Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Centar za obrazovanje nastavnika

Kolegij: Didaktika

Akademska godina: 2016/2017.

Mentor: prof. dr. sc. Marko Paleki

Studentica: Ana Alvi, Kroatistika (jednopredmetna), grupa 1 (petkom u 11,00)

Prvi kolokvij iz Didaktike (1. prosinca 2016)

Odgovor na 5. pitanje

5) Temeljem ponuenog odreenja didaktike objasnite smisao i zadatak rada nastavnika na

jednom primjeru iz nastave predmeta.

Za osvijestiti vanost didaktikog pristupa bilo kojem nastavnom predmetu, pa tako i

hrvatskom jeziku i knjievnosti, vrijedi imati na umu ve samo gr. znaenje rijei didaktika
pokazivanje i upuivanje, te definiciju koja didaktiku vidi kao umijee pokazivanja,
usmjeravanja i privlaenja, odnosno odravanja panje, omoguivanja da se neto to se ne
moe jednostavno samo po sebi predstaviti ili razumjeti - bude vieno, opaeno, prepoznato.
Ve iz toga iitavamo primarnu zadau nastavnika: ono to znanost poznaje iz predmeta
hrvatskoga jezika i knjievnosti, nastavnik koji primjereno vlada didaktikim aparatom mora
biti sposoban prilagoditi trenutnoj razini znanja uenika te grau pribliiti na njima razumljiv
nain.
Pokaimo to na jednom konkretnom primjeru. Kao nastavnica hrvatskoga jezika i
knjievnosti, jednoga u dana na nastavi knjievnosti morati uenicima objasniti ponajeu
stilsku figuru metaforu. Jedan od glavnih stilistikih prirunika i stilistika literatura
Odsjeka za kroatistiku koji obrazuje mlade nastavnike hrvatskoga jezika i knjievnosti je
Rjenik stilskih figura Kreimira Bagia koji metaforu definira ovako:

Metafora je zamjenjivanje jedne rijei drugom prema znaenjskoj srodnosti ili

analogiji; prijenos imena s jedne stvari na drugu i znaenja s jedne rijei na
drugu. Metaforiko se znaenje, prema klasinoj retorici, oblikuje u srazu pravog
(konvencionalnog, proprium) i nepravog (prenesenog, improprium) znaenja.

1
 Ono se uvijek dogaa u kontekstu i viestruko je ovisno o njemu. Povezujui
razliita podruja, metafora reorganizira nae vienje svijeta, pokree
imaginaciju, obogauje percepciju, a iskazu priskrbljuje neposrednost i
slikovitost. Sastavni je dio svih poraba jezika - od razgovornog preko medijskog
do pjesnikog diskurza.

Meutim, nedvojbeno je da bi ovakva definicija veini uenika bila apstraktna i da bi

pokuaj njezina nametanja bio neadekvatan i kontraproduktivan. Umjesto toga da se neto
samo po sebi prilino apstraktno dodatno mistificira, nuno je voditi uenike korak po korak
kroz spoznajni proces imajui na umu vane smjernice definicije didaktike pokazivanje,
usmjeravanje, odravanje panje. Objanjavanju pojma metafore stoga bih pristupila tako da
bih nastojala pokrenuti ueniku imaginaciju te ih kroz slikovite primjere i njima bliske
svakodnevne teme vodila do razumijevanja metafore kao figure prenesena znaenja.
Za poetak bih uenike upoznala s nekim jednostavnijim metaforama i pitala,
primjerice, to to znai da je netko prava lisica. Kad bih dobila lukava ovjeka kao oekivani
odgovor, objasnila bih im da je isticanjem jedne zajednike znaajke, osobine lukavosti, dolo
do prijenosa znaenja s rijei koja oznaava ivotinju na onu koja oznaava ovjeka.
elimo li nekom pribliiti neku grau, zasigurno nema bolje teme od ljudskoga tijela
ije je poznavanje svima blisko. Stoga bih uenicima rekla da razmisle o izrazima kao to su:
direktor je glava tvrtke; sestra i brat su kao prst i nokat; uva sestru kao zjenicu svoga oka;
usta cijevi.
Budui da su to izrazi s kojima se susreu u svakodnevnom ivotu uenici bi zasigurno
dali komentare kao to su:
- direktor je glava tvrtke jednako kao to se glava nalazi na vrhu ovjekova tijela, i
direktor se nalazi na vrhovnom mjestu u tvrtki
- sestra i brat su kao prst i nokat sestra i brat su bliski, dre se zajedno, kao to su to i
prst i nokat na ovjekovu prstu
- uva sestru kao zjenicu svoga oka oko je osjetljiv organ, ovjek ga paljivo uva,
tako i brat uva sestru
- usta cijevi usta su otvor na glavi, cijev takoer ima otvor
Nakon njihovih zapaanja i komentiranja, objasnila bih im da je u svim tim
primjerima ljudsko tijelo posluilo kao izvor imena i znaenja koja e se prenositi na druge
rijei, ili temeljem oblika, ili temeljem ljudskog iskustva, te da je rije o metaforama koje su
toliko ustaljene u jeziku da ih vie ni ne doivljavamo kao metafore. To e uenicima pomoi

2
da osvijeste da metafore nisu neto to mogu pronai iskljuivo u knjievnom tekstu, ve da
njezine brojne primjere mogu traiti i u svakodnevnom ivotu.
Nadalje bih iskoristila injenicu da su mnogi termini iz veini uenika bliske i dobro
poznate sportske terminologije postali dio svakodnevnog govora. Stoga bih uenike upitala
primjerice.: to to znai kad dijete napravi neku smicalicu i roditelji mu kau da se ovaj put
izvukao sa utim kartonom, ali da e drugi put to biti crveni karton?. Oekujem da je
uenicima taj frazem poznat iz svakidanjeg ivota i da bi jednoglasno znali rei da su
roditelji djetetu eljeli poruiti da e ovaj put njegov postupak proi samo s upozorenjem i bez
posljedica, ali da e sljedei put biti neugodnih posljedica. Jednako tako navela bih i primjere
sintagmi kao to su udarac ispod pojasa ili greka u koracima, te im objasnila da je rije o
frazeologiziranim metaforama koje su prodrle iz rairenoga sportskog argona.
Na koncu bih uenicima predstavila antologijske stihove pjesme Jesenje vee A. G.
Matoa te ih uputila prvo na samostalnu analizu, a potom i na zajedniku interpretaciju i
tumaenje veze izmeu teme i upotrebljenih metafora:

Olovne i teke snove snivaju

Oblaci nad tamnim gorskim stranama;
Monotone sjene rijekom plivaju,
utom rijekom meu golim granama.

Imajui na umu da je svaki nastavni proces suradnja nastavnika i uenika i da je uvjet

(dobre) nastave predznanje uenika, u pouavanju figure metafore naglasak bi bio stavljen na
primjere koje uenici ve poznaju iz svakidanjeg ivota, a sve s ciljem da ono to se ne moe
jednostavno razumjeti, bude opaeno i shvaeno.