Вы находитесь на странице: 1из 3

KONGRESI VELIKIH EVROPSKIH SILA U XIX STOLJEU

Beki kongres
-Napoleonov poraz 1814. bio je kraj velikih potresa u Evropi izazvanih francuskom vladavinom
-Evropski vladari su se sastali u Beu 1814.
-Glavnu rije imao Komitet sastavljen od predstavnika Engleske, Rusije, Austrije i Pruske
-Ciljevi kongresa: uspostavljanje politike stabilnosti i ravnotee u Evropi, osiguravanje mira,
spreavanje izbijanja revolucija i uspostavljanje nove politike karte Evrope
-Napoleonove drave su ukinute, obnovljene su stare drave
-Burbuni su vraeni u Francusku, paniju i junu Italiju, Savojci u Kraljevinu Pijemon
-Zatitu starog poretka i ovog naela preuzeo je savez Sveta alijansa, politiki savez ruskog,
austrijskog i pruskog kralja

Preureenje evropskih granica po odlukama Bekog kongresa


-Engleska je dobila pomorske oblasti: Maltu, Jonske otoke, Mauricijus i Cejlon
-Rusija je zadrala Finsku, Besarabiju i dvije treine Poljske
-Pruska je dobila dijelove Poljske, Pomeranije, Saksonije, lijevu obalu Rajne i Rur
-Austrija: Hrvatsku, Vojnu krajinu i Dubrovnik, Salzburg i Tirol, Lombardiju i Veneciju
-Stvoreni su: Ujedinjeno Nizozemskokraljevstvo, Pijemontsko-sardinska kraljevina i vicarska
konfederacija.
Krimski rat (1853-1856) i Pariki kongres
-Iako je osmanski sultan bio popustljiv prema Rusiji, ona je 1853. poela Krimski rat
-O. carstvu su pomogle Francuska, Velika Britanija i Kraljevina Pijemont
-Rat je zavren mirom u Parizu
-Izazvan je strahom velikih sila zbog remeanja ravnotee meu njima i zbog jaanja ruskog
poloaja na jugoistoku Evrope
-Nakon diplomatskih akcija sila i loih poloaja, Rusija je 1856. potpisala mir
-Na kongresu, pobijeena Rusija se obavezala da e napustiti podunavske kneevine, da nee
imati pretenzija na Carigrad i nee drati ratnu mornaricu na Crnom moru
-Ispravljena je granica u Besarabiji u korist Moldavije, Srbiji je potvrena unutranja
samouprava pod suverenitetom sultana

Velika istona kriza (1875-1878) i Berlinski kongres


-U julu 1875. protiv osmanske vlasti pobunili se seljaci u Hercegovini a zatim u Bosni - poetak
velike istone krize
-Rusi su bili ponieni zbog zatvaranja moreuza Bosfora i Dardanela, Austrijanci su ovisili o
slobodnoj plovidbi Dunavom, O. carstvo je bilo potrebno Britancima za osiguranje Istonog
Mediterana i Bliskog Istoka od ruske dominacije
-Kad su se pobunili Slaveni, Rusija je odluila iskoristiti tu priliku
-Najvaniji cilj Rusije je da oduzmu O. carstvu teritorije na Balkanu i izai na Sredozemno more
-AU se sukobljavala sa njihovim interesima, Britanija je eljela ouvati O. carstvo i njihove
teritorije, balkanske zemlje su se eljele osamostaliti
-Srbija i CG su 1876. objavile rat O. carstvu pod izgovorom da pruaju pomo ustancima u BiH
-A takoer i Rusija, njihov veliki uspjeh na Balkanu pokrenuli su diplomatije sila da sazovu
kongres kojim e odluiti o sudbini O. carstva
-Zakljuenje Sanstefanskog ugovora bio uzrok Berlinskog kongresa
-Od 13. juna do 13. jula 1878. VB, Francuska, AU, Njemaka, Rusija i O. carstvo su kreirale
odredbe
-Velika Bugarska pdoijeljena na tri dijela, AU dobila pravo da okupira Bosnu, Srbiji priznata
nezavisnost a i CG
Evropska diplomatija u XIX stoljeu
-U poetku konzervativna i uvala je feudalizam
-Vee sile su dogovorima rjeavale probleme
-Najvaniji faktor u diplomatiji je Francuska voena Napoleonom
-To se pokazalo kada su njegovom diplomatskom akcijom evropske drave pomogle O. carstvu
i odbranila ga od Rusije
-To je prekretnica u evropskoj diplomatiji jer je Rusija, vaan faktor diplomatije i politike,
prisiljena na poputanje

Вам также может понравиться