You are on page 1of 12

Poglavlje 1

Zašto proučavati konflikt?

On se dešava na poslu, unutar obitelji, i baš usred našeg najosobnijeg odnosa. Konflikt je
uvijek prisutan i u isto vrijeme fascinira i izluđuje. Konflikt nastaje prirodno u svim vrstama
okruženja. Gužva doprinosi stresu, što povećava konflikt. Zakrčeni autoputovi, prenatrpani
prostori gdje se radi i sve više ljudi svuda, pridonosi osjećaju nestašice prostora i privatnosti.

VRSTE OBITELJI
Postoje 3 vrste obitelji:
-obitelj koja izražava konflikt
-kolaborativna obitelj, tj.suradnička
-agresivna obitelj
Kod obitelji koja izbjegava konflikt – rijetko dolazi do svađa, jer su članovi popustljivi ili
se trude ne izraziti i ne činiti ono što drugima smeta, da ne bi došlo do svađe ili konflikta.
Kolaborativna obitelj – je ona obitelj, koja kad se među konfliktima traže rješenja, traže se
najpovoljnija za obje strane.
Agresivna obitelj – je ona obitelj u kojoj često dolazi do konflikata, u kojima su članovi
tvrdoglavi, i koja je disfunkcionalna. Članovi izbjegavaju teme i čine one stvari koje mogu
dovesti do konflikta.

Obitelji koje izbjegavaju


•Konflikt ne postoji, a ukoliko postoji, ne prepoznajte ga.
•Ukoliko postoji konflikt, smislite sami što ćete uraditi po pitanju toga.
•Nemojte nikome drugom govoriti ako postoji borba.
•Odstupite ako se nešto počne spremati.
•Nemojte nikada povisiti svoj glas.

Kolaborativne (koje surađuju) obitelji


•Imajte obiteljski sastanak ili razgovor za jelom da raspravite o pitanjima.
•Koristite dobre vještine slušanja kada netko ima brigu.
•Postupajte s ljudima ispravno.
Agresivne obitelji
•Održavanje najsposobnijih opisuje generalnu klimu obitelji.
•Budite okrutno pošteni bez obzira na učinak.
•Pokažite vaše emocije jako čak iako to boli nekoga.
•Utemeljite svoju poziciju na početku.

Negativna stajališta o konfliktu


1.Harmonija je normalna, a konflikt je abnormalan. Coser i Simmel su podržavali ideju
da je konflikt normalan u odnosu koji traje neko vrijeme. Oni su opisali konflikt kao ciklički,
ili koji se penje i pada. Nitko ne očekuje da odnosi budu konstantno stanje dizanja, ili da će
dosegnuti stanje pada.
2.Konflikti i nesporazumi su ista pojava. Često ljudi u konfliktima uvjeravaju jedni druge
da ''je ovo ustvari samo nesporazum.'' Simons (1972) primjećuje dugo korištenje termina
komunikacijski slom da se opišu konfliktne situacije. Problem sa izjednačavanjem konflikta i
nesporazuma je da ljudi pretpostavljaju da ako je diskusija ''samo nesporazum'', ona se može i
treba biti riješena postizanjem boljeg razumijevanja ili boljom komunikacijom.
3.Konflikt je rezultat osobne patologije. Konflikt je često opisan kao ''bolestan'', a učesnici
konflikta mogu biti etiketirani kao ''neurotični'', neprijateljski raspoloženi'', ''paranoidni'',ili oni
koji omogućavaju. Ukoliko je netko ''nepopustljiv'' oni mogu imati previše ili premalo moći.
Ukoliko je netko ''defenzivan''oni mogu biti pod napadom ili očekivati da im se prijeti.
4.Konflikt nikada ne treba eskalirati. Ponekad je eskalacija neizbježna i ne može se
obuzdati bez narušavanja odnosa (ogorčenost, tiho neprijateljstvo, očaj, beznadnost,
napuštanje privatnih odluka). Upravljanje konfliktom uključuje učenje da se napravi dovoljno
buke da bi se on čuo i da se konflikt učini dovoljno velikim da bi se on vidio.
5.Upravljanje konfliktom treba biti pristojno i uredno. Pretjerano lijepa komunikacija bilo
koje vrste osigurava manjak autentičnog izmjenjivanja. Sillars i Weisberg zapažaju da
konflikti ne slijede pravila pristojne konverzacije. Dobar konflikt nije nužno lijep konflikt,
premda što više ljudi koristi produktivnu komunikaciju, to je vjerojatnije da će konflikti
riješiti probleme i pomoći da odnos napreduje.
6.Ljutnja je emocija koja prevladava u interakciji konflikta. Još jedno pogrešno
shvaćanje je da primarna emocija udružena sa konfliktom jeste ljutnja, ili neprijateljstvo.
Pozitivni pristupi konfliktu
1.Konflikt je neizbježan; zbog toga konstruktivni način pristupa konfliktu je kao ''životna
činjenica.
2.Konflikt služi funkciji ''iznošenja problema na stol.
3.Konflikt često pomaže ljudima da se udruže zajedno i da razjasne njihove ciljeve.
4.Konflikt može funkcionirati da isprazni našu krivnju pomogne ljudima da razumiju jedan
drugoga.

Metafore čine razliku


Metaforični i jezik mašte posve ispunjavaju svakodnevni govor u neformalnim, formalnim,
govornim i pisanim kontekstima. Kada ljudi spontano opisuju konflikt kao nešto drugo, oni
koriste metaforu, što je način usporedbe jedne stvari sa drugom da se govori o tome kao da se
radi o drugoj stvari ili procesu.

Metafore dobitka/gubitka
Mnoge slike i izrazi konflikta bacaju tako negativan ton na proces da je kreativnost prigušena.
Kada metafore impliciraju da je ishod predodređen, postoji mala mogućnost za produktivno
upravljanje konfliktom. Konflikti koji se promatraju na ovaj način se generalno nazivaju
konflikti dobitka/gubitka ili destruktivni konflikti. U konfliktima ove prirode, što jedna
osoba dobije, druga osoba, nužno, izgubi.

Metafore neutralnog konflikta


Nekoliko metafora pokazuje da konflikt nije niti negativan niti pozitivan , ali utjelovljuje
mogućnosti za jedno od toga, oviseći o tome kako se vješto on određuje.
Konflikt je igra
Metafora igre je ograničavajuća kada ljudi neće ''fer igru'' ili ne vide da postoji konflikt ako
kvalitete igre nisu iste za svakoga. Mnogi ljudi su odgojeni da se osjećaju ugodno sa slikom
igre, prihvaćajući dobitke i gubitke kao ''sve je to dio igre''.
Konflikt je herojska pustolovina
Predodžba heroja je endemična u predodžbama o konfliktu.
Konflikt je čin ravnoteže
Na konflikt se gleda kao delikatni čin ravnoteže, kao šetača po zategnutom konopcu, ili onoga
koji se penje na stijene, koji mora naći sigurna hvatišta za ruku ili pada u sigurnu smrt.

Pozitivne Metafore
Konflikt je pregovarački stol
Kolaborativni pristup konfliktu je pokazan kroz primjer zajedničke metafore ''stola''.
''Ispod stola'' se odnosi na skrivene ili tajne dogovore. ''Okretanje stolova'' potiče od
srednjovjekovnog običaja okretanja od jednog partnera za večerom prema drugom da se
započne konverzacija.. Ako su stolovi okrenuti osoba osjeća iznenadan nedostatak kontakta,
potpore, ili gubitak saveznika.
Rješenje konflikta ostaje teško ako ljudi ''pregovaraju za neravnim stolom''
Konflikt je plima
Druga pozitivna metafora za konflikt je plima. Plima opada i raste unutar predvidivih
parametara koji se temelje na fazama mjeseca, klimatskim uvjetima, obličju obalne linije, i
strujama iz oceana.
Konflikt je ples
Još jedna pozitivna predožba konflikta je ples. Ljudi pričaju '' o učenju plesati uz istu glazbu.''
U plesu, oba ili svi učesnici moraju naučiti kako blizu i kako daleko se praviti pomake, kako
da reguliraju razdaljinu, kada usporiti, a kada ubrzati, kako održavati kontakt sa partnerima
tako da znate gdje će oni biti, i kako završiti.
Konflikt je vrt
Još jedna pozitivna predodžba konflikta je da je on pažljivo obrađen vrt ili farma. Ako se na
konstruktivni konflikt može gledati kao na vrt, mogu se doživjeti mnogi pozitivni rezultati. U
dobrim vrtovima, otrovi se ne stavljaju no zemlju – tako, bijes i napadi, koji truju odnos koji
je u tijeku, postaju isto onako nezamislivi kao i stavljanje tekućine za kemijsko čišćenje na
grm ruža.
Rješenje konflikta kao pravljenje popluna
Jedna metafora koju mnoge žene kazuju je slika pravljenja popluna ili krpljenja (sastavljanja)
rješenja. Poplun može biti metafora za konstruktivno rješenje konflikta.
Efekti muško-ženskog roda
Trenutno istraživanje pokazuje da u nekim okolnostima postoje muško – ženske razlike u
određivanju konflikta. U laboratorijskim vježbama muškarci će često pokazivati dominantno i
konkurentno ponašanje, a žene će pokazivati ponašanje izbjegavanja i sklonosti kompromisu.
Filteri muško-ženskog roda
Pored potencijalno usmjeravajućih ponašanja, rod često utječe na to kako netko vidi
konfliktna ponašanja. Filteri roda također utječu na naše razumijevanje konflikta, zbog toga
jer naši filteri mogu djelovati na naša ponašanja. Filteri koje mi koristimo, koji se temelje na
rodu, utječu na to kako mi određujemo konfliktna ponašanja.
Kulturalni filteri
Kao što biste očekivali, vaši filteri koji se temelje na vašoj kulturi utječu na ono kako vi
tumačite druge. Svaki kulturni filter utječe na naše percepcije ponašanja drugih i zbog toga je
od ključne važnosti za atribucije, koje mi pravimo.

Poglavlje 2
Definicija konflikta
U svakodnevnom životu, u mnogim situacijama dolazi do konflikata. Gdje god ljudi
komuniciraju, tu postoji mogućnost da dođe do konflikta. U obitelji, na poslu, na ulici s
nepoznatom osobom… Dakle to je prirodna ljudska aktivnost. Različiti autori, različito
definiraju konflikte, a jedna od definicija je :
Konflikt je izražena borba, između barem dvije međuovisne strane, koje uočavaju
inkompatibilne ciljeve, oskudne resurse i uzajamno djelovanje od drugih, u postizanju
njihovih ciljeva.

Uočeni inkompatibilni ciljevi


Oprečni ciljevi su životna činjenica. Mnogo puta ljudi su apsolutno uvjereni da oni imaju
oprečne ciljeve i ne mogu se složiti u bilo čemu da nastave zajedno. Međutim, ukoliko se
ciljevi preoblikuju ili stave u različit kontekst, strane se mogu složiti.
Uočeni nestajanje resursaa
Resurs može biti definiran kao bilo koja pozitivno uočena fizička, ekonomska ili socijalna
konzekvenca. Izvori mogu biti objektivno realni ili uočeni kao realni od strane osobe. Isto
tako, nestajanje, ili ograničenje mogu biti očiti ili zbiljski.
U međuljudskim borbama dva resursa često uočena kao oskudna, su moć i samopoštovanje.
Bilo da se strane nalaze u konfliktu oko željenog ljubavnog partnera ili povišice za kojom
čeznu, uočene oskudnosti moći i samopoštovanja su obuhvaćene. Ljudi uključeni u konflikt
često kažu stvari koje mogu biti lako protumačene kao odraz borbi moći i samopoštovanja.
Interferencija
Ljudi koji su uzajamno ovisni, imaju nekompatibilne ciljeve i žele isti oskudni resurs, još
uvijek ne mogu ispuniti uvjete za konflikt. Interferencija, ili percepcija interferencije, je
potrebna da bi se ispunili uvjeti za konflikt. Ukoliko se prisutnost jedne osobe miješa sa
željenim postupcima, konflikt se pojačava. Konflikt je povezan sa blokiranjem, a osoba koja
čini blokiranje je uočena kao problem.

Destruktivni konflikt: Individualna komunikacija


Interakcija konflikta može biti produktivna ili destruktivna što ovisi o mnogo čimbenika,
uključujući i kontekst u kojem se on događa i vrste komunikacije koje se koriste. Konflikti su
potencijalno skupi za sve strane; ovi troškovi mogu premašiti koristi ukoliko se iz konflikta
izmamljuje odgovor prije nego se postigne neka vrsta dogovora. Ukoliko su svi učesnici
nezadovoljni sa ishodima konflikta, i misle da su izgubili kao posljedica toga onda se konflikt
klasificira kao destruktivan.
Konstruktivni konflikt
Prilikom analize konflikata, korisno je prepoznati zdrave konflikte u našoj vlastitoj prošlosti,
oni koji se događaju u našem sadašnjem životu i u životima drugih oko nas, kao i one koji će
se događati u budućnosti. Potrebno je izgraditi konstruktivan konflikt, kako bi mogli igrati
ulogu u razvoju zdravih prijateljstava, romantičnih odnosa i radnih odnosa.

Poglavlje 3
Vrste ciljeva
Ljudi u konfliktu slijede četiri generalne vrste ciljeva: (1) sadržaj, (2) odnos, (3) identitet (ili
rad na obrazu), i (4) proces. Akronim (kratica od početnih slova) CRIP označava ove četiri
glavne vrste ciljeva, koji se preklapaju i mijenjaju za vrijeme sporova.
1.Ciljevi sadržaja: Što mi želimo?
Ciljevi sadržaja nastaju kao različite ideje o tome što činiti, koje odluke donositi, gdje ići,
kako dodjeljivati resurse, ili druga vanjska objektivizirana pitanja. Ciljevi sadržaja mogu biti
stavljeni na popis, argumentirani, podržani dokazom, i razdijeljeni na razloge za i protiv.
Ciljevi sadržaja mogu se lako vidjeti i o njima se može lako razgovarati: oni su vanjski za nas
mi možemo ukazati na njih i reći, ''Ja želim to.'' Ipak, premda su objektivni, ljudi često imaju
dubok osjećaj u svezi njih.
Dvije su vrste sukoba sadržaja: (1) ljudi žele različite stvari (ja želim dobiti što je više moguće
za moje auto, a ti želiš platiti najmanje što možeš za njega); ili (2) ljudi žele istu stvar (isti
posao, istog ljubavnog partnera, istu sobu u kući)
Četiri vrste ciljeva praćeni tijekom konflikta

C
Content (sadržaj)

Relationship (odnos)
R

Identity/facework (identitet/rad na obrazu)


I

Process (proces)
P

2.Ciljevi odnosa: Što smo mi jedni drugima?


Ključno pitanje kada procjenjujemo cilj odnosa je ''Tko smo mi jedno drugom u odnosu za
vrijeme naše interakcije?'' Ciljevi odnosa definiraju kako svaka strana želi da se prema njoj
postupa od strane drugog . Različiti ciljevi odnosa vode ljude u konflikt baš kao što to čine i
različiti ciljevi sadržaja. Ljudi često doživljavaju duboki nesporazum oko pitanja tko su oni
jedno drugom. Ciljevi odnosa, mogu se pojaviti kao ciljevi sadržaja, identiteta ili procedure,
itd. – postoji 12 mogućih zamjenjivanja.

3.Ciljevi Identiteta i sačuvanja obraza: Tko sam ja u ovoj interakciji?


Ključno pitanje u procjeni ciljeva identiteta je ''Tko sam ja u ovoj naročitoj interakciji? Kako
se konflikt pojačava po intenzitetu, strane mijenjaju smjer prema sačuvanju obraza kao
ključnom cilju. Naravno, sačuvanje obraza, ili zaštita identiteta, se događa tijekom čitavog
konflikta, ali će biti više naglašeno u nekim trenucima nego u drugim.
4.Ciljevi procesa: Koji će proces komunikacije biti korišten?
Ključno pitanje kada procjenjujemo ciljeve procesa je ''Koja će komunikacija u procesu
najbolje djelovati za ovaj konflikt?''Mnogo puta ljudi se ne slažu u tome kako formalno ili
neformalno upravljati. Različiti procesi komunikacije mogu promijeniti odnose o kojima se
radi. Ciljevi procesa se također razlikuju u različitim kulturama, uz neke koje su sasvim
orijentirane na autoritet i druge koji se oslanjaju na jednako učešće. Ciljevi procesa se odnose
na interese strana u tome kako je interakcija vođena.

Prospektivni ciljevi (budući ciljevi)


Riječ ciljevi najčešće podrazumijeva namjere koje ljudi sadržavaju prije nego što se uključe u
konflikt. Prospektivni ciljevi mogu biti zajednički u obiteljima, intimnim odnosima,
organizacijama.. U nalaženju vremena da se razjasni što ljudi žele iz naročite interakcije leži
temelj za efikasniji konflikt. Ciljevi se mijenjaju u tijeku konflikta. Prospektivni ciljevi su oni
prepoznati prije interakcije sa drugim stranama.
Transaktivni ciljevi (ciljevi obavljanja)
U mnogim konfliktima ciljevi su prilično složeni i prolazni. Oni jedino postaju jasni kako se
konflikt odvija. Npr., za vrijeme sukoba sa nekim tko dijeli prostor stanovanja s vama oko
financijskih nesporazuma, vi otkrivate da ono što zapravo želite je iseliti se – što niste znali da
osjećate sve dok rasprava nije započela. Znači, transaktivni ciljevi, su oni koji nastaju za
vrijeme komunikacije.
Retrospektivni ciljevi (ciljevi gledano unatrag)
Ciljevi se nastavljaju mijenjati i razvijati dugo nakon što se konflikti završe. Većina ljudi troši
veliki dio svog vremena i energije opravdavajući odluke koje su oni donijeli u prošlosti.
Retrospektivni ciljevi služe kao upozorenje, kao i funkcija predviđanja. Retrospektivni ciljevi
su oni objašnjeni nakon što je konflikt završio.

Razjašnjenje ciljeva
Ciljevi koji su nejasni ili ih je teško specificirati, obično proizvode više konflikta. Jedna
studija je pokazala da su u organizacijama, nejasni i dvosmisleni ciljevi proizvodili više
konflikta među uposlenicima. Pažljiva specifikacija svačijeg cilja dopušta vam da odlučite
koje od njih napustiti, koje zamijeniti, a koje održavati.
Kolaborativni ciljevi (ciljevi suradnje)
Najbolji ciljevi su jasni ciljevi, i oni pomažu učesnicima u konfliktu da surađuju u rješavanju
konflikta dok štite njihovu mogućnost da rade, žive, ili učestvuju u interakciji jedan s drugim
na važan način.

Poglavlje 4
Što je moć?
Moć je fundamentalni koncept u teoriji konflikta. U međuljudskim i svim drugim konfliktima,
percepcije moći su u srži bilo koje analize. Stotine definicija moći nastoji se podijeliti u tri
tabora. Moć je viđena kao (1) distributivna (ili/ili), (2) Integrativna (i/i), ili doznačena (moć u
izvjesnom odnosu).
Distributivne definicije moći naglašavaju da ''sa silom, kontrolom, pritiskom ili
agresivnošću, jedna strana je u stanju prenijeti njegov ili njen cilj preko otpora druge strane i
na taj način steći moć'. Distributivni pristupi se fokusiraju na moć iznad ili na moć protiv
druge strane.
Integrativne definicije moći naglašavaju moć s drugim. Integrativna viđenja naglašavaju
udruživanje snaga sa nekim drugim da bi se postigli uzajamno prihvatljivi ciljevi. Integrativne
definicije se fokusiraju na ''i/i'' – obje strane moraju postići nešto u odnosu.
Doznačena moć ''daje'' moć izvjesnom odnosu, radije nego da moć zadrže pojedinci ili čak
timovi. U doznačenoj moći, ljudi daruju moć braku, radnoj grupi, obitelji ili grupi prijatelja s
kojom je netko u odnosu.

Moć ili/ili
Pogledajte spisak riječi povezanih sa moći – većina ih se pojavljuje u asocijaciji ili/ili. Vi
imate moć da bi poticali druge protiv njihove volje; to postaje takmičenje volja kada se vi
nalazite u sukobu moći. Karakteristika destruktivne moći je da strane počinju razmišljati i
razgovarati o konfliktu. Gotovo nitko ne misli da on ili ona imaju više moći od drugoga,
barem kada emocije odu veoma visoko. Mi mislimo da drugi ima više moći, što onda
opravdava prljave trikove i naš vlastiti pokušaj da steknemo više moći. Mi često vidimo sebe
kao nevine žrtve drugih koji zloupotrebljavaju moć.
i/i moć je često prvi izbor žena u našoj kulturi. Za dječake, konflikt znači nadmetanje, koje
često pojačava odnose. Zbog ciljeva, nadmetanje je često bolno i oštećuje odnos. Djevojčice
često preferiraju da traže situaciju pobijediti/pobijediti.
Treća vrsta moći je doznačena moć, koja daje moć nekoj drugoj grupi ili entitetu.

Poricanje moći

Neki ljudi su puni antagonizma kada se vodi razgovor o moći, tako da oni mogu poricati da su
moć i utjecaj prikladne teme za razgovor. Mi često pokušavamo uvjeriti druge i nas same da
kontrola nije dio naših interpersonalnih uzoraka.

PORICANJE KORIŠTENJA MOĆI

1.Poreknite da ste komunicirali nešto

2.Poreknite da je nešto bilo komunicirano

3.Poreknite da ste komunicirali nešto, nekoj drugoj osobi

4.Poreknite situaciju u kojoj je bilo komunicirano

Individualne valute moći


Slijedeći odlomak predstavlja popis generalnih valuta moći.
Kontrola Resursa: često dolazi sa nečijom formalnom pozicijom u organizaciji ili grupi.
Primjer je kontrola nagrada ili kazni kao što su plaća, broj radnih sati ili otpuštanje. Roditelji
kontroliraju resurse kao što su novac, sloboda, auta i privatnost za tinejdžere.

Interporsonalne veze: su Vaša pozicija u većem sustavu koja ima centralnu ulogu u
razmjeni komunikacije. Ukoliko ste vi osoba za vezu između dvije frakcije, služite kao most
između dvije grupe koje inače ne bi imale informacija jedna o drugoj, ili imate mrežu
prijatelja koji vole jedni druge, vi imate valute veze.

Communication/komunikacijske vještine: Konverzacijske vještine, sposobnost uvjeravanja,


vještine slušanja, vještine vođenja grupe, sposobnost da se komunicira suosjećajno i srdačno i
sposobnost da se formiraju bliske veze sa drugima, sve one doprinose interpersonalnoj moći.
Svi ljudi trebaju biti povezani jedni s drugima, da budu važni jedni drugima, i da budu
shvaćeni od drugih. Oni koji komuniciraju dobro dobivaju važnost, a time i interpersonalnu
moć.
Ekspertiza: je posebno znanje, vještine i talenti koji su korisni za zadatak pri ruci. Biti
ekspert u području sadržaja kao što je analiza budžeta, području procesa kao što su metode
odlučivanja, ili u području odnosa kao što je dešifriranje neverbalnih pokreta može vam dati
moć kada je drugima potrebna vaša ekspertiza.

Procjena moći: Stajalište odnosa

Pošto je moć dinamičan proizvod odnosa koji se mijenjaju, količina moći koju strane imaju u
bilo kojem određenom trenutku se ne može izmjeriti precizno. Jedna maksima za zapamtiti,
kada se nalazite usred konflikta je ova: ''Svaka osoba čvrsto vjeruje da druga osoba ima više
moći.''

Jaka moć
Jaka moć je često cilj kojem ljudi teže. Težnja većoj moći, može uništiti čak i ono najbolje od
odnosa. Npr., u intimnim odnosima, osoba koja je najmanje uložila u odnos, ima najviše
moći. Glavna poteškoća u imanju jače moći od nekoga drugog je da se ona može korumpirati.
Korupcija znači pokvarenost morala, nesposobnost da se održava integritet sebe.
Slaba moć
Baš kao što moć može korumpirati, nemoć također može korumpirati Ako su ljudi slabije
moći stalno izvrgnuti neugodnom postupanju ili nedostatku postignuća cilja, oni će vjerojatno
proizvesti neki organizirani otpor prema ljudima jače moći. Kada netko dođe do faze ''ništa
nije važno'' rezultat je nasilje ili očaj. To je osoba koja se osjeća nemoćnom koja se okreće
zadnjem rješenju – odustajući od agresivnosti, nasilja Previše gubljenja ne gradi karakter; to
gradi frustraciju, agresivnost, ili apatiju.

Pristupi ravnoteži moći


Kada je moć uveliko neuravnotežena, ljudi mogu poduzeti korake da preustroje moć tako da
se djelovanje može nastaviti kreativno, a pitanja odnosa ne preuzimaju pitanja sadržaja, čineći
rješenje konflikta nemogućim.
1.Obuzdavanje
Slabo vjerojatno koliko se može i činiti, strane jače moći mogu ograničiti svoju moć
odbijanjem da koriste sve valute koje im stoje na raspolaganju. Ukoliko se osoba jake moći
odbije angažirati u ''prirodnim'' odgovorima, ovo obuzdavanje može preinačiti automatsku
prirodu destruktivnog ciklusa. U ovom automatskom pristupu, moć je dana jačem partnerstvu
ili jedinici, umjesto da se koristi kao individualno pravo.

2.Usmjerenost na međusobnu ovisnost: Moć prema jedinici


Pojedinci jače moći obično pokušavaju minimizirati međuovisnost; zbog toga, pojedinci
slabije moći trebaju ukazati na to, kako su strane u konfliktu više povezane nego što bi moglo
izgledati.

3.Moć mirne ustrajnosti


Ljudi slabije moći u konfliktu često mogu dobiti više ujednačene moći ustrajavanjem u
njihovim zahtjevima. Stvarna promjena, kada je moć nejednaka, rijetko se događa kroz
intenzivnu konfrontaciju ljutnje. Radije, promjena rezultira iz pažljivog razmišljanja i iz
planiranja malih, upravljivih poteza koji se temelje na čvrstom razumijevanju problema.

4.Ostanite aktivno angažirani


Ostajanje na poziciji slabe moći, pretpostavlja da je nečija slabost trajno umjesto privremeno
stanje, a usvajanje taktika slabe moći postavlja opasno neuravnoteženu situaciju koja ne
koristi nikome, čak ni osobi jake moći. Osoba jake moći, koja ima moć da definira uvjete
konflikta u njegovu ili njenu vlastitu korist, često razumije samo jednu stranu konflikta. Zbog
toga, osoba jake moći možda ne bude u stanju naći konstruktivno rješenje.

5.Ovlaštenje ljudi slabe moći od strane ljudi jake moći


Ponekad je dakako u korist pojedinaca ili grupa jače moći da namjerno pojačavaju moć grupa
ili pojedinaca slabije moći. Bez ovog restrukturiranja moći, radni ili intimni odnosi mogu se
okončati ili postati otvrdnuti krutim, nijemim, pasivnim, agresivnim, i nezadovoljavajućim
komplikacijama. Valute vrednovane od strane ljudi jače moći mogu biti razvijene od ljudi
slabije moći ukoliko im bude dozvoljeno više obuke, više moći odlučivanja, ili više slobode.

6.Metakomunikacija
Još jedan način da se izbalansira moć je transcendirati strukturu dobitka/gubitka zajedničkim
djelovanjem da se sačuva odnos za vrijeme konflikta. Metakomunikacijom za vrijeme ili prije
konflikta strane se mogu složiti o ponašanjima koja neće biti dopuštena (kao što je napuštanje
za vrijeme sukoba).