You are on page 1of 56

Geografski informacioni

Geographic Information sistem(GIS)


Systems (GIS)
The Spatialdimenzija
Prostorna Dimensionzato Development
razvojnu Cooperation
saradnju

Po nalogu:
Upravljanje zemljištem Federalno ministarstvo
ekonomskog razvoja i
saradnje
Deutsche Gesellschaft für
Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH
Njema~ka razvojna saradnja

Postfach 5180
65726 Eschborn
Njema~ka
Telefon +49 61 96 79-0
Faks +49 61 96 79-11 15
E-mail info#gtz.de
Web www.gtz.de

SELLER Sector Network


Sector Project Land Management
(Projekat za sektor zemljišne administracije)

Telefon +49 61 96 79-6429


Fax +49 61 96 79-7173
E-mail Dorith.von-Behaim#gtz.de
Web www.gtz.de

Odgovorna lica:
Yvonne Müller, Dorith von Behaim

Autori:
Babette Wehrmann u saradnji sa Jelena Glavina

DTP:
Babette Wehrmann, Susanne Fritz − golzundfritz.com,
Outline d.o.o. - www.outline.ba

Kontakt osoba u
Federalnom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj
Karin Foljanty

Fotografije: vidi zadnju stranicu

Eschborn 2009.

Kako se ova GIS brošura koristi u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i
Hercegovini, pri prijevodu sa engleskog jezika je korišten odabir rije~i
koji se smatra razumljivim za sva navedena govorna podru~ja.

Sarajevo 2010.
Predgovor

GIS – Prostorna dimenzija za razvojnu saradnju


Složenost razvojnih zadataka stvara potrebu za alatima koji omogu}avaju snimanje i razumijevanje
situacije kao i predvi|anje utjecaja našeg djelovanja. Geografski informacioni sistemi (GIS) predstavljaju
upravo takav alat, i oni se sve više koriste u razvojnoj saradnji. GIS može pružati podršku implementaciji
razli~itih vrsta projekata koji imaju za cilj razvoj op}ina, ekonomski razvoj regiona, razvoj poljoprivrede,
upravljanje održivim resursima, kvalitetno upravljanje, itd. GIS u saradnji posve}enoj razvoju treba
tuma~iti kao sredstvo, ne kao cilj.

U projektima i programima pod podrškom GTZ-a, GIS aplikacije se trenutno najviše koriste u zemljama
Srednjoisto~ne Evrope (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Gruzija), Azije (Laos, Kambodža,
Filipini, Mongolija) i Afrike (Etiopija, Mali, Namibija).

Ove skra}ene upute su namijenjene stru~njacima u razvodnoj saradnji koji su se susreli sa GIS-om i
koji bi željeli bolje upoznati ovu aplikaciju i potencijalne koristi koje donosi njena primjena u odre|enim
projektima ili programima. Poziva se i na dva prethodna izdanja GTZ GIS uputa objavljenih 1994. i 2000.
godine.

Ovaj priru~nik nije zamišljen kao plan za implementaciju GIS-a. Niti treba, niti može u~initi od ~itaoca
stru~njaka za GIS. Zamišljen je kao medij koji }e dati osnovni uvid u temu i ista}i pitanja vezana za
implementaciju GIS-a.

Ovaj priru~nik je zasnovan na zajedni~koj inicijativi GTZ SELLER Network radne grupe za upravljanje
zemljištem sa regionalnim fokusom stavljenim na Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju i GTZ Projekat za
sektor zemlji{ne politike.

Ešborn, juni 2009.

Dorith von Behaim


Projekat za sektor zemlji{ne politike
O ~emu je rije~? ^emu služi GIS? Šta je potrebno? Dobre prakse Prilozi

Sadržaj

1. Uvod: O ~emu je rije~?.........................................................................................................................5


2. ^emu služi GIS? (polja primjene u tehni~koj saradnji)..…………………................................................10
3. Šta je potrebno za postavljanje GIS-a?...............................................................................................20
4. Dobre prakse .…………………………………………………………………………...................................................31
- Crna Gora: Pove}anje prihoda od poreza i poboljšavanje urbanisti~kog planiranja............................32
- Albanija: Ubrzavanje radnog procesa i poboljšanje donošenja odluka ............……........................34
- Filipini: Onlajn informacije o projektu i pra}enje projekata......………………………................................36
- Laos: Popis koncesija i zakupa ............…………………………………………….........................................38
- Namibija: Knjiženje zemljišta – osiguravanje pojedina~nih prava .................................................40
- Mali: Upravljanje op}inskim zemljištem na osnovu adresiranja ulica .......………...........................42
- Njema~ka: Utvr|ivanje lokacija za solarne elektrane ……………………………….................................44
- Njema~ka: Održavanje kanalizacijskog sistema………………………………………....................................46
- Njema~ka: Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja......……………………..............................48
Prilozi…………………………………………………………………………………………....................................................50

4
O ~emu je rije~?

1. Uvod: O ~emu je rije~?

Donedavno, a u velikom broju zemalja je to još uvijek slu~aj, odluke o regionalnom i op}inskom razvoju,
planiranju korištenja zemljišta, infrastrukturi, prijevozu, planiranju ulaganja, upravljanju prirodnim
resursima, zdravstvenim inicijativama, upravljanju postrojenjima, velikim gra|evinskim poduhvatima,
mjerama sigurnosti, spremnosti na nesre}e, mjerama za hitne slu~ajeve, itd. su se donosile na osnovu
obi~nim papirnih mapa koje su ~esto bile zastarjele i sa~injene na osnovu nepotpunih podataka te je
obi~no bilo potrebno dugotrajno pretraživanje arhiva razli~itih odjela i institucija.

Danas geografski informacioni sistemi (GIS) kombiniraju ovakve vrste mapa (u digitalnom obliku) i
sve raspoložive podatke dobivene od nadležnih institucija. Na primjer, umjesto zasebnih katastarskih
mapa i zemljišnih knjiga, mapa parcele i podaci o vlasništvu se kombiniraju u jedan sistem, umjesto
da prou~avate veliki list papira i pojedina~no tražite demografske podatke kako biste pronašli idealnu
lokaciju za novu školu, možete poslati upit ra~unaru koji vam odmah izra|uje mapu na kojoj je ozna~ena
idealna lokacija.

Stoga GIS ne predstavlja samo alat za upravljanje zemljištem. GIS tako|er može ubrzati razne vrste
svakodnevnih radnih postupaka i brzim dostavljanjem ažuriranih podataka pomo}i donošenju odluka o
velikom broju važnih pitanja istovremeno pružaju}i visok kvalitet.

5
O ~emu je rije~?

GIS se koristi kao sredstvo za podršku procesu odlu~ivanja u javnim i privatnim ustanovama širom
svijeta i može zna~ajno doprinijeti osmišljavanju administrativnih i upravnih procedura koje su
efikasnije, transparentne i jednostavne za upotrebu.

Svaka odluka koja uklju~uje prostorne aspekte, poput situacija gdje je potrebno odlu~iti gdje se nešto
treba, odnosno ne treba uraditi, se može donijeti uz pomo} GIS-a. Traženje podataka, koje bi ina~e
oduzelo mnogo vremena, je ovdje automatizirano. Mogu}e je jednostavno odrediti podru~ja podesna
za odre|ene aktivnosti kao i grupe gra|ana ili imovine koje spadaju u istu kategoriju. Stoga GIS može
zna~ajno poboljšati efikasnost i smanjiti troškove. Glavni proizvod svake GIS aplikacije je tematska
mapa koja daje prikaz trenutne situacije i/ili mogu}ih rješenja.

Navest }emo par primjera prednosti koje nudi GIS:


o Kvalitetno donošenje odluka sa novim mogu}nostima analize podataka
o Brži uvid u podatke
o Bolja komunikacija me|u odjelima / institucijama
o Rukovanje velikim koli~inama podataka
o Pove}ana transparentnost i efikasnost u javnim procedurama
o Bolja raspodjela resursa
o Op}insko i regionalno planiranje fokusirano na stvarne potrebe
o Efikasnije ubiranje poreza na zemljište
o Jednostavna identifikacija odgovaraju}ih lokacija za ulaganja i podru~ja pod zaštitom
o itd.

Studija ekonomske izvodljivosti koja je nedavno izvršena u tri op}ine u Srbiji je pokazala da GIS
ostvaruje uštedu i pove}ava op}inski budžet u roku od manje od pet godina.

6
O ~emu je rije~?

GIS predstavlja kombinaciju hardvera, softvera i podataka. On kombinira grafi~ke podatke u vidu mapa
sa dodatnim podacima u vidu tabela (baza podataka).

Digitalna mapa unutar GIS-a sadržava tri klju~na elementa: podru~ja, linije i ta~ke. Podru~je može
predstavljati zemljišnu parcelu, gra|evinu ili prostor pod odre|enom upotrebom (šumu, polja, naselje,
industrijsku zonu, itd.). Linije mogu predstavljati ulice i jednostavne ta~ke, poput pojedina~nih ku}a ili
drve}a. Svaki od ovih elemenata prikazanih na mapi je povezan sa bazom podataka koja sadrži dalje
informacije kao što su veli~ine, naziv, uslovi/stanje, ograni~enja ili vlasnik. Grafi~ki elementi sli~nog
sadržaja su obi~no prikazani u takozvanom lejeru (sloju). Na primjer, sve ulice na odre|enom podru~ju
se mogu prikazati linijama na tematskom lejeru nazvanom „ulice“. GIS sa~injavaju upravo razli~iti
tematski lejeri.

Korisnik može izraditi kombinaciju razli~itih tematskih lejera tako da – kombiniranjem informacija –
dobiva sasvim novi uvid u postoje}e podatke (vidi sliku ispod).

Na ovaj na~in GIS prikazuje pojednostavljen pogled na svijet isti~u}i one informacije koje su zna~ajne
za donošenje odre|ene odluke.

Lejer 3: Korištenje zemljišta

Lejer 2: Granice parcela i gra|evina

Lejer 1: Zra~na fotografija

7
O ~emu je rije~?

Prvi korak u podešavanju GIS-a je kombiniranje podataka iz


razli~itih izvora kao i podataka koji daju razli~ite informacije.
Za osnovu se obi~no uzimaju zra~ne fotografije i mape
zemljišnih parcela. Na primjer, mogu}e je izraditi mapu
korištenja zemljišta koriste}i se zra~nom fotografijom i
satelitskim snimkom.

Tako|er, preko fotografije je mogu}e postaviti postoje}i


plan korištenja zemljišta, kao dodatni sloj. Tako dobivamo
potpuno novi uvid u podatke. Plan se vrlo lako može uporediti
sa stvarnim prikazom. Na ovaj na~in je mogu}e utvrditi
nezakonitu gradnju ili radove te poduzeti potrebne mjere.

Razli~ite funkcije GIS-a omogu}avaju izvršavanje razli~itih


analiza podataka, pretragu i utvr|ivanje lokacija, te
predstavljanje podataka na odgovaraju}i na~in.

Potencijalne prednosti GIS-a nisu ograni~ene tehni~kim sredstvima ve} dostupnim podacima i
njihovom ta~noš}u. Iako GIS može dati nove informacije kombiniraju}i postoje}e, ne može sa~initi bazu
podataka, tj. zakonite katastarske podatke.

8
O ~emu je rije~?

GIS u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji


Prva sporadi~na upotreba GIS-a u zemljama u razvoju se javila 1980-ih. Šira upotreba GIS-a je zapo~ela
po~etkom 1990-ih kada su li~ni ra~unari a njima i prate}i GIS programi naslijedili postoje}e radne
stanice, koje su bile mnogo skuplje i složenije za upotrebu. 1990-ih godina, dostupnost jeftinih prijem-
nika za Sistem za globalno pozicioniranje (GPS) kao i uvo|enje elektronske pošte i interneta, promo-
virali su korištenje GIS-a, olakšavaju}i izradu prostornih podataka, razmjenu podataka kao i daljinsku
podršku preko elektronske pošte i interneta.

Danas je GIS prisutan u ve}ini zemalja u razvoju, iako se u tim zemljama koristi na mnogo razli~itih
na~ina. Izuzev Južne Afrike i nekih urbanih centara na afri~kom kontinentu, upotreba GIS-a je u
Podsaharskoj Africi još uvijek ograni~ena. Upotreba GIS-a je raširenija u Južnoj Americi i naro~ito
Aziji. Zemlje Isto~ne Evrope su u ogromnoj prednosti jer se trenutno bave prilago|avanjem procedura
i podataka standardima EU, premda se još uvijek suo~avaju sa nekim od poteško}a u kojima se nalaze
ostale države (vidi dole).

Upotreba GIS-a se ne razlikuje samo me|u i unutar ovih regiona, gdje je upotreba ve}a u naprednijim
ekonomijama, ve} i unutar samih država. Op}enito posmatrano, privatni sektor je mnogo napredniji od
javnog sektora koji je optere}en svojim dobro poznatim nedostacima.

Najve}i izazovi sa kojima se zemlje u razvoju sre}u po pitanju GIS-a je dostupnost (ažuriranih) podataka,
adekvatno pohranjivanje podataka, saradnja me|u institucijama u smislu razmjene podataka, pristup
internetu kao i adekvatno obu~eno osoblje i raspoloživost odgovaraju}eg softvera. Održivost GIS
projekata je još uvijek upitna u velikom broju zemalja i to zato što projekte rijetko pripremaju lokalni
stru~njaci ve} vanjski savjetnici i konsultanti koji napuste zemlju odmah po završetku pilot projekta,
ostavljaju}i daljnje korisnike bez potrebnih znanja za pravilnu upotrebu.

Uvo|enje GIS-a u zemlje u razvoju zahtijeva više od kratkoro~nog konsultanta koji je stru~njak u
korištenju GIS softvera. Uvo|enje GIS-a zahtijeva obuhvatan pristup koji uklju~uje ja~anje kapaciteta
kao i promjene u upravljanju, procedurama, zakonskim okvirima, itd., i na kraju, u na~inu razmišljanja
i djelovanja.

9
^emu služi GIS?

2. ^emu služi GIS?

Upotreba GIS-a nudi razne prednosti koje se mogu sažeti u tri kategorije:
• pove}anje efikasnosti,
• visok kvalitet odluka i
• poboljšane usluge.

Efikasne procedure Visok kvalitet odluka Poboljšane usluge


• Brži uvid u podatke • Kombinacija podataka iz • Brža obrada upita
• Automatizirana obrada razli~itih institucija • Ve}a pouzdanost podataka
standardnih radnih procedura • Korištenje širokog spektra • Ve}a transparentnost
• Koordiniran razvoj podataka uklju~uju}i arhivske • Dodatne usluge
• Istovremeno korištenje od podatke
strane više korisnika • Integrirano planiranje

Kada je GIS koristan?


Za aktivnosti planiranja i odlu~ivanja koje uklju~uju:
• Prostorna pitanja (npr. pronalaženje adekvatne lokacije)
• Veliku koli~inu podataka koji se mogu povezati sa odre|enim lokacijama
• Ponavljanje analize zasnovano na neprekidnom ažuriranju podataka

10
^emu služi GIS?

GIS se može koristiti u raznim poljima. Slika ispod prikazuje naj~eš}a polja upotrebe u zemljama u
razvoju i zemljama u tranziciji.

Pra}enje projekta Oporezivanje

Upravljanje prirodnim resursima Osiguravanje korištenja zemljišta

Planiranje korištenja zemljišta Popis državnog zemljišta

Upravljanje vodnim slivovima Op}insko i regionalno planiranje

Upravljanje obalskim pojasom Planiranje društvene


infrastrukture
Pra}enje stanja okoliša
Mapiranje i planiranje po
Pra}enje pokrivenosti zdravstvenim pitanjima
šumom
Planiranje i upravljanje
Mapiranje klimatskih promjena komunalijama

Prilago|avanje klimatskim Organizacija op}inskih usluga


promjenama
Planiranje prijevoza
Spremnost na nesre}e/
blagovremeno upozoravanje Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti

Akcije u hitnim slu~ajevima Marketing za privla~enje ulaga~a

Turizam

Standardni GIS softverski paketi nude širok spektar op}ih funkcija primjenjivih na razna tematska
podru~ja. Dalje tematske ekstenzije su obi~no dostupne ali ih stru~njaci tako|er mogu programirati.
GIS je podesan za sve vrste korisnika, po~etnike i profesionalce.

11
^emu služi GIS?

Transparentno pra}enje projekta


GIS u kombinaciji sa internetom može zna~ajno poboljšati
transparentnost trošenja javnih sredstava. Takozvani
mrežno-zasnovani GIS se može koristiti za prikaz lokacije
aktuelnih projekata, postignutog napretka, utrošenog no-
vca, kompanija koje implementiraju projekat, itd. Pored
toga što služi kao sredstvo za pra}enje za gradske vla-
sti, ovakva internetska stranica prikazuje transparentne
prakse upravljanja. Mogu}e je pove}ati u~eš}e javnosti da-
vanjem mogu}nosti za posjetioce da ostave komentare u
prostoru rezerviranom za tu namjenu. I na kraju, pra}enje
projekata zasnovano na mreži promovira grad kao pou-
zdanu destinaciju za ulaga~e i donatore.
Vidi: Dobra praksa „Filipini“

Efikasno upravljanje porezima


GIS može pomo}i u poboljšavanju efikasnosti i
transparentnosti procjene i ubiranja poreza.
Prvo, GIS se može koristiti za izra~unavanje i ubiranje
poreza na nekretnine. Zra~ne fotografije se sa GIS-om
mogu koristiti sa izra~unavanje površina i vrijednosti
parcela ili zgrada. U priloženoj bazi podataka se mogu
~uvati dodatne informacije o vlasniku i imovini. Odre|ivanje
poreza se može automatizirati.
Drugo, GIS se može koristiti za mapiranje i pra}enje
statusa pla}anja poreza za sve direktne poreze. Ovakve
informacije (mapa) se mogu jednostavno objaviti preko
GIS-a zasnovanog na mreži.
Primjer: Status pla}anja poreza, Filipini
Vidi: Dobra praksa „Crna Gora“

12
^emu služi GIS?

Promoviranje/poticanje ulaganja
Tokom decentralizacije, mnoge lokalne teritorijalne je-
dinice ili jedinice lokalne samouprave se oslanjanju na so-
pstvene prihode u smislu poreza i naknada kako bi finansi-
rale svoje administracije, održavanje društvene i tehni~ke
infrastrukture, javnih servisa kao i aktivnosti koje pomažu
i omogu}avaju dalji razvoj. Ve}ina op}ina je vrlo aktivna
u privla~enju ulaga~a. GIS može pomo}i u jednostavnom
identificiranju adekvatnih lokacija za odre|ene potrebe.
Ukoliko, na primjer, ulaga~ traži potpuno razvijen plac na
kojem nema gradnje, odre|ene minimalne veli~ine, blizu
autoputa i pomo}ne industrije, odgovaraju}u lokaciju može
prona}i upravo pomo}u GIS-a.
Primjer: mrežni GIS za ulaga~e, Subotica/Srbija

Mapiranje i planiranje po zdravstvenim pitanjima


GIS se može koristiti kako bi se osiguralo da je op}ina, okrug
ili region adekvatno opremljen zdravstvenim ustanovama
i da je dalji razvoj zdravstvenog sektora orijentiran u
pravcu stvarnih potreba. Rasprostranjenost ustanova kao
i eventualni propusti u lancu snabdijevanja poput velikih
udaljenosti izme|u odre|enih stambenih zona i osnovnih
zdravstvenih ustanova se može analizirati i vizualizirati na
osnovu detaljnog mapiranja lokacije, kapaciteta i funkcija
svih bolnica, ordinacija, apoteka, hitnih pomo}i, itd. u
kombinaciji sa podacima/mapom korištenja zemljišta,
gustinom naseljenosti i demografijom. GIS tako|er
može prikazati gdje je i koliko potrebna zdravstvena
infrastruktura trenutno i u budu}nosti.
Primjer: Zdravstveni atlas Hamburga

13
^emu služi GIS?

Planiranje korištenja zemljišta i upravljanje prirodnim


resursima
NRM upravljanje prirodnim resursima ~esto zahtijeva
pripremu plana korištenja zemljišta. GIS se može
koristiti za pripremu takvog plana. Takav tehni~ki
pristup ne isklju~uje metode participacije. Informacije
prikupljene tokom Participatorne ruralne procjene
(PRA) se mogu jednostavno uvrstiti u GIS. Tipi~an GIS za
upravljanje prirodnim resursima uklju~uje satelitske
snimke ili zra~ne fotografije, GPS podatke, informacije o
premjeru zemljišta, topografske informacije, statistiku
i informacije od PRA. GIS omogu}ava kombiniranje
informacija u cilju identifikacije interesnih zona (npr. za
o~uvanje tla i voda ili pošumljavanje).
Primjer: Integracija mape lokalnih resursa u GIS, Region Oromia,
Etiopija

Upravljanje vodnim slivom


Vodni sliv se smatra za najpodesniju i funkcionalnu
jedinicu u rješavanju složenih okolišnih problema.
Zbog složenosti slivova te prirodnih uslova i ljudskih
aktivnosti, GIS se koristi u upravljanju vodnim slivovima
još od pojave ove tehnologije. Njegova primjena je
razvijena od jednostavne operativne podrške (npr.
opisno mapiranje i priprema popisa) do složenih pitanja
upravljanja, uklju~uju}i propisano modeliranje i pomo}
strateškom odlu~ivanju.
Primjer: Premjer zemljišta u HaTinhu, Vijetnam

14
^emu služi GIS?

Pra}enje klimatskih promjena i potencijala prilagodbe


Klimatske promjene predstavljaju rezultat više
razli~itih faktora. GIS omogu}ava integraciju prošlih,
trenutnih i budu}ih podataka iz razli~itih izvora i ana-
liziranje potencijalne interakcije izme|u razli~itih fa-
ktora. Ove simulacije pomažu u predvi|anju budu}ih
klimatskih promjena njihovih efekata. Predvi|anje
omogu}ava identifikaciju potencijala prilagodbe
odre|enih lokacija kao što su primjena usjeva
otpornih na sušu, uvo|enje efikasnijih tehnologija za
navodnjavanje, pove}anje rezervoara za vodu, ja~anje
nasipa, premještanje putnih mreža i industrije sa
zona sa ~estim poplavama, preseljenje stanovništva,
itd. Na osnovu prošlih i trenutnih podataka je mogu}e
pra}enje promjena.

Planiranje za obnovljive energije


Za instaliranje samostoje}ih elektrana (solarnih
ili vjetrenja~a) su potrebne lokacije sa odre|enim
karakteristikama. Ova primjena je zasnovana na
digitalnim modelima terena, trodimenzionalnim
podacima o zgradama i vegetaciji kao i podacima
o vremenskim uslovima, zašti}enim zonama i
planiranim budu}im razvojima, itd. GIS funkcije
omogu}avaju identifikaciju parcela sa odre|enom
ekspozicijom i padom ili odre|enim vjetrovima koji
su dostupni za samostalne elektrane. Simulacije su
mogu}e za provjeru vizuelnih utjecaja na okolinu i
estetske posljedice. Male elektrane se mogu postaviti
na krovove, što GIS tako|er može utvrditi.
Primjer: Potencijalna analiza solarnih elektrana
Vidi: Dobra praksa „Markt Eichendorf”

15
^emu služi GIS?

Spremnost u slu~aju nesre}e


GIS omogu}ava predvi|anje utjecaja odre|ene nesre}e
na odre|eno podru~je (procjena rizika, mapiranje rizika,
procjena ranjivosti, itd.) kako bi se poduzele blagovremene
preventivne mjere. Na primjer, simulacije poplava ukazuju
na podru~ja koja }e biti poplavljena i ona koja ne}e. U slu~aju
požara, pomo}u podataka o vjetrovima je mogu}e analizirati
pravac i udaljenost širenja. Mape opasnosti iz GIS-a koje
sadrže podru~ja sklona nesre}ama se mogu koristiti i za
identifikaciju sigurnih podru~ja, puteva i mjesta za evakuaciju,
definiranje korištenja odre|enih zona za smanjenje ranjivosti
ili izbjegavanje novih gra|evina koje mogu pove}ati okolišne
rizike.
Primjer: Zoniranje rizika, Honduras

Hitne mjere i mjere spašavanja


GIS je odli~no sredstvo za unaprijed pripremljene hitne mjere.
Ovaj sistem može pružiti sve potrebne informacije o lokaciji
kao što su medicinska pomo}, prilazni putovi, sigurna mjesta,
broj potrebnih šatora, itd. Takav GIS treba biti dostupan svim
osoba uklju~enim u hitne mjere daju}i im mogu}nost da
dodaju i izmjene informacije. To omogu}ava institucijama da
primaju ažurirane podatke o zbivanjima. Kako je internetska
konekcija ~esto problemati~na nakon nesre}e, pružatelji hitne
pomo}i mogu koristiti isti GIS i van mreže kako bi obavijestili
jedni druge o promjenama preko mobilnog telefona.
Primjer: Mapa za evakuaciju u slu~aju cunamija,Indonezija

16
^emu služi GIS?

Osiguravanje korištenja zemljišta


Veliki broj siromašnih ljudi nema sigurnost vlasništva
nad imovinom. Nezakoniti stanari strahuju od deložacije.
Seljani su ~esto `rtve otima~a zemlje, ulaga~i uzimaju
državnu zemlju pod lizingom ne mare}i za prava korištenja
zemljišta koja tradicionalno pripadaju lokalnom
stanovništvu. U oba slu~aja, sukobi su skoro neizbježni.
GIS zasnovan na satelitskim snimcima omogu}ava brzo
utvr|ivanje vlasnika ili korisnika. U kratkom roku je
mogu}e izdati uvjerenja i potvrde o vlasništvu. Ovakav
pristup se može razviti u potpuni katastar.
Primjer: Javni prikaz granica izme|u parcela, Kambodža
Vidi: Dobre prakse „Namibija“ i „Mali”

Upravljanje državnim zemljištem


Državno zemljište je vrijedna imovina svake države.
Pored korištenja u javne svrhe, ona predstavlja stalni
izvor prihoda jer se parcele državnog zemljišta mogu
dati u zakup ili kao koncesija. Me|utim, mnoge vlade ne
znaju koliko zemljišta posjeduju, gdje se nalazi, gdje su
granice, za šta se koristi, ko je korisnik i koliko dugo, itd.
Ovo otvara mogu}nosti za nezakonito korištenje državnog
zemljišta. To tako|er ometa decentralizaciju javnog
zemljišta. GIS zasnovan na satelitskim snimcima može
pomo}i u identifikaciji državnog zemljišta te se razviti u
popis državnog zemljišta ili registar najma/koncesija.
Primjer: Izvještaj o ilegalnoj raspodjeli javnog zemljišta, Kenija i
Podzakon o upravljanju javnim zemljištem, Kambodža
Vidi: Dobra praksa „Laos”

17
^emu služi GIS?

Op}insko planiranje
Po pitanju op}inskog planiranja, GIS je koristan alat za izradu svih
vrsta planova ili mapa poput mapa korištenja zemljišta, razvojnih
planova i tematskih mapa. Svojim razli~itim funkcijama omogu-
}ava pronalaženje idealne lokacije za posebne potrebe kao što su
škole, bolnice, industrijske zone. Mogu}e je provjeriti uslove poput
minimalne površine, veza, ili maksimalne zaga|enosti zraka. Svaka
promjena u korištenju zemljišta se može lako i brzo unijeti tako da
je plan uvijek ažuriran. Standardizirani simboli mapiranja uklju~eni
u GIS softver zajedno sa mogu}noš}u odabira simbola specifi~nih
za odre|enu lokaciju ispunjavaju zakonske uslove planiranja u svim
zemljama.
Primjer: Plan korištenja op}inske zemlje, Subotica, Srbija
Vidi: Dobra praksa „Crna Gora“

Planiranje/upravljanje op}inskim uslugama


Op}inske usluge se mogu jednostavno planirati i upravljati uz
pomo} GIS-a. GIS pomaže optimizaciju ruta za prikupljanje otpada
ili isporuku pošte. Može pomo}i u identifikaciji lokacija za deponije.
GIS tako|er može identificirati mještane koji trebaju platiti odre|ene
usluge zbog udaljenosti, npr. razvojnu naknadu za novopostavljenu
vezu sa kanalizacijom.
Vidi: Dobra praksa „Mali”

18
^emu služi GIS?

Planiranje i upravljanje infrastrukturom/


komunalijama
GIS je savršeno sredstvo za planiranje nove
infrastrukture na osnovu trenutnih i budu}ih potreba
kao i olakšavanje održavanja postoje}ih komunalnih
servisa. Potrošnju je mogu}e izra~unati na osnovu
demografskih modela kako bi infrastrukturne mreže
(putovi, kanalizacija, struja, plin ili telekomunikacije)
bili prilago|eni budu}im potrebama. Održavanje
cjevovoda ili linija je mnogo jednostavnije sa GIS-om
jer je ošte}enja mogu}e brže locirati a informacije
potrebne za popravku postaju direktno dostupne.
Kompletne baze podataka dostupne svim nadležnim
institucijama tako|er sprje~avaju da druge kompanije
tokom izgradnje izazovu ošte}enja cjevovoda.
Vidi: Dobra praksa „Njema~ka”

Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti


Ovakve ~etvrti su uglavnom nisu premjerene, mapirane
niti registrirane u lokalnim organima vlasti. Ako postoje
topografske mape ili plan grada, radi se o zastarjelim
podacima. Stoga ne postoje niti mape niti detaljne
informacije o doma}instvima za ve}inu ovakvih ~etvrti.
Konvencionalno katastarsko mapiranje ne može pratiti
brz rast ovakvih podru~ja. GIS zasnovan na zra~nim
fotografijama ili satelitskim snimcima povezan sa
podacima socijalnog istraživanja može proizvesti
nove i lako obnovljive topografske i tematske mape
razli~itih razmjera koje daju pouzdane informacije svim
stranama uklju~enim u rehabilitaciju. GIS se trenutno
koristi u rehabilitaciji sirotinjskih ~etvrti u Indiji. U J.
Africi, izra|en je 3-D model za jednu ovakvu ~etvrt. GIS
se može koristiti i za njihovu legalizaciju.
Vidi: osiguravanje korištenja zemljišta

19
Šta je potrebno?

3. Šta je potrebno za postavljanje GIS-a?

^esto se podcjenjuje ono što je potrebno za postavljanje GIS-a. Za razliku od uredskog softvera poput
Worda, koji jednostavno omogu}ava po~etak rada, GIS softver je ‘poluspreman’. Potrebno ga je dovršiti
i napuniti podacima kako bi se mogao koristiti. To je zato što svaki GIS mora biti prilago|en konkretnim
potrebama za koje }e se koristiti. Stoga, potrebno je programirati koje grupe podataka treba mo}i
povezati. Potom se podaci prikupljaju i unose u sistem. Kasnije se ti podaci redovno ažuriraju. Ovisno
od svrhe GIS-a, to zahtijeva umije}e i vrlo ~esto, dosta vremena.

Upravlja~ki aspekt GIS-a


Implementaciju GIS-a treba posmatrati kao projekat sa jasno definiranim ciljevima i fazama. Radi
se o složenom procesu koji se može ostvariti samo po principu – korak po korak. Implementacija
GIS-a ne uklju~uje samo tehni~ke aspekte. Kako naj~eš}e navodi na promjene u radnim procedurama,
obi~no zahtijeva prilago|avanja organizacijske strukture u instituciji. U odre|enim slu~ajevima su
potrebna i prilago|avanja zakonskog okvira. Kona~no, za uspješnu implementaciju GIS-a je ~esto
potrebno promijeniti i na~in razmišljanja. Svaka osoba koja donosi odluke i koja želi pokrenuti projekat
implementacije GIS-a mora biti svjesna socijalnih, organizacijskih i zakonskih promjena koje prate
uvo|enje nove tehnologije i samim tim, pozitivno podržavati proces profesionalnim upravljanjem
promjenama.

Uposlenici uklju~eni u implementaciju GIS-a trebaju biti organizirani u tijelo za koordinaciju. Neizbježni
su redovni sastanci na kojima se vrši razmjena informacija o napretku i eventualnim problemima, kao
i planiranje slijede}ih koraka.

Na po~etku svake implementacije GIS-a, potrebno je pripremiti jasan plan cjelokupne procedure.
Takvom planu mogu voditi tri razli~ita puta:

20
Šta je potrebno?

A)
Procedura koju su
• Nizak nivo lokalne vještine pripremili vanjski
stru~njaci

B)
• Visok nivo lokalne vještine Individualna procedura
koju pripremaju Implementacija
• Homogena po~etna situacija pojedina~ne institucije GIS-a

C)
• Visok nivo lokalne vještine Kolektivna procedura
koju pripremaju ~lanovi
• Heterogena po~etna situacija
razli~itih institucija

Procedura implementacije GIS-a se sastoji od pet jasno definiranih faza. Detalji aktivnosti svake faze se
mogu razlikovat od institucije do institucije, ali je u svakoj fazi potrebno zadovoljiti neke op}e zahtjeve.
Slika ispod pokazuje pet faza i njihove glavne radne korake.

Faza projekta Organizacija Grubo Detaljno Odabir sistema, Promjena Rad


projekta planiranje planiranje prikupljanje radnih
podataka procedura

Radni koraci Koordiniraju}e Popis Detaljni nacrt Odabir sistema Priprema Ažuriranje
tijelo promjene podataka

Analiza uslova Sistemske Podešavanje Promjena Stalna obuka


specifikacije sistema

Grubi koncept Prikupljanje Održavanje i


podataka obnavljanje
opreme

Analiza Snimanje
troškova- podataka
koristi

21
Šta je potrebno?

Implementacija GIS-a zahtijeva dobro organiziran i motiviran tim spreman da preuzme odgovornosti
odmah na po~etku. Prvi korak uvijek mora biti precizno definiranje cilja: Šta želimo posti}i (utjecaj!)
implementacijom ovog GIS-a? U drugom koraku treba detaljno definirati sve zadatke, odrediti
prioritete, dogovoriti vremenski okvir i definirati odgovornosti svih ~lanova grupe.

» Preporuka: Uspostavljanje GIS treba biti postepeno, po~evši sa 1-3 jednostavne i korisne aplikacije
koje zahtijevaju ograni~en broj podataka i uklju~uju samo par aktivnih sudionika kako bi se ve} u
ranoj fazi vidjeli rezultati.

Utrošci

Vrijeme
Uspostavljanje GIS-a može trajati nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno od veli~ine sistema,
raspoloživosti obu~enog osoblja, tehni~ke opremljenosti i finansijskih sredstava.
^ak i operativan sistem zahtijeva administraciju i održavanje. Zbog velikog broja promjena (tehni~kih,
organizacijskih, socijalnih, zakonskih, itd.) u implementaciji su ~este pojave uskih grla i prekida. Dobro
upravljanje sa pouzdanim predvi|anjem može pomo}i izbjegavanju i bržem rješavanju problema. I na
kraju, GIS nikad nije ‘završen’; uvijek je mogu} dalji razvoj i dodatne aplikacije.

Troškovi
Troškovi GIS-a ovise od tehni~ke opreme, profesionalnog savjetovanja, podataka, obuke osoblja
i održavanja sistema. Obi~no su potrebni veliki po~etni troškovi za postavljanje sistema. Operativni
troškovi ovise od vrste aplikacije. Njih ne treba zanemariti! U mnogim slu~ajevima finansiranje
sistema predstavlja ozbiljnu prepreku. U drugim slu~ajevima, sistem je dobiven kao „dar“ i nikad
nije iskorišten zbog nedovoljno resursa za njegovo održavanje (ažuriranje podataka, nove licence za
softvere, rezervni dijelovi i tehni~ke zamjene, itd.). Me|utim, treba naglasiti da su troškovi softvera
i hardvera, satelitskih snimaka i publikacija GIS rezultata na internetu sve manji. Ovisno od vrste
aplikacija, mogu}e je ostvariti srednjoro~ne i dugoro~ne prihode od GIS-a koji ponekad pokrivaju ranije
rashode (vidi str. 24).

22
Šta je potrebno?

Hardver i
softver

Osoblje
Regrutiranje, edukacija, obuka,
plate

Podaci
Sakupljanje, unos, upravljanje, ažuriranja, validacija,
sigurnost

Organizacijski razvoj
Administracija, protok informacija, saradnja, koordinacija, odlu~ivanje

Izvor: GTZ 2000:9

Ljudski resursi
Postavljanje i korištenje GIS-a zahtijeva punu posve}enost nekoliko stru~njaka u razli~itim poljima.
Na po~etku, tehni~ki stru~njaci planiraju strukturu i kapacitete GIS-a. To mogu biti vanjski savjetnici.
U svakom slu~aju, interni uposlenici moraju definirati potrebe institucije. Administracija i održavanje
sistema zahtjeva dodatne napore. Mnoge nove obaveze mogu preuzeti uposlenici koji su ve} dostupni,
ali je ~esto potrebno otvoriti nova radna mjesta. ^itav proces mora biti ispra}en i upravljan od strane
radne grupe ili odbora u kojem su predstavljene sve uklju~ene strane (vidi upravlja~ki aspekti).

23
Šta je potrebno?

Ekonomska isplativost komunalnog GIS-a, slu~aj Subotice (Srbija)

Nekoliko godina nakon što je op}ina Subotica po~ela koristiti op}inski GIS, izvršena je studija
ekonomske isplativosti. Studija je pokazala da su ve} u drugoj godini prihodi premašili teku}e troškove.
Tako|er je pokazala da }e pet godina nakon po~etka projekta svi troškovi biti nadokna|eni. To zna~i
da je nakon samo pet godina od uvo|enja op}inskog GIS-a op}ina ostvarila finansijsku korist. Grad
ve} ima koristi od kvalitativnih poboljšanja kao što su kra}e procedure, bolja transparentnost i ve}a
ta~nost u planiranju postrojenja, a kao posljedica toga, smanjenje troškova zbog rje|ih šteta izazvanih
gra|evinskim radovima. Ranije su se ~esto dešavala ošte}ivanja instalacija poput strujnih vodova pri
ugradnji drugih vodova kao što su, na primjer, telefonske linije.

Rashodi i prihodi u eurima


Godina 0 Prva Druga Tre}a ^etvrta Peta
godina godina godina godina godina

Po~etni troškovi * 146.500

Teku}i troškovi 130.700 157.700 106.700 118.700 80.700

Uštede i prohodi 99.000 163.000 188.000 202.000 212.000

Saldo -31.700 5.300 81.300 83.300 131.300

Saldo (uklj. popust (14%)) -27.801 4.076 54.878 49.314 68.145

* Po~etni troškovi na tehnologiju, podatke i


li~ne troškove postavljanja sistema i ~etiri
aplikacije (razmjena podataka, gra|evinske
dozvole, legalizacija nezakonite gradnje,
ubiranje poreza)

24
Šta je potrebno?

Razvoj kapaciteta

Ishod GIS-a u velikoj mjeri ovisi od kapaciteta korisnika. GIS je alat koji nije u stanju samostalno pružati
korisne informacije. Korisnici moraju jasno definirati dodatnu vrijednost koju žele proizvesti pomo}u
GIS-a. Nakon što se odredi željeni ishod, potrebno je utvrditi i prikupiti potrebne podatke. Ukratko, GIS
zahtijeva visoko stru~ne korisnike. To opet rezultira posebnim zahtjevima za razvoj kapaciteta.

Razvoj kapaciteta u GIS-u treba biti fokusiran na dvije grupe:


• GIS stru~njaci koji uspostavljaju, održavaju i koriste GIS sisteme i
• Donosioci odluka koji odlu~uju o korištenju GIS-a i /ili koordiniraju složene GIS projekte.

Dok prvu grupu treba obu~iti u tehni~kim aspektima, druga grupa samo treba biti svjesna mogu}ih
primjena, troškova i koristi sistema i kako ga najbolje iskoristiti. Stoga razvoj kapaciteta za prvu grupu
zahtijeva intenzivnu i dugotrajnu obuku ili ~ak fakultetsko obrazovanje dok razvoj kapaciteta za dono-
sioce odluka može biti omogu}en u jednosedmi~nom seminaru.

25
Šta je potrebno?

GIS razvoj kapaciteta u Srbiji

U Srbiji su pokrenuta dva razli~ita programa ja~anja kapaciteta za GIS pod projektom podržanim od
strane GTZ-a.

a) Obuka studenata geodezije i geografije kao GIS stru~njaka na Univerzitetu u Beogradu


u saradnji sa GIS odjelom Technische Universität München (TUM) i op}inom Subotica. TUM
posjeduje dugogodišnje iskustvo sa projektnim seminarima koji omogu}avaju studentima da rade
na stvarnim projektima u op}inama, u~e}i ne samo o GIS-u ve} i širokom spektru upravlja~kih
vještina. Projektni seminar u Beogradu traje jedan termin, paralelno sa redovnom obukom. On
obuhvata jednu sedmicu GIS obuke u laboratoriji, jedan dan planiranja projekta, posebno vrijeme
za pripremu projekta (grupni rad), prezentaciju projekta, terenske posjete, pojedina~ni/grupni rad
u op}ini, privremenu prezentaciju i kona~nu prezentaciju u op}ini.

b) Obu~avanje donosioca odluka i rukovodilaca uklju~enih u urbano


upravljanje kako bi se upoznali sa osnovama op}inskog GIS-a
(kako radi), mogu}im primjenama, glavnim organizacijskom ko-
racima za postavljanje i održavanje GIS-a, troškovima i koristima.
Drugi cilj je upoznati budu}e koordinatore GIS-a sa prvim koracima
potrebnim za pokretanje procesa. Petodnevna obuka se odvija u
periodu od najmanje dva mjeseca, prate}i polaznike u pripremnoj
fazi uvo|enja GIS-a u njihove op}ine. Obuka se odnosi na postoje}e
dobre prakse u zemlji, nudi mogu}nost razgovora sa stru~njacima
za GIS i donosiocima odluka onih gradova koji ve} koriste GIS i
sadrži kombinaciju predavanja, studija slu~aja, vježbi, grupnog
rada i usmjeravanja. Obuku organizira i vodi Stalna konferencija
gradova i opština koja tako|er nudi dugoro~no usmjeravanje za
bivše polaznike obuke.

26
Šta je potrebno?

Preduslovi za postavljanje GIS-a

• P
odrška najvišeg rukovodstva institucije
Za implementaciju i uspješno korištenje GIS-a u bilo kojoj instituciji potrebna je puna podrška
najvišeg rukovodstva. Sami donosioci odluka moraju biti u potpunosti uvjereni u koristi koje sistem
donosi kako bi institucija pružala podršku u vidu osoblja, vremena, finansija i brzih odluka. Stoga,
preporu~ljivo je da rukovodstvo bude upoznato sa kompletnim i stvarnim informacijama o svim
naporima koje implementacija GIS-a zahtijeva prije nego se projekat pokrene.

• S
premnost na reorganizaciju institucionalne strukture
Uvo|enje GIS-a može promijeniti radne procedure – obi~no ih ~ine}i bržim. To može zahtijeva-
ti reorganizaciju strukture unutar institucije kao što je promjena administrativnih procedura ili
fizi~ko premještanje pojedinaca i timova. Pored toga, razvoj, administracija i održavanje sistema
zahtijevaju neprekidnu komunikaciju izme|u uklju~enih uposlenika. Samim tim, može biti korisno
formirati novi odjel koji }e se baviti zadacima vezanim za GIS i tehni~kim radom kao i koordinacijom
i upravljanjem.

• Telekomunikacijska mreža
Op}enito, GIS zahtijeva razmjenu velikih koli~ina podataka. Samim tim, sve uklju~ene institucije
moraju biti povezane kvalitetnom konekcijom. Paralelna konstrukcija GIS-a i telekomunikacijskih
mreža je izvodljiva.

Me|utim, u slu~aju samo tematskih primjena sa ograni~enim koli~inama podataka, razmjena se


može vršiti pomo}u prenosivog medija (npr. kompakt diska).

27
Šta je potrebno?

Neki tehni~ki detalji o GIS-u

Kako bi izvršio sve svoje zadatke uklju~uju}i uzimanje podataka, analize i prezentaciju, dobro razvijen
GIS zahtijeva bogatu tehni~ku opremljenost – ra~unare, hardver, softver, skener, ploter i još neke
mogu}e ure|aje.

Napori – ljudska snaga i troškovi – umnogome zavise od softvera koji se koristi. Osnovno pitanje pri
odabiru softvera je, samim tim, fokusirano na troškove potrebnog osoblja. To obi~no vodi do odabira
izme|u prili~no skupog sopstvenog softvera (naj~eš}e je to ESRI) i open source softvera koji se može
besplatno preuzeti sa interneta. U svakom slu~aju, po~etni troškovi su u odre|enoj mjeri zavarava-
ju}i; open source softver zahtijeva mnogo programiranja i uz kona~ni GIS ~esto stvara poteško}e sa
rukovanjem. Pored toga, vrlo malo ljudi je obu~eno da se njime koristi dok je veliki broj ljudi obu~en za
rad na licenciranom softveru. U slu~aju nabavke licenciranog softvera, potrebno je angažirati kompa-
iju koja }e otklanjati kvarove, a u slu~aju open source softvera ste u suštini prepušteni sami sebi. Open
source softver samim tim traži više vremena za postavku i obu~enije osoblje i uposlenike koje treba
obu~iti, što dovodi do dodatnih troškova. Sa druge strane, open source softver vam omogu}ava vrlo
prilagodljiva rješenja. Ve}ina njih je ipak dostupna i za standardni softver u vidu ure|aja koji se mogu
kupiti kao dodatak osnovnom paketu. Na kraju, sve se svodi na pitanje da li biste radije platili velikoj
kompaniji za softver i savjetovanje ili tehni~kog stru~njaka za programiranje i neprekidno održavanje.

Ta~na arhitektura svakog GIS-a ovisi od pojedina~nih okolnosti i potreba institucije. U op}inskom GIS-
u se obi~no radi o saradnji nekoliko institucija koje stvaraju jedinstven sistem i unose svoje podatke
stavljaju}i ih na raspolaganje svim uklju~enim partnerima. U privatnom sektoru, kompanije obi~no
koriste sopstvene sisteme. Me|utim, sve je prisutnija svijest o zna~aju razmjene podataka ne samo
izme|u javnih nego i izme|u privatnih i javnih institucija.

Kako biste odlu~ili koja vrsta GIS arhitekture odgovara op}ini, važno je pojasniti koliko }e uposlenika
koristiti GIS i koje funkcije zaista trebaju. ^esto je dovoljno jednostavno rješenje koje nudi pregled, bez
mogu}nosti ure|ivanja, kako bi se zadovoljile svakodnevne procedure.

28
Šta je potrebno?

Naj~eš}e vrste GIS arhitekture sa svojim prednostima i nedostacima su:

1. Desktop-GIS (sistemi za jednog korisnika)


+ jednostavno korištenje - skup softver
+ razli~iti nivoi funkcionalnosti
+ niski troškovi obuke
2. Klijent/Server-GIS (baza podataka)
+ mala potrebna mo} obrade podataka sa
korisni~ke strane
3. Web-GIS
+ bez dodatnog softvera sa korisni~ke strane - ograni~ena funkcionalnost
+ mali administratorski napori
4. Mobilni GIS
+ omogu}ava korištenje GIS tehnologije na - ograni~ena funkcionalnost
terenu

Standardi za strukturu podataka


Jedna od prednosti GIS-a je to što veliki broj korisnika može koristiti isti sistem pružaju}i podatke
za zajedni~ku upotrebu i koriste}i tu|e podatke. To zahtijeva konvertibilnost podataka koji }e se ko-
ristiti na razli~itim radnim stanicama koje eventualno koriste druga~iji hardver i softver. Samim tim
su veoma važni standardi za geo-podatke. U posljednjih deset godina su uloženi zna~ajni napori na
uskla|ivanju podataka, razmjeni podataka te institucionalnim aranžmanima kao što je besplatan pris-
tup javnim podacima ili pristup bez naknada pomo}u gra|enja državnih i me|uregionalnih infrastruk-
tura prostornih podataka. Na primjer, u EU, geo-podaci moraju biti u skladu sa INSPIRE-om. To se
trenutno odnosi i na zemlje JIE kandidate za pristup EU koje se moraju prilagoditi INSPIRE-u. ^itav niz
projekata (npr. Srbija, Crna Gora) trenutno podržavaju ovakve napore.

29
Šta je potrebno?

Mogu}e alternative za GIS

Za odre|ene zadatke ~esto nije potreban kompletan GIS sa svim fu-


nkcijama. Posebice ako nije potrebno ure|ivanje podataka, postoje
razne alternative za GIS koje nude jeftinija rješenja. Program za
pregled, na primjer, omogu}ava korisniku da pregleda grafi~ke po-
datke sa atributivnim podacima. Najvažnije je pojasniti koju koli~inu
funkcionalnosti zahtijeva koja radna stanica. ^esto su mogu}a i ra-
zumna kombinirana rješenja sa kompletnim sistemima za neke
radne stanice i jednostavnija rješenja za druge.

I na kraju, nije uvijek potreban GIS koji se zasniva na radu na


ra~unaru. Uprkos svim prednostima savremenog GIS-a, staromodni
pristupi zasnovani na papiru koji kombiniraju mape sa jednostavnim
tabelama su i dalje najpodesniji za prili~an broj situacija. Ali i ovdje
tehnologija ima svoj put. Zra~ne fotografije i satelitski snimci visoke
rezolucije se sve više koriste kao osnova za mape i planove. Oni, na
primjer, omogu}avaju planiranje korištenja zemljišta ili adresiranje
ulica. Ovo posljednje služi kao osnova za mnoge tipi~ne GIS aplikaci-
je kao što su ubiranje poreza, osiguravanje prava korištenja ili upra-
vljanje op}inskim servisima. Na kraju krajeva, alat mora zadovolja-
vati uslove na terenu!

30
Dobre prakse

4. Dobre prakse

Mali

Njema~ka

Laos ...i dalje

31
Dobre prakse

Pove}avanje poreskih prihoda i poboljšavanje urbanisti~kog planiranja u Crnoj Gori

Po~etna situacija / problem:


Zbog nedostatka odgovaraju}ih podataka nije postojalo sistematsko i pravi~nog ubiranja poreza na
nekretnine koji predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda za crnogorske op}ine. Nepotpune baze
podataka su tako|er bile razlog za nekontroliranu i nekoordiniranu konkurenciju za razli~ite vidove
korištenja zemljišta.

Cilj(evi):
Cilj je bio poboljšati urbanisti~ko planiranje i pove}ati op}inske prihode od poreza na nekretnine putem
ispravnog korištenja postoje}ih podataka iz katastra kao i drugih podataka.

Metodološki pristup:
Imaju}i na umu postoje}e tehni~ke preduslove u op}inama, GIS je razvijen pomo}u vlasni~kih podataka
i podataka o parcelama iz katastra. GIS sadrži dva modula, jedan za oporezivanje nekretnina, a drugi
za urbanisti~ko planiranje. Izra|en je tako da se lako može proširiti na podršku dodanim komunalnim
zadacima. Državno tijelo nadležno za katastar je omogu}ilo direktan, regularan i besplatan prijenos
podataka op}inskoj bazi podataka. Implementacija je izvršena u ~etiri op}ine istovremeno kako bi se
omogu}ila me|uop}inska razmjena iskustava. Uz to je vršeno ja~anje kapaciteta op}inskog osoblja u
svim nadležnim odjelima. Uz neprekidan i intenzivan proces uklju~ivanja op}inskog osoblja, po~etno
softversko rješenje je zna~ajno poboljšano i oboga}eno novim funkcijama (npr. elektronsko pla}anje).

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


Zna~ajno pove}anje prihoda od poreza na nekretnine (u prosjeku za više od 100% u prvoj godini
korištenja i za oko 30-40 % u narednoj godini).
• Po prvi put je mogu}e istovremeno jednostavno analizirati urbanisti~ke planove i katastarske
mape.
• Politika sada prepoznaje zna~aj ulaganja u op}insku IT-infrastrukturu i stru~no IT-osoblje u cilju
poboljšanja efikasnosti i djelotvornosti administrativnih procedura.
• Op}ine pokre}u i finansiraju proširivanje GIS-a dodatnim modulima, npr. za administraciju op}in-
skih nekretnina.

32
Dobre prakse

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme ~ 4 stru~na mjeseca ~ 9 mjeseci po op}ini ~ 3 dana mjese~no
po op}ini
Troškovi Oko 50.000 eura oko 25.000 eura oko 6.000 eura
po op}ini godišnje po op}ini
Ljudski resursi 2 me|unarodna privre- Kompanija za IT lokalni IT
mena konsultanta konsalting, 1 IT- administratori,
stru~njak, kompanija za IT
1 me|. priv. stru~njak konsalting
(procjena)
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
Uprkos velikim poteško~ama na po~etku, raspoloživost i korištenje zvani~nih katastarskih podata-
ka su predstavljali klju~ni faktor uspjeha u implementaciji GIS-a u op}inama. Uz neprekidno u~eš}e
u razvoju aplikacije, oni koji su isprva najviše kritizirali GIS su postali njegovi glavni zagovara~i.

Kontakt: yvonne.mueller#gtz.de

Porast prihoda od poreza na nekretnine u 6 op}ina

33
Dobre prakse

Ubrzavanje radnog postupka i poboljšavanje strateškog odlu~ivanja o urbanisti~kom


razvoju u Tirani, Albanija

Po~etna situacija / problem:


Op}ina Tirana (kao i sve op}ine) u velikoj mjeri ovisi od korištenja prostornih podataka u postizanju
strateških ciljeva. Iako je veliki broj (prostornih) podataka koji su dostupni u op}ini u razli~itim forma-
tima, rijetko su se koristili. Razlozi su bili:
• Šefovi i osoblje ve}ine odjela nisu znali da li su i koji podaci bili dostupni jer podaci nisu bili ni doku-
mentirani i valjano zavedeni.
• U ve}ini slu~ajeva nije postojalo dobro razumijevanje najboljeg na~ina za korištenje prostornih po-
dataka u cilju olakšavanja radnih procesa unutar odjela.
• Nisu postojali pravi alati za bolje korištenje postoje}ih podataka.

Cilj(evi):
Prvi cilj je bio omogu}avanje, olakšavanje i ubrzavanje radnih procesa u op}inama kombiniranjem
postoje}ih podataka u jedan sistem i povezivanjem razli~itih baza podataka. Drugi cilj je bilo pružanje
alata za omogu}avanje boljeg odlu~ivanja zasnovanog na preciznijem poznavanju stvarnog stanja.

Metodološki pristup:
• Po~etna radionica za stjecanje pristalica me|u rukovodstvom op}ine za proces planiranja i formi-
ranje GIS tima u op}ini
• Radionice/obuka o osnovama GIS-a za osoblje u rukovodstvo op}ine kako bi se podigla svijest i
omogu}ilo njihovo iznošenje potreba u vezi sa GIS-om
• Definiranje konkretnih GIS zahtijeva kroz sastajanje sa osobljem uklju~enih odjela i prikupljanje
informacija o potrebama op}ine
• Priprema liste proizvoda koje GIS mora mo}i izraditi
• Definiranje polja djelovanja GIS-a
• Definiranje modela podataka
• Implementacija GIS-a
• Ugradnja, obuka, održavanje

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• Osoblje i rukovodstvo op}ine bolje razumijevaju šta je GIS i koje su njegove prednosti
• Pripremljen je detaljan koncept implementacije GIS-a

34
Dobre prakse

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme Oko 5 mjeseci rada po Oko 5 mjeseci rada po Godišnje
osobi osobi
Troškovi Oko 5 mjeseci rada po 50.000,- eura bez 10.000 – 20.000 eura
osobi PDV-a godišnje; ne ra~unaju}i
ažuriranje podataka
Ljudski resursi Oko 5 mjeseci rada po Oko 5 mjeseci rada po
osobi osobi
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
• Implementacija i uvo|enje GIS-a u organizaciji je zahtjevan projekat i kao takvog ga treba po-
smatrati.
• Dokazano je da je potrebno vremena da ljudi po~nu razmišljati na „GIS na~in“ i budu u stanju
iskazati svoje potrebe i zahtjeve od takvog sistema. Vrlo je korisno održati radionicu posve}enu
osnovama GIS-a prije nego se po~ne sa intervjuiranjem osoblja (i šefova) odjela.
• ^ak i nakon uspješne implementacije GIS-a, ne treba zanemariti održavanje sistema i planiranje
dovoljnih resursa u budžetu organizacije za te potrebe.

Kontakt: luan.dervishej#gtz.de

Upravljanje dokumentima, Softver za


Sistem za gra|. dozvole, oporezivanje
Veza
Dozvole za lokacije, itd
Veza

Urbanisti~ko Veza
Web GIS
planiranje Op}inski GIS

Razmjena podataka Sinhronizacija


Web GIS
“Dev Info” o GIS baza podataka
baza podataka
izvještavanju o MDG
Razmjena podataka
Razmjena podataka

Sistem za Softver za simulaciju


upravljanje otpadom saobra}aja

35
Dobre prakse

Onlajn informacije o projektu i pra}enje u Bayawan Sitiju, Filipini

Po~etna situacija / problem:


U decembru 2000., op}ina Bayawan (100.000 stanovnika) je postala grad sa pravom primjene sop-
stvenih zakona. Glavna prednost novog administrativnog statusa se ogledala u pove}anju poreskih
transfera iz državnog trezora, što je gradskim vlastima omogu}ilo da se upuste u ambiciozni plan
razvoja kojim bi pove}ao svoju fizi~ku, socijalnu i ekonomsku infrastrukturu. Ubrzo se upravljanje i
pra}enje brojnih projekata od kojih su mnogi bili locirani u udaljenim planinskim podru~jima pokazalo
teškim. Grad je po~eo tražiti nove na~ine i sredstva za bržu i pregledniju ‘sliku’ statusa implementacije
projekta. Druga namjera je bila pružiti lokalnim stanovnicima i poreskim obveznicima informacije o
aktivnostima na razvoju grada.

Cilj(evi):
• Pružati informacije o aktuelnim projektima, gdje i kako implementacija napreduje na vizuelan na~in
za upravu, osoblje i op}u javnost;
• Izrada efikasnog publikacijskog i promotivnog alata za privla~enje potencijalnih ulaga~a;
• Razvoj primjera transparentne i pouzdane lokalne samouprave;
• Korištenje najmodernijeg ICT-a u upravljanju i pra}enju projekata.

Metodološki pristup:
Onlajn sistem za pra}enje projekta je razvila GIS servisna kompanija u bliskoj saradnji sa IT odjelom
grada, tokom perioda od godinu dana. Kao sastavni dio internet stranice grada, nudi lokaciju, detalje
o projektu i napretku implementacije projekata gradskih vlasti. Status implementacije je prikazan
na fotografijama i dijelom u panoramskim prikazima od 360 stepeni. Tako|er je u sastavu projekta
izvršeno ja~anje kapaciteta i prijenos vještina u vidu razli~itih obuka posve}enih ja~anju tima, GIS ma-
piranju, vještinama fotografiranja, obradi digitalnih prikaza i administraciji internet stranice.

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• IT odjel i radna grupa za pra}enje gradske uprave održavaju i redovito ažuriraju sistem još od
zvani~nog pokretanja u decembru 2004.;
• Sistem za onlajn pra}enje projekata je stekao veliku popularnost i služio je kao model za sli~ne
projekte u drugim dijelovima zemlje;
• Ohrabruju}a reakcija lokalnih i stranih posjetilaca internet stranice motivira zvani~nike i osoblje
uklju~eno u rad projekta;
• Podržavaju se razli~ite promotivne aktivnosti grada posve}ene privla~enju lokalnih i stranih ulag-
anja kao i promoviranje lokalnog turizma;
• Poboljšana reputacija grada kao valjano vo|enog i ustrojenog odredišta.

36
Dobre prakse

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme 2 mjeseca Jedna godina Rutinsko ažuriranje
profila projekata i
vizuelnih izvještaja o
pra}enju projekta
Troškovi 2.000 € oko 25.000 € Dio gradskog budžeta
za pra}enje projekata
Ljudski resursi Lokalni konsultanti Lokalna IT-kompanija Sistemom upravlja
gradski IT odjel
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
U Bayawan Sitiju je postojalo nekoliko klju~nih zahtjeva koji su doprinijeli uspjehu projekta:
• Li~nost i zainteresiranost gradona~elnika za razvoj projekta;
• Motivirano i obu~eno tehni~ko osoblje u razli~itim odjelima gradske uprave koje je pokazalo
zainteresiranost za projekat;
• Dovoljna finansijska sredstva za ulaganje u potrebni hardver i softver;
• Gradske vlasti imaju mnogo raznih zanimljivih i uvjerljivih projekata i razvojnih aktivnosti za
predstaviti.

Kontakt: contact#bayawancity.gov.ph; martina.roemer#gtz.de

37
Dobre prakse

Popis koncesija i zakupa u Laosu

Po~etna situacija / problem:


Tokom protekle decenije, Laos je doživio veliki porast direktnih stranih ulaganja (FDI). Hiljade hek-
tara državnog zemljišta su ustupljene stranim kompanijama u vidu dugoro~nih koncesija i zakupa za
komercijalna postrojenja, sa ~esto negativnim društvenim i okolišnim utjecajima. Ovi problemi obi~no
po~ivaju na ~injenici da je ~esto nejasna ta~na lokacija i granice zemljišta pod koncesijom zato što
državno zemljište i koncesije nikad nisu mapirani i uknjiženi. Informacije o koncesijama (lokacija,
veli~ina, svrha, trajanje, itd.) postoje samo u tragovima u razli~itim agencijama.

Cilj:
Detaljan popis i mapiranje svih koncesija i zakupa u državi.

Metodološki pristup:
• GTZ pruža podršku Centru za informiranje istraživanje zemljišta i prirodnih resursa (LNRRIC).
• Mali tim u LNRRIC-u je obu~en iz korištenja GPS opreme na dlanovniku, mapiranja, ArcGis Mapa i
korištenja setova prostornih podataka.
• Tim prikuplja podatke na terenu i uspore|uje ih sa postoje}im podacima.
• Tim koristi GPS kako bi odredio ta~nu lokaciju koncesija i odre|uje granice takvih podru~ja gdje je
to mogu}e.
• Svi podaci se potom unose u bazu podataka (MS Access) a mapiranje se vrši pomo}u ArcGis soft-
vera. Lokacija svake koncesije se dodaje pomo}u GPS podataka. Preko podataka se postavlja bazna
GIS mapa i satelitski snimci kako bi se lokacija potvrdila i utvrdile granice koncesijskih podru~ja
koja nije bilo mogu}e premjeriti na terenu.

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• U pilot provinciji Vientiane, utvr|ene su 382 koncesije/zakupa i podaci su uneseni u MS Access bazu
podataka i ArcMap.
• Mapiranje vizualizira tipi~ne probleme: preklapanje koncesijskih projekata, koncesijski projekti
zahvataju zašti}ene zone, koncesijski projekti ili njihov ve}i dio se zapravo nalaze u drugim okru-
zima, a ne u okrugu u kojem je ugovor potpisan, korišteno podru~je je mnogo ve}e od dogovorene
površine koncesijskog podru~ja …
• Ovaj projekat je privukao veliku pažnju i vo|a projektnog tima u LNRIRC-u je morao predstaviti
rezultate pilot provincije pred ministrima i premijerom. Tako je problem dodjele velikih podru~ja
pod koncesiju stranim ulaga~ima bez adekvatnog premjera i planiranja razmatran na visokom
politi~kom nivou.

38
Dobre prakse

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme Oktobar –novembar 2008. Novembar – mart 2009. Još nema iskustva
Troškovi 4 GPS Garmin, 2 terenska motocikla, 225 ---
60CSx (ca. 2500 USD) cc (ca. 3800 USD), logistika,
materijal za obuku (ca. 100 gorivo, telefonske kartice, mo-
USD) starine, itd. (ca. 4000 USD)
1 ra~unar (ca. 1600 USD)
Ljudski resursi GIS – stru~njak i savjetnik 5 ~lanova tima iz LNRIRC, Još nema iskustva
za zemljišnu politiku (ca. GIS – stru~njak i savjetnik za
7000 USD/mjesec) zemljišnu politiku (podrška i
Vladini uposlenici kontrola kvaliteta)
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
• Ovaj metod zahtijeva vremena, jer je potrebno obi}i sve koncesije/zakupe kako bi se stvorila bar
jedna GPS ta~ka.
• Mnoge koncesije su prevelike i bez cestovnog pristupa, pa je obilazak motorom/hodanje ~esto
neizvodljivo. U budu}nosti, tim }e raditi sa raspoloživim satelitskim snimcima kako bi procijenio
granice i izra~unao površinu.
• Prikupljene informacije treba pažljivo analizirati i izraditi preporuke/pouke.
Kontakt: oliver.schoenweger#gtz.de

Unos podataka

Prikupljanje podataka i premjer Mapiranje i izvještavanje

39
Dobre prakse

Knjiženje zemljišta u Namibiji:


Osiguravanje pojedina~nih prava na zajedni~kom zemljištu

Po~etna situacija / problem:


Tokom podržavanja programa knjiženja komunalnog zemljišta javila su se dva velika izazova. Prvi je
bila potreba da se proces ubrza i knjiženje postoje}ih prava na zemljište završi u razumnom roku.
Drugi izazov je bilo ~uvanje prikupljenih podataka na organiziran na~in koji je mogu}e lako primijeniti.

Cilj:
• Ve}a sigurnost prava korištenja zemljišta, naro~ito u siromašnim i ruralnim podru~jima
• Smanjenje siromaštva poboljšanjem ruralnih krajeva
• Rješavanje postoje}ih sporova oko zemljišta
• Sprje~avanje novih sporova jer su prava dokumentirana i uknjižena
• Otkrivanje zakonito i nezakonito ogra|enih podru~ja
• Pružanje boljih informacija za upravljanje Namibijom

Metodološki pristup:
Od 2003., Ministarstvo zemljišta i preseljenja (MLR), zajedno sa Odborima za komunalno zemljište
(CLB), je procesuiralo zemlju komunalnih podru~ja u Namibiji. Kako je prvobitni plan korištenja
GPS dlanovnika za premjer oduzimao previše vremena, osmišljene su nove metode zasnovane na
korištenju zra~nih fotografija kako bi se proces knjiženja ubrzao. Pored brzine i isplativosti, linije koje
su odvajale parcele na ortofotografijama su se mogle pokazati i dogovoriti sa prisutnima. Po~etkom
2008., dogovoreno je poboljšanje pohrane podataka i razvoj obuhvatnog sistema knjiženja za prava na
komunalno zemljište. Ovaj namibijski sistem za administraciju komunalnog zemljišta (NCLAS) ima
dva dijela: Komunalne isprave (bazirano na Microsoft Accessu) i Komunalni katastar (bazirano na Arc-
GISu). Kona~no, pripremljena je mapa puta i pripremaju se planovi za knjiženje svih postoje}ih prava
na komunalno zemljište do kraja 2012.

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• Ovaj novi metod utvr|ivanja imovine i granica pomo}u ortofotografija je osam puta brži od starog
metoda zasnovanog na GPS mjerenjima (premjerima).
• GIS baza podataka je osmišljena i uvedena u svim regionima, a osoblje je obu~eno.
• Osmišljena je mapa puta za knjiženje obi~ajnih prava na zemlju.
• Ministarstvo je prihvatilo mapu puta i sada zapo~inje implementaciju.

40
Dobre prakse

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme 2 godine 4 godine Još nema iskustva
Troškovi Digitalne zra~ne fotografije € 400.000 za sve ortofotografije
(€ 1,7 miliona); € 5.000 po (odštampane primjerke)
regionu za hardver i softver
Ljudski resursi 2 me|unarodna stru~njaka, Najmanje 2 me|unarodna
puno radno vrijeme plus 3 stru~njaka, puno radno vrijeme
privremena stru~njaka plus posve}enost lokalnog
osoblja
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
U prvoj godini projekta je postignuto mnogo, napravljen je veliki skok i sada postoji jasno shvatanje
kako nastaviti knjiženje komunalnog zemljišta. Ipak, još ima puno posla. Implementacija mape puta
umnogome ovisi od vještina upravljanja u ministarstvu. Trenutno se radi na postavljanju organizaci-
jske strukture za implementaciju mape puta.
Tokom prethodne tri godine, Ministarstvo zemljišta i preseljenja je primilo zna~ajnu finansijsku i
tehni~ku podršku od Evropske komisije, KfW-a, GTZ-a i DED-a. Ja~anje i konsolidiranje kapaciteta
za ostvarivanje mape puta }e zahtijevati nastavak podrške u narednim godinama.
Kontakt: mariakasita#gmail.com; meijs.ded#iway.na

41
Dobre prakse

Osiguravanje prava na zemljište, uvo|enje poreza na zemljište i poboljšavanje


komunalnih usluga u malim gradovima na Maliju:
Upravljanje op}inskim zemljištem zasnovano na adresiranju ulica

Po~etna situacija / problem:


U sklopu decentralizacije, komune su dobivale sve ve}e nadležnosti u upravljanju zemljištem po~evši
od planiranja upotrebe zemljišta do ubiranja taksi vezanih za zemljište. Me|utim, nije bilo dokaza
ko posjeduje kakva prava nad kojim komadom zemljišta. Mali, kao i mnoge druge afri~ke zemlje, je
ograni~en sukobom kolonijalnih i obi~ajnih prava na zemljište, gdje je obi~ajno usmeno i zasnovano na
sopstvenim institucijama. Ve}ina komuna na Maliju nema osnovne preduslove za GIS koji se koristi na
ra~unaru: ljudske kapacitete, finansijska sredstva, ra~unare, ~ak ni struju. Samim tim, izazov je razviti
odgovaraju}e instrumente kako bi se osigurala prava korištenja zemljišta i definirali vidovi korištenja.
Potreban je GIS na papiru ili jednostavni Zemljišni informacioni sistem (Land Information System -LIS).

Cilj(evi):
• Bolje osiguravanje prava na zemljište, naro~ito za siromašne u ruralnim podru~jima te
• Smanjenje siromaštva i
• Sprje~avanje sporova oko zemljišta
• Uspostavljanje osnove za ubiranje poreza
• Olakšavanje decentralizacije javnog zemljišta
• Olakšavanje upravljanja komunalnim uslugama

Metodološki pristup:
• Identifikacija pilot komuna
• Analiza potreba vezanih za GIS: za koje svrhe je potreban (ubiranje poreza, planiranje korištenja
zemljišta, prijenos javne zemlje sa državnog na lokalni nivo, komunalne usluge, itd.) GIS, odnosno
novo sredstvo za upravljanje zemljištem?
• Kupovina satelitskih snimaka i priprema osnovnih mapa
• Adresiranje ulica u pilot komunama kao osnova za knjiženje prava na zemljište, ubiranje poreza,
naplatu naknada za komunalne usluge, itd.
• Razvoj i implementacija instrumenata za upravljanje zemljištem u saradnji sa pilot komunama
• Redovna razmjena sa Ministarstvom zemljišta nadležnim za širenje (informacija, obuka,
prilago|avanje zakonskog okvira)

42
Dobre prakse

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• Pristup za adresiranje ulica je pripremljen i implementiran u nekoliko op}ina
• Pripremljeni su jednostavni alati za zemljišnu administraciju i upravljanje (zemljišna knjiga,
oporezivanje na zemljište) i treba ih testirati.
Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje
Vrijeme 3 mjeseca Još nema iskustva
Troškovi Ovisno od materijala znakova: € 6-12.000
Ljudski resursi 1-2 stru~njaka/inž. 3 radnika
Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:
Tokom godina bilo je raznih pokušaja uvo|enja složenog GIS-a u nekoliko komuna na Maliju.
Potrošeno je mnogo vremena i novca ali ne izgleda da }e se GIS ikada koristiti. Ovaj novi pristup je,
samim tim, zasnovan na jednostavnim tehni~kim rješenjima, npr. osiguravanje prava na korištenje
zemljišta bez katastra, samo na osnovu zemljišnih knjiga korištenjem adresa za utvr|ivanje imovine.
Ponekad nije potreban sofisticirani GIS; ponekad GIS uop}e nije potreban!
Kontakt: babette.wehrmann#land-net.de; wim.dekkers#gtz-pact.org,
sekou.ba#gtz-pact.org

43
Dobre prakse

Utvr|ivanje podesnih lokacija za izgradnju solarnih elektrana u Markt Eichendorf,


Njema~ka

Po~etna situacija / problem:


U Njema~koj se intenzivno promovira izgradnja solarnih elektrana. Stoga, nekoliko op}ina obra|uje
sve ve}i broj procesa izdavanja ovlaštenja za kompanije koje žele graditi solarne farme.
Studija adekvatnosti lokacije zasnovana na GIS-u koja razmatra ciljeve dugoro~nog planiranja op}ine i
tehni~ke zahtjeve nudi transparentan i obuhvatan instrument za donošenje odluka. Osnova ove studije
po~iva na obuhvatnoj op}inskoj GIS bazi podataka, uklju~uju}i plan korištenja zemljišta, plan krajo-
lika, katastarsku mapu, planove prirodnih resursa i druge podatke. Ruralna op}ina u ovom primjeru
pokriva oko 100 kvadratnih kilometara.

Cilj(evi):
Utvr|ivanje podru~ja koja su najpodesnija za solarne elektrane u skladu sa slijede}im kriterijima:
• Solarno zra~enje i tehni~ka podesnost
• Odsustvo konflikta sa postoje}im upotrebama zemljišta
• Odsustvo negativnih utjecaja na krajolik (vidljivost)

Metodološki pristup:
Studija je zasnovana na obuhvatnoj GIS bazi podataka uklju~uju}i digitalni model terena. Ranije po-
menute teme su obra|ene primjenom naprednih GIS funkcija poput solarnog modula, 3D-funkcija za
izra~unavanje nagiba i vidljivosti i složenih funkcija obrade geo-podataka. Ove funkcije su dostupne u
sklopu softvera ArcView/ESRI i dodacima Spatial Analyst i 3D-Analyst.

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


Rezultat studije je plan koji pokazuje podru~ja podesna za solarne elektrane. On obuhvata ciljeve
planiranja za op}inu i tehni~ke aspekte korištenja sun~evog zra~enja. Stoga, rezultati garantiraju
najbolji u~inak elektrane i minimalne posljedice po prirodne resurse. Uvrštavanjem ranije pomenutih
podataka, nudi brz i pouzdan instrument za donošenje odluka. Jednom razvijen, isti proces se može
koristiti u više op}ina.

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme 2 mjeseca
Troškovi Oko 10.000 € Nema informacija Nema informacija
Ljudski resursi 1 inženjer

44
Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:


Ovaj primjer pokazuje da je mogu}e pružiti kvalitetnu podršku za proces donošenja odluka, brzo i
jeftino, ako je op}ina opremljena visokokvalitetnim GIS-om.
Kontakt: eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de

Solarno zra~enje

Fizi~ki podesna podru~ja:


nagib i izloženost

Podru~ja podesna za
solarne elektrane sa
prikazanom upotrebom
zemljišta

45
Dobre prakse

Poboljšanje održavanja kanalizacije pomo}u uvo|enja digitalnog katastra komunalija


u Njema~koj

Po~etna situacija / problem:


Njema~ki zakon nalaže da organizacije odgovorne za kanalizaciju osiguraju uskla|enost sa okolišnim
standardima. To zahtijeva zadnje informacije o kanalizacijskoj mreži. Me|utim, ve}ina institucija po-
sjeduje samo nepotpune i/ili neta~ne planove kanalizacijskih cjevovoda. Kao rezultat dolazi do ošte}enja
prilikom radova koje vrše druge kompanije – što stvara ne samo štetu po okoliš ve} i nepotrebne
troškove.

Cilj(evi):
Izrada adekvatnih baza (podataka) za brz pristup svim informacijama potrebnim za ispunjavanje za-
konskih uslova i garantiranje optimalnog upravljanja otpadnim vodama (65km dužine, 1300 vodode-
rina).

Metodološki pristup:
Digitalni katastar komunalija zasnovan na GIS-u je odre|en kao vrhunsko rješenje. Ovaj katastar ko-
munalija je trebao sadržavati kompletnu mrežu cijevi i relevantnih tehni~kih postrojenja. Pored ta~ne
lokacije, visinskog položaja cijevi, trebalo je prikupiti i pohraniti i druge podatke poput korištenog ma-
terijala, godine izgradnje, propusnosti zemljišta, unutrašnjeg promjera, itd. Dodatni planovi koji, na
primjer, pokazuju priklju~ke doma}instava su tako|er morali biti uvršteni u GIS. Tehni~ka osnova:
premjer GPS-om ili tahometrom; korištenje softvera zasnovanog na ArcView/ESRI i aplikacije za kata-
star komunalija IP SYSCON.

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


• Brže izvršavanje svakodnevnih zadataka u vezi sa kanalizacijom
• Jednostavnije planiranje novih cijevi i tehni~ke opreme
• Brže lociranje kvarova i popravaka, preventivno ispitivanje

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme 1 mjesec 24 mjeseca Odgovara operacijama
izgradnje
Troškovi Oko 28.000 eura
Ljudski resursi 1 inž. ured,
1 GIS-stru~njak,
1 mjeritelj

46
Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:


Inženjerski ured koji je uspostavio digitalni katastar ovisio je od pomo}i uposlenika komunalnog
preduze}a. Kako veliki broj starih cijevi nikad nije valjano uknjižen, samo par uposlenika je znalo
njihovu ta~nu lokaciju. Stoga je katastar morao biti završen prije nego ti ljudi odu u penziju; ina~e,
radovi bi postali kompliciraniji i skuplji.
Ukupni troškovi korištenja GIS-a izgledaju visoko, ali predstavljaju samo mali procent troškova
cjelokupnog kanalizacijskog sistema. Implementacija }e vremenom uštedjeti novac, a rukovanje i
ažuriranje je pojednostavljeno.
Kontakt: eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de

47
Dobre prakse

Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja kroz integriranje analognih


zakonski obavezuju}ih planova korištenja zemljišta u Gradski GIS u Erdingu,
Njema~ka

Po~etna situacija / problem:


Grad raspolaže vrlo razvijenim GIS-om koji ne sadrži obavezuju}e planove korištenja zemljišta. Postoji
oko 80 planova i dodatnih 160 planova izmjena koje istovremeno koriste razli~iti uposlenici. Rukovanje
i pristup ovim djelomi~no istrošenim planovima zahtjeva vremena i truda. Tako|er, zbog starosti i
stanja, planovi uskoro mogu postati neupotrebljivi.

Cilj(evi):
Ubrzavanje procedura i olakšavanje donošenja kvalitetnih odluka pomo}u:
• Paralelnog korištenja planova od strane razli~itih uposlenika
• Brzog pristupa podacima
• O~uvanja planova
• Kombinacije ovih planova sa drugim podacima poput zra~nih fotografija i katastra

Metodološki pristup:
Analogni planovi su skenirani u digitalni raster format i pretvoreni u PDF-dokument što je dalo je-
dnostavnu digitalnu kopiju originala. Planovi su potom georeferencirani kako bi se omogu}ilo njihovo
preklapanje sa drugim mapama i zra~nim fotografijama. Tekstualne oznake i simboli su izrezani i
preba~eni u PDF-dokument a potom povezani sa planom u GIS-u kao drugi lejer. Kona~no, podru~je
validnost za svaki plan mora biti preba~eno u digitalni format ~ime se garantira efikasno rukovanje
svim planovima (digitalna arhiva planova).

Rezultat(i) ostvareni (do sada):


Svi planovi dostupni u digitalnom obliku; mogu}e ih je paralelno koristiti i kombinirati sa drugim po-
dacima. Integracija u GIS omogu}ava efikasno rukovanje planovima i njihovim izmjenama.

Napori Priprema/planiranje Implementacija Održavanje


Vrijeme 3 mjeseca
Troškovi Oko 20.000 € 150 € po novom planu
Ljudski resursi 1 inženjer

48
Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena:


Napori na digitaliziranju planova korištenja zemljišta se jako razlikuju zbog veli~ine, kvaliteta i
o~uvanosti papira samih planova te ta~nosti katastarske mape koja se koristi kao osnova za ove
planove. Me|utim, obrada slika omogu}ava bolji kvalitet digitalnih planova.
Kontakt: beate.blumreiter#erding.de; yvonne.mueller#gtz.de

Integriranje starih papirnih mapa o


upotrebi zemljišta u digitalni gradski
GIS što omogu}ava istovremeno
korištenje i o~uvanje starih planova

49
Prilozi

5. Prilozi

Glosar/rje~nik relevantnih pojmova

Anotacija: Opisni tekst koji se koristi u pripremi grafi~ke prezentacija kako bi ozna~io objekte na digi-
talnoj mapi
Atribut: Alfanumeri~ki opis geografskih objekata pohranjen u tabelu
Klasifikacija: Definiranje kategorija u skladu sa unaprijed odre|enih setom pravila (npr. veli~ina,
upotreba zemljišta)
Koordinatni sistem: Sistem koji se koristi za registriranje i mjerenje horizontalnih i vertikalnih razdalji-
na na mapi
Baza podataka: Zbir podataka organiziran na sistemati~an na~in kako bi se olakšao pristup
Model podataka: Logi~an na~in organiziranja i predstavljanja podataka u informacionom sistemu
Digitalni model terena (DTM): Trodimenzionalni prikaz površine terena odre|enog podru~ja
Digitalizacija: Proces pretvaranja papirnih mapa u digitalne mape
Freeware: Besplatne softverske aplikacije (eng. Open Source)
Georeferenciranje: Pridruživanje prostornih koordinata podacima
Globalni sistem za pozicioniranje (GPS): Sistem zasnovan na satelitu pomo}u kojeg odre|ujemo
položaje na površini Zemlje
Lejer: Komplet prostornih podataka koji sadrži elemente iste teme, dio GIS projekta
Model: Prikaz stvarnog svijeta u skladu sa zadatim kriterijima
Objekt: Element na digitalnoj mapi (ta~ka, linija, podru~je/poligon) sa sopstvenim opisnim podacima
Ortofotografija: Ispravljena i georeferencirana zra~na fotografija jednakog omjera po ~itavoj površini
Upit: „Pitanje“ postavljeno ra~unaru i odgovoreno potraživanjem podataka iz baze podataka
Universal Transverse Mercator (UTM): Koordinatni sistem koji se sve više koristi

50
Prilozi

Korištena literatura

Uvod u GIS

- An Introduction to Geographical Information Systems)


Heywood, S. Cornelius, S. Carver, Pearson Education, 2006., 419 str.;
Pruža živopisne i detaljne opise svih osnovnih karakteristika GIS-a kao i organizacijskih i rukovod-
stvenih aspekata GIS projekta, mnoge primjere i slike, vrlo podesno za GIS po~etnike.

- Fundamentals of Geographic Information Systems)


M. N. DeMers, New Mexico state University, John Wiley and Sons Inc., 2005., 459 str.; pokriva sve
relevantne teme GIS osnova kao što su modeli podataka, pohrana, analiza, grafi~ki prikazi, ap-
likacije, vrlo stru~an jezik.

- GIS Fundamentals, a First Text on Geographic Information Systems)


P. Bolstad, Eider Press, 2008., 620 str.;
Tehni~ki uvod u GIS koji obuhvata teme: modeli prostornih podataka, projekcije i koordinatni siste-
mi mapa, zra~ne fotografije i satelitski snimci, digitalni podaci, vektorske i rasterske prostorne
analize, teren i kartografsko modeliranje, metapodaci, standardi i opisi budu}ih trendova, kombi-
nacija teorije i primjene.

- Geographical Information Systems – Management Issues and Application


P. A. Longley, M. F. Goodchild, D. J. Maguire, D. W. Rhind, John Wiley and Sons, Inc., 1999., 1001
str.;
Pokriva razne teme o principima GIS-a, tehni~kim pitanjima, pitanjima upravljanja, primjene, vrlo
detaljno razmatra sve aspekte GIS-a, vrlo informativno ali traži mnogo vremena.

- GIS for Everyone


D. E. Davies, The ESRI press, 2003., 163 str.;
Daje razne informacije o digitalnim mapama, vrlo opisno i živopisno, usko vezano za ESRI-proiz-
vode, sadrži CD sa vježbama i podacima, podesno za po~etnike.

- Concepts and Techniques of Geographic Information Systems


C. P. Lo, A. K. W. Yeung, Prentice-Hall Inc., 2002., 470 str.:
Pokriva širok spektar tehni~kih tema poput digitalnih mapa, kvaliteta i standarda za podatke, ob-
radu podataka, vizualizaciju, daljinsko mjerenje, prostornu analizu i modeliranje, vrlo tehni~ki i
obiman tekst, samo par slika.

51
Prilozi

- Thematic Cartography and Geographic Visualization


T. A. Slocum, R. B. McMaster, F. K. Kessler, H. H. Howard, Pearson Prentice Hall, 2005., 509 str.;
Pruža obilje informacija o predstavljanju tematskih podataka i mapiranju, podesno za dalje ~itanje
nakon implementacije barem nekih testnih aplikacija, potrebno osnovno znanje.
- Dictionary of GIS Terminology
The ESRI Press, 2001., 128 str.;
Sadrži koncizne ali lako razumljive definicije 1200 termina vezanih za GIS, kartografiju, daljinsko
mjerenje.

Primjene GIS-a

- Land Administration
P. F. Dale, J. D. McLaughlin, Oxford University Press Inc., 1999., 184 str.;
Daje pregled relevantnih tema poput zemljišne administracije, procjene zemljišta, fiskalnog
katastra, politike i ekonomskih pitanja u zemljišnoj administraciji, upravljanja zemljišnom
administracijom, predstavlja skorašnje napretke u postavljanju zvani~nih sistema imovine širom
svijeta i nudi pregled uloge imovine u napredovanju po socijalnom i ekonomskom planu društva.
- Urban Planning and Development Applications of GIS
S. Easa, American Society of Civil Engineers, 2000., 306 str.;
Predstavlja razne primjene GIS-a vezane za urbanisti~ko planiranje i razvoj, poput komunalija,
kišnice i upravljanja otpadom, prijevoza, kulturnih i prirodnih resursa, upravljanja u slu~aju nesre}e,
podesno za stjecanje ideje o mogu}nostima GIS-a.
- Disaster Response: GIS for Public Safety
G. Amdahl, Environmental Systems Research Institute, 2001., 108 str.;
Strategije za ublažavanje posljedica, reagiranje i oporavak od prirodnih i ljudskih nesre}a kao što
su požari, poplave ili prosipanja otrovnih materija, predstavljeno kao studije slu~aja.
- Transportation GIS
L. Lang, The ESRI Press, 1999., 118 str.;
Pruža detaljan uvid u mogu}nosti GIS-a na polju prijevoza, te pokriva teme poput pra}enja
željezni~kih lokacija, zra~nih putova i nivoa buke, planiranje za održavanje autoputova, ili poboljšanje
autobusnih linija, upravljanje opremom i infrastrukturom, lako za ~itanje, sadrži multimedijalni CD.
- GIS in Real Estate: Integrating, Analyzing, and Presenting Locational Information
G. H. Castle (Editor), The Appraisal Institute, 1998., 206 str.;
Predstavlja studije slu~aja za komercijalnu i stambenu upotrebu GIS-a na nekretninama javnog i
privatnog sektora.

52
Prilozi

- GIS for the Urban Environment


J. Maantay, J. Ziegler, The ESRI Press, 2006, 596 pages;
Po~inje definicijama osnovnih termina, pokriva op}e teme poput prostornog modeliranja,
klasifikacije podataka, vizualizacije podataka, izvora podataka, predstavlja studije slu~aja, lako za
razumjeti i vrlo informativno.

GIS u tehni~koj saradnji

- Geographische Informationssysteme – Einsatz in Projekten der Technischen Zusammenarbeit


GTZ, 1994., 99 str.;
Nudi pregled prakti~ne implementacije GIS-a u projektima tehni~ke saradnje.

- Experiences with GIS-Application in the Framework of German Technical Cooperation


GTZ, 2000., 252 str.;
Predstavlja širok spektar iskustava i razli~ite vrste primjene GIS-a u okviru projekata njema~ke
tehni~ke pomo}i.

- GIS Guideline for Local Self-Government in Serbia


GTZ, SCTM, RGZ, 2008., 66 str. (dostupno na engleskom i srpskom jeziku);
Upute fokusirane na rukovodstvene aspekte koji se bave institucionalnim, pravnim, finansijskim i
organizacijskim aspektima uspostavljanja op}inskog GIS-a.

Alternative za GIS

- Street Addressing and the Management of Cities


C. Farvaque-Vitkovi}, L. Godin, H. Leroux, F. Verdet i R. Chavez (publikacija Svjetske banke), 2005.,
264 str.;
Daje iscrpan pregled raznih primjena adresiranja ulica, uklju~uju}i primjere iz svih krajeva Afrike
(dostupno na internetu).

53
Prilozi

Korisni linkovi

- Google Earth http://earth.google.com/intl/en/index.html

- GIS.com http://www.gis.com
Javni portal sa informacijama o GIS-u, podacima, softveru, primjenama

- FreeGIS http://www.freegis.org/
Pregled softvera za besplatni GIS

- GIS Runder Tisch e.V. http://www.rtg.bv.tum.de

- GIS Guideline for Serbian Local Self-Governments http://skgo.org/publikacije


Preuzimanje detaljnih uputa za implementaciju GIS prilago|enu okolnostima u Srbiji

- Open Geospatial Consortium, Inc. http://www.opengeospatial.org/


Standardi za geoprostorne usluge i usluge bazirane na lokaciji

- INSPIRE http://inspire-jrc.ec.europa.eu
http://inspire-geoportal.eu
Informacije o Direktivi za infrastrukturu za prostorne informacije u Evropi (INSPIRE)

- Primjeri javnih GIS portala


- Op}ina Subotica, Srbija: http://suboticagis.rs
- Op}ina Tirana, Albanija: http://www.tirana.gov.al
- Grad Niš, Srbiaj: http://gis.ni.rs/?map=ni
- Grad Houston, SAD: http://houstoncrimemaps.com/
- Grad Lyon, France: http://plu.grandlyon.com/plu.php#
- Gradska zona Hamburg: http://www.geodaten.metropolregion.hamburg.de

54
Prilozi

Zahvaljujemo

Ovaj priru~nik je nastao uz dragocjenu pomo} slijede}ih osoba: Sekou Ba, Matthias Bartels, Reinhold
Bäuerle, Branko Begovi}, Patrick Bühler, Mirsad Buljevi}, Thomas Christiansen, Wim Dekkers, Luan
Dervishej, Jean-Luc Horisberger, Bernd Leonhard, Marcel Meijs, Yvonne Müller, Kemal Osmanovi},
Robert Riethmüller, Harald Rojahn, Martina Römer, Oliver Schoenweger, Ulrich Voerkelius i Michael
Wagner.
Posebno zahvaljujemo Johanni da Rocha Abreu na lekturi engleskog teksta.

Fotografije, mape i grafi~ki prikazi:

Grad Subotica: naslovna strana (gore lijevo); str. 13 (na vrhu), 18 (na vrhu), 24;
Kambodžansko-Njema~ki Projekt zemljišne administracije i upravljanja (GTZ/LMAP): str. 17 (na
vrhu);
Deckers, Wim: str. 31 (gore lijevo), 43 (lijevo i desno);
Dervishej, Luan: str. 35 (lijevo);
Donaubauer, Andreas: str. 15 (na dnu);
GTZ-IS; Njema~ko-Indonežanski sistem za blagovremeno upozoravanje na cunami (GITEWS), WP
6300: str. 16 (na dnu);
GTZ-Sektorski Projekat spremnosti za nesre}e: str. 16 (na vrhu);
GTZ-Sektorski Projekat upravljanja zemljištem: str. 41 (na dnu);
Projekat planiranja korištenja zemljišta i upravljanja prirodnim resursima u regionu Oromia (GTZ
LUPO), Etiopija: str. 14 (na vrhu);
Projekat razvoja zemljišne politike Lao-Njema~ka (GTZ): str. 31 (dole lijevo), 39;
Meijs, Marcel: str. 4, 41 (na vrhu);
Müller, Yvonne: str. 33;
Riethmüller, Robert: str. 12 (na vrhu i na dnu), str. 14 (na dnu), 37 (lijevo i desno);
Schilcher, Matthäus: str. 8;
Traub, K.P. (objavljeno ranije u GTZ GIS-Newsletteru 10/2003): str. 13 (na dnu);
Voerkelius, Ulrich: str. 5 (desno), 7, 19 (na vrhu), 31 (desno), 45 (sve), 47, 49;
Wehrmann, Babette: naslovnica (gore desno); str. 5 (lijevo i u sredini), 11, 15 (na vrhu), str. 17 (na
dnu), 18 (na dnu), 19 (na dnu), 25, 26, 30 (hore lijevo i na dnu), 35 (desno);
Witmer, Richard: str. 30 (desno).

55
Deutsche Gesellschaft für
Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH
Njema~ka razvojna saradnja

SELLER Sector Network


Sector Project Land Management
(Projekat za sektor zemljišne administracije)

Postfach 5180
65726 Eschborn
Deutsche Gesellschaft für
Njema~ka
Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH
Telefon +49 61 96 79-6429
SELLER Sector Network
Faks Sector +49 61 Land
Project 96 79-7173
Management
E-mail Dorith.von-Behaim#gtz.de
Web Postfach 5180
www.gtz.de
65726 Eschborn / Germany
T +49 61 96 79-6429
F +49 61 96 79-7173
E Dorith.von-Behaim@gtz.de
I www.gtz.de