Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina

Velika Gorica, Rudolfa Fizira 6

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Osnove zrakoplovstva

Tema:
Komande leta zrakoplova

Mentor: Sanda Gaković, prof. Učenik: Zvonimir Mareković, 2.ZIM

Smjer: Zrakoplovni tehničar ZIM

Zagreb, 16. siječanj 2017.

 SADRŽAJ

1.UVOD…………………………………………………………………………….…........1

2.KOMANDE……………………………………………………………………….……...2
2.1. VRSTE KOMANDI…………………………………………………………………....3

3.UPRAVLJANJE ZRAKOPLOVOM……………………………………………………..4

4. IZBOR PRINCIPA SHEME KOMANDI………………………………………………..5

5. POKRETANJE KOMANDNIH POVRŠINA…………………………………………....7

 1. UVOD

Svaki avion ima sistem komandi leta koji omogućava pilotu upravljanje avionom oko tri
osi. Također, tijekom leta je neophodno kontrolirati i brzinu leta što se postiže pomoću
komandi potiska ili snage motora. Izvršavanje upravljanja oko poprečne ose (pitch),
uzdužne ose (roll) i vertikalne ose (yaw) omogućava kretanje aviona u željenom pravcu.
 2. KOMANDE

Komande mogu biti: Primarne

Sekundarne

Iako postoje različite varijante, četiri primarne komande leta bez obzira na tehnologiju
prijenosa su:

 kormilo dubine (elevator) za upravljanje dubinom/visinom

 kormilo pravca (rudder) za upravljanje avionom po pravcu
 krilca (ailerons) za bočno upravljanje avionom - oko x-ose
 komande gasa (throttle) za upravljanje brzinom

2.1. VRSTE KOMANDI

Ručne – upravljanje krilcima i kormilom visine

RUČNE KOMANDE se izvode u dva oblika:

• U vidu vertikalne palice (uglavnom se koristi kod vojnih borbenih aviona)

• U vidu palice sa volanom (kod velikih aviona putnički i teretni)

Nožne – upravljanjem kormilom pravca

Nožne komande se izvode u dvije osnovne verzije:

• Polužni tip –izvodi se u vidu obične popriječne poluge ili prečke, koja oscilira oko
vertikalne ose u svojoj sredini.

• Pedalni tip – izvodi se u vidu posebnih pedala ili papuča za svaku nogu posebno,
koje osciliraju oko poprečne ose.
 Shema upravljanja komandnim površinama

Komande trebaju biti takve da osiguraju upravljanje avionom sa umjerenim silama na

komandama, tj, malim naprezanjem fizičke snage pilota.

Glavni i najsloženiji dijelovi i elementi komandi leta uglavnom su smješteni na dva mjesta:
pilotskoj kabini i na mjestima same primjene (krilima i repu).
 3. UPRAVLJANJE ZRAKOPLOVOM

Upravljanje se ostvaruje pomoću ručnih i nožnih komandi i to na način da palica

omogućava upravljanje avionom oko poprečne i bočne ose( x,y), a pedale upravljanje oko
normalne ose(z).
Pokreti na palici ili pedala prenose se respektivno na komandne površine pomoću čeličnih
užadi ili poluga kod manjih zrakoplova.
Dok je kod velikih zrakoplova sila koju pilot mora ostvariti toliko velika da su neophodni
pojačivači u koje spadaju:
• servo uređaji,
• booster za lakše aktiviranje pokretačkokomandnih površina.

Iako je način izvođenja sistema komandi za svaki avion različit, pokreti komandnih
površina daju uvijek isti pravac ili zaokret aviona:
• pokret palice naprijed izaziva spuštanje aviona, dok pokret palice unazad (ka sebi)
izaziva penjanje aviona
• lijevi zaokret u penjanju se postiže postavljanjem lijevog krilca u položaj prema
dolje;
• pritisak na desnu pedalu otklanja krmilo pravca na desno što prouzrokuje skretanje
aviona u desno.

Shema mehaničkih komandi

 Komandne površine A340

4. IZBOR PRINCIPA SHEME KOMANDI

Izbor sheme komandi zavisi o:

• veličini i namjeni aviona

• obliku pilotske kabine
• mogućnosti provođenja komandi - po ravnini simetrije trupa ili po bokovima
• potrebi za dvojnim komandama

Osnovni zahtjevi pri projektiranju komandi leta koji moraju biti ispunjeni su:

• minimalno trenje mehanizma; umjerene sile na komandama

• sklop komandi bez slobodnog hoda; jednostavna konstrukcija minimalne mase pogodna za
proizvodnju
• jednostavno održavanje i kontrola komandi
U odnosu na konstruktivno izvođenje komandi leta u eksploataciji su zastupljene:

• krute komande
• meke komande
• mješovite komande

Krute komande imaju dugačke veze izvedene pomoću cijevi, sa sljedećim prednostima:

• lak hod
• minimalno trenje
• dug vijek

Nedostaci krutih komandi su velika masa i složenost konstrukcije.

Meke komande se izvode pomoću čeličnih užadi sa zategama, odlikuje ih:

• mala masa
• mogućnost korištenja malih prostora za provođenje
• jednostavnost konstrukcije

Nedostaci mekih komandi su: velika podložnost habanju, velika elastičnost, kratak vijek.

Shema komandi mora zadovoljiti sljedeće uvijete:

• uspostavljanje nezavisnog djelovanja poprečne (komande krilcima) i komande visine

• kod dvojnih komandi mora postojati mogućnost isključivanja jedne

• masa komandi mora biti što manja

• moraju biti zadovoljeni zahtjevi u pogledu maksimalnih otklona komandi

 5. POKRETANJE KOMANDNIH POVRŠINA

Postoje dva osnovna tipa pokretanja komandnih površina:

1. pomoću hidrauličnih sustava

2. "ručnog" pogona ili mehaničkih pokretača

Princip rada booster uređaja

Oni se mogu koristiti i u kombinaciji npr. booster uređaji se koriste za rudder i elevator, a "ručno"
upravljanje za krilca koja se lakše pokreću.
Ovi različiti načini za pokretanje komandnih površina imaju svoje prednosti i mane.