Oktobarska revolucija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Oktobarska revolucija je naziv koji se koristi za drugu fazu ruske
Oktobarska revolucija
revolucije, nakon koje je u Rusiji godine 1917. ustanovljena prva
socijalistička država. Revoluciju su vodili boljševici na čelu s
Segment Ruska revolucija
Vladimirom Iljičom Lenjinom, te je njome srušena ruska Privremena
vlada, ustanovljena nakon Februarske revolucije kojom je ukinuto
Rusko Carstvo.

Sadržaj/Садржај
Uvod u revoluciju
Događanja
Kasniji događaji
Vladimir Lenjin, vođa ruske Oktobarske revolucije.
Vidi još
Eksterni linkovi Datum 1917. - 8.11. 1917.
Lokacija Sankt Petersburg, Rusko Carstvo
Rezultat Pobjeda boljševika
Zaraćene strane
Uvod u revoluciju Boljševici Ruska Republika
Suprotno popularnom mišljenju kako Februarska i Oktobarska Komandanti i vođe
revolucija nastaju kao posljedica Prvog Svjetskog Rata službeni Vladimir Lenjin Aleksandar
dokumenti Ruskog Carstva nam govore drugačiju priču. Nakon Lav Trocki Kerenski
gušenja revolucije 1905. godine pod pritiskom državne represije
Pavel Dijbenko
dolazi do samo kratkotrajnog smirivanja situacije koja se ubrzo
Snage
počinje pogoršavati po vladajuću elitu. Tijekom 1910. godine Rusiju
30.000 - 40.000 vojnika 500 - 1.000
dobrovoljaca
potresaju samo 222 štrajka i od toga je bilo 8 političkih. Već 1913. 1.000 žena
godine broj štrajkova je 2404 i od njih policija kao političke ocjenjuje Žrtve i gubici
njih 1034, a samo u prvom dijelu 1914. godine (do kolovoza) imamo nekoliko ranjenika svi dezertirali
3534 štrajka od kojih je 2565 poličkih. Sve u svemu Rusija se u
trenutku izbijanja rata nalazi u predrevolucionarnom razdoblju, ali čak niti car toga nije svjestan jer mu policija u izvještaju iz 1913.
godine javlja da se broj nemira smanjuje i kako nema opasnosti od revolucije pošto se svi problemi mogu rješiti bez pomoći vojske.

Događanja
Dana 8. ožujka 1917. god. (23. veljače po starom kalendaru –Februarska revolucija) nemiri se pretvaraju u pobunu. Počelo je rušenje
carskog apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. U sljedeća dva dana postalo je jasno da je riječ o građanskoj revoluciji. Car
raspušta Dumu, ali je dio poslanika formirao Privremeni izvršni odbor. 12. ožujka vojska otkazuje poslušnost i prelazi na stranu
pobunjenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, Zimski dvorac (Ermitaž), Petrovpavlovsku tvrđavu i uhićuju posljednje članove
carske vlade. Izvršni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se formirao Petrogradski sovjet od 250 članova koji je
također želio djelovati kao vlada, pa je u Rusiji tako počelo razdoblje dvovlašća. 14. ožujka Privremena vlada dobija podršku u
odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio bratu Mihajlu, ali je i on abdicirao, što su učinili i ostali članovi carske obitelji. Tako je
poslije 4 stoljeća završeno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada imala je vlast, s Aleksandrom Fjodorovičem
Kerenskim kao najutjecajnijim članom, ali je stanje sve više išlo na ruku radikalnim
boljševicima.

Privremena vlada nije uspela riješiti ekonomsku krizu u Rusiji.Boljševici su svoju priliku vidjeli u zahtjevu da Rusija odmah istupi iz
rata. Ulice Petrograda2. i 3. svibnja ponovo su bile poprište nemira, koji su zahvatili i Moskvu.

17. srpnja u Petrogradu je nakon pogubljenja carske obitelji na ulicama bilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Dolazilo je do sukoba
između demonstranata i vladinih odreda. Nemirima se pridružuju i boljševici, a socijalist Kerenski s fronta dovlači vjerne jedinice i
prelazi u protunapad.

Na svom četvrtom kongresu boljševici donose odluku o oružanom sukobu. Rujna

1917. god. njihov vođa, Vladimir Iljič Uljanov Lenjin razrađuje plan ustanka i
metode osvajanja vlasti. »Crveni komesari« danonoćno urgiraju za prekid rata i
potpisivanje separatnog mira sNjemačkom. Veći dio vojske bio je pod boljševičkom
vlašću. Najaktivniji revolucionar bio je Lav Trocki. Ipak, dio vođa Boljševika
(Kamenjev i Zinojev) nije bio za ustanak, ali je konačnu odluku ipak donio Lenjin.

7. studenog (25. listopada po starom kalendaru – oktobarska revolucija) počela je

pobuna. Tada je bio zakazan »drugi sveruski kongres sovjeta«. Naoružani ustanici
kreću u akciju još u zoru i zauzimaju najvažnije dijelove Petrograda. Otpora nije
Krstarica Aurora koja je označila
bilo, pa je grad već ujutro bio u rukama boljševika, Vlada je još uvijek držala Zimski početak revolucije.
dovrac. Kerenski je uzalud pokušavao prijeći u protunapad jer jedinice nisu
izvršavale njegova naređenja. »Krstarica Aurora« odbija isploviti i usmjerava
topove prema Zimskom dvorcu. Odlično pripremljeni ustanak donio je brzu pobjedu, praktično bez jednog pucnja. Tako je počela
povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.

8. studenog 1917. god. Kongres Sovjeta prihvatio je da se do Ustavotvorne skupštine osnuje privremena vlada »radnika i seljaka«,
pod nazivom «Sovjet narodnih komesara» (Sovnarkom), koji je bio sastavljen isključivo od boljševika. Predsjednik je bio Lenjin,
komesar vanjskih poslova Trocki, a unutrašnjih Aleksej Ivanovič Rikov. Stvoren je i poseban odbor za pitanje nacionalnosti čiji je
predsjednik bio Staljin, budući crveni imperator
. Program ove vlade bio je utemeljen na Dekretima o miru i zemlji.

Kasniji događaji
Nakon što u julskom pučuAleksandar Kerenski umišljeni "ruski Napoleon" preuzima vlast on najavljuje izbore u bliskoj budućnosti i
počinje vršiti pripreme za njih. Pošto su pripreme za izbore bili u poodmakloj fazi, a boljševici su vjerovali u izbornu pobjedu oni ih
dopuštaju i na izborima bivaju poraženi pošto apsolutnu većinu osvaja stranka socijalističkih revolucionara (SR). Na žalost po
pobjednike ovi izbori dolaze u doba kada se stranka već bila raspala na dvije frakcije:proboljševičku i prokapitalističku, tako da se s
jedne strane pojavio taj problem s druge strane Lenjin je koristio sve trikove da ne siđe s vlasti, a s treće strane počeo je ruski
građanski rat što je stvorilo izvanrednu situaciju u državi.

U skladu s već ranijim mnogim unutrašnjim problemima i početkom građanskog rata Boljševici u skladu s narodnim željama
zaključuju 15.12.1917. teritorijalno skupu plaćeno primirje s centralnim silama.

Vidi još
Prvi svjetski rat
Sovjetski Savez
Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji

Eksterni linkovi
 Dva oktobra
Oktobarska revolucijana Wikimedijinoj ostavi
Boljševička „Oktobarska revolucija“
Marksistička literatura
Marxists.org/srpshrva
The October Revolution Archive
Let History Judge Russia’s Revolutions, commentary by Roy Medvedev, Project Syndicate, 2007
October Revolution and Logic of History

Dobavljeno iz "https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Oktobarska_revolucija&oldid=40686811
"

Ova stranica je zadnji put izmijenjena 10:49, 23 februar 2017.

Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom

; dodatni uslovi se mogu primijeniti. Za detalje
pogledajte uslove korištenja.