Hrvoje Šincek

Starije brončano doba

Brončano doba je razdoblje od 2300. g. pr. Kr. do 800. g. pr. Kr. Koje se dijeli na starije,
srednje i mlađe, no ja ću u ovom eseju obraditi samo starije brončano doba koje traje od 2300.
g. pr. Kr. do 1600. g. pr. Kr. razdoblje je dobilo ime po prvoj umjetnoj kovini, bronce koja se
dobiva legurom bakra i kositra. Literaturu koju sam koristio u ovom eseju je J. Balen -
Pretpovijesna zbirka - vodič, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2004.

Kao što samo ime govori, u ovom dobu je otkrivena bronca. Korištenje metala i
metalurgije općenito nije nešto novo za ljude, prije bronce je bio bakar, ali nam pokazuje jedan
kontinuitet ljudskog razvoja, u dobu prije ( Eneolit ) koristio se bakar, a bronca je legura bakra
i kositra. Kroz cijelo brončano doba, ne samo rano se događaju društvene i gospodarske
promijene te razvijanje etničkih širih skupina.1 Također možemo vidjeti razvitak jedne „proto
– aristokracije „ koja uz pomoć kovina kao što su to zlato, bronca, nakit i slično imaju prestižni
status, kako roba, tako vrlo vjerojatno i ljudi.2 U istočnoj Hrvatskoj, koji je ujedno i bolje
istražen dio Hrvatske što se tiče ovoga razdoblja. Po keramici možemo najbolje vidjeti sličnosti
na nekom području te nam to određuje kulture, kao npr. vinkovačke u kojoj se ističu bočice,
vrčevi i lonci.3 Bronca je bila vrlo tražena sirovina zbog toga što daje puno čvršće i fleksibilnije
oružje i oruđe te duže zadržava oštar rub, pa se samim time s broncom se može vidjeti nastanak
mačeva i još veće ovladavanje metalurgije.4 Prije bronce su se radili bodeži od bakra, no bakar
je krhak i ne održava oštrinu niti je savitljiv jer je mekan materijal, dok bronca nije i nije ni
čudo da se oružje poput mača nije niti moglo razviti prije bronce.5 Mač, kao i bodež je prvotno
bio korišten za ubadanje, a kasnije dobiva svrhu sječenja te mač dobiva zaobljeniji listoliki
oblik na vrhu, nije samo mač se razvio kao oružje u brončanom dobu, ima i primjera bodeža na
palici, metalnog koplja i prvi primjerci obrambenog oružja od brončanog lima, vrlo vjerojatno
neki oblik štita.6 Istočna Hrvatska nije blizu ruda bakra, a pogotovo kositra te su ljudi zasigurno
morali trgovati sa nekim drugim društvima, putujućim trgovcima.7 Keramika nije nestala.

1
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 51.
2
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 51 - 52.
3
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 55.
4
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 55.
5
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 57.
6
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 57.
7
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 58.
Keramika se upotrebljava i izrazito je važna za arheologiju zato što se keramika na nekom
uskom području može bolje sačuvati te je najvažniji kriterij za određivanje društvenih zajednica
i njihovog položaja. Na području kontinentalne Hrvatske i šire javlja se posebna vrsta keramike,
naime ta keramike nije pečena, ukrašena je omotavanjem vrpce i oblikovana je, to se naziva
licenskom keramikom.8

Iz priloženog možemo vidjeti da je starije brončano doba započelo jedan razvitak

društava, uz stvaranje nekih etničkih osobina te razvitak gospodarstva. Bronca je bila tražena
roba i na udaljenija područja su ju odvozili putujući trgovci, što je za njih bio izrazito unosan
posao, a i za kovače. Pojavljuje se i razvitak oružja, odnosno pojava mača, a keramika i dalje
zbog svoje značajnosti u tome što većinom ostaje na nekim uskim područjima određuje položaj
tih društava. Dakle, u starijem brončanom dobu se vidi razvitak oruđa, oružja, trgovine, same
metalurgije pa čak i keramike.

Literatura: J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004.

8
J. Balen - Pretpovijesna zbirka – vodič, Zagreb, 2004, str. 59.