FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

KOLEGIJ: Uvod u povijest i teoriju umjetnosti

NASTAVNIK: dr. sc. Nataa Lah
ASISTENT: Tomislav op, mag. str.

- GRKI HRAM -

Bruno Ragu
1. godina preddiplomskog studija povijesti i povijesti umjetnosti
Akademska godina: 2015./2016.

Rijeka, 17. svibnja 2016.

Saetak:

Rad je podijeljen u dva dijela, prvi dio govori openito o grkom hramu kao jednom tipu graevine.
Opisuje se razvoj grkog hrama kroz povijest, tipologija grkih hramova kao i tipologija dijelova
arhitekture koji se nalaze na hramovima, te se prezentira rekonstrukcija idealnog grkog hrama. U
drugom dijelu rada govori se o primjerima, od kojih se istie i detaljnije obrauje Augustov hram u
Puli za kojeg se donosi kratka povijest graevine, tlocrt i druge pojedinosti. Na kraju rada, donose se
jo neki primjeri grkog hrama radi mogunosti komparacije.

KLJUNE RIJEI: grki hram, arhitektura, grka umjetnost, Augustov hram, Pula

1
 I. Grki hram
1.1. to je grki hram?

Grki hram svoje podrijetlo nalazi u jednostavnim primitivnim graevinama zvanima kultna krinja.
To su prapovijesne graevine jednostavnog pravokutnog tlocrta bez ikakve dekoracije, iz takve
gradnje razviti e se megaron. Megaron se moe smatrati pravom preteom grkog hrama, razvija se
na podruju Egejskih civilizacija, a pojam oznaava centralnu dvoranu unutar mikenske palae u kojoj
je vatra neprestano gorila1.

Grki hram je uvijek bio sakralna graevina, koja je imala i reprezentanti karakter2 prema svima
onima koji su dolazili u grad u kojemu bi se nalazio. Upravo zato, grki hramovi bogato su dekorirani
izvana, dok iznutra skromno ureen, jer unutranji dio namijenjen samo za uski krug sveenstva.
Jedna od karakteristika grkog hrama svako su proporcije, jer je poznato da su postojale tono
odreeni omjeri koji su prema miljenju tadanjih arhitekata stvarali osjeaja sklada i lijepog.

1.2. Dijelovi grkog hrama

Osnovni dijelovi grkog hrama su: peristaza odnosno ophod oko cele, pronaos koji je predvorje ispred
cele ili naosa koja je zapravo sredite, jezgra hrama. Iza naosa ili cele nalazi se opistodomos prostorija
koja je sluila kao riznica.3

1.3. Tipologija grkih hramova

Kao i za svako podruje arhitekture tako i za arhitekturu starog vijeka postoji razraena tipologija.
Najraniji oblik grkog hrama naziva se hram in antes. Ante su produetci bonih zidova hrama koje na
taj nain produuju hram i tvore proelje hrama. Poznati primjer takve graevine je Riznica Atenjana.
Tolos je tip hram krunog tlocrta, iz takvoga oblika poslije e se razviti razne rotonde. Prostili su
hramovi koji nemaju bonu kolonadu stupova, ve se stupovi nalaze samo na proelju, dok se kod
amfiprostila stupovi nalaze i na zaeljnom zidu hrama. Za mene osobno hramovi tipa dipter, koji je sa
svih strana okruen s 2 reda stupova, su neto na to pomislim kada se kae grki hram. Slian dipteru
je peripter koji ima 1 red stupova sa svih stana.4 Dodavanjem prefiksa pseudo na osnovu dipter ili
peripter naglaava se da je jedan red stupova laan odnosno da oko njega nije mogu ophod.

1
Mller, W., Vogel G., (1999.), Altas arhitekture 1, Golden marketing, Zagreb

2
Ibidem
3
Ibidem
4
Ibidem

2
 1.4. Arhitektonski dijelovi grkog hrama

Svaki grki hram ima jednake dijelove, temelji koji su najee tvorili umjetnu terasu na kojoj je
poiva hram zove se stereobat. Nakon stereobata, dolazi stilobat, stepenice kojima se dolazilo do
ulaza u hram. Na ulazu se uvijek nalazila kolonada stupova, svaki grki stup sastojao se od tri osnovna
dijela: baze, trupa i kapitela. Ovisno o periodu kojemu je stup pripadao, razlikujemo kapitele: dorski,
jonski i korintski. Dorski je najjednostavniji, jonski je prepoznatljiv po volutama, ukrasnim elementima
u obliku spirale, a korintski po liu akatnusa. Zanimljivo je da grki stup posjeduje proirenje u
sredinjem dijelu koje okom gotovo da i nije vidljivo, ali stvara oku najugodniji oblik za gledanje, a
zove se entazis. Na spoju kapitela i arhitrava nalazi se abak, greda koja prihvaa arhitrav. Arhitrav je
uz vijenac i friz dio traberacije, a oznaava vodoravnu gredu koja poiva na potpornjima i nosi gornji
dio proelja graevine. Zatim slijedi friz, u antici je esto ukraen metopama i triglifima. Metope su
reljefno ukraene ploice koje imaju razne scene, izmeu njih nalaze se triglifi, to su ploice ukraene
s tri vertikalna lijeba, ispod kojih se nalaze gute ili kaplje koje stoje na tankoj i kratkoj podlozi
poznatoj kao regula. Zavrni dio traberacije je vijenac5. Uz vijenac vee se i pojam geizon koji
oznaava rubni dio vijenca, odnosno plou vijenca, na koju nasjeda zabat, koji je esto bio vrlo bogato
ukraen, primjer za to je skulptura koja se nalazila na zabatu Partenona, s prikazima Atene, Zeusa,
Dioniza i drugih bogova, te spor izmeu Atene i Posejdona6. Zanimljivo je kako Grci rjeavaju problem
trokutastog zavravanja zabata, te u taj prostor koji je zbog svoje naravi vrlo suen uvijek smjetaju
umirue ili one u leeem poloaju kako bi to bolje ispunili prostor. Oko zabata nalazio se luk, poznat
kao sima, s vodorigama u obliku najee lavljih glava. elim napomenuti da se pojam sima moe
koristi i za kosu gredu zabata. Na samim rubovima grkog hrama te na njegovima vrhovima
(sljemenim tokama) nalazili su se akroteriji, samostalni plastini ukrasi, raznih motiva, figuralnih,
vegetabilnih i drugih. Akroteriji e se u srednjem vijeku javiti kao ukrasi na sarkofazima.

5
Mller, W., Vogel G., (1999.), Altas arhitekture 1, Golden marketing, Zagreb
6
Bordman, J. (1994.), Greek art, London, C.S. Graphics

3
 II. Augustov hram u Puli
2.1. Smjetaj

Augustov hram smjeten je na Pulskom forumu, u neposrednoj blizini mora, uz nekadanji

decumanus maximus, orijentiran u smjeru jug-sjever. Na forumu na kojemu se nalazi, bila su
smjetena jo dva hrama, te su zajedno inili kompleks posveen kapitolijskoj trijadi.7

2.2. Kratka povijest hrama

Hram se datira u 1. stoljee, tonije moemo govoriti o vremenskom periodu izmeu 2. i 14. godine.
Tako preciznu dataciju moe se zahvaliti natpisu lijevanom u bronci koji se nalazio na ulazu u hram,
tonije na njegovome arhitravu, na kojemu jasno pie da je hram izgraen zatitnici rimske drave,
boici Romi i Augustu, no titulacija Augusta kao patera patrie odnosno oca domovine, upuuje na
upravo ovakvu dataciju. Natpis je uniten u bombardiranjima tijekom 2. svjetskog rata. U srednjem
vijeku gradi se komunalna palaa koja nasjeda na sredinji hram i unitila ga, te je uniten i istoni
hram, u to vrijeme Augostov hram koristi se kao skladite.8 Ouvan je do danas te je novim
arhitektonskim rjeenjima zaeljna strana hrama spojena s ve prije spomenutom komunalnom
palaom, koja danas slui kao gradska vijenica.

2.3. Opis graevine

Prema tipologiji, radi se o tetrastilnom prostilu izgraenom od kamena, primjer je gradnje u doba
ranog carstva. Nalazi se na supstrukcijama, i mogue mu je samo pristupiti putem stepenita koje
dovodi do 4 stupa korinstkog reda. Iznad njih nalaz se friz ukraen vegetabilnim i animalnim
motivima vrlo kvalitetne izrade, a iznad njega je zabat koji u svome sreditu ima medaljon. Proporcije
su hrama su 8x 17,3 metra9. Cela hrama je vrlo jednostavna, i sastoji se od jedne prostorije bez
dekoracija, takoer fasada graevine osim ve spomenutih dekoracija ne posjeduje dodatne
dekoracije ili raslanjivanje zidne mase.

7
Cambi, N., (2002.), Antika, Zagreb, Naknada Ljevak
8
Arheoloki muzej Istre, 2010., 20.5.2016.) Augustov hram, http://www.ami-pula.hr/dislocirane-
zbirke/augustov-hram/
9
Istrapedia, (20.5.2016.), Augustov hram, http://www.istrapedia.hr/hrv/1506/augustov-hram/istra-
a-z/

4
III. Zakljuna razmiljanja

Grki hramovi, predstavljaju vrlo vaan dio arhitekture starog vijeka, koji su ostavili trag na
gotovo svako razdoblje arhitekture, te su bili i ostali neiscrpni uzori i izvori inspiracije za mnoge
arhitekte. Prema mojem miljenju, grki hram osim to predstavlja dosege arhitekture starog
vijeka, predstavlja i dosege ovjekove civilizacije, jer bilo je potrebno mnogo godina dok se nije
dobio savreni oblik grkog hrama, za kojeg je trebalo primijeniti mnogo znanja i vjetina.

Augustov hram u Puli, jedan je od najznaajnih i najpoznatijih spomenika rimske arhitekture u

Hrvatskoj, te ujedno jedan od zatitnih simbola grada Pule.

5
Literatura

1. Arheoloki muzej Istre (2010., 20.5.2016.) Augustov hram, http://www.ami-pula.hr/dislocirane-

zbirke/augustov-hram/
2. Bordman, J. (1994.), Greek art, London, C.S. Graphics
3. Cambi, N., (2002.), Antika, Zagreb, Naknada Ljevak
4. Istrapedia (20.5.2016.), Augustov hram, http://www.istrapedia.hr/hrv/1506/augustov-
hram/istra-a-z/
5. Mller, W., Vogel G., (1999.), Altas arhitekture 1, Golden marketing, Zagreb
6. Vanjak, I., piki, M.,(2014.) Principi restauriranja Augustova hrama u Puli 1946. i 1947. godine,
7.-24.

6
Popis reprodukcija

Slika 1. Mller, W., Vogel G., (1999.), Altas arhitekture 1, Golden marketing, Zagreb

Slika 2. Ibidem

Slika 3. Ibidem

Slika 4. http://www.aldokkan.com/art/greek.jpg

Slika 5. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c3/Greek_temples.svg/600px-
Greek_temples.svg.png

Slika 6. http://math.uni.lodz.pl/~zysk/galeria/2008_grecja/arles_gallery/images/DSC04867.JPG

Slika 7. http://www.mondotravel.hr/files/images/ponuda/atena/Delfi.jpg

Slika 8. https://s-media-cache-
ak0.pinimg.com/236x/1e/fc/ab/1efcab7e3cc55065aca1cd0198f814df.jpg

Slika 9. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/da/The_Parthenon_in_Athens.jpg

Slika 10. http://www.destination360.com/europe/france/images/s/maison-carree.jpg

Slika 11. Mller, W., Vogel G., (1999.), Altas arhitekture 1, Golden marketing, Zagreb

Slika 12. Ibidem

Slika 13. Ibidem

Slika 14. https://www.google.com/earth/

Slika 15. http://www.kulturni-turizam.com/slike/pula_augustov_hram.jpg

Slika 16. Vanjak, I., piki, M.,(2014.) Principi restauriranja Augustova hrama u Puli 1946. i 1947.
godine

Slika 17.
http://s147.photobucket.com/user/swirl_photo/media/pula/resized_DSC00193.jpg.html?t=1175358
370

Slika 18. http://www.pulainfo.hr/files/images/1236548571_1.jpg

Slike 19.
http://www.hellenicaworld.com/Greece/Architecture/imagesDE/Bild/ParthenonNashville.jpg

Slika 20. https://i.ytimgcom/vi/IDp7zqAgp6s/maxresdefault.jpg