AUGUST ŠENOA I NJEGOVO DOBA - ŠENOINA POEZIJA: BUDI SVOJ

AUGUST ŠENOA (1838. - 1881.)

- najznačajniji hrvatski protorelaist, podrijetlom stranac, okušao su u gotovo svim

knjiž. rodovima i vrstama, a bavio se i ostalim poslovima kulturnog i javnog života
(bio senator), bio dramaturg (osoba u kazalištu koja brine o izvedbi drame).
- urednik časopisa «Vijenac» u kojem objavljuje i svoje radove.
- oformio je hrvatsko čitateljstvo
- utemeljitelj štokavskog jezičnog standarda
- književni rad započinje feljtonima i časopisima. Istupa kao književni kritičar i
teoretičar donoseći u hrvatsku književnost nove ideje o ulozi književnosti u
kulturnom uzdizanju naroda.
- uz književni rad, Šenoa je svakako i među najobrazovnijim ljudima svoga
vremena.. Vrhunac je Šenoina stvaralaštva u pripovijetkama i romanima.
Najpoznatija djela su mu pripovijetke i romani Prijan Lovro, Prosjak Luka, Čuvaj
se senjske ruke, Zlatarovo zlato, Seljačka buna, povjestice Propast Venecije,
Kugina kuća, Kameni svatovi, dramu Ljubica.
- autor prvog cjelovitog povijesnog romana u novijoj hrvatskoj književnosti
(Zlatarovo zlato, 187l.g.)

PROTOREALIZAM (Šenoino doba)

TRAJANJE - traje od 1860. do 188O./81.g.

-naziv potječe od grč. protos - prvi, a govori da je riječ o razdoblju u kojem nema
jedinstvenih stilskih obilježja, nego je njegovo značenje u tome što otvara put
realizmu. U tom razdoblju nema tako intenzivne kulturne djelatnosti kao u
hrvatskome narodnom preporodu, a razlozi su politički.

DRUŠTVENO-POLITIČKI OKVIR

- Bachov apsolutizam - zamiranje pilitičkog života germanizacija i mađarizacija

- nakon 186O.g. ponovno buđenje političkog života:
1. Narodna stranka (nekadašnji ilirci _ Strossmaver, Mažuranić, Kukuljević)
2. Unitaristička stranka (nekadašnji mađaroni)
3. Stranka prava

GOSPODARSKE PRILIKE
- prestanak feudalnih odnosa
- osiromašenje seljaka; plemići postaju sitni činovnici (stvara se birokratsko-
činovnički aparat)

KNJI ŽEVNOST PROTOREALIZMA

- smjena naraštaja', nedostatak časopisa

- uz javljanje novog naraštaja književnika javljaju se i novi časopisi najznačajniji
«Vijenac» i «Književnik»
- zaslugom narodnjaka Josipa Jurja Strossmayera osnovana je 1867.g.
Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti
- velika uloga narodnjaka u prosvjećivanju naroda

KNJIŽEVNICI

Najznačajniji predstavnik, odreditelj razdoblja je August Šenoa. Osim Šenoe

stvaraju Adolf Veber Tkalčević (novele, jezikoslovne rasprave), Luka Botić (epski
pjesnik, romantične pripovijesti), Mirko Bogović (drame - nacionalne tematike),
Josip Eugen Tomić (s romanom Zmaj od Bosne - najbolji realistični roman u
proturealizmu).

AUGUST ŠENOA: BUDI SVOJ

- lirska misaona pjesma

- strofa osmerostih, oktava
- stih vezani
- korijenski pravopis
Šenoa upotrebljava različita Lica i sva tri vremena kako bi izrazio svevremenost i
sveobuhvatnost poruke.
Osnovna poruka pjesme čovjek na kraju životnog puta mora biti zadovoljan sa
onim što je postigao- nije posustajao pred poteškoćama, razumno je prosuđivao,
radio je prema savjesti i moralu, treba štovati svakoga a ne biti licemjer i ulizica.