Orsolic Mario Gfos 2017 Diplo Sveuc PDF

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK
DIPLOMSKI RAD
Osijek, 08.09.2016. Mario Oršolić

U OSIJEKU
DIPLOMSKI RAD
TEMA:
SEIZMIČKI PRORAČUN VIŠEETAŽNE ČELIČNE ZGRADE
Mario Oršolić
Osijek, 08.09.2016. ___________

U OSIJEKU
ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO
ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE
TEMA: SEIZMIČKI PRORAČUN VIŠEETAŽNE

ČELIČNE ZGRADE
PRISTUPNIK: MARIO ORŠOLIĆ

STUDIJ: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ
ZADATAK:
Za višekatnu čeličnu zgradu poslovne namjene potrebno je napraviti seizmičku analizu

i dimenzioniranje prema HRN EN 1993 i HRN EN 1998. Tlocrtne dimenzije konstrukcije
su 18 000 x 28 000 mm, a visina konstrukcije 21 000 mm. Zgrada je smještena u VIII.
potresnoj zoni. Konstrukcija zgrade regularna je po visini.
Osijek, 15. lipnja 2016.
Mentor: Predsjednik odbora za

diplomske ispite
_____________________ _____________________________
Prof.dr.sc.Damir Markulak Izv.prof.dr.sc.Mirjana Bošnjak Klečina
SAŽETAK RADA:
Cilj ovog diplomskog rada bio je dimenzionirati nosivi sustav višeetažne čelične zgrade
zadane projektnim zadatkom. U radu je napravljen kratki teorijski uvod nakon čega
slijedi analiza konstrukcije. Zgrada je pravokutnog oblika dimenzija 28 000 mm x 18
000 mm, visine 21 000 mm. Kao nosivi sustav usvojeni su glavni okviri povezani
sekundarnim nosačima i pridržani spregovima okomito na svoju ravninu. Glavni okviri
su dimenzionirani kao fleksijski okviri. Sva opterećenja određena su prema HRN EN
normama. Konstrukciju je bilo pokušano izvesti kao konstrukciju visoke klase
duktilnosti, no zbog specifičnosti oblika zgrade i oslabljenja krutosti u prizemlju u ovom
radu usvojen je sustav niske klase duktilnosti. Međukatna konstrukcija je izvedena
sustavom Hoesch Additiv sustava spregnutih ploča koja se pri proračunima smatra
apsolutno krutom u svojoj ravnini. Za profile korišteni su HEM i HEA profili. Radi boljeg
uvida u ponašanje konstrukcije pri horizontalnim opterećenjima sustav je modeliran
kao 3D model. U radu je prikazano dimenzioniranje svih nosivih elemenata
konstrukcije prema dispoziciji kao i spojeva te su u prilozima dani detalji izvedbe
pojedinih spojeva.
Svi proračuni su vršeni u programskom paketu Autodesk Robot Structural Analysis
2011.
Ključne riječi: višeetažna zgrada, čelične konstrukcije, dimenzioniranje, proračun

priključaka, potres
1. Teorijski dio ____________________________________________________________________________________ 1
1.1. Općenito o višeetažnim građevinama____________________________________________________________ 1
1.2. Povijesni pregled____________________________________________________________________________ 1
1.3. Zahtjevi na visoke građevine __________________________________________________________________ 2
1.4. Materijali __________________________________________________________________________________ 4
1.5. Djelovanja na građevine ______________________________________________________________________ 5
1.6. Konstrukcijski sustavi visokih građevina _________________________________________________________ 7
1.7. Uporabljivost visokih građevina_______________________________________________________________ 16
2. Opis zadane konstrukcije _________________________________________________________________________ 17
3. Analiza opterećenja _____________________________________________________________________________ 21
3.1. Stalno opterećenje __________________________________________________________________________ 21
3.2. Promjenjivo opterećenje _____________________________________________________________________ 22
4. Početne nesavršenosti ____________________________________________________________________________ 39
5. Seizmička analiza konstrukcije ____________________________________________________________________ 42
5.1. Analiza u smjeru X _________________________________________________________________________ 47
5.2. Analiza u smjeru Y _________________________________________________________________________ 49
6. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata __________________________________________________________ 51
6.1. Kombinacije opterećenja za granično stanje nosivosti _____________________________________________ 51
6.2. Kombinacije opterećenja za granično stanje uporabljivosti _________________________________________ 55
6.3. Dimenzioniranje ploče ______________________________________________________________________ 57
6.4. Dimenzioniranje pozicije SU1 ________________________________________________________________ 60
6.5. Dimenzioniranje pozicije SV1 ________________________________________________________________ 72
6.6. Dimenzioniranje pozicije SU3 ________________________________________________________________ 84
6.7. Dimenzioniranje pozicije GN1 ________________________________________________________________ 96
6.8. Dimenzioniranje pozicije GN2 _______________________________________________________________ 103
6.9. Dimenzioniranje pozicije GN3 _______________________________________________________________ 110
6.10. Dimenzioniranje pozicije GN4 ____________________________________________________________ 117
6.11. Dimenzioniranje pozicije SN1_____________________________________________________________ 124
6.12. Dimenzioniranje sekundarne grede – POZ 101 _______________________________________________ 129
6.13. Dimenzioniranje spregova u X smjeru ______________________________________________________ 134
6.14. Dimenzioniranje spregova u Y smjeru ______________________________________________________ 136
7. Proračun spojeva _______________________________________________________________________________ 140
7.1. Spoj unutarnjeg stupa i temelja ______________________________________________________________ 140
7.2. Spoj vanjskog stupa i temelja ________________________________________________________________ 154
7.3. Spoj glavne grede u x smjeru (L=8 m) sa stupom ________________________________________________ 168
7.4. Spoj spregova u x smjeru ___________________________________________________________________ 172
7.5. Spoj sekundarne grede na glavnu gredu (L=8 m) ________________________________________________ 177
8. Zaključak_____________________________________________________________________________________ 180
9. Popis korištene literature ________________________________________________________________________ 181
10. Prilozi _____________________________________________________________________________________ 182
1. Teorijski dio
1.1. Općenito o višeetažnim građevinama
Glavna namjena višeetažnih građevina je poslovne i stambene prirode. Vrlo su učinkovite sa
stajališta iskoristivosti prostora i upravo iz tog razloga sve više ih se može pronaći na prostorima
sa visokom koncentracijom stanovništva, gdje je potreba za stambenim i poslovnom prostorom
velika. Primjera višeetažnih zgrada ima nebrojivo mnogo, i dok se neke od najpoznatijih nalaze
u SAD-u u zadnje vrijeme ih sve više ima i u arapskim zemljama poput Ujedinjenih Arapskih
Emirata, Abu-Dhabija itd.
Za razliku od niskih zgrada gdje projektant mora brinuti o prijenosu vlastite težine građevine,
koja se svrstava pod stalna opterećenja i težine namještaja i korisnika građevine koje se svrstava
pod promjenjiva opterećenja, pri projektiranju visokih građevina naglasak se stavlja na
horizontalna djelovanja poput opterećenja vjetrom na građevinu i opterećenja uzrokovana
pomicanjem tla tj. potresna opterećenja. Zbog visine građevine značaj horizontalnih sila
nadilazi značaj vertikalnih sila. Konstrukcija mora biti projektirana tako da ne doživi prevrtanje
ili slom zbog utjecaja horizontalnih djelovanja, ali je također potrebno smanjiti vibracije i
pomake građevine ispod razine koja stvara neudobnost korisnicima građevine.
1.2. Povijesni pregled
Najčešće postavljeno pitanje vezano za visoke zgrade i nebodere je koja je prva visoka zgrada
na svijetu? Odgovor je teško pronaći iz razloga što je teško naći jedinstvenu definiciju visoke
građevine. Primjerice, prema Njemačkom zakonu, svaka građevina koja prelazi 22 m visine
smatra se visokom zgradom. Ova definicija proizlazi iz protupožarnih uvjeta zbog prilaza
građevini i sl. Jedna stvar koja se sa sigurnošću može reći je da je koncept modernih visokih
zgrada nastao u SAD-u krajem 19.st. Ogroman čimbenik za razvoj visokih građevina bilo je
naravno otkriće dizala kao načina vertikalne transportacije unutar građevine.
Prve visoke zgrade bile su tradicionalno građene kao zidane konstrukcije. Ubrzo su inženjeri
dosegnuli granicu ekonomičnosti građenjem visokih zidanih konstrukcija. Godine 1861.
Monadnock građevina je izgrađena, sa svojih 16 katova iznad prizemlja koja je zahtjevala
zidove širine 1,8 m na dnu prizemlja. To je natjeralo inženjere da potraže novi, efikasniji način
građenja u visinu. Rješenje je pronađeno u skeletnom sustavu građenja. Ovdje možemo vidjeti
utjecaj industrijske revolucije na građenje jer je omogućila brzu masovnu proizvodnju čelika
za razumljivu cijenu, a među skeletnim sustavima prevladava čelik kao materijal. Skeletni način
građenja sastoji se od greda i stupova na koje se zidovi „vješaju“, kao zastori. Prva građevina
1
na kojoj je korišten ovakav način građenja bila je zgrada kućnog osiguranja u Chicagu,
izgrađena 1885. godine i imala je 10 katova.
1930. godine je izgrađena Chrysler građevina, prva građevina koja je visine preko 300 m. Ova
konstrukcija je zadržala visinski rekord skoro 41 godinu. Probijanje granice od 300 m započelo
je svjetsku utrku za najvišu građevinu na svijetu. Do 2000.godine, samo 6 građevina je
izgrađeno koje su bile više od Chryslerove zgrade.
U Europi građenje visokih zgrada počelo je tek u 1950. Iako je nekoliko gradova poput
Londona, Frankfurta i Pariza već probilo granicu od 200 m, Europa je i dalje nekonkurentna na
svjetskoj sceni visokih građevina.
1.3. Zahtjevi na visoke građevine

Uz stabilnost i integritet građevine, zahtjevi koji se postavljaju na današnje visoke zgrade su
ogromni. Oni mogu biti subjektivni ili objektivni, ali zasigurno jedan od važnijih faktora
građevine je njezina ekonomska učinkovitost. Svaki investitor ima u cilju izgraditi sigurnu,
privlačnu i ponajprije ekonomski učinkovitu građevinu. Ekonomski učinkovita građevina mora
biti u mogućnosti vratiti svoju vrijednost u razumljivom vremenskom razdoblju. Upravo iz
ovog razloga rade se prije početka gradnje brojne ekonomske analize sa različitim projektnim
varijantama kako bi se utvrdio najbolji mogući scenarij.
Izbor materijala također u velikoj mjeri utječe na ekonomsku učinkovitost građevine, te postaje
jasno da čak i betoni visoke čvrstoće mogu imati prednost nad čelikom. Usprkos tom, niti jedan
materijal nemože biti nazvan najboljim, jer svaki od njih sa sobom nosi svoje prednosti i svoje
mane (tablica 1.).
2
Spregnute
Armirani beton
Armirani beton konstrukcije
(beton visoke Čelik
(normalni beton) (beton visoke
čvrstoće)
čvrstoće)
Cijena gradnje + ++ 0 -
Vlastita težina 0 + ++ +
Krutost ++ ++ 0 +
Fleksibilnost tlocrta 0 0 ++ +
Ponašanje u slučaju požara ++ ++ - +
Vrijeme izgradnje + + ++ ++
Iskoristiva površina - + ++ +
++ jako dobar, + dobar, 0 manje dobar, - nije dobar
Tablica 1. Usporedba materijala
Nije samo izbor materijala ključan za cijenu građevine, tako na primjer, geometrija građevine
može biti promjenjena kako bi se postiglo više iskoristivog prostora. Na drugu stranu,
mjenjanjem geometrije građevine također se direktno može utjecati i na aerodinamiku
građevine s ciljem smanjenja opterećenja vjetrom koja su jako značajna pri projektiranju
visokih konstrukcija. Tako smanjenje opterećenja vjetrom može u konačnici imati za rezultat
značajnu uštedu u utrošku materijala. Još jedan dobar primjer gdje se ekonomičnost zgrade
može povećati je debljina međukatne konstrukcije. Građevina iste visine s tanjim međukatnim
konstrukcijama će imati više katova, što ujedno znači i više iskoristivog prostora te tako i
ekonomičnija građevina.
Ako je moguće, jako je dobro projektirati građevinu tako da njezini nosivi elementi ne smetaju
u slučaju prenamjene građevine. Građevine koje su u mogućnosti da se prenamjene su uvijek
privlačnije od građevina koje tu mogućnost nemaju. Ovo poboljšanje će u fazi izgradnje značiti
skuplju građevinu ali će se na dugoročnom planu zasigurno isplatiti.
Uz sve spomenute zahtjeve postavljene na visoke građevine, svaka građevina mora biti u
mogućnosti zadržati uporabljivost čak i u slučaju jakih udara vjetrova. Za svaku zgradu je
dopušteno njihanje unutar propisanih granica. Ovdje najveću ulogu ima ubrzanje njihanja
konstrukcije. Povrh svega toga, na zgrade se postavljaju brojni zahtjevi u slučaju požara te
izvanrednih slučajeva (katastrofe).
3
1.4. Materijali
Materijali su oruđe za izgradnju građevine. Oni igraju značajnu ulogu za izbor tipa izgradnje
kao i za izbor statičkog sustava konstrukcije. Izbor materijala utječe uvelike na svojstva i izgled
građevine u njezinom završenom stanju.
Beton
Beton je kompozitni materijal sastavljen od agregata (pijesak, šljunak, šljaka, mrvljeni kamen,
reciklirani beton...), cementa i vode. Očvrsnjava preko vremena, a nakon 28 dana beton u kojem
je korišten cement normalne brzine vezanja će dosegnuti svoju nominalnu tlačnu čvrstoću.
Rezultat je materijal sličan kamenu koji je otporan na tlačna naprezanja te se prema tlačnoj
čvrstoći i klasificira. Najveća mana betona kao materijala je zanemarivo mala vlačna čvrstoća.
U visokim građevinama beton se primarno koristi kao materijal za izradu temelja i pilota, gdje
vlada pretežno tlačno opterećenje. Može imati i brojne druge primjene, no vrlo rijetko se može
pronaći bez dodatka armature.
Betonski čelik
Betonski čelik ili čelik za armiranje se u suštini izrađuje identično kao i konstrukcijski čelik.
Najvažnije svojstvo betonskog čelika je njegova deformacijska sposobnost. Ovo svojstvo je
posebno bitno kada se gradi u seizmički aktivnim područjima, zbog cikličke prirode
opterećivanja potresnog opterećenja. U prošlosti se betonski čelik koristio u obliku glatkih i
rebrastih šipki, dok je danas dopuštena upotreba isključivo rebrastih šipki radi bolje posmične
veze s betonom, tj. veće otpornosti na izvlačenje i proklizavanje šipke i betona. Također postoji
mogućnost ugradbe unaprijed zavarenih armaturnih mreža koje se koriste pri izradi betonskih
ploča i zidova. Betonski čelik je podjeljen u 3 klase duktilnosti: A, B, C. Važno je za
napomenuti da je u seizmičkim područjima obvezna primjena armature klase C (visoka
duktilnost).
Armirani beton
Armirani beton je spregnuti materijal sastavljen od dva različita materijala koja se međusobno
jako dobro nadopunjavaju. S jedne strane je beton, koji je u mogućnosti prenijeti ogromne
tlačne sile, ali ima jako malu vlačnu čvrstoću. S druge strane, čelik za armiranje posjeduje
ogromnu vlačnu čvrstoću. Iz tog razloga, inženjeri projektiraju betonske elemente tako da u
vlačnu zonu stavljaju armaturu. Beton i čelik stvaraju posmično otpornu vezu nakon
očvršćavanja i zajedno sudjeluju u prijenosu opterećenja. Veza otporna na uzdužni posmik je
4
osigurana istim termodinamičkim faktorom izduženja oba materijala. Također, beton pruža
odličnu zaštitu protiv korozije za čelik uz pomoć zaštitnog sloja (debljina propisana
regulativom), kao i svojom lužnatošću. Armirani beton se primjenjuje pri izgradnji visokih
građevina pri izradi međukatnih konstrukcija, unutarnjih jezgri te rijeđe za izradu okvira
građevina.
Betoni visoke čvrstoće
Beton visoke čvrstoće je posljedica razvijanja normalnih betona. Ovom vrstom betona se mogu
postići jako visoke vrijednosti tlačne otpornosti betona, najviše smanjenjem vodocementnog
faktora. Korištenje ove vrste betona umjesto normalnih, rezultira višim i vitkijim
konstrukcijama. Također vrijedi spomenuti i Ultra High Performance Concrete (beton ultra
visokih svojstava) koji može imati tlačnu otpornost i preko 200 Mpa. Ove nove vrste materijala
omogućavaju projektantima sasvim novi pristup pri dizajnu novih konstrukcija. Koriste se za
elemente koji se inače izrađuju od betona ali je potrebna veća čvrstoća, koja se ne može postići
normalnim betonima.
Čelik
Čelik je legura koja se sastoji od željeza i ostalih elemenata. Najvažniji element u čeliku je
ugljik, koji doprinosi 0,15-0,30 % težine materijala. Previše ugljika i sigurnost protiv krhkog
sloma neće biti dovoljna, dok premalo ugljika u čeliku rezultira premalom čvrstoćom čelika.
Čelik je puno čvršći materijal od željeza, ali sve za cijenu manje deformacijske moći. U
Europskoj regulativi normalni čelici su klasificirani u razrede S235, S275 i S355.
Najrasporstanjeniji je materijal pri izgradnji visokih građevina zbog svoje visoke čvrstoće i
jednostavne i brze ugradnje. Pri proračunu i dimenzioniranju elemenata izrađenih od čelika
veliku pozornost treba obratiti na stabilnost tih elemenata. Naime, zbog visoke čvrstoće čelika
elementi izrađeni od ovog materijala najčešće su jako vitki.
1.5. Djelovanja na građevine
Djelovanja postavljena na građevinu su druga najvažnija vrijednost koju je potrebno poznavati

uz konstrukcijski sustav. Tek uz pouzdano određene vrijednosti opterećenja na građevinu
moguće je projektirati konstrukciju koja će biti sigurna i uporabljiva. Općenito u građevinskoj
regulativi (Eurocode) djelovanja su podjeljena na stalna djelovanja (G), promjenjiva djelovanja
(Q) i izvanredna djelovanja (A). Ova podjela se odnosi na sve vrste konstrukcija pa tako i na
visoke zgrade, ali pri projektiranju visokih građevina mora se uzeti u obzir i podjela na
horizontalna i vertikalna djelovanja. Ova podjela proizlazi uglavnom iz činjenice da je svaka
5
građevina u suštini okomita konzola, te povećanjem visine građevine horizontalne sile imaju
sve veći utjecaj na mjerodavne sile za dimenzioniranje.
Slika 1 Odnos sila u konstrukciji i visine građevine
Vertikalna djelovanja
Vertikalna djelovanja na konstrukciju sastoje se od vlastite težine građevine koju je jednostavno

proračunati iz specifičnih težina materijala koji se koriste pri izgradnji i težine namještaja te
korisnika građevine. Promjenjiva djelovanja su definirana u propisima, te se postavljaju u
raznim rasporedima i položajima na građevinu, kako bi se pronašao najkritičniji.
Horizontalna djelovanja
Pri projektiranju visokih građevina, horizontalna djelovanja će uvijek dati mjerodavna

opterećenja za dimenzioniranje elemenata konstrukcije. Glavna horizontalna djelovanja su
vjetar i potresno opterećenje. Vrlo je bitno poznavati točne vrijednosti ovih opterećenja upravo
iz razloga što su visoke građevine osjetljive na horizontalne sile. Kako je i prikazano na slici 1.
vertikalna opterećenja rastu linearno s povećanjem visine građevine, dok moment savijanja
raste na potenciju 2,5 što rezultira ogromnim povećanjem naprezanja u konstrukciji. Ovdje se
jasno vidi važnost opterećenja vjetrom na građevinu i važnost poznavanja točnih vrijednosti
ovih opterećenja. Na vrijednost opterećenja vjetrom, osim geometrije i fasade, jako puno utječe
topografija terena i građevine koje se nalaze u okolici.
6
Kako bi bili u mogućnosti projektirati konstrukciju koja će biti sposobna prenijeti sva
opterećenja vjetrom koja će se dogoditi u svom uporabnom vijeku, a u isto vrijeme zadovoljiti
i uvjet ekonomske učinkovitosti inženjeri koriste dvije metode. Prva metoda je analitička i
njezine prednosti su u tom što daje brze rezultate i sposobnost promjene određenog djela
konstrukcije naknadno. Mana ove metode je što ne može dovoljno točno predvidjeti opterećenja
na konstrukcije specifične geometrije. Druga metoda se sastoji od testiranja modela u
određenom mjerilu u tunelu za aerodinamička testiranja. Mana druge metode je što svi
parametri građevine moraju biti poznati prije testiranja kako bi se mogao izgraditi pouzdan
model, što ne ostavlja prostora za naknadne izmjene na konstrukciji. Također, testiranja u
tunelima su jako skupa te nisu isplativa za sve vrste građevina.
Iz prve dvije metode razvijena je treća metoda, kombinacija prve dvije. Sastoji se od testiranja
ljuske konstrukcije u tunelima, nakon čega se sve druge željene vrijednosti, poput iznosa
naprezanja u pojedinim elementima konstrukcije izračunavaju analitički.
1.6. Konstrukcijski sustavi visokih građevina

1.6.1. Ponašanje sustava
U suštini, visoka građevina predstavlja okomitu konzolu koja mora biti u mogućnosti prenijeti
i predati u temelje sve normalne i posmične sile. Prijenos ovih sila ovisi o tom kako su pojedini
elementi konstrukcije povezani s drugim elementima, i kako se oni svi zajedno ponašaju. Ako
postoji preraspodjela sila između elemenata onda se to zove interakcija.
Horizontalna interakcija
Ako se svi vertikalni elementi ponašaju isto pod djelovanjem horizontalnih opterećenja tada
nema interakcije medju njima. Armirano betonska međukatna konstrukcija se ponaša kao
dijafragma te prenosi horizontalne sile na elemente proporcionalno njihovoj krutosti. U drugom
slučaju, drugačije ponašanje elemenata za ukrućenje vodi do preraspodjele horizontalnih sila
između njih, te se u tom slučaju ostvaruje interakcija između njih. Na primjer, kada je okvirna
konstrukcija pričvršćena za ukrućujuće zidove preko horizontalne dijafragme (AB ploča).
Zidovi imaju savojno deformacijsko ponašanje, dok se okviri deformiraju posmično pri
horizontalnim djelovanjima. Kako su oba djela kruto povezana dijafragmom, prisiljena su
ponašati se isto, te imati iste vrijednosti pomaka u horizontalnom smjeru i iz tog razloga postoji
interakcija među njima.
7
Slika 2 Razlike u ponašanju različitih sustava
Vertikalna interakcija
Ako postoji kruta veza između individualnih vertikalnih elemenata, napravljena od greda ili
zidom, tada, ne samo da će horizontalne sile biti preraspodjeljene nego i vertikalne i posmične
sile također te će interakcija između tih elemenata biti postignuta. Prijenos momenta savijanja
prouzrokovanog horizontalnim silama osigurava se savojnom čvrstoćom, kao i parom sila
između vertikalnih elemenata. Stvaran omjer između savijanja i normalnih sila prouzrokovanih
preraspodjelom momenta od horizontalnih sila može biti poznat samo ako je poznata stvarna
krutost pojedinih povezanih elemenata.
1.6.2. Prijenos vertikalnih sila
Međukatna konstrukcija
Međukatna konstrukcija je vrlo važan dio konstrukcije iz razloga što osigurava zajedničko
djelovanje svih vertikalnih elemenata (dijafragma), kao i mnogobrojne druge zadaće u
konstrukciji kao što su toplinsko izoliranje, zvučno izoliranje (plivajući pod), hidroizolacija itd.
Za dobro projektiranje vrlo je važno sagledati sve alternative za izbor međukatne konstrukcije.
Izbor tipa međukatne konstrukcije ovisi o mnogo faktora kao što su visina konstrukcije, katna
visina, tip temelja, opterećenja, metoda izgradnje i vrijeme izgradnje. Međukatna konstrukcija
je obično podjeljena na 3 zone: nosivi dio međukatne konstrukcije, završni sloj poda zajedno
sa svim pripremnim slojevima i mjesto za instalacije koje je ograničeno visinom spuštenog
stropa.
8
Najjednostavniji i najkorišteniji tip međukatne konstrukcije je armirano betonska ploča. U
moderno vrijeme se koristi sve manje i manje zbog jako dugog perioda očvršćavanja gdje svi
daljnji radovi moraju čekati te zbog visokih cijena oplata koje su potrebne za izgradnju ovog
tipa međukatne konstrukcije. Kako bi se izbjegli ovi problemi može se pribjeći ugradnji
predgotovljenih ploča koje se postavljaju uz pomoć kranova.
Prednapete međukatne konstrukcije dopuštaju tanje i vitkije konstrukcije. Brojne su prednosti

prednapetih međukatnih konstrukcija kao što su: manji utrošak materijala, manje opterećenje
na stupove konstrukcije i temelje, manja debljina međukatne konstrukcije što znači i manja
katna visina konstrukcije. Zbog visoke cijene sidrenja, prednapinjanja i komplicirane ugradnje
cijena ovog tipa međukatne konstrukcije brzo raste i iz tog razloga nije upotrebljiva za sve
konstrukcije.
Spregnute međukatne konstrukcije su ekonomski najučinkovitiji sustavi međukatnih

konstrukcija na tržištu. Sastoje se od čeličnog lima debljine 0,75-1,25 mm, na koji se izljeva
svježi beton. Čelični limovi služe i kao izgubljena oplata, pa se izgradnja može nastaviti
neometano bez potrebe za očvršćavanjem betona. Čelični limovi također mogu koristiti kao
završni sloj podgleda kod parkinga gdje ne postoji potreba za boljim završnim slojem. Jedan
od ovih sustava je Hoesch Additiv sustav međukatnih konstrukcija prikazan na slici 3.
Slika 3 Hoesch Additiv sustav spregnutih ploča
Stupovi
U slučaju kada se stupovi konstrukcije rade tako da nisu dio sustava za horizontalno ukrućenje
konstrukcije oni prenose samo normalne, aksijalne sile, dok se momenti savijanja i posmične
sile prenose preko međukatne konstrukcije do sustava za horizontalno ukrućenje. Kako bi se
9
presjek stupa zadržao isti skroz do temelja moguće je pri nižim etažama koristiti spregnute
stupove ili stupove od betona visoke čvrstoće.
Stupovi izrađeni od armiranog betona imaju armaturne šipke postavljene uzduž i ovijene
sponama koje su okomite na njih kako bi se spriječilo izvijanje uzdužnih šipki pod djelovanjem
tlačnih sila. Ako je potrebna veća čvrstoća moguće je koristiti betone visokih čvrstoća umjesto
normalnog betona. Korištenje betona visoke čvrstoće vodi do uštede u materijalu.
Čelični stupovi se najčešće izrađuju od predgotovljenih čeličnih profila I presjeka ili šupljeg
presjeka. Prednost čeličnih stupova je velika čvrstoća uz malu površinu stupa. Glavni razlog
zašto se najmanje koriste je slabost čelika na utjecaj visokih temperature u slučaju požara, što
zahtjeva vrlo skupu protupožarnu zaštitu tih stupova.
Spregnuti stupovi su najotporniji stupovi. Sastoje se od armiranog betona i čeličnog profila,

najčešće I presjeka ili šupljeg presjeka kao što je prikazano na slici 4. Ovakav tip stupa zadržava
sve prednosti kako betonskih stupova tako i prednosti stupova izrađenih od čelika.
Slika 4 Poprečni presjeci spregnutih stupova
Grede
Grede su horizontalni ili blago nagnuti (u slučaju ako su dio krovne konstrukcije) elementi
konstrukcije. Povezani su sa stupovima kada je u pitanju skeletni način izgradnje i zaslužne su
za prijenos opterećenja sa stropova na stupove. Dok su stupovi u najvećem broju slučajeva
opterećeni primarno uzdužnim (aksijalnim) silama, grede su opterećene primarno momentima
savijanja i poprečnim silama. Iz ovog razloga poprečni presjeci greda imaju jednu os puno jaču
10
od druge. Iako se preuzimanje momenta vrši oko jače osi poprečnog presjeka grede, čvrstoća
oko slabije osi mora biti dovoljna ili može doći do problema stabilnosti greda (bočno torzijsko
izvijanje).
Zbog toga što su visoke građevine jako osjetljive na horizontalna djelovanja, kada se gradi
okvirnim sustavom u potresnom području, jako je bitno osigurati stvaranje plastičnih zglobova
u gredama a ne u stupovima. Tako se radi iz razloga ako dođe do otkazivanja pojedinih djelova
konstrukcije da to bude greda, jer bi otkazivanje stupa u velikom broju slučajeva značilo
otkazivanje cijele konstrukcije. Ovaj princip se zove „jaki stup – slaba greda“ i obavezno je
slijediti ga u potresnim područjima prema Eurocode propisima.
Vješaljke
Vješaljke su vertikalni ili kosi elementi napregnuti na vlačnu silu, na koje su drugi elementi
ovješeni i opterećenje se preko vješaljki prenosi u gornje djelove konstrukcije. Prednapete
vješaljke su pogodne za korištenje na mjestima gdje je zahtjevana velika deformacijska krutost.
Ovi elementi su prilično jednostavni za analizu jer u njima zbog vlačne sile ne postoje problemi
sa stabilnošću.
Zidovi
Zidovi su obično dio sustava za horizontalno ukrućenje u visokim građevinama, tako da su

djelovanja na njih zapravo djelovanja koja se prenose na sustav za horizontalno ukrućenje. U
normalnim slučajevima, zidovi se proračunavaju samo u svojoj ravnini. Zbog male krutosti
izvan svoje ravnine u tom smjeru se zidovi jednostavno zanemaruju kao nosivi elementi.
1.6.3. Prijenos horizontalnih djelovanja
Horizontalna djelovanja se kod visokih zgrada najčešće preuzimaju sustavom za horizontalno

ukrućenje do kojih ta djelovanja dolaze preko međukatnih konstrukcija tj.dijafragmi. Sustav za
horizontalno ukrućenje konstrukcije prenosi horizontalna djelovanja u temelje i ima za zadaću
reducirati horizontalne deformacije koliko god je to moguće. Može biti postavljen na različita
mjesta u građevini: jezgra, unutarnji zidovi, vanjski zidovi ili kao specijalna rešetka. Prijenos
horizontalnih djelovanja zahtjeva sustav za horizontalno ukrućenje u minimalno 3 različita
smjera na svakoj etaži pod uvjetom da se ne sijeku u jednoj točki. Ravnomjerno raspoređen
prijenos horizontalnih sila bez pojave torzijskih naprezanja može biti postignut samo ako se
centar masa i centar krutosti nalaze na svakoj etaži u istoj točki.
11
Sustav za horizontalno ukrućenje sa jezgrom
Kod ovog sustava zidovi su postavljeni ortogonalno ili pod kutem, te spojeni kroz cijelu visinu
tvoreći unutarnju jezgru građevine. U većini slučajeva, jezgra je napravljena od armiranog
betona. Jezgra preuzima horizontalna djelovanja od dijafragme te ih prenosi do temelja.
Moguće je imati i više od jedne jezgre unutar građevine. Dimenzije jezgre su u većini slučajeva
određene uvjetom veličine okna za dizalo. Granica ekonomske učinkovitosti ovakvih sustava
leži između 120-170 m. Otvori na jezgri za ukrućivanje ne smiju oslabiti njezinu krutost na
savijanje. Ako postoje, trebaju biti odvojeni za barem jednu etažu da se može ostvariti
djelovanje tlačnih dijagonala te da bi iste mogle biti usmjerene u niže djelove jezgre skroz do
temelja. Najveća prednost ukrućujućeg sustava sa jezgrom je ta da posjeduje najveću slobodu
u pogledu geometrije građevine.
Kada se jezgra izvodi kao rešetksasti nosač to vodi do manje krutosti jezgre, te iz tog razloga
može biti potrebno postavljanje više jezgri kroz građevinu. Prednost izvođenja jezgre kao
rešetkasti nosač je u slobodnim otvorima u jezgri, što nije moguće postići izvođenjem jezgre
kao masivnog djela. Može biti dodatno ukrućena dijagonalama koje djeluju kao spregovi i mogu
biti postavljene preko više etaža ukoliko je potrebno. Iz razloga što rešetka u sebi ima samo
aksijalne sile, smatra se najefikasnijim statičkim sustavom u pogledu iskoristivosti materijala.
Cijevni sustavi
Glavna ideja cijevnih sustava je težnja da se cijela konstrukcija ponaša kao jedan ogroman
nosač šupljeg poprečnog presjeka, te u isto vrijeme postizanje što većeg sprega sila unutar
građevine. U ovom slučaju, opterećenje se preuzima okvirima u ravnini paralelno sa smjerom
djelovanja sile, koja se još naziva i ravnina okvira hrpta (eng.Web) te okvirima u ravnini
okomito na smjer djelovanja sile, koje se jos zove i ravnina okvira pojasnice (eng.Flange).
Raspodjela sila u okvirima teoretski je linearna ali realno gledano nije linearna zbog pojave
koja se naziva „shear-lag“ ili zaostajanje posmika. Shear-lag predstavlja pojavu kada su
normalna naprezanja veća na kutevima ili preciznije rečeno, na spojevima sa okvirima koji su
okomiti na promatrani okvir te se smanjuju kako se odmiče od kuta tj.spoja. Ova nelinearna
raspodjela sila uobičajeno može biti pojednostavljena tako da se izračuna ekvivalentno
jednoliko raspodjeljeno opterećenje (slika 5.). U šupljim presjecima greda opterećenih
momentom savijanja, okviri u ravnini pojasnica preuzimaju otprilike 75% opterećenja, dok
okviri u ravnini hrpta preuzimaju preostalih 25% opterećenja. Redukcija horizontalnih sila kao
rezultat opterećenja vjetrom se može postići postavljanjem dodatnih zidova unutar okvira ili
12
postavljanjem dijagonala. Cijevni sustavi mogu biti izgrađeni od betona, čelika ili spregnutih
materijala.
Slika 5 Shear lag efekt
Cijevni sustavi se poboljšavaju i usavršavaju svaki dan, zbog toga danas postoji cijela porodica
cijevnih sustava. Jedan od novijih sustava je cijevni sustav sa spregovima (slika 6.). Izrađuje se
identično kao i normalni cijevni sustav sa dodanim dijagonalama zbog povećane horizontalne
stabilnosti. Dijagonale zajedno sa rešetkom grade tzv. mega rešetku, a kao što je već spomenuto,
rešetka je najučinkovitiji statički sustav u pogledu uštede materijala, što dovodi do zaključka
da je cijevni sustav sa spregovima učinkovitiji od običnog cijevnog sustava. Konstrukcijski
sustav cijevnih sustava sa spregovima pokazuje izostajanje shear lag efekta kada se na njega
nanesu horizontalna opterećenja, kao i prednost što međukatna konstrukcija ne mora biti 100%
aktivirana kao horizontalna dijafragma.
Cijevni sustavi sa zidovima se sastoje od pojedinačnih zidova povezanih posmičnim vezama.

Otvori na zidovima trebaju biti mali koliko god je to moguće, a to rezultira reduciranjem
iskoristivosti i estetike građevine. Izgradnjom otvora otkriven je novi tip cijevnog sustava:
cijevni okvirni sustav izrađen od štapova izrađenih od armiranog betona. Kada je korištenje
spregnutih materijala postalo uobičajeno dobivena je nova alternativa cijevnih sustava, jer su
se mogle iskoristiti prednosti oba materijala: kratko vrijeme izgradnje kao što je karakteristično
za čelik, te naknadno ovijanje betonom u svrhu postizanja požarne otpornosti i stabilnosti na
tlačno opterećivanje. Kod ovih sustava čelični okvir se zapravo može promatrati i kao pomoćna
konstrukcija za izgradnju kompletnog sustava u svrhu postizanja kraćeg vremena izgradnje.
13
Slika 6 Cijevni sustav sa spregovima
„Cijev u cijevi“ sustavi su kombinacija cijevnih sustava i sustava sa jezgrom za ukrućenje.

Predstavljanje jezgre u cijevnom sustavu i spajanje ova dva zasebna sustava krutim
dijafragmama osigurava njihovo zajedničko djelovanje te interakciju dva sustava i zajednički
prijenos sila u temelje. Kruta horizontalna dijafragma raspodjeljuje opterećenje između ova dva
sustava proporcionalno njihovim krutostima. Ogromna prednost ovakvih sustava je značajno
smanjenje shear lag efekta. Ovi sustavi su efikasni za izvođenje do 80 etaža u visinu.
Sustavi snopova cijevi sastoje se od nekog broja cijevi povezanih tako da djeluju zajednički.
Rezultat je šuplji poprečni presjek s više manjih poprečnih presjeka unutar samog sebe. To
dovodi do veće horizontalne krutosti i manje deformacije pod djelovanjem horizontalnih
djelovanja kao i značajno smanjenje shear lag efekta. Visina koja je dosegnuta ovim konceptom
građenja je 110 katova.
Tzv. Outrigger sustavi su jako slični sustavima „cijev u cijev“, no raspodjela opterećenja
između jezgre i vanjskih mega stupova se postiže pomoću tzv.Outrigger-a (hrv.potpora za
čamac da se ne prevrne). Outrigger-i se najčešće izvode kao rešetkasti nosači. Osnovna ideja je
kombinirati posmičnu čvrstoću zidova u jezgri konstrukcije, zajedno sa velikim krakom
unutarnjih sila vanjskih stupova, uz zadržavanje vanjske ljuske građevine slobodnom i
14
transparentnom. Kako veza između pojedinih djelova konstrukcije funkcionira i za vertikalna
opterećenja, mora se osigurati dovoljna čvrstoća kako bi se spriječila pojava sila zbog relativnih
pomaka između pojedinih djelova konstrukcije. Dugotrajne deformacije materijala također
moraju biti uzete u obzir. Kod diskretnih outrigger sustava outriggeri se postavljaju na
tzv.tehničke etaže u svrhu držanja „normalne“ etaže slobodne od velikih nosivih dijelova, te
stoga prilagodljiv za različite upotrebe što za krajnji rezultat ima privlačniju i ekonomski
efikasniju građevinu.
U tzv.kontinuiranim outrigger sustavima veza između jezgre i stupova se postiže dovoljno

krutim međukatnim konstrukcijama. Ovaj tip veze je manje krut od outriggera. Na ljusci
građevine se za razliku od običnih outrigger sustava postavljaju obični stupovi umjesto mega
stupova, koji se povezuju gredama kako bi se osiguralo zajedničko djelovanje svih vanjskih
stupova. Zbog manje krute veze između jezgre i vanjskih stupova pridržajne sile zbog relativnih
pomaka dijelova su manje nego u prethodnom sustavu.
U slučaju da se vanjski stupovi povezuju krutim vezama tada outrigger sustavi postaju sustavi
pojasnih rešetki (eng.belt truss), koji se danas smatra jednim od najučinkovitijih sustava kada
je riječ o prijenosu horizontalnih sila. Deformacije prouzrokovane savijanjem jezgre se prenose
do outriggera koji je postavljen paralelno sa smjerom djelovanja sile preko horizontalne
dijafragme. Ali outrigger koji je postavljen paralelno sa smjerom djelovanja sile također
aktivira stupove u outriggerima postavljenim okomito na smjer djelovanja sile što povećava
horizontalnu krutost za oko 30%.
15
Slika 7 Usporedba različitih sustava
1.7. Uporabljivost visokih građevina
Uporabljivost građevina je od odlučujuće važnosti za izbor konstrukcijskog sustava građevine.

Najvažniji faktor za uporabljivost je pomak glave građevine. U nekim zemljama poput SAD-a,
Kanade i Njemačke pomak glave građevine je ograničen na 1/500 ukupne visine građevine, dok
je npr.u Kini ta granica postavljena na 1/850-1/650 ukupne visine građevine. Posebna pažnja
treba biti posvećena slučajevima kada vjetar puše ekscentrično te može izazvati torzijska
naprezanja u građevini. Ovi nagibi su svi uzrokovani horizontalnim silama, najčešće vjetrom i
potresom i subjektivno se doživljavaju od svakog korisnika te građevine.
Tako je Američka udruga građevinskih inženjera (ASCE) zajedno sa udrugom za visoke

građevine i urbane domove (CTBUH) provela istraživanje kako bi saznala gdje leži granica
horizontalne akceleracije vrha građevine uzimajući u obzir ugodnost korisnika građevine.
Njihovo istraživanje je provedeno na 47 različitih nebodera, a kao zaključak su pronašli granicu
akceleracije vrha građevine na 0,2 cm/s2, uzimajući u obzir vrijednost opterećenja vjetrom s 10-
godišnjim povratnim periodom.
16
2. Opis zadane konstrukcije
Cilj ovog projektnog zadatka je dimenzionirati elemente zadane konstrukcije. Građevina je

pravokutnog oblika tlocrtnih dimenzija 18,00 x 28,00 m, ukupne visine 21,00 m. Raspored
elemenata i osi konstrukcije te pozicioniranje je prikazano na crtežima u prilozima 1, 2 i 3 na
stranicama 18, 19 i 20, a model konstrukcije na slici 8. Objekt se nalazi u Osijeku. Prizemlje je
visine 5 m, dok su ostale etaže visoke 4 m. Kvaliteta čelika koja će se koristiti za izgradnju je
klase S275, s granicom tečenja od 275 MPa. Vrsta međukatne konstrukcije korištena za ovu
građevinu je patentirani sustav Hoesch Additive međukatna konstrukcija sadržana od čeličnih
limova koji koriste kao izgubljena oplata, zajedno sa 8 cm debljine sloja armiranog betona,
modelirana kao beskonačno kruta u svojoj ravnini. Svi slojevi međukatne konstrukcije kao i
krovne konstrukcije prikazani su u analizi opterećenja. Konstrukcija je koncipirana tako da je
podjeljena na 4 glavna fleksijska okvira povezana okomito sekundarnim nosačima i pridržana
sustavom spregova okomito na smjer glavnog okvira. Radi boljeg uvida u ponašanje
konstrukcije pri horizontalnim opterećenjima izrađen je 3D model konstrukcije. Konstrukcija
je dimenzionirana kao niske klase duktilnosti (elastično ponašanje).
Slika 8 Prikaz modela konstrukcije
17
1 1 2 3 4 5
A A
2 2
6000
B B
18000
6000
C C
2000 2000 2000
6000
D D
1 1 2 3 4 5
6000 8000 8000 6000
28000
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
prof.dr.sc. Damir Markulak,
Mj:1:200 Broj priloga:1
18
Presjek 1-1
SN2 SN2 SN2
4000
SN1 SN1 SN1
4000
SN1 SN1 SN1
4000
21000
SN1 SN1 SN1
4000
SN1 SN1 SN1
5000
1000
1540
1500 4500 1500 4500 1500 4500 1500
6000 6000 6000
18000
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Presjek 1-1
Mentor:
Mj: 1:200 Broj priloga:2
19
Presjek 2-2
GN4 GN3 GN3 GN4
SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

4000
GN2 GN1 GN1 GN2
SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

4000
GN2 GN1 GN1 GN2
SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

4000
21000
GN2 GN1 GN1 GN2
SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

4000
GN2 GN1 GN1 GN2

5000
SV1 SU1 SU1 SV1
0
1000
1540
6000 8000 8000 6000
28000
DIPLOMSKI RAD
Prilog: Presjek 2-2
Mentor:
Mj: 1:200 Broj priloga:3
20
3. Analiza opterećenja
Napomena: sva opterećenja su proračunata po m2, te nanešena na sekundarne nosače prema
pripadajućim širinama (unutarnji sekundarni nosači 2m širine, vanjski 1m širine), te se pomoću
software-a u vidu reakcija prenose na glavne nosače.
3.1. Stalno opterećenje
Karakteristični presjek međukatne konstrukcije
Keramičke pločice 0,8 cm 0,008 x 22= 0,18 kN/m²
Estrih 5 cm 0,05 x 24= 1,20 kN/m²
Hidroizolacija 0,21 kN/m²
Toplinska izolacija 5 cm 0,05 x 4= 0,20 kN/m²
AB ploča 8 cm + rebra 0,83 + 0,08 x 25= 2,83 kN/m²
Profilirani čelični lim 0,13 kN/m²
Podgled 2,4 cm 0,024 x 9= 0,22 kN/m²
gtot= 4,97 kN/m²
Karakteristični presjek krovne konstrukcije
Šljunak (d=16-32 mm) 5 cm 0,05 x 20= 1,00 kN/m²
Paropropusni vodonepropusni sloj 0,002 kN/m²
Toplinska izolacija 10 cm 0,10 x 4 = 0,40 kN/m²
Hidroizolacija (3 sloja) 0,21 kN/m²
Beton u padu 5 cm 0,05 x 24= 1,20 kN/m²
AB ploča 8 cm + rebra 0,83 + 0,08 x 25= 2,83 kN/m²
Profilirani čelični lim 0,13 kN/m²
Podgled 2,4 cm 0,024x 9= 0,22 kN/m²
gtot= 5,992 kN/m²
21
Fasada
Qbiss-air sustav 1,30 kN/m²
Pregradni zidovi
Jednoliko raspodjeljeno opterećenje 1,20 kN/m²
3.2. Promjenjivo opterećenje

3.2.1. Korisno opterećenje
Uredski prostori (B) 3,00 kN/m²
Neprohodni krovovi dostupni samo za popravke i održavanje (H) 1,00 kN/m²
3.2.2. Opterećenje snijegom
Zona I, Osijek sk = 1,10 kN/m²
Nadmorska visina = 90 m.n.m.
sd = sk x m x Ce x Ct
m = 0,8 (0°-30°)
Ce = 1,0 (preporuka EN 1991-1-4)
Ct = 1,0 (preporuka EN 1991-1-4)
sd = 1,10 x 0,80 x 1,00 x 1,00= 0,88 kN/m²
3.2.3. Opterećenje vjetrom
vb=cdir × cseas × vb0
vb – korigirana osnovna brzina vjetra
vbo – osnovna brzina vjetra
vb0= 22 m/s (Hrvatski nacionalni dodatak, HRN EN 1991-1-4)
cdir – koeficijent smjera vjetra
22
cseas – koeficijent godišnjeg doba
Preporuka prema EN1991-1-4 za cdir=cseas=1,00
vb=1,00×1,00×22=22 m/s
Osnovni tlak vjetra
ρ ∗ 𝑣𝑏2 1,25 × 222

q𝑏 = = = 302,5 N/m²
2 2
ρ – Gustoća zraka prema HRN EN 1991-1-4 ( 1,25 kg/m³ )
vm = cr(z) ×co(z) ×vb
vm – srednja brzina vjetra
cr(z) – koeficijent hrapavosti
co(z) – koeficijent topografije
Preporuka u EN1991-1-4 za vrijednost co(z) =1,00 prihvaćena.
vm (z)= 0,935 ×1,00 ×22 = 20,57 m/s
vm (b)= 0,901 ×1,00 ×22 = 19,82 m/s
z – visina građevine
z = 21 m
𝑧
𝑐𝑟 (𝑧) = 𝑘𝑟 ln ( )
𝑧0
0,07
𝑧0
𝑘𝑟 = 0,19 ( )
𝑧0,𝐼𝐼
𝑘𝑟 – koeficijent terena
𝑧0 – duljina hrapavosti
𝑧0,𝐼𝐼 – duljina hrapavosti za teren kategorije II (𝑧0,𝐼𝐼 = 0,05 𝑚)
Konstrukcija se izvodi na terenu kategorije 3. Parametri za teren kategorije 3: z0=0,3; zmin=5 m,

zmax= 200 m.
23
0,3 0,07
𝑘𝑟 = 0,19 ( ) = 0,22
0,05
21
𝑐𝑟 (𝑧) = 0,22 ln ( ) = 0,935
0,3
18
𝑐𝑟 (𝑏) = 0,22 ln ( ) = 0,901
0,3
Za zmin<z<zmax intenzitet turbulencije je:
𝜎 4,84
𝐼𝑣 (𝑧) = 𝑣 𝑣 = 20,57=0,235
𝑚
𝜎 4,84
𝐼𝑣 (𝑏) = 𝑣 𝑣 = 19,82=0,244
𝑚
𝜎𝑣 – standardna devijacija turbulencije vjetra
𝜎𝑣 = 𝑘𝑟 × 𝑣𝑏 × 𝑘𝑙 = 0,22 × 22 × 1,00 = 4,84
𝑘𝑙 – koeficijent turbulencije (prema HRN EN 1991-1-4 može se koristiti vrijednost 1,00)
qp – vršni tlak vjetra
1 2 (𝑧) 1
qp(𝑧) = [1 + 7 × 𝐼𝑣 (𝑧)] × 2 × ρ × 𝑣𝑚 = [1 + 7 × 0,235] × 2 × 1,25 × 20,572 =699,48 N/m²
𝑞𝑝 699,48
ce(z)= 𝑞 = 302,5 =2,31 - koeficijent izloženosti
𝑏
1 2 (𝑧) 1
qp(𝑏) = [1 + 7 × 𝐼𝑣 (𝑧)] × 2 × ρ × 𝑣𝑚 = [1 + 7 × 0,244] × 2 × 1,25 × 19,822 =664,87 N/m²
𝑞𝑝 664,87
ce(b)= 𝑞 = 302,5 =2,20 - koeficijent izloženosti
𝑏
Određivanje tlaka vjetra na plohe
Vanjski tlak vjetra
𝑊𝑒 = 𝑞𝑏,0 × 𝑐𝑒 (𝑧) × 𝑐𝑝,𝑒
𝑐𝑝,𝑒 – koeficijent vanjskog tlaka vjetra
Unutarnji tlak vjetra
𝑊𝑒 = 𝑞𝑏,0 × 𝑐𝑒 (𝑧) × 𝑐𝑝,𝑖
𝑐𝑝,𝑒 – koeficijent unutarnjeg tlaka vjetra
24
Određivanje koeficijenata vanjskog tlaka
Smjer vjetra 0°
Zidovi
d = 28m
b = 18m
h = 21m
b < h < 2b 18 < 21 <36 dvodjelna građevina
h/d = 21/28 = 0,75
e = min(b; 2h) = min(18,00; 42,00) e = 18,00 m
e < d 18,00 < 28,00 podjela vertikalnih zidova na područja A, B and C
e/5 = 18/5 = 3,60 m
Slika 9 Plohe opterećenja vjetrom
25
Vanjski koeficijenti:
Ploha A
𝐴𝐴 = 3,6 × 21 = 75,6 𝑚2 Cp,e=-1,2
Ploha B
𝐴𝐵 = 14,4 × 21 = 302,4 𝑚2 Cp,e=-0,8
Ploha C
𝐴𝐶 = 10,0 × 21 = 210,0 𝑚2 Cp,e=-0,5
Ploha D
𝐴𝐷 = 18,0 × 21 = 378,0 𝑚2 Cp,e=+0,77
Ploha C
𝐴𝐸 = 18,0 × 21 = 378,0 𝑚2 Cp,e=-0,43
Vanjski tlak vjetra na zidove, smjer vjetra 0°
Ploha cp,e we(z) [kN/m2] we(b) [kN/m2]
A -1,2 -0,84 -0,80
B -0,8 -0,56 -0,53
C -0,5 -0,35 -0,33
D +0,77 0,51 +0,54
E -0,43 -0,30 -0,29
qb,0 = 302,5 N/m2
ce(z) = 2,31
ce(b) = 2,20
26
Krov
Ploha F
𝐴𝐹 = 1,8 × 4,5 = 8,1 𝑚2 Cp,e=-1,86
Ploha G
𝐴𝐺 = 1,8 × 9,0 = 16,2 𝑚2 Cp,e=-1,2
Ploha H
𝐴𝐻 = 7,2 × 18 = 129,6 𝑚2 Cp,e=-0,7
Ploha I
𝐴𝐼 = 19,0 × 18 = 342,0 𝑚2 Cp,e=+0,2/-0,6
27
Vanjski tlak vjetra na krovne plohe, smjer vjetra 0°
Ploha cp,e we [kN/m2]
F -1,86 -1,30
G -1,2 -0,84
H -0,7 -0,49
I +0,2/-0,6 +0,14/-0,42
qb,0 = 302,5 N/m2
ce(z) = 2,31
28
Smjer vjetra 90°
Zidovi
d = 18m
b = 28m
h = 21m
b > h -> 28 > 21 jednodjelna građevina
h/d = 21/18 = 1,17
e = min(b; 2h) = min(28,00; 42,00) e = 28,00 m
d < e < 5d 18 < 28 < 90 Podjela vertikalnih zidova na plohe A i B.
e/5 = 28/5 = 5,60 m
29
Ploha A
𝐴𝐴 = 5,6 × 21 = 117,6 𝑚2 Cp,e=-1,21
Ploha B
𝐴𝐵 = 12,4 × 21 = 260,4 𝑚2 Cp,e=-0,8
Ploha D
𝐴𝐷 = 28,0 × 21 = 588,0 𝑚2 Cp,e=+0,8
Ploha C
𝐴𝐸 = 28,0 × 21 = 588,0 𝑚2 Cp,e=-0,5
Vanjski tlak vjetra na zidove, smjer vjetra 90°
A -1,21 -0,84
B -0,8 -0,56
D +0,8 +0,56
E -0,5 -0,35
qb,0 = 302,5 N/m2
ce(z) = 2,31
30
Krov
Koeficijenti vanjskog tlaka vjetra:
Ploha F
𝐴𝐹 = 2,8 × 7,0 = 19,6 𝑚2 Cp,e=-1,8
Ploha G
𝐴𝐺 = 2,8 × 14,0 = 39,2 𝑚2 Cp,e=-1,2
Ploha H
𝐴𝐻 = 11,2 × 28 = 313,6 𝑚2 Cp,e=-0,7
Ploha I
𝐴𝐼 = 4,0 × 28 = 112,0 𝑚2 Cp,e=+0,2/-0,6
31
Vanjski tlak vjetra na krovne plohe, smjer vjetra 90°
F -1,8 -1,26
G -1,2 -0,84
H -0,7 -0,49
I +0,2/-0,6 +0,14/-0,42
qb,0 = 302,5 N/m2
ce(z) = 2,31
Određivanje koeficijenata unutarnjeg tlaka vjetra
Prema EC 1991-1-4 ukoliko ne postoje pouzdane informacije o veličini i položaju otvora na

građevini koeficijenti unutarnjeg tlaka vjetra mogu se pretpostaviti kao cp,i = +0,2/-0,3.
Slika 13 Koeficijenti unutarnjeg tlaka vjetra
“+” prema plohi
“-“ od plohe
qb,0 = 302,5 N/m2
ci(z) = 2,31
32
Unutarnji tlak vjetra na zidove, smjer vjetra 0°
Ploha wi (cpi=+0,2) [kN/m2] wi (cpi=-0,3) [kN/m2]
A 0,140 -0,210
B 0,140 -0,210
C 0,140 -0,210
D 0,140 -0,210
E 0,140 -0,210
Unutarnji tlak vjetra na krov, smjer vjetra 0°
F 0,140 -0,210
G 0,140 -0,210
H 0,140 -0,210
I 0,140 -0,210
Unutarnji tlak vjetra na zidove, smjer vjetra 90°
A 0,140 -0,210
B 0,140 -0,210
D 0,140 -0,210
E 0,140 -0,210
Unutarnji tlak vjetra na krov, smjer vjetra 0°
F 0,140 -0,210
G 0,140 -0,210
H 0,140 -0,210
I 0,140 -0,210
33
Rezultirajući tlak vjetra
Rezultirajući tlak vjetra na vertikalne zidove, smjer vjetra 0°
wtot(z, cpi=+0,2) wtot(z, cpi=-0,3) wtot(b, cpi=+0,2) wtot(b, cpi=-0,3)

Ploha
[kN/m2] [kN/m2] [kN/m2] [kN/m2]
A -1,05 -0,7 -1,01 -0,66
B -0,77 -0,42 -0,74 -0,39
C -0,56 -0,21 -0,54 -0,19
D 0,3 0,65 0,33 0,68
E -0,51 -0,16 -0,5 -0,15
Rezultirajući tlak vjetra na krov, smjer vjetra 0°
Ploha wtot(cpi=+0,2) [kN/m2] wtot(cpi=-0,3) [kN/m2]
F -1,51 -1,16
G -1,05 -0,7
H -0,7 -0,35
I -0,07/-0,63 0,28/-0,28
Rezultirajući tlak vjetra na vertikalne zidove, smjer vjetra 90°
A -1,05 -0,7
B -0,77 -0,42
D 0,35 0,7
E -0,56 -0,21
Rezultirajući tlak vjetra na krov, smjer vjetra 90°
F -1,47 -1,12
G -1,05 -0,7
H -0,7 -0,35
I -0,07/-0,63 0,28/-0,28
34
Raspodjela pritiska vjetra s ploha na stupove [kN/m’]
Slučaj 1 i 2: smjer vjetra 0°, cpi=+0,2
Stup X - smjer Y - smjer
h=z h=b h=z h=b
A-1 0,90 0,99 3,15 3,03
A-2 - - 3,71 3,57
A-2 (EG) - - 6,79 6,53
A-3 - - 6,16 5,92
A-4 - - 3,92 3,78
A-4 (EG) - - 7,00 5,94
A-5 1,53 1,50 1,68 1,62
D-1 0,90 0,99 -3,15 -3,03
D-2 - - -3,71 -3,57
D-2 (EG) - - -6,79 -6,53
D-3 - - -6,16 -5,92
D-4 - - -3,92 -3,78
D-4 (EG) - - -7,00 -5,94
D-5 1,53 1,50 -1,68 -1,62
B-1 1,80 1,98 - -
B-5 3,06 3,00 - -
C-1 1,80 1,98 - -
C-5 3,06 3,00 - -
35
Slučaj 3 i 4: smjer vjetra 0°, cpi=-0,3
h=z h=b h=z h=b
A-1 1,95 2,04 2,10 1,98
A-2 - - 3,11 2,89
A-2 (EG) - - 4,79 4,45
A-3 - - 3,36 3,12
A-4 - - 1,47 1,33
A-4 (EG) - - 3,15 2,89
A-5 0,48 0,45 0,63 0,57
D-1 1,95 2,04 -2,10 -1,98
D-2 - - -3,11 -2,89
D-2 (EG) - - -6,79 -4,45
D-3 - - -3,36 -3,12
D-4 - - -1,47 -1,33
D-4 (EG) - - -3,15 -2,89
D-5 0,48 0,45 -0,63 -0,57
B-1 3,90 4,08 - -
B-5 0,96 0,90 - -
C-1 3,90 4,08 - -
C-5 0,96 0,90 - -
36
Slučaj 5 i 6: smjer vjetra 90°, cpi=+0,2
A-1 -2,31 1,68
A-2 - 3,92
A-2 (EG) - 6,16
A-3 - 4,48
A-4 - 3,92
A-4 (EG) - 6,16
A-5 2,31 1,68
D-1 -3,15 1,05
D-2 - 2,45
D-2 (EG) - 3,85
D-3 - 2,80
D-4 - 2,45
D-4 (EG) - 3,85
D-5 3,15 1,05
B-1 -4,62 -
B-5 4,62 -
C-1 -5,35 -
C-5 5,35 -
37
Slučaj 7 i 8: smjer vjetra 90°, cpi=-0,3
A-1 -1,26 0,63
A-2 - 1,47
A-2 (EG) - 2,31
A-3 - 1,68
A-4 - 1,47
A-4 (EG) - 2,31
A-5 1,26 0,63
D-1 -2,1 2,10
D-2 - 4,90
D-2 (EG) - 7,70
D-3 - 5,60
D-4 - 4,90
D-4 (EG) - 7,70
D-5 2,10 2,10
B-1 -2,52 -
B-5 2,52 -
C-1 -3,25 -
C-5 3,25 -
38
4. Početne nesavršenosti
Početne nesavršenosti se uzimaju u obzir preko zamjenskih horizontalnih sila čiji je proračun
prikazan u ovom poglavlju. Dobivene vrijednosti su raspodjeljene na okvire prema
pripadajućim širinama u odgovarajućem smjeru te nanešene kao horizontalne sile u razini
međukatnih konstrukcija.
Φ = 𝛼ℎ × 𝛼𝑚 × Φ0 – početni kut rotacije stupova u odnosu na vertikalu
𝛼ℎ = 1,0 Pretpostavka na strani sigurnosti
𝛼𝑚 = 1,0 Pretpostavka na strani sigurnosti
1
Φ0 = = 0,005 − osnovna vrijednost
200
1
Φ = Φ0 = = 0,005
200
Slika 14 Koncept uzimanja u obzir početnih nesavršenosti
39
Etaže 1-4
g=4,97 kN/m²
q=3,00 kN/m²
Smjer X
Φ𝐹𝐴 = Φ𝐹𝐷 = 0,005 × (1,35 × 4,97 + 1,50 × 3,00) × 28,00 × 3,00
Φ𝐹𝐴 = Φ𝐹𝐷 = 0,005 × 11,21 × 84 = 4,71 𝑘𝑁
Φ𝐹𝐵 = Φ𝐹𝐶 = 0,005 × (1,35 × 4,97 + 1,50 × 3,00) × 28,00 × 6,00
Φ𝐹𝐵 = Φ𝐹𝐶 = 0,005 × 11,21 × 168 = 9,42 𝑘𝑁
Smjer Y
Φ𝐹1 = Φ𝐹5 = 0,005 × (1,35 × 4,97 + 1,50 × 3,00) × 18,00 × 3,00
Φ𝐹1 = Φ𝐹5 = 0,005 × 11,21 × 54 = 3,03 𝑘𝑁
Φ𝐹2 = Φ𝐹4 = 0,005 × (1,35 × 4,97 + 1,50 × 3,00) × 18,00 × 7,00
Φ𝐹2 = Φ𝐹4 = 0,005 × 11,21 × 126 = 7,06 𝑘𝑁
Φ𝐹3 = 0,005 × (1,35 × 4,97 + 1,50 × 3,00) × 18,00 × 8,00
Φ𝐹3 = 0,005 × 11,21 × 144 = 8,07 𝑘𝑁
40
Etaža 5
g=5,99 kN/m²
q=1,00 kN/m²
Smjer X
Φ𝐹𝐴 = Φ𝐹𝐷 = 0,005 × (1,35 × 5,99 + 1,50 × 1,00) × 28,00 × 3,00
Φ𝐹𝐴 = Φ𝐹𝐷 = 0,005 × 9,59 × 84 = 4,03 𝑘𝑁
Φ𝐹𝐵 = Φ𝐹𝐶 = 0,005 × (1,35 × 5,99 + 1,50 × 1,00) × 28,00 × 6,00
Φ𝐹𝐵 = Φ𝐹𝐶 = 0,005 × 9,59 × 168 = 8,06 𝑘𝑁
Smjer Y
Φ𝐹1 = Φ𝐹5 = 0,005 × (1,35 × 5,99 + 1,50 × 3,00) × 18,00 × 3,00
Φ𝐹1 = Φ𝐹5 = 0,005 × 9,59 × 54 = 2,59 𝑘𝑁
Φ𝐹2 = Φ𝐹4 = 0,005 × (1,35 × 5,99 + 1,50 × 3,00) × 18,00 × 7,00
Φ𝐹2 = Φ𝐹4 = 0,005 × 9,59 × 126 = 6,04 𝑘𝑁
Φ𝐹3 = 0,005 × (1,35 × 5,99 + 1,50 × 1,00) × 18,00 × 8,00
Φ𝐹3 = 0,005 × 9,59 × 144 = 6,90 𝑘𝑁
41
5. Seizmička analiza konstrukcije
Parametri za seizmičku analizu konstrukcije:
Potresna zona VIII (Osijek) ag=0,2g
Koeficijent važnosti građevine γ=1,0 (klasa II)
Tip tla B (S=1,35; TB=0,05; TC=0,25; TD=1,20)
Kako je konstrukcija pravila po visini dopušteno je koristiti metodu ekvivalentnog statičkog

opterećenja.
Težina građevine za seizmičku kombinaciju opterećenja:
𝑊 = Σ𝐺𝑘,𝑗 + ΣΨ𝐸,𝑖 × 𝑄𝑘,𝑖
Ψ𝐸,𝑖 = Ψ2,𝑖 × 𝜑
Ψ2,𝑖 = 0,3 (Kategorija B)
Ψ2,𝑖 = 0 (Kategorija H)
𝜑 = 0,8 (Katovi s povezanom zauzetošću)
𝜑 = 1,0 (Krovovi)
Prizemlje (od ±0,00 do +7,00)
Težina po m’ Ukupna težina

Poprečni presjek Dužina elementa [m] Količina [kom]
[kN/m] [kN]
HEM 450 7 2,63 8 147,28
HEM 340 7 2,48 8 138,88
HEA 320 2 1,66 4 13,28
HEA 450 8 1,37 8 87,90
HEA 280 6 0,75 8 35,98
HEA 220 6 0,50 45 133,76
260x180x16 2,5 0,47 4 2,35
250x150x16 4,47 0,47 8 16,81
260x180x16 5,83 0,47 4 14,70
Σ= 449,29
42
Težina međukatne konstrukcije: 𝐺 = (4,97 + 1,20) × 18 × 28 = 3109,68 𝑘𝑁
𝑄 = 0,3 × 0,8 × 3,0 × 18 × 28 = 362,88 𝑘𝑁
Fasada: 𝐺 = (2 × 18 + 2 × 28) × 7 × 1,30 = 837,20 𝑘𝑁
𝑊0 = 449,29 + 3109,68 + 362,88 + 837,20 = 4759,05 𝑘𝑁
1.kat (od +7,00 do +11,00)
Dužina elementa Težina po m’ Ukupna težina

Poprečni presjek Količina [kom]
[m] [kN/m] [kN]
HEM 450 4 2,63 8 84,16
HEM 340 4 2,48 8 79,36
HEA 550 4 1,66 4 26,56
HEA 450 8 1,37 8 87,90
HEA 280 6 0,75 8 35,98
HEA 220 6 0,50 45 133,76
260x180x16 2,5 0,47 4 4,70
250x150x16 4,47 0,47 8 16,81
Σ= 385,06
𝑄 = 0,3 × 0,8 × 3,0 × 18 × 28 = 362,88 𝑘𝑁
Fasada: 𝐺 = (2 × 18 + 2 × 28) × 4 × 1,30 = 478,40 𝑘𝑁
𝑊1 = 385,06 + 3109,68 + 362,88 + 478,40 = 4336,02 𝑘𝑁
2.kat (od +11,00 do +15,00)

[m] [kN/m] [kN]
HEM 450 4 2,63 8 84,16
HEM 340 4 2,48 8 79,36
HEA 550 4 1,66 4 26,56
HEA 450 8 1,37 8 87,90
HEA 280 6 0,75 8 35,98
HEA 220 6 0,50 45 133,76
260x180x16 2,5 0,47 4 4,70
Σ= 368,25
43
𝑄 = 0,3 × 0,8 × 3,0 × 18 × 28 = 362,88 𝑘𝑁
Fasada: 𝐺 = (2 × 18 + 2 × 28) × 4 × 1,30 = 478,40 𝑘𝑁
𝑊2 = 368,25 + 3109,68 + 362,88 + 478,40 = 4319,21 𝑘𝑁
3.kat (od +15,00 do +19,00)

[m] [kN/m] [kN]
HEM 450 4 2,63 8 84,16
HEM 340 4 2,48 8 79,36
HEA 550 4 1,66 4 26,56
HEA 450 8 1,37 8 87,90
HEA 280 6 0,75 8 35,98
HEA 220 6 0,50 45 133,76
260x180x16 2,5 0,47 4 4,70
Σ= 368,25
𝑄 = 0,3 × 0,8 × 3,0 × 18 × 28 = 362,88 𝑘𝑁
Fasada: 𝐺 = (2 × 18 + 2 × 28) × 4 × 1,30 = 478,40 𝑘𝑁
𝑊3 = 315,29 + 3109,68 + 362,88 + 478,40 = 4319,21 𝑘𝑁
4.kat (od +19,00 do +21,00)

[m] [kN/m] [kN]
HEM 450 2 2,63 8 42,08
HEM 340 2 2,48 8 39,68
HEA 550 2 1,66 4 13,28
HEA 360 8 1,12 8 71,68
HEA 240 6 0,60 8 28,80
HEA 200 6 0,42 45 114,21
260x180x16 2,5 0,47 2 2,35
Σ= 270
44
Težina međukatne konstrukcije: 𝐺 = 5,99 × 18 × 28 = 3018,96 𝑘𝑁
𝑄 = 0 × 1,0 × 1,0 × 18 × 28 = 0 𝑘𝑁
Fasada: 𝐺 = (2 × 18 + 2 × 28) × 2 × 1,30 = 239,20 𝑘𝑁
𝑊4 = 270 + 3018,96 + 0 + 239,20 = 3528,16 𝑘𝑁
𝑊𝑡𝑜𝑡 = 𝑊0 + 𝑊1 + 𝑊2 + 𝑊3 + 𝑊4
𝑊𝑡𝑜𝑡 = 4759,05 + 4336,02 + 4319,21 + 4319,21 + 3528,16 = 21261,65 𝑘𝑁
Provjera pojave efekta meke etaže:
Prema HRN EN 1998, da bi se izbjegla pojava efekta meke etaže sljedeći uvjet mora biti
zadovoljen u svim čvorovima konstrukcije osim u čvorovima najviše etaže višeetažnih
građevina:
∑ 𝑀𝑅𝐶 ≥ 1,3 ∑ 𝑀𝑅𝐵
X smjer
Slika 15 Kritičan čvor u x smjeru
𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑐 = 6331 𝑐𝑚3 (HEM 450)
𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏1 = 3216 𝑐𝑚3 (HEA 450)
𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏2 = 1112 𝑐𝑚3 (HEA 280)
45
∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑐 = 2 × 6331 = 12662 𝑐𝑚3
1,3 × ∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏 = 1,3 × (3216 × 1112) = 5626,4 𝑐𝑚3
∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑐 = 12662 𝑐𝑚3 > 1,3 × ∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏 = 5626,4 𝑐𝑚3
Zaključak: U svim čvorovima u x smjeru ovaj uvjet je zadovoljen. Za čvorove na koje se spajaju
stupovi pozicija SU3 nije potrebno zadovoljiti ovaj uvjet.
Y smjer
Slika 16 Kritičan čvor u y smjeru
𝑊𝑝𝑙,𝑧,𝑐 = 1953 𝑐𝑚3 (HEM 340)
𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏 = 1112 𝑐𝑚3 (HEA 280)
∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑐 = 2 × 1953 = 3906 𝑐𝑚3
1,3 × ∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏 = 1,3 × (2 × 1112) = 2891,2 𝑐𝑚3
∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑐 = 3906 𝑐𝑚3 > 1,3 × ∑ 𝑊𝑝𝑙,𝑦,𝑏 = 2891,2 𝑐𝑚3
Zaključak: U svim čvorovima u y smjeru ovaj uvjet je zadovoljen. Za čvorove na koje se spajaju
stupovi pozicija SU3 nije potrebno zadovoljiti ovaj uvjet.
46
5.1. Analiza u smjeru X
𝐹𝑏 (𝑥) = 𝑆𝑑 (𝑥) × 𝑊
3⁄
𝑇(𝑥) = 0,085 × 𝐻 4 – fleksijski okviri
3⁄
𝑇(𝑥) = 0,085 × 21 4 = 0,834
𝑞 ≤ 1,5 - fleksijski okviri (DCL)  𝑞 = 1,5
2,5 𝑇
𝑇𝐶 ≤ 𝑇(𝑥) ≤ 𝑇𝐷  𝑆𝑑 (𝑥) = 𝑎𝑔 × 𝑆 × × [ 𝑇𝐶 ]
𝑞
2,5 0,25
𝑆𝑑 (𝑥) = 0,2 × 1,35 × ×[ ] = 0,135
1,50 0,834
𝐹𝑏 (𝑥) = 0,135 × 21261,65 = 2870,32 𝑘𝑁
Slučajni torzijski učinci:
𝑥
𝛿 = 1 + 0,3 ×
𝐿𝑒
x – udaljenost elementa koji se razmatra od centra mase konstrukcije u tlocrtu, mjereno

okomito na smjer djelovanja seizmičke sile koja se razmatra.
𝐿𝑒 – Udaljenost između dva vanjska elementa koji se opiru djelovanju bočnih sila, mjereno
okomito na smjer djelovanja seizmičke sile koja se razmatra.
𝑥 9,0
𝛿 = 1 + 0,3 × = 1 + 0,3 × = 1,3
𝐿𝑒 18,0
𝐹𝑏 (𝑥) = 1,3 × 2870,32 = 3731,42 𝑘𝑁
Raspodjela bočnih sila na katove:
𝑧𝑖 × 𝑊𝑖
𝐹𝑖 = 𝐹𝑏 ×
Σ𝑧𝑖 × 𝑊𝑖
Etaža 𝑧𝑖 [𝑚] 𝑊𝑖 [𝑘𝑁] 𝑧𝑖 × 𝑊𝑖 𝐹𝑖 [𝑘𝑁]
0 5,0 4822,04 24110,2 0,089 337,415
1 9,0 4381,56 39434,04 0,146 551,867
2 13,0 4364,75 56741,75 0,210 794,083
3 17,0 4364,75 74200,75 0,275 1038,417
4 21,0 3593,87 75471,27 0,280 1056,197
Σ 21526,97 269958 1,000 3731,42
47
Slika 17 Pomaci u x smjeru uslijed seizmičkih sila
Provjera treba li uzeti u obzir učinke drugog reda:
Proračunski Koeficijent
Apsolutni Ukupno
međukatni Visina osjetljivosti
pomak Bočne sile na Posmik na etaži gravitacijsko
Etaža pomak etaže i na
etaže di etaži i Vi [kN] i Vtot [kN] opterećenje na
(di-di-1)=dt h [m] međukatne
[m] etaži i Ptot [kN]
[m] pomake θ
0 d0 0,017 dt0 0,017 V0 337,415 Vtot,0 3777,980 Ptot,0 21526,97 h0 5,0 θ0 0,019
1 d1 0,021 d t1 0,004 V1 551,867 Vtot,1 3440,565 Ptot,1 16704,93 h1 4,0 θ1 0,005
2 d2 0,035 d t2 0,014 V2 794,083 Vtot,2 2888,698 Ptot,2 12323,37 h2 4,0 θ2 0,015
3 d3 0,05 d t3 0,015 V3 1038,417 Vtot,3 2094,614 Ptot,3 7958,62 h3 4,0 θ3 0,014
4 d4 0,061 d t4 0,011 V4 1056,197 Vtot,4 1056,197 Ptot,4 3593,87 h4 4,0 θ4 0,009
𝑃𝑡𝑜𝑡 × 𝑑𝑡
θ=
𝑉𝑡𝑜𝑡 × ℎ
θ < 0,1  Učinci drugog reda se ne moraju uzeti u obzir.
48
5.2. Analiza u smjeru Y
𝐹𝑏 (𝑦) = 𝑆𝑑 (𝑦) × 𝑊
3⁄
𝑇(𝑥) = 0,075 × 𝐻 4 – okviri sa spregovima
3⁄
𝑇(𝑥) = 0,075 × 21 4 = 0,736
𝑞 = 1,50 - okviri sa koncentriranim V spregovima (DCL)
2,5 𝑇
𝑇𝐶 ≤ 𝑇(𝑥) ≤ 𝑇𝐷 𝑆𝑑 (𝑥) = 𝑎𝑔 × 𝑆 × × [ 𝑇𝐶 ]
𝑞
2,5 0,25
𝑆𝑑 (𝑥) = 0,2 × 1,35 × ×[ ] = 0,1529
1,50 0,736
𝐹𝑏 (𝑥) = 0,1529 × 21261,65 = 3250,91 𝑘𝑁
Slučajni torzijski učinci:
𝑥
𝛿 = 1 + 0,3 ×
𝐿𝑒
𝑥 14,0
𝛿 = 1 + 0,3 × = 1 + 0,3 × = 1,3
𝐿𝑒 28,0
𝐹𝑏 (𝑥) = 1,3 × 3250,91 = 4226,18 𝑘𝑁
Raspodjela bočnih sila na etaže:
𝐹𝑖 = 𝐹𝑏 ×
Etaža 𝑧𝑖 [𝑚] 𝑊𝑖 [𝑘𝑁] 𝑧𝑖 × 𝑊𝑖 𝐹𝑖 [𝑘𝑁]
0 5,0 4822,04 24110,2 0,089 382,154
1 9,0 4381,56 39434,04 0,146 625,042
2 13,0 4364,75 56741,75 0,210 899,375
3 17,0 4364,75 74200,75 0,275 1176,105
4 21,0 3593,87 75471,27 0,280 1196,244
Σ 21526,97 269958 1,000 4226,18
49
Slika 18 Pomaci u y smjeru uslijed seizmičkih sila
Provjera treba li uzeti u obzir učinke drugog reda:
Proračunski Koeficijent
Apsolutni Ukupno
međukatni Visina osjetljivosti
pomak Bočne sile na Posmik na etaži gravitacijsko
Etaža pomak etaže i na
etaže di etaži i Vi [kN] i Vtot [kN] opterećenje na
(di-di-1)=dt h [m] međukatne
[m] etaži i Ptot [kN]
[m] pomake θ
0 d0 0,010 dt0 0,010 V0 382,154 Vtot,0 4278,920 Ptot,0 21526,97 h0 5,0 θ0 0,009
1 d1 0,02 d t1 0,010 V1 625,042 Vtot,1 3896,766 Ptot,1 16704,93 h1 4,0 θ1 0,012
2 d2 0,033 d t2 0,013 V2 899,375 Vtot,2 3271,724 Ptot,2 12323,37 h2 4,0 θ2 0,012
3 d3 0,045 d t3 0,012 V3 1176,105 Vtot,3 2372,349 Ptot,3 7958,62 h3 4,0 θ3 0,010
4 d4 0,056 d t4 0,011 V4 1196,244 Vtot,4 1196,244 Ptot,4 3593,87 h4 4,0 θ4 0,008
𝑃𝑡𝑜𝑡 × 𝑑𝑡
θ=
𝑉𝑡𝑜𝑡 × ℎ
θ < 0,1  Učinci drugog reda se ne moraju uzeti u obzir.
50
6. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata
6.1. Kombinacije opterećenja za granično stanje nosivosti
1 – Stalno opterećenje
2 – Promjenjivo opterećenje
3 – Opterećenje snijegom
4 – Opterećenje vjetrom, slučaj br.1
12 – Potresno opterećenje, x smjer
13 – Potresno opterećenje, y smjer
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja:
γG = 1,35
γQ = 1,50
Koeficijenti kombinacija:
ψQ = 0,7
ψS = 0,5
ψW = 0,6
Koeficijenti kombinacija (seizmičke kombinacije):
ψQ = 0,3
ψS = ψW = 0
51
Kombinacije korištene u proračunima (GSN):
1 1*1.35 + 2*1.50 + 3*0.75 70 1*1.35 + 11*1.50

2 1*1.35 + 2*1.50 71 1*1.00 + 2*1.05 + 4*1.50 + 3*0.75
3 1*1.35 + 2*1.50 + 4*0.90 + 3*0.75 72 1*1.00 + 2*1.05 + 4*1.50
4 1*1.35 + 2*1.50 + 4*0.90 73 1*1.00 + 2*1.05 + 5*1.50 + 3*0.75
5 1*1.35 + 2*1.50 + 5*0.90 + 3*0.75 74 1*1.00 + 2*1.05 + 5*1.50
6 1*1.35 + 2*1.50 + 5*0.90 75 1*1.00 + 2*1.05 + 6*1.50 + 3*0.75
7 1*1.35 + 2*1.50 + 6*0.90 + 3*0.75 76 1*1.00 + 2*1.05 + 6*1.50
8 1*1.35 + 2*1.50 + 6*0.90 77 1*1.00 + 2*1.05 + 7*1.50 + 3*0.75
9 1*1.35 + 2*1.50 + 7*0.90 + 3*0.75 78 1*1.00 + 2*1.05 + 7*1.50
10 1*1.35 + 2*1.50 + 7*0.90 79 1*1.00 + 2*1.05 + 8*1.50 + 3*0.75
11 1*1.35 + 2*1.50 + 8*0.90 + 3*0.75 80 1*1.00 + 2*1.05 + 8*1.50
12 1*1.35 + 2*1.50 + 8*0.90 81 1*1.00 + 2*1.05 + 9*1.50 + 3*0.75
13 1*1.35 + 2*1.50 + 9*0.90 + 3*0.75 82 1*1.00 + 2*1.05 + 9*1.50
14 1*1.35 + 2*1.50 + 9*0.90 83 1*1.00 + 2*1.05 + 10*1.50 + 3*0.75
15 1*1.35 + 2*1.50 + 10*0.90 + 3*0.75 84 1*1.00 + 2*1.05 + 10*1.50
16 1*1.35 + 2*1.50 + 10*0.90 85 1*1.00 + 2*1.05 + 11*1.50 + 3*0.75
17 1*1.35 + 2*1.50 + 11*0.90 + 3*0.75 86 1*1.00 + 2*1.05 + 11*1.50
18 1*1.35 + 2*1.50 + 11*0.90 87 1*1.00 + 4*1.50 + 3*0.75
19 1*1.35 88 1*1.00 + 4*1.50
20 1*1.00 + 2*1.50 + 3*0.75 89 1*1.00 + 5*1.50 + 3*0.75
21 1*1.00 + 2*1.50 90 1*1.00 + 5*1.50
22 1*1.00 + 2*1.50 + 4*0.90 + 3*0.75 91 1*1.00 + 6*1.50 + 3*0.75
23 1*1.00 + 2*1.50 + 4*0.90 92 1*1.00 + 6*1.50
24 1*1.00 + 2*1.50 + 5*0.90 + 3*0.75 93 1*1.00 + 7*1.50 + 3*0.75
25 1*1.00 + 2*1.50 + 5*0.90 94 1*1.00 + 7*1.50
26 1*1.00 + 2*1.50 + 6*0.90 + 3*0.75 95 1*1.00 + 8*1.50 + 3*0.75
27 1*1.00 + 2*1.50 + 6*0.90 96 1*1.00 + 8*1.50
28 1*1.00 + 2*1.50 + 7*0.90 + 3*0.75 97 1*1.00 + 9*1.50 + 3*0.75
29 1*1.00 + 2*1.50 + 7*0.90 98 1*1.00 + 9*1.50
30 1*1.00 + 2*1.50 + 8*0.90 + 3*0.75 99 1*1.00 + 10*1.50 + 3*0.75
31 1*1.00 + 2*1.50 + 8*0.90 100 1*1.00 + 10*1.50
32 1*1.00 + 2*1.50 + 9*0.90 + 3*0.75 101 1*1.00 + 11*1.50 + 3*0.75
33 1*1.00 + 2*1.50 + 9*0.90 102 1*1.00 + 11*1.50
34 1*1.00 + 2*1.50 + 10*0.90 + 3*0.75 103 1*1.35 + 2*1.05 + 3*1.50
35 1*1.00 + 2*1.50 + 10*0.90 104 1*1.35 + 2*1.05 + 4*0.90 + 3*1.50
36 1*1.00 + 2*1.50 + 11*0.90 + 3*0.75 105 1*1.35 + 2*1.05 + 5*0.90 + 3*1.50
52
37 1*1.00 + 2*1.50 + 11*0.90 106 1*1.35 + 2*1.05 + 6*0.90 + 3*1.50
38 1*1.00 107 1*1.35 + 2*1.05 + 7*0.90 + 3*1.50
39 1*1.35 + 2*1.05 + 4*1.50 + 3*0.75 108 1*1.35 + 2*1.05 + 8*0.90 + 3*1.50
40 1*1.35 + 2*1.05 + 4*1.50 109 1*1.35 + 2*1.05 + 9*0.90 + 3*1.50
41 1*1.35 + 2*1.05 + 5*1.50 + 3*0.75 110 1*1.35 + 2*1.05 + 10*0.90 + 3*1.50
42 1*1.35 + 2*1.05 + 5*1.50 111 1*1.35 + 2*1.05 + 11*0.90 + 3*1.50
43 1*1.35 + 2*1.05 + 6*1.50 + 3*0.75 112 1*1.35 + 3*1.50
44 1*1.35 + 2*1.05 + 6*1.50 113 1*1.35 + 4*0.90 + 3*1.50
45 1*1.35 + 2*1.05 + 7*1.50 + 3*0.75 114 1*1.35 + 5*0.90 + 3*1.50
46 1*1.35 + 2*1.05 + 7*1.50 115 1*1.35 + 6*0.90 + 3*1.50
47 1*1.35 + 2*1.05 + 8*1.50 + 3*0.75 116 1*1.35 + 7*0.90 + 3*1.50
48 1*1.35 + 2*1.05 + 8*1.50 117 1*1.35 + 8*0.90 + 3*1.50
49 1*1.35 + 2*1.05 + 9*1.50 + 3*0.75 118 1*1.35 + 9*0.90 + 3*1.50
50 1*1.35 + 2*1.05 + 9*1.50 119 1*1.35 + 10*0.90 + 3*1.50
51 1*1.35 + 2*1.05 + 10*1.50 + 3*0.75 120 1*1.35 + 11*0.90 + 3*1.50
52 1*1.35 + 2*1.05 + 10*1.50 121 1*1.00 + 2*1.05 + 3*1.50
53 1*1.35 + 2*1.05 + 11*1.50 + 3*0.75 122 1*1.00 + 2*1.05 + 4*0.90 + 3*1.50
54 1*1.35 + 2*1.05 + 11*1.50 123 1*1.00 + 2*1.05 + 5*0.90 + 3*1.50
55 1*1.35 + 4*1.50 + 3*0.75 124 1*1.00 + 2*1.05 + 6*0.90 + 3*1.50
56 1*1.35 + 4*1.50 125 1*1.00 + 2*1.05 + 7*0.90 + 3*1.50
57 1*1.35 + 5*1.50 + 3*0.75 126 1*1.00 + 2*1.05 + 8*0.90 + 3*1.50
58 1*1.35 + 5*1.50 127 1*1.00 + 2*1.05 + 9*0.90 + 3*1.50
59 1*1.35 + 6*1.50 + 3*0.75 128 1*1.00 + 2*1.05 + 10*0.90 + 3*1.50
60 1*1.35 + 6*1.50 129 1*1.00 + 2*1.05 + 11*0.90 + 3*1.50
61 1*1.35 + 7*1.50 + 3*0.75 130 1*1.00 + 3*1.50
62 1*1.35 + 7*1.50 131 1*1.00 + 4*0.90 + 3*1.50
63 1*1.35 + 8*1.50 + 3*0.75 132 1*1.00 + 5*0.90 + 3*1.50
64 1*1.35 + 8*1.50 133 1*1.00 + 6*0.90 + 3*1.50
65 1*1.35 + 9*1.50 + 3*0.75 134 1*1.00 + 7*0.90 + 3*1.50
66 1*1.35 + 9*1.50 135 1*1.00 + 8*0.90 + 3*1.50
67 1*1.35 + 10*1.50 + 3*0.75 136 1*1.00 + 9*0.90 + 3*1.50
68 1*1.35 + 10*1.50 137 1*1.00 + 10*0.90 + 3*1.50
69 1*1.35 + 11*1.50 + 3*0.75 138 1*1.00 + 11*0.90 + 3*1.50
53
Seizmičke kombinacije korištene u proračunu (GSN):
139 1+12 140 1+13

141 1+12+0.3*13 142 1+13+0.3*12
143 1+12+0.3*2 144 1+13+0.3*2
145 1+12+0.3*13+0.3*2 146 1+13+0.3*12+0.3*2
Napomena: Svaka kombinacija se analizira dva puta, jednom uzimajući u obzir imperfekcije u
x smjeru, a drugi puta uzimajući u obzir imperfekcije u y smjeru.
54
6.2. Kombinacije opterećenja za granično stanje uporabljivosti
1 – Stalno opterećenje
2 – Promjenjivo opterećenje
3 – Opterećenje snijegom
12 – Seizmičko opterećenje, smjer x
13 – Seizmičko opterećenje, smjer y
Parcijalni koeficijenti sigurnosti:
γG = 1,00
γQ = 1,00
Koeficijenti kombinacija:
ψQ = 0,7
ψS = 0,5
ψW = 0,6
55
Kombinacije korištene pri proračunu (GSU):
1 (1+2+12)*1.00+3*0.50 36 (1+4)*1.00+3*0.50
2 (1+2+12)*1.00 37 (1+4)*1.00
3 (1+2+12)*1.00+4*0.60+3*0.50 38 (1+5)*1.00+3*0.50
4 (1+2+12)*1.00+4*0.60 39 (1+5)*1.00
5 (1+2+12)*1.00+5*0.60+3*0.50 40 (1+6)*1.00+3*0.50
6 (1+2+12)*1.00+5*0.60 41 (1+6)*1.00
7 (1+2+12)*1.00+6*0.60+3*0.50 42 (1+7)*1.00+3*0.50
8 (1+2+12)*1.00+6*0.60 43 (1+7)*1.00
9 (1+2+12)*1.00+7*0.60+3*0.50 44 (1+8)*1.00+3*0.50
10 (1+2+12)*1.00+7*0.60 45 (1+8)*1.00
11 (1+2+12)*1.00+8*0.60+3*0.50 46 (1+9)*1.00+3*0.50
12 (1+2+12)*1.00+8*0.60 47 (1+9)*1.00
13 (1+2+12)*1.00+9*0.60+3*0.50 48 (1+10)*1.00+3*0.50
14 (1+2+12)*1.00+9*0.60 49 (1+10)*1.00
15 (1+2)*1.00+10*0.60+3*0.50 50 (1+11)*1.00+3*0.50
16 (1+2)*1.00+10*0.60 51 (1+11)*1.00
17 (1+2)*1.00+11*0.60+3*0.50 52 (1+3)*1.00+2*0.70
18 (1+2)*1.00+11*0.60 53 (1+3)*1.00+2*0.70+4*0.60
19 1*1.00 54 (1+3)*1.00+2*0.70+5*0.60
20 (1+4)*1.00+2*0.70+3*0.50 55 (1+3)*1.00+2*0.70+6*0.60
21 (1+4)*1.00+2*0.70 56 (1+3)*1.00+2*0.70+7*0.60
22 (1+5)*1.00+2*0.70+3*0.50 57 (1+3)*1.00+2*0.70+8*0.60
23 (1+5)*1.00+2*0.70 58 (1+3)*1.00+2*0.70+9*0.60
24 (1+6)*1.00+2*0.70+3*0.50 59 (1+3)*1.00+2*0.70+10*0.60
25 (1+6)*1.00+2*0.70 60 (1+3)*1.00+2*0.70+11*0.60
26 (1+7)*1.00+2*0.70+3*0.50 61 (1+3)*1.00
27 (1+7)*1.00+2*0.70 62 (1+3)*1.00+4*0.60
28 (1+8)*1.00+2*0.70+3*0.50 63 (1+3)*1.00+5*0.60
29 (1+8)*1.00+2*0.70 64 (1+3)*1.00+6*0.60
30 (1+9)*1.00+2*0.70+3*0.50 65 (1+3)*1.00+7*0.60
31 (1+9)*1.00+2*0.70 66 (1+3)*1.00+8*0.60
32 (1+10)*1.00+2*0.70+3*0.50 67 (1+3)*1.00+9*0.60
33 (1+10)*1.00+2*0.70 68 (1+3)*1.00+10*0.60
34 (1+11)*1.00+2*0.70+3*0.50 69 (1+3)*1.00+11*0.60
35 (1+11)*1.00+2*0.70
Napomena: svaku slučaj opterećenja se razmatra dva puta, jedan puta uzimajući u obzir
imperfekcije u smjeru x, drugi puta uzimajući u obzir imperfekcije u smjeru y.
56
6.3. Dimenzioniranje ploče
Dimenzije:
- Raspored sekundarnih nosača 2 x 6 m

- Profil sekundarnog nosača HEA 220
- Debljina betonske ploče 8 cm
Materijal:
- S275 (sekundarni nosač)

- S235 (čelični klinovi)
- Beton C30/37
- Armatura B500B
- Trapezni profil TRP200; tn=0,75 mm
Proračunski raspon ploče:
- 𝐿0 = 2,00 𝑚
- 𝐿𝑘 = 60 𝑚𝑚 -duljina prijepusta čeličnog klina
- 𝑏0 = 210 𝑚𝑚 -širina sekundarnog nosača
- 𝐿 = 𝐿0 − 𝐿𝑘 − 𝑏0 = 2,00 − 0,06 − 0,21 = 1,73 𝑚
Dimenzioniranje – faza betoniranja
Analiza opterećenja
- 𝑔1𝑘 = 0,096 𝑘𝑁/𝑚2 -vl.težina trapeznog lima
- 𝑔2𝑘 = 0,87 + 0,08 × 26 = 2,95 𝑘𝑁/𝑚2 -vl.težina betona
- 𝑔𝑑 = 1,35 × (0,096 + 2,95) = 4,11 𝑘𝑁/𝑚2
- 𝑞𝑘 = 0,75 𝑘𝑘𝑁/𝑚2
- 𝛥𝑞𝑘 = 0,75 𝑘𝑁/𝑚2 -nepovoljno na 3x3 m
- 𝑞𝑑 = 𝛥𝑞𝑑 = 1,5 ∗ 0,75 = 1,16 𝑘𝑁/𝑚2
57
Rezne sile za dimenzioniranje
𝑀𝑦,𝐸𝑑 = (𝑔𝑑 + 𝑞𝑑 + 𝛥𝑞𝑑 ) × 𝐿2 /8
𝑀𝑦,𝐸𝑑 = (2,95 + 1,16 + 1,16) × 1,732 /8 = 1,97 𝑘𝑁𝑚/𝑚
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = (𝑔𝑑 + 𝑞𝑑 + 𝛥𝑞𝑑 ) × 𝐿/2
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = (2,95 + 1,16 + 1,16) × 1,73/2 = 4,56 𝑘𝑁/𝑚
Posmična sila na čeličnom klinu
𝐴𝑘,𝐸𝑑 = 0,75 × 𝑉𝑧,𝐸𝑑 /2 = 0,75 × 4,56/2 = 1,69 𝑘𝑁
Posmična sila na vijku
𝐹𝑄,𝐸𝑑 = 0,25 × 𝐴𝑘,𝐸𝑑 = 0,25 × 1,69 = 0,42 𝑘𝑁
DOKAZ NOSIVOSTI
𝑀𝑦,𝐸𝑑 /𝑀𝑃𝑇,𝑅𝑑 = 1,97 / (10,8/1,10) = 0,20 < 1,00 − 𝑀𝑃𝑇,𝑅𝑑 = 10,8 𝑘𝑁𝑚
𝐴𝑘,𝐸𝑑 /𝐴𝑘,𝑅𝑑 = 1,69 / 10,80 = 0,156 < 1,00 − 𝐴𝑘,𝑅𝑑 = 10,80 𝑘𝑁
Dimenzioniranje – faza uporabe
Stalno opterećenje
𝑔𝑘 = 4,97 𝑘𝑁/𝑚′ -težina slojeva međukatne konstrukcije (3.1.)
𝑔𝑝𝑧 = 1,20 𝑘𝑁/𝑚′ -težina pregradnih zidova (3.1.)
𝑞𝑘 = 3,00 𝑘𝑁/𝑚′ -uporabno opterećenje (3.2.)
𝑝𝑑 = 1,35 × (4,97 + 1,20) + 1,5 × 3,00 = 9,83 𝑘𝑁/𝑚′
Rezne sile za dimenzioniranje
𝑀𝑦,𝐸𝑑 = 𝑝𝑑 × 𝐿2 /8
𝑀𝑦,𝐸𝑑 = 9,83 × 1,732 /8 = 3,68 𝑘𝑁𝑚/𝑚
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 𝑝𝑑 × 𝐿/2
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 9,83 × 1,73/2 = 8,50 𝑘𝑁/𝑚
58
Posmična sila na čeličnom klinu
𝐴𝑘,𝐸𝑑 = 0,75 × 𝑉𝑧,𝐸𝑑 /2 = 0,75 × 8,50/2 = 3,19 𝑘𝑁
Posmična sila na vijku
𝐹𝑄,𝐸𝑑 = 0,25 × 𝐴𝑘,𝐸𝑑 = 0,25 × 3,19 = 0,80 𝑘𝑁
DOKAZ NOSIVOSTI
𝑀𝑦,𝐸𝑑 /𝑀𝑃𝑇,𝑅𝑑 = 3,68 / (10,8/1,10) = 0,375 < 1,00 − 𝑀𝑃𝑇,𝑅𝑑 = 10,8 𝑘𝑁𝑚
𝐴𝑘,𝐸𝑑 3,19
= = 0, ,295 < 1,00 − 𝐴𝑘,𝑅𝑑 = 10,80 𝑘𝑁
𝐴𝑘,𝑅𝑑 10,80
Zaključak: zbog malog raspona između sekundarnih nosača (2 m) trapezni lim debljine 0,75
mm je u stanju prenijeti sve rezne sile s ploče na sekundarne nosače te iz tog razloga ploču je
potrebno armirati samo konstrukcijski prema slici. U gornju zonu ploče postaviti mreže Q257
(Φ7/150 mm) sa šipkama u smjeru raspona ploče u gornjoj zoni. Zaštitni sloj iznosi 25 mm. U
rebra profila postaviti šipke Φ 10 s odmakom od lima 50 mm.
Slika 19 Shema armiranja ploče međukatne konstrukcije
59
6.4. Dimenzioniranje - pozicija SU1
Element mjerodavan za dimenzioniranje: B4 (0)
Poprečni presjek: HEM 450
A=335 cm²
h=478 mm
b=307 mm
tw=21 mm
tf=40 mm
r=27 mm
Iy=131500 cm4
Iz=19340 cm4
Wy,pl=6331 cm3
Wz,pl=1939 cm3
Materijal: S275; t≤40 mm
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
60
Kritičan slučaj opterećenja: Seizmička kombinacija 7 – Imperfekcije u smjeru X
6.4.1. Klasifikacija poprečnog presjeka
235 235
𝜀=√ =√ = 0,927
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 307 − 21 − 2 × 27
= = = 2,9
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 40
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9 × 𝜀  2,9 < 8,64 Pojasnica klasificirana u klasu 1.
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 478 − 2 × 40 − 2 × 27
= = = 16,38
𝑡 𝑡𝑤 21
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 33 × 𝜀  16,38 > 31,68
𝑡
Poprečni presjek klasificiran u klasu 1.

61
6.4.2. Otpornost poprečnog presjeka
Tlačna otpornost
𝐴 × 𝑓𝑦 335 × 27,5
𝑁𝑅𝑑 = 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 = = = 9212,5 𝑘𝑁
𝛾𝑀0 1,0
Uvjet za granično stanje nosivosti:
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑
3024
= 0,328 ≤ 1,0
9212,5
Otpornost na savijanje
Savijanje oko osi Y
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦
𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑 =
𝛾𝑀0
6331 × 27,5
𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑 = = 174103 𝑘𝑁𝑐𝑚
1,0
𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑 = 1741 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑
959
= 0,551 < 1,0
1741
Otpornost na posmik
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑅𝑑 =
𝛾𝑀,0
Provjera mogućnosti prijevremenog izbočavanja hrpta:
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
62
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 47,8 − 2 × 4,0 = 39,8 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 39,8 𝜀 0,924
= = 18,95 < 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Hrbat nije u opasnosti od izbočavanja.
𝑡𝑤 2,1 1,2
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 𝐴 − 2 × 𝑏 × 𝑡𝑓 + (𝑡𝑤 + 2 × 𝑟) × 𝑡𝑓 ≥ ℎ𝑤 × 𝑡𝑤
𝐴𝑉,𝑧 = 335 − 2 × 30,7 × 4,00 + (2,1 + 2 × 2,70) × 4,00 ≥ 39,8 × 2,1
𝐴𝑉,𝑧 = 119,4 > 83,58  𝐴𝑉,𝑧 = 83,70 𝑐𝑚2
27,5
119,4 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 1895 𝑘𝑁
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑
342
= 0,180 < 1,0
1895
M-V-N Interakcija
Kritični poprečni presjek (dno stupa)
Uvjeti za reduciranje otpornosti na savijanje:
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 1895 = 947,5 𝑘𝑁
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 342 < 947,5 𝑘𝑁  Otpornost na savijanje nije potrebno reducirati.
63
1−𝑛
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 𝑚𝑖𝑛 (𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑 × ;𝑀 )
1 − 0,5 × 𝑎 𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑
𝑁𝐸𝑑 3024
𝑛= = = 0,328
𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 9212,5
𝐴 − 2 × 𝑏 × 𝑡𝑓
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,5)
𝐴
335 − 2 × 30,7 × 40
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,50) = 𝑚𝑖𝑛(0,267; 0,50)
335
𝑎 = 0,333
1 − 0,328
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 𝑚𝑖𝑛 (1741 × ; 1741) = 𝑚𝑖𝑛(1349; 1741)
1 − 0,5 × 0,267
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 1349 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝑦,𝐸𝑑 959
= = 0,711 ≤ 1,0
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 1349
6.4.3. Otpornost elementa
Otpornost na uzdužnu silu
𝐴 × 𝑓𝑦
𝑁𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒
𝛾𝑀,1
1
𝜒= ̅2
𝜒 ≤ 1,0
Φ+√Φ2 −𝜆
Φ = 0,5[1 + 𝛼(𝜆̅ − 0,2) + 𝜆̅2 ]
Bezdimenzijska vitkost
𝐴 × 𝑓𝑦
𝜆̅ = √
𝑁𝑐𝑟
64
Y-Y os
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿
𝐼𝑐 = 131500 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 500 𝑐𝑚 (HEM 450)
𝐼𝑐,1 = 131500 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEM 450)
𝐼𝑐,2 = ∞ 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,2 = − 𝑐𝑚 (Stup je upet u temelj)
𝐼𝑏,11 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝐼𝑏,12 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝐼𝑏,21 = ∞ 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,21 = − 𝑐𝑚 (Stup je upet u temelj)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝜂2 =
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 131500
𝑘𝑐 = = = 263 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 500
65
𝐼𝑐,1 131500
𝑘1 = = = 328,75 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑏,11 63720
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
𝐼𝑏.12 13670
𝑘12 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
263 + 328,75
𝜂1 = = 0,794
263 + 328,75 + 119,48 + 34,18
𝜂2 = 0 − 𝑠𝑡𝑢𝑝 𝑗𝑒 𝑢𝑝𝑒𝑡 𝑢 𝑡𝑒𝑚𝑒𝑙𝑗
Napomena: u smjeru osi z, tj.za savijanje oko osi y stupa, okvir je nepridržan.
1 − 0,2 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,12 × 𝜂1 × 𝜂2 1 − 0,2 × (0,794 + 0) − 0,12 × 0,794 × 0

𝑘=√ =√
1 − 0,8 × (𝜂1 + 𝜂2 ) + 0,6 × 𝜂1 × 𝜂2 1 − 0,8 × (0,794 + 0) + 0,6 × 0,794 × 0
𝑘 = 1,518
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 1,518 × 500 = 760 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 131500
𝑁𝑐𝑟 = = = 47290 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 7602
335 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,441
47290
linija izvijanja  linija a  𝛼=0,21
Φ = 0,5[1 + 0,34(0,361 − 0,2) + 0,3612 ]
Φ = 0,582
1
𝜒𝑦 = = 0,942
0,582 + √0,5822 − 0,4412
66
Z-Z os
𝐼𝑐 = 19340 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 500 𝑐𝑚 (HEM 450)
𝐼𝑐,1 = 19340 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEM 450)
𝐼𝑏,11 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝐼𝑏,12 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝜂2 = = 0 − 𝑠𝑡𝑢𝑝 𝑗𝑒 𝑢𝑝𝑒𝑡 𝑢 𝑡𝑒𝑚𝑒𝑙𝑗
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 19340
𝑘𝑐 = = = 38,68 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 500
𝐼𝑐,1 19340
𝑘1 = = = 48,35 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑏,11 13670
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 34,4 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 600
𝐼𝑏.12 13670
𝑘12 = 0 × = 1,5 × = 34,4 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
38,68 + 48,35
𝜂1 = = 0,763
38,68 + 48,35 + 34,4 + 34,4
𝜂2 = 0 − 𝑆𝑡𝑢𝑝 𝑗𝑒 𝑢𝑝𝑒𝑡 𝑢 𝑡𝑒𝑚𝑒𝑙𝑗
Napomena: u smjeru osi y, tj.za savijanje oko osi z stupa, okvir je pridržan.
1 + 0,145 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,265 × 𝜂1 × 𝜂2

𝑘=√
2 − 0,364 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,247 × 𝜂1 × 𝜂2
1 − 0,145 × (0,763 + 0) − 0,265 × 0,763 × 0

=√
2 − 0,364 × (0,763 + 0) − 0247 × 0,763 × 0
𝑘 = 0,645
67
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 0,645 × 500 = 323 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 19340
𝑁𝑐𝑟 = 2 = = 38559 𝑘𝑁
𝐿𝑐𝑟 3232
335 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,489
38559
Linija izvijanja  linija b  𝛼=0,34
Φ = 0,5[1 + 0,34(0,489 − 0,2) + 0,4892 ]
Φ = 0,669
1
𝜒𝑧 = = 0,889
0,669 + √0,6692 − 0,4892
𝜒 = 𝑚𝑖𝑛(𝜒𝑦 , 𝜒𝑧 ) = 0,889
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀1
335 × 27,5
𝑁𝑏,𝑅𝑑 = 0,889 = 7446 𝑘𝑁
1,1
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑁𝑏,𝑅𝑑
3024
= 0,496 < 1,0
7446
Otpornost na moment savijanja
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × × [ √( ) × 𝑤 + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
(𝑘 × 𝐿) 2 𝑘𝑤. 𝐼𝑧 2
𝜋 𝐸𝐼𝑧
Udaljenost između bočnih pridržanja: 500 cm
ℎ 500
𝑧𝑔 = = = 250 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
68
752
Ψ= = −0,784 → 𝐶1 = 2,57; 𝐶2 = 0
−959
𝜋 2 21000 × 19340 1 2 9251000 (1 × 500)2 × 8100 × 1530

𝑀𝑐𝑟 = 2,57 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 500)2 1 19340 𝜋 2 21000 × 19340
𝑀𝑐𝑟 = 1457617 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 14576 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 6331 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,346 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 1457617
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 6331 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 158275 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 1582 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝐸𝑑 956
= = 0,606 ≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑 1582
Otpornost na moment savijanja i uzdužnu silu
𝑁𝐸𝑑 𝑀𝑦,𝐸𝑑 𝑀𝑧,𝐸𝑑

+ 𝑘𝑦𝑦 × + 𝑘𝑦𝑧 × ≤ 1,0
𝐴 × 𝑓𝑦 𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 𝑊𝑧,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦
𝜒𝑦 𝛾 𝜒𝐿𝑇 ×
𝑀1 𝛾𝑀1 𝛾𝑀1

+ 𝑘𝑧𝑦 × + 𝑘𝑧𝑧 × ≤ 1,0
𝜒𝑧 𝛾 𝜒𝐿𝑇 ×
Element je osjetljiv na torzijske deformacije.
𝑁𝐸𝑑 𝑁𝐸𝑑
𝑘𝑦𝑦 = 𝐶𝑚𝑦 1 + (𝜆̅𝑦 − 0,2) × ≤ 𝐶𝑚𝑦 1 + 0,8 ×
𝐴 × 𝑓𝑦 𝐴 × 𝑓𝑦
𝜒𝑦 𝛾 𝜒𝑦 𝛾
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]
𝑘𝑦𝑧 = 0,6 × 𝑘𝑧𝑧
69
0,1𝜆̅𝑧 𝑁𝐸𝑑 0,1 𝑁𝐸𝑑
𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] ≥ [1 − × ]
(𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦 (𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦
𝜒𝑧 𝛾 𝜒𝑧 𝛾
𝑀1 𝑀1
𝑘𝑧𝑧 = 𝐶𝑚𝑧 1 + (2𝜆̅𝑧 − 0,6) × ≤ 𝐶𝑚𝑧 1 + 1,4 ×
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]
0
Ψ(z) = =0
0
𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × (−0,787) = 0,297 < 0,4
𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × (0) = 0,6 > 0,4
𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × (−0,787) = 0,297 < 0,4
3024
𝑘𝑦𝑦 = 0,4 [1 + (0,441 − 0,2) × ] = 0,437
335 × 27,5
0,942 1,1
3024
< 0,4 [1 + 0,8 × ] = 0,523
335 × 27,5
0,942 1,1
𝑘𝑦𝑧 = 0,6 × 0,692 = 0,415
0,1 × 0,489 3024

𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] = 0,868
(0,4 − 0,25) 335 × 27,5
0,889 1,1
0,1 3024
< [1 − × ] = 0,729
(0,4 − 0,25) 335 × 27,5
0,889 1,1
70
3024
𝑘𝑧𝑧 = 0,4 [1 + (2 × 0,489 − 0,6) × ] = 0,692
335 × 27,5
0,889 1,1
3024
< 0,4 [1 + 1,4 × ] = 0,941
335 × 27,5
0,889 1,1
3024 959
+ 0,437 × ≤ 1,0
335 × 27,5 6331 × 27,5
0,942 1,0 × 100 × 1,10
1,1
0,384 + 0,437 × 0,606 = 0,648 ≤ 1,0
3024 959
+ 0,868 × ≤ 1,0
335 × 27,5 6331 × 27,5
0,889 1,0 × 100 × 1,10
1,1
0,406 + 0,868 × 0,606 = 0,932 ≤ 1,0
Napomena: usvaja se isti poprečni profil za cijeli stup po visini konstrukcije. Iz toga slijedi
da se zaa poziciju SU2 također usvaja HEM 450.
71
6.5. Dimenzioniranje - pozicija SV1
Element mjerodavan za dimenzioniranje: B5 (0)
Poprečni presjek: HEM 340
A=316 cm²
h=377 mm
b=309 mm
tw=21 mm
tf=40 mm
r=27 mm
Iy=76370 cm4
Iz=19710 cm4
Wy,pl=4718 cm3
Wz,pl=1953 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
72
235 235
𝜀=√ =√ = 0,927
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 309 − 21 − 2 × 27
= = = 5,12
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 40
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
2,93 < 8,64 Pojasnica klasificirana u klasu 1.
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 377 − 2 × 40 − 2 × 27
= = = 7,03
𝑡 𝑡𝑤 21
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 33 × 𝜀
𝑡
11,57 < 31,68 Hrbat klasificiran u klasu 1

73
Tlačna otpornost
𝐴 × 𝑓𝑦 316 × 27,5
𝑁𝑅𝑑 = 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 = = = 8058 𝑘𝑁
𝛾𝑀0 1,0
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
5490
= 0,681 ≤ 1,0
8058
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
4718 × 27,5
1,0
𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑 = 1203,09 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
170
= 0,141 < 1,0
1203,09
Otpornost na posmik
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
74
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 37,7 − 2 × 4 = 29,7 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 29,7 𝜀 0,924
= = 14,14 < 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Hrbat nije u opasnosti od izbočavanja.
𝑡𝑤 2,1 1,2
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 316 − 2 × 30,9 × 4,0 + (2,1 + 2 × 2,70) × 4,0 ≥ 29,7 × 2,1
𝐴𝑉,𝑧 = 98,8 > 62,37  𝐴𝑉,𝑧 = 98,8 𝑐𝑚2
27,5
98,8 × ( )
√3 = 1454,6 𝑘𝑁
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 =
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
63
= 0,043 < 1,0
1454,6
M-V-N Interakcija
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 1454,6 = 727,3 𝑘𝑁
75
1−𝑛
1 − 0,5 × 𝑎 𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑
𝑁𝐸𝑑 5490
𝑛= = = 0,681
𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 8058
𝐴 − 2 × 𝑏 × 𝑡𝑓
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,5)
𝐴
316 − 2 × 30,9 × 40
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,50) = 𝑚𝑖𝑛(0,218; 0,50)
316
𝑎 = 0,218
1 − 0,681
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 𝑚𝑖𝑛 (1203,1 × ; 1203,1) = 𝑚𝑖𝑛(430,25; 1203,1)
1 − 0,5 × 0,218
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 430,25 𝑘𝑁𝑚
= = 0,395 ≤ 1,0
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 430,25
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀,1
1
𝜒= ̅2
ali 𝜒 ≤ 1,0
Φ+√Φ2 −𝜆
Φ = 0,5[1 + 𝛼(𝜆̅ − 0,2) + 𝜆̅2 ]
𝐴 × 𝑓𝑦
𝜆̅ = √
𝑁𝑐𝑟
76
Y-Y os
𝐼𝑐 = 76370 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 500 𝑐𝑚 (HEM 340)
𝐼𝑐,1 = 76370 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEM 340)
𝐼𝑏,11 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝐼𝑏,12 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝜂2 =
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 76370
𝑘𝑐 = = = 152,74 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 500
77
𝐼𝑐,1 76370
𝑘1 = = = 190,93 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑏,11 63720
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
𝐼𝑏.12 13670
𝑘12 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
152,73 + 190,93
𝜂1 = = 0,691
152,73 + 190,93 + 119,48 + 34,18
𝜂2 = 0 − 𝑠𝑡𝑢𝑝 𝑗𝑒 𝑢𝑝𝑒𝑡 𝑢 𝑡𝑒𝑚𝑒𝑙𝑗
1 − 0,2 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,12 × 𝜂1 × 𝜂2 1 − 0,2 × (0,691 + 0) − 0,12 × 0,691 × 0

𝑘=√ =√
1 − 0,8 × (𝜂1 + 𝜂2 ) + 0,6 × 𝜂1 × 𝜂2 1 − 0,8 × (0,691 + 0) + 0,6 × 0,691 × 0
𝑘 = 1,388
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 1,388 × 500 = 695 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 73670
𝑁𝑐𝑟 = = = 32853 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 6952
316 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,495
32853
Φ = 0,5[1 + 0,21(0,495 − 0,2) + 0,4952 ]
Φ = 0,654
1
𝜒𝑦 = = 0,926
0,654 + √0,6542 − 0,4952
78
Z-Z os
𝐼𝑐 = 19710 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 500 𝑐𝑚 (HEM 340)
𝐼𝑐,1 = 19710 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEM 340)
𝐼𝑏,11 = 5410 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 600 𝑐𝑚 (HEA 220)
𝐼𝑏,12 = 5410 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 220)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 19710
𝑘𝑐 = = = 39,42 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 500
𝐼𝑐,1 19710
𝑘1 = = = 49,28 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑏,11 5410
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 13,53 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 600
𝐼𝑏.12 5410
𝑘12 = 0 × = 1,5 × = 13,53 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
39,42 + 49,28
𝜂1 = = 0,646
39,42 + 49,28 + 13,53 + 13,53
𝜂2 = 0 − 𝑆𝑡𝑢𝑝 𝑗𝑒 𝑢𝑝𝑒𝑡 𝑢 𝑡𝑒𝑚𝑒𝑙𝑗
1 + 0,145 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,265 × 𝜂1 × 𝜂2

𝑘=√
2 − 0,364 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,247 × 𝜂1 × 𝜂2
1 − 0,145 × (0,766 + 0) − 0,265 × 0,766 × 0

=√
2 − 0,364 × (0,766 + 0) − 0,247 × 0,766 × 0
𝑘 = 0,646
79
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 0,646 × 500 = 323 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 19710
𝑁𝑐𝑟 = 2 = = 39205 𝑘𝑁
𝐿𝑐𝑟 3232
316 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,453
39205
Φ = 0,5[1 + 0,34(0,453 − 0,2) + 0,4532 ]
Φ = 0,646
1
𝜒𝑧 = = 0,904
0,646 + √0,6462 − 0,4532
𝜒 = 𝑚𝑖𝑛(𝜒𝑦 , 𝜒𝑧 ) = 0,904
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀1
316 × 27,5
𝑁𝑏,𝑅𝑑 = 0,904 = 6624,5 𝑘𝑁
1,1
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑁𝑏,𝑅𝑑
5490
= 0,829 < 1,0
6624,5
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼𝑤 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × √
×[ ( ) × + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
(𝑘 × 𝐿) 2 𝑘𝑤. 𝐼𝑧 2
𝜋 𝐸𝐼𝑧
ℎ 500
𝑧𝑔 = = = 250 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
80
142
Ψ= = −0,809 → 𝐶1 = 2,57; 𝐶2 = 0
−169
𝜋 2 21000 × 19710 1 2 5584000 (1 × 500)2 × 8100 × 1510

𝑀𝑐𝑟 = 2,57 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 500)2 1 19710 𝜋 2 21000 × 19710
𝑀𝑐𝑟 = 1348962 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 13489 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 4435 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,298 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 1348962
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 4435 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 109371 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝐸𝑑 172
= = 0,155 ≤ 1,0

+ 𝑘𝑦𝑦 × + 𝑘𝑦𝑧 × ≤ 1,0

+ 𝑘𝑧𝑦 × + 𝑘𝑧𝑧 × ≤ 1,0
𝑘𝑦𝑦 = 𝐶𝑚𝑦 1 + (𝜆̅𝑦 − 0,2) × ≤ 𝐶𝑚𝑦 1 + 0,8 ×
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]
81
𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] ≥ [1 − × ]
(𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦 (𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦
𝑀1 𝑀1
𝑘𝑧𝑧 = 𝐶𝑚𝑧 1 + (2𝜆̅𝑧 − 0,6) × ≤ 𝐶𝑚𝑧 1 + 1,4 ×
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]
0
Ψ(z) = =0
0
𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × (−0,809) = 0,317 < 0,4
𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × (0) = 0,6 > 0,4
𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × (−0,809) = 0,317 < 0,4
5490
𝑘𝑦𝑦 = 0,4 [1 + (0,495 − 0,2) × ] = 0,496
316 × 27,5
0,926 1,1
5490
< 0,4 [1 + 0,8 × ] = 0,659
316 × 27,5
0,926 1,1
𝑘𝑦𝑧 = 0,6 × 0,753 = 0,452
0,1 × 0,453 5490

𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] = 0,750
(0,4 − 0,25) 316 × 27,5
0,904 1,1
0,1 5490
< [1 − × ] = 0,448
(0,4 − 0,25) 316 × 27,5
0,904 1,1
82
5490
𝑘𝑧𝑧 = 0,4 [1 + (2 × 0,435 − 0,6) × ] = 0,753
316 × 27,5
0,904 1,1
5490
< 0,4 [1 + 1,4 × ] = 1,296
316 × 27,5
0,904 1,1
5490 172
+ 0,496 × ≤ 1,0
316 × 27,5 4718 × 27,5
0,926 1,0 × 100 × 1,10
1,1
0,810 + 0,496 × 0,155 = 0,887 ≤ 1,0
5490 188
+ 0,750 × ≤ 1,0
316 × 27,5 4718 × 27,5
0,904 1,0 × 100 × 1,10
1,1
0,829 + 0,750 × 0,155 = 0,945 ≤ 1,0
Napomena: usvaja se isti poprečni profil za cijeli stup po visini konstrukcije. Iz toga slijedi
da se zaa poziciju SV2 također usvaja HEM 340.
83
6.6. Dimenzioniranje - pozicija SU3
Element mjerodavan za dimenzioniranje: C3 (2)
Poprečni presjek: HEA 320
A=124 cm²
h=310 mm
b=300 mm
tw=9 mm
tf=15,5 mm
r=27 mm
Iy=22930 cm4
Iz=6990 cm4
Wy,pl=1628 cm3
Wz,pl=710 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
84
235 235
𝜀=√ =√ = 0,927
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 300 − 9 − 2 × 27
= = = 7,65
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 15,5
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 310 − 2 × 15,5 − 2 × 27
= = = 25
𝑡 𝑡𝑤 9
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 33 × 𝜀
𝑡
25 > 31,68 Hrbat klasificiran u klasu 1.

85
Tlačna otpornost
𝐴 × 𝑓𝑦 124 × 27,5
𝑁𝑅𝑑 = 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 = = = 3410 𝑘𝑁
𝛾𝑀0 1,0
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
839
= 0,246 ≤ 1,0
3410
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
1628 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
248
= 0,554 < 1,0
447,70
Otpornost na posmik
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
86
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 31 − 2 × 1,55 = 27,9 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 27,9 𝜀 0,924
= = 31 < 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Hrbat nije u opasnosti od izbočavanja.
𝑡𝑤 0,9 1,2
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 124 − 2 × 30 × 1,55 + (0,9 + 2 × 2,70) × 1,55 ≥ 27,9 × 0,9
𝐴𝑉,𝑧 = 40,77 > 25,11  𝐴𝑉,𝑧 = 40,77 𝑐𝑚2
27,5
40,77 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 647,23 𝑘𝑁
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
121
= 0,187 < 1,0
647,23
M-V-N Interakcija
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 647,23 = 323,62 𝑘𝑁
87
1−𝑛
1 − 0,5 × 𝑎 𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑
𝑁𝐸𝑑 839
𝑛= = = 0,246
𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 3410
𝐴 − 2 × 𝑏 × 𝑡𝑓
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,5)
𝐴
124 − 2 × 30 × 1,55
𝑎 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; 0,50) = 𝑚𝑖𝑛(0,25; 0,50)
124
𝑎 = 0,25
1 − 0,246
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 𝑚𝑖𝑛 (447,7 × ; 447,70) = 𝑚𝑖𝑛(385,77; 447,70)
1 − 0,5 × 0,25
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 = 447,70 𝑘𝑁𝑚
= = 0,643 ≤ 1,0
𝑀𝑁,𝑦,𝑅𝑑 447,70
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀,1
1
𝜒= ̅2
ali 𝜒 ≤ 1,0
Φ+√Φ2 −𝜆
Φ = 0,5[1 + 𝛼(𝜆̅ − 0,2) + 𝜆̅2 ]
𝐴 × 𝑓𝑦
𝜆̅ = √
𝑁𝑐𝑟
88
Y-Y os
𝐼𝑐 = 22930 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑐,1 = 22930 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑐,2 = 22930 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,2 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑏,11 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝐼𝑏,12 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝐼𝑏,11 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝐼𝑏,12 = 63720 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 800 𝑐𝑚 (HEA 450)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝜂2 =
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 22930
𝑘𝑐 = = = 57,33 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 400
89
𝐼𝑐,1 22930
𝑘1 = = = 57,33 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑐,2 22930
𝑘2 = = = 57,33 𝑐𝑚3
𝐿𝑐,2 400
𝐼𝑏,11 63720
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
𝐼𝑏,11 63720
𝑘12 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
𝐼𝑏,11 63720
𝑘21 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
𝐼𝑏,11 63720
𝑘22 = 1,5 × = 1,5 × = 119,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 800
57,33 + 57,33
𝜂1 = = 0,324
57,33 + 57,33 + 119,48 + 119,48
57,33 + 57,33
𝜂2 = = 0,324
57,33 + 57,33 + 119,48 + 119,48
1 − 0,2 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,12 × 𝜂1 × 𝜂2

𝑘=√
1 − 0,8 × (𝜂1 + 𝜂2 ) + 0,6 × 𝜂1 × 𝜂2
1 − 0,2 × (0,324 + 0,324) − 0,12 × 0,324 × 0,324

=√
1 − 0,8 × (0,324 + 0,324) + 0,6 × 0,324 × 0,324
𝑘 = 1,256
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 1,256 × 400 = 503 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 22930
𝑁𝑐𝑟 = = = 18849,97 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 5032
124 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,425
18849,97
Φ = 0,5[1 + 0,21(0,425 − 0,2) + 0,4252 ]

90
Φ = 0,614
1
𝜒𝑦 = = 0,946
0,614 + √0,6142 − 0,4252
Z-Z os
𝐼𝑐 = 6990 𝑐𝑚4 𝐿𝑐 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑐,1 = 6990 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,1 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑐,2 = 6990 𝑐𝑚4 𝐿𝑐,2 = 400 𝑐𝑚 (HEA 320)
𝐼𝑏,11 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝐼𝑏,12 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝐼𝑏,21 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,11 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝐼𝑏,22 = 13670 𝑐𝑚4 𝐿𝑏,12 = 600 𝑐𝑚 (HEA 280)
𝑘𝑐 + 𝑘1
𝜂1 =
𝑘𝑐 + 𝑘1 + 𝑘11 + 𝑘12
𝑘𝑐 + 𝑘2
𝑘𝑐 + 𝑘2 + 𝑘21 + 𝑘22
𝐼𝑐 6990
𝑘𝑐 = = = 17,48 𝑐𝑚3
𝐿𝑐 400
𝐼𝑐,1 6990
𝑘1 = = = 17,48𝑐𝑚3
𝐿𝑐,1 400
𝐼𝑐,2 6990
𝑘2 = = = 17,48𝑐𝑚3
𝐿𝑐,2 400
𝐼𝑏,11 13670
𝑘11 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 600
𝐼𝑏.12 13670
𝑘12 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
91
𝐼𝑏,11 13670
𝑘21 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,11 600
𝐼𝑏.12 13670
𝑘22 = 1,5 × = 1,5 × = 34,18 𝑐𝑚3
𝐿𝑏,12 600
17,48 + 17,48
𝜂1 = = 0,338
17,48 + 17,48 + 34,18 + 34,18
17,48 + 17,48
𝜂2 = = 0,338
17,48 + 17,48 + 34,18 + 34,18
1 + 0,145 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,265 × 𝜂1 × 𝜂2

𝑘=√
2 − 0,364 × (𝜂1 + 𝜂2 ) − 0,247 × 𝜂1 × 𝜂2
1 − 0,145 × (0,338 + 0,338) − 0,265 × 0,338 × 0,338

=√
2 − 0,364 × (0,338 + 0,338) − 0,247 × 0,338 × 0,338
𝑘 = 0,619
𝐿𝑐𝑟 = 𝑘 × 𝐿 = 0,619 × 400 = 248 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 6990
𝑁𝑐𝑟 = = = 23643 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 2482
124 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,380
23643
Φ = 0,5[1 + 0,34(0,380 − 0,2) + 0,3802 ]
Φ = 0,603
1
𝜒𝑧 = = 0,934
0,603 + √0,6032 − 0,3802
𝜒 = 𝑚𝑖𝑛(𝜒𝑦 , 𝜒𝑧 ) = 0,934
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀1
92
124 × 27,5
𝑁𝑏,𝑅𝑑 = 0,934 = 2895 𝑘𝑁
1,1
𝑁𝐸𝑑 839
= = 0,290 < 1,0
𝑁𝑏,𝑅𝑑 2895
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼𝑤 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × √
×[ ( ) × + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
(𝑘 × 𝐿) 2 𝑘𝑤. 𝐼𝑧 2
𝜋 𝐸𝐼𝑧
ℎ 310
𝑧𝑔 = = = 155 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
234
Ψ= = 0 → 𝐶1 = 1,77; 𝐶2 = 0
−238
𝜋 2 21000 × 6990 1 2 1512000 (1 × 500)2 × 8100 × 108

𝑀𝑐𝑟 = 1,77 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 400)2 1 6990 𝜋 2 21000 × 6990
𝑀𝑐𝑟 = 283509 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 2835 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 1628 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,397 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 283509
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 1628 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 40700 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝐸𝑑 248
= = 0,609 ≤ 1,0
93

+ 𝑘𝑦𝑦 × + 𝑘𝑦𝑧 × ≤ 1,0

+ 𝑘𝑧𝑦 × + 𝑘𝑧𝑧 × ≤ 1,0
𝑘𝑦𝑦 = 𝐶𝑚𝑦 1 + (𝜆̅𝑦 − 0,2) × ≤ 𝐶𝑚𝑦 1 + 0,8 ×
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]

𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] ≥ [1 − × ]
(𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦 (𝐶𝑚𝐿𝑇 − 0,25) 𝐴 × 𝑓𝑦
𝑀1 𝑀1
𝑘𝑧𝑧 = 𝐶𝑚𝑧 1 + (2𝜆̅𝑧 − 0,6) × ≤ 𝐶𝑚𝑧 1 + 1,4 ×
[ 𝑀,1 ] [ 𝑀,1 ]
0
Ψ(z) = =0
0
𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑦 = 0,6 + 0,4 × (0) = 0,6 < 0,4
𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝑧 = 0,6 + 0,4 × (0) = 0,6 > 0,4
𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × Ψ ≥ 0,4

𝐶𝑚𝐿𝑇 = 0,6 + 0,4 × (0) = 0,6 < 0,4
94
839
𝑘𝑦𝑦 = 0,4 [1 + (0,425 − 0,2) × ] = 0,639
124 × 27,5
0,946 1,1
839
< 0,4 [1 + 0,8 × ] = 0,737
124 × 27,5
0,946 1,1
𝑘𝑦𝑧 = 0,6 × 0,628 = 0,377
0,1 × 0,380 839

𝑘𝑧𝑦 = [1 − × ] = 0969
(0,4 − 0,25) 124 × 27,5
0,934
1,1
0,1 839
< [1 − × ] = 0,917
(0,4 − 0,25) 124 × 27,5
0,934 1,1
839
𝑘𝑧𝑧 = 0,4 [1 + (2 × 0,380 − 0,6) × ] = 0,628
124 × 27,5
0,934 1,1
839
< 0,4 [1 + 1,4 × ] = 0,843
124 × 27,5
0,934
1,1
839 248
+ 0,639 × ≤ 1,0
124 × 27,5 1628 × 27,5
0,946 1,0 ×
1,1 100 × 1,10
0,286 + 0,639 × 0,609 = 0,675 ≤ 1,0
839 248
+ 0,969 × ≤ 1,0
124 × 27,5 1628 × 27,5
0,934 1,0 ×
1,1 100 × 1,10
0,290 + 0,969 × 0,609 = 0,880 ≤ 1,0
95
6.7. Dimenzioniranje - pozicija GN1
Element mjerodavan za dimenzioniranje: B/2-3 (2)
A=178 cm²
h=440 mm
b=300 mm
tw=11,5 mm
tf=21 mm
r=27 mm
Iy=63720 cm4
Iz=9465 cm4
Wy,pl=3216 cm3
Wz,pl=965,5 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
96
Unutarnje sile
Mjerodavan slučaj opterećenja: Seizmička kombinacija 8 - Imperfekcije u X smjeru
97
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 300 − 11,5 − 2 × 27
= = = 5,58
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 21
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 440 − 2 × 21 − 2 × 27
= = = 29,91
𝑡 𝑡𝑤 11,5
Uvjet za klasu 1 (čisto savijanje)
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
98
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
3216 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
738
= 0,835 < 1,0
884,40
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 44 − 2 × 2,1 = 39,8 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 39,8 𝜀 0,92
= 1,15 = 34,61 > 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Ne postoji opasnost od izbočavanja
𝑡𝑤 1,2
hrpta.
99
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 178 − 2 × 30 × 2,1 + (1,15 + 2 × 2,7) × 2,1 ≥ 39,8 × 1,15
𝐴𝑉,𝑧 = 65,76 < 45,77  𝐴𝑉,𝑧 = 65,76 𝑐𝑚2
27,5
65,76 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 1044 𝑘𝑁
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
263
= 0,252 < 1,0
1044
M-V Interakcija
Kritičan poprečni presjek (x=0 m)
Uvjet za reduciranje otpornosti na savijanje
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 1044 = 522 𝑘𝑁
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 263 < 522 𝑘𝑁 Otpornost na savijanje nije potrebno reducirati.
𝑀𝑦,𝑉,𝑅𝑑 = 𝑀𝑝𝑙,𝑦,𝑅𝑑
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑦,𝑉,𝑅𝑑
738
= 0,834 < 1,0
884,40
100
Otpornost elementa na moment savijanja
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × × [ √( ) × 𝑤 + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
(𝑘 × 𝐿)2 𝑘𝑤. 𝐼𝑧 𝜋 2 𝐸𝐼𝑧
Razmak između bočnih pridržanja: 200 cm
ℎ 440
𝑧𝑔 = = = 220 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
215
𝜓 = 738 = 0,291 C1=1,52; C2=0
𝜋 2 21000 × 9465 1 2 4148000 (1 × 200)2 × 8100 × 243,80

𝑀𝑐𝑟 = 1,52 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 200)2 1 9465 𝜋 2 21000 × 9465
𝑀𝑐𝑟 = 1631170 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 16311 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 6331 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,233 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 1631170
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 3216 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 80400 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
738
= 0,918 < 1,0
804
101
6.7.4. Granično stanje uporabljivosti
Maksimalni izmjereni relativni progib glavnog nosača : 𝑤 = 0,5 𝑐𝑚
𝐿 800
Maksimalni dopušteni progib za gredu duljine 8 m: 𝑤𝑚𝑎𝑥 = = = 2,0 𝑐𝑚
400 400
102
Element mjerodavan za dimenzioniranje: C/4-5 (3)
A=97,3 cm²
h=270 mm
b=280 mm
tw=8 mm
tf=13 mm
r=24 mm
Iy=13670 cm4
Iz=4760 cm4
Wy,pl=1112 cm3
Wz,pl=518 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
103
Unutarnje sile
Mjerodavan slučaj opterećenja: Seizmička kombinacija 8 – Imperfekcije u Y smjeru
104
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 280 − 8 − 2 × 24
= = = 8,62
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 13
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
8,62 > 8,32
Uvjet za klasu 2:
𝑐
≤ 10 × 𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 270 − 2 × 13 − 2 × 24
= = = 24,5
𝑡 𝑡𝑤 8
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
24,5 < 66,53 Hrbat klasificiran u klasu 1.
105
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
1112 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
246
= 0,804 < 1,0
305,80
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 27 − 2 × 1,3 = 24,4 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 24,4 𝜀 0,92
= = 30,5 > 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Ne postoji opasnost od izbočavanja
𝑡𝑤 0,8 1,2
hrpta.
106
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 97,3 − 2 × 28 × 1,3 + (0,8 + 2 × 2,4) × 1,3 ≥ 22,5 × 0,8
𝐴𝑉,𝑧 = 31,78 > 19,52  𝐴𝑉,𝑧 = 31,78 𝑐𝑚2
27,5
31,78 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 504,58 𝑘𝑁
1,0
Ultimate limit state condition:
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
132
= 0,324 < 1,0
504,58
M-V Interakcija
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 504,58 = 252,29 𝑘𝑁
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
246
= 0,804 < 1,0
305,8
107
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × × [ √( ) × 𝑤 + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
ℎ 270
𝑧𝑔 = = = 135 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
−15
𝜓= = −0,061 → 𝐶1 = 1,77; 𝐶2 = 0
246
𝜋 2 21000 × 4760 1 2 485400 (1 × 200)2 × 8100 × 62,1

𝑀𝑐𝑟 = 1,77 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 200)2 1 4760 𝜋 2 21000 × 4760
𝑀𝑐𝑟 = 894412 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 5944 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 1112 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,227 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 594412
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 1112 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 27800 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
246
= 0,885 < 1,0
278
108
Maksimalni izmjereni relativni progib glavnog nosača: 𝑤 = 0,7 𝑐𝑚
𝐿 600
Maksimalni dopušteni progib za gredu duljine 8 m: 𝑤𝑚𝑎𝑥 = = = 1,5 𝑐𝑚
400 400
109
A=143 cm²
h=350 mm
b=300 mm
tw=10 mm
tf=17,5 mm
r=27 mm
Iy=33090 cm4
Iz=7890 cm4
Wy,pl=2088 cm3
Wz,pl=802,3 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
110
Unutarnje sile
Mjerodavan slučaj opterećenja: kombinacija 7 - Imperfekcije u X smjeru
111
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 300 − 10 − 2 × 27
= = = 6,74
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 17,5
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 350 − 2 × 17,5 − 2 × 27
= = = 26,1
𝑡 𝑡𝑤 10
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
112
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
2088 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
477
= 0,831 < 1,0
574,20
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 35 − 2 × 1,75 = 31,5 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 31,5 𝜀 0,92
𝑡𝑤 1 1,2
hrpta.
113
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 143 − 2 × 30 × 1,75 + (1 + 2 × 2,7) × 1,75 ≥ 31,5 × 1,0
𝐴𝑉,𝑧 = 49,2 < 31,5  𝐴𝑉,𝑧 = 49,2 𝑐𝑚2
27,5
49,2 × ( )
√3 = 781,15 𝑘𝑁
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 =
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
239
= 0,306 < 1,0
781,15
M-V Interakcija
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 781,5 = 390,58 𝑘𝑁
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 239 < 390,58 𝑘𝑁 Otpornost na savijanje nije potrebno reducirati.
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
477
= 0,831 < 1,0
574,20
114
Otpornost elementa na moment savijanja
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × × [ √( ) × 𝑤 + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
Razmak između bočnih pridržanja: 200 cm
ℎ 350
𝑧𝑔 = = = 175 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
6
𝜓 = 477 = 0,013 C1=1,77; C2=0
𝜋 2 21000 × 7890 1 2 2177000 (1 × 200)2 × 8100 × 149

𝑀𝑐𝑟 = 1,77 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 200)2 1 7890 𝜋 2 21000 × 7890
𝑀𝑐𝑟 = 1264655 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 12646 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 2088 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,213 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 1264655
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 2088 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 52200 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
477
= 0,914 < 1,0
522
115
𝐿 800
Maksimalni dopušteni progib za gredu duljine 8 m: 𝑤𝑚𝑎𝑥 = 400 = 400 = 2,0 𝑐𝑚
116
A=76,8 cm²
h=230 mm
b=240 mm
tw=7,5 mm
tf=12 mm
r=21 mm
Iy=7760 cm4
Iz=2770 cm4
Wy,pl=744,6 cm3
Wz,pl=351,7 cm3
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
117
Unutarnje sile
Mjerodavan slučaj opterećenja: kombinacija 14 – Imperfekcije u Y smjeru
118
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 240 − 7,5 − 2 × 21
= = = 7,94
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 12
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
7,94 > 8,32
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 230 − 2 × 12 − 2 × 21
= = = 21,87
𝑡 𝑡𝑤 7,5
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
119
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
744,6 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
180
= 0,879 < 1,0
204,77
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 23 − 2 × 1,2 = 20,6 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 20,6 𝜀 0,92
𝑡𝑤 0,7 1,2
hrpta.
120
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 76,8 − 2 × 24 × 1,2 + (0,75 + 2 × 2,1) × 1,2 ≥ 20,6 × 0,75
𝐴𝑉,𝑧 = 25,14 > 15,45  𝐴𝑉,𝑧 = 25,14 𝑐𝑚2
27,5
25,14 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 399,15 𝑘𝑁
1,0
Ultimate limit state condition:
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
135
= 0,338 < 1,0
25,14
M-V Interakcija
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 399,15 = 199,58 𝑘𝑁
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
180
= 0,879 < 1,0
204,77
121
𝜋 2 𝐸𝐼𝑍 𝑘 2 𝐼 (𝑘 × 𝐿)2 × 𝐺 × 𝐼𝑡 2
𝑀𝑐𝑟 = 𝐶1 × × [ √( ) × 𝑤 + + (𝐶2 × 𝑧𝑔 ) − 𝐶2 × 𝑧𝑔 ]
ℎ 270
𝑧𝑔 = = = 135 𝑚𝑚
2 2
𝑘 = 𝑘𝑤 = 1,0
90
𝜓= = −0,5 → 𝐶1 = 2,33; 𝐶2 = 0
−180
𝜋 2 21000 × 2770 1 2 328500 (1 × 200)2 × 8100 × 41,6

𝑀𝑐𝑟 = 2,33 × √
×[ ( ) × + ]
(1 × 200)2 1 2770 𝜋 2 21000 × 2770
𝑀𝑐𝑟 = 302804 𝑘𝑁𝑐𝑚 = 3028 𝑘𝑁𝑚
𝑊𝑝𝑙,𝑦 × 𝑓𝑦 744,6 × 27,5

𝜆̅𝐿𝑇 = √ =√ = 0,26 < 𝜆̅𝐿𝑇,0 = 0,4
𝑀𝐶𝑟 302804
𝜒𝐿𝑇 = 1,0
𝑊𝑦,𝑝𝑙 × 𝑓𝑦 744,6 × 27,5

𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 𝜒𝐿𝑇 × = 1,0 × = 18615 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝛾𝑀1 1,1
𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 186,15 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
180
= 0,967 < 1,0
186,15
122
𝐿 600
123
6.11. Dimenzioniranje - pozicija SN1
x [m] My,Ed [kNm] Vz,Ed [kN] NEd [kN]

0,00 0,00 78,98 0,00
1,50 88,66 39,62 0,00
3,00 118,47 0,00 0,00
4,50 88,66 39,62 0,00
6,00 0,00 78,98 0,00

A=76,84 cm² r=21 mm
h=230 mm Iy=7763 cm4
b=240 mm Iz=2769 cm4
tw=7,5 mm Wy,pl=744,6 cm3
tf=12 mm Wz,pl=351,7 cm3
fy=275 N/mm2 E= 210 000 N/mm2
fu=430 N/mm2 G= 81 000 N/mm2
124
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 220 − 7 − 2 × 18
= = = 7,94
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 11
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 210 − 2 × 11 − 2 × 18
= = = 21,71
𝑡 𝑡𝑤 7
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
125
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
568,5 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
118,47
= 0,758 < 1,0
156,34
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 21 − 2 × 1,1 = 18,8 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 18,8 𝜀 0,92
𝑡𝑤 0,7 1,2
hrpta.
126
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 64,3 − 2 × 22 × 1,1 + (0,7 + 2 × 1,8) × 1,1 ≥ 18,8 × 0,7
𝐴𝑉,𝑧 = 20,63 > 13,16  𝐴𝑉,𝑧 = 20,63 𝑐𝑚2
27,5
20,63 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 327,55 𝑘𝑁
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
78,98
= 0,241 < 1,0
327,55
6.6.2.4. M-V Interakcija
Kritičan poprečni presjek (x=1,5 m)
Uvjet za reduciranje nosivosti na savijanje
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 327,55 = 163,77 𝑘𝑁
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 78,98 < 163,77 𝑘𝑁 Nosivost na savijanje nije potrebno reducirati.
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
118,47
= 0,758 < 1,0
156,34
127
Napomena: ne postoji opasnost od pojave bočnog torzijskog izvijanja sekundarnih nosača iz

razloga što se limovi za izradu međukatne konstrukcije pričvršćuju na sekundarne nosače te
time pridržavaju gornju pojasnicu nosača.
𝑀𝑏,𝑅𝑑 =
𝛾𝑀1
568,5 × 27,5
𝑀𝑏,𝑅𝑑 =
1,10
𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 142,13 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
118,47
= 0,834 < 1,0
142,13
Maksimalni izmjereni relativni progib sekundarnog nosača: 𝑤 = 2,4 𝑐𝑚
𝐿 600
Potrebno je izvesti sekundarne nosače s nadvišenjem u iznosu od 1,5 cm u sredini raspona kako
bi se progibi ograničili na dozvoljene.
128
6.12. Dimenzioniranje – pozicija SN2
x [m] My,Ed [kNm] Vz,Ed [kN] NEd [kN]

0,00 0,00 61,11 0,00
1,50 68,59 30,65 0,00
3,00 91,66 0,00 0,00
4,50 68,59 30,65 0,00
6,00 0,00 61,11 0,00

A=76,84 cm² r=18 mm
h=190 mm Iy=3690 cm4
b=200 mm Iz=1340 cm4
tw=6,5 mm Wy,pl=429 cm3
tf=10 mm Wz,pl=204 cm3
fy=275 N/mm2 E= 210 000 N/mm2
fu=430 N/mm2 G= 81 000 N/mm2
129
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
Pojasnica
𝑐 (𝑏 − 𝑡𝑤 − 2 × 𝑟) 200 − 6,5 − 2 × 18
= = = 7,88
𝑡 2 × 𝑡𝑓 2 × 10
Uvjet za klasu 1:
𝑐
≤ 9×𝜀
𝑡
Hrbat
𝑐 ℎ − 2 × 𝑡𝑓 − 2 × 𝑟 190 − 2 × 10 − 2 × 18
= = = 20,61
𝑡 𝑡𝑤 6,5
𝑐
≤ 72 × 𝜀
𝑡
130
Savijanje oko osi Y
𝛾𝑀0
429 × 27,5
1,0
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
91,66
= 0,779 < 1,0
117,70
Posmična otpornost
𝑓𝑦
𝐴𝑣 × ( )
√3
𝛾𝑀,0
ℎ𝑤 𝜀
≤ 72 × 𝜂
𝑡𝑤
ℎ𝑤 = ℎ − 2 × 𝑡𝑓 = 19 − 2 × 1,0 = 17,0 𝑐𝑚
𝜂 = 1,20
ℎ𝑤 17,0 𝜀 0,92
= 0,65 = 26,15 > 72 × 𝜂 = 72 × = 55,46  Ne postoji opasnost od izbočavanja
𝑡𝑤 1,2
hrpta.
131
Smjer Z
𝐴𝑉,𝑧 = 53,4 − 2 × 20 × 1,0 + (0,65 + 2 × 1,8) × 1,0 ≥ 17,0 × 0,65
𝐴𝑉,𝑧 = 17,65 > 11,05  𝐴𝑉,𝑧 = 17,65 𝑐𝑚2
27,5
17,65 × ( )
√3
𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = = 280,23 𝑘𝑁
1,0
𝑉𝑧,𝐸𝑑
≤ 1,0
61,11
= 0,218 < 1,0
280,23
6.6.2.4. M-V Interakcija
Kritičan poprečni presjek (x=1,5 m)
Uvjet za reduciranje nosivosti na savijanje
Z-Z
0,5 × 𝑉𝑝𝑙,𝑧,𝑅𝑑 = 0,5 × 280,23 = 140,12 𝑘𝑁
𝑉𝑧,𝐸𝑑 = 30,65 < 140,12 𝑘𝑁 Nosivost na savijanje nije potrebno reducirati.
𝑀𝑦,𝐸𝑑
≤ 1,0
68,59
= 0,583 < 1,0
117,70
132
Napomena: ne postoji opasnost od pojave bočnog torzijskog izvijanja sekundarnih nosača iz

razloga što se limovi za izradu međukatne konstrukcije pričvršćuju na sekundarne nosače te
time pridržavaju gornju pojasnicu nosača.
𝑀𝑏,𝑅𝑑 =
𝛾𝑀1
429 × 27,5
𝑀𝑏,𝑅𝑑 =
1,10
𝑀𝑏,𝑅𝑑 = 107,25 𝑘𝑁𝑚
𝑀𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑀𝑏,𝑅𝑑
91,66
= 0,855 < 1,0
107,25
Maksimalni izmjereni relativni progib sekundarnog nosača: 𝑤 = 2,7 𝑐𝑚
𝐿 600
Potrebno je izvesti sekundarne nosače s nadvišenjem u iznosu od 1,5 cm u sredini raspona kako
bi se progibi ograničili na dozvoljene.
133
6.13. Dimenzioniranje spregova u X smjeru
Mjerodavan slučaj opterećenja: kombinacija 7 – Imperfekcije u smjeru X

NEd= 2882,41 kN (vlak)
Poprečni presjek: Pravokutni šuplji toplodogotovljeni profil 250x150x16
A=115 cm²
h=250 mm
b=150 mm
tw=10 mm
tf=10 mm
re=24 mm
ri=15 mm
Iy=8879 cm4
Iz=3873 cm4
Wy,pl=906 cm3
Wz,pl=625 cm3
Materijal: S275; t<40 mm
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
134
Cijeli poprečni presjek se nalazi u vlaku te je zbog toga klasificiran u klasu 1.
Vlačna otpornost
𝐴 × 𝑓𝑦 115 × 27,5
𝑁𝑅𝑑 = 𝑁𝑡,𝑅𝑑 = = = 3162,5 𝑘𝑁
𝛾𝑀0 1,0
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑁𝑡,𝑅𝑑
2882,41
= 0,906 ≤ 1,0
3162,5
135
6.14. Dimenzioniranje spregova u Y smjeru
Mjerodavan slučaj opterećenja: Seizmička kombinacija 8 – Imperfekcije u smjeru Y

NEd= 2177 kN
Poprečni presjek: Pravokutni šuplji toplodogotovljeni profil 260x180x16
A=128 cm²
h=260 mm
b=160 mm
tw=16 mm
tf=16 mm
re=24 mm
ri=15 mm
Iy=11245 cm4
Iz=6231 cm4
Wy,pl=1081 cm3
Wz,pl=831 cm3
Materijal: S275; t<40 mm
fy=275 N/mm2
fu=430 N/mm2
υ=0,3
E= 210 000 N/mm2
G= 81 000 N/mm2
136
235 235
𝜀=√ =√ = 0,924
𝑓𝑦 275
𝑏 − 3𝑡 260 − 3 × 16
= = 13,25
𝑡 16
Uvjet za klasu 1
𝑐
≤ 33 × 𝜀
𝑡
13,25 < 30,51
𝐴 × 𝑓𝑦 128 × 27,5
𝑁𝑅𝑑 = 𝑁𝑝𝑙,𝑅𝑑 = = = 3520 𝑘𝑁
𝛾𝑀0 1,0
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
2177
= 0,619 ≤ 1,0
3520
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀,1
1
𝜒= ̅2
ali 𝜒 ≤ 1,0
Φ+√Φ2 −𝜆
Φ = 0,5[1 + 𝛼(𝜆̅ − 0,2) + 𝜆̅2 ]
137
𝐴 × 𝑓𝑦
𝜆̅ = √
𝑁𝑐𝑟
Y-Y os
𝐿𝑐𝑟 = 583 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 11245
𝑁𝑐𝑟 = = = 6857,1 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 5832
128 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,717
6857,1
Linija izvijanja  linija a  𝛼=0,21
Φ = 0,5[1 + 0,21(0,717 − 0,2) + 0,7172 ]
Φ = 0,811
1
𝜒𝑦 = = 0,840
0,811 + √0,8112 − 0,7172
Z-Z os
𝐿𝑐𝑟 = 583 𝑐𝑚
𝜋 2 𝐸𝐼 𝜋 2 × 21000 × 6231
𝑁𝑐𝑟 = = = 3799,6 𝑘𝑁
𝐿2𝑐𝑟 5832
128 × 27,5
𝜆̅ = √ = 0,963
3799,6
Linija izvijanja  linija a  𝛼=0,21
Φ = 0,5[1 + 0,21(0,963 − 0,2) + 0,9632 ]
Φ = 1,04
1
𝜒𝑧 = = 0,692
1,04 + √1,042 − 0,9632
138
𝜒 = 𝑚𝑖𝑛(𝜒𝑦 , 𝜒𝑧 ) = 0,692
𝐴 × 𝑓𝑦
𝛾𝑀1
128 × 27,5
𝑁𝑏,𝑅𝑑 = 0,692 = 2213 𝑘𝑁
1,1
𝑁𝐸𝑑
≤ 1,0
𝑁𝑏,𝑅𝑑
2177
= 0,984 < 1,0
2213
139
7. Proračun spojeva
7.1. Spoj unutarnjeg stupa i temelja
Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2015
Fixed column base design

Eurocode 3: EN 1993-1-8:2005/AC:2009 + CEB Design Ratio
Guide: Design of fastenings in concrete 0,79
GENERAL
Connection no.: 1
Connection name: Fixed column base
Structure node: 67
Structure bars: 68
GEOMETRY
COLUMN
Section: HEM 450
Bar no.: 68
Lc = 5,00 [m] Column length
= 0,0 [Deg] Inclination angle
hc = 478 [mm] Height of column section
bfc = 307 [mm] Width of column section
twc = 21 [mm] Thickness of the web of column section
140
tfc = 40 [mm] Thickness of the flange of column section
rc = 27 [mm] Radius of column section fillet
Ac = 335,00 [cm2] Cross-sectional area of a column
Iyc = 131500,00 [cm4] Moment of inertia of the column section
Material: STAHL
fyc = 275,00 [MPa] Resistance
fuc = 410,00 [MPa] Yield strength of a material
COLUMN BASE
lpd = 1200 [mm] Length
bpd = 900 [mm] Width
tpd = 40 [mm] Thickness
Material: STAHL S355J2
fypd = 360,00 [MPa] Resistance
fupd = 490,00 [MPa] Yield strength of a material
ANCHORAGE
The shear plane passes through the UNTHREADED portion of the bolt.
Class = 10.9 Anchor class
fyb = 900,00 [MPa] Yield strength of the anchor material
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material
d= 36 [mm] Bolt diameter
As = 8,17 [cm2] Effective section area of a bolt
Av = 10,18 [cm2] Area of bolt section
nH = 2 Number of bolt columns
nV = 2 Number of bolt rows
Horizontal spacing eHi = 900 [mm]
Vertical spacing eVi = 500 [mm]
Anchor dimensions
L1 = 80 [mm]
L2 = 500 [mm]
141
Anchor dimensions
L1 = 80 [mm]
L3 = 220 [mm]
L4 = 180 [mm]
Washer
lwd = 60 [mm] Length
bwd = 60 [mm] Width
twd = 15 [mm] Thickness
STIFFENER
ls = 1200 [mm] Length
ws = 900 [mm] Width
hs = 500 [mm] Height
ts = 28 [mm] Thickness
d1 = 20 [mm] Cut
d2 = 20 [mm] Cut
MATERIAL FACTORS
M0 = 1,00 Partial safety factor
C = 1,50 Partial safety factor
SPREAD FOOTING
L= 2400 [mm] Spread footing length
B= 1500 [mm] Spread footing width
H= 1500 [mm] Spread footing height
Concrete
Class C45/55
fck = 45,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Grout layer
tg = 20 [mm] Thickness of leveling layer (grout)
fck,g = 12,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete
142
WELDS
ap = 11 [mm] Footing plate of the column base
as = 11 [mm] Stiffeners
LOADS
Case: 299: Seismic/7=1+12+0.3*13+0.3*2 (1+291+12)*1.00+(2+292)*0.30
Nj,Ed = -3024,99 [kN] Axial force
Vj,Ed,y = -0,52 [kN] Shear force
Vj,Ed,z = -342,43 [kN] Shear force
Mj,Ed,y = 959,27 [kN*m] Bending moment
RESULTS
COMPRESSION ZONE
COMPRESSION OF CONCRETE
fcd = 30,00 [MPa] Design compressive resistance EN 1992-1:[3.1.6.(1)]
fj = 36,51 [MPa] Design bearing resistance under the base plate [6.2.5.(7)]
c = tp (fyp/(3*fj*M0))
c= 73 [mm] Additional width of the bearing pressure zone [6.2.5.(4)]
beff = 185 [mm] Effective width of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
leff = 452 [mm] Effective length of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
Ac0 = 836,37 [cm2] Area of the joint between the base plate and the foundation EN 1992-1:[6.7.(3)]
Ac1 = 7527,29 [cm2] Maximum design area of load distribution EN 1992-1:[6.7.(3)]
Frdu = Ac0*fcd*(Ac1/Ac0) ≤ 3*Ac0*fcd
Frdu = 7527,29 [kN] Bearing resistance of concrete EN 1992-1:[6.7.(3)]
j = 0,67 Reduction factor for compression [6.2.5.(7)]
fjd = j*Frdu/(beff*leff)
fjd = 60,00 [MPa] Design bearing resistance [6.2.5.(7)]
Ac,n = 4606,47 [cm2] Bearing area for compression [6.2.8.2.(1)]
Ac,y = 2093,23 [cm2] Bearing area for bending My [6.2.8.3.(1)]
143
Fc,Rd,i = AC,i*fjd
Fc,Rd,n = 27638,80 [kN] Bearing resistance of concrete for compression [6.2.8.2.(1)]
Fc,Rd,y = 12559,39 [kN] Bearing resistance of concrete for bending My [6.2.8.3.(1)]
COLUMN FLANGE AND WEB IN COMPRESSION
CL = 1,00 Section class EN 1993-1-1:[5.5.2]
Wpl,y = 22283,41 [cm3] Plastic section modulus EN1993-1-1:[6.2.5.(2)]
Mc,Rd,y = 6127,94 [kN*m] Design resistance of the section for bending EN1993-1-1:[6.2.5]
hf,y = 551 [mm] Distance between the centroids of flanges [6.2.6.7.(1)]
Fc,fc,Rd,y = Mc,Rd,y / hf,y
Fc,fc,Rd,y = 11123,20 [kN] Resistance of the compressed flange and web [6.2.6.7.(1)]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE COMPRESSION ZONE
Nj,Rd = Fc,Rd,n
Nj,Rd = 27638,80 [kN] Resistance of a spread footing for axial compression [6.2.8.2.(1)]
FC,Rd,y = min(Fc,Rd,y,Fc,fc,Rd,y)
FC,Rd,y = 11123,20 [kN] Resistance of spread footing in the compression zone [6.2.8.3]
TENSION ZONE
STEEL FAILURE
Ab = 8,17 [cm2] Effective anchor area [Table 3.4]
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [Table 3.4]
Beta = 0,85 Reduction factor of anchor resistance [3.6.1.(3)]
Ft,Rd,s1 = beta*0.9*fub*Ab/M2
Ft,Rd,s1 = 500,00 [kN] Anchor resistance to steel failure [Table 3.4]
Ms = 1,20 Partial safety factor CEB [3.2.3.2]
fyb = 900,00 [MPa] Yield strength of the anchor material CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s2 = fyb*Ab/Ms
Ft,Rd,s2 = 612,75 [kN] Anchor resistance to steel failure CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s = min(Ft,Rd,s1,Ft,Rd,s2)
Ft,Rd,s = 500,00 [kN] Anchor resistance to steel failure
PULL-OUT FAILURE
144
fck = 45,00 [MPa] Characteristic compressive strength of concrete EN 1992-1:[3.1.2]
fctd = 0.7*0.3*fck2/3/C
fctd 1,7 [MPa EN 1992-

Design tensile resistance
= 7 ] 1:[8.4.2.(2)]
1,0 Coeff. related to the quality of the bond conditions and concreting EN 1992-
1 =
0 conditions 1:[8.4.2.(2)]
0,9 EN 1992-
2 = Coeff. related to the bar diameter
6 1:[8.4.2.(2)]
fbd = 2.25*1*2*fctd
fbd = 3,83 [MPa] Design value of the ultimate bond stress EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
hef = 500 [mm] Effective anchorage depth EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
Ft,Rd,p = *d*hef*fbd
Ft,Rd,p = 216,34 [kN] Design uplift capacity EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
CONCRETE CONE FAILURE
hef = 500 [mm] Effective anchorage depth CEB [9.2.4]
NRk,c0 = 7.5[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
NRk,c0 = 562,50 [kN] Characteristic resistance of an anchor CEB [9.2.4]
scr,N = 1500 [mm] Critical width of the concrete cone CEB [9.2.4]
ccr,N = 750 [mm] Critical edge distance CEB [9.2.4]
Ac,N0 = 48000,00 [cm2] Maximum area of concrete cone CEB [9.2.4]
Ac,N = 36000,00 [cm2] Actual area of concrete cone CEB [9.2.4]
A,N = Ac,N/Ac,N0
A,N = 0,75 Factor related to anchor spacing and edge distance CEB [9.2.4]
c= 500 [mm] Minimum edge distance from an anchor CEB [9.2.4]
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
s,N 0,9 Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the distribution of CEB
= 0 stresses in the concrete [9.2.4]
ec,N 1,0 CEB

Factor related to distribution of tensile forces acting on anchors
= 0 [9.2.4]
re,N = 0.5 + hef[mm]/200 ≤ 1.0
1,0
re,N = Shell spalling factor CEB [9.2.4]
0
ucr,N 1,0 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked
CEB [9.2.4]
= 0 concrete
2,1 CEB
Mc = Partial safety factor
6 [3.2.3.1]
145
Ft,Rd,c = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N/Mc
Ft,Rd,c = 175,78 [kN] Design anchor resistance to concrete cone failure EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
SPLITTING FAILURE
NRk,c0 = 7.5[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
NRk,c0 = 562,50 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.5]
A,N = Ac,N/Ac,N0
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the CEB
s,N = 1,00
distribution of stresses in the concrete [9.2.5]
ec,N 1,00
CEB
= [9.2.5]
re,N = 0.5 +
hef[mm]/200 ≤ 1.0
re,N = 1,00 Shell spalling factor CEB [9.2.5]
ucr,N = 1,00 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked concrete CEB [9.2.5]
h,N = (h/(2*hef))2/3 ≤ 1.2
h,N = 1,20 Coeff. related to the foundation height CEB [9.2.5]
M,sp = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Ft,Rd,sp = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N*h,N/M,sp
Ft,Rd,sp = 312,50 [kN] Design anchor resistance to splitting of concrete CEB [9.2.5]
TENSILE RESISTANCE OF AN ANCHOR
Ft,Rd = min(Ft,Rd,s , Ft,Rd,p , Ft,Rd,c , Ft,Rd,sp)
Ft,Rd = 175,78 [kN] Tensile resistance of an anchor
BENDING OF THE BASE PLATE
Bending moment Mj,Ed,y
146
leff,1 = 1144 [mm] Effective length for a single bolt for mode 1 [6.2.6.5]
m= 224 [mm] Distance of a bolt from the stiffening edge [6.2.6.5]
Mpl,1,Rd = 164,77 [kN*m] Plastic resistance of a plate for mode 1 [6.2.4]
FT,1,Rd = 2948,14 [kN] Resistance of a plate for mode 1 [6.2.4]
Ft,pl,Rd,y = min(FT,1,Rd , FT,2,Rd , FT,3,Rd)
Ft,pl,Rd,y = 351,56 [kN] Tension resistance of a plate [6.2.4]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE TENSION ZONE
FT,Rd,y = Ft,pl,Rd,y
FT,Rd,y = 351,56 [kN] Resistance of a column base in the tension zone [6.2.8.3]
CONNECTION CAPACITY CHECK
Nj,Ed / Nj,Rd ≤ 1,0 (6.24) 0,11 < 1,00 verified (0,11)
ey = 317 [mm] Axial force eccentricity [6.2.8.3]
zc,y = 275 [mm] Lever arm FC,Rd,y [6.2.8.1.(2)]
zt,y = 450 [mm] Lever arm FT,Rd,y [6.2.8.1.(3)]
Mj,Rd,y = 1941,55 [kN*m] Connection resistance for bending [6.2.8.3]
Mj,Ed,y / Mj,Rd,y ≤ 1,0 (6.23) 0,49 < 1,00 verified (0,49)
SHEAR
BEARING PRESSURE OF AN ANCHOR BOLT ONTO THE BASE PLATE
Shear force Vj,Ed,y
d,y = 1,75 Coeff. taking account of the bolt position - in the direction of shear [Table 3.4]
b,y = 1,00 Coeff. for resistance calculation F1,vb,Rd [Table 3.4]
147
k1,y = 2,50 Coeff. taking account of the bolt position - perpendicularly to the direction of shear [Table 3.4]
F1,vb,Rd,y = k1,y*b,y*fup*d*tp / M2
F1,vb,Rd,y = 1411,20 [kN] Resistance of an anchor bolt for bearing pressure onto the base plate [6.2.2.(7)]
Shear force Vj,Ed,z
d,z = 1,32 Coeff. taking account of the bolt position - in the direction of shear [Table 3.4]
b,z = 1,00 Coeff. for resistance calculation F1,vb,Rd [Table 3.4]
k1,z = 2,50 Coeff. taking account of the bolt position - perpendicularly to the direction of shear [Table 3.4]
F1,vb,Rd,z = k1,z*b,z*fup*d*tp / M2
F1,vb,Rd,z = 1411,20 [kN] Resistance of an anchor bolt for bearing pressure onto the base plate [6.2.2.(7)]
SHEAR OF AN ANCHOR BOLT
b = 0,25 Coeff. for resistance calculation F2,vb,Rd [6.2.2.(7)]
Avb = 10,18 [cm2] Area of bolt section [6.2.2.(7)]
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [6.2.2.(7)]
M2 = 1,25 Partial safety factor [6.2.2.(7)]
F2,vb,Rd = b*fub*Avb/M2
F2,vb,Rd = 201,95 [kN] Shear resistance of a bolt - without lever arm [6.2.2.(7)]
M = 2,00 Factor related to the fastening of an anchor in the foundation CEB [9.3.2.2]
MRk,s = 5,31 [kN*m] Characteristic bending resistance of an anchor CEB [9.3.2.2]
lsm = 58 [mm] Lever arm length CEB [9.3.2.2]
Fv,Rd,sm = M*MRk,s/(lsm*Ms)
Fv,Rd,sm = 152,50 [kN] Shear resistance of a bolt - with lever arm CEB [9.3.1]
CONCRETE PRY-OUT FAILURE
NRk,c = 379,69 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.4]
k3 = 2,00 Factor related to the anchor length CEB [9.3.3]
Mc = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Fv,Rd,cp = k3*NRk,c/Mc
Fv,Rd,cp = 351,56 [kN] Concrete resistance for pry-out failure CEB [9.3.1]
CONCRETE EDGE FAILURE
148
Shear force Vj,Ed,y
VRk,c,y 1485, [k CEB

Characteristic resistance of an anchor
0 = 14 N] [9.3.4.(a)]
A,V,y 1,00
CEB
Factor related to anchor spacing and edge distance
= [9.3.4]
h,V,y 1,00
CEB
Factor related to the foundation thickness
= [9.3.4.(c)]
s,V,y 1,00
CEB
Factor related to the influence of edges parallel to the shear load direction
= [9.3.4.(d)]
ec,V,y Factor taking account a group effect when different shear loads are acting on the CEB
1,00
= individual anchors in a group [9.3.4.(e)]
,V,y 1,00
CEB
Factor related to the angle at which the shear load is applied
= [9.3.4.(f)]
ucr,V,y 1,00
CEB
Factor related to the type of edge reinforcement used
= [9.3.4.(g)]
CEB
Mc = 2,16 Partial safety factor
[3.2.3.1]
Fv,Rd,c,y = VRk,c,y0*A,V,y*h,V,y*s,V,y*ec,V,y*,V,y*ucr,V,y/Mc
Fv,Rd,c,y = 687,57 [kN] Concrete resistance for edge failure CEB [9.3.1]
Shear force Vj,Ed,z
CEB
VRk,c,z0 = 2728,38 [kN] Characteristic resistance of an anchor [9.3.4.(a)
]
CEB
A,V,z = 0,44 Factor related to anchor spacing and edge distance
[9.3.4]
CEB
h,V,z = 1,00 Factor related to the foundation thickness [9.3.4.(c)
]
CEB
Factor related to the influence of edges parallel to the shear load
s,V,z = 0,83 [9.3.4.(d)
direction
]
CEB
Factor taking account a group effect when different shear loads are
ec,V,z = 1,00 [9.3.4.(e)
acting on the individual anchors in a group
]
CEB
,V,z = 1,00 Factor related to the angle at which the shear load is applied
[9.3.4.(f)]
CEB
ucr,V,z = 1,00 Factor related to the type of edge reinforcement used [9.3.4.(g)
]
CEB
[3.2.3.1]
Fv,Rd,c,z =
VRk,c,z0*A,V,z*h,V,z*s,V,z*ec,V,z*,
V,z* ucr,V,z/Mc
149
Fv,Rd,c,z = 467,83 [kN] Concrete resistance for edge failure CEB [9.3.1]
SPLITTING RESISTANCE
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete [6.2.2.(6)]
Nc,Ed = 3024,99 [kN] Compressive force [6.2.2.(6)]
Ff,Rd = Cf,d*Nc,Ed
Ff,Rd = 907,50 [kN] Slip resistance [6.2.2.(6)]
SHEAR CHECK
Vj,Rd,y = nb*min(F1,vb,Rd,y, F2,vb,Rd, Fv,Rd,sm, Fv,Rd,cp, Fv,Rd,c,y) + Ff,Rd
Vj,Rd,y = 1517,52 [kN] Connection resistance for shear CEB [9.3.1]
Vj,Ed,y / Vj,Rd,y ≤ 1,0 0,00 < 1,00 verified (0,00)
Vj,Rd,z = nb*min(F1,vb,Rd,z, F2,vb,Rd, Fv,Rd,sm, Fv,Rd,cp, Fv,Rd,c,z) + Ff,Rd
Vj,Rd,z = 1517,52 [kN] Connection resistance for shear CEB [9.3.1]
Vj,Ed,z / Vj,Rd,z ≤ 1,0 0,23 < 1,00 verified (0,23)
Vj,Ed,y / Vj,Rd,y + Vj,Ed,z / Vj,Rd,z ≤ 1,0 0,23 < 1,00 verified (0,23)
STIFFENER CHECK
Stiffener parallel to the web (along the extension of the column web)
M1 [kN*m
172,29 Bending moment acting on a stiffener
= ]
Q1 = 954,50 [kN] Shear force acting on a stiffener
zs = 96 [mm] Location of the neutral axis (from the plate base)
103129,8
Is = [cm4] Moment of inertia of a stiffener
7
EN 1993-1-
d = 9,29 [MPa] Normal stress on the contact surface between stiffener and plate
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
g = 74,24 [MPa] Normal stress in upper fibers
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
= 68,18 [MPa] Tangent stress in a stiffener
1:[6.2.1.(5)]
Equivalent stress on the contact surface between stiffener and EN 1993-1-

z = 118,45 [MPa]
plate 1:[6.2.1.(5)]
max (g,  / (0.58), z ) / (fyp/M0) ≤ 1.0 (6.1) 0,33 < 1,00 verified (0,33)
150
Stiffener perpendicular to the web (along the extension of the column flanges)
M1 [kN*m
= ]
93945,6
1
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]

z = 97,49 [MPa]
plate 1:[6.2.1.(5)]
WELDS BETWEEN THE COLUMN AND THE BASE PLATE

 = 59,13 [MPa] Normal stress in a weld [4.5.3.(7)]
 = 59,13 [MPa] Perpendicular tangent stress [4.5.3.(7)]
yII = -0,01 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,y [4.5.3.(7)]
zII = -13,90 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,z [4.5.3.(7)]
W = 0,85 Resistance-dependent coefficient [4.5.3.(7)]
 / (0.9*fu/M2)) ≤ 1.0 (4.1) 0,20 < 1,00 verified (0,20)
(2 + 3.0 (yII2 + 2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,31 < 1,00 verified (0,31)
(2 + 3.0 (zII2 + 2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,28 < 1,00 verified (0,28)
VERTICAL WELDS OF STIFFENERS

II = 86,77 [MPa] Parallel tangent stress [4.5.3.(7)]
z = 305,35 [MPa] Total equivalent stress [4.5.3.(7)]
max (, II * 3, z) / (fu/(W*M2)) ≤ 1.0 (4.1) 0,79 < 1,00 verified (0,79)
151
TRANSVERSAL WELDS OF STIFFENERS

CONNECTION STIFFNESS
k13,y = Ec*(beff*leff)/(1.275*E)
k13,y = 39 [mm] Stiffness coeff. of compressed concrete [Table 6.11]
leff = 1144 [mm] Effective length for a single bolt for mode 2 [6.2.6.5]
k15,y = 0.850*leff*tp3/(m3)
152
k15,y = 6 [mm] Stiffness coeff. of the base plate subjected to tension [Table 6.11]
Lb = 381 [mm] Effective anchorage depth [Table 6.11]
k16,y = 1.6*Ab/Lb
k16,y = 3 [mm] Stiffness coeff. of an anchor subjected to tension [Table 6.11]
0,y = 0,29 Column slenderness [5.2.2.5.(2)]
Sj,ini,y = 890743,53 [kN*m] Initial rotational stiffness [Table 6.12]
Sj,rig,y = 1656900,00 [kN*m] Stiffness of a rigid connection [5.2.2.5]
Sj,ini,y < Sj,rig,y SEMI-RIGID [5.2.2.5.(2)]
WEAKEST COMPONENT:
STIFFENER - VERTICAL WELDS
Connection conforms to the code Ratio 0,79
153
7.2. Spoj vanjskog stupa i temelja
Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2015
Fixed column base design

Eurocode 3: EN 1993-1-8:2005/AC:2009 + CEB Design Ratio
Guide: Design of fastenings in concrete 0,84
GENERAL
Connection no.: 6
Connection name: Fixed column base
Structure node: 63
Structure bars: 64
GEOMETRY
COLUMN
Section: HEM 340
Bar no.: 64
= 0,0 [Deg] Inclination angle
hc = 377 [mm] Height of column section
bfc = 309 [mm] Width of column section
twc = 21 [mm] Thickness of the web of column section
tfc = 40 [mm] Thickness of the flange of column section
154
rc = 27 [mm] Radius of column section fillet
Ac = 316,00 [cm2] Cross-sectional area of a column
Iyc = 76370,00 [cm4] Moment of inertia of the column section
Material: STAHL
fyc = 275,00 [MPa] Resistance
fuc = 410,00 [MPa] Yield strength of a material
COLUMN BASE
lpd = 1200 [mm] Length
bpd = 900 [mm] Width
tpd = 40 [mm] Thickness
Material: STAHL S355JR
fypd = 360,00 [MPa] Resistance
fupd = 490,00 [MPa] Yield strength of a material
ANCHORAGE
The shear plane passes through the UNTHREADED portion of the bolt.
Class = 10.9 Anchor class
fyb = 900,00 [MPa] Yield strength of the anchor material
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material
d= 36 [mm] Bolt diameter
As = 8,17 [cm2] Effective section area of a bolt
Av = 10,18 [cm2] Area of bolt section
nH = 2 Number of bolt columns
nV = 4 Number of bolt rows
Horizontal spacing eHi = 1000 [mm]
Vertical spacing eVi = 300;150 [mm]
Anchor dimensions
L1 = 60 [mm]
L2 = 500 [mm]
L3 = 220 [mm]
155
Anchor dimensions
L1 = 60 [mm]
L4 = 180 [mm]
Washer
lwd = 60 [mm] Length
bwd = 60 [mm] Width
twd = 10 [mm] Thickness
STIFFENER
ls = 1200 [mm] Length
ws = 900 [mm] Width
hs = 500 [mm] Height
ts = 40 [mm] Thickness
d1 = 20 [mm] Cut
d2 = 20 [mm] Cut
MATERIAL FACTORS
C = 1,50 Partial safety factor
SPREAD FOOTING
L= 2400 [mm] Spread footing length
B= 1500 [mm] Spread footing width
H= 1500 [mm] Spread footing height
Concrete
Class C50/60
fck = 50,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Grout layer
tg = 20 [mm] Thickness of leveling layer (grout)
fck,g = 12,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete
156
WELDS
ap = 11 [mm] Footing plate of the column base
as = 17 [mm] Stiffeners
LOADS
Case: 293: Seismic/1=1+12 (1+291+12)*1.00
Nj,Ed = -962,77 [kN] Axial force
Vj,Ed,y = 6,69 [kN] Shear force
Vj,Ed,z = -187,44 [kN] Shear force
Mj,Ed,y = 538,07 [kN*m] Bending moment
RESULTS
COMPRESSION ZONE
COMPRESSION OF CONCRETE
fcd = 33,33 [MPa] Design compressive resistance EN 1992-1:[3.1.6.(1)]
fj = 40,57 [MPa] Design bearing resistance under the base plate [6.2.5.(7)]
c = tp (fyp/(3*fj*M0))
c= 69 [mm] Additional width of the bearing pressure zone [6.2.5.(4)]
Ac0 = 793,06 [cm2] Area of the joint between the base plate and the foundation EN 1992-1:[6.7.(3)]
Ac1 = 7137,54 [cm2] Maximum design area of load distribution EN 1992-1:[6.7.(3)]
Frdu = Ac0*fcd*(Ac1/Ac0) ≤ 3*Ac0*fcd
Frdu = 7930,60 [kN] Bearing resistance of concrete EN 1992-1:[6.7.(3)]
j = 0,67 Reduction factor for compression [6.2.5.(7)]
fjd = j*Frdu/(beff*leff)
fjd = 66,67 [MPa] Design bearing resistance [6.2.5.(7)]
Ac,y = 2206,85 [cm2] Bearing area for bending My [6.2.8.3.(1)]
157
Fc,Rd,i = AC,i*fjd
Fc,Rd,n = 31110,03 [kN] Bearing resistance of concrete for compression [6.2.8.2.(1)]
Fc,Rd,y = 14712,32 [kN] Bearing resistance of concrete for bending My [6.2.8.3.(1)]
COLUMN FLANGE AND WEB IN COMPRESSION
CL = 1,00 Section class EN 1993-1-1:[5.5.2]
Wpl,y = 25663,39 [cm3] Plastic section modulus EN1993-1-1:[6.2.5.(2)]
Mc,Rd,y = 7057,43 [kN*m] Design resistance of the section for bending EN1993-1-1:[6.2.5]
hf,y = 480 [mm] Distance between the centroids of flanges [6.2.6.7.(1)]
Fc,fc,Rd,y = Mc,Rd,y / hf,y
Fc,fc,Rd,y = 14688,19 [kN] Resistance of the compressed flange and web [6.2.6.7.(1)]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE COMPRESSION ZONE
Nj,Rd = Fc,Rd,n
Nj,Rd = 31110,03 [kN] Resistance of a spread footing for axial compression [6.2.8.2.(1)]
FC,Rd,y = min(Fc,Rd,y,Fc,fc,Rd,y)
FC,Rd,y = 14688,19 [kN] Resistance of spread footing in the compression zone [6.2.8.3]
TENSION ZONE
STEEL FAILURE
Ab = 8,17 [cm2] Effective anchor area [Table 3.4]
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [Table 3.4]
Beta = 0,85 Reduction factor of anchor resistance [3.6.1.(3)]
Ft,Rd,s1 = beta*0.9*fub*Ab/M2
Ft,Rd,s1 = 500,00 [kN] Anchor resistance to steel failure [Table 3.4]
fyb = 900,00 [MPa] Yield strength of the anchor material CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s2 = fyb*Ab/Ms
Ft,Rd,s2 = 612,75 [kN] Anchor resistance to steel failure CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s = min(Ft,Rd,s1,Ft,Rd,s2)
Ft,Rd,s = 500,00 [kN] Anchor resistance to steel failure
PULL-OUT FAILURE
158
fck = 50,00 [MPa] Characteristic compressive strength of concrete EN 1992-1:[3.1.2]
fctd = 0.7*0.3*fck2/3/C
fctd 1,9 [MPa EN 1992-

Design tensile resistance
= 0 ] 1:[8.4.2.(2)]
1,0 Coeff. related to the quality of the bond conditions and concreting EN 1992-
1 =
0 conditions 1:[8.4.2.(2)]
0,9 EN 1992-
2 = Coeff. related to the bar diameter
6 1:[8.4.2.(2)]
fbd = 2.25*1*2*fctd
fbd = 4,10 [MPa] Design value of the ultimate bond stress EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
hef = 500 [mm] Effective anchorage depth EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
Ft,Rd,p = *d*hef*fbd
Ft,Rd,p = 232,09 [kN] Design uplift capacity EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
CONCRETE CONE FAILURE
NRk,c0 = 7.5[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
NRk,c0 = 534,63 [kN] Characteristic resistance of an anchor CEB [9.2.4]
A,N = Ac,N/Ac,N0
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
s,N 0,8 Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the distribution of CEB
= 9 stresses in the concrete [9.2.4]
ec,N 1,0 CEB

= 0 [9.2.4]
re,N = 0.5 + hef[mm]/200 ≤ 1.0
1,0
re,N = Shell spalling factor CEB [9.2.4]
0
ucr,N 1,0 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked
CEB [9.2.4]
= 0 concrete
2,1 CEB
Mc = Partial safety factor
6 [3.2.3.1]
159
Ft,Rd,c = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N/Mc
Ft,Rd,c = 165,75 [kN] Design anchor resistance to concrete cone failure EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
SPLITTING FAILURE
NRk,c0 = 7.5[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
NRk,c0 = 592,93 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.5]
A,N = Ac,N/Ac,N0
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the CEB
s,N = 0,97
distribution of stresses in the concrete [9.2.5]
ec,N 1,00
CEB
= [9.2.5]
re,N = 0.5 +
hef[mm]/200 ≤ 1.0
re,N = 1,00 Shell spalling factor CEB [9.2.5]
ucr,N = 1,00 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked concrete CEB [9.2.5]
h,N = (h/(2*hef))2/3 ≤ 1.2
h,N = 1,20 Coeff. related to the foundation height CEB [9.2.5]
M,sp = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Ft,Rd,sp = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N*h,N/M,sp
Ft,Rd,sp = 299,55 [kN] Design anchor resistance to splitting of concrete CEB [9.2.5]
TENSILE RESISTANCE OF AN ANCHOR
Ft,Rd = min(Ft,Rd,s , Ft,Rd,p , Ft,Rd,c , Ft,Rd,sp)
Ft,Rd = 165,75 [kN] Tensile resistance of an anchor
BENDING OF THE BASE PLATE
160
Ft,pl,Rd,y = min(FT,1,Rd , FT,2,Rd , FT,3,Rd)
Ft,pl,Rd,y = 490,91 [kN] Tension resistance of a plate [6.2.4]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE TENSION ZONE
FT,Rd,y = Ft,pl,Rd,y
FT,Rd,y = 490,91 [kN] Resistance of a column base in the tension zone [6.2.8.3]
CONNECTION CAPACITY CHECK
Nj,Ed / Nj,Rd ≤ 1,0 (6.24) 0,03 < 1,00 verified (0,03)
ey = 559 [mm] Axial force eccentricity [6.2.8.3]
zc,y = 240 [mm] Lever arm FC,Rd,y [6.2.8.1.(2)]
zt,y = 500 [mm] Lever arm FT,Rd,y [6.2.8.1.(3)]
Mj,Rd,y = 637,38 [kN*m] Connection resistance for bending [6.2.8.3]
Mj,Ed,y / Mj,Rd,y ≤ 1,0 (6.23) 0,84 < 1,00 verified (0,84)
SHEAR
BEARING PRESSURE OF AN ANCHOR BOLT ONTO THE BASE PLATE
Shear force Vj,Ed,y
b,y = 1,00 Coeff. for resistance calculation F1,vb,Rd [Table 3.4]
161
k1,y = 2,50 Coeff. taking account of the bolt position - perpendicularly to the direction of shear [Table 3.4]
F1,vb,Rd,y = k1,y*b,y*fup*d*tp / M2
F1,vb,Rd,y = 1411,20 [kN] Resistance of an anchor bolt for bearing pressure onto the base plate [6.2.2.(7)]
Shear force Vj,Ed,z
d,z = 0,88 Coeff. taking account of the bolt position - in the direction of shear [Table 3.4]
b,z = 0,88 Coeff. for resistance calculation F1,vb,Rd [Table 3.4]
k1,z = 2,50 Coeff. taking account of the bolt position - perpendicularly to the direction of shear [Table 3.4]
F1,vb,Rd,z = k1,z*b,z*fup*d*tp / M2
F1,vb,Rd,z = 1237,89 [kN] Resistance of an anchor bolt for bearing pressure onto the base plate [6.2.2.(7)]
SHEAR OF AN ANCHOR BOLT
b = 0,25 Coeff. for resistance calculation F2,vb,Rd [6.2.2.(7)]
Avb = 10,18 [cm2] Area of bolt section [6.2.2.(7)]
fub = 1000,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [6.2.2.(7)]
M2 = 1,25 Partial safety factor [6.2.2.(7)]
F2,vb,Rd = b*fub*Avb/M2
F2,vb,Rd = 201,95 [kN] Shear resistance of a bolt - without lever arm [6.2.2.(7)]
M = 2,00 Factor related to the fastening of an anchor in the foundation CEB [9.3.2.2]
MRk,s = 5,14 [kN*m] Characteristic bending resistance of an anchor CEB [9.3.2.2]
lsm = 58 [mm] Lever arm length CEB [9.3.2.2]
Fv,Rd,sm = M*MRk,s/(lsm*Ms)
Fv,Rd,sm = 147,65 [kN] Shear resistance of a bolt - with lever arm CEB [9.3.1]
CONCRETE PRY-OUT FAILURE
NRk,c = 358,01 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.4]
k3 = 2,00 Factor related to the anchor length CEB [9.3.3]
Mc = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Fv,Rd,cp = k3*NRk,c/Mc
Fv,Rd,cp = 331,49 [kN] Concrete resistance for pry-out failure CEB [9.3.1]
CONCRETE EDGE FAILURE
162
Shear force Vj,Ed,y
VRk,c,y 1336, [k CEB

Characteristic resistance of an anchor
0 = 63 N] [9.3.4.(a)]
A,V,y 1,00
CEB
Factor related to anchor spacing and edge distance
= [9.3.4]
h,V,y 1,00
CEB
Factor related to the foundation thickness
= [9.3.4.(c)]
s,V,y 1,00
CEB
Factor related to the influence of edges parallel to the shear load direction
= [9.3.4.(d)]
ec,V,y Factor taking account a group effect when different shear loads are acting on the CEB
1,00
= individual anchors in a group [9.3.4.(e)]
,V,y 1,00
CEB
Factor related to the angle at which the shear load is applied
= [9.3.4.(f)]
ucr,V,y 1,00
CEB
Factor related to the type of edge reinforcement used
= [9.3.4.(g)]
CEB
[3.2.3.1]
Fv,Rd,c,y = VRk,c,y0*A,V,y*h,V,y*s,V,y*ec,V,y*,V,y*ucr,V,y/Mc
Fv,Rd,c,y = 618,81 [kN] Concrete resistance for edge failure CEB [9.3.1]
Shear force Vj,Ed,z
CEB
VRk,c,z0 = 2593,22 [kN] Characteristic resistance of an anchor [9.3.4.(a)
]
CEB
A,V,z = 0,43 Factor related to anchor spacing and edge distance
[9.3.4]
CEB
h,V,z = 1,00 Factor related to the foundation thickness [9.3.4.(c)
]
CEB
Factor related to the influence of edges parallel to the shear load
s,V,z = 0,83 [9.3.4.(d)
direction
]
CEB
Factor taking account a group effect when different shear loads are
ec,V,z = 1,00 [9.3.4.(e)
acting on the individual anchors in a group
]
CEB
,V,z = 1,00 Factor related to the angle at which the shear load is applied
[9.3.4.(f)]
CEB
ucr,V,z = 1,00 Factor related to the type of edge reinforcement used [9.3.4.(g)
]
CEB
[3.2.3.1]
Fv,Rd,c,z =
VRk,c,z0*A,V,z*h,V,z*s,V,z*ec,V,z*,
V,z* ucr,V,z/Mc
163
Fv,Rd,c,z = 426,32 [kN] Concrete resistance for edge failure CEB [9.3.1]
SPLITTING RESISTANCE
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete [6.2.2.(6)]
Nc,Ed = 962,77 [kN] Compressive force [6.2.2.(6)]
Ff,Rd = Cf,d*Nc,Ed
Ff,Rd = 288,83 [kN] Slip resistance [6.2.2.(6)]
SHEAR CHECK
Vj,Rd,y = nb*min(F1,vb,Rd,y, F2,vb,Rd, Fv,Rd,sm, Fv,Rd,cp, Fv,Rd,c,y) + Ff,Rd
Vj,Rd,y = 1470,00 [kN] Connection resistance for shear CEB [9.3.1]
Vj,Ed,y / Vj,Rd,y ≤ 1,0 0,00 < 1,00 verified (0,00)
Vj,Rd,z = nb*min(F1,vb,Rd,z, F2,vb,Rd, Fv,Rd,sm, Fv,Rd,cp, Fv,Rd,c,z) + Ff,Rd
Vj,Rd,z = 1470,00 [kN] Connection resistance for shear CEB [9.3.1]
Vj,Ed,z / Vj,Rd,z ≤ 1,0 0,13 < 1,00 verified (0,13)
Vj,Ed,y / Vj,Rd,y + Vj,Ed,z / Vj,Rd,z ≤ 1,0 0,13 < 1,00 verified (0,13)
STIFFENER CHECK
M1 [kN*m
= ]
135875,2
4
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]

z = 36,62 [MPa]
plate 1:[6.2.1.(5)]
164
M1 [kN*m
= ]
121513,9
4
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]
EN 1993-1-
1:[6.2.1.(5)]

z = 28,65 [MPa]
plate 1:[6.2.1.(5)]
WELDS BETWEEN THE COLUMN AND THE BASE PLATE

yII = 0,13 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,y [4.5.3.(7)]
zII = -5,43 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,z [4.5.3.(7)]
 / (0.9*fu/M2)) ≤ 1.0 (4.1) 0,06 < 1,00 verified (0,06)
(2 + 3.0 (yII2 + 2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,09 < 1,00 verified (0,09)
(2 + 3.0 (zII2 + 2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,08 < 1,00 verified (0,08)
VERTICAL WELDS OF STIFFENERS

165
TRANSVERSAL WELDS OF STIFFENERS

CONNECTION STIFFNESS
k13,y = Ec*(beff*leff)/(1.275*E)
k13,y = 39 [mm] Stiffness coeff. of compressed concrete [Table 6.11]
leff = 450 [mm] Effective length for a single bolt for mode 2 [6.2.6.5]
k15,y = 0.850*leff*tp3/(m3)
166
k15,y = 1 [mm] Stiffness coeff. of the base plate subjected to tension [Table 6.11]
Lb = 376 [mm] Effective anchorage depth [Table 6.11]
k16,y = 1.6*Ab/Lb
k16,y = 3 [mm] Stiffness coeff. of an anchor subjected to tension [Table 6.11]
0,y = 0,37 Column slenderness [5.2.2.5.(2)]
Sj,ini,y = 72803,14 [kN*m] Initial rotational stiffness [Table 6.12]
Sj,rig,y = 962262,00 [kN*m] Stiffness of a rigid connection [5.2.2.5]
Sj,ini,y < Sj,rig,y SEMI-RIGID [5.2.2.5.(2)]
WEAKEST COMPONENT:
BASE PLATE - BENDING
Connection conforms to the code Ratio 0,84
167
7.3. Spoj glavne grede u x smjeru (L=8 m) sa stupom
𝑀𝑅𝑑,𝑗 ≥ 𝑀𝐸𝑑,𝑏 = 672 𝑘𝑁𝑚
𝑉𝑅𝑑,𝑗 ≥ 𝑀𝐸𝑑,𝑏 = 314,16 𝑘𝑁
e1,min = e2,min = 1,2 × d0 = 1,2 × 33 = 39,6 mm < e1 = 40 mm < e2 = 40 mm

p1,min = 2,2 × d0 = 2,2 × 33 = 72,6 mm < p1 = 158 mm
p2,min = 2,4 × d0 = 2,4 × 33 = 79,2 mm < p1 = 80 mm
Stup Greda Čelna ploča Vijci
Čelik S275 Čelik S275 Čelik S355 10.9
Svojstva
fy 275 MPa fy 355 MPa fy 335 MPa fub 1000 MPa
materijala
E 210 GPA E 210 GPA E 210 GPA E 210 GPA
HEM 450 HEA 450 h 570 mm M24
hc 478 mm hb 440 mm b 307 mm d 24 mm
bc 307 mm bb 300 mm t 30 mm d0 26 mm
tw 21 mm tw 21 mm e1 35 mm As 3,53 cm2
tf 40 mm tf 11,5 mm e2 47 mm A 4,52 cm2
Dimenzije
A 335 cm2 A 178 cm2 p1 91 mm
4 4
Ic,y 131500 cm Ib,y 63720 cm p2 65 mm
Wy,pl 6331 cm3 Wy,pl 3216 cm3
Ic,z 19340 cm4 Ib,z 9465 cm4
3
Wz,pl 1939 cm Wz,pl 965,5 cm3
168
Vlačna otpornost vijaka:
𝑘2 × 𝑓𝑢𝑏 × 𝐴𝑠 0,9 × 1000 × 353

𝐹𝑡,𝑅𝑑 = = = 254160 𝑁 = 254,16 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
Vlačna sila po vijku:
𝑀𝐸𝑑 672
𝐹𝑡,𝐸𝑑 = = = 220,75 𝑘𝑁
7,2 × ℎ′ 7,2 × 0,419
𝐹𝑡,𝐸𝑑 220,75
= = 0,869 ≤ 1,0
𝐹𝑡,𝑅𝑑 254,16
Posmična otpornost vijka:
𝛼𝑣 × 𝑓𝑢𝑏 × 𝐴 0,5 × 1000 × 353

𝐹𝑣,𝑅𝑑 = = = 141200 𝑁 = 141,2 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
Posmična sila po vijku:
𝑉𝐸𝑑 314,16
𝐹𝑣,𝐸𝑑 = = = 19,64 𝑘𝑁
16 16
𝐹𝑣,𝐸𝑑 19,64
= = 0,139 ≤ 1,0
𝐹𝑣,𝑅𝑑 141,20
Otpornost na vlak i posmik
𝐹𝑡,𝐸𝑑 𝐹𝑣,𝐸𝑑
+ ≤ 1,0
1,4 × 𝐹𝑡,𝑅𝑑 𝐹𝑣,𝑅𝑑
220,75 19,64
+ = 0,759 < 1,0
1,4 × 254,16 141,20
169
Otpornost po omotaču rupe osnovnog materijala:
𝑘1 × 𝛼𝑏 × 𝑓𝑢 × 𝑑 × 𝑡 1,80 × 0,45 × 490 × 26 × 25

𝐹𝑏,𝑅𝑑 = = = 206388 𝑁 = 206 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
2,8 𝑒2 ⁄𝑑0 − 1,7 = 2,8 × 47,75⁄26 − 1,7 = 3,44

𝑘1 = 𝑚𝑖𝑛 { 1,4 × 𝑝2 ⁄𝑑0 − 1,7 = 1,4 × 65⁄26 − 1,7 = 1,80
2,5
𝑒1 35
= = 0,45
3𝑑0 3 × 26
𝛼𝑏 = 𝑚𝑖𝑛 𝑓𝑢𝑏 1000
= = 2,04
𝑓𝑢 490
{ 1,0
𝐹𝑣,𝐸𝑑 19,64
= = 0,052 ≤ 1,0
𝐹𝑏,𝑅𝑑 206
Određivanje potrebne debljine ploče:
𝐹𝑓,𝐸𝑑
a) − 𝑛 × 𝐹𝑏 + 𝑄 = 0  𝑄 = 320,14𝑘𝑁
2
𝐹𝑓,𝐸𝑑
b) − × 2,98 + 𝑀1 + 𝑀2 = 0 𝑀2 = 955,08 𝑘𝑁𝑐𝑚
2
c) 𝑄 × 4 − 𝑀1 = 0 𝑀1 = 1120,49 𝑘𝑁𝑐𝑚
𝑛 × 𝐹𝑏 = 4 × 254,16 = 1016,64 𝑘𝑁
Sila u vlačnoj pojasnici:
𝐼𝑦,𝑓 55348,02
𝑀𝑓,𝐸𝑑 = 𝑀𝐸𝑑 × = 672 × = 583,71 𝑘𝑁𝑚
𝐼𝑦 63720
30 × 2,13
𝐼𝑦,𝑓 = 2 × + 2 × 30 × 2,1 × 20,952 = 55348,02 𝑐𝑚4
12
170
𝑀𝑓,𝐸𝑑 583,71
𝐹𝑓,𝐸𝑑 = = = 1393 𝑘𝑁
ℎ − 𝑡𝑓 0,44 − 0,021
𝐹𝑓,𝐸𝑑 1393
= = 696,5 𝑘𝑁
2 2
6×𝑀 6 × 1120,49
𝑡≥√ =√ = 2,48 𝑐𝑚 −→ 𝑡 = 3,0 𝑐𝑚
𝑏 × 𝑓𝑦𝑝 30,7 × 35,5
Provjera zavara
Površina zavara
𝐴𝑤 = 2 × 0,6 × 34,4 + 2 × 1,1 × 30 + 4 × 1,1 × 11,68 = 158,76 𝑐𝑚2
𝐴𝑤𝑤 = 2 × 0,6 × 34,4 = 41,28 𝑐𝑚2
Moment inercije zavara
0,6 × 34,43
𝐼𝑤 = 2 × + 2 × 1,1 × 30 × 222 + 4 × 1,1 × 11,68 × 19,92 = 56401,35 𝑐𝑚4
12
Otpornost zavara
𝑓𝑢 430
𝜎𝑤,𝑅𝑑 = = = 382,22 𝑁/𝑚𝑚2 = 38,22 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝛽𝑤 × 𝛾𝑀2 0,9 × 1,25
0,9 × 𝑓𝑢 0,9 × 430

𝜎⊥,𝑅𝑑 = = = 309,6 𝑁/𝑚𝑚2 = 30,96 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝛾𝑀2 1,25
Provjera naprezanja u točki iznad pojasnice:
𝑀𝑦,𝐸𝑑 67200
𝜎⊥ = ×𝑧 = × 22,52 = 26,83 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 < 𝜎⊥,𝑅𝑑 = 30,96 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐼𝑤 56401,35
Provjera naprezanja u najgornjoj točki zavara hrpta:
𝑀𝑦,𝐸𝑑 67200
𝜎⊥ = ×𝑧 = × 17,2 = 20,49 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 < 𝜎⊥,𝑅𝑑 = 30,96 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐼𝑤 56401,35
𝑉𝑧,𝐸𝑑 315
𝜏∥ = = = 7,63 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
𝐴𝑤𝑤 41,28
𝜎𝑤,𝐸𝑑 = √𝜎⊥2 + 3 × 𝜏∥2 = √20,492 + 3 × 7,632 = 24,38 𝑘𝑁/𝑐𝑚2 < 𝜎𝑤,𝑅𝑑
= 38,22 𝑘𝑁/𝑐𝑚2
171
7.4. Spoj spregova u x smjeru
Mjerodavne rezne sile za dimenzioniranje:
𝑅𝑑𝑗 ≥ 𝑁𝐸𝑑
𝑁𝑅𝑑,𝑗 ≥ 2883 𝑘𝑁
Čvorni lim Spojni lim Vijci

Čelik S355 Čelik S355 Čelik S355
Svojstva 1000
fy 355 MPa fy 355 MPa fub
materijala MPa
E 210 GPA E 210 GPA E 210 GPA
h 478 mm h 690 mm M27
b 930 mm b 350 mm d 27 mm
t 30 mm t 2x20 mm d0 30 mm
e1 50 mm e1 50 mm As 4,59 cm2
Dimenzije
e2 125 mm e2 125 mm A 5,73 cm2
p1 100 mm p1 100 mm
p2 100 mm p2 100 mm
aw 10 mm aw 10 mm
Napomena: Vijke je potrebno izvesti tako da posmične ravnine prolaze kroz nenarezani
dio vijka. Minimalna duljina nenarezanog djela vijka iznosi 60 mm.
172
Spoj sprega na lim
Provjera zavara
𝐹𝑤,𝑅𝑑 = 𝑓𝑣𝑤,𝑑 × 𝑎𝑤 × 𝑙𝑤 = 4 × 220,68 × 10 × 340 = 3001248 𝑁 = 3001 𝑘𝑁
𝑓𝑢 430
𝑓𝑣𝑤,𝑑 = = = 220,68 𝑁/𝑚𝑚2
√3 × 𝛽𝑤 × 𝛾𝑀2 √3 × 0,9 × 1,25
𝑁𝐸𝑑 2883
= = 0,961 ≤ 1,0
𝐹𝑤,𝑅𝑑 3001
Spoj čvornog lima na stup
𝐹𝑤,𝑅𝑑 = 𝑓𝑣𝑤,𝑑 × 𝑎𝑤 × 𝑙𝑤 = 2 × 220,68 × 10 × 350 = 1544760 𝑁 = 1544,76 𝑘𝑁
𝑓𝑢 430
𝑓𝑣𝑤,𝑑 = = = 220,68 𝑁/𝑚𝑚2
√3 × 𝛽𝑤 × 𝛾𝑀2 √3 × 0,9 × 1,25
𝑁𝐸𝑑 2883 × sin 27 1308,85

= = = 0,847 ≤ 1,0
𝐹𝑤,𝑅𝑑 1544,76 1544,76
Spoj čvornog lima na gredu
𝐹𝑤,𝑅𝑑 = 𝑓𝑣𝑤,𝑑 × 𝑎𝑤 × 𝑙𝑤 = 2 × 220,68 × 10 × 700 = 3089520 𝑁 = 3089 𝑘𝑁
𝑓𝑢 430
𝑓𝑣𝑤,𝑑 = = = 251,47 𝑁/𝑚𝑚2
√3 × 𝛽𝑤 × 𝛾𝑀2 √3 × 0,9 × 1,25
𝑁𝐸𝑑 2883 × cos 27 2568,77

= = = 0,832 ≤ 1,0
𝐹𝑤,𝑅𝑑 3089 3089
173
Vlačni slom čvornog lima
𝑙𝑝 = 357,31 + 313,98 = 671,29 𝑚𝑚 linija vlačnog sloma ploče
𝑡𝑝 = 30 𝑚𝑚 debljina ploče
𝐴 = 𝑙𝑝 × 𝑡𝑝 = 671,29 × 30 = 20138,7 𝑚𝑚2
𝐴 × 𝑓𝑦 20138,7 × 355
𝐹𝑡,𝑅𝑑 = = = 5719390,8 𝑁 = 5719,4 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
𝑁𝐸𝑑 2883
= = 0,504 ≤ 1,0
𝐹𝑡,𝑅𝑑 5719,4
Vlačni slom spojnog lima
𝑙𝑝,𝑛𝑒𝑡 = 350 − 2 × 30 = 290 𝑚𝑚 neto dužina ploče
𝑡𝑝 = 20 𝑚𝑚 debljina ploče
𝐴 = 2 × 𝑙𝑝 × 𝑡𝑝 = 2 × 290 × 20 = 11600 𝑚𝑚2
𝐴 × 𝑓𝑦 11600 × 355
𝐹𝑡,𝑅𝑑 = = = 3294400 𝑁 = 3294 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
𝑁𝐸𝑑 2883 2883

= = = 0,875 ≤ 1,0
𝐹𝑡,𝑅𝑑 3294 3294
174
Provjera vijaka
Posmična otpornost vijka:
𝛼𝑣 × 𝑓𝑢𝑏 × 𝐴 0,6 × 1000 × 573

𝐹𝑣,𝑅𝑑 = = = 275040 𝑁 = 275,04 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
𝐴 = 573 𝑚𝑚2 − 𝑝𝑜𝑠𝑚𝑖č𝑛𝑎 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎 𝑣𝑖𝑗𝑘𝑎

(𝑝𝑜𝑠𝑚𝑖č𝑛𝑎 𝑟𝑎𝑣𝑛𝑖𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑙𝑎𝑧𝑖 𝑘𝑟𝑜𝑧 𝑛𝑒𝑛𝑎𝑟𝑒𝑧𝑎𝑛𝑖 𝑑𝑖𝑜 𝑣𝑖𝑗𝑘𝑎)
Posmična sila po vijku:
𝑉𝐸𝑑 2883
𝐹𝑣,𝐸𝑑 = = = 240,25 𝑘𝑁
𝑛𝑏 × 𝑛 2 × 6
𝑛 − 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑟𝑒𝑧𝑛𝑖ℎ 𝑟𝑎𝑣𝑛𝑖𝑛𝑎
𝑛𝑏 − 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑣𝑖𝑗𝑎𝑘𝑎
𝐹𝑣,𝐸𝑑 240,25
= = 0,874 ≤ 1,0
𝐹𝑣,𝑅𝑑 275,04
Nosivost na spojnom limu
Nosivost po omotaču rupe osnovnog materijala
𝑘1,𝑝 𝛼𝑏,𝑝 𝑓𝑢,𝑝 𝑑𝑡𝑝

𝐹𝑏,𝑅𝑑,𝑝 =
𝛾𝑀2
𝑒2 𝑝2 125 100
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5) = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5)
𝑑0 𝑑0 30 30
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(9,96; 2,96; 2,5) = 2,5
𝑒1 𝑝1 1 𝑓𝑢𝑏 50 100 1 1000

𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 ) = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 )
3𝑑0 3𝑑0 4 𝑓𝑢,𝑝 3 × 30 3 × 30 4 490
𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(0,56; 0,11; 2,44; 1,0 ) = 0,56
2,50 × 0,56 × 490 × 30 × 20

𝐹𝑏,𝑅𝑑,𝑝 = = 329280 𝑁 = 329,28 𝑘𝑁
1,25
𝑉𝐸𝑑 = 240,25 < 𝐹𝑅𝑑 = 329,28 𝑘𝑁
175
Otkazivanje grupe vijaka
𝑓𝑢,𝑝 × 𝐴𝑛,𝑡 𝑓𝑦,𝑝 × 𝐴𝑛𝑣

𝑉𝑅𝑑,𝑏 = 2 ( + )
𝛾𝑀2 √3𝛾𝑀2
Neto površina izložena vlaku:
𝐴𝑛,𝑡 = 𝑡𝑝 (𝑝2 − 𝑑0 ) = 20(100 − 30) = 1400 𝑚𝑚²
Neto površina izložena posmiku:
𝐴𝑛𝑣 = 𝑡𝑝 ((2 × 𝑝1 + 𝑒1 ) × (𝑛1 − 0,5)𝑑0 ) = 20((2 × 100 + 50) × (2,5)30)

= 375000 𝑚𝑚²
490 × 4200 355 × 375000

𝑉𝑅𝑑,𝑏 = ( + ) = 63134203 𝑁 = 63134 𝑘𝑁
1,25 √3 × 1,25
𝑉𝐸𝑑 = 2883 𝑘𝑁 < 𝑉𝑅𝑑,𝑏 = 63134 𝑘𝑁
Nosivost na čvornom limu
Nosivost po omotaču rupe osnovnog materijala

𝛾𝑀2
𝑒2 𝑝2 125 100
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5) = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5)
𝑑0 𝑑0 30 30
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(9,96; 2,97; 2,5) = 2,50
𝑒1 𝑝1 1 𝑓𝑢𝑏 50 100 1 1000

𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 ) = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 )
3𝑑0 3𝑑0 4 𝑓𝑢,𝑝 3 × 30 3 × 39 4 490
𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(0,56; 1,11; 2,44; 1,0 ) = 0,56
2,50 × 0,56 × 490 × 30 × 30

𝐹𝑏,𝑅𝑑,𝑝 = = 493920 𝑁 = 493,92 𝑘𝑁
1,25
2883
𝑉𝐸𝑑 = = 480,5 < 𝐹𝑅𝑑 = 493,92 𝑘𝑁
6
176
7.5. Spoj sekundarne grede na glavnu gredu (L=8 m)
Podupirujuća greda: HEA 450, S275

Poduprta greda: HEA 220, S275
Vijci: M16, 8,8; d0=18 mm
Zavari: S275 (fu=430 N/mm²; β=0,85) a=5 mm
Ploča: t=15 mm; S275
Opterećenje: Vz=79,37 kN
Provjera geometrije
𝑒1 = 82 > 1,2 × 𝑑0 = 1,2 × 18 = 21,6 𝑚𝑚
𝑒2 = 35 > 1,2 × 𝑑0 = 1,2 × 18 = 21,6 𝑚𝑚
𝑝1 = 50 > 1,2 × 𝑑0 = 2,2 × 18 = 39,6 𝑚𝑚
𝑝2 = 87,5 > 1,2 × 𝑑0 = 2,4 × 18 = 43,2 𝑚𝑚
Otpornost zavara
Uzdužni zavar (uz hrbat sekundarne grede):
𝐹𝑤,𝑅𝑑 = 𝑓𝑣𝑤,𝑑 × 𝑎𝑤 × 𝑙𝑤 = 2 × 233,66 × 5 × 164 = 383202,40 𝑁 = 383,20 𝑘𝑁
𝑓𝑢 430
𝑓𝑣𝑤,𝑑 = = = 233,66 𝑁/𝑚𝑚2
√3 × 𝛽𝑤 × 𝛾𝑀2 √3 × 0,85 × 1,25
177
𝑉𝐸𝑑 79,37
= = 0,340 ≤ 1,0
𝐹𝑤,𝑅𝑑 233,66
Otpornost vijaka
Posmična otpornost jednog vijka:
𝛼𝑣 𝑓𝑢 𝐴 0,6 × 800 × 157

𝐹𝑉,𝑅𝑑 = = = 60288 𝑁 = 60,28 𝑘𝑁
𝛾𝑀2 1,25
𝑉𝐸𝑑 79,37
= = 0,329 ≤ 1,0
4 × 𝐹𝑣,𝑅𝑑 241,12
Otpornost po omotaču rupe osnovnog materijala:

𝛾𝑀2
𝑒2 𝑝2 35 87,5
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5) = 𝑚𝑖𝑛 (2,8 − 1,7; 1,4 − 1,7; 2,5)
𝑑0 𝑑0 18 18
𝑘1,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(3,74; 5,11; 2,5) = 2,5
𝑒1 𝑝1 1 𝑓𝑢𝑏 57 50 1 800
𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 ) = 𝑚𝑖𝑛 ( ; − ; ; 1,0 )
3𝑑0 3𝑑0 4 𝑓𝑢,𝑝 3 × 18 3 × 18 4 410
𝛼𝑏,𝑝 = 𝑚𝑖𝑛(1,06; 0,68; 1,95; 1,0 ) = 1,0
2,5 × 0,68 × 410 × 18 × 15

𝐹𝑏,𝑅𝑑,𝑝 = = 150552 𝑁 = 150,55 𝑘𝑁
1,25
𝑉𝐸𝑑 79,37
= = 0,132 ≤ 1,0
4 × 𝐹𝑏,𝑅𝑑,𝑝 602,21
178
Ploča u posmiku
𝑉𝐸𝑑 < 𝑉𝑅𝑑,𝑚𝑖𝑛
𝑉𝑅𝑑,𝑚𝑖𝑛 = 𝑚𝑖𝑛(𝑉𝑅𝑑,𝑔 ; 𝑉𝑅𝑑,𝑛 ; 𝑉𝑅𝑑,𝑏 )
Posmična otpornost bruto presjeka
ℎ𝑝 × 𝑡𝑝 𝑓𝑦,𝑝
𝑉𝑅𝑑,𝑔 =
√3 𝛾𝑀0
164 × 15 275
𝑉𝑅𝑑,𝑔 = ×
√3 1,0
𝑉𝑅𝑑,𝑔 = 390577,46 𝑁 = 390,58 𝑘𝑁
Posmična otpornost neto presjeka
𝑓𝑢,𝑝
𝑉𝑅𝑑,𝑛 = 𝐴𝑣,𝑛𝑒𝑡 ×
√3𝛾𝑀2
𝐴𝑣,𝑛𝑒𝑡 = 𝐴 − 𝑛 × 𝑑0 × 𝑡𝑝 = 164 × 15 − 2 × 18 × 15 = 1920 𝑚𝑚²
275
𝑉𝑅𝑑,𝑛 = 1920 × = 243,87 𝑘𝑁
√3 × 1,25
Otkazivanje grupe vijaka
𝑓𝑢,𝑝 × 𝐴𝑛,𝑡 𝑓𝑦,𝑝 × 𝐴𝑛𝑣

𝑉𝑅𝑑,𝑏 = 2 ( + )
𝛾𝑀2 √3𝛾𝑀2
Neto površina izložena vlaku:
𝑑0 18
𝐴𝑛,𝑡 = 𝑡𝑝 (𝑒2 − ) = 15 (35 − ) = 390 𝑚𝑚²
2 2
Neto površina izložena posmiku:
𝐴𝑛𝑣 = 𝑡𝑝 (ℎ𝑝 − 𝑒1 − (𝑛1 − 0,5)𝑑0 ) = 15(164 − 57 − (2 − 0,5)18) = 1200 𝑚𝑚²
430 × 390 275 × 1200

𝑉𝑅𝑑,𝑏 = ( + ) = 286,58 𝑘𝑁
1,25 √3 × 1,25
𝑉𝐸𝑑 = 79,37 𝑘𝑁 < 𝑉𝑅𝑑,𝑚𝑖𝑛 = 243,87 𝑘𝑁
179
8. Zaključak
Cilj ovog rada je bio proračunati glavne i sekundarne elemente višeetažne čelične zgrade prema
HRN EN 1993. Opterećenja na građevinu uslijed snijega i vjetra, te korisna opterećena bilo je
potrebno odrediti prema HRN EN 1991. Građevina se nalazi u Osijeku. Građevina je
pravokutnog tlocrtnog oblika dimenzija 18 000 x 28 000 mm i visine 21 000 mm. Nosiva
konstrukcija je izrađena kao skeletni sustav s fleksijskim okvirima kao glavnim nosivim
sustavom te okviri s koncentričnim V spregovima u smjeru okomito na glavne okvire.
Konstrukcija se sastoji od prizemlja visine 5 000 mm i 4 kata visina 4 000 mm. Pošto se objekt
nalazi u VIII potresnoj regiji prema HRN EN 1998 klasifikaciji pokušano je zgradu
dimenzionirati kao kontrukciju visoke klase duktilnosti (DCH), no zbog specifičnosti prizemlja
konstrukcije taj pristup je bio neekonomičniji te je na kraju usvojena konstrukcija niske klase
duktilnosti (DCL).
Svo vertikalno opterećenje je nanešeno isključivo na sekundarne grede, te se sa sekundarnih

greda u obliku reakcija prenosi na glavne nosače. Međukatna konstrukcija je izrađena pomoću
Hoesch Additiv sustava ploča, u obliku limova koji se oslanjaju na sekundarne nosače i
preuzimaju masu svježeg betona te ujedno djeluju kao kontinuirano bočno pridržanje za
sekundarne grede. Međukatna konstrukcija se smatra beskonačno kruta u svojoj ravnini. Svi
stupovi su izrađeni od istog poprečnog presjeka od prizemlja do najgornje etaže zbog
zadržavanja ravnomjerne krutosti po visini građevine. U prizemlju se nalaze 4 stupa manje nego
na ostalim etažama, te je problem velikog raspona riješen kosim vješaljkama koje opterećenje
od stupova iznad prenose natrag u gornje etaže te ih tako raspoređuju na ostale stupove koji
neprekinuto idu do prizemlja.
Model konstrukcije svi proračuni su rađeni u programskom paketu Autodesk Robot Structural
Analysis.
180
9. Popis korištene literature
[1] Hochhäuser – Seminar Sommersemester 2003, University Kassel
[2] Hochhäuser. Kontext in Stahl; Dokumentation 611; Dr.-Ing.Reinhart Wustlich
[3] Posebna poglavlja čeličnih konstrukcija; Prof.dr.sc. Damir Markulak, dipl.ing.građ.
[4] EN 1991 (Part 1.1; 1,3; and 1.4)
[5] EN 1993 (Parts 1.1; and 1.8)
[6] EN 1998
[7] Steel column bases under biaxial loading conditions; Patricia Medeiros Amaral
[8] Stahlbau Teil 1:Grundlagen 5.Auflage; Rolf Kindmann, Ulrich Krüger
[9] Stahlbau-Praxis nach Eurocode 3 – Band 1; 5.Auflage; Prof.Dr.-Ing. Gerd Wagenknecht
[10] Stahlbau-Praxis nach Eurocode 3 – Band 2; 4.Auflage; Prof.Dr.-Ing. Gerd Wagenknecht
[11] Stahlbau Teil 1; 23.Auflage; Dr.-Ing. Wolfram Lohse
[12] Schneider - Bautabellen für Ingenieure; 21. Auflage; Bundesanzeiger Verlag
[13] Joints in Steel Construction – Simple joints to Eurocode 3; The Steel Construction Institute
[14] Eurocodes: Background & Applications Design of Steel Buildings - European Commission
[15] http://www.multigips.de/de/files/downloads/2013/07/Trennwandzuschlag.pdf posjećeno

29.03.2016.
[16] http://www.trimo.si/media/qbiss-air-brochure-de_22908.pdf posjećeno 29.03.2016.
[17] http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/metalne-
konstrukcije/11_montazni%20nastavci.pdf posjećeno 20.08.2016.
[18] Čelične konstrukcije u gradjevinarstvu, treće izdanje; dr.inž. Branko Zarić
181
10.Prilozi
182
HEA 240
+21115
230
HEA 240 HEA 240
HEA 240
+20845 geotekstil Presjek 1-1
26
toplinska izolacija 5 cm
HEM 450
HEM 450
M 1:100
0x
0x
hidroizolacija
HEM 450
HEM 450
18
18
3750
4000
parna brana
0x
0x
beton u padu 5 cm [mm]
26
16
HEA 360; 35 cm
podgled 2,5 cm
+17135
270
HEA 280
HEA 280 HEA 280
+16865
16
26
HEM 450
HEM 450
x
0x
HEM 450
HEM 450
80
18
4000
3730
x1
0x
cementni estrih 5 cm
0
hidroizolacija
26
16
toplinska izolacija
+13135 HEA 450; 44 cm

270
podgled 2,5 cm
HEA 280
HEA 280 HEA 280
+12865
16
26
HEM 450
HEM 450
HEM 450
HEM 450
0x
0x
4000
3730
18
18
21000
0x
0x
26
61
+9135
270
HEA 280
HEA 280 HEA 280
+8865
26
x1
HEM 450
HEM 450
0x
HEM 450
HEM 450
80
4000
3730
18
4000
34
1
0x
0x
86
26
16
,7
HEA 280 HEA 280
8
+5135
270
HEA 280
HEA 280 HEA 280
+4865
HEM 450
HEM 450
6
HEM 450
HEM 450
x1
26
80
0x
5000
,97
4865
5000
x1
18
36
0
26
0x
43
16
DETALJ "A" parna brana
toplinska izolacija 14 cm kota terena
hidroizolacija
1000
-200 -100
1500
-1540
-1200
1500 4500 1500 4500 1500 4500 1500
DIPLOMSKI RAD
6000 6000 6000 Prilog: Presjek 1-1
Mentor:
18000 Mj: 1:100 Broj priloga: 4
350
HEA 240 HEA 360 HEA 360 HEA 240
230
+21115
geotekstil +20845
HEM 340
HEM 450
HEM 450
HEM 340
HEA 320
hidroizolacija
HEA 200 toplinska izolacija 5 cm HEA 200
3725
3605
4000
parna brana
beton u padu 5 cm HEA 240
Presjek 2-2
HEA 360; 35 cm
podgled 2,5 cm
M 1:100
+17135
440
[mm]
270
HEA 280 HEA 450 HEA 450 HEA 280
+16865
HEM 340
HEM 450
HEM 450
HEM 340
HEA 280
HEA 320
3730
4000
3560
hidroizolacija
HEA 450; 44 cm +13135
440
podgled 2,5 cm
270
HEA 280 HEA 450 HEA 450 HEA 280
+12865
HEM 340
HEM 450
HEM 450
HEM 340
HEA 320
HEA 220
3730
4000
3560
21000
HEA 220
DETALJ "C"
+9135
440
270
HEA 280 HEA 450 HEA 450 HEA 280
+8865
HEM 340
HEM 450
HEM 450
HEM 340
HEA 320
250
x16
3730
x
4000
3560
150 5 0
645 x16 x1
3,8
5
250
DETALJ "D"
2000 2000 2000 +5135
440
270
HEA 280 478 HEA 450 HEA 450 478 HEA 280
377 DETALJ "B" +4865 377
HEM 340
HEM 450
HEM 450
HEM 340
5572,5 15522 5572,5
5000
4950
4780
6000 8000 8000 6000
28000 kota terena

-200 -100
1000
1540
-1540
2400 3600 2400 13600 2400 3600 2400
-1200
parna brana
hidroizolacija
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Mj: 1:100 Broj priloga: 5
45
DETALJ "A"
35
26
0
0
A B-B
A 45
260x180x16
HEM 340
225,5 70 309
B
70
UKRUTA t=40 mm
0
34
46
8,08
12
5
50
0
10 70 341,5
76
0
0
10
12
5
0
0
30
10
SPOJNI LIM t=20 mm
50
4
55
5,5
2,
48
55
50
430
ANKERI M27; 10.9
ZAVAR 11mm
30
411,5 40 133,5 133,5 40 411,5
40 40 70
40
200
HEA 160
200
200
ZAVAR 5mm
HEA 160
908
1036
184
1000
1500
180
128
R
92
28
R1
ANKERI M36; 10.9
300
ANKERI M36; 10.9
1500
B
300 900 300
A-A DETALJ "C" M 1:10

ANKERI M36; 10.9 C PRESJEK C-C
HEA 450
HEM 340
600
900 300 HEA 220

15
700
150 150 300 150 150 15

a=5mm
295,5 295,5
21
309
295,5 134,5 40 134,5 295,5

a=5mm
57
R27
a=5mm
164
50
100
M16; 8.8
57
11,5 a=5mm
411,5
ZAVAR 11mm
398
a=5mm
41,25 35 87,5 35 41,25
41,25 157,5 41,25
40
129,25
240
HEA 160
55
20 30 20
R35 7 10
R2
2400
1200
1000
1200
1000
297
180
70
R1
5
55
21
C
40
a=5mm
411,5
100
DIPLOMSKI RAD
UKRUTA t=40 mm
Mentor:
700
600

ANKERI M36; 10.9
DETALJ "B" E PRESJEK E-E
D D
HEA 550 6xM27; 10.9
69 0
0 69
390
390
832,5 832,5
30 0 20 30 20
0 30
125
125
aw=10 mm aw=10 mm aw=10 mm

100 279 0
10
aw=10 mm
10
0
10
0
100
100
50 50
340
340
12
5
12
5
35
0
35
aw=11 mm
0
aw=10 mm
35
R1
4xM24;
27 10.9
160
160
127 aw =11 mm
21
R
77
105
40
864,29 864,29
40
aw =10 mm
4xM24;
90
aw=10 mm
HEA 280
270
190
M27; 8,8 10.9
aw=6 mm
60
440
398
594
314
440
594
HEA
40
HEA 4xM24; 27
15
450 aw=11 mm
40 88 40
aw=11 mm
450 10.9
168
290
105
21
77
E 4xM24;
35
PRESJEK D-D 40 398 30 40
10.9
44,25 65 81,5 65 44,25

478
307
370
30 310 30
130,5
15
15
290
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
DETALJ "D"
PRESJEK F-F PRESJEK H-H
HEM 450
F HEM 450
F HEM 450
478
40 398 40
8xM20; 10.9
53,5 50
307
100 50 53,5
aw=10 mm
G H 47,75 65
307
81,5 65 47,75
4xM24; 10.9
35
35
77
70
83
105
40
40
aw=5 mm
HEA 280 HEA 280
410
270
174
190
190
HEA 280 4xM24; 10.9
HEA 450
314
440
594
40
40
4xM24; 10.9
83
70
35
M27; 8,8
UKRUTA t=15 mm
105
8xM20; 10.9
77
35
G H UKRUTA t=15 mm
4xM24; 10.9
PRESJEK F-F 538
30 40 398 40 30
143
7
R2
HEA 280 HEA 450

280
300
21
128
15
15
290
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
30400
2400 3600 2400 13600 2400 3600 2400
1500
4500
6000
1000
1500
1000
18000
19500
4500
6000
I
1500
J J
4500
6000
I
1500
6000 16000 6000
28000
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
PLAN ARMATURE TEMELJNE STOPE
500 500
M 1:100 [mm]
K PRESJEK K-K
PRESJEK J-J 2
3 L=520 cm
1400
1400
6
3 2
4
1400
500
500
PRESJEK I-I PRESJEK L-L

L 4 4 L=601,3 cm
1400
1400
1
5
4
2213
900
858
73
73
5 6
900
900
858
858
L=357,8 cm L=374,6 cm
900
858
3
L Sve kote su dane u milimetrima.
stope.
Presjek K-K vrijedi za sve "horizontalne" grede prikazane na
tlocrtu u prilogu br.9, dok presjek L-L vrijedi za sve
1 L=12 m "vertikalne" grede prikazane na tlocrtu u prilogu br.9. DIPLOMSKI RAD
odnosno sidrenja = 100 cm. Prilog: Plan armature temeljne stope
Mentor:
2 7 L=12 m Mj: 1:100 Broj priloga: 10

Orsolic Mario Gfos 2017 Diplo Sveuc PDF

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Orsolic Mario Gfos 2017 Diplo Sveuc PDF

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

Osijek, 08.09.2016. Mario Oršolić

Osijek, 08.09.2016. ___________

ZNANSTVENO PODRUČJE: TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: GRAĐEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA: NOSIVE KONSTRUKCIJE

TEMA: SEIZMIČKI PRORAČUN VIŠEETAŽNE

PRISTUPNIK: MARIO ORŠOLIĆ

Za višekatnu čeličnu zgradu poslovne namjene potrebno je napraviti seizmičku analizu

Osijek, 15. lipnja 2016.

Mentor: Predsjednik odbora za

Ključne riječi: višeetažna zgrada, čelične konstrukcije, dimenzioniranje, proračun

1.2. Povijesni pregled

1.3. Zahtjevi na visoke građevine

Ponašanje u slučaju požara ++ ++ - +

++ jako dobar, + dobar, 0 manje dobar, - nije dobar

Tablica 1. Usporedba materijala

Betoni visoke čvrstoće

1.5. Djelovanja na građevine

Djelovanja postavljena na građevinu su druga najvažnija vrijednost koju je potrebno poznavati

Slika 1 Odnos sila u konstrukciji i visine građevine

Vertikalna djelovanja na konstrukciju sastoje se od vlastite težine građevine koju je jednostavno

Pri projektiranju visokih građevina, horizontalna djelovanja će uvijek dati mjerodavna

1.6. Konstrukcijski sustavi visokih građevina

1.6.2. Prijenos vertikalnih sila

Prednapete međukatne konstrukcije dopuštaju tanje i vitkije konstrukcije. Brojne su prednosti

Spregnute međukatne konstrukcije su ekonomski najučinkovitiji sustavi međukatnih

Slika 3 Hoesch Additiv sustav spregnutih ploča

Spregnuti stupovi su najotporniji stupovi. Sastoje se od armiranog betona i čeličnog profila,

Slika 4 Poprečni presjeci spregnutih stupova

Zidovi su obično dio sustava za horizontalno ukrućenje u visokim građevinama, tako da su

1.6.3. Prijenos horizontalnih djelovanja

Horizontalna djelovanja se kod visokih zgrada najčešće preuzimaju sustavom za horizontalno

Slika 5 Shear lag efekt

Cijevni sustavi sa zidovima se sastoje od pojedinačnih zidova povezanih posmičnim vezama.

„Cijev u cijevi“ sustavi su kombinacija cijevnih sustava i sustava sa jezgrom za ukrućenje.

U tzv.kontinuiranim outrigger sustavima veza između jezgre i stupova se postiže dovoljno

1.7. Uporabljivost visokih građevina

Uporabljivost građevina je od odlučujuće važnosti za izbor konstrukcijskog sustava građevine.

Tako je Američka udruga građevinskih inženjera (ASCE) zajedno sa udrugom za visoke

Cilj ovog projektnog zadatka je dimenzionirati elemente zadane konstrukcije. Građevina je

Slika 8 Prikaz modela konstrukcije

SN2 SN2 SN2

1500 4500 1500 4500 1500 4500 1500

6000 6000 6000

GN4 GN3 GN3 GN4

SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

GN2 GN1 GN1 GN2

SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

GN2 GN1 GN1 GN2

SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

GN2 GN1 GN1 GN2

SV2 SU2 SU3 SU2 SV2

GN2 GN1 GN1 GN2

SV1 SU1 SU1 SV1

6000 8000 8000 6000

Keramičke pločice 0,8 cm 0,008 x 22= 0,18 kN/m²

Estrih 5 cm 0,05 x 24= 1,20 kN/m²

Hidroizolacija 0,21 kN/m²

Toplinska izolacija 5 cm 0,05 x 4= 0,20 kN/m²

AB ploča 8 cm + rebra 0,83 + 0,08 x 25= 2,83 kN/m²

Profilirani čelični lim 0,13 kN/m²

Podgled 2,4 cm 0,024 x 9= 0,22 kN/m²