.1. Ključne teme po Ničeu?

a) Natčovjek

b) Smrt Boga

c) Prevrednovanje svih vrijednost

d) Vječno vraćanje istom

e) Volja za moći

2. Moral po Ničeu?

a) Moral robova

b) Moral bogath

3. Šeler analizira osam Kantovih teza u odnosu dobara i ciljeva materijalne etke

a) Pretpost...avka glasi: svaka materijalna etka nužno mora bit i etka dobara i ciljeva

b) Kant nastoji obrazložit da materijalna etka nužno ima empirijsko induktvno i aposteriorno važenje

c) Kant pokazuje da je materijalna etka nužna etka

d) Naglašava se da se materijalna etka nužno mora svest na hedonizam

e) Istče se da jematerijalna etka nužno heteronomna

f) Svaka materijalna etka vodi legalitetu postupanja

g) Govori da svaka materijalna etka postavlja ličnost u ovisnost od njihovih vlastth stanja ili
spoljašnjih dobara

h) Na štetu materijalne etke, a u korist etke formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka
materijalna etka na temelju etčkih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

4. Šta znači euparhija?

Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela, znači djelo kojim se uspostavlja
mesotes odnosno sredina između dva ekstrema.

5. Kako Aristotel dijeli pravdu?

a) Distributvna – koja dolazi do izražaja prilikom dodjele počast, novca i drugih dobara na koje
pripadnici države opravdano polažu pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.

b) Korektvna ili komutatvna – je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom riješavanja raznih
sporeva i donošenja određenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.
6. Navest pravdu po Kantu?

Sadržajna etka koju čine: hedonizam, eudaimonizam i utlitarizam. Ova etka imenuje se i etkom
dobara ili heteronomnom etkom. Po kantu je pravda najviši etčki ideal i ona se ne može definisat.

7. Fihte-ov odnos prema Kategoričkom imperatvu?

On odbija priznat univerzalistčko značenje kategoričkog imperatva. Za to iznosi argument: svaki

čovjek ima poseban ili specifičan poziv, odnosno svoje specifične zadatke. Njegova formulacija
imperatva glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno određen u ljudskoj svijest i spojen sa
tvojim pozivom u životu.

8. Etka istorijske planetarne odgovornost razvija se u dva pravca?

a) Kantov etčki formalizam ( formalistčka etka) – koja polazi od forme, interesuje ga forma
čovjekovog djelovanja, apriorna forma.

b) Aristotel-ov koncept moralnost (teološka etka) – moralna radnja ima sadržaj ali ne i formu.

9. Koncept o moralnom dobru?

a) I grupu – čine oni koncept čiji protagonist polaze od fundamentalnih ciljeva. Teološka etka pojam
dobra izvodi iz nekog odrđenog cilja ili njegovog realiziranja. To čini osnov hedonizma, eudaimonizma,
utlitarizma i egoizma. Oni postaju kritka Kanta, Moora, Šelera i Hartmana.

b) II grupa – pripadaju mišljenja čiji predstavnici dobro utemeljuju na spoznaji prirodnih zakonitost i
uspostavljaju harmoniju života sa prirodom. Predstavnici su stoičari i Spinoza.

c) III grupu – čine koncept koji stavljaju naglasak na pojam vrijednost. Njih razvijaju Šeler i Hartman.
Po njima moralno dobro se određuje prije moralnog zakona.

d) IV grupu – mišljenja o dobru čini Kantovo učenje. Polazi od principa za koje se čovjek osjeća
obaveznim da ih poštuje. Ti principi imaju značenje imperatva i bezuvjetnih dužnost. Po Kantu,
porjeklo moralnih principa nalazi se u ljudskom umu.

10. Imperatv etke istorijske i planetarne odgovornost?

a) I imperatv glasi: djelujte tako da maksime vašeg djelovanja budu opće pretpostavke opstanka ljudi
i biosfere.

b) II imperatv glasi: djelujte tako da vašim djelovanjem budućim generacijama obezbjedite sretan
život.

11. Mesotes je?

Mesotes je sredina između dva ekstrema ili dvije krajnost. Aristotel ovaj izraz korist pri objasnjavanju
pravednost i pravednog.On kaze da pravedno djelovanje znaci sredinu izmedju vrsenja nepravde i
trpljenja nepravde.
12. Polazište i ishodište Kantovog učenja?

Polazište je sloboda, a ishodište je kategorički imperatv.

13. Ko je utemeljio racionalni egoizam?

Hobs.

14. Bitne odlike Kantovog učenja?

a) Kritčki racionalizam

b) subjektvizam

c) formalizam i rigorizam

d) apriorizam i apsolutzam

e) dentologizam

f) autonomnost i imperatvnost kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on zeli posebno
naglasit da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog imperatva.

15. Može li se etčko kao etčko dokazat?

Ne može se teorijski odredit i dokazat jer etka transcendira činjeničnu datost, pri čemu svoj problem
smješta u praktčnu zonu. Tu tezu su zastupali: Aristotel, Kant i Hartman.

Kant smatra da čovjek posjeduje tri duševne moći:

a) Saznanje (teorijski um)

b) Htjenje (praktčki um)

c) Osjećanje (moć suđenja)

Predmet Kant-ove kritke čini:

a) Saznanje („kritka čistog uma“)

b) Moralno djelovanje („kritka praktčkog uma“)

c) Lijepo („kritka rasudne moći“)

16. Etka se može podjelit na nekoliko grupa?

a) To su učenja koja se mogu označit sadržajnom ,teleološkom etkom ,etkom dobra te

heteronomnom etkom . Čine je hedonizam, eudaimonizam i utlitarizam.

b) Deontološka ili etka dužnost. Nju utemeljuje Kant.

c) Emocionalna etka. Osnivač je Maks Šeler.

17. Subjektvne komponente moralnost?

a) Svijest uopće

b) Moralna svijest ili savjest

c) Emocije

d) Voljne osobine ,moralne osobine

18. Šta predstavlja moralna norma?

Pod pojmom moralne norme treba podrazumjevat kriterij ili mjerilo na temelju čega čovjek slobodno
djeluje, prosuđuje i vrijednuje. Tim normama ili mjerilima se utvrđuje način uvažavanja i važenja,
ispoljavanja i prezenttanja vrijednost, a s obzirom na njihov karakter (pozitvni i negatvni),
odobravanje ili neodobravanje ili zabrana ili osuda.

19. Postoje dva koncepta moralnih normi?

a) Relatvno značenje (Marks, Niče i Neopozitvizam)

b) Apsolutno značenje (Platon-ov objektvni etčki idealizam)

20. Konsttutvni element moralnost?

Prosuđivanje, vrednovanje i djelovanje.

21. Čiji je princip uskladit život sa prirodom?

„Uskladit život sa prirodom, kako sa vanjskom tako i vlasttom“. Stoičko učenje – bit moralnost je
duhovno zadovoljstvo (Zenon i Hrizip).

22. Sokratove Škole?

a) Magarska škola - osnivač je Euklid. Ona je najapstraktnije odredila pojam dobra, koji predstavlja
princip njegovog učenja.

b) Kirenaička - osnivač je Aristp. Ona je „dobro“ koncipirala u smislu trajnog zadovoljstva. Učenje o
zadovoljstvu.

c) Kinička - osnivač je Antsten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualistčko ili racionalistčko shvatanje

vrline. Vrlina je jedino i najviše dobro. Razvijaju učenje o sreći.Ali za njega ej posebno bitna
maksima:“Bolje je sto manje trebat jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom
maksimom zeli reci da covjek moze imat materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e
moze bit ni sretan.To se naziva etkom minimuma.

23. Šopenhauerova etka?

Najznačajniji je nosilac 19. vijeka. Razvio je racionalistčku i voluntaristčku metafiziku. Vrhovni princip
njegovog učenja je samilost. Izvan samilost nema pravog istnskog djelovanja. On osporava Kant-a. On
smatra da je samilost vrhovni princip moralnost. Bitna odrednica Šopenhauer-ovog učenja je
iracionalizam i voluntarizam, a u njemu dominira pojam svjetske volje. Volja je gospodar intelekta.
Ona je neumoriva i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom. Intelekt ima status
sekundarnog i fizičkog, a volja je temelj svega i predstalja pravnu prirodu čovjeka. Polazeći od
samilost on promovira aksiom o potpunoj nemoći uma u zoni moralnog. Smatra da moralnost potče
od saznanja.

24. Po šopenhaueru osnovni pokretači ljudskih radnji, preko kojih se odvijaju motvi čovjekovog
djelovanja?

a) Bezgranični egoizam - suštna se iskazuje u postzanju sreće ili korist i po cjenu patnje i bola drugog.

b) Zlobna radnja - kojom se nanost zlo ili patnja drugom.

c) Samilost - kojom se želi svakom čovjeku dobro.

Prve dvije radnje su bez moralne vrijednost, a treća predstavlja pravnu ili istnsku vrijednost.

25. Kakvo značenje ima samilost?

Znači neoborivu činjenicu ljudske svijest, samo čovjek sa moralnosm sviješću posjeduje samilost.
Njome se ujedinjuje čovjek s drugim čovjekom. Šopenhauer daje značajno mjesto i plemenitost.

26. Predstavnici nauke o dobru?

Sokrat, Aristotel i Platon.

27. Parametri moralno razvijene ličnost?

Std, kajanje, odgovornost, čast, savjest, svijest.

28. Kantovo učenje?

a) Kritčki racionalizam, b) subjektvizam, c) formalizam i rigorizam, d) apriorizam i apsolutzam, e)

dentologizam, f) autonomnost i imperatvnost kao posebna odlika spominje se „trebanje“ kojim on
zeli posebno naglasit da ljudi treba da se pridrzavaju moralnog zakona odnosno kategorickog
imperatva.Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode:

1. Sloboda kao inteligibilna

2. Sloboda kao slučajnost

3. Sloboda kao autonomija

29. Sloboda po Spinozi?

Spinoza slobodu shvata kao spoznatu nužnost, radi se na insistranju međusobnog prožimanja slobode
i nužnost. Ovo prožimanje se postže pomoću razuma koji stoji između čovjekove slobode i
univerzalne nužnost.
30. Egoizam?

To je sebičnost. Hobs, Holbah, Helvecijus, Šopenhauer.

31. Šta je objektvni idealizam?

Označava Platon-ovo etčko učenje, jer polazi od ideje koja znači objektvnu suštnu po čemu se
razlikuje od prethodnih stajališta, a na formiranje njegovog stajališta utcali su Pitagora, Parmenid,
Heraklit i Sokrat.Za njega ideja je objektvna.

32. Predstavnici etke minimuma?

Kiničari čiji je osnivač Antsten. Ali za njega ej posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebat jer
samo to donosi potupuno zadovoljstvo i srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imat
materijalno bogatstvo a da ne bude bogat u dusi,tako da e moze bit ni sretan.To se naziva etkom
minimuma.

33. Bitna svojstva Aristotelove Etke?

a) Racionalizam - čovjek je razumno biće;

b) Realizam - čovjek svoje razloge svog mišljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom životu

c) Imanentzam - čovjek razvija svoju bitnu imanentnu formu.

34. Pravda zastare mislioce?

Ideje o pravdi prisutne su još u predsokratovskom mišljenju kod Heraklitu koji istče da su sa stajališta
Boga sve stvari lijepe, dobre i pravedne, ali su ljudi stvorili uvjete da neka od njih budu pravedne, a
ako ne, odnosno dobro ili loše.

Stari mislioci o emocijama – oni potpuno odbacuju značaj emocija u objašnjavanju i razumjevanju
moralnost.

35. Slabost Sofistčkog učenja?

Kritčari tog učenja su smatrali da se sofist slobodno služe lažnim dokazima, tj. da bi neku istnu
refutrali. Sofist su nastojali da je učine sumljivom. Zbog toga su omrženi, kako kod onih koji su istcali
ulogu zdravog ljudskog razuma, tako i moralista.

Osnovni kritcari sofistckog ucenja su :

PLATON - koji ih kritkuje iz dva razloga i to prvo njihov pokusaj ujedninjavanja supritnost (lazna
dijalektka),a drugo njihovu recenicu :“Sve je istnito nista niej lazno“ cime su po njegovom misljenju
ponistli znacenje istnitost.

ARISTOTEL - ih kritkuje jer su se smatrali govornicima.

HEGEL - on ih smatra pupoljkom moralnost ,ali posto je on protv moralnost kao moralnost on ih
kritkuje.
36. Predstavnici praktčno-normatvne etke?

Šopenhauer, Niče i Dirkem.

37. Koncept o moralnom suđenju?

a) Kognitvni antimperalizam – Kiničari, Stoičari, Spinoza, Kant i Fihte;

b) Antkognitvni empirizam – Hjum, Lok, Saftzberi, Pali, Raseli, Šeler i Hartman.

38. Razvoj intelekta po Šopenhaueru?

Volja je gospodar intelekta, ona je nemoralna i oslobođena od starenja, što nije slučaj sa intelektom,
koji ima status sekundarnog. I on kao i sve fizičko, djeluje kad je pokrenut voljom.

39. Intruistčko dobro je?

Sredstvo na osnovu kojeg se postže dobro. (Roger Moor)

40. Šta je eutmija?

Ili ataraksija i nepokolebljivost moralno valjanog čovjeka predstavlja oznaku trajnog društvenog mira i
vedrine, ili oznaku indiferentnost ili ravnodušnost prema vanjskom svijetu i ugodnom i neugodnom
doživljaju u svakodnevnom životu.

41. Ko je pripremio stoičko učenje?

Zenon.

42. Sloboda po stoičarima?

Može se na dva načina posmatrat:

a) Gnoseološko stajalište - sloboda znači spoznaju nužnost koja je vječna.

b) Etčko ili moralno - odnosni se na unutrašnju slobodu ili društveni mir.

43. Kardinalne vrline?

Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost.

44. Ko kritkuje Kanta?

Hegel, Šopenhauer, Šeler, Hartman i Niče.

45. Moralna svijest?

Predstavlja diferenciranje dobra i zla. Ona čini vrhovni kriterij ili pravilo moralnog prosuđivanja i
djelovanja. Može je posjedovat samo moralno razvijena ličnost. (po Šeleru persona).
46. Psihološko zasnivanje moralnost?

Predstavlja najizrazitju formu takvog zasnivanja moralnost. Neki ga smatraju ispravnim pozivajući se
na tvrdnju da se psihološko zasnivanje nalazi u neposrednoj povezanost sa senzualizmom,
enterizmom, fragnatzmom, instrumentalizmom i drugim etčkim oblicima. Prisutno je kod Hjuma,
Melbransa, Fihte-a i Šopenhauer-a.

47. Predstavnici materije htjenja?

Šeler i Hartman.

48. Predstavnici simpatje?

Hjum, Smit i Šeler.

49. Četri faze po Platonu?

Prva faza:“MLADI PLATON“ je faza u kojoj imamo Platona pod utcajem Sokrata odnosno njegovog
identficiranja morala i znanaj, tj. njegovog stava da bez znanja nema ni morala.A čine je spisi :Triton,
Lahet, Protagora, Lisid i prva knjiga Države.

Druga faza: „PRELAZNO RAZDOBLJE “ to je razdoblje u kome on kritkuje sfistcko ucenje i njihov
gnoseoloski skeptcizam, gnoseoloski nihilizam i skeptcizam.A čine je spisi: Gorgija, Menon i Kratl.

Treća faza: „ZRELI PLATON“ to je razdoblje u kojem on odbacuej sva prethodna ucenja i stavra svoje
etcko ucenje.A cine ga spisi: Gozba, Fedon, Država.

Četvrta faza: „KASNI PLATON“. A cine ga spisi: Parmenid, Sofist, Državnik.

50. Sloboda po Fihteu?

Je samopotvrđivanje i samostvaralačka djelatnost. Ona je apsolutni početak i krajnja svrha cijelog

našeg života i djelovanja.

51. Podjela kttčkih teorija prema vrhovnom načelu moralnost?

a) Teološka ili sadržajna etka - hedonizam, eudaimonizam i utlitarizam.

b) Deontološka etla ili etka dušnost - Kant i Fihte.

c) Emocionalna etka - Maks Šeler.

d) Etka istorijske i planetarne odgovornist

52. Bitna odlika stoičkog učenja?

Adijafora, tj. apatja ili ataraksija, moralna nepokolebljivost ili moralna indiferentnost su bitne odlike
stoičkog učenja (mudraca).
53. Razlika između Bentama i Mila?

Ogleda se u tome što Bentam insistra samo na kvanttatvnim aspektma zadovoljstva i sreće. Dok Mil
insistra na jedinstvu kvanttatvnih i kvalitatvnih aspekta.

54. Pravda po Rawlsu?

U demokratskim društvima je prva vrijednost, isto kao što je istna u raznim sistemima mišljenja.
Polazi od dva principa:

a) Svaki čovjek koji učestvuje u nekoj insttuciji ima veze sa njenim funkcioniranjem i ima jednako
pravo na najširu slobodu spojivom sa slobodom jednakom za sve.

b) Sve društvene vrijednost, sloboda i mogućnost, prihodi i bogatstvo, kao i društvene osnove
samopoštovanja treba da budu raspoređene jednako; osim ako je nejednaka raspodjela bilo koje ili
svih ovih vrijednost, svakome od korist.

55. Koncept slobode?

Kauzalni deteminizam, indeterminizam i specifični determinizam i teološki determinizam.

56. Aristotel insistra na trijadnoj strukturi ljudskog znanja?

a) Teorijska zona

b) Praktčna zona (zona znanja, ljudskih aktvnost)

c) Poetčka zona (umjetnost)

57. Platonu uvodi diadnu strukturu ljudskog znanja?

a) Teorijska zona

b) Praktčna zona

58. Bitna osobina Aristotelovog učenja?

Sastoji se u tome da etka nema za cilj teorijsku spoznaju, nego praktčni način djelovanja.

59. Prema zadatku etčka učenja dijelimo na tri primarne grupe?

a) Zadatak etke je analiziranje pojmova i sudova moralnog;

b) Zadatak etke je objašnjavanje smisla čovjekovog života i njegovog ponašanja i djelovanja;

c) Zadatak etke je istraživanje morala kakav on jeste i kako se tokom ljudske istorije formirao i
razvijao.
60. Sa istorijskog aspekta možemo govorit i postojanju raznih formi morala?

a) Moral u starom i srednjem vijeku

b) Moral u novovjekovlju

c) Moral u savremenom društvu

61. Klasifikacija etčkih mišljenja s obzirom na pitanje stvaranja normi čovjekovog ponašanja
(autonomija moralnost)?

a) Ateistčka - učenja koja polaze od tvrdnje da je moral neovisan od religije (Herbes, Marks).

b) Teistčka - učenja po kojim moral proizilazi iz religije (Hjum, Lok).

c) Kompromisna između ljudskog uma i Boga - karaktriše ih nastojanje da pomiri mišljenja koja
poralnost daju potpunu autonomiju u odnosu na religiju sa stajališta po kojima moral izvire iz religije.
Njihovi predstavnici insistraju na vezi između religije i morala.

62. Dvije sintagme prava po Aristotelu?

a) Prirodno pravo - ono je simbol ljudskog postojanja, jer je ono samo prisutno kod čovjeka. Ono je
tema svih etčkih učenja od sokrata pa sve do njemačkog klasičnog idealizma. To je pimarno etčko
pitanje.

b) Pozitvno pravo – je prinudno pravo za subjekta moralne radnje. To je pronudno pravo, zaštćeno je
ustavom. Ono se veže za pozitvnu slobodu, a ona se veže za sve ljude i ostvaruje se u modernom tpu
države. Samo moderna država na temelju ustava uspostavlja slobodu.

63. Pravednost po Platonu?

Je na snazi samo ukoliko postoji jaka i stabilna cijelina – država. Prema njemu nema pravednost
ukoliko nema stabiliteta cijeline.

64. Pravičnost prema Ničeu?

Je samo produžetak za nagonskom osvetom.

65. Podjela dužnost sa stajališta njihove objektvne nužnost?

a) Moralne ili etčke - ne odnose se na ono što se dešava, nego na ono što treba da se dešava, ovdje
se radi o čistm dužnostma bez primjene empirijskog (Kant, Fihte);

b) Heteronomne ili empirijske - odnose se na ono što se dešava, ovdje se radi o dužnostma iz
svakodnevnog empirijskog muzeja (predstavnici antčke empirijske etke).

66. Pozitvne dužnost su?

One dužnost koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje objektvni oblici socijalnog života (pravo,
običaj, brak, društvo i država). Na pozitvnom značenju dužnost insistra Hegel.
67. Pozitvne i negatvne norme su?

Pozitvne norme se odnose na norme faktčkog i utemeljuje ih država. Negatvne norme se tču onog
što se opire faktčnom i što treba da bude, a utemeljuje ih pojedinac.

68. Dvije osnovne grupacije koje insistraju na normatvnost?

a) Pravna normatvnost - ova varijanta teorije, odnos prava i morala, posmata kroz prizmu pravne
norme kojim se zahtjeva, zabranjuje ili dozvoljava određeno ponašanje čovjeka;

b) Moralna normatvnost - ova varijanta teorije, postulira moralnu normu kojom se propisuje i
zahtjeva da se čovjek ponaša prema zahtjevima moralnog zakona.

69. Pravne i moralne norme su?

Pravne norme iskazuju postojeće stanje prema kojem pojedinac mora usklađivat svoje ponašanje i
djelovanje.

Moralne norme ukazuju na ono što treba bit. Moral ima unutrašnji karakter, a pravo se karakteriše
spoljašnjim karakterom.

70. Predmet prava je?

Je zajednički život pojedinca i njihovo međusobno odnošenje, koji zauzima značajno mjestou teoriji
planetarne i istorijske odgovornost i ekoetčkom učenju.

71. Običaj je?

Običaj, kao i moral, temelji se na nepisanim normama, koje nisu sasvim ušle u pravne propise jednog
društva, ali ih se ljudi pridržavaju do kraja života. Svako društvo se karakteriše običajima u koje je
neminovno upleteno, i bez njih čovjkov život je nezamisliv. Običajne norme se bitno razlikuju od
pravnih normi, jer su za razliku od pravnih precizno utvrđene, bez preciznog definiranja.

72. Emocije?

Emocije zajedno sa moralnom sviješću-savješću i voljom čine subjektvne pretpostavke moralnost, sa

kojima doprinose i rasvjetljavaju suštne moralnog.

73. Slobodna volja ili sloboda volje se može mislit u dvostrukom smislu?

a) Egzistencijalnom - Sartrovo mišljenje o slobodnoj volji.

b) Etčkom - Kantova autonomna etka (učenje o moralnoj slobodi), a temelji se na sledećem: nema
moralnost tamo gdje ne postoje mogućnost za slobodno djelovanje.

74. Razlika između samovolje i slobodne volje?

Je u tome što samovolja znači slobodu subjekta radnje da može činit šta hoće, koja ne podrazumjeva
moralnu odgovornost. Njom se ne poštuje ljudsko dostojanstvo, te kao takva nije sloboda volje u
etčkom smislu, nego predstavlja njenu negaciju.
75. Dva tpa slobode?

Prvi tp slobode odnosi se na situaciju kada čovjek sebe učini slobodnim za slobodu.

Drugi tp slobode je slučaj kada čovjek može učinit sebe neslobodnim za slobodu.

76. Četri su osnovne grupe koncepata slobodne volje?

a) Teleološki deteminizam – temelji se na spoznaju

b) Kauzalni determinizam

c) Slojevit (specifični) determinizam

d) Indeterminizam – temelji se na doživljaju

77. Moralno suđenje je?

Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.

78. Tri konsttutvna elementa moralnog dobra su?

Osjećanje čast, odgovornost i ljepote.

79. Zlo je?

Takva smišljena radnja kojom se nastoji pogazit ljudsko dostojanstvo, uništt biološka i duhovna
supstanca čovjeka ili naroda. Treba ga razlikovat od nesvjesnog čina ili nesvjesne radnje.

80. Razne teorije o vrlinama mogu se svrstat u dvije grupe?

a) Mišljenja po kojima su vrline urođene i neiskorjenjene (Šopenhauer).

b) Učenja Helenskih mislilaca (Sokrat, Platon i Aristotel).

81. Podjela vrlina po Aristotelu?

a) Intelektualne (dijanoetčke) - odnose se na istnu, čisto saznanje i kao takve stču se upornim
učenjem.

b) Moralne (etčke) - odnose se na djeljenje, osjećanje i htjenje.

82. Prema Šopenhaueru postoje dvije kardinalne vrline?

a) Pravičnost

b) Čovjekoljublje

83. Varijante eudaimonistčke etke po Aristotelu?

a) Hedonizam b) Perfekcionizam c) Utlitarizam

d) Altruizame) Egoizam
84. Morlana vrijednost podrazumjeva?

Sposobnost djelovanja s pravilnim rasuđivanjem o osnome što je za čovjeka dobro ili zlog. Moralne
vrijednost se razumjevaju i objašnjavaju na temelju djelovanja moralno razvijene ličnost. Izvor
moralnih vrijednost je u moralnom habitusu, osnosno u držanju ili ponašanju i djelovanju moralno
razvijene ličnost.

85. Dvije varijante karaktera vrijednost?

a) Dihotomni karakter - radost/žalost, prijatno/neprijatno, lijepo/ružno, korisno/štetno.

b) Pozitvni karakter - predstavljaju dobra bez obzira na njihove heterogene sadržaje, npr. materijalne,
tjelesne, estetske, etčke.

86. Kant je u svojim kriterijima izložio tri vrste vrijednost?

a) Vrijednost istnskog

b) Vrijednost dobrog

c) Vrijednost lijepog

87. Hartman insistra na sljedećim vrijednostma?

a) Moralnim

b) Estetčkim

b) Saznajnim

88. Epikur vrši podjelu požuda prema onome koja je od njih korisnija?

a) Požude koje su prirodne i potrebne

b) Požude koje su potrebne ali nisu prirodne

c) Požude koje nisu potrebne ni prirodne

89. Epikurova etka?

Epikur igrađuje etčku teoriju koja usavršava kirenaičko učenje, i ono je empirijskog karaktera. Njegovo
učenje obraća se individui, što se označava individualistčkom etkom.

90. Bitne osobine Spinozinog učenja?

a) Apsolutni racionalizam

b) Individualizamc) Utlitarizam
91. Razlika između Dekartovog i Spinozinog učenja?

Dekart nastoji da nauči ljude kako da misle, a Spinoza želi da nauči ljude kako da žive.

Dekart uspostavlja rascjep između razuma i volje, čemu se spinoza opire.

Kod Dekarta nema etčkog ideala, a spinozino učenje se zapravo na njemu temelji.

92. Pozitvni zakoni u trostrukom smislu po Hobsu?

a) Božanski zakon

b) Građanski zakon

c) Zakon javnog mjenja

93. Središnji pojmovi Hobsove teorije?

a) Prirodno pravo ili prirodno stanje

b) Prirodni zakon ili moralni zakon

c) Građanski zakon ili pozitvni zakon

94. Hobs moralni zakon izvodi?

Iz prirodnog prava za samoodržavanje. Hobs vrline koje su preovladavale u antčkom periodu reducira
na plemenitost i pravednost.

95. Dvije vrste hedonizma?

a) Etčki hedonizam - njegova maksima je ništa nije dobro osim želje za užitkom;

b) Psihološki hedonizam - njegova maksima je ljudsko ponašanje i djelovanje se pokreće samo

uživanjem.

- POLITIČKI (Hobs)

- NEPOLITIČKI (Epikur 2 i stoičari)

96. Kant razlikuje dvije vrste dužnost?

a) Kategoričke - odnose se na čovjeka kao čistog moralnog bića i njegovog inteligibilnog, one su
apsolutne, ničim nisu uvjetovane i moraju se poštvat, one se apliciraju bez obzira na posljedice koje
bi mogle proizaći iz njegovog poštvanja.

b) Hipotetčke - odnose se na empirijskog čovjeka i njemu pripadnog ili osjetlnog svijeta, zahvaljujući
njima čovjek izvršava ili izbjegava neku radnju, one govore šta moramo i šta ne smijemo učinit da bi
smo postgli ili izbjegli neki cilj.
97. Razlika imeđu pravne i moralne dužnost?

a) Pravne dužnost - temelje se na spoljašnom zakonodavstvu i one su uske.

b) Moralne dužnost - baziraju se na subjektvno postavljenim ciljevima i one su široke.

98. Pojam slobode u trostrukom smislu po Kantu je?

a) Sloboda kao autonomija

b) Sloboda kao inteligibilna suštna

c) Sloboda kao slučaj

99. Dva imperatva po Kantu?

a) Kategorički imperatv

b) Hipotetčki imperatv

100. Kategorički imperatv?

Je princip ponašanja koji se primjenjuje na osobe kao slobodna i racionalna bića. To je objektvni
princip kojeg čovjek kao umno biće stalno praktčki primjenjuje. Kantovo učenje polazi od zamišljenog
čovjeka, umnog bića koji djeluje po načelu nužno objektvnog i apsolutno moralnog zakona koji nosi u
sebi. Takav čovjek posjeduje čistu moralnu svijest, odnosno svijest očišćenu od svih naslaga osjetlog
svijet. Bitna obilježija Kantovog imperatva su: nužnost, bezuvjetnost, apriornost, apsolutnost ili
univerzalnost ili opća zakonodavnost. Kategoricki impertaiv glasi: „Djeluj tako da maksime tvog
djelovanja budu opcim zakonom za sva ostala moralna bića“.

101. Hipotetčki imperatv?

Oni ne zapovjedaju već predstavljaju nužnost mogućeg djelovanja kao sredstva pomoću kojeg se
dolazi do nečeg drugog. Što se hoće htjet ili što je moguće htjet. Hipotetči imperatv (imperatvi
spretnost, imperatv mudrost ili pamet) znače imperatve koji predsavljaju praktčnu nužnost jedne
moguće radnje kao sredstva za postzanje nečeg drugog što se želi.

102. Nagoni po Fihteu?

a) Prirodni nagon

b) Čist nagon

103. Bitna odlika Fihteovog učenja?

Je stavljanje znaka identteta između moralno svijest, samosvijest i svijest.

104. Šeler smatra da dužnost pripada dvostruka prinuda?

a) Prinuda nad sklonostma

b) Prinuda nad samom individualnom voljom

105. Četri vrste vrijednosnih modaliteta po Šeleru?

a) Vrijednosni niz zadovoljstva i bol

b) Vitalne vrijednost

c) Duhovne vrijednost

d) Vrijednost svetog i nesvetog

106. Dvostruko značenje pojma autonomije po Šeleru?

a) Autonomija ličnog uvida u vrijednost dobra i zla

b) Autonomija ličnog htjenja onog što je dato kao dobro ili zlo

107. Aristotelov pojam sreće involvira?

a) Zdravlje

b) Bogatstvo

c) Slava i čast

d) Uspjeh

e) Dobro razmišljanje

108. Po Islamskim misliocima duša posjeduje tri sposobnost?

a) Racionalnu

b) Voljnu

c) Apetatvnu. (Provjerit!!!)

U skladu s tm posjeduje tri vrline:

a) Mudrost

b) Hrabrost

c) Umjerenos
Razlika izmedju Kanta I Fihte:
- Fihte ne poznaje stvari po sebi (Smrt Boga ,besmrtnost duse i ideja slobode), Kant to kriticki
razmatra.
- Kod Fihtea polazise i ishodiste je sloboda a kod kanta je polaziste sloboda a ishodiste
kategoricki impertaiv
- Fihte odbija priznati Kantovo univerzalističko ...značenje kategoričkog imperativa. Za... to
iznosi argument: svaki čovjek ima poseban ili specifičan poziv, odnosno svoje specifične
zadatke. Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je
jasno određen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u životu.

2. Aristotel o pravdi:
Najsistematicnije ucenje o pravdi je dao Aristotel.U Nikomahovoj etici je na pocetku govorio
da je prvda kao ideal a na kraju knjige porekao svoj prvobitni stav.Pravda treba da stoji
neovisno od pozitivne moralnosti.Aristotel je na bazi cinjenica podijelio pravdu:
a) Distributivna – koja dolazi do izražaja prilikom dodjele počasti, novca i drugih dobara na
koje pripadnici države opravdano polažu pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.
b) Korektivna ili komutativna – je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom riješavanja
raznih sporeva i donošenja određenih presuda kojim sankcionira prijestupnika.

3. 8 pretpostavki po Seleru o moralu:

a) Pretpostavka glasi: svaka materijalna etika nužno mora biti i etika dobara i ciljeva;
b) Kant nastoji obrazložiti da materijalna etika nužno ima empirijsko induktivno i
aposteriorno važenje;
c) Kant pokazuje da je materijalna etika nužna etika;
d) Naglašava se da se materijalna etika nužno mora svesti na hedonizam;
e) Ističe se da jematerijalna etika nužno heteronomna;
f) Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja;
g) Govori da svaka materijalna etika postavlja ličnost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja
ili spoljašnjih dobara; i
h) Na štetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da
svaka materijalna etika na temelju etičkih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.
4. Razlika izmedju licnosti i persone po Fihteu:
Stvarno smo se potrudile ali ne znamo odgovor.
5. Murov odnos prema (moguce je da ej pitanej glasilo njegov odnos prema ideji dobra a
odgovor slijedi):
On je razmatrao intruisticno dobro koje predstavlja sredstvo na osnovu kojeg se postiže neko
drugo dobro.
6.Religijsko ucenje o moralu:
U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:
a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati
harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabi
b)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral
je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.
Grupa E
1.Navesti varijante etike historiske odgovornosti?
1. Eko etika predstavnik je Henrich, je etika o onom „moras“ za koje snosimo planetarnu
odgovornost, ona je ucenje o postojanju covjeka i negove biosfere. 2.Ucenje o specificnoj
determinaciji slobodne volje?
Razvija je Kant.Postoje razni oblici determinizma:teoloski determinizam,teleoloski,
univerzalni, klasnicni, suvremeni.
3.Navesti Šelerove predpostavke o etici dobara?
a) Pretpostavka glasi: svaka materijalna etika nužno mora biti i etika dobara i ciljeva;
b) Kant nastoji obrazložiti da materijalna etika nužno ima empirijsko induktivno i
aposteriorno važenje;
c)Kant pokazuje da je materijalna etika nužna etika;
d)Naglašava se da se materijalna etika nužno mora svesti na hedonizam;
e)Ističe se da jematerijalna etika nužno heteronomna;
f)Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja;
g)Govori da svaka materijalna etika postavlja ličnost u ovisnosti od njihovih vlastitih stanja ili
spoljašnjih dobara; i
h)Na štetu materijalne etike, a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da
svaka materijalna etika na temelju etičkih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

4.Kantovo trostruko znacenje slobode?

Polaziste njegovog ucenja je sloboda.On daje tri znacenja slobode:
1. SLOBODA KAO INTELIGIBILNA
2. SLOBODA KAO SLUCAJNOST
3. SLOBODA KAO AUTONOMIJA

5.Ortodoksna teologija o odnosu morala i religije i njeni predstavnici?

Ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral je
podredjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.
6.Fihteova odredba slobode:
Fihte polaziste i ishodiste svog ucenja nalzi u slobodi.Sloboda je stvaralacka bit ljudskog
bica.Ja kao umno bice iamm pravo da spoznam svoju slobodu.

Grupa F
1.Nabroj dva imperativa etike historiske odgovornosti?
a) I imperativ glasi: djelujte tako da maksime vašeg djelovanja budu opće pretpostavke
opstanka ljudi i biosfere.
b) II imperativ glasi: djelujte tako da vašim djelovanjem budućim generacijama obezbjedite
sretan život.

2.Razlika izmedju maksime i imperativa?

Maksima znaci princip prema kojem subjekt djeluje.Ona nije imperativ nego pravilo ili propis
ponasanja ona ne nalaze i ne zapovijeda.Maksima predstavlja subjektivni prakticni princip
djelovanja dok kategoricki imperativ znaci objektivni prakticni princip.
3.Ucenje o pozitivnom zasnivanju moralnosti?
Predstavnik je Hegel.Pozitivno zasnivanje podrazumjeva sadrzanost morala u ustavima,
zakonima itd.
4.Mogucnost ili nemogucnost izvodjenja moralnih normi iz sadržaja života?
Svi mislioci prije kanta kao npr. Platon, Sokrat, Aristotel.. su moral izvodili iz sadrzaja zivota
i njihova etika ej poznata kao teleoloska, heteronomna, ili sadrzajna ili etika dobra.Pojavom
Kanta on vrsi obrat cime potencira na formi umjesto sadrzaju.
5.Razlika izmedju Hjumovog i Šelerovog ucenja o emocijama?
Hjum je predtavnik engleaskog empirijskog ucenja 17 stoljeca i on je izvrsio prvi obrat
vezano za emocije jer su mislioci priej njega emocije u potpunosti odbacivali ali on ih stavlja
u rang sa razumom.Medjutim drugi potpuni obrat cini Seler kada emocije stavlja kao apriorne
u odnosu na razum.
7.Aristotelova podjela pravde?
Distributivna – koja dolazi do izražaja prilikom dodjele počasti, novca i drugih dobara na koje
pripadnici države opravdano polažu pravo. Ovu pravdu dijeli zakonodavac.
Korektivna ili komutativna – je onaj oblik pravde koju dijeli sudija prilikom riješavanja raznih
sporeva i donošenja određenih presuda kojim sankcionira prijestupnika

Grupa G
1. Spinoza o strastima i afektima ?
On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza
izlaze u spisu „Etika“.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje
duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili
jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an
ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:
1. POZUDA
2. RADOST
3. ZALOST
2. Podjela etičkih teorija prema vrhovnom načelu moralnosti ?
3. Koncepti u odnosu religije i morala ?
U monoteistickim religijama imamo dvije varijante:
a) racionalna teologija- moral nije ispod religije nit je religija ispod morala,mora postojati
harmonija.Krscanski predstavnik Abelard ,a islamski Ibn Sina ,Ibn Ruzd al-Kindi al-farabi
b)ortodoksna teologija- utemeljivac je Toma Akvinski,moral nema smisla bez religije, moral
je poderedjen religiji.Predstavnik islamski je Al Gazalli.

4. Fichte-ov odnos prema Kantovom moralnom zakonu ?

Fihte odbija priznati Kantovo univerzalističko značenje kategoričkog imperativa. Za to iznosi
argument: svaki čovjek ima poseban ili specifičan poziv, odnosno svoje specifične zadatke.
Njegova formulacija imperativa glasi: ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno
određen u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u životu
5. Navesti osobine moralno razvijene ličnosti ?
Moralna odgovornost, moralno suđenje, moralni stid, moralno dobro i kajanje.
6. Glavne teme Nitzche-ovog učenja ?
a) Natčovjek;
b) Smrt Boga;
c) Prevrednovanje svih vrijednosti;
d) Vječno vraćanje istom;
e) Volja za moći

Grupa H
1) Spinozino objašnjenje strasti i afekta?
On smatra da su strasti i afekti beznacajni ali on ih uzima u razmatranje.O tome Spinoza
izlaze u spisu „Etika“.On nudi opcu odredbu afekata.po nejmu afekat koji sezove trpljenje
duse jeste nejasna ideja kojom duh potvrdjuje vecu ili manju snagu postojanja svoga tijela ili
jednoga njegovog dijela nego ranije i cijom je datoscu sam duh opredjeljen da misli prije an
ovo nego na ono.Po njemu postoje tri osnovna afekta i to:
1. POZUDA
2. RADOST
3. ZALOST
3) Ekikurovo učenje je pripremljeno od čijeg učenja?
KIRENAICKOG UCENJA jer oni prvi uvode heonizam.
4) Lokovo učenje?
Lock je jedan od najvažnijih englenskih etičara. Po njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne
poriče i ulogu razuma. Važna osobina Lockovog ucenja leži u otme što naglašava da se sve
ono što se kod čovjeka pokaziva valjanim, pamet, pravičnost i čovjekoljubivost dato je
vaspitanje. On odbacuje slobodnu volju ona je za njega besmislica. Lock iskaazuje dvije
covjekove situacije:prirodno stanje i građansko društvo. Po njemu postoje 3 vrste
zakona:Božanski, Građa
5) Sta je moralno suđenje?
Je pojam za diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.
6) Osnovni motivi radnje po Šopenhaueru?
a) Bezgranični egoizam – suština se iskazuje u postizanju sreće ili koristi i po cjenu patnje i
bola drugog.
b) Zlobna radnja – kojom se nanosti zlo ili patnja drugom.
c) Samilost – kojom se želi svakom čovjeku dobro.
Prve dvije radnje su bez moralne vrijednosti, a treća predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost.

7) Navesti predstavnike utilitarnog etičkog učenja?

Hjum, Lock , adam smith , haceson, shazberi
Koncepti moralne svijesti?
1.Prvi misaonio krug javlja se kod Grka i to s pojavom Sokratoovg intelektualizma i
individualizma, Platonovg etičkog idealizma i Aristotelovog etičkog realizma.
2.Drugom krugu pripadaju empirijska ucenja englenskih i francuskih etičara 17 i 18.stoljeća,
sa mnoštvom varijanti između kojih dominira izražena opreka.
3.Treci krug je idealistički.Njegova historija kao historija prvog kruga počinje sa mišlejnjem
starih Grka prije svega Anaksagorom i njegovom teorijom da um vlada svijetom
4. Pripadaju ona mišljenja koja u razumijevanju odnosa između svijesti i moralne sviejsti
polaze od razuma.Taj krug je racionalistički gdje imamo više varijante Stoičari i Spinoza i
Kantov kritički racionalizam.
5.Pripada Scelerova emocionalna etika prema kojoj su emocije apriorne prema razumu.
6.Šesti krug se može podiejliti u dviej grupe: Prvu grupi pripadaju oni koji žele rehabilitirati
Aristotelovu praktičnu filozofiju i drugi koje žele transformirati Kantov moralni imprerativ u
imperativ postojanja.
Dodatna pitanja:
Vrste hedonizma:
Etički hedonizam – njegova maksima je ništa nije dobro osim želje za užitkom;
Psihološki hedonizam – njegova maksima je ljudsko ponašanje i djelovanje se pokreće samo
uživanjem.
POLITICKI (Hobs)
I NEPOLITICKI (Epikur 2 i stoicari)-
ŠTA ZNAČI EUPARHIJA?Pravilna, moralna radnja (djelovanje). Nalazimo je kod Aristotela,
znači djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina između dva ekstrema.
kinicko ucenje; – osnivač je Antisten. Prihvata Sokrat-ovo intelektualističko ili racionalističko
shvatanje vrline. Vrlina je jedino i najviše dobro. Razvijaju učenje o sreći.Ali za njega ej
posebno bitna maksima:“Bolje je sto manje trebati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i
srecu“.On ovom maksimom zeli reci da covjek moze imati materijalno bogatstvo a da ne bude
bogat u dusi,tako da e moze biti ni sretan.To se naziva etikom minimuma.