Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4.

Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav
(1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (“Sluţbeni glasnik
BiH“, broj 47/16), na sjednici odrţanoj 11. oktobra 2017. godine, donijela je

ODLUKU

Historijsko područje – Stari grad Kaštele, općina Kiselјak, proglašava se

nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u dalјnjem tekstu: nacionalni
spomenik).
Nacionalni spomenik čini: srednjovjekovni grad Kaštele, sačinjen od dvije kule
– Bijeli i Crni grad.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1370/6,
katastarsko-knjiţni uloţak broj 555, k.o. Bilalovac, općina Kiselјak, Federacija Bosne i
Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene ovom odlukom,
a u skladu sa Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih
spomenika, uspostavlјene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Federacija Bosne i Hercegovine (u dalјnjem tekstu: Federacija) duţna je

osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu,
konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u dalјnjem tekstu: Komisija)
utvrdit će tehničke uvjete za izradu informacijske table sa osnovnim podacima o
spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S cilјem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u

tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se slјedeće mjere zaštite:
­ dozvolјeni su isklјučivo istraţivački i konzervatorsko-restauratorski radovi,
radovi na tekućem odrţavanju, uklјučujući i one koji imaju za cilј prezentaciju
spomenika, uz odobrenje ministarstva nadleţnog za prostorno uređenje u
Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјnjem tekstu: nadleţno ministarstvo) i
stručni nadzor nadleţne sluţbe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadleţna sluţba zaštite);
­ dozvolјeno je obavlјanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadleţnog
ministarstva i stručno mišlјenje nadleţne sluţbe zaštite;
­ radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dozvolјeni su
isklјučivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i
odobrenja nadleţnog ministarstva i nadzor nadleţne sluţbe zaštite;
­ područje predstavlјa arheološki lokalitet, pa je prilikom obavlјanja arheoloških
istraţivačkih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
­ prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a moţe se koristiti u
edukativne i kulturne svrhe;
­ nije dozvolјena eksploatacija kamena i šume, lociranje potencijalnih
zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i
magistralne infrastrukture i svih objekata koji u toku izgradnje ili u toku
eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik.
­ nije dozvolјeno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i
promjenu krajolika;
­ nije dozvolјeno odlaganje otpada.
Federacija je duţna posebno osigurati provođenje slјedećih mjera:
­ izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
­ izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog
spomenika, koji treba sadrţavati arheološko istraţivanje prostora nacionalnog
spomenika, uređenje spomenika sa uklanjanjem samonikle vegetacije,
uređenje pristupne staze i redovno odrţavanje spomenika.

U cilјu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji

obuhvata prostor dijela k.č. 1370, k.o. Bilalovac, općina Kiselјak, dijela k.č. 3126 k.o.
Pridola, općina Fojnica i dijela k.č. 1848 k.o. Bukovci, općina Busovača, a koji je
određen slјedećim koordinatama: 1. Y=6494855 X=4875295; 2. Y=6494929
X=4875274; 3. Y=6495009 X=4875228; 4. Y=6494954 X=4875092; 5. Y=6494818
X=4875178; 6. Y=6494811 X=4875212. Površina zaštitnog pojasa je 15.469 m2. Na
tom prostoru utvrđuju se slјedeće mjere zaštite:
­ nije dozvolјena eksploatacija kamena i šume, lociranje potencijalnih
zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i
magistralne infrastrukture i svih objekata, koji u toku izgradnje ili u toku
eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik.
­ nije dozvolјeno izvođenje radova koji bi mogli uticati na izmjenu područja i
promjenu krajolika;
­ dozvolјeno je obavlјanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadleţnog
ministarstva i stručno mišlјenje nadleţne sluţbe zaštite;
­ nije dozvolјeno odlaganje otpada.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraţivanja budu nađeni, bit će
pohranjeni u najbliţem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete
ili u Zemalјskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku
arheoloških istraţivanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelј arheoloških istraţivanja duţan je nakon izvršenih
arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraţivanja.
 Arheolog – voditelј arheoloških istraţivanja mora imati na raspolaganju sav
pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraţivanje i dok ne
završi izvještaj, a najduţe za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraţivanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavlјanja izvještaja o provedenom istraţivanju, Komisija će utvrditi
pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dozvolјeno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelј istraţivanja utvrdi da
je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlјe, dokaze o tome prezentirat će
Komisiji, koja moţe dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlјe pod detalјno
utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan
zemlјe i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

Stavlјaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu

u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadleţna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona,

gradske i općinske sluţbe, suzdrţat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje
mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka se dostavlјa nadleţnom općinskom sudu radi upisa u zemlјišne

knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloţenje sa pratećom dokumentacijom, koje je

dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije
(http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavlјivanja u

“Sluţbenom glasniku BiH“.
 Ovu odluku Komisija je donijela u slјedećem sastavu: prof. dr. Amir Pašić,
Goran Milojević i Radoje Vidović.

Predsjedavajući Komisije

Goran Milojević
Broj: 09-2.3-89/17-9
11. oktobra 2017. godine
Sarajevo
 O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje

nacionalnih spomenika, uspostavlјene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za
očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl.
V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra
upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (“Sluţbeni
glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom
statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično
dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika primila je, dana 08. aprila 2013.
godine, peticiju od Franjevačkog samostana Duha Svetog iz Fojnice za proglašenje
Starog grada Kaštele na planini Zahor na tromeđi općina Fojnica, Kiselјak i
Busovača, nacionalnim spomenikom.
U skladu s odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana
36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija
je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra
nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra

Stari grad Kaštele, smješten je na padinskim dijelovima planine Zahor, na
tromeđi općina Fojnica, Kiselјak i Busovača. Iako katastarski pripada općini Kiselјak,
njegov prirodni poloţaj i historijski razvoj vezan je za područje Fojnice i pripadnike
reda Franje Asiškog iz Samostana sv. Duha u Fojnici.
Prilikom osvajanja srednjovjekovnog bosanskog kralјevstva od Osmanskog
carstva u Stari grad Kaštele su se sklonili franjevci na čelu sa Anđeom Zvizdovićem,
koji se odatle spustio na polјe u selo Milodraţ, gdje mu je sultan Mehmed II Fatih,
dana 28. maja 1463. godine uručio ahdnamu, najstariji dokumenat o lјudskim
pravima.
U odnosu na ostale utvrđene gradove srednjovjekovne Bosne, Stari grad
Kaštele se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini. Prostor na kojem je Grad sazidan u
prvobitnom stanju predstavlјao je izdublјenu pećinu u stijeni, koja je kasnijim
aktivnostima proširena i pregrađena zidovima. Na taj način sazidane su dvije kule u
odbliku pravougaonika – Bijeli i Crni grad.

II – PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

o podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uklјučujući opis,

arhitektonski snimak i fotografije
o uvid u sadašnje stanje dobra;
o kopiju katastarskog plana;
o zemlјišno-knjiţni izvod;
o historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je
data u popisu korišćene dokumentacije u okviru ove odluke.
 Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini i člana 34. stav (1) Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja
konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pruţiti
mogućnost vlasniku predloţenog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije,
institucijama nadleţnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama,
stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje
stavove. U skladu sa tim, Komisija je poduzela slјedeće aktivnosti:
- Dopisom broj: 05.2-35.2-10/15-31 od 24.02.2015. godine, Komisija je
zatraţila dostavlјanje dokumentacije, napomena, sugestija i stavova vlasnika u vezi
sa proglašenjem Starog grada Kaštele, općina Kiselјak od: Općine Kiselјak i Fojnica
(Načelnik; Tijelo uprave nadleţno za poslove urbanizma i katastra), Federalnog
ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu
Federalnog ministarstva kulture i sporta, Franjevačkog samostana Duha Svetog iz
Fojnice i Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene, Sarajevo.
- U “Sluţbenom glasniku BiH“, broj 30/16, objavlјeno je Obavještenje o
pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim
spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresiranim fizičkim i pravnim
licima, tijelima i institucijama da u roku od 30 dana dostave Komisiji svoja stajališta u
vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.
- Dopisom broj: 05.2-36.1-22/16-77 od 20.06.2016. godine Komisija je
zatraţila da se formira posebna katastarska čestica sa pripadajućim posjedovnim
listom i zemlјišnoknjiţnim izvodom za prostor, koji predstavlјa zonu zaštite
nacionalnog spomenika Stari grad Kaštele, od: Općine Kiselјak (Načelnik; Tijelo
uprave nadleţno za poslove urbanizma i katstra).
- Dopisom broj: 05.2-36.1-22/16-102 od 31.08.2016. godine, Komisija je
zatraţila da dostavlјanje zemlјišnoknjiţnog izvoda za k.č. broj 1370/6, k.o. Bilalovac,
Kiselјak, od: Općinskog suda u Kiselјaku.

Do donošenja odluke, Komisiji je dostavlјena slјedeća dokumentacija:

o Dopisom Franjevačkog samostana Duha Svetog iz Fojnice broj: 57/14
od 02.04.2014. godine, Komisiji je dostavlјena slјedeća dokumentacija:
 kopije katastarskih planova,
 katastarsko-knjiţni izvodi,
 prijedlog obuhvata zone zaštite,
 Elaborat postojećeg stanja Starog grada Kaštele – Fojnica
(tekstualni dio, skica grada i fotografije – priredili fra Nikica
Vujica, gvardijan, Mustafa Kučuk, dipl.ing.arh. i Sakib Pašić,
geodetski tehničar).
o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta, broj: 07-40-4-693/15, od 04.03.2015. godine, kojim su
Komisiji dostavlјeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite za
predmetno dobro.
o Dopis općinskog načelnika, Općine Kiselјak, broj: 01-40-463/15 od
05.03.2015. godine kojim su Komisiji dostavlјeni Kopija katastarskog
plana za k.č. 1370/1, k.o. Bilalovac i Katastarsko-knjiţni izvod broj 555,
k.o. Bilalovac, Kiselјak.
o Dopis Općine Fojnica, broj: 07-31-241/15 od 06.03.2015. godine, kojim
je Komisija informirana da je Općina Fojnica u saradnji sa Franjevačkim
samostanom iz Fojnice učestvovala u pripremi prijedloga da se Stari
grad Kaštele proglasi nacionalnim spomenikom te da su katastarski i
 gruntovni podaci dostavlјeni Komisiji u spomenutom prijedlogu za
proglašenje predmetnog dobra nacionalnim spomenikom.
o Dopis Odjela za geodetske poslove i katastar nekretnina općine Kiselјak
broj: 05-31-2284/16 od 26.07.2016. godine, kojim su Komisiji
dostavlјeni;
 kopija kataskatskog plana za k.č. broj 1370/6, k.o. Bilalovac,
 izvod iz katastarsko-knjiţnog izvoda broj 555, k.o. Bilalovac,
 rješenje o provođenju formiranja parcele k.č. 1370/6, k.o.
Bilalovac.
o Dopis Zemlјišnoknjiţnog ureda općinskog suda u Kiselјaku, broj: 049-0-
RZ-16-000 570 od 14.09.2016. godine, kojim je Komisija informirana da
Zemlјišnoknjiţni ured ne raspolaţe podacima za k.o. Bilalovac te de se
za potrebne podatke Komisija obrati Sluţbi za katastar općine Kiselјak,
uz napomenu da je na snagu stupio novi premjer katastra nekretnina za
pojedine katastarske općine na području općine Kiselјak i cijelu političku
općinu Fojnicu.
o stav vlasnika zemlјišne parcele ŠGD “Šume središnje Bosne“ d.o.o.
Donji Vakuf, do donošenja Odluke nije dostavlјen.

Na osnovi uvida u prikuplјenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je

slјedeće:

1. Podaci o dobru
Lokacija
Stari grad Kaštele se nalazi na planini Zahor na nadmorskoj visini od 1122 m
geografskoj širini N 44° 1'15.78" i geografskoj duţini E 17°55'53.87".1 Smješten je na
tromeđi općina Fojnica, Kiselјak i Busovača. Od centra Fojnice udalјen je 6,90 km
zračne linije u pravcu sjeveroistoka, od centra Kiselјaka 14,50 km zračne linije u
pravcu sjeverozapada, dok je od centra Busovače udalјen 9,70 km zračne linije u
pravcu jugoistoka.2 U odnosu na ostale utvrđene gradove srednjovjekovne Bosne,
grad Kaštele se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini. Do njega se dolazi asfaltiranim
putem iz pravca Fojnice preko izletišta Malkoč i sela Korita do Vladićkog vrha, dalјe
se nastavlјa šumskim makadamskim putem u duţini od oko 5–6 km do platoa, gdje
se nalazi izvor pitke vode nazvan Nehaj. Sa platoa vodi pješačka staza, koja se
spušta niz strmu padinu do Staroga grada u duţini od oko 300 m.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k. č. 1370/6,
posjedovni list / katastarsko-knjiţni uloţak broj 555, k.o. Bilalovac, općina Kiselјak,
Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci
Kiselјak je smješten u proširenoj dolini rijeke Fojnice i Lepenice, na raskrsnici
puteva iz Fojnice, Visokog i Kreševa. Konfiguracija tla i geografski poloţaj pruţali su
u njegovoj uţoj okolici mogućnost za stalno nastanjivanje još od prahistorijskog doba
na što upućuju, osim brojnih toponima: Gradina, Gradac, Gradište, i brojni arheološki
nalazi pronađeni tokom istraţivanja, obavlјanja infrastrukturalnih radova ili slučajnim
pronalaskom. Prve vijesti o Kiselјaku daje Benedikt Kuripešić u svom Itineraru i kaţe
da je: “dne 11 septembra 1530 godine, dolazeći iz Busovače, prešao rijeku
1
https://maps.google.com/, (25.08.2015.)
2
Dana 25.08.2015. godine podaci dobavljeni preko programa Google Earth (program preuzet sa
stranice www.googleearth.com).
Ţelјeznicu (danas uobičajen naziv za Fojničku rijeku) i stigao u Kiselјak (njem. Saurer
Prunnen = kiseli zdenac)“. Naime B. Kuripešić je u pratnji grofa Lamberga i hrvatskog
kapetana Nikole Jurišića putujući u Carigrad 1530. godine prošao kroz Kiselјak.3
Regija Kiselјaka bogata je mineralnim izvorima koji su evidentirani duţ čitave doline,
počev od Kobilјače, preko Kiselјaka, Gromilјaka, Brestovska, Bilalovca do Klokota,
dok se u radijusu od oko 1500 m u centru Kiselјaka nalazi nekoliko izvora.4
U ranom srednjem vijeku pa sve do XIV stoljeća postojala je velika ţupa
Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiselјak,
tj. obuhvatala je čitav sliv današnje Fojničke rijeke. Bila je jedna od sedam ţupa u
srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o ţupi Lepenici nalazi se u
povelјi ugarsko-hrvatskog kralјa Bele IV iz 1244. godine, u kojoj se, između ostalog,
potvrđuje bosanskom biskupu posjed “Rozil in supa Lepeniza, apud ecclesiam s.
Michaelis”. Rotilј se nalazi oko 1,5 km zapadno od Kiselјaka. U to vrijeme bila je ova
ţupa u direktnom posjedu bosanskih banova, a do 1463. godine, tj. do propasti
bosanskog srednjovjekovnog kralјevstva, bila je, zajedno sa ostalom centralnom
Bosnom, u direktnom posjedu dinastije Kotromanića. Krajem XIV stoljeća, razvojem
feudalizma, završen je proces rastakanja starih ţupa. Ţupe su podijelјene na više
manjih jedinica koje su skoro redovno imale svoje upravno-političke centre u
utvrđenim gradovima. Tako se i velika ţupa Lepenica podijelila na kneţije: okolina
Fojnice sa Kozogradom, sliv rijeke Kreševčice sa gradom Kreševom, Lepenica sa
gradom kod Višnjice. Iz XIV stoljeća poznata su dva dokumenta u kojima se spominje
contrata quam vocatur Lepenica, a odnose se na prodaju konja i robinje.5 Nahije koje
su formirane u rano doba osmanske vladavine na teritoriji Bosne i Hercegovine
obuhvataju teritorije kasnosrednjovjekovnih kneţija.6
Stari grad Kaštele je smješten je na tromeđi općina Kiselјak, Busovača i
Fojnica. Iako katastarski pripada općini Kiselјak, njegov prirodni poloţaj i historijski
razvoj, vezan je za područje Fojnice i pripadnike reda Franje Asiškog iz Samostana
sv. Duha u Fojnici.
Naime, prilikom osvajanja srednjovjekovnog bosanskog kralјevstva od
Osmanskog carstva u Stari grad Kaštele su se sklonili franjevci na čelu sa Anđeom
Zvizdovićem, koji se odatle spustio na polјe u selo Milodraţ, gdje mu je sultan
Mehmed II Fatih, dana 28. maja 1463. godine uručio ahdnamu, najstariji dokumenat
o lјudskim pravima.7

2. Opis dobra
Stari grad Kaštele se nalazi na planini Zahor, smješten je na tromeđi općina
Fojnica, Kiselјak i Busovača. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 1122 m,
geografskoj širini N 44° 1'15.78" i geografskoj duţini E 17°55'53.87".8 Prilikom
spuštanja niz strmu padinu, pejšačkom stazom, dolazi se ispod Kaštela i posjetilac
ima osjećaj kao da su dvije kule zalijeplјene na sredini velike stijene. Prostor na
3
Dr. Mandić, Mihovil. Starine kod fojničkog Kiseljaka, Sarajevo: GZM, XXXVII, 1925, str. 65.
4
Imamović, Enver. Područje Fojnice, Kiseljaka i Kreševa u rimsko doba, Sarajevo: Naše starine, XII,
1972. 193–204.
5
Anđelić, Pavao, Arheološka ispitivanja u: Lepenica – priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje,
Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. III. Sarajevo, 1963, str. 173.
6
Anđelić, Pavao, Arheološka ispitivanja u Lepenica – priroda, stanovništvo privreda i zdravlje,
Sarajevo: Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knj. III. o, 1963, str. 177, 187,
188; 1972, str. 236–237.
7
Palavestra, Vlajko, Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i okolini, GZM (etnologija),
Ns, Knj, XVII/XVIII – 1972/1973, Sarajevo, 1973, str. 112.
8
https://maps.google.com/ (25.08.2015.).
kojem je Grad sazidan u prvobitnom stanju predstavlјao je izdublјenu pećinu u stijeni,
koja je kasnijim aktivnostima proširena i pregrađena zidovima. Na taj način sazidane
su dvije kule – Bijeli i Crni grad – u odbliku pravougaonika. Ispod Grada stazom
uklesanom u kamenu posjetioci se mogu penjati do prve kule, dok drugoj kuli mogu
pristupiti samo alpinisti uz pomoć opreme (uţad i klinovi), zbog uništenja drvene
konstrukcije koja je povezivala kule. Grad nije imao odbrambeni karakter,
predstavlјao je sklonište za grupu lјudi, u ovom slučaju vjerskih sluţbenika, odnosno
slјedbenika učenja Franje Asiškog.
Kula I – Bijeli grad9 stazom uklesanom u stijenu sa zapadne strane,
omogućen je prilaz do kule, gdje se nalazi ulaz, smješten u podnoţju zida, također sa
zapadne strane. Dimenzije ulaza su: visina 170 cm x širina 110 cm. Duţina
kompletnog zida sa zapadne unutrašnje strane 225 cm, dok je visina 740 cm. Kula se
sastoji iz dvije prostorije (vidi Situacioni plan), prva nakon ulaza zaprema površinu
od 10,42 m² i u odnosu na drugu prostoriju je niţa za 220 cm. U nivou poda druge
prostorije sa juţne strane zida, kao i sa zapadne, postoje otvori za nosive grede, tako
da se druga prostorija, prostirala i iznad prostorije br. 1 na kojem je imala drveni pod,
a na preostalom dijelu podlogu je predstavlјala klesana stijena, koja zaprema
površinu od 33,81 m².
Do druge (gornje) prostorije dolazilo se drvenim stepenicama. Zid je rađen od
sitnog plosnatog kamena i vezivne vapnene ţbuke. Sa zapadne strane zida iznad
ulaza, nalaze se još dva otvora. Donji niţi je prozor dimenzija visine 120 x širina 70
cm sa vidlјivim postojanjem nadprozornika i klupice, dok je gornji otvor dimenzija
visine 40 x širine 20 cm. Na vrhu zid je lučno zasvođen prema juţnom poprečnom
zidu, koji je oštećen u svom gornjem i istočnom dijelu. Juţni zid je sačuvan u duţini
od 300 cm sa unutrašnje strane u prostoriji br. 1 u nivou poda, međutim u nivou poda
prostorije br. 2 zid se produţava za još jedan metar. Od poda prostorije br. 1 do vrha,
visina zida sa juţne strane je 615 cm, a deblјina 60 cm. Na njegovom gornjem dijelu
su vidlјivi tragovi gareţi, tako da je pretpostavka da je pokrivni materijal bio od drveta,
ali je uslјed određenih okolnosti izgorio i nije sačuvan. Obje prostorije su prirodno
natkrivene stijenom i predstavlјaju Kulu I, odnosno Bijeli grad. U zapadnom dijelu na
juţni zid se nastavlјala drvena konstrukcija u duţini od 730 cm, koja je povezivala
prostorije Bijelog grada sa prostorijom Crnog grada.
Kula II – Crni grad10
Pristup do Crnog grada moguć je samo uz pomoć alpinista i njihove specijalne
opreme, predviđene za ovu vrstu poslova, jer je drvena konstrukcija koja je
povezivala prostorije Bijelog sa Crnim gradom uslјed vremenskih prilika uništena,
tako da postoji fizička razdvojenost ova dva grada. Na nekada postojeću drvenu
konstrukciju nastavlјa se stijena u duţini od 20 cm, gdje se nalazi ulaz u prostorije
Crnog grada, čije su dimenzije: visina 180 cm x širina 120 cm. Deblјina zida sa juţna
strane je 115 cm, u nivou poda prostorije br. 3. Nјegova duţina je 320 cm, dok je
visina 380 cm. Zid je rađen od sitnog plosnatog kamena i vezivne vapnene ţbuke.
Kula II se sastoji iz jedne prostorije (vidi Situacioni plan), koja zaprema površinu od
16,25 m². Prostorija je prirodno natkrivena stijenom, a tamo gdje je otvor nalazi se
spomenuti juţni zid, koji zatvara cjelinu prostorije, koja predstavlјa Kulu II, odnosno
Crni grad.

9
Nazvan Bijeli grad vjerovatno iz razloga što je kao vezivno tkivo prilikom gradnje pregradnih zidova,
korišten krečni malter – ţbuke.
10
Nazvan Crni grad vjerovatno iz razloga što je kao vezivno tkivo prilikom gradnje pregradnih zidova,
korištena određena vrsta crnog maltera – ţbuke.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine kao spomenik III kategorije u dijelu
Lokaliteti srednjeg vijeka (XIII–XV st.) – utvrde – burgovi, pod rednim brojem 97.
uvršten je Kaštel kod Fojnice.11
Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog
ministarstva kulture i sporta, dobro je bilo evidentirano pod slјedećim nazivom:
- Kaštela / Pridola / Rizvići, Fojnica
Srednjovjekovni grad.
Srednjovjekovni grad Kaštela situiran je visoko na obroncima planine Zahor u
Fojnici.
U pećinski obronak ugrađeno je manje utvrđenje sa dvije kule, poznate pod
nazivom Bijeli i Crni grad.
Grad Kaštela nalazi se na najvišoj nadmorskoj visini u odnosu na ostale
utvrđene gradove srednjovjekovne Bosne.
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.12

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Historijske podatke i narodne predaje o Kaštelu priredio je Vlajko Palavestra u

svom radu pod nazivom: Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i
okolini, GZM, Etnologija, Ns, knj. XVIII, 1972/1973, Sarajevo 1973. godine, str. 134–
136.
Konzervatorsko-restauratorski radovi nisu poduzimani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, dana 17. augusta 2015. godine, ustanovlјeno je
slјedeće:
- Lokalitet se nalazi visoko u planini Zahor, tromeđi općina Fojnica,
Kiselјak i Busovača, čije je šire područje obraslo bjelogoričnim drvetom
bukve (Fagus sylvatica) iz porodice Fagaceae.
- Na saniranju oštećenja grada nisu poduzimana bilo kakve radnje tako
da su primjetna oštećenja na ulaznim vratima, prozoru i zidovima.
- Od drvene konstrukcije na jednom mjestu iznad ulaznih vrata sačuvan
je detalј nosive grede.
- Ostaci zidova izloţeni su ubrzanom propadanju uslјed nedostatka
redovnog odrţavanja i prijeti im opasnost od dalјnjeg razaranja.

6. Specifični rizici
- dezintegracija lokaliteta zbog dugogodišnjeg neodrţavanja,
- nepovolјni utjecaji atmosferalija,
- samonikla vegetacija.

III – ZAKLjUČAK

11
Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-
historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u
Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo 1980, str. 46.
12
Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 07-40-
4-693/15 od 04.03.2015. godine.
 Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima
(“Sluţbeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na slјedećim kriterijima:
A) Vremensko odreĎenje
B) Historijska vrijednost
C) Umjetnička i estetska vrijednost
i. Kvalitet obrade,
ii. Kvalitet materijala,
iii. Proporcije.
D. Čitlјivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim periodima.
E. Simbolička vrijednost
v. Značaj za identitet grupe lјudi.
F. Ambijentalna vrijednost
iii. Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja.
G.Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadrţaj
iv. Tradicija i tehnike,
v. Poloţaj i smještaj u prostoru,
vi. Duh i osjećanja,
vii. Drugi unutrašnji i vanjski faktori.

Sastavni dio ove odluke su:

 Imovinsko-vlasnička dokumentacija
o Rješenje o provođenju formiranja parcele k.č. 1370/6, k.o. Bilalovac.
o Izvod iz katastarsko-knjiţnog izvoda broj 555, k.o. Bilalovac, općina
Kiselјak, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
o Kopija kataskatskog plana za k.č. broj 1370/6, k.o. Bilalovac, broj plana 14,
R= 1:2500; površina 8293 m², općina Kiselјak, Federacija Bosne i
Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
 Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra
o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta, broj: 07-40-4-693/15, od 04.03.2015. godine, kojim su
Komisiji dostavlјeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite za
predmetno dobro.
 Fotodokumentacija:
o fotografije postojećeg stanja dobra snimlјene su 17.08.2015. godine;
fotografirao: historičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom
Canon EOS 450D).
 Tehnička dokumentacija:
o Tehnički snimci postojećeg stanja dobra – skica grada, dostavlјena u
prijedlogu za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom, skicu izradio:
Mustafa Kučuk, dipl.ing.arh.
o dana 17.08.2015. godine definirana zona zaštite i zaštitni pojas, poslove
vršio vanjski saradnik Komisije Ešref Salihagić, geometar.

Korištena literatura
 U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,
korištena je slјedeća literatura:

1925. Dr. Mandić, Mihovil. Starine kod fojničkog Kiselјaka, Sarajevo: GZM,
XXXVII, 1925, str. 65.
1963. Anđelić, Pavao, Arheološka ispitivanja u: Lepenica – priroda,
stanovništvo, privreda i zdravlјe, Naučno društvo SR Bosne i
Hercegovine, Posebna izdanja, knj. III. Sarajevo, 1963.
1972. Imamović, Enver. Područje Fojnice, Kiselјaka i Kreševa u rimsko doba,
Sarajevo: Naše starine, XII, 1972.
1973. Palavestra, Vlajko, Historijska narodna predanja i toponomastika u
Fojnici i okolini, GZM (etnologija), Ns, Knj, XVII/XVIII – 1972/1973,
Sarajevo, 1973.
1980. Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija,
prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu,
urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i
Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980.
www.googleearth.com (25.08.2015.)
https://maps.google.com/ (25.08.2015.)

Nosilac istraživanja i izrade Prijedloga odluke:

Zijad Halilović, stručni savjetnik za historiju
u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika