezuje se za fazu rjeavanja problema

ponavljanje, vjebanje i provjeravanje gradiva upliu se u sve faze asa i ne moraju se

smjenjivati odreenim redom.

Problemska nastava budi strukturu vaspitno-obrazovnog rada koja odgovara logici naunog
istraivanja:

stvaranje problemske situacije

formulisanje problema

postavljanje hipoteze: izbor metoda i oblika rada istraivanja

reavanje problema i

analiza rezultata istraivanja koja garantuju vreodostojnost hipoteza.

Problemska situacija

5
Problemska situacija je poetno psihiko stanje iznenaenja, upitnosti, velike zainteresovanosti i
visoke umne i emocionalne napregnutosti pojedinca koji treba da rijei zadati problem. Zadatak -
problem se izdvaja svojom teinom i zahtjeva misaone napore najvieg reda da bi se rijeio.
Poto problemska situacija potpuno mobilie interesovanje, panju, matu i misao uenika,
neophodno je da je nastavnik na asu i da dobro izabranim i formulisanim pitanjem potpuno
okupira uenike. Tada e oni morati aktivno da misle. Nastavnik treba da obezbijedi u razredu
povoljnu psiholoku klimu u kojoj e uenici moi da izgrauju nove operacije, koje tek treba da
usvoje.

Etape u reavanju problema

Misaone tokove rjeavanja problema izuavali su mnogi autori. Pijae tvrdi da se saznanje
(rjeavanjem problema stie se saznanje) stie pomou misaonih struktura (oblika ili ema
miljenja) koje poseduje svaki pojedinac. Tvorci geltat teorije navode etiri faze u rjeavanju
problema, a to su:

1. preparacija (upoznavanje elementa problema);

2. inkubacija (prividan mir u kome je misao ipak aktivna);

3. iluminacija (iznenadno reenje);

4. verifikacija (proveravanje).

Misaoni proces koji ine etiri etape, ali se ne poistoveuju sa fazama iz getalt teorije su:

upoznavanje problema: pojedinac upoznaje elemente problema, nastoji da pronikne u njihove

meusobne veze i odnos

suavanje - reformulacija problema: na osnovu analize datih podataka i onoga to je zadato,

pojedinac uvia ta nedostaje, u emu je praznina koju treba popuniti, analizira, suava i
konkretizuje problem, lokalizuje tekou i trai nain rjeavanja

postavljanje hipoteze: analizom datog i zadatog, sagledavanjem i lokalizovanjem tekoe,

pojedinac postavlja hipotezu za rjeenje problema

provjeravanje hipoteze: kad se hipoteza javi, pojedinac polazi od toga da je ona ispravna, jer je
u skladu sa nainom traenja koji je izabrao; hipoteza je rjeenje iju ispravnost treba provjeriti.
6
Artikulacija asa problemske nastave
Kako e se organizovati as, kroz koje e etape proi, zavisi od vie inilaca (prirode gradiva,
problemskih zadataka, prethodnih znanja uenika, njihovog iskustva u rjeavanju problema), a
nastavnik, na osnovu vlastite procijene, treba da se odlui za najcelishodniju artikulaciju. as
problemske nastave moe imati sljedee etape:

Stvaranje problemske situacije. U uvodnom djelu asa nastavnik postavlja problemski zadatak
nastojei da stvori atmosferu radoznalosti, mobilie panju i interesovanja uenika, izazove
njihovu misaonu napetost.

Rjeavanje problema. Glavni dio asa je rjeavanje problema. Novi sadraj treba da se savlada
tako to e uenici samostalno, koristei prethodna znanja i iskustvo i aktivno razmiljajui,
rjeiti problemske zadatke koje je pripremio i saoptio nastavnik. Mogu se primjeniti razni oblici
rada - individualni, tandem, grupni. Hipoteze su mogua rjeenja. Vano je da su hipoteze
rezultat razmiljanja uenika. Nastavnik diskretno rukovodi asom iz drugog plana preputajui
uenicima da budu maksimalno aktivni. Da bi hipoteza bila i reenje, potrebno ju je obrazloiti i
praktinom primjenom provjeriti.

Vjebanje i utvrivanje. U zavrnom djelu asa uenicima treba zadati jo neki problem istog
tipa, ali sa nekom novom nepoznanicom i traiti da ga rijee. Tako e steeno znanje da primjene
u novoj situaciji.Vjebanjem i primjenjivanjem oni e utvrditi steena znanja.

Domai zadatak. Davanje problema za domai rad ne smije biti rutinski dio posla. Ovakvi
zadaci se moraju unapijed pripremiti. Dobri domai zadaci i kontrola kako su uraeni mnogo e
pomoi da se znanja utvrde i obavezae uenike na poveanu misaonu aktivnost.

Mogunosti primjene
Rjeavanje problema je vrlo efikasan vid nastavnog rada, ali ga treba primjenjivati u onim
predmetima i tematskim cijelinama koje su za to najpogodnije. Za to su najpogodniji matematika
i prirodne nauke, ali i u drugim predmetima postoje zadaci sa problemskom tekoom pa se i tu
moe povremeno praktikovati problemska nastava. Najvanije je da nastavnik dobro razmisli o
prirodi gradiva i da pripremi prave problemske zadatke koji e se naslanjati na prethodna znanja
uenika. Obrada sadraja na problemski nain zahjteva vie vremena i truda od obrade na
klasian nain, ali su zato rezultati ubjedljivo bolji.
7
Povratna informacija
Da li je as na kome je dominiralo rjeavanje problema, ili su problemi rjeavani samo u jednoj
fazi asa, uspio, moe se zakljuiti samo na osnovu toga da li su uenici potpuno razumjeli i
usvojili planirani sadraj. Nastavnik mora imati povratnu informaciju o tome i to u toku samoga
asa. Nastavnik mora da prati psihiku aktivnost uenika po vie pokazatelja, na primjer, da li je
problem rjeio na najcelishodniji, najjednostavniji nain, da li je utroio previe vrijemena, da li
ostvaruje napredak u odnosu na ranije rezultate. Jedna od mogunosti da se dobije povratna
informacija su kontrolni zadaci, kojima se moe efikasno i relativno brzo provjeriti da li su
uenici razumjeli gradivo koje je obraeno rjeavanjem problema. Dobro sredstvo za utvrivanje
gradiva i dobijanje povratne informacije su domai zadaci koje treba prekontrolisati na sljedeem
asu.

Vrijednovanje asa problemske nastave

as problemske nastave, kao i svaki drugi nain rada, treba da vrijednuje sam nastavnik. Trebalo
bi da na vrjeme dobije povratnu informaciju kako bi se mogue greke na vrijeme ispravile. U
toj analizi nastavnik mora da nae odgovore, da utvrdi mogue slabosti i da ih ispravi. Direktor
kole ili kolski pedagog (psiholog) mogu za vrijednovanje asova problemske nastave koristiti
viestepene skale za evaluaciju nastavnih asova u kojima e razliitim brojem poena ocjeniti da
li je nastavnik uspjeno, djelimino uspjeno ili vrlo uspjeno ostvario navedene zadatke.

Inovativni modeli rada u nastavi

Stalno inoviranje razredne nastave, u okviru nje i nastave prirode i drutva, ima kao osnovnu
funkciju da doprinese to efikasnijem i boljem ostvarivanju zadataka vaspitanja i obrazovanja.
Poto inovacije moraju postati nain i stil rada nastavnika u koli, a odgovornost u tome vrlo
velika, onda svaki nastavnik mora biti osposobljen za izvoenje inovacija i upotrebu inovativnih
modela rada u nastavi pojedinih nastavnih predmeta. Potrebno je posjedovanje sasvim odreenih
teorijskih znanja i praktine osposobljenosti za programiranje, uvoenje u nastavnu praksu,
praenje i vrijednovanje inovativnog modela rada.

8
Zakljuak

Nastavni sat nije uspjean u suvremenom smislu ako na njemu uenici ne rade aktivno i
samostalno, ako ne rjeavaju probleme. Ovaj zahtjev primjereno se ostvaruje u problemskoj
nastavi. Problemska nastava ima niz dobrih stvari : vea motiviranost uenika, primjerena
mogunost suradnje, istraiivaki pristup rjeavanja problema, razvoj kritikog miljenja, bolje
shvaanje biti i zakonitosti, poveanje koliine znanja, steena znanja su trajnija, vea
primjenjivost steenih znanja. Problemska nastava je zahtjevan nastavni sustav. Zbog sloenosti i
teine za njezinu primjenu treba vie vremena. Zato je razumljivo da se problemska nastava ne
moe primjenjivati na svakom nastavnom satu, ve je za tu svrhu potrebno nainiti ui i
primjereni izbor matematickih sadraja, a za obradu tih sadraja i vrsnu pripremu.

Literatura:
https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/mnm2/problemska.pdf

https://hr.wikipedia.org/wiki/Didaktika