Bereket sure

EL-FA TIHA
(Tumaenje lstiaze, Bismile i Fatihe)

BOOKLINE
 M uhammed ei-Kurtubi

Bereket sure
El-Fatiha
Tumaenje Istiaze, Bismile i Fatihe

Sarajevo, 2011.
Muhammcd d-Kurtubi
!kreket sure EI-Luiha
 SADRAJ

RIJ E U REDNI KA . . . . . . . ................... . . . . . . . . . . . 7

PREDGOYO R .
.......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... . ...... . 11
ISTIAZA 13
. . . . . . . . . . . ...........................................

Predanja koja govore o vrijednostima

lstiaze .. 16
. . . . . . . . . . . . . ........... . ............... ............

Znaenje lstiaze u arapskom jeziku ....... 18

BISMILA . . .... ....... . 20
.. ........... .................. .........

SURA EL-FA TIHA . 42

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vrijednost sure i nje7.ina imena ............ 42

Imena sure El-Fatiha .............................. 48
O objavljivanju ure El-Fati ha i propisima
u vezi s njom . 54
................. . ....... .................

TUM AENJ E EL-FATIHE . 72 ................... ..

 RIJE UKUJNIKA

RIJE UREDNIKA

"Budui da Allahova Knjiga obuhvaa sve

vjerske znanosti i propise, da ju je povjerenik
neba prenio povjereniku Zemlje, odluio sam
svoj ?.ivot posvetiti ovoj Knjizi i svu svoju
snagu uloi ti u njezino prouavanje" navodi
imam Kurtubi u predgovoru svog najznaaj
nijeg djela El-Dami li ahkamil-Kur'an. Stra
nice ovog tcfsira ostavljaju itaoca bez daha.
Kurtubi navodi povode objave, naine izgo
varanja (kiraetc), dijalekte, hadise, objanjava
nepoznate rijei, miljenja islamskih pravnika,
c itira arapske pje s nike i p thodne mufesire.
re

Tako se ova knjiga bavi tdsirom, objanjenja

vjerskih propisa opirnija su i detaljnija nego
u fikhskim izvorima.

Sura El-Fati ha objavljena je u Meki. l ma

sedam ajeta, 25 rijei i 123 slova (harfa). Svo
jim 7.naenjima obuhvatila je glavna kur'anska
pravila, naela i poruke, kao to su: Allahova
jednoa, poslanici i prijanji narodi, naredivanja,
zabrane i propisi. U tefsirima Kur'ana spominje
7
BEREK ET SUJU! El.-FATI HA

se da Fatiha i ma blizu 30 imena. Zbog inje

nice da je sura El-Fatiha sr Allahove K njige,
duni smo joj posvetiti posebnu panju, kao
i Istiazi i Bismili. U stilu vrhunskog mufesira
Kurtubi prilikom komentara lstia;r.c:, Bismile i
Fatihe demonstrira svoju jedi nstvenu naunu
metodu - navodi izvore nauni h stavova, citira
hadiske zbirke, jer je "bereket u navodenju
izvora", izbjegava preduge komentare i histo
rijske detalje, derivira propise i dunost i i7.
ajeta. Za ajete koji ne sadr7.e propise on navodi
tumaenje, povode objave, naine izgovaranja,
gramatiku analizu, objanjenje nepoznatih
rijei ali i citira relevantn u arapsku poeziju. U
ovom djelu moemo nai odgovore na brojna
pitanja: Zbog ega Allah, d.., Sebe naziva
"Vladarem Sudnjeg dana", ta je istinska uputa
i istins ka zahvaln ost, koja je vrijednost sure
El-Fatiha i dr.
Autor djela i mam Ebu Abdu llah M uham
med ei-Endelusi cl-Kurtubi roden je poetkom
trinaestog stoljea u Kordobi (panija). U vri
jeme dinastije Muvehhida taj je grad bio centar
uenosti, to mladi M uhammed koristi i stjee
osnovna znanja iz tcfsira, hadisa, fikha, akaida i
drugih islamskih nauka. Nakon pada Kordobc:
u ruke Kastiljana, oko 1236. godine:, Kurtubi
8
 RIJE( UHEDNIM

kree na istok i nastanjuje se u blizini Asjuta

u Gornjem Egiptu, gdje 671./1273. godine
umire. J edan je od najpoznatijih i najpriznatijih
komentatora Kur'ana. Bio je veoma skroman i
poboan, prepoznatljiv po vunenoj bijeloj kapi
koju je nosio. N apisao je veliki broj djela od
kojih su svakako najpoznatija njegov fikhski
tefsir u dvadeset knjiga, komentar Malikovog
Muvetta'a, te djelo o ah i retskim deavanjima
pod naslovom Et- Tezkire fi ahvaii 't-mevta ve
umuh 'l-ahireh (prevedeno na bosanski jezik
pod naslovom Podsjetnik na stanja umrlih i na
ahintska deavanja, Libris, 2003.)
Mnogi k sn i ji mufcsiri bili su pod sna:l.nirn
a

utjecajem Kurtubija. Meu njima su hafi:.'. I bn

Kcsir (u. 774/ 1 3 73), Ebu Hajjan el-Endelusi
(u. 754/ 1 353) , Muhammed ibn Ali e-evkani
(u. 1255/1834) u djelu Fethul-kadir i drugi.
Kurtubijev tefsir ubraja se u enciklopedijska
djela. To je prva knjiga koja se na takav nain
bavi dcriviranjem p ropisa iz Kur'ana.
Objavljivanjem ovako znaajnog djela iz
davaka kua Booklinc eli otpoeti ediciju
saetih, "depnih" izdanja, s ciljem da irokoj
publici ponudi skrivene dragulje islamske zna
nosti i civilizacije.
9
 PREDGOVOR

Hvala Allah u, Objavitelju K n j i ge, M i lo

stivom i Samilosnom, U toitu svake due
koja uputu trai. Salavat i selam posljednjem
Allahovu poslaniku i miljeniku Stvoritelja svih
svjetova Muhamrnedu, njegovoj asnoj porodi
ci, plemenitim ashabima i svim robovima Alla
hovim ija su sc srca Njemu iskreno predala.
Kur'an, Objava U zvienog Allaha, dar je
ovjeanstvu i put razumu iz tmina neznanja
i prohtjeva prema svjetlosti spo:t. naja i radosti
blizine Stvoritelju. Bez Objave ljudski rod
nema smjernice kretanja prema istinskim in
teresima, ve biva preputen ljudskim prohtje
vima i pohlepa ma da ga neprestano ugroavaju.
Veliina Kur'ana je i formi i u znaenju, jer je
ll

izvor velianstvenoga govora U :t.v ieni Bog i

Stvoritelj svega postojeeg. Znaenja komplet
nog Kur'ana sadrana su u El-Fatihi, prvoj suri
ll Mushafu, a u rijeima Uzvienog: "Mi smo ti
objavili sedam ajeta koji se ponavljaju, i Kur 'an
velzlanstveni ti objavljujemo. " (El-Hid:l.r, 87) ;
.Bl'.KEKI' .'J' SUKE EL-FAI'IIIi\

sedam ajeta El-Fatihe posebno se izdvajaju od

Kur'an a velianstvenog.
Odnos il'.meu Stvoritelja i Njegovih robo
va, sutina postojanja, nain obraanja U zvi
enom, putevi s retnih i nesretnih, glavne su
teme sure El-Fat iha, a ujedno i najbitnije teme
asnog Kur'ana. Razmiljanje o berekew, do
bru i blag o slovu koje Fat i ha donosi u ivot
svakog vjernika i vjernice otvara vrata poseb
nog stanja i'.ahvalnosti Stvoritelju. Ispuniti
ivot istinskim smislom posto janja jedini je
put ovjeka u ostvarenju sree na oba svijeta,
a uenje i razumijevanje znaenja Fat ihe klju
je bez kojeg se ova vrata nee moi otvoriti.
Sva dobra svijeta postaju besmislena ako smo
izgubili vezu sa Stvoriteljem i ako smo i gubili
z

N jegovo i'.adovol jstvo.

i tanjem djela "Bercket sure El-btiha", od
lomka i z znamenitog tefsira imama Kurtu bija,
itateljstvo ima priliku posebno se upoznati
sa spe c ifino s tima i vrlinama btihe, napoj iti
se s vrela poslanike rijei u vo.i s 1-'atihom i
ostvariti neophodnu pretpostavku za primjenu
njezinih smjernica u svakodnevnom ivotu.
M r. h fz. Kenan Musi
Sara jevo 18. 8. 2011./ramazan 1432.
,

12
 [STIAi.'.A

IST lAZA

Allah, d:l,.., naredio nam je da prije uenja

Kur'ana prouimo Istiazu, tj. da 7.atraimo
zatitu i utoite kod Njega od prokletog ej
tana. Allah, d.., rekao je: "Kada hoC:e.( da u{i.(
Kur'an, zatrai od ALlaha zatitu od ejtana
prokletog. " (En-N ahi, 98)
Prema mil j e n j u veine uenjaka uenje
Istiaze potrebno je kada sc Kur'an ui u bilo
kojoj prilici mimo namaza. Medutim, meu
uenjacima postoji razilaenje kada se radi o
uenju Kur'ana u namaz u. Ata je smatrao da je
uenje Tstiazc u namazu obavezno. Ibn Sirin i
Nah'i, kao i neki drugi uenjaci, uili su Istiazu
na svakom rekatu u namazu, jer su smatrali da
je naredba Allaha, d.., koja se nalazi u suri
En-Nahi, openita pa su zbog toga uili Istiazu
prije svakog uenja Kur'ana. Prema miljenju
Ebu Hanif i afija lstiaza u namazu ui sc samo
e

na prvom rekatu. Oni su smatrali da se sve to se

iz Kur'ana ui u namazu ubraja u jedno uenje.
13
 BEREK FT SUKE El -f.WIIIA

Imam Malik smatra da se lstia1.a uope ne treba

uiti na pet dnevnih namaza, nego samo kada
se klanja teravih-namaz.
Svi se uenjaci sla7.u s tim da se tekst lstiaze
ne ubraja u Kur'an niti je ona kur'anski ajet, nego
se smatra rijeima uaa Kur'ana. Tekst Isriaze
glasi: "Euzu billahi minc-ejtanir-radim", jer sc
ova forma spominje u ajetu koji nared uje njezino
uenje te na osnovu toga uenja<.:i smatraju da je
najbolje koristiti ovu formu.
Dubejr i b n M u ti m , r.a., prenosi da je
A llahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom u
namazu, a prije uenja Kur'ana, tri puta prou
io s ljedeu dovu: "Allah je Najvei ! A l lah je
Najvei ! H vala A llah u ! H vala Allahu! Slava
Njemu ujutro i naveer! U tjeem se A l lahu
od ejtana, od njegova ludila, njegove poezije
i n jegove oholosti."1
Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Alla
hov Poslan i k, s.a.v.s., na nonom namazu uio
sljedeu dovu: "Slavljen neka si A l lahu i Tebi
hvala; uzvieno je ime Tvoje i Tvoja je snaga
velika; nema boga osim Tebe. Allah je Najvei!
1 l ladis je dobar; biljc7.c ga Ebu Davud, Ibn Mad7.a,
1:1jalisi, A hmed, Ibnui-Darud, Ibn H uzejma, Bcjht:'ki
j H akim.

14
 IsTIAZA

Utjeem se Allahu, Koji sve uje i zna, od

ejtana prokletog, o d n jegova ludila, oholosti
i poezije."2 Nakon toga p oeo bi s uenjem
Kur'ana.
Sulejman ibn Salim prenosi od Ibn Kasima da
tekst Is tiaze glasi: "Euzu billahil-azi mi mine ej
-

tanir-radimi, i nnallahe huves-semiul-al i m . "

(Utjeem se Veli kom Allahu od ejtana prokletog.
Zaista Allah, d.., sve uje i zna.)

Semerkandi od nekih mufesira prenosi da je

uenje Istiaze prije uenja Kur'ana o bav ezn o i
ukoliko bi se desilo da to neko zaboravi uiniti
pa se sjeti prilikom uenja Kur'ana, treba pre
kinuti uenje kako bi prouio Istia:.u, nakon
ega e uiti od poetka. Neki uenjaci kau:
"Prouit e I stiazu, a nakon toga e nastaviti
uenje s mjesta gdje je stao." Prvo miljenje
zastupaju uenjaci iz Hid7.aza i Iraka, a drugo
u njac i iz ama i Egipta.
e

Meutim, Zehravi kae da se u ovom ajetu

naredba za uenje Istiaze odnosi na uenje
Kur'ana u namazu, ali da njezino uenje u slu
aju kada se Kur'an ui i zvan namaza nije oba
vezno. Drugi kau: "To je bila stroga obaveza
1 Hadis je dobar; biljc7.c ga Ebu Davud, Tirmizi i
Nesai.

15
lk!U:Kl:'I' SUKF EL-FATI HA

nareena Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., a mi smo

se povel i za njim."
Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Alla
hov Poslanik, s.a.v.s., uio lstiazu prije uenja
Kur'ana u namazu.
Na pitanje: " Kakva je korist od uenja lstiaze
prilikom uenja Kur'ana? ", odgovor je sljedei:
Prije svega njezino je uenje izvravanje Alla
hove, d.., naredbe, a svaki je musliman duan
izvravati Allahove, d7.. ., naredbe i kloniti se
N jegovih zabrana. Drugo, uenjem Istiaze
prije uenja Kur'ana od A llaha, d7... ., trai se
zatita od ejtanskih doaptavanja i skretanja
misli od znaenja kur'anskih ajeta, jer je Allah,
d.., rekao: "Prije tebe Mi nzj('dnogposlanika i
vjerovjesnika nismo poslali, a da ejtan rzzje, kad
b i on neto kazivao, u ka zivanje njegovo ne.(to
ubacio." (EI-Hadd, 52)
Predanja koja govore o
vrijednostima Istiaze

Sulejman ibn Surd, r.a., pripovijeda: "Dvo

j ica su se ljudi posvaali u prisustvu A llahova
Poslanika, s.a.v.s., pa se jedan od njih toliko
naljutio da je sav pocrvenio u licu i da su mu
se vratne ile napele. A llahov Poslanik, s.a.v.s.,
16
 TsTIAZA

pogleda u nj e ga i ree: 'ja znam rijei koje kada

bi izgovorio oslobodio bi se ove ljutnje i nape
tosti : Euzu billahi mine.(-ejtanir-radirn . ' Jedan
od prisut n i h , koji su ul i ove rijei Allahova
Poslanika, s.a.v.s., ode kod ovog ovjeka i ree
mu: 'Zna l i ta je A l lahov Poslanik, s.a.v.s.,
maloprije rekao? Rekao je: 'Ja znam rijei koje
kada bi izgovorio oslobodio bi se ove ljutnje i
napetosti koju osjea: !::uzu billahi mine-ej
tanir-radim.' M e utim, ovaj mu ovjek ree:
'j , l tl. llliS , ..
C
. . d . l' )
IS a sam po l UUIO . .
>l

Prenosi se da je Osman ibn Ebi As es-Sc

kafi, r.a., jednom prilikom doao kod A llahova
Poslanika, s.a.v.s., i rekao: " ejtan sc uplie
izmedu mene i mog namaza pa zaboravim ta
sam uio." A l lahov Poslanik, s.a.v.s., ree: "To
je ejtan ije je ime Hanzeb pa kada u namazu
osjeti njegovo prisu s tv o 7.amoli Allaha, d..,
,

da te zatiti od njega i pljucni na lijevu stranu tri

puta." Osman ibn F.bi As r.a., veli: "Postupio
,

sam po preporuci Allahova Poslanika, s.a.v.s.,

pa sam sc oslobodio ejtanskih napada.'q
'Hadis je vjt-rodostojan; biljee ga Buhari, Muslim,
Ebu Davud, Ibn Ebi ejba, Ahmed, Ibn Hibban, 13egavi,
Tabcrani i H akim.
4 H adis je vjerodostojan; biljc7.i );:l Muslim.

17
BEKEKE'!' SUKE EL-FATI HA

Kada bi zanoio na putu, Allahov Poslanik,

s.a. v. s., proui o bi sljedeu dov u "O zemljo,
:

moj i tvoj Gospodar je Allah, d.. Utjeem

sc oJ tvoga zla, od z la onoga to je u tebi i od
zla stvorenja koja se u tebi nalaze, oJ zla svega
to tobom hodi. Utjeem sc od zvijeri i ljudi,
zmija i akrepa, od dinna koji u tebi stanuju i
od Iblisa i njegovih potomaka."'
Havla ibn Hakem, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Ko odsjedne na nekom
mjestu pa proui dovu: 'Utjeem sc Allahovim,
d.., savrenim rijeima od 7.la sv e g a to je
stvorio!', nita mu nee moi nauditi sve dok
ne napusti to mjcsto."6
Znaenje Istiaze u arapskom jeziku

U arapskom jeziku Istia:r. a :r. nai traenje

utoita i zatite kod nekoga od sve ga to je
tetno i mrsko ovjeku Ja mu se desi.
izvedena je iz g lagola (e
Rije ejtan
tane) to znai - biti udaljen od svakog dobra.
ejtan je n azvan ovim imenom zbo g njegove
; Hadis je dobar; biljee ga Ebu Davud, Ahmed. Nesai
i Hakim.
'' H adis je vjerodostojan; biljee ga M u s l i m , Malik,
Abdur-Rc:.-.zak, Ahmed i Tirmizi.

lS
 BISMII.A

udaljenosti od istine i njegova odmetnitva.

Ovim sc imenom naziva svaki din, ovj e k ili
ivotinja koji i zau izvan okvira normalnog
ponaanja i od kojih se ne moe nadati nikakvu
dobru. N eki kau da j e rije ejtan izvedena
ii'. glagola ;_:-J; (ata - jeitu ) koji znai -
propasti ili biti spaljen. Ovaj glagol takoer
moe znaiti - razdirati se od srdbe.
Medutim, Sibevejh se ne s lae s ovim mi
ljenjem i prenosi Ja Arapi rije ejtan izvode
iz glagola (etarze) , tako da je prema njemu
prvo miljenje ispravno.
Rije ji (er-radirn ) znai - onaj ko
je udaljen od svakog dobra i ko j e ponien.
Osnovno znaenje glagola iz kojeg je izvedena
ova rije jeste - kamenovanje. Infinitiv ovoga
glagola moe znai ti - ubojstvo, prokletstvo,
pro t jeriva nje i grdnja. Izvedenica ovoga glagola
upotrijebljena je u sljedeim ajetima: 'l'lko se
ne okani, o Nuhu- rekoe oni- bit e si
gurno kamenovan." ( E- u ara, 1 16); ''tko se
ne okani, zbilja u te kamenjem potjerati... "
(Merjem, 46) .

19
BEIU:KE'l' SUlU' Et.-PATI HA

BIS MILA

Uenjaci ka:/.u: "Rijei Bismillahir-Rah

manir-Rahirn jesu Allahova, d.., zakletva,
koju je spomenuo na poetku svih sura, osim
sure Et-Tevba, kojom se zaklinje da je ono
to je objavljeno u toj suri suta istina tc da e
ispuniti sve to je obeano u Kur'anu: nagra
du, prijetnju i dobroinstvo. Bismila su rijei
kojima je Allah, d.., odlikovao muslimane i
one su jo jedino objavljene Sulejmanu, a.s."
Neki uenjaci kau: "Bismila u sebi sadr7.ava
sutinu uenja islama, jer govori o Allahovu,
d.., biu i Njegovim svojstvima i osobinama."
Ovo je m iljenje ispravno.
Seid ibn Ebi Sekina pripovijeda da je Alija
ibn Ebi Talib, r.a., rekao ovjeku koji je pisao
Bismilu: "Lijepo je ispii jer ju je j edan ovjek
ispisao lijepim rukopisom pa mu je Allah, d..,
zbog toga oprostio grijehe." Seid veli: "uo
sam da je neki ovjek podigao papiri na kojem
je bila ispisana Bis mila pa ga je poljubio i tavio
na svoje oi, a Allah, d.., zbog toga mu je
20
 BISMII.A

oprostio grijehe." U tom je kontekstu i ono to

se desilo Biru ei-Hafiju koji je namirisao papir
na kojem je bilo ispisano Allahovo, d.., ime
pa je zbog toga njegovo ime postalo omiljeno
medu l judima.
Ebu Muli h prenosi da je A llahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Kada pos rne jahalica na kojoj
jae, nemoj rei: 'Propao ejtan', jer se on
zbog tih rijei uzdie i poveava pa postane
velik poput kue i kae: 'Svojom sam snagom
uinio da ta 7.ivotinja posrne', nego reci: 'Bi
smillahir-Rahmanir-Rahim', jer e to ejtana
smanjivati sve dok ne postane malehan poput
muhe."7 Komentirajui ajer: "/ kad ti spomene
Gospodara svoga u Kur 'anu, Njega jedinog,
oni se preplaeni daju u bijeg. '' (El-Isra, 46)
Alij ibn Hasen kae: ''To znai - Kada ka7.c:
'Bismillahir-Rahmanir-Rahim. " '
Abdullah ibn Mesud, r.a., rekao je: "Ko eli
da ga Allah, d.., sauva od ze banija - uvara
Dehennema, neka to ee ui Bismilu, kako
bi mu A llah, d.., za svaki proueni harf dao
po jedan tit." Bismila ima devetnaest harfo
va, a Dehennem i ma devetnaest uvara. Na
njih s c odnosi ajet: "Nad njim je devetnaest."
7 Hadis biljei Nesai.

21
BERJ:KET suRF. EL-rJ'IIIA

(El-Mudessir, 30) Prije svega to uine, oni

proue: " Bismillahir- R ahmanir-Rahim" i to
je izvor njihove snage i moi. Primjer za to
jeste i Lejletul-kadr, za koju se smatra da je
dvadeset sedme noi mjeseca ramazana, a sura
El-Kadr ima dvadeset sedam rijei. Tome je
slian i s luaj kada je neki ashab rekao: "Gos
podaru, Tebi se zahvaljujem m nogobrojnim
zahvalama, ugodnim i blagoslovljenim." Ove
rijei u originalnom tekstu na arapskom jeziku
imaju vie od trideset harfova pa je Allahov
Poslanik, s.a. v. s., rekao: "Vidio sam vie od
trideset meleka kako sc takmie ko e prvi
u pisati ove rijei."8
abi i Ame prenose da je Allahov Posla
nik, s.a.v.s., u poetku nareivao da sc pie:
" Bismikellahumme (U Tvoje ime Allahu)" ,
pa m u j e poslije nareeno da sc pie: "Bismi
llah ( U ime A llaha) ." Nakon to je objavljen
ajet: "Reci: Zovite :4/lah' ili zovite 'Milostivi'."
(El-Isra, I l O) Allahov Poslanik, s.a.v.s., narei
vao je da se pie: "Bismillahir-Rahman (U imc
A llaha, M ilostivog) . " Nakon to je objavljen
ajet: "Od Sulejmana je i glasi: 'U ime Alla
ha, Milostivog, Samilosnog '" (En-Nem!, 30) ,
' Hadis je vjerodostojan; biljei ga Buhari.

22
 BISMILA

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nareivao je da se

Bismila pie u ovom obliku.
Sabit ibn Amara, r.a., prenosi da A llahov
Poslanik, s.a. v. s., n ije nareivao da se pie: "Bi
smillahir-Rahmani-Rahim" u ovom obli ku sve
dok nije objavljena sura En-Nem!.
Dafcr cs-Sadik rekao je: "Bis mila je kruna
svake sure."
Ovo je oiti dokaz da Bismila nije ajet sure
El-Fatiha niti bilo koje druge sure. Uenjaci se
o ovom pitanju razilaze na tri miljenja.

Prvo: Bismila nije ajet koji se ubraja u suru

El-Fatihu niti u bilo koju drugu suru. Ovo
miljenje zastupa imam Malik.
Drugo: Bismila je sastavni dio svake sure, tj.
jedan od njihovih ajeta. Ovo miljenje zastupa
Abdullah ibn Mubarek.
Tree: Bismila je ajet sure El-Fatiha. Ovo
miljenje zastupa imam afija. Meutim, on se
dvoumi kada su u pitanju ostale sure. Od njega
sc prenosi da je rekao: "Bismila je ajet svake
sure." Takoder se prenosi da je rekao: "Ona je
ajet samo u suri El-Fatiha." M eu uenjacima
ne postoji razilaenje kada je u pitanju Bis mila
23
13ERF.KET SURF El.- fATI! lA

koja se spominje u suri En-Neml i svi tvrde da

je ona dio ajeta ove sure.
Ibn M ubarek i afija, kao potvrdu :t.a jedno
od svojih miljenja, navode predanje koje bilje;l.i
imam M uslim od Enesa, r.a., koji pripovijeda:
"Jednog dana sjedili smo u prisustvu Allahova
Poslani ka, s.a.v.s., kada ga odjednom obuze
stanje slino nesvjestici i kada je to prolo, on
podie glavu osmjehujui se. Upitali smo ga:
'Al lahov Poslanie, zbog ega si sc nasmijao?'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: 'U pravo
mi je objavljena jedna sura.' Nakon toga je
prouio: 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.
Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se
Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj ko
tebe mrzi sigurno e on bez spomena ostati. "'9
Smatram da j e izmeu svih ovih milje
nja jedino ispravno miljenje imama Malika,
jer se a had predanje (ono koje prenosi samo
jedan prcnosilac) ne uzima kao dokaz da je
neto i:t. Kur'ana, nego je za to potrebno mu
tevatir predanje (ono koje prenosi toliki broj
prenosi laca da nema n ikakve s u m n je da je
vjerodostojno) .
9 Hadis je vjerodostojan; b i l jci ga Muslim.

24
 BISMII.A

Ibnul-Arcbi veli: "Dovoljan dokaz za to da

Bismila nije ajet jeste samo razila7.enjc meu
uenjacima o tom pitanju, jer je poznato da
o kur'anskim ajetima nema razila7.enja." Pre
nesena su brojna vjerodostojna predanja, u
iju vjerodostojnost niko ne sumnja, u kojima
nedvosmisleno stoji da Bismila nije ajet, osim
dijela ajeta koji sc nalazi u suri En-Ncml.
Ebu H urejra, r.a., od Allahova Poslani ka,
s.a.v.s., prenosi hadisi-kudsi u kojem stoji da
je Allah, d.., rekao: "Podijelio sam namaz
i7.meu M ene i M oga roba na dvije polovice, a
Mome robu pripada ono to zatrai. Kada Moj
rob proui: 'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova
hvalimo ', Ja ka7.em: 'Moj M c rob hvali . ' Kada
proui: 'Milostivog, Samilosnog', J a ka7.cm: 'M oj
Mi rob i7.ric pohvalu.' Kada rob proui: ' Vla
dara Dana sudnjega ', J a kaem: 'Moj M c rob
velia.' Kada rob proui: ' Tebi se klanjamo i od
Tebe pomo traimo ', J a kaem: 'Ovo je izmeu
Mene i Moga roba, a Mome robu pripada ono
to trai.' Kada proui: 'Uputi nas na Pravi put,
na put onih kojima si milost Svoju darovao, a
ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti

25
13F.REKE'I' S!JRF. EL-FATI HA

onih koji su zalutali', Ja kaem: 'Ovo pripada

Mome robu i on e dobiti ono to trai. "' 10
Uovom hadisi-kudsiji Allah, d.., nazvao
j e El-Fatihu imenom Es-Salatu (namaz) , jer
namaz nije ispravan bez uenja El-Fatihe u
njemu. Za prva tri ajeta Allah, d:t.. ., rekao je
da pripadaju Njemu. etvrti ajet podijelio je
izmeu Sebe i Svoga roba, jer ovaj ajet govori o
skruenosti i poniznosti pred Allahom, d.., i
traenj u pomoi od N j ega, to podrazumijeva
velianj e Allaha, d.. Nakon toga spomenuta
su jo tri ajeta, to u kazuje na to da El-Fatiha
ima sedam ajeta. Dokaz da se radi o tri ajeta
jeste injenica da je reeno: "Ovi ajeti", a ne
dvojina: " Ova dva ajeta."
Onima koji kau da je Bismila napisana u
Kur'anu i to na potpuno isti nain na koji je
objavljena u suri En-Nem l, odgovorit emo da
je to to kau tano, meu t im, to nije uinjeno
zato to je ona dio kur'anskog teksta, nego
zato da bi rastavila kraj jedne od poetka druge
sure, a razlog zbo kojeg se pie na poetku
ostalih knjiga i pisama j este radi berieta koji
sadri u sebi. Prenosi se da su ashabi rekli:
'0 I-ladis je vjerodostojan; biljee a imam Malik, Mulim,
Ebu Davud, Tirmizi i Neai.

26
 BISMII.A

"Nismo znali gdje je kraj neke sure sve dok

nije objavljen tekst Bismile u suri En-Nem!. "
Hasan veli: "Bismila je jedino objavljena u suri
En-Nem l: 'Od Sulejmana i glasi: 'U ime Allaha,
Milostivog, Samilosnog" (En-Neml, 30) i n i
n a jednom drugom mjestu u Kur'anu." Ono
to e kategorino dokazat i da Bismila nije
ajet jeste injenica da razmiljanje i analogija
nisu dokazi koji se uzimaju u obzir kada se
dokazuje da li je neto dio kur'anskog teksta
ili ne, nego sc za dokaze u7.imaju predanja koja
su mutevatir, tj. u iju vjerodostojnost nema
nikakve sumnje.
A ia, r.a., pripovijeda: "Al lahov Poslanik,
s.a.v.s., zapoinjao bi namaz tekbirom, a ue
nje Kur'ana u namazu ajetom: 'Tebe, Allaha,
Gospodara svjetova hvalimo. '" 11

Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda: "Obavljao

sam namaz za A l lahovim Poslanikom, s.a.v.s.,
Ebu Bekrorn, r.a., i Omerom, r.a., i svi su oni
uenje Kur'ana u namazu zapoinjali rijeima:
'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo ',
11 I ladis je vjcrodoswj:m; biljc7.c ga Muslim, Ebu Davud
i Ahmed.

27
BERI'.KET SURE EL-FATIHA

bez uenja Bismile ni na poetku ni na kraju

uenja Kur'ana."12
Nae miljenje da 13ismila nije ajet El-Fati
he potkrepljujemo i loginim zakljuivanjem
na osnovu injenice da od vremena Allahova
Poslanika, s.a.v.s., pa sve do vremena u kojem
je ivio imam Malik niko u d;.amiji Allahova
Poslanika, s.a.v.s., u Medini nije uio Bismilu,
a to je bilo rezultat slijedenja A llahova Po
slanika, s.a.v.s.
Medutim, od Ibn N afia prenosi sc miljenje
da svako uenje Kur'ana, bez obzira na to da li
se radi o farz-namazu ili nafi li, treba zapoeti
uenjem Bismilc i da se ni u kojem sluaju ne
smije izostaviti. Medu onima koji su zastupali
ovo miljenje jesu: Ibn Omer, r.a., Ibn ihab,
afija, Ahmed, Ishak, Ebu Scvr i Ebu Ubejd.
Ovo razila;.cnje medu uenjacima ukazuje na
to da sc miljenja o Bismili temelje na idti
hadu - osobnom razumijevanju crijatskih
tekstova i da j e nemogue zauzeti kategori
an stav o ovom pitanju, kao to iz neznanja
neki tvrde.
J ed n a s k u p i na u e n jaka, m e d u n j i ma
E b u H a n i fa, Sevri, O m e r, r.a., A l i j a, r.a.,
" Hadis je vjerodostojan; b i l jc7.i ga Muslim.

28
 BISMILA

Ibn Mesud, r.a., A mmar, r.a., Abdul lah i b n

Zubejr, r.a., H akcm, H ammad, Ahmed i b n
Han bel, Ebu Ubejd i Evzai, smatra d a Bismilu
treba prouiti pri j e uenja E l-Fatihe, ali ne
glasno, nego u sebi. Ovo miljenje b iljei Ebu
Omer ibn Abdui-Berr u svom djelu El-Istizkar.
Kao dokaz oni n avode predanje Enesa i b n
Malika, r.a., koji j e rekao: ''Allahov Poslanik,
s.a.v. s., predvodio nas je u namaz u ali nikada
nismo uli da je glasno prouio Bismilu."
Takoder se biljei i drugo predanje Enesa,
u kojem stoji: " Klanjao sam za Allaho
r.; 1 . ,

vim Poslanikom, s.a.v.s., Ebu Bekrom, r.a., i

Omerom, r.a., i n i jedan od njih n i je glasno
uio Bismilu u namazu."13 Ova su predanja na
stepenu dobrih hadisa, tako da jasno ukazuju
na to da se Bismila moe uiti u namazu i ovo
je kompromisno rjeenje kada je u pitanju
ra7.ila7.enjc meu uenjacima ovom pitanju.
o

Seid ibn Dubejr, r.a., pripovijeda: "Mnogo

boci su znali doi u damiju da gledaju kako
Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavlja namaz i kada
bi on glasno prouio Bismilu, oni bi govorili:
'Ove rijei odnose se na m ilosnika iz Jema
me', tj. Musejlimu Kezzaba, pa je Allah, d..,
u H adis je vjerodostojan; biljee ga Buhari i Muslim.

29
BERF.KF.T SURE EL-fA:I'I HA

objavio ajet: 'Ne izgovaraj na sav glas kad mo

litvu obavlja. ' (El-Isra, 1 1 0) , u kojem mu je
nareeno da Bismilu ui u sebi. " 1 4 Tirmizi i
Hakim Ebu Abdullah vele: "Taj je propis ostao
do dana dananjeg iako je razlog njegova propi
sivanja pre:stao. Primjer :t.a to je:ste i remi - brzo
hodanje na tavafu, iako je uzrok toga prestao,
kao i uenje Kur'ana u sebi iako je uzrok toga
prestao."
Uenjaci sc slau o tome da je d voljeno m.

pisati Bismilu na poetku knjiga, kao to su

nauna djela ili pisma, ali ako se radi o nekoj
zbirci poezije ili pjesama, to ne treba initi.
M udahid prenosi da je abi rekao: "Svi se
uenjaci slau da Bismilu ne treba pisati na
poetku :t. birki stihova i pjesama." Zuhri veli:
"Sunnet je da sc B i s mila ne pie na poetku
zbirki poe z ije . " Meutim, Seid ibn Dubejr,
r.a., i veina kasnijih uenjaka tvrde da je to
ipak dozvoljeno. Ebu Bekr el-Hatib veli: " M i
smatramo d a je t o dozvoljeno, ak preporu
eno uiniti."
" M usejlima j e sche nazivao Rahman ( Milostivi) p a je
sroga ovaj ajet objavljen. Kao ro emo vidjeti u daljem
tu mae n j u Bismil le, Allah, d.., ga je kaznio tako ro
se uz n jegovo i m c M u sej l i m a u v i j e k ka7.c i Kc:o.ab
( l .al j i vac) .

30
 BISMILA

Preporueno je prije poinjanja bilo kojeg

hairli posla proui t i Bismilu, naprimjer prije
jela, pia, klanja, spolnog odnosa, kupanja,
ulaska u prijevozna sredstvo i sl. Allah, d..,
rekao je: "Zato jedite ono pri ijem je klanju
5pornenuto ALLahovo ime.. . " (El-En'am, 1 1 8)
I rekao je U z vieni: "I on ree: ' Ukrcajte se u
nju, u ime ALLaha, neka plovi i neka pristane. "'
(Hud, 4 1 )
Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a. v. s.,
rekao: " Kada :r.atvara vrata, spomeni A lla
hovo, d.., ime, kada gasi svijeu, spomeni
Allahovo, d.., ime, kada pokriva posudu s
hranom , spomeni Allahovo, d;l. . ., ime, kada
pokriva posudu s piem, spomeni Allahovo,
d . . , ime." 1";
"Ako neko od vas prije spolnog odnosa sa
s v o j o m enom proui: 'U imc Allaha! Allahu

zatiti nas od ejtana i zatiti od njega ono ime

nas opskrbi', i ako se poslije toga zane dijete,
ejtan mu nikada nee moi nauditi.'' 1 1';
"Djeae, spomeni Allahovo, d7.. ., imc, jedi
desnom rukom i jedi ispred sebe." 1 7;
1; Ibid.
ilo
Ibid.
'7 I bid.

31
13F.REKE'i' SURF F.t -FATI I I A

" ejtan j ede h ranu ako se prije obroka ne

spom e ne Allahovo, d.., ime. " 1 s ;
"Ko do sada nije zaklao kurban, neka prije
klanja spomene Allahovo, d/ . ., ime." 1 9; .

"Kada na nekom mjestu u tijelu osjeti bol,

t ri puta reci: 'U i me A llaha', i sedam puta:
'Utjeem se Allahovoj, d.., snazi od zla onoga
to osjeam i trpim. "'10 ;
"Ono to e sprijeiti dinc Ja gledaju u
stidna mjesta ljudi kada odlaze u 1.ahoJ jeste
da kau : ' Bismillah."'21
Znaenj e rijei Bismillah j este - "S Al la
horn", a ove rijei znae sljedee: " Pomou
onoga to je On odreJio i stvorio ja nasto jim
postii ono ime e On biti zadovoljan."
Neki kau: "Rijei Bismillah znae - traim
Allahovu, d.., pomo, Ja mi poJari uspjeh i
beriet u onome to raJ im.'" Na ovaj nain Allah,
d..., poduava Svoje robove da prije uenja
' ' H a d i s j e v jcrodostu j : n ; b i l jee ga M u s l i m i F.b u
Da v u d.
''' I !adis je vjerodostojan; h i ljc.e ga Bu hari i M u s l i m .
10
Hadis je vjcrodostuj:n; biljee ga M u s l i m. M:lik i Ebu
Da vu d.
21
H adis j e dobar; b i l jc'l.c ga Tirm i z i i Ibn Mad:i.a.

32
 BISM I I .A

Kur'ana spomenu Njegovo ime kako bi On dao

da to uenje donese beriet onome ko to ini.
O razlogu upotrebe rijei 1 (ismun ) , to
znai - ime, u Bismili, postoj e dva miljenja.
Kurtu bi veli : "Ova je rije upotrijebljena kako
bi se istakla uzvienost i veliina A llaha, d.."
Ahfe veli: " Upotrebom ove rijei u Bismili eli
sc ukazati na to da se ovdje ne rad i o zakletvi
Allahovim, d.., imenom, n ego o molbi da
Allah, d.., podari beriet u onome to sc eli
initi. Osnovna upotreba u arapskom jeziku
trebala bi glasiti: 'Billahi' (S A l lahom) ."
U potrebu estice '-:"' (ba ) p rij e ove rijei
strunjaci u arapskom jeziku takoer razliito
razumijevaju. Neki smatraju da estica upotrije
bljena na ovom mjestu oznaava naredbu: "Za
poni s Allahovim, d.., imenom", a drugi ka7.u
da to, u s tva ri , ukazuj na obavijest: "Zapoeo
e

sam s Allahovim, d.., imenom." Prvo milje

nje zastupa EI-Ferra, a drugo Ez Zudad.
-

Uenj aci iz Basre sma t raj u da je rije 1

(ism un) - i m e, izvedena i z rijei _;.:..:. (su
muvvun) , a to je infi ni t iv glagola koji oznaava
uzvienost i visinu, jer ugled i polo7.aj pojedinca
zavise od ugleda njegova imena.
33
Bu<t:KET suRE E 1 .- FATi r i A

Uenjaci iz Kufc smatraju da je ovo imc

i7.vedeno iz rijei (simetun ) , to znai -
znak, obiljeje. M eutim, prvo je m iljenje
ispravnije. Zastupnici prvog m iljenja, tj. da je
ova rije izvedena iz glagola koji oznaava uzvi
enost, svoje miljenje temelje na uvjerenju da
je Allah, d.., imao Svoja lijepa imena i svojstva
i prije postojanja stvorenja i tako e biti i nakon
to sve nestane s ovoga svijeta te da postojanje
ili nepostojanje stvorenja nimalo ne utjee na
postojanje Njegovih imena i osobina. Ovo je
ujedno stav i ehli-sunneta vel-demaata. Oni
koji zastupaju d ru go miljenje temelje ga na
uvjerenju da prije postojanja stvorenja Allah,
d.., nije imao ni imena ni osobine te da je to
dobio tek nakon to je stvorio stvorenja. Kada
tih stvorenja nestane, opet e ostati bez imena
i osobina. Meutim, ovo je miljenje apsolutno
neispravno.
Imc Allah najuzvienije je imc naega Gos
podara i ono u sebi objedinjuje najvie N jegovih
svojstava i osobina. Neki ak smatraju da je to
Ismullahil-azam (Najvee ime), a niko drugi osim
Njega ne posjeduje to ime pa se ono ne moe
spominjati u dvoji ni ili mnoini. Ovo je jedno od
tumaenja ajeta: "Zna li da iko ima Njegovo ime?"
(Mcrjcm, 65) Neki kau: "Ovo ime oznaava
34
 B ISMILA

Onoga Koji jedino zasluuje da bude oboavan."

Drugi kau: "To je Onaj i j e je postOjanje nuno,
Koji je oduvijek i zauvijek."
S i be vejh prenosi da je Hali l t v rd i o da je ime
Allah izvedeno iz ri j ei !. (flah un) to znai
Bog. Kisai i EI-Ferra tvrde da rijei "Bismillah"
znae - "U ime Boga. "
Neki smatraju da je ime Allah i z ve d e n o i z
glagola ) (velehe) to znai - zaprepaten je,
gubitak razuma. Allah, d.., je Taj pred Kojim
razumi postaju zaprepateni, jer zbog N jegove
uzvienosti nisu u stan j u spoznati sutinu Nje
gova bia niti promil jan jem dokuiti Njegove
osobi ne.
Dah hak smatra da ime Allah oznaava Ono
ga Kome sc ljudi obraaju kada i maj u n e k u
potrebu i pred Kojim skrueno stoje kada za
padnu u nevolju.
Neki pak smatraju da je ovo imc i :t.vedeno
iz gl a g la koji o:t. naava u 7.vicnost i visinu.
o

Prema jednom milje n j u ovo j e ime izve

deno iz gla go l a J\ (elehe) to :t.nai - oboa
v a t i. G l agol (te 'e!lehe) z a i - i z v ravati
n

vjerske obrede. K omenti rajui ajet: "Da tebe

i boanstva tvoja napusti ... " ( E l-A' raf, 1 27)
35
BF.RF.KF.T S U R F. E i .-FAT I H A

Ibn A bbas, r.a . , i n e k i drugi u e n j a c i k a u :

" R i j t: a lih etek s po m t: n uta u ovom ajetu o;.na
ava v j e rs k e o b re d e . " O n i k a u : "Imc A l lah
i zveden o j e iz ovog gl ago la i o n o u ka z u j e n a
O noga Koj i j ed i n o zas l u u j t: da bude oboa
van. Z naen j e rijei: ' La i lahe i l la l lah ' j es t e : ' N t:
pos t o j i n i ko o s i m A l l a h a , d:/.. ., ko zas l u u j e
da bude oboava n . ' "
N e k i sm atraju da r i j e /)1 (Fr-Rahman)
M i l o s t i v i - n i j e i zveden ica n i i z j ed n o g glagola,
jer i ovo ime pripada i s k l j u ivo A l l ah u , d..
D a je o v o ime i z v e d e n ica i z nekog g l a g o l a
arapskog j o.i k a , A ra pi m a n e bi bi l o nepoznato
kada i m j e s po me n u t o , j e r su o n i v j eroval i da je
Bog m i lost iv. A l l a h , d . . , rekao j e : il kad im
se rekne: 'Padajte m"tice p red Milostivim ! ' - oni
pitttju: .:4 ko je Milostivi ? "' ( E I - F u rkan, 60)

A l lahov Pos l a n i k , s . a . v. s . , p r i liko m potpisi

v a n j a spo ra1. u m a n a H u d c j b i j i naredio je A li j i
i b n E b i Ta l i bu, r. a., d a n a p i e : " Bi s rn i l la h i r- Ra
h m an i-Rah i m " , pa S u h e j l ibn A m r ree: " M i ne
znamo ta je to: ' B i s mi l la h i r- Ra h m a n i r- Ra h i m '
(U i m e A l laha, M ilost ivog, Sam i los nog) , nego
n a p i i o n o t o je n a m a poznatO: ' Bi s m i ke l la
humme' (U Tvoje i m e A l l a h u ) . " T b n u l - A rebi
vel i : " N j i ma n i j e b i lo po7.nato ovo imc koje j e

36
 BISM I I .A

oznaavalo jednu od osobina A l laha, d;t ., ali..

im je bilo po:. nato na koga se odnosi.''

Medutim, veina uenjaka smatra da je ovo
ime izvedeno iz infinitiva glagola k;_JI (er ra -

hmetu ) to :. nai - milost, i u ovom obliku u

kojem je izvedeno u kazuje na to da je Allah,
d.., toliko milostiv da se niko ne moe po
re d iti Njim.
s

Dokv. da je ovo imc izvedeno i:. ovog glago

la jeste hadisi-kudsi u kojem A llahov Poslanik,
s.a.v.s., prenosi da je Allah, d;t . ., rekao: "Ja sam
.

M ilostivi (Er- Rahman) . Stvorio sam matericu

) l (er-rahim ) i i i s te sam rijei izveo jedno
:.t.

od Svojih imena. Ko bude od ra vao rodbinske

vo.e i Ja u s njim vezu odravati, a ko bude
pr kidao rodbinske veze i Ja u vezu s njim
e

prekinuti." Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuj<.:

na to da je rije Er- Rahrrtm izved ni c a tako da
e ,

nema p ot re b e za ra:.t. ilaenjem samo zato to

Arapi u dob:1 d7.ahilijcta nisu poznavali svoga
Stvoritelja.
Uen j::tci se ra ila: e o t o m d a li imena
z . <.:

.JI (Lr- Rahman ) i )1 (Er-Rahim) imaju

isto znae n je?
Neki s a t a j u da oba ova imena i ma j u
m r

isto znaenje a l i d a j e Er-Rahman ( M i lostivi)

37
BEREK ET SURF f. 1 -FATIIIA

imc koje pripada samo Allahu, d.., i da se

ta vrsta milosti odnosi na sva stvorenja, a da
je Er-Rahim (Samilosni) openito irne koje
sc odnosi samo na jc.: dnu skupinu Allahovih,
d.., robova.
Ebu Ali ei-Farisi veli: "Er-Rahman je ime
koje u kazuje da je Allah, d.. ., milostiv prema
svim Svojim stvorenjima i ono pripada samo
Allahu, d.., a Er-Rah im se odnosi samo na
vjernike, kao to Uzvieni veli: 'On je prema
vjernicima samilostan . ' ( El-Ahzab, 43) "

f.l-Arzumi veli: "Er-Rahman (Milostivi)

je prema svim stvorenj ima tako to im spu
ta kiu, daje osjeti la i openito sve blagodati
kojima raspolau, a Er-Rahim (Samilosni) je
samo prema vjernicima, jer je n jih uputio na
Pravi put."
Abdullah ibn M ubarek veli: "Er-Rahman je
Onaj Koj i daje kada sc zamoli, a Er-Rahim je
Onaj Koji sc naljuti kada neko neto ne tra/.i
od Njega."
Ebu H u rejra, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rc.:kao: " Ko ne bude molio
38
 RISM II.A

i traio od Allaha, d.., On e se rasrditi na

njega."22
Ibn MaMa veli: " Ko ne bude upuivao dove
Allahu, d:.. . , On e sc rasrditi na njega."
U tom je smislu i sljedei stih:
"Ako G a n e bude molio, Allah, e s e rasrditi na tebe,
a ovjek se naljuti kad se neto od njega zatrai."

Ibn Abbas, r.a., rekao je: "Ova dva imena

opisuju milost Allaha, d.., s tim da jedno od
tih imena ima jae znaenje."
Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Allah, d.., je blag i voli blagost, i
daje vie onima koji s u blagi nego onima koji
su grubi."23
Veina uenjaka smatra da ime Er-Rahman
pripada samo Allahu, d.., te da nije do7.vo
ljeno nekom drugo m nositi ovo imc, jer je
Allah, d.., rekao: "Reci: lovite :4./lah ' ili zovite
'Milostivi '. " (El-Isra, 1 1 0) Mo;.cmo primijetiti
da sc u:t. ime A l lah, koje ne posjeduje niko
drugi, spominje i ime Er- Rahman, to u kazuje
n Hadis biljc?.e Tirmizi, Ibn M ada i Bu hari.
1'Hadis je v jerodostojan; biljee ga M uslim, EI-Begavi
i Ebu Davud.

39
BERF.KET suR-: E I .-rA'l'J I IA

na injenicu da i ovo ime pripada iskljuivo

A l lahu, d.. U zvieni je rekao: ''Pogledaj u

odredbama objavljenim poslanicima Nalim, koje

smo prije tebe slali, da li smo naredili da se, mimo
Milostivog, klanja boanstvima naim. " (Ez-Zu
hruf, 45) U ovim nas ajctima Allah, d.., oba
vjetava da samo M ilostivi zasluuje da bude
oboavan. M usejlima Kezzab ( Laljivac) iz
Jemame drznuo se i nazvao sebe Milostivim,
pa ga je Allah, d.., kaznio tako to se u i'.
n jegovo imc Musejlima uvijek kae i Kezzab
(Laljivac).
Ibnui-Arebi prenosi da neki smatraju da je
ime Er-Rahman najvee Allahovo, d.., ime.
N eki kau: "Er-Rahim (Samilosni) je Onaj
pomou ije su samilosti vjernici uspjeli pro
nai put do svoga Gospodara." Samilosni je i
opis Allahova Poslanika, s.a.v.s., jer ga je tako
Allah, d.., nazvao u Kur'anu . Allah, d..,
kae: ')4 prema vjernicima je blttg i samilosan. "
(Et-Tevba, 1 28 ) , tj. preko Allahova Pos lanika,
s.a.v.s., nali ste put do Mene pa ste zasluili
Moju nagradu i poasti kao i mogunost da
gledate u Moje lice.
Alija ibn Ehi Talih, r.a., rekao je: " Rijei
' Bismillah' lijek s u za svaku bolest i pomo za
40
 S u M EL-FA' f'I J i A

svaki lijek, 'Fr- Rahman' prua pomo svima

onima koji vjeruju u Njega i to je ime koje samo
On posjeduje, a ' Er-R;1h im' je samo p rema
onima koji se kaju zbog svojih grijeha i koji
ine dobra djela."

41
BERF.KET S U RE EL-FATI I I A

SURA EL-FATIHA

Vrijednost sure i njezina imena

Ubejj ibn Kab, r.a., p rc n o!; i da je Allahov

Poslanik, s .a . v.s . , rekao: " N i u Tcvratu, ni u
Indilu, ni u Kur'anu nije obja v lj e na sura slina
El-Fatihi. Ona je sedam ajeta koji se ponavljaju,
a njc7.ino je uenje podijeljeno izmeu Allaha,
d.., i Njegova roba, a robu pripada ono to
je z.amolio."
Ehu Seid ibn M ualla, r.a., pripovijeda: "Jed
nom prilikom, dok sm obavljao nama z u da
miji, 7.auh Allahova Poslanika, s.a.v.s . , kako
me doziva, ali mu sc nisam mogao odazvati jer
sam klanjao . Kada sam zavrio namaz, otiao
sam do njega i rekao mu: 'Al lahov Poslanie,
klanjao sam pa ti se nisam mogao odazvati.' On
ree: 'Zar A llah, d;f. . ., nije rekao: 'O vjernici,
odazovite se A llahu i Poslaniku kad od vas za
trai da 6nite ono to e vam ivot osigurati . . . '
(El-Enfal, 24) Prije nego to izae iz damije
eli m te poduiti najvclianstvenijoj suri u
Kur 'anu . ' Kada je poslije htio izai iz damije,
42
 S U RA Ei .- FATIHA

rekao sam mu: 'Allahov Poslanie, obeao si mi

da e m e poduiti najvelianstvenijoj suri u
Kur'anu.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: 'To je
s ura 'El-Hamdu lillahi Rabbil-alemin '; ona je
:

sedam ajeta koji se ponavljaju i ona je Kur'an

velianstveni koji mi je objavljen."'2'1
Mudahid veli: " I bl is, Allah ga prokleo,
zakukao je etiri puta: kada je proklet, kada je
protjeran i". 0/.cnneta, kada je poslan Allahov
po s lanik Muhammed, s.a.v.s., i kada je objavlje
na sura El-Fatiha, a objavljena je u Medini."25
Uenjaci sc razilaze o pitanju da li su neke
sure i ajeti vredniji od drugih tc da li su neka
Allahova, d7 . ., imena ili s vojs t va vrednija od
.

drugih. J edni kau: Nijed n a sura ili ajet nisu

"

vredniji od drugih, jer je sve to Allahov, d..,

govor, a isto su tako Njegova i mena podjed
nako vrijedna i nijedno nije bolje od drugoga."
Ovo miljenje z stupali su: Ebu Hasan el-Eari,
a

kadija Ebu Bckr ibn Tajjib, Ebu Hatim Mu

hammcd ibn Hibban cl-Busti i jedna skupina
erija t skih pravnika. Takoder je ovo miljenje
zastupao i imam Malik. Jahja ibn Jahja rekao je:
"Pogreno je vjerovati da je jedna sura bolja od
' ' I iadis je vjerodostojan; biljei ga Buhari.
2 Hadis biljei Tirmizi.

43
druge." I mam Malik smatrao je d a je p o kude no
ee uiti neku suru ili je vie puta ponavljati u
odnosu na neku dru gu suru. Komentiraj ui ajet:
i1 da bolji od njega ili slittrJ njem u ne donesemo "
(E l - B e k a r a , 1 06), imam Malik v el i : N j e gov o
"

je z n ae n j e - kada derogiramo neki a j e r , M i

ob j a vi m o neki drugi a j e t u kojem propiemo
novi propis." Kao dokaz za svoju t vrdn j u ovi
uen j aci navode injenicu da svako odlikovanje
n eega znai da o n o to je manje odl ikovano
ima neke manj kavosti i n edostatke. Medutim ,
kada su u pitanju ajeti, n j i hova je vrijednost
i sta, j e r s u svi govor Al laha, d:l.. ., a u N jegovu
govoru nema n ikakvih nedostataka. El-Busti
vel i : "Znaen j e hadisa: 'Ni u Tevratu, ni u l n
dilu n i j e o bj avl j e na sura slina El-Fati h i ' jeste
da A llah, d.., onome ko ui Tev r at ili I ndil
nee dati nagradu kao to e je d o b i ti onaj ko
ui suru El-Fatihu. Jer, A l lah, d.., odlikovao
je s ljed be n i k e Allahova Poslanika, s.a.v.s., nad
pripadnicima drugih vjeroispovijesti pa e im
dati veu nagradu z b o g u e n j a Njeg o v i h rijei
n ego d ru g i m a koji itaju pre t h odne objave.
Ovo je jedna od odlika kojima je obdario mu
slimane. Znaenje rijei ' najvelianstvenija sura'
jeste to da je nagrada za njezino uenje ve a
nego za uenje dru gih sura . ''

44
 S U RA EL-f-AT i l l A

O n i k o j i sm at raj u da su
neke sure ili a j e t i ipak
v redniji od drugih kau: "Sadraj a j e t a : /1 va Bog
-jedan je Bogi Nema boga osim Njega, Milostivog,
Sarnllosnog. ' (EI-Bekara, 1 63) te Ajetul-kursije,
poslj edn j ih ajeta sure EI-Har i sure EI-Ihlas, koji
govore o jednoi Allaha, d.., v re d niji j e nego
sadraj naprimjer sure EI-Mesed i n j o j s l i n i h
sura. O d l i kovanost nastaje k a o rez u l tat uzvie
nosti i mnogobrojnosti znaenja, a ne samo na
osnovu pori jekla toga govora." Ovo je m i lje n je
is pravno. M eu one koji s u ga zastupali spadaju:
lshak i b n Rahuja, kadija Ebu Bekr ibnul-Arebi,
ibn Hisar i dr. Kao potvrd u svoga m i l jen j a o n i
navode s l jedl:a predan ja:

Ubejj ibn Kab, r.a., p renosi da m u j e A l lahov

Pos lan i k , s.a.v. s . , rekao: " U be j j e , ko j i je, prema
tvome m i l j e n j u , n a j v red n i j i ajet u K u r 'a n u ? "
U b e j j , r.a . , od govor i o je: '11. /la hu la ilahe illa
huvel- Hajjul- Kajju m. " ( E l - Bekara, 2 55) A l lahov
Po s l an i k , s.a. v. s . , stavio m u j e ruku na grud i i
rekao: "Ebu Munzire, estitam ti na znanju."26
Ibn Hisar v e l i: " I z n e nau j e me kako n e k o
i po rl:d postojanja o v o g h a d i s a n1 o :l.e i m a t i
d ru ga i j e m i l j e n j e . "

!t.
H a d i it' vjt'rodoswj;ln; bi lj6.e g a M us l i m , F.bu Davud
i Ahrmd .

45
BF.RF.K F:T s u l\ E Et.- rATI H A

Ibnui-Arebi veli : "U hadisu: 'Ni u Tevra

tu, n i u Indilu, ni u Kur'anu nije objavljena
sura slina El-Fatihi', nisu spomenute osta
le objavljene knjige, poput Suhufa i Zebura,
jer su ove spomenute najvrednije objavljene
knjige. Ako je sura El-Fatiha bolje od svega
to je objavljeno u ovim najboljim nebeskim
knjigama, to znai da je ona openito najbolje
to je objavljeno ljudskom rodu. Naprimjer,
ako ka.emo da j e 'Zejd najbolji uenjak', to
znai da je on openito najbolji ovjek, jer su
uenjaci najbolji ljudi."
U EI-Fatihi je spomenuto ono to se ne
nalazi u drugim surama, ak neki ka:l. u: "Sr
kur'anskih uenja nalazi sc u ovoj suri . Dva
deset pet rijei od koji h se sastoji ova sura
ukazuju na sve kur'anskc znanosti. N ej vrednije
jeste to to je njezino uenje A llah, d.., po
dijelio izmedu Sebe i Svoga roba. Namaz nije
ispravan bez uenja EI-Fatihc u njemu, a bez
namaza ovjek se ne moe pribliiti Allahu,
d7.. ., a bez toga nee zasluiti nagradu na ahi
retu. Zbog svega ovoga, EI-Fatiha je nazvana
U mmui-Kur'an (Sutina Kur'ana) , kao to sc
za suru El- I h las ka:l.e da vrijedi kao treina
Kur'ana. To je zato to sc uenje Kur'ana dijeli
na tri tematske cjeline: uenje o Allahovoj,
46
 SURA F. i .-FATI H A

d.., jednoi, propise i savjete. Cijela s u ra

El-Ihlas govori o jednoi Allaha, d.., o svim
aspektima ovog vjerovanja, tako da je u njoj
sadrano jedno od triju temeljnih uenja vjere."
Zbog ovoga je na pitanje Allahova Poslanika,
s.a.v.s: "Koji je ajet u Kur'anu najvredniji ? ",
Ubejj ibn Kab, r.a., odgovorio da je to Aje
tul-kursija, jer cijeli ajet govori o Allahovu,
d.., jedinstvu.
Primjer /'. a to jeste i hadis u kojem je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolje to smo ja i
vjerovjesnici prije mene rekli jesu rijei: 'Nema
boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga."'17
Ove su rijei najbolji zi kr jer u sebi sadravaju
sutinu vjerovanja u Jednoga Boga. Sura El-Fa
tiha u sebi sadri uenje o vjerovanju u Jednoga
Boga, uenje o ibadetu, savjete i opomenu, a
sve je to dokaz A llahovc, d?.. ., svemoi.
Alija ibn Ebi Talib, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: " EI-Fatiha, Ajetul-kur
sija, ajet ;4.l/ah svjedo6 da nema boga osim Njega '
i ajet: 'Reci: 'O A llahu, Koji svu vlast ima ' . . .

ispisani su na Aru i izmedu njih i Allaha, d..,

nema pregrade."'
27 H adis je dobar; biljc7.c a Tirmizi i Malik.

47
13FRFKFT S U RE EL-FATI H A

Imena sure El Fatiha

Sura El-Fatiha ima dvanaest imena:

Prvo: bl\ (Es-Salatu) - Namaz.
U hadisi-kudsiju stoji da je A l lah, d..,
rekao: " Podijelio sam namaz izmeu Sebe i
Svoga roba na dva dijela."
Drugo: .J1 i_;. (Suretui-Hamd) - Sura za
hvale. Ovo je jedno od imena sure zato to se na
n je7.inu poetku spominje zahvalnost Allahu,
d.. Iz istog su razloga sure El-A'raf, EI-Enfal
i Et-Tevba dobile svoja imena jer sc u njima
spominju bedemi, ratni plijen i pokajanje.
Tree: '-;'\ \j (ratihatul-Kitab) - Sura
koja otvara Knjigu. O ovom se imenu niko od
uenjaka ne razilazi. Nazvana je ovim imenom
:t.bog toga to onaj ko eli prouiti Kur'an prvo
mora prouiti El-Fa tihu :t. ato to se ona nalazi
na poetku Kur'ana. To je sura koja je ispisana
na poetku Kur'ana i to je sura ijim se uenjem
:t. apoinje uenje Kur'ana u namazu.
etvrto: yl (t ( U mmul-K itab) - Su
tina Knjige. O ovom imenu posto j i razila
?.enje meu uenjacima. Veina smatra da je
ovo jedno od imena ove sure, a Enes, Hasan i
48
 SURA F.i .-FATIHA

Ibn Sirin smatraju da je pokueno EI-Fatihu

na z iva t i ovim i m e n om . H asan ve l i : "Suti na
K nj i ge j esu ajeti koji g o vo re o halalu i hara
m u j er je Allah, d.., rekao: ' U njoj su ajeti
,

jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje

jasni. ' (Alu Imran, 7 ) " Enes i Ibn Sirin kau:
" U mmul-Kitab je imc Levhi Mahfuza, jer ga
je ovim imenom na7.vao Allah, d.., u ajetu:
14 on je u Glavnoj knjizi, u Nas, cijenjen i pun
mudrosti. ' (Ez-Zuhruf, 4)"
Peto: T)j1 t( (Ummul-Ku r'an) S u t i n a
-

Kur'ana. O v m imenu takoder postoji razi

o o

laenje. Veina uenjaka smatra da je ovo j e d no

od imena El-Fatihe dok Enes i Ibn Sirin smatra
ju da je po k ue n o ovim imenom na z i vat i ovu
suru. M edutim, v jero d ostoj n i hadisi kategori
no pobi j a j u ovo miljenje. Ebu H u rejra, r.a.,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
" EI-Fatiha je sutina Kur'ana, sutina Knjige,
i o n a j e sedam ajeta k o j i su mi objavljeni."28
Buhari u svom Sahihu veli : "Na:t.van a je ovim
imenom ( U mmui- Kitab) jer j e prva sura koja je
ispisana u M ushafu i 7 b o g toga to se njezinim
.

uenjem zapoinje uenje Kur'ana u namazu."

J ahja ibn j amcr veli: " U mm u l- Kura je Mekka,
2' Hadis je dobar; biljei ga Tirmizi.

49
BERF.KF.T S U KE EL-fATI I IA

Ummul-Horosan je Merv, a Ummul-Kur'an je

sura El-Fatiha." Neki uenjaci kau: "Nazva
na je ovim i menom jer se nalazi na poetku
Kur'ana i sebi sadri sutinu svih kur'anskih
u

znanosti. Mekka je nazvana Ummul-Kura jer

je ona prvo naselje izgraeno na Zemlji i iz
nje je poteklo ovjeanstvo. Majka je nazvana
U m m u n jer je ona osnova razmno:f. avanja i
raanja. Ovim je imenom nazvana i zemlja."
esto: JI!JI (El-Mesani) - Ajeti koji se po
navljaju. Nazvana je ovim imenom jer se nje
zini ajeti ponavljaju na svakom rekatu namaza.
Neki uenjaci ka:f. u: "Nazvana je ovim imenom
jer je objavljena samo s ljedbenicima Allahova
Poslanika, s.a.v.s., a nije objavljena n ijednom
narodu prije, tako da su samo oni odlikovani
njezinim objavljivanjem."
Sedmo: 1:_?;'1 1 .jl ( El-Kur'anul-Azim) -
Kur'an vel ianstveni. Ovim je imenom nazvana
jer u sebi sadri sve kur'anske znanosti. Ona
u sebi sadri zahvalu Allahu, d.., N jegova
savrena i uzviena svojstva i osobine, nared
bu da sc ibadct ini samo A llahu, J7.. ., i da
s c bude iskren prema N jemu, priznanje roba

Ja je nemoan da ita uini, osim u:t. pomo

A I la ha, d.., iskrenu dovu u puenu A l lahu,
so
d.., da uputi na Pravi put, da sauva od za
blude u koju su upali oni koji su zalutali i na
kraju pojanjava koju e kaznu doivjeti oni
koji nijeu Allahove, d.., blagodati.
Osmo: ;\l.!JI (E-ifa) - Lijek. Ebu Seid
el-H ud ri , r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: " El-Fatiha je lijek protiv svakog
"2'1
otrova.
Deveto: .Q]I ( Er- Rukj a ) - U enje Kur'ana
s na m j e o m da se izlijee neke fizike ili du
r

evne bolesti. Ebu Seid ci-Hudri, r.a., prenosi

da je Albhov Posbnik, s.a.v.s., ovjeku kuji
je poglavara n ek g plemena izlijeio od ujeda
o

korpije tako to mu je prouio Fl-Fatihu,

re k a : " Kako s i znao da se ona ui s namjerom
o

da se izlije i ? " ovjek je odgovorio: "A llahov

Poslanie, nada h n u t sam da to uinim." .lO
Deseto: _;l:\ ( El- Es as ) - Tem e l j . Neki
se ovjek poalio E- abiju na bol u stomaku
pa mu je on rekao: " Ui suru koja je temelj
Kur'ana, El-Fati h u. uo sam Ibn Abbasa, r.a.,
kada je rekao: 'Sve to postoji ima svoj temelj.
Temelj ovoga svijeta jeste Mekka, jer je iz nje
r asp r os tra nj n ovaj svijet. Temelj nebesa jeste
e

1' H a d i s h i l jci Dari m i .

' 0 Had i s je vj erodo s t o j a n ; b i l je a Bu hari i M u s l i m .

Sl
E I -Ariba, s e d m o n eb o . Te m <.: l j Z e m l j e j e s t e
EI-AcLt.i ba, set! nu n a j n i ;l.a Zem lja. Temelj [ H.e
n n e t a jesu E d e n s k i vrtovi ( D e n n,n u i - A d n )
j e r s u o n i n j e g o v c e n t a r. Te m e l j v a t re j este
D;t.ch c n n e m i to j e najn ii, sed m i n i vo u vatri i
u j e d n o n a j u da l j e n i j a provalija u n j o j . ' I t:melj ra
dan ja l j ud i jeste Adem, a.s., temelj vjerovjesn ika
jeste N uh , <L S . , t e m e l j s i nova l s ra i lovih jeste
J ak u b , a . s . , temelj k n j i ga jeste Kur'an, temelj
K u r 'ana jeste E l b t i h a , a t emelj El- 1-'ati h e j e s u
-

r i j e i : ' l3 i s m i l b h i r- R a h m a n i r- R ah i m . ' Kada se

razboli i l i osjeti bol p ro u i s u m E I F a t i h u i -

ozdravit e. "

J edanaesto: 9.1)1 ( EI -Ya f i j a ) - C j <.:l o v i t a .

Ovo m i l j e n j e :t.as t u pa S u fj a n ib n U j c j na . R a
:t lo g torne jeste injcn ica tla se OV<l s u ra nc moe
.

polov i t i n i t i parat i pri l i kom u e n j a u namazu.

S druge strane, dozvoljeno je na jednom re katu
p ro u i t i pola neke S LI IT , a ll<l d rugom r c k a tu
ostatak, a ako bi sc tO ui n i lo s EI-Fat ih om,
nJmaz ne b i b i o i s p rJva n .

Dvanaesto: Q l ( E l- Kafi j c t u ) - Dovol j na.

J a h j a ibn Ebi Kes i r veli: " Ov a s u ra bit e do
v o l j n a ako s e u nama:t.u proui u m jesto neke
d ru g e s ure, a n j u n i j ed n a d r u ga s u ra ne moe
:t.a m i je n i t. i . "

52
 S t J RA b .- 1.-Mili l\
'
< : i n j e n i ca da j e ova s u ra na1.vana E I - M e s a n i
(Sura i j i sc a j e t i p o n av l j a j u ) i U m m u l - Ku r 'a n
( S u t i n a Ku r'ana) ne wai da i neke druge sure
n e mogu b i t i n a 1.vane ovim i m e n o m . A l l a h ,
d ;l . . , rekao j e : "Knjigu sli61U p o smislu, L"tje se
.

pouke por<tvljaju . " ( F1.-Z u m er, 23) U ovom

sc a j ct u za c i j e l i Ku r 'a n kae d a s c n j egove
pouke ponavl j a j u , jer sc p r i p ov i j e s t i koje go
vore o pro l i m n a rod i m a p o n av l j a j u na v i e
m j esta. Sedam p r v i h n a j d u ;. i h s ur a u Ku r ' a n u
n;v.vanc s u , t <lkoder, ovim i m e n o m , j e r sc a j e t i
k o j i govore o s t rogim v j e rs ki m obaveza ma i
pripovi jest i o pri ja n j i m n arod i m a p o n av l j a j u
u n j ima. l hn A bbas, r.a . , rekao je: "A l lahovu
Pos l an i ku , s . a . v. s . , objav l j e n o j e sedam s ura i j e
se pouke ponav l j a j u , t j . sedam n a j d u i h s u ra . "
Svi sc uen jaci s lah1 Lh j e prvi h e s t d u g i h s u ra
od s ur e EI- J3cka rc do s u re El- A'raf, med u t i m ,
raz i l aze . e kada j e u p i tan j u .sedma s u ra. N e k i
kah1 da j e t o s u ra J u n u s, a M u d 7.a h i d i S e i d i bn
n;.ubej r, r. a., s m a t ra j u da s u to s u re F I - E n fa l
i Et -Tl'vba.

R i j e E I - M e s a n i o z n aava s i tu a c i j u k a d a
neto s l i j e d i i z a n e e g a . S u ra E I - E n fa l nazvana
j e ovim imenom jer po ve l i i n i d o l a z i odrnah
i1.a najdu7. i h su ra u Kur'an u . Neki pak s nntra j u
da se o v i m i m e n o m n aziva j u o n e s u re k o j e su

53
BFRF KE!' SURF EL-Fi\TI I IA

due od kratkih sura a krae od onih koje imaju

stoti n u i vie ajeta.

O objavljivanju sure El-Fatiha

i p ropisima u vezi s njom

U enjaci se sla:/.u o tome da sura Fl-Fa

tiha ima sedam ajeta. Dokaz za to jesu rijei
Uzvi. enog: "Mi smo ti objavili sedam ajeta
koji se ponavljaju. " (El-Hidr, 87) Takoder se
slau da je EI-Fatiha jedna od kur'anskih sura.
Meutim, postoji raz.ila:l. enje o tome da li je
ova sura objavljena u Mekki ili u Medini? Ibn
Abbas, r.a., Katada, Fbul-Aiija er- Rijahi i dr.
smatraju da je El-Fatiha objavljena u Mekki.
Ebu H u rejra, r.a., Mudahid, Ata ibn Jesar,
Zuhri i dr. smatraju da je objavljena u Medini.
Postoje i oni koji smatraju da je pola ove sure
objavljeno u M ekki a pola u Medini. Ovo mi
ljenje u svome tcfsiru biljei Ebu Lejs Nasr
ibn M u ham med ibn Ibrahim es-Sernerkandi.
Prvo je miljenje najispravnije, a dokaz. za to
jeste ajet: "Mi srno ti objavili sedam ajeta koji se

pona.vljaju, i Ku,- 'an velitanstveni ti objavljuje

mo. " ( El-Hidr, 8 7) , a svi su s loni u tome da
je s ura El-H idr objavljena u Mekki. Takoder,
svi su s lo:/. ni u tome da je obavljanje nanuza
54
 SURA EL-FATIHA

pro p isano ll Mekki, a nije zabiljeeno nijed

no predanje kojem stoji da je i jedan namaz
ll

obavljen bez uenja El-Fatihe u njemu. Dokaz

za to jeste hadis u kojem stoji da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema namaza bez
uenja EI-Farihe njemu . "31 Ovaj hadis govor i
ll

o pro pi s u a ne o poetku objavljivanja, a Allah,

dU., najbolje zna!
I bn Atijja veli: "Jedan uenjak smatra da
Dibril, a.s., nije objavio A llahovu Poslaniku,
s.a.v.s., suru Fl-fati hu. Kao dokaz navodi pre
danje koje biljei Muslim od Ibn Abbasa, r.a.,
koji pripovijeda: 'J ednog dana dok je Dibril,
,

a.s., sjedio kod A l lahova Poslanika, s.a.v.s.,

uo je zvuk s neba pa je podiao lavu i rekao:
'Ovaj zvuk nastao je otvaranjem nebeskih vrata
koja nikada do danas nisu otvarana.' Nakon
toga spustio sc melek pa Dibril, a.s., ree:
'Ovaj melek koji se spustio n ikada do sada
nije dolazio na Zem lju.' Melek nazva selam i
obraajui se Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., ree:
'Raduj sc zbog dva svje t la koja su t i darovana
a koja nisu darovana nij ednom vjerovjesniku
prije tebe: suri El-Fatiha i posljednjim ajetima
sure El-Bckara. Kad god proui j edan harf
1 1
H adis jr vjerodostojan; biljee ga Buhari i M uslim.

55
RF.KEKlc'L' SUKE EL- FATI H A

iz ovih ajeta, dobit e nagradu za to. "'11 Ibn

Atijja veli: "Ovo miljenje nije ispravno jer ovaj
hadis u kazuje na to da je Dibril, a.s., doao
prije ovog meleka da mu nagovijesti njegov
dolazak i da ga upozna s ajetima koji e mu
biti objavljeni. Ovo je doka;r. da je i Dibril,
a. s., uestvovao u njihovu objavljivanju." Allah,
d.., najbolje i'. na!
Moje je miljenje da na osnovu teksta ovog
hadisa ne moemo ustvrditi da je Dibril, a.s.,
ita negovijcstio Allahovu Pos laniku , s.a.v.s.
Prethodno s m o spomenu l i da j e El-Fatiha
objavljena u Mekki, a dokaz da ju je objavio
Dibril, a.s., jeste ajet: "Donosi ga povjerljivi
Dibril. " ( E-uara, 1 93) Ovaj ajet govori o
objav lj ivan ju Kur'ana openito tako da emo
rei da ju je Dibril, a.s., objavio u Mekki, a da
je melek u Medin i doao da ukae na veliinu
sevapa koje e dobiti onaj ko bude uio ovu
suru. Neki uenjaci ka:l. u: "Ova sura objavljena
je i u Mekki i u Medini; Dibril, a.s., objavio ju
je dva puta." Ovo miljenje prenosi Es-Salebi.
M eutim, ono to smo prethodno spomenuli
ispravnije je, jer objedinjuje znaenje Kur'ana
1 sunneta.
'J Hadis je vjerodostOjan; biljc7.c g a M uslim, Nesai i Ibn
H i bban.

56
 S u RA El .-FA'I'J HA

Prethodno smo spominjali da se Bismila ne

ubraja meu ajetc El-Fatihe i da je ovo miljenje
ispravno. Na osnovu toga, onaj ko eli klanjati,
poslije poetnog tekbira odmah e poeti s
uenjem F.I- Fatihe, a nee prije toga uiti n i ta
drugo. Dokaz za to jesu hadisi koje prenose Aia,
r.a., i Enes, r.a. Meutim, preneseni su i hadisi
koji ukazuju na to da prije uenja El-Fatihe u
namazu, a nakon poetnog tekbira, treba uiti
odredene zikrove i dove, a ovo miljenje zastupa
jedna grupa uenjaka. Od Omera ibn Hattaba,
r.a., i A bdull a ha ibn Mesuda, r.a., prenosi sc da su
nakon poetnog tekbira u nama:.-.u uili sljedeu
dovu: "Slavljen neka Si, Allahu moj, i Tebi hvala.
Blagoslovljeno je Tvoje imc, uzviena je Tvoja
veliina. Nema boga osim Tebe." Ovo miljenje
zastupali su Sufjan, Ahmed, lshak i dr.
afija biljei predanje Alije, r.a., koji prenosi
da je Allahov Poilanik, s.a. v. s., nakon poetnog
tekbira u namaw uio s ljedeu dovu: "Okre
em svoje lice Onome Koji je stvorio nebe
sa i Zemlju, kao pravovjerni i kao musliman.
Zaista, moj nama:.-. , obredi moji, moj ivot i
smrt moja pripadaju Allahu, Gospodaru svih
svjetova .. . ".H

11 Hadis je vjerodostoj:n; biljee p M uslim, F.bu Davud

i Tirm izi.

57
13 E R I' K ET S l J R E F.1. -fATI H A

Ibn Munzir veli: "Vjerodostojno se prenosi

da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon poctnog
tekbira utio jedan tre nu t ak, a zatim bi prouio
sljedeu dovu: 'Allahu moj , uini da razdal jina
izmeu mene i mojih grijeha bude kolika je
razdaljina izmedu istoka i :.--.a pad a . Allahu moj,
oisti me od grijeha kao to se bijela odj e a
oisti od prl javt ine. A llahu oj, oisti mc m

od grijeha snijegom , kiom i led orn ."'14 Ehu

H u rejra, r.a., prakticirao je uit i ovu dovu u
namazu. Ebu Se le ma ibn Abdur-Rahman rekao
je: " I mam u namazu pra v i dvije pau7.c pa isko
ristite to da vi neto prouite." El-Evzai, Seid
ibn Abdui-A:.--. i:.--. i Ahmed ibn Hanbel pos tu pa li
su po hadisu koji smo prethodno citirali.
Ebu Hanifa, Sevri i Evzai kau: "Ako bi neko
namjerno i zo stavio uenje EI-.Fatihe u namazu
i umjesto nje prouio neku drugu suru, njegov
e namaz biti ispravan ." Ebu J usuf i Muham
med ibn H asan kau: "Obavezno je prouiti
najmanje tri kratka ili jeda n dui ajet, poput
ajeta koj i govori o dugu u suri El-Bekare." Mu
hammed ibn Hasan takoer je rekao: "U obzir
sc uzimaju ajeti koji se sastoje iz rijei, a ne oni
" H ad i s je vjerodostojan; biljc:l.c ga Kuh ari i M u s l i m .

58
 SURA E I .- FAT I H A

ajeti koji .sc.: .sastoje.: samo od harfova (poput

onih koji se nalaze na poetku sura) ."
Taberi veli: "Onaj ko obavlja namaz treba
prouiti El-Fatihu na svakom rekatu. A ko to
ne.: uini, njegov namaz nee biti ispravan, osim
ako proui neku dru gu suru koja ima isti broj
ajeta i harfova. "
Ibn Abdul-Berr v e l i : "M iljenje i mama
Et-Taberija nije ispravno jer se u hadisima is
kljuivo spominje El-Fatiha a ne neka druga
sura. Besmisleno je namjerno izostaviti ue
nje ove sure onome.: ko je u stanju to uiniti
i umjesto nje prouiti neku dru gu suru. Svi
su obavo.ni u namazu uiti ovu suru kao to
su obavezni izvravati ostale stroge vjerske
obaveze - farzove."
U koliko onaj ko klanja u dematu okasni i
ne stigne prouiti n ita na kijamu ali sustigne.:
imama na ruk u'u, imamovo uenje Kur'ana
bit e dovoljno i muktedija e samo izgovoriti
tekbir i otii na ruku'. Ako sustigne imama dok
je jo na kijamu, uit e, ali o ovom pitanju
postoji ra:.-. ilaenje.
Smatram da su svi obavezni uiti Kur'an u
namaw, ak i ako klanjaju za imamom, kada
su u pitanju dnevni nama:.-. i. Ko ne bude uio
59
u i n i t e greku i , prema m i l jen j u imama Ma
l i ka i n jegovi h s l jedbe n ika, taj /.a svoj namaz
n ee dobiti n ikakvu n agradu .
A ko se radi o namazima u k o j i m a imam
g l a s n o ui Ku r'an, p re m a m i l j e n j u i m a m a
M a l i ka, m uk tedi ja nee uiti n i El-farihu n i t i
i t a drugo i z Ku r'ana. Kao dokaz z a svoje mi
l j e n j e o n navod i ajet: 'J\ kad se u6 Kur ',w,
vi ga sluajte i utite da biste bili pomilovan i. "
(El-A'raf, 204)
Potvrda ovom<: jesu i s l jedei had i s i :
A l lahov Pos l a n i k , s.a.v.s., rekao je: "Zho g
ega n e k i n e s l uaju uenje Kur'ana ? '0 1'
" Kada imam ui Ku r'an v i ut i te. "'1'
" Ko b u de k l a njao u <..L .,. <:m atu , i m a movo
uenj e Kur'ana j e u m jesto n jegova uenja."17
Buve j t i i i mam A h med ibn Hanbel p renose
da je afija rekao: " N i kome namaz nee b i t i
ispravan s v e dok na svakom n j egovu reb tu ne
prou i El-Fati h u , bez obzira n a to da l i klanja

" H a d i s j e v j erod ostojan: h i l j (::/c g a M a l i k. Ebu O:wud

i Ncsa i .
" H a d i s je garih ( neobia n ) ; b i l je i g a E h u D.wud.
17 H adis nije vjerodoswj:1n; b i l je e ga I bn M aJ ;..l , A h n H.'d
i Darc k u t n i .

60
 S U RA EL-fATI H A

kao imam ili muktedija i b ez obzira na to da li

imam ui nalas ili u s e b i." Dok je bio u I raku,
a fija je a s t u pa o s lj e dee m i ljenje: " Muk te dija
/.

treba uiti Kur'an u nama1.u ukoliko imam ui

u s e b i a ako imam ui glasno, onda mukted i j a
,

treba utjeti.'' Ovo je miljenje poput milj e nja

imama Malika o ovom p i t anju .

ibn Vehb, F h e b , I bn A b du i H a ki m , I b n
-

H a b ib Ebu Ha n i fa i n j e gov i s l jed b e n i c i kau:

,

"Muktedija ne treba nita u it i ba obzira na

to da li imam ui glas no ili u sebi." Kao dokaz
oni navode rijei Allahova Poslanika, s.a.v.s.:
" l mamovo u e nj e Kur'ana je u mjesto njego v a
uen ja. '' Znaen je je ovog hadisa op e n i to .

Kao potvrdu svome m iljenju oni navode i

rijei Dabira, r.a., k o ji je rekao: " Ko ne bude
u namazu uio E l- F a t i h u kao da i nije klanjao,
osim ako je kl a nj o za i mamom."
:1

Izmedu svih ovih miljenja ispravno je ono

k o j e zast u p aju afi ja, Ahmed i Malik, prema
kojem na svakom rekatu dnev n i h na ma za t re b a
pro uiti EI-Fatihu. Potvrda tome su sljedea
predanja:
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " Nema
namaza onaJ ko u n j e m u ne proui su ru
El- 1- 'a t i h u . "

61
BEJU::KE'I' SlJRE E J .- FAJ'J J I A

Takoder je rekao: " Ko u namaw koji obavi

ne proui El-Fatihu, tome je namaz nepotpun. "Js

(Ove rij ei Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponovio

je t ri puta.) Ebu Hurejra, r.a., prenosi da mu
je Allahov Poslan ik, s.a.v.s., naredio da medu
ljudima razglasi sljedee: "Nema namaza onaj
ko u njemu ne proui EI-Fatihu i jo netO iz
Kur'ana." 1'1 Kao to redovno uinjena sedda ili
ruku' na jednom rekatu ne mogu nadomjestiti
ono to je izostavljeno na d rugom, isto tako
uenje El-Fatihe na jednom rekatu ne moe
nadoknaditi ono to nije proueno na drugom
rekatu. Ovo miljenje zastupali su: Abdullah
ibn Avn, Ejub es-Sihtijani, Ebu Sevr i jo neki
uenjaci afijskog mczheba, Davud ibn Alija,
Evzai i Mekhul.
Od O m e ra ibn Hattaba, r.a., Abdullaha
ibn Abbasa, r.a., Ebu Hurcjre, r.a., U bejja ibn
Kaba, r.a., Ebu Ejjuba el-Ensarija, Abdullaha
ibn Amra ibn el-Asa, r.a., U badc ibn Satnita,
r.a., Ebu Scida el-Hudrija, r.a., Osmana ibn
Ebil-Asa, r.a., i Havvata ibn D:l.ubej ra, r.a.,
prenosi se da su rekli: "Nema namaza onaj ko
' " Hadis je vjerodostojan; biljee g a M us l i m. E b u Davud
i Tirmizi.
Hadis b i l j ee Ebu Davud, A h med, I bn H ibban i

Hak i m .

62
 SUI\A EL-FAT J HA

u njemu ne proui Fl-Fatihu." Ovo s u ashabi

na koje se treba u gledati i koji su ostalima
uzor, a svi oni s m atraju da je obavezno uiti
El-Fatihu u namazu.
Ebu H u rejra, r.a., prenosi da j e A llahov
Poslanik, s.a.v.s., ovjeku kojeg je poduavao
obavljanju namaza, rekao: "To ini tokom ci
jelog namaza. "40
Ebu Katada, r.a., pripovijeda: " Kada bi nas
Allahov Poslanik, s.a.v.s., predvodio na podne
i ikindija-namazu, na prva dva rekata uio bi
El-Fatihu i suru poslije nje. Uio bi u sebi ali
bismo ponekad mogli uti kako ui neki od
ajeta. Na prvom rekatu podne-namaza due
b i s c zadrao nego n a dru'gom, a i s to tako
postupao je i na sabah-namazu. " U drugom
predanju stoji: "Na druga dva rekata prouio
bi samo El-fatihu."41 Ovo predanje nedvosmi
sleno u kazuje na to da se u namazu obavezno
treba uiti El-Fatiha i da je nijedna druga sura
ne m o e z a m ij e m t t .
Veina uenjaka smatra da uenje Kur'ana
u namazu nakon uenja El-Fatihe nije oba
vezno. Kao dokaz o n i navode p reda n j e
o Hadis j e vjerodostojan; biljc:l.c ga B u hari i M uslim.
'1 I bid.

63
l:ki\EKI'T SURF Ei.-h\T I H A

Ebu H u rejre, r.a., koji je rekao: ''Na svakom

nama1.u ui se neto iz Kur'ana. Ono to smo
uli od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da naglas
ui i mi pred vama glasno uimo, a ono to je
uio u sebi i mi pred vama uimo u sebi. Do
voljno je prouiti samo El-Fatihu, ali je bolje
prouiti jo neto iz Kur'ana." U predanju koje
bilj6.i Buhari stoji: "Ako osim toga proui jo
neto i7. Kur'ana, to e biti bolje."42 Meutim,
veliki broj uenjaka ipak smatra Ja ni iz kojeg
razloga nije dozvoljeno izostaviti uenje sure
posl ije E l-Fatihe. Medu ostali ma, radi se o
sljedeim uenjacima: I m ran ibn H usajn, r.a.,
Ebu Seid ei-Hudri, r.a., H avvat ibn D7.ubejr,
r.a., Mudahid, Ebu Vail, Ibn Omer, r.a., Ibn
Abbas, r.a., i dr. Oni kau : "Nema namaza onaj
ko na njemu ne proui El-Fatihu i jo neto iz
Kur'ana." Neki tvrde da je potrebno prouiti
dva ajeta, neki misle da je dovoljan jedan ajet, a
neki pak ne postavljaj u nikakve granice. Prenosi
sc Ja je Omer, r.a., rekao: "Nije ispravan namaz
onome ko na njemu ne proui EI-Fatihu i jo
neto i1. Kur'ana."
Onaj ko ne zna El-Fatihu i n ikako je nije u
stanju nauiti u namazu e spominjati Allaha,
,_, l l> i d .

64
d.., tako to e Ga slaviti, veliati, potvrdivati
Njegovo jedinstvo i sl. To e initi ukoliko
klanja sam ili za imamom u namazima u ko
j ima imam ui u sebi. Abdullah ibn Ebi Evf,
r.a., pripovijeda da je ne k i ovjek doao kod
Allahova Poslanika, s.a.v.s., i rekao: "Nita i z
Kur'ana n e mogu d a nauim napamet." Alla
hov Poslanik, s.a.v.s., poduio ga j e ta e uiti
umjesto El-Fatihe: "Subhanallah, vel-hamdu
lillah, vc la ilahc illallah, vallahu ekber, ve la
havle ve la kuvvete illa billah." ovjek ree:
"Al lahov Poslanie, u ovim rijeima veliam
Allaha, d.., a ta uim 7.a sebe ? " Allahov
Poslanik, s.a.v.s., tada ga podui da ui sljedeu
dovu : "Allah u m mcrham n i, v e a fini, vehdini
verzukni. (Allahu, smiluj mi se, oprosti mi,
uputi mc i podari mi ops k rbu.) " 41

Ako neko nije u stanju nauiti ni ove rijei,

onda treba nastojati sve nama7.C obavljati u de
matu, jer e uenje imama biti umj e sto nj ego va
uenja. Ali, nep res tan o se treba truditi da napamet
naui El-Fatihu i jo neto iz Kur'ana i sve do svo
je smrti treba to initi tako da ne dozvoli da umre
a da nije dao sve od sebe da uspije u tom e .
n H adis je dobar; b i l j ee ga Ebu Davud, N csai, El-H -

mejdi i Ahmed.

65
JkKl'KET SURF. F.1 .-fATI H 1\

Ako neko od nearapa nije u stanju spo

menute z.ikrove i dove nauiti na arapskom
jeziku, zbog toga to njegov jezik nije navikao
da izgovara arapske glasove, onda e mu to biti
prevedno na njegov jezik i u tom e mu sluaju
namaz, inallah, biti ispravan.
Meutim, prema miljenju veine uenjaka,
ako je neko u stanju uiti na arapskom jeziku,
njegov namaz nee biti primljen ukoliko bude
uio na nekom drugom jeziku. Ebu Hanifa veli:
"Dozvoljeno je uiti na perzijskom jeziku pa
makar bio u s tanju to initi na arapskom, jer
je poenta u znaenju." I bn M u nzir se ne slae
s ovim njegovim miljenjem i kae: "Njegov
nama_.. nee biti ispravan jer je to u suprotnosti
s naredbom Allaha, d.., i Njegova Poslanika,
s.a.v.s., i u suprotnosti je s praksom muslimana.
Ne znam da se iko s lae s ovim miljenjem
Ebu Hanife."'1 4

44 f mam Ebu H an i fa je odstupio od svog s t ava kojeg

navodi Kun ubi ovdje u kasnijim predanjima od n jega.
- Prim. ree.

66
 SURA EL-FATI I I A

Izgovaranje rijei Amin nakon

uenja El- Fatihe u namazu

Kada se zavri s uenjem EI-Fatihe, sunnet

je, nakon kratkog predaha, poslije rijei "ve
led-dallin '' i g o v o riti rije ':4min!"
7.

E bu H u r e j ra, r.a . , p renosi da j e A l lahov

Poslanik, s.a. v. s . , rekao: "Kada imam kae:
54rnirz!' i vi to u i nite jer kome se aminanje
,

podudari s aminanjem meleka, Allah, d..,

oprostit e mu manje grijehe koje je uinio."45
U enjaci ka:l.u: "Ovaj hadis u kazuj e na to da su
uvjet za opratanje grijeha sljedee etiri stvari:
prva - da imam izgovori ovu rije; druga - da
to uine oni koji klanjaju za njim; trea - da
m e l e k i to uine i etvrta - da se aminanje po
d d ar i s am i n a n j em m l ka " Neki smatraju da
u e e .

se podudaranje t reba desiti kada je u pitanju

usliavanje dove, drugi da se t reba podudarit i
vrijeme u kojem se to deava, a neki da iskre
nost u upuivanj u dove t reba biti podudarna
s iskrenou meleka.
Prema miljenju veine uenjaka rije Amin
:t.nai: "Allahu, odazovi nam se! ", tako da sc
'' Hadis j e vjerodostojan; h i l jc7.c g a Buhari i M uslim.

67
BERFKET SURE EL-FATI H A

na osnovu n jezina znaenja mo7.c rei da je i

to dova.
EI-Devheri tvrdi da ova rije znai: "Allahu,
neka bude onako kako smo zamol i l i ! "
M ukatil veli : " Ova rije poveava snagu
dove i njome se od Allaha, d.., trai da spusti
Svoj beriet."
Tirmizi veli: "Njezin o znaenje jeste - Gos
poda ispun i naa oekivanja! "
ni ,

Uenjaci se razilaze o tome da li imam ovu

rije izgovara glasno ili u sebi? afija i Malik
smatraju da to treba glasno uiniti. Ebu Hanifa
i neki uenjaci M edine smatraju da je treba izgo
voriti u sebi. Ovo miljenje zastupali su Taberi
i I bn Habib, uenjak malikijskog mezheba. Ibn
Bukejr veli: " I mam ima pravo odluiti kako e
postupiti.'' Ibn Kasim prenosi da je imam Malik
smatrao da imam uope ne treba izgovarati ovu
rije, nego e to uiniti oni koji klanjaju za njim.
Ovo miljenje zastupao je Ibn Kasim i uenjaci
iz Egipta koji su slijedili malikijski mezheb. Kao
dokaz za svoju tvrdnju oni navode predanje Ebu
Musaa cl-Harija, r.a., koji prenosi da je jednom
prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.s., odrao hutbu
u kojoj ih je poduio nekim propisima i nainu
obavljanja namaza i da im je izmedu ostalog
6S
 S U RA EI.-FATI H A

rekao: "Kada klanjate u dematu, lijepo porav

najte safove. Kada imam izgovori tekbir, i vi to
uinite, a kada proui: 'Gajril-rnagdubi alejhim
ve led-dallirz', vi recite: :4min!', pa e se A llah,
d.., odazvati vaim dovama."46
Vail ibn H u dr, r.a., pri povijeda: "Nakon
to bi prouio: 'veled-dallin ', Allahov Poslanik,
s.a.v.s., glasno bi izgovorio: J4min! "'47 Buhari je
u svom Sahihu jedno poglavlje naslovio: Imam
glasno izgovara rzje /\.min!'' Tirrnizi veli: "Ovo
miljenje zastupalo je vie ashaba kao i uenjaka
iz generacija poslije njih, poput afija, Ahmeda,
Ishaka i dr." U djelu El-Muvetta i u dva Sahiha
biljei se predanje Ibn ihaba koji pripovijeda:
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., izgovarao je rije:
'Am i n ! "'4N
U hadisima koj<.: s m o pre thodno citirali
stoji da oni koji klanjaju 7.a imamom trebaju
saekati da imam proui rijei: "veled-dallin "
pa e onda zajedno s njim rei: '54.min!", i tre
baju paziti da to ne uine prije njega. A llahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada imam ka:l. e:
"' H adis je vjerodostojan; b i l j dc ga M us l i m Ebu Davu d
,

i Nesai.
'7 H adis je vjerodostojan; biljee ga Ebu Davud, Tirmizi,
Darimi i A hmed.
xHadis b i l jc7.i imam M a l i k .

69
BF.REKE'l' SURE E t .- FATI H A

'Am i n ! ' i vi to uinite."'4'1 Ibn Haris u svom

djelu prenosi da je Tbn Nafi rekao: "Muktedije
nee izgovarati: 'Amin ! ' ako nisu uli imama
da je to uinio."
U enjaci hanefijskog mezheba kau: " Bolje
je ovu rije izgovoriti u sebi, jer je to dova, a
A llah, d.., rekao je: 'Molite se ponizno i u sebi
Gospodaru svome, ne voli On one koji se previ.(e
glasno mole. ' Da je rije: 'Amin ! ' dova, dokaz
je tumaenje ajeta: ' Usliena je m olba vaa. '
(J unus, 89) u kojem stoji da je M usa, a.s., uio
dovu, a Harun, a.s., je aminao, a za obojicu je
Allah, d.., rekao da su uili dovu. "
Odgovor na njihovu tvrdnju j e sljedei: "Bo
lje je uiti dovu u sebi u koliko postoji bojazan
od licemjerstva. Meutim, namaz u dematu
obavlja se u drutvu ostalih mu limana, to je
i preporueno initi. l mam u namazu naglas
ui suru EI-Fatihu koja u sebi sadri dovu a
sunnet j u j e uiti glasno tako da isti propis
vai i 7.a aminanje."
Rije "Am i n " nije bila poznata narodima
prije nas, osim Musau, a.s., i Haru nu, a.s.
Y Hadis je muttefckun alcjh .

70
 TuMM:ENJ E EL-FATIHE

Ebu Abdullah veli: "Musa, a.s., uio je dovu

protiv faraona dok je Harun, a.s., aminao, a
Allah, d/.. ., je za obojicu rekao da su uili dovu:
' Usliena je molba vaa. ' (J unus, 89) "
Neki pak smatraju da su j edino sljedbenici
Allahova Poslanika, s.a.v.s., privilegirani s ri
jeju Amin Kao dokaz oni navode predanj e
" . "

u kojem stoji d a j e A llahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Jevreji vam ne zavide ni na emu kao to
vam zavide na nazivanju selama i izgovaranju
rijei: 'Amin."''0
Uenjaci ka7.u: Sljedbenici Knjige zavide
"

nam na tome jer se u El-Fatihi prvo spominje

zahvala i pohvala A llahu, d.., nakon toga
skruenost i poniznost pred Njim, nakon toga
dova :t. a uputu na Pravi put, a nakon toga dova
protiv njih."

10
Hadis biljei I bn M ada. usajri vel i : " Njegov je lanac
prcnosilaca pouzdan. "

71
BF. K I. KE'I' suRE F. t . - FArl l t t\

TUMAENJE EL-FATIHE

((HvaLa AUahu .. : '

Ebu Hurejra, r.a., i Ebu Seid el-Hudri, r.a.,

prenose da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada ovjek kae: 'Hvala Allahu', Allah, d..,
rekne: ' I stinu je rekao Moj rob; zahvala pripada
Meni."'"
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah, d.., zadovoljan
je robom koji M u se nakon to pojede zalogaj
ili popije gutljaj zahvali na tome."51 Hasan je
rekao: "Ne postoji nijedna blagodat a da ri j ei
'Hvala Allahu' nisu v rednije od nje.''
Enes ibn Malik, r.a., prenos i da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kojem god muslimanu
Allah, d.., podari neku blagodat pa on ka7.c:
'Hvala Allahu', te e rijei biti uzrok da ono
" Hadis j e dobar; b i l j e7.L ga Tirm i z i , Ncsai i T b n
M ad7.a.
;! Hadis je vjerodostojan; hiljct' ga M u s l i m , Ti rmi zi i
A hmed.

72
 TUM A(F.N.J F EI .-FATIHE

to mu je Allah, d:l.. ., dao bude bolje od onoga

to mu je uzeo."5.l
I bn Omer, r.a., p r e n os i da je Allahov Posla
nik, s.a.v.s., rekao: "Jedan od A l lahovih, d..,
robova rekao je: 'Gospodaru, Tebi hvala onako
kako prilii uzvienosti Tvoga l i ca i veliini
Tvoje moi.' Dvojica meleka koji su to uli zbu
nili su se ne znajui koliku nagradu da napiu
za ove rijei t e su se uzdigli na nebo i upitali:
'Gospodaru, Tvoj rob iz govorio j e rijei a m i
ne 7.namo kolika je nagrada 7.a njih pa ne znamo
ta da nap i c mo? ' Allah, dU., Koj i najbolje zna
ta je Njegov rob rekao, u pita: 'A ta je rekao
Moj rob?' Meleki odgovorie: 'Gospodaru, on
je rekao: 'Gospodaru, Tebi hvala onako kako
prilii uzvienosti Tvoga l ica i veliini Tvoje
moi.' Allah, d.., ree: 'Zapiite onako kako
je Moj rob rekao, a kada Me sretne, J a u ga
nagraditi zbog tih rijei."'54
Ebu Malik ei-Eari, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: " istoa je pola i mana.
Rijei: 'El-Hamdu lillahi' pune vagu dobrih
djela, a rijei: 'Subhanallahi vel-Hamdu lillahi'
5.\ Hadis biljei Ibn M ada.
5' Ibid.

73
BF.RF.KF.T SURF. F.I .-FAT I H A

i s p u n j avaj u sav prostor i ztneu nebesa

Zemlje. " '"

M eu u lemom postoji razilaenje o tome

ta je vrednije, rijei: "El-Hamdu lillahi Ra
bbil-alemin ? " ili rijei: "La ilahe illallah? "
Neki kau: "Rijei: 'El-Hamdu lillahi Ra
bbil-alemin ' vrednije su jer u sebi sadr.e potvr
du A llahova, d.., jedinstva, tj. u sebi sadre
znaenje rijei: 'La ilahe illallah', a osim toga
u sebi sadre i zahvalu Allahu, d.., dok rijei:
'La ilahe illallah ' g ovore samo o Allahovoj,
d.., jedn oi."
Drugi kau: " Rijei: 'La ilahe illallah ' vre d
nije su jer spaavaju od nevjerstva i m no go
botva, a radi u zdizanja i irenja ovih rijei
muslimani kreu u borbu." Kao potvrdu oni
navode hadis u kojem je A llahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: " Nareeno mi je da se borim
protiv l judi sve dok ne kau: 'La ilahe illallah. "'56

Ibn Atijja smatra da je ovo miljenje ispravni

je. To kategorino potvruje i hadis u kojem
je Allahov Pos lanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolje
55 Hadis je vjerodostojan; biljee ga M us l i m , Ahmed,
Darirni i Bejheki.
,;, H adis je vjerodostojan; biljee ga Muslim, Fbu Davud
i Tirmizi.

74
 TUMAENJE EL-FATIHE

to smo ja i vjerovjesnici prije mene rekli jesu

rijei: 'Nema boga osim A llaha, Jedinog, Koj i
nema druga. "'57
Svi muslimani vjeruju da se A llahu, d..,
treba zahvaljivati na svim blagodatima, a jedna
od Njegovih blagodati jeste i iman - vjerovanje,
koje je rezultat Njegove volje i stvaranja, jer se
rijei "svih svjeto va" odnose na sve to postoji
mimo A llaha, d..
U arapskom jeziku rije ci1 (el-hamdu)
oznaava potpunu zahvalnost, a upotreba odre
t1enog lana (el) ima cilj obuhvatiti sve vrste
hvale, pohvale, zahvalnosti, zadovoljstva i sl.
Ovakvu vrstu zahvalnosti jedino A llah, d..,
zasluuje i niko drugi osim Njega nema pra
vo na to, jer jedino On ima savrena imena i
osobine.
Rije .:...:1 1 (el-hamdu ) ima jae i openitije
znaenje od rijei j:JJ 1 (e-.5ukru ), to takoer
znai - zahvaljivanje. Ime _a (Muharnrned)
i:r.vedeno je i:r. korijena glagola J.f- (harnide)
i oznaava onoga ko ima m nogo pozitivnih
osobina. To je imc posljednjeg A l lahova Po
slanika, s.a.v.s. Pjesnik je rekao:
" Prethodno smo citirali ovaj hadis.

75
BERF.KF.T SUitE EL-FATI HA

"Od Svog je i mena izvedenicu za njegovo

ime izveo da bi ga u zdigao,

pa je Gospodar Ara hvale vrijedan, a

svaka pohvala Muhammedu."

Ebu Dafer et-Taberi i Ebul-Abbas Mu

berrid smatraju da rije i.::i 1 (el-hamdu ) i rije
j:il1 (e-ukru) imaju isto znaenje. I bn Ata
veli: " El-Hamdu lillahi" znai: " E- ukru li
llah." Medutim, Ibn Atijja se ne s lae njima s

i smatra da rije l (e-ukru) izraava za

hvalnost samo na jednoj blagodati, dok rije
i.::i 1 (el-harndu ) obuhvata sve blagodati.
Neki uenjaci smatraju da rije (e-u
kru ) i m a openitije znaenje od rijei ci1
(el-harndu ) , zato to se izgovara jezikom kao
rezultat osjeaja u srcu i potvruje se djelima,
za razli ku od rijei cl1 (el-harndu ) koja se
i zgovara samo jezikom.
Drugi pak smatraju da rije _;_j_, (el-hamdu)
ima openitije znaenje jer u sebi sadri i za
hvalnost i pohvalu. Prenosi se da je Ibn Abbas,
r.a., rekao: "El-Hamdu l i l lahi su rijei svakog
zahvalnog roba. Kada je Adem, a.s., kihnuo,
rekao je: 'EI-Hamdu l illah.' Nuh, a.s., rekao
je: 'Hvala A llahu Koji nas je spasio naroda koji
76
 TUMAFNJ F. EJ .-FATI l l E

ne vjeruje. ' (El - Mum inun, 2 8 ) I brahim , a.s.,

rekao je: 'Hvala A llahu Koji mi je u starosti
podario Ismaila. ' ( Ib rahim, 39) Davud, a.s.,
i Sulejman , a . s . , rekli su: 'Hvala A llahu Koji
nas je odlikovao imad mnogih vjernika, rubova
Svojih. ' (En-Nem!, IS) A llah, d.., naredio je
Poslanik l1 , s.a.v.s.: '/ reci: 'Hvaljen A LLah, Koji
Sebi mje uzeo djetett. ' (El - I sra , I l l ) Stanovnici
Denneta e rei: 'Hvaljen neka je A llah, Koji
je od nas tugu odstranio. ' (El-Fati r, 34) I rei
e: 'Hvaljen neka si, Allahu. ' Ounus, 1 0) Tako
da su svi zahvalni Allahovi, d.., robovi u po
trebljavali rijei: 'El-f-lamdu liLlahi. "'
Rije :..:1 1 (el-hamdu ) up o trebljava se kada
elimo pohvaliti nekoga ili mu sc zahvaliti i
prije ne go to nam je uinio neko dobroinstvo,
dok se rije l (e-ukr) u po t rebljava kada
sc elimo zahvaliti nekome nakon to nam je
uinio dobroinstvo. Uenjaci na osnovu toga
kau: "Rije el-hamd z. b o g toga ima openitije
znaenje jer u sebi sadri pohvalu, zahvalnost
i spomen po dobru. Ova rije takoder moe
znaiti - zadovoljstvo n e im. "
Komentirajui rijei " EI-Hamdu l i l lahi ",
ekik ibn Ibrahim veli: "Ova zahvalnost sa
stoji se iz tri komponente: prva - kada dobije
77
llERFKF.T SURE EL- FATI H A

neku blagodat, da prizna i potvrdi da je ona

A llahov, d.., dar; dru ga - da bude 7.ado
voljan onim to si dobio; i trea - da snagu
koju osjea u tijelu, a koju ti je A llah, d..,
podario, ne upotrebljava u injenju grijeha.
Ovo su uvjeti da bi neko bio istinski zahvalan
Allahu, d.."
Allah, d.., pohvalio je samoga Sebe i odre
dio je da to bude prvo u Kur'anu i nikome dru
gome nije dozvolio da se sam hvali. tavie, u
jednom je ajetu to izriito zabranjeno: "Za to se
ne hvaLiite bezgrenoc(u svojom - On dobro zna

onoga ko se grijeha kLone. " ( En-Ned;.m, 32)

Allahov Poslanik, s.a. v. s., rekao je: "Zaepite
usta hvalisavaca prainom.">S
Znaenje ajeta: "Hvala ALLahu, Gospodaru svih
svjetova " jeste - Ja sam pohvalio Sebe prije nego
Mc je iko od stvorenja pohvalio. Moja pohvala
samoga Sebe prije postojanja stvorenja bila je bez
povoda, a Moja Mc stvorenja hvale tek kada im
podarim neku blagodat. Uenjaci ka;.u: "Nijedan
ovjek nema savrena svojstva i osobine tc mu je
stoga pokudeno da sam sebe hvali kako bi prido
bio neku korist ili izbjegao neku tetu."
; H a d i je vjerodostojan; bil j6.e g a M u s l i m , Ebu Davud
i Tirm i .i.

78
 TUMAENJE EL-FATJHF

Neki uenjaci kau: "Al lah, d.., znao je da

Mu se N jegovi robovi nee moi dovoljno za
hvaliti pa se Sam prije njihova stvaranja pohva
l io, s obzirom na to da su ljudske mogunosti
ograniene i da ljudi n isu u stanju dovoljno s c
zahvaliti A llahu, d.. Dokaz za to jeste i hadis
Allahova Poslanika, s.a.v.s.: 'Nisam u stanju da
Ti se dovoljno zahvalim."'59
Neki kau: "Zbog brojnosti blagodati koji
ma je Allah, d.., obdario ljude, On je znao da
oni nee biti u stanj u dovoljno Mu sc zahvaliti
pa se zahvalio Sebi samom umjesto njih. To j e
uinio kako bi ljudi mogli koristiti Njegove
blagodati, jer bi u suprotnom sve vrijeme morali
da Mu zahvaljuju."
Drugi ka7.u: "Al lah, d.., u ovom ajetu po
duava Svoje robove na koji nain da Mu se
za h val j u j u."

Taberi veli: "El-Hamdu lillahi rijei su ko

jima Allah, d.., hvali samoga Sebe, a u isto
vrijeme naredio je Svojim robovima da M u 7.a
hvaljuju, tj. kao da im kae: 'Recite: ' EI-Hamdu
l i l lahi. ""
1'' Hadis je vjrrodotujan; biljee ga Muslim, Malik, Ebu
Davud i Ti rmizi.

79
BERFKET SURE J::: L-FAI'I I IA

Rijei U zvienog: "Gospodaru svih svjeto

va " znae da ko god neto posjeduje smatra
se n jegovim gospodarom, tako da rije JI

(Er-Rabb) , Gospodar, znai - posjednik. U

djelu Es-Sihah stoji: " Er-Rabb je jedno od Alla
hovih, d.., imena koje pripada samo Njemu
ukoliko s e u potrebljava s odredenim lanom."
U doba dahi l i j eta A rapi su ovim imenom
nazivali svoa kralja.
U jednom hadisu s to j i da je predznak
Sudnjega dan to da e "Robinja roditi sebi
ospodara"60, tj. vlasnika.
U svom djelu Et- Tezkirtt pojasnio sam ta u
sema tikom smislu znai rije Er-Rabb - Onaj
Koji popravlja, Onaj Koji upravlja, Onaj Koji
objedinjuje i odrava. U jednom hadisu stoji:
" I ma li ijednu blagodat o kojoj se moe bri
nuti i upravljati njome."1'1
Er- Rabb m oe :t.naiti 1 - O n aj Kojeg
oboavaju.
Neki uenjaci smatraju da je imc Er- Ra
bb A llahovo, d.., najvee ime, jer se esto
"0 l bdis je vjerodostojan; bi lje.t' ga Muslim, Ebu Uavud
i Tirmizi.
''Hadis j e vjerodostojan; bil j6.i ga Muslim.

80
 TuMAt:NJI' EL- lA'l'lt tE

koristi u dovanu i esto je upotrebljavana u

kur'anskim ajeti ma, naprimjer na kraju sura Alu
Imran, Ibrahim i dr., jer ovo u kazuje na vrstu
vezu iz m edu Gospodara i Njegovih robova, kao
i na blagost i samilost prema njima te njihovu
zavisnost od N jega u svakoj situac iji.
Rije WI (el-alemin ) - svjetovi, uenjaci
razliito razumijevaju. Katada veli: " Ova ri
je odnosi se na sve to postoji mimo Allaha,
d7.. ."
Neki uenjaci ka:t. u: "Svaka nova generacija
ljudi naziva se ovim imenom (svijetom ) . Ovo
miljenje zastupa Hus ej n ibn Fadl i kao dokaz
navodi sljedei ajet: 'Zato vi, mimo sav svijet,
s mukarcima op6te. ' (E- uara, 1 65)"
Ibn Abbas, r.a., veli: "Rjje el-alemin dnos i
o

se na ljude i dine. Dokaz za to jeste ajet: 'Da

bi svjetovima bio opomena. ' ( El-Furkan, l )
injeni ca je da Allahov Poslan ik, s.a.v.s., nije
opominjao ivotinje."
EI-Ferra i Ebu Ubejda kau: "Ova rije od
nosi se na sve one koji imaju razum, a to su eti
ri svijeta: svijet ljudi, svijet dina, svijet meleka
i svijet ejtana. Za :7. ivotinje sc ne moe rei da
su svijet jer nisu odlikovane razumom.''
81
BEREK FT SU lU: Et.-FA't'l l l i\

Zcjd ibn Eslem veli: "Ova rije odnosi sc na

one koji imaju nafaku, tj. koriste hranu."
Slino miljenje zastupa i Ebu Amr ibn Ala
koji kae: "Ova rije odnosi sc na sve to ima
duu.'' Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se i drugo
miljenje prema kojem se ova rije odnosi na
sve to ima duu i to sc kree zemljom.
Smatram da je prvo miljenje najispravnije
jer obuhvata sva stvorenja i sve to postoji.
Dokaz za to jesu rijei U 7.vienog: '11 ko je
Gospodar svjetova ? - upita faraon. Gmpodar
nebesa l ZemLje i onoga to je izmedu njih, ako
vjerujete - odgovori on. " (E- uara, 23-24)
Rije WI (el-alemin ) izvedena je iz rijei
.;_;)WG l (eL-aLem vel-aLarne) - znak, pok -
/.atelj, jer postojanje ovog svijeta u kazuje na
postojanje n jegova Stvoritelja. Zud:!.ad:l. veli:
"El-Alem (svijet) j e sve to je A llah, d..,
stvorio na ovom i onom svijet u . "
Halil veli: " Rijei 1:\::il) L)W1) 1 (el-alemu
vc:l-alametu vel-malemu ) oznaavaju stvari koje
u puuju na neto. Ovaj svijet u puuje na to da
ima svoga Stvoritelja i U pravitelja." Pripovije
da se da je neki ovjek u prisustvu D :l. unejda,
A llah mu sc smilovao, rekao: "El-Hamdu lillah
( Hvala A llahu) . " Duncjd mu ree: " U potpuni
82
 TUM AENJE EL-fATIItE

ih rijeima kojima ih je Allah, d.., upotpunio,

rijeima - Rabbil-alcmin (Gospodaru svih svje
tova) ." ovjek ree: "A ko su stvorenja pa da se
spominju uz ime A llaha, d. . ? " Duncj d m u
ree: " Reci to, brate, j e r i kada s e spomenu u z
Njegovo imc, opet su sva stvorenja beznaajna
u odnosu na N j ego v v e l iin u
u ."

Nakon to j e za Sebe rekao da je "Gospo

dar svih svjetova ", to sigu rnu treba proizve
sti osj eaj straha i s t rahopotova n j a, A l lah,
d.., odmah poslije t oga za Sebe ka; e da je
.

"Milostivi, Samilosni", to treba kod vjerni ka

probuditi nadu u Njegovu m ilost. Ovo ukazuje
na to da v j e ik neprestano treba biti izmeu
rn

straha ud kazne i nade u milost, jer e ga to

podstaknuti da radi dobra djela i da sc kloni
svega to je zabranjeno. A l lah, d.., rekao je:
"Kai robovima Mojim da sam .Ja, zaista, Onaj
Koji prata i da sam milostiv, ali da je i kazna
Moja, doista, bolna kazna! " (El-Hidr, 49-50) I
rekao je U zvieni: "Koji oprata grijehe i prima
pokajanje, Koji strahovito kanjava i obilno
nagrauje. " (El-Mumin, 3)
Ebu Hurejra, r.a., prenosi da je Allahov Po
slanik, s.a.v.s., rekao: "Kada bi vjernik znao ko
liku je kaznu Allah, d.., pripremio na ahiretu,
83
BERF.KET SURF Ei .- fATI H A

nikada sc ne bi ponadao da e ui u Dennet,

a kada bi nevjernik znao kolika je Allahova,
d..., milost, n ikada ne bi izgubio nadu da e
ui u Dennet. "<1
"Vladara Dana sudnjega:'

Rije (Malik) - Posjcdnik, moe se uiti

na dva naina, tj. kiracta: prvi: (Malik) -

Posjednik, i drugi: (Melik) - Vladar.

Uenjaci se razilaze o tome koje je od ova
dva znaenja jae. N eki kau: " Rije Melik
(Vladar) ima openitije znaenje od rijei Malik
(Posjednik) , jer je svaki vladar u isto vrijeme i
posjednik, a svaki posjednik nije ujedno i vlada r.

Naredba vladara sprovodi se nad posjednikom

nekog imetka tako da on ne moe prekr iti
njegove naredbe."
Meutim, Ebu Ubejda i Muberrid kau: "Ri
je Malik ( Posjednik) ima openitije znaenje,
jer to znai da su ljudi i sve ostalo to postoji
u Allahovu, d.., posjedu. Ova rije ima jae
znaenje, jer znai da je A llah, d.., Taj Koji
propisuje erijatskc i'. akone, a povrh toga znai
i da Allah, d.., vlada svime."
"2 H a d i s je vjerodostojan; b i l jc7.c g a Kuhari, M u slim,

Tirmizi i A hmed.

84
 Tl!MAc':E JE El -FATII-IE

Ebu Ha tim veli: " Rije Malik ima jae zna

enje kada je u pitanju pohvala A l lahu, d..,
dok rije Melik ima jae znaenje kada je u
pitanju pohvala ljudima. Razlika medu n jima
jeste to to posjedn i k meu ljudima ne mora
biti ujedno i vladar, ali ako za A llaha, d..,
kaemo da je Posjednik, to ujedno znai da je
i Vladar." Ovo miljenje 7.astupao je i kadija
Ebu Bekr ibn el-Arcbi.
Nikome nije do1.voljeno da sc naziva ovim
imenom niti da d ru ge prisiljava da ga zovu
njime. Ebu Hurcjra, r.a., prenosi da je A llahov
Pos lanik, s.a.v.s., rekao: "Allah, d.., na Sud
njem danu uzet e Zemlju i smotati nebesa, a
zatim e rei: 'Ja sam istinski Vladar, gdje su
vladari Zemlje? "'63
A llahov Poslanik, s.a.v.s., takoer je rekao:
"Najprezrenije i m e A l lahu, d.., jeste i m c
ovjeka koji sebe nawve 'vrhovni vladar', jer
je jedino Allah, d.., istinski Vladar."64
Allahov Poslanik, s.a.v.s., takoer je rekao:
"ovjek koji e na Sudnjem danu biti najmr:l. i
A llahu, d.., i najprczreniji jeste onaj koji j e
J HaJis je vjerodostojan; bilje.c ga Buhari i M u l i m .
''' Ibid.

85
BFKEKE'I' SURF EL-fATIHA

sebe na dunjaluku nazivao 'vrhovnim vladarem',

jer jedino je A l lah, d7 . ., istinski Vladar."65
.

I b n Hisar veli : "Nikome nije dm.voljeno

sebe nazivati vladarem Sudnjega dana niti vr
hovnim vladarem." Medutim, dozvoljeno je
nekoga nazivati opisno ovim imenima u zna
enju titu le, naprimjer posjednik, kralj. Doka:.
za tO jeste ajet: Yl.llah vam je odredio Ta!uta za
vladara. " (El-Bekara, 247) A l lahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: "Al lah, d.., omoguio mi je
da vidim n eke svoje sljedbenike koji su borei
se na Allahovu, d.., putu zaplovili morem.
Prikazani su mi da su kraljevi na divanima ili
poput kraljeva na divanima."66
Na pitanja: " Kako to d a j e A llah, d..,
Sebe nazvao ' Vladarem Sudnjega dana ', kada
Sudnji dan j o nije nastupio? Kako to da za
Sebe kae da je Vladar neega to ne postoji?",
odgovorit emo: "Rije L;; (Malik) aktivni je
panici p glagola - & (meleke -jem liku) , a
u arapskom jeziku panici p aktivni moe imati
znaenje koje se odnosi na budunost i to je
ono to oni razumijevaju kada izgovaraju ovu
rije. Na ovaj emo nain protumaiti ajet:
1'5 H adis je vjerodostojan; bilje7.i g a Muslim.
1'1'
I-ladis jt: vjerodostojan; biljee a Buhari i Muslim.

86
 T U M A E N J E E i .-FATl t-I E

' Vladar Sudnjega dana ',

tj. kada nastupi Sudnji
dan, njegov Vladar bit e Allah, d..
Drugo tumaenje jeste da rije Malik znai
da je Allah, M ., kadar uiniti da nastupi Sud
..

nji dan, jer onaj ko neto posjeduje u stanju

je time raspolagati kako ?.eli. A A l lah, d7.. .,
je Taj Koji sve posjeduje i upravlja kako eli i
niko Mu se nije u stanju suprotstaviti." Ebu
Kasim ez-Zud7.ad7. veli: "Prvo mivljenje bolje
odgovara prirodi arapskog jezika."
Na pitanje: ''Zbog ega A l lah, d.., izdvaja
Sudnji dan i na;r. iva Sebe 'Vladarem Sudnjega
dana', kada je On vladar svega to postoji ? ",
odgovor je sljedei: "Na dunjaluku su postojali
oni koji su pokuavali da Mu se suprotstave,
naprimjer faraon, Nernrud i dr. Ali, na Sudnjem
danu niko nee osporavati Njegovu vlast i mo
i svi e tada ponizno stajati pred Njim. Na Sud
njem danu Allah, d.., upitat e: 'Kome pripada
vlast danas ? ', a sva e stvorenja odgovoriti:
1 Wahu, Jedinom i Svemonom. ' (EI-Gafir, 1 6)
Zbog toga Allah, d.., Sebe naziva ' Vladarem
Sudnjega dana ', jer e taj Dan jedino On biti
Vladar i Sudac i Jedino e On nagraivati i
kan javati."
87
BEREKF.T ' U RE EL- FATI H A

K ada za Allaha, d:l . ., ka:l. emo da je

.

(Melik) - Vladar, onda sc ovaj opis odnosi

na osobine Njegova Bia, a ako Ga opiemo
rijeju JJJ_;; (Malik) - Posjednik, onda se ovaj
opis odnosi na Njegova djela.
Rije r_Y.j1 (el-jevm ) - dan, oznaava vrijeme
od zore do :.-.a laska Sunca. U ovom ajetu ova
rije 07.naava period od poetka nastupanja
Sudnjega dana pa sve do ulaska vjernika u De
nnet i nevjernika u Dehennem. U arapskom
jeziku ova rije moe sc odnositi i na jedan dio
dana. Primjer :.-. a to j este ajet: "Danas sam vam
vjeru vau usavr.{io " (EI-Maida, 3)
. . .

Rije ..:r-;11 (ed-din ) spomenutu u ovom ajetu

uenjaci ra7.liito tumae. Ibn Abbas, r.a., Ibn
Mesud, r.a., I bn Ourejd/., Katada i dr. smatraju
da ova rije oznaava nagradu za uinjena djela
i polaganje rauna ia njih. Na ovo waenje
u kazuj e sljedei ajet: "Tog Dana A llczh c'e ih
kazniti kaznom koju su zasluili . " (En-N ur,
. .

2 5 ) , tj. polagat e raun za svoja djela. I rekao

je Uzvieni: "Svaki e {ovjek toga Dana prema
zasluzi kanjen ili nagraden biti . " (El-Gafir,
. .

1 7) I rekao je Uzvieni: "Danas ete biti nagra

deni ili kanjeni prema tome kczko ste postupali. "
(El-D:I. asi ja, 28) Allah, d.., prenosi nam da
88
 TUMMENJE EL-FATI H F

su neki nevjernici rekli: " Zar i ti vjeruje da

emo, kada poumiremo i zemlja postanemo,
doista ra{un polagati ? " (Es-SaHat, 5 3 ) , tj. da
emo biti nagradeni ili ka7.njeni zbog onoga
to smo radili.
Uenjaci arapskog jezika kau Ja ova rije u
osnovi znai - nagraivanje. J edna od osobina
Allaha, d.., jeste da je On .).ill (Ed-De1jan )
- Onaj Koji nagraduje.
Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi s e da ova rije
moe znaiti i - suenje.
Ova rije spada u vrstu rijei koje u sebi
objedin juju suprotna znaenja.
Saleb veli : "Glagol .ji) (dane) moe znaiti
- biti pokoran, ali mo7.e znaiti i - biti nepo
koran, moe znaiti - biti ponosan, a moe
znaiti i - biti ponien, a moe oznaavati
nadmo i snagu. " Rije 0:!1 (ed-din ) m oe
znaiti i - obiaj, stanje. Tako(ter, rije 0:!1
(ed-din ) mo :l. e oznaavati biografiju vladara,
a moe znaiti i - bolest.

"Samo Tebe oboavamo.. : '

Prva tri ajeta El-Fatihe govorila su o zahvali

Allahu, d.., i osobinama Njegova uzvienog Bia.
89
RFREKET SUKE Et .-fATIHA

Ovaj ajet, medutim, govori o stanju u kojem se

ljudi trebaju nalaziti.
Znaenje rijei (nabudu) jeste - poko
ravamo Ti se, jer je osnovno z nae n je ri jei
4- (ibadet) - pokornost i poni :.r. n o s t . Herevi
veli: " Izgovaranje ovih rijei oznaava potvr
du jednog muslimana da :.r. a svoga G ospoda ra
prihvata samo A l laha, c..l :l..., i da samo N j e ga
oboava, j e r oni koji ni s u muslimani oboavaju
kipove i dr."
"I samo o d Tebe pomo traimo"

... tj. za p omo , potporu i uspjeh samo Tebe

molimo.
Postoje dva razloga zbog kojih e u ovom
ajetu prvo spominje objekt glagol a oboavati, a
to je Allah, d.., pa tek onda glagol . Prvi razlog
jeste to to A rapi u sv o m govoru uvijek prvo
spomenu ono to je najva/.nije, a u ovom sluaju
to je A l lah, d.., pa tek onda ono to je manje
vano, a to su lj udi i n j ihovi postupci. Drugi
razlog jeste to da p redno s t u spominjanju ne
pripada ljudima i njihovom obo/.avanju, nego
A l lahu, d7.. ., Koji je njihov G ospod a r.
90
 T U M A(ENJE EJ. -FAT I H E

"Uputi n a s na Pravi p ut:'

Ovaj ajet u sebi sadri dovu i elju roba

da ga njegov Gospodar uputi na Pravi put, a
njegovo je znaenje - uputi nas na Pravi put,
nadahni nas da hodimo n j i me i podari nam
uputu koja e nas dovesti u Tvoju blizinu i
milost . .Jedan uenjak v<: li: "Allah, d.., odredio
je da polovica ove sure govori o 7.ahvalnosti i
pohvalama, a njezin drugi dio o potrebama
ovjeka i njegovim ;!.eljama. Dova koju u sebi
sadri sura El-Fatiha najbolja je d ova koju
ovjek mo:/.c prouiti, jer je ona govor U ;r.vi
enoga Gospodara. Kada upuuje ovu dovu,
ti Allaha, d;f.. ., moli Njegovim rijeima." U
jednom hadisu stoji: "Ne postoji nita drae
A l lahu, d7 ., od dove.
.. "67

Neki kau da ovaj ajet znai: " Uputi nas

da se i7.vravanjem s u n n eta pomognemo u
izvravanju farzova."
Neki ka;f. u da je osnovno znaenje rijei
.sl (el-huda) - naklonost i tenja. Kao p -
tvrdu oni navode ajet: "Mi se, uistinu, vraa
mo Tebi. " (EI-A'raf, 1 56), tj. ka lcbi teimo.

"1 I-bdis je dolnr; bilj6.e ga Ru hari, A hmed, Tirm izi i

Ibn Mad7.a.

91
BERF. KF.T SUKE E I .- FATI HA

Iz korijena ove rijei izvedena je i rije -:411

(hedija) - poklon, jer postoji tenja da ona
prce u tud e vlasnitvo. Iz istog korijena je
i rije .S.:J.I (el-hedj) , a to je ivotinja koja sc
vodi u M ekku kako bi se na Bajram zaklala
kao kurban. Z naenje ovog ajeta jeste - uini
da naa srca tee istini.
Fudaj l ibn ljad veli: "Pravi put je odla7.ak na
had." Medutim, ajet ima openitije znaenje
od ovoga to on spominje.
Komentirajui ovaj ajet M u hammed ibn
Hanefi veli: "Tj. uputi nas u vjeru koja je jedino
pri?.nata kod Allaha, d : ." ..

Asim ci-Ahvel prenosi da je Ebu Alija r kao

e :

"Pravi put je put koji m su ili Allahov Posla

n i k, s.a.v.s., Ebu Bekr, r.a., i Omer, r.a." Asim
veli: " Rekao sam Hasanu, r.a.: 'Ehu Alija kae
da je Pravi put onaj put kojim su ili Allahov
Poslanik, s.a.v.s., Ebu Bekr, r.a., i Omer, r.a.', a
on mi j e odgovorio: 'Istinu je rekao."'
R ije l (el-rnustekim ) opisna je ime
nica za put na kojem nema nikakvih krivina
niti skretanja. A l lah, d:l.. ., rekao je: " J doi
sta, ovo je Pravi put Moj, pa se njega drite. "
( El - E n am, 1 53 )
'

92
 TuMACENJE E t .-1-'AT I H F.

"Na put on ill kojima si milost Svoju darovao:'

Svrha p o n avl janj a ri jei "Pravi put" u ovom

ajetu jeste da se istakne elja onoga ko upuuje
dovu da Allah, d.., uputu koju m u je podario
uini trajnom, jer Jesi se da neko jedno vrijeme
bude na P ra vo m putu, a 7.a tim posustanc. Neki
pak smatraju Ja s c u ovom ajetu Allah, d:t . ., .

moli da po d ar i istinsko 1.nanje i ra z um ijeva

nje vjere. Ovo m i l jenje zastupa Dafer ibn

M u hammed.

Mufesiri se razilaze u tome ko su oni ko

jima je A l lah, d.., m i lost Svoju darovao. Ye
ina m u fe s ira matra da su to: vjerovjesnici,
a.s., uenjaci, ehidi i dobri ljudi. Kao dokaz
oni navode sljedei ajet: "Oni koji su posluni
Allahu i Poslaniku bit 6: u drutvu vjerovjesni
ka, pravednika, ehida i dobrih ljudi kojima je
Allah milost Svoju darovao. A kako {e oni divni
drugovi biti. " ( En-Nisa, 69)

Iz ovog ajeta moe se razu m j e t i da su oni

t i koji su na Pravom putu za koji se moli u
suri EI-Fatiha.

93
13FREKET S U RE Et.- FATI HA

'l\ ne na p u t o n ih koj i su protiv sebe srdbu

izazvali, n it i onih koj i su zalutali:'

M ufe siri se razila:t. c u tome ko su oni na

koje sc Allah, d.., rasrdio, a ko su oni koji
su zalutali ?
Veina m u fesira smatra d a su jevreji oni
na koje sc Allah, d.., rasrdio, a da su kra
ni oni koji su zalutali. To sc navodi u hadisu
Allahova Poslanika, s.a.v.s., koji prenosi Adij
ibn H at i m , r.a., a koj i pripovijeda o svome
primanju islama.6H
Potvrda su ovom tumaenju sljedei ajeti.
Allah, d:/ ., o jevrejima je rekao: "Zasluiili su
..

A llahovu srdibu . " (Alu l iman, 1 1 2) Na njih sc

. .

odnosi i sljedei ajet: 11/lah njih rasrdio. "

se n a

(EI-Pcth, 6) Na kr. anc e odnosi sljedei ajet:

"/ ne povodite se za prohtjevima ljudi kuji su jo
davnu zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami
s Pravoga puta skrenuli. " (EI-Maida, 77)
N eki smatraju da su oni na koje se Allah,
d.., rasrdi o m nogoboci, a da su oni koji
su 7.alutali licemjeri. Postoje i uenjaci koji
smatraju da su oni na koje se Allah, d:l . ., ra- .

R HaJis bil jee Tirmi:t.i, Tajalisi, Ahmed i ibn H ihban.

94
 TUMAENJF E i .-FATIHE

srdio sljedbenici novotarija, a da su oni koji su

zalu tali oni koji zapostavljaju sunnet.
I ova su tumaenja lijepa, meutim, tuma
en j e koje je dao A l lahov Poslanik, s.a.v.s.,
svakako je najbolje i najpotpunije.
Osnovno znaenje rijei l (el-gadab)
srdl.ba, jeste estina. Kada sc za A llaha, d..,
ka/.e da se rasrdio na nekoga to znai da ga eli
kazniti zbog grijeha koje je uinio.
Rije J)IJ,JI (ed-dala!) zalutalost, u arap
-

skom jeziku znai - gubitak ispravnih namjera

i skretanje s puta istine.

95
" N i u Tevra t u , n i u l n d i l u , n i u K u r ' a n u n i j e
o b j a v l j e n a s u r a s l i n a E l Fa t i h i . O n a j e s e d a m
a j e t a koj i s e po n a v l j a j u , a n j e z i n o j e u e n j e
po d i j e l j e n o i z m e d u A l l a h a , d . . , i Nj egova
roba, a robu p r i p a d a ono to je z a m o l i o . "
H adis

"O d n o s i z m e d u S t vo r i t e l j a i N j eg ov i h r o b o v a ,
sutina pos toj a n j a , nain ob raa n j a
U z v i e n o m , p u t e v i s re t n i h i n es re t n i h , g l a v n e
s u t e m e s u re E l - Fa t i h a , a u j e d n o i n a j b i t n ij e
teme Casnog K u r 'a n a . Razm i l j a n j e o
bereketu, dobru i blagoslovu koj e Fa t i h a
donosi u i vot s v a kog vjernika i v j e r n i ce
otvara vrata pose b n o g sta n j a z a h v a l n qs t i
S t vo r i te l j u . "
M r. hfz. Kenan M u si!'

u s t i l u v r h u n s kog m u fe s i r a K u r t u b i p r i l i ko m
ko m e n t a r a l s t i aze, B i s m i le i Fa t i h e d e m o n
s t r i ra svoj u jedinstvenu naunu m e to d u -
n a vod i i z v o re n a u n i h s t a v o v a , c i t i r a h a d i s ke
z b i rke, j e r j e ' bereket u n avoen j u izvora',
i z b j e g a v a p r e d u g e k o m e n t a re i h i s to r i j s k e
d e t a l j e., d e r i v i r a p ro p i s e i d u n o s t i i z a j e t a .
Za a j e te koj i ne s a d re p r o p i s e o n n avod i
t u m aenje, povode o bj a v e , n a i n e izgov-
aranj a, g ra m a t i k u a n a l iz u , o bj a n j e n j e
n e poz n a t i h rijei ali c i t i ra releva n t n u
a r a p s k u poez i j u . "
M r. Fa hru d i n S m a i lovi!'