Вы находитесь на странице: 1из 12

93

Zaprimljeno: 16. 6. 2003. PRETHODNO PRIOPCENJE


UDK:343.9

KARAKTERISTIKE POEINITELJA I ZRTAVA,


TE SITUACU A KAZNENOG DJELA SILOVANJA

Davorka Martinjak
MUP RH
Ravnateljstvo pol icije
Uprava kriminalistiike policije
Odjel opieg kriminaliteta
Odsjek maloljetnidke deli nkvencije

SAZETAK

Nanlera istrai.ivanja problematike silovanja je da.se sa kri.minalistitkog i kriminoloikog, starut-


v'ila ras,vijetle aspekti koji do sada nisu bili istraiivani u naioj z,emlji. Naime, sa stanoviita kri-
ntinalistike, istrai.ivanjem .se predvidaju dobiti pokaz.atelji koji hi se mogli koristiti u dijeltt
utinkovitijeg otkrivanja potinitelja, prikupljanja dokaza, te uspjein.ijeg vodenja kriminalistifke
obrade. Nadalje, u krimirutloikom dijelu otekuje se da 6e dobiveni pokaz.atelji dopriniieti na-
pretku u iz.radi korisnih programa samozaitite irtve, te opfunito prevenciii ove vrste kriminaliteta.
U tlanku je problem silovanja prikazan kroz raz.ne oblike de.finiranja i kaznenopravnog ptti-
manja, te stavove i mitove vez.ane uz. silovanje. Takoder, daje se pregled nekoliko istralivanja
stranih outora vez.anih uzkarakteristike irfi,e i potinitelja, uzroke nastaianja pojave, te primjeri
p re v e nc ij s ki h a kt iv no s t i.

KIj uine rij eEi: si ktvanj e, p rev e rc ii a

1. UVOD nih delikata, tako su i rezultati do kojih su dolli


daleko ispred onih koji postoje kod nas. Primjerice.
Namjera i straZi vanja problematike seksual ni h
Thompson i dr. (1999) radili su istraZivanje o ulozi
delikata je da se sa kriminalistidkog i kriminolo5kog samoza5tite i pruZanja otpora, te su utvrdili da je
stanovi5ta rasvijetle aspekti koji do sada nisu bili vjerojatnost da Ce Lrtva biti povrijedena tijekom si-
izudavani u na5oj zemlji. Do sada je u naSoj litera- lovanja manja ako se Zrtva brani. Nadalje, Crown
turi nekoliko autora objavljivalo rezultate istraZi- (2000) iznosi rezultate istraZivanja koji nisu po-
vanja iz domene problematike seksualnih delikata. tvrdili hipotezu da je uzrok silovanja od strane ne-
medutim ta su istraZivanja radena bilo klinidki ili poznatog podinitelja njegova psihidka patologija, te
na uzorku koji je obradivao deskriptivno, dok bi da postoje razlike izmedu uzroka nastajanja silo-
ovo istraZivanje bilo utemeljeno na velikom brdu vanja s obzirom na meduljudske odnose izmedu
konkretnih sludajeva seksualnog nasilja. Iz domaie Lrtvei poiinitelja. Pino (1999) kroz provedena is-
literature je vidljivo da su se Modly (1996) i Duj- traLivanja do5ao je do rezultata koji upu6uju da su
movi6 (1986) bavili kriminalistidkim aspektima mu5karci i Zene najde5ie silovani u urbanim sredi-
kaznenog djela silovanja, Pospi5l Zavr5ki (1983) nama, silovatelji su najdeSie bijelci stariji od l8
bavila se viktimolo5kim spoznajama o Zrtvama si- godina, te su podjednako izloZeni povredama.
lovanja, dok su autori Superina i Garadii (2000). U
Ovih nekoliko primjera stranih istraZivanja
stranoj literaturi znatno je veii broj autora koji su
ukazuje koliko praznina i neistraZenih podrudja po-
se bavili empirijskim istraZivanjima, primjerice
stoji u domaioj literaturi u redenoj problematici.
kriminalistidkim i kriminolo5kim dijelom seksual-
Upravo iz potrebe da se rezultatima istraZivanja
Kriminologija i sociialna inte Sraciia (2003) Br. l.93-104
94

koje predlaZemo pokrifu manjkavosti u neznanju, poznaje napadada, kada se ne brani ocl napadada,
usporede rezultati sa stranim vei dobivenim rezul- kada je imala spolne odnose s podiniteljem i prije
tatima, dobit 6e se i vi5estruka korist. Naime, sa napada, ili kada je pod utjecaiem alkohola, droge
stanoviSta kriminalistike previdamo da bismo istra- ili bez svijesti (Petter, 1998).
Zivanjem dobili pokazatelje koji bi se mogli koris- Poseban naglasak na stanje Zrtve u svojoj de-
titi u dijelu udinkovitijeg otkrivanja podinitelja, finiciji daje Cown (2000) koja navodi da je silova-
prikupljanja dokaza, op6enito, dobili bi se rezultati nje neZeljena seksualna penetracija od strane adoles-
koji bi pridonijeli uspje5nijem vodenju kriminali- centa ili odrasle osobe, udinjena uporabom sile ili
stidke obrade kod kaznenih djela silovanja. Nada- prijetnje tjelesnim povredama, te u stanjima kada
lje, i u kriminolo5kom dijelu oiekujemo napredak Zrtva nije sposobna dati pristanak, primjerice, psi-
jer bi rezultati na5eg istraZivanja mogli pridonijeti hidka bolest, mentalna retardaciia ili intoksikacija.
izradi korisnih materijala zaLrtve u smislu preven- Da jo5 uvijek postoje stavovi suprotni prct-
cije, zatim rasvjetljavanja, odnosno prepoznavanja hodno navedenim, uterneljeni na tradicionalno us-
rizidnih situacija, te osnivanja programa socijalnog vojenim mitovima o spolnosti, govori Kilpatric
marketinga (edukacije, promidZbeni materijali, i (2000) koji naglaiava da je jo5 uvijek velik broj
sl.) za podizanja razine svijesti o potrebi i nadinima ljudi vjeruje da se silovanje dogada u okolnostima
provodenja samozaStite kod gradanstva. kada nepoznati napadad upotrebom sile napadne
odraslu Zenu. Prema ovoj definiciji djedaci ili mu-
1.1. Definicije Skarci ne mogu biti Zrtve silovanja, djevojdice i
Raznolikost definiranja problema seksualnih adolescentice takoder; nadal-ie, nitko ne moZe biti
delikata upuiuje na njegovu sloZenost koja zahtijeva silovan od poznate osobe ili prisiljen na oralni ili
kompleksan pristup izudavanja istog. Pojam seksu- analni seksualni odnos.
alnih delikata u definiranju razliditi autori veZu Kritiku definiciji "silovanje je ne7-eljena seksu-
ovisno o motivima, nadinu izvr5enja, karakteristi- alna penetracija od strane mu5kog napadada", daje
kama podinitelja, a ponekad su u definiranju rede- (America Academy of Pediatrics, 1994) koji ipak
nog pojma jo5 uvijek prisutni mitovi vezani za nagla5avaju da su mnoge drlave napustile ovaj kon-
spolnost. cept i neutralizirale spol napadada, te su silovanja
Tako grupa autora (Hunter i dr., 1997) seksu- od strane poznanika takoder uvrstili su pona5anja
alni napad definira kao din nasilja u kojem je spolni kvalificirana kao seksualni delikt.
odnos iskori5ten kao oruZje.
1.2. Uiestalost pojave
U sliinoj definiciji (www.danet.org) u kojoj
je osnova problema seksualnih delikata nasilje, na- Statistidki prikaz pokazatelja o udestalosti po-
vodi se daje seksualno nasilje bilo koji din seksual- jave seksualnog nasilja u RH i svijetu nemogu6e je
ne prirode kojim se lomi povjerenje i sigumost Zrtve. usporedivati zbog mnogih razliditosti, prirnjerice
Pojam seksualnog nasilja ukljuduje silovanje, rodo- omjer broja stanovniStva u odnosu na broj podinje-
skrvnuie, seksualno zlostavljanje djece, ritualno nih kaznenih djela, tako da su navedeni pokazatelji
zlostavljanje, silovanja poznanika, bradno ili part- izneseni iskljudivost s ciljem uvida u opseZnost po-
nersko silovanje, seksualno uznemiravanje, iskori5ta- jave. Naglalavamo, da se kod ove vrste kriminali-
vanje i voajerizam. Seksualni napadi su nasilnidka teta mora imati u vidu dinjenica da je "tamna broj-
pona5anja, gdje je spolni odnos iskori5ten kao oruZje. ka " silovanj a izuzetno visoka zbog neprijavljiva-
Redeni napadi su primarno motivirani srdZbom ili nja, kojeje vezano na niz neugodnih okolnosti koji
potrebom za kontrolom, dominacijom ili poniZava- prate Zrtvu nakon izvrSenja samog iina silovanja.
njem Zrtve. Iz skupine kaznenih djela protiv spolne slobo-
Uglavnom ve6ina definicija seksualnih napa- de i spolnog 6udoreda opisanih u Glavi XIV Kaz-
da ukljuduje nasilje kao osnovni element pojma si- nenog zakona RH (1998) u godini 1999. obradeno
lovanje, a razliditosti se odituju u definiranju nadi- je 480 kaznenih djela, 5to ie za 140 ili 40,9 Vo vi(e
na izvr5enja, motiva, podinitelja i dr. nego prethodne godine. Najdeiia su silovanj4, ko-
Pojedine definicije pozitivno nagla5avaju sta- jih je zabiljeleno 94 (prethodne godine 88), u a po-
tus Zrtvei neutraliziraju odnos Lrtve i podinitelja, i ku5aju je ostalo 23 (1998.33 poku5aja) ili 36,2Vo.
njihov spol, dime se dobilo na pro5irenju za5tite Za silovanja i poku5aje silovanja prijavljeno je 74
seksualnog i ntegriteta Lrtav a. osoba, medu kojima je 6 povratnika ili 8,1 Vo.
Seksualni napadje bilo koji oblik nasilne sek- Promatrajuii starosnu strukturu o5te6enih oso-
sualne aktivnosti koji obuhva6a sva neZeljena sek- ba silovanjem, najzastupljenije su osobe izmedu l8
sualna pona5anja rangirana od maZenja do penetra- i 39 godina, a znaEajan udio od 24,5 Vo pripada
cije. Seksualni napadje kazneno djelo i kada Zrtva maloljetnim osobama.
D. Martinjak: Karakteristike potinitelja i futava, te situacija kaznenog diela silttvanja 95

Za skupinu ostalih kaznenih djela iz redene se silovanje, ilije sama to traZila. Svako od
Zena
Glave, pr|avueno je 280 osoba (prethodne godine ovih vjerovanja vode u zbunjujuie stavove, emo-
235) Sto je za 45 lli l9,lVo viSe, od kojih je 23 ili cije i pona5anja i kod Zrtve i kod podinitelja.
8,2Vo maloljetnika (prethodne godine l0,2%o), 14 ili (Schwartz, l99l).
5,0Vo mladih punoljetnika (1998. l7o). Povratnika
je bilo 16 ili 5,7o/o (Godi5nje izvje56e, 2000, MUP Popularna slika o silovanjima naglalava nasi-
RH). lje mu5karaca koji se pojavljuje niotkuda i ostvaru-
Pokazatelji koje iznose ameridki autori go- ju svoje potisnute seksualne Zelje silovanjem neke
vore da je 1992. godine objavljeno da je mjesedno Zrtve. O okviru ovakvog kulturalnog stava istide se:
preko 55000 ameridkih Zena silovano, a oko 1800 i Zenska ranjivost
dnevno (Stop Violence Against Women, 1994.).
- mu5ka dominacija

- ideja da je Zenino tijelo u vlasni5tvu mulkarca,


Isto tako detaljan statistidki prikaz daju Hun- kao i bilo koja druga imovina, koja moZe biti
ter i dr. (1997) koji navode da se u SAD-u 1.3 silo- oduzeta od onoga kome priPada
vanja odraslih Zena dogada svake minute, dok se u
jednom satu dogada 78, a ukupna brojka za godinu - mi5ljenje da se "dobra" Lena mora braniti po bilo
dana iznosi 683,000 silovanja. Jedan od Sest djeda- kakvoj cijeni
ka i jedna od detiri djevojdice silovana je do 18,5 - ideja da mu5karci ne moraju upotrijebiti silu u
godina. 39Vo ispitanika u istraZivanju Rape in Ame- svrhu dobivanja seksualnog vlasniStva Zene, jer
rica bilo je tijekom Zivota silovano viSe od dva puta. su naudeni da to dobiju i na drugi nadin
Rukovode6i se definicijom silovanja koja uklju-
duje pod taj pojam nasilni vaginalni, oralni i analni Izgleda da u svijetu jo5 uvijek prevladavaju
seks, organizacija National Violence Against Women sljedeii stavovi:
Survay utvrdila je da I od 6 Zena u U.S. i I od 33
U.S. mu5karca imalo iskustva sa pokulajem si-
- mulkarac silovanjem dokazuje -svoju mu5kost

lovanja ili sa silovanjem bilo u djetinjstvu ili u - od Zena se traZi da prihvate niZe pozicije u
dru5tvu i da se prilagodavaju zahtjevima muika-
odrasloj dobi. Isti izvor navodi daje prosjedno 1.5
raca
milun Zena godi5nje silovan od strane intimnog
partnera u SAD-u (Kilpatrick, 2000). - kulturna slika mulkosti podrZava ideju mu5karca
Prezentirani pokazatelji iz ameridke literature koji je dominantan, snaZan, aktivan, on je taj koji
prema autorici Petter (1998) samo su jedan mali zapoiinje seksualnu interakciju, a Lena je slaba,
dio nasilnidkog kriminaliteta u SAD-u. Naime, ista pasivna i submisivna
autorica navodi da seksualni napadi predstavljaju - oblik zabavljanja mu5karca je i silovanje.Z;ena
5,57o od ukupno prijavljenog nasilnidkog krimina- mora prihvatiti svoju ulogu posluSnog, popustlji-
liteta u SAD-u tijekom l994.godine. Nadalje, po- vog, zadivljenog pasivnog partnera
kazatelji navode da je I od 6 Zena silovana tijekom mu5karci kroz seks pa i silovanje demonstriraju
Zivota, te da su gotovo polovica Zrtava adolescenti.
-
svoju neovisnost
Jedna od 500 Zena silovana je tijekom trudnoie.
Svake godine vi5e od 60 000 silovanja podinjena su - od mu5karca se odekuje da bude inicijator seksu-
na Stetu Zena starijih od 50 godina. alne igre, a od Zene objekt 5to ga treba pobijediti
Pokazatelje da su ameridke Zene 8 puta de56e - odbijeni (i
naravno uvrijedeni muikarac) te5ko
silovane od europskih,i26 puta de5ie od Zena u Ja- je pod utjecajem alko-
se zaustavlja (osobito ako
panu iznosi Senate Juridiciary Committee Report hola) na todki gdje on misli da mu je mulkost
on Sexual Assault (1991). dovedena u pitanje

1.3. Stavovi i mitovi yezani uz silovanje U nekim zemljama i nekim sredinama, a obzi-
rom na prijelaz iz 20. u 2l.stolje6e neki stavovi
Nekoliko je sociokulturolo5kih dimbenika koji
djeluju kao anakronizam, primjerice:
doprinose dinjenju i prevladavaju u seksualnim na-
padajima. Neki od njih su prihvaianje pove6anja - neke Zene trebaju biti silovanejer iskadu izpro-
nasilja u interpersonalnim odnosima, neprijateljski sjeka, nisu pasivne i submisivne pa ih se stoga
stereotipi partnerskih odnosa, velik utjecaj mitova treba podsjetiti na njihovo mjesto u dru5tvu u
o silovanju, stereotipi vezani na uloge spolova. odnosu na muSkarce
Mitovi vezani za silovanje najde56e ukljuduju - neke Zene pak treba silovati zato jer pokazuju
slijedeia vjerovanja: samo Zena moZe biti silovana, preveliku submisivnost pa ih svaki mu5karac
Zrtva koja se brani ne moZe biti silovana, "ne" uvi- moZe silovati; kada i,enakalze ne to znadi da; sve
jek ne znati "ne", "dobrim" djevojkama ne dogada Lene zapravo Lele biti silovane (Modly, 1996).
96 Krintiruilogija i socijalna integruci.ia. Vol. | | (2003) Br. l' 9-l-104

1.4. Kazneno pravni poiam silovanja ma niti kaznenog djela. Silovanje svrstavamo u sku-
pinu "nepravih" sloZenih kaznenih djela, upravo
Sa kazneno pravnog stajali5ta interes o inkri- zbog toga Sto spolni odno5aj ili s njime izjednadene
miniranju pona5anja kojima se zadire u sferu spol- spolne radnje nisu same za sebe kaZniive. Nepo-
nosti nedije intime nasilni5tvom i agresivnoiiu,
i srednost napada koji karakterizira silovanje pret-
prisutan je u veiini druStava od samih podetaka kaz- postavlja istodobnost napada s poduzimanjem spol-
nenog prava. Kroz povijest utjecajem napretka i nog odno5aja ili s njime izjednadene spolne radnje.
razvoja dru5tva mijenjali su se i stavovi dovjeka u Takav sludaj neie postojati kada do toga dode na-
sferi seksualnog Zivot, a time i odredbe ondainjih kon $to je prestao napad rzralzen silom ili prijet-
zakona. njom ili se prijeti napadom koji 6e kasnije nastu-
Danas kaznenim djelima protiv spolne slobo- piti. Otpor kojeg pruZa Zrtva mora biti ozbiljan, Sto
de i spolnog iudoreda Stiti se sloboda odludivanja u znaEi da se njime izralava nedvosmislena odluka o
spolnom Zivotu i spolni moral, te Kazneni zakon protivljenju spolnom odno5aju ili s njime izjedna-
Republike Hrvatske inkriminira pona5anja protiv denoj spolnoj radnji s odredenonr osobom. Zrtva
redenih sloboda u Glavi XIV. Motiv ovih kaznenih moZe biti mu5ka ili Zenska osoba, pa i onda kada
djelaje zadovoljavanje spolnog nagona, kojeje po- podinitelj s njome Zivi u braku, bradnoj zajednici ili
red dinjenice daje u znadajnoj mjeri genetski deter- u izvanbradnoj zajednici.
miniran, uvelike i dru5tveno uvjetovan. Razvojem Kada iz osnovnog djela silovanja nastupe slje-
dru5tva mijenjaju se i shvaianja o tome 5to je u deie posljedice radi se o kvalificiranom obliku:
sferi seksualiteta prihvatljivo, a Sto nije. Tako dola-
l. djeloje podinjeno na osobito okrutan nadin
zimo do pojma spolni moral. Shva6anja o tome Sto
je spolno moralno a 5to nije utjedu i na zakonodav- 2. djeloje podinjeno na osobito poniZavajuii nadin
ca da odredene aktivnosti vezane na spolnost kri- 3. istom prilikom podinjeno je vi5e silovanja od
minalizira ili ne. viSe osoba
MoZe se re6i da su danas relacije izmedu 4. ako nastupi te5ka tjelesna povreda ili smrt osobe
prava i morala takve, da pravne norme nisu u kon-
fliktu s normama morala. I pravo i moral imaju istu 5. akoje izazvana trudnoia Zenske osobe
genezu, naime, stvara ih druStvo i sluZe normama Zbog zna(ajnosti koje sila i prijetnja kao ele-
druStva (Modly, 1996). menti kaznenog djela silovanja imaju kod razja5nja-
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske vanja same pojave, redene elemente detalinije opi-
(1998) spolni odno5aj bitan je element vi5e kazne- sujemo.
nih djela iz razmatrane skupine. Medutim, novost u Sila moZe biti apsolutna (materijalna) ili psi-
na5em kaznenom zakonodavstvu je spolna radnja hidka (moralna). Apsolutna sila je upotreba fizidke
izjednadena sa spolnim odno5ajem. Pod time se pod- snage protiv neke osobe. S njom su izjednadeni
razumijevaju ostale imisije kojima je cilj zadovolje- hipnoze, alkohola, omamljujuiih ili slidnih nadina
nje spolnog nagona, a slidne su, po modalitetu iz- kako bi se netko protiv svoje volje doveo u ne-
vedbe i po stvarnim udincima za podinitelja, imisiji svjesno stanje ili onesposobio za otpor. Bitno je za
koja je odlika spolnog odno5aja, primjerice coitus apsolutnu silu da je rijed o neodoljivoj fizidkoj sili
per anum, kod kojeg podinitelj moZe biti i mu5ka i zbog koje je prinudena osoba li5ena moguinosti da
Zenska osoba, zatim immisio in os i cunilingus. stvori ili ostvari volju.
Kazneno djelo silovanja opisano je u dlanku Psihidka silajest uporaba fizidke snage kojom
188. Kaznenog zakona, a njime se inkriminira se djeluje na stvaranje volje kod prinudene osobe u
spolni odnoSaj ili s njime izjednadena spolna radnja odredenom pravcu. Psihidka sila moZe biti primje-
koja se podini u okolnostima uporabe sile ili prijet- njiva neposredno na Zivot ili tijelo, ili posredno kad
nje da 6e izravno napasti na Zivot ili tijelo Zrtve, ili se stavlja u izgled neposredni napad na Zivot ili
na Zivot ili tijelo njoj bliske osobe. U stavcima tijelo Zrtvi bliske osobe. Za razliku od apsolutne
ovog dlanka posebno su razradeni kvalificirani ob- psihidka sila nije neodoljiva. Ona se sastoji u izboru
lici kaznenog djela koji se odnose na nadin izvrle- izmedu dva neposredno prijeteia zla.
nja ili posljedicu koja je nastupila izvr5enjem, Prijetnja mora biti takoder neposredna usmje-
odnosno dob Zrtve. rena na Zivot ili tijelo sa svrhom slamanja otpora
radi obljube. Prijetnja znadi stavljanje u izgled ne-
1.4.1. Naiin izvrSenja kaznenog djela silovanja kog zla radi utjecaja na volju napadnute osobe. Tu
Podinitelj kaznenog djela moZe biti mu5ka ili se sila jo5 ne primjenjuje kao kod psihidke sile, vei
Zenska osoba. Objekt kaznenog djelaje sloboda od- se stavlja u izgled. Mora se raditi o kvalificiranoj
ludivanja u podrudju spolnosti. Sila i prijetnja su prijetnji, tj. prijetnji odredenim zlom neposrednim
obiljeZja djela. U sludaju njihovog nepostojanja ne- napadom na Zivot ili tijelo radi prisile na obljubu.
D. Martinjak: Karakteristike potinitelja i Lrtava, te situaciia kaznenog djela silottania 97

Kada su u funkciji izvr5enja kaznenog djela nutih studentica bilo silovano od strane poznanika i
silovanja a da bi bila relevantna u kaznenopravnom da ih je 5TVobilo silovano u vrijeme izlaska sa mla-
smislu, redena sredstva prinude trebaju se primje- diiem. Silovanja na izlasku s mladi6em i partner-
njivati pod odredenim uvjetima. Uvijek je osobito ska silovanja desto se nazivaju "skrivena silovanja"
vaZno utvrditi intenzitet prinude. O tome ovisi od- jer se najdeS6e na njih gleda s nedovoljnom ozbilj-
redivanje granica izmedu obljube uz pristanak i ob- no5iu, rijetko se prijavljuju a kada se i prijave te5ko
ljube protiv volje. Intenzitet, odnosno ozbiljnost se procesuiraju.
neophodni su atributi sile ili prijetnje prilikom silo- Kao posebnost izvr5enja kaznenog djela silo-
vanja, zato se izuzetna paLnia posve6uje dokaziva- vanja istidemo u literaturi sve prisutnije mulko si-
nju tih okolnosti (Modly, 1996). lovanje i etnidko silovanje.
Prema Pino (1999) mulko silovanje kao kaz-
1.4.2.Tipovi silovanja
neno djelo vrlo je malo proudavano, moZda iz raz-
Izudavanje pojedinih vrsta silovanja i njihova loga Sto ga se doZivljava kao aberaciju zatvorske
grupiranja ovisno o odredenim dimbenicima, pro- populacije ili kao oblik nasilni5tva u homoseksual-
vode se poradi lak5eg izudavanja fenomena motiva, noj subkulturi. Mu5ke Zrtve mogu doZivjeti i biti si-
modusa izvr3enja, odnosa podinitelja i Zrtve, spola lovane dak s veiim poniZavanjim nego Zenske
i sl. Najde5ia podjela odnosi se na kategoriziranje Zrtve. Isto kao i kod Zenskih Lraava. kod mu5karaca
silovanja s obzirom na motiv podinitelja. se javlja emocionalna trauma koja uzrokuje kon-
Silovanje je uvijek din agresivnosti i nasilja fuznost i odbijanje prijavljivanja.
zato se moZe podijeliti na: silovanja iz ljutnje, silo- Etnidka silovanja dogadaju se najdelie u ratu.
vanje zbog modi, sadistidko silovanje. MoZe se re6i da je rijed o specifidnom obliku "etnid-
Silovanje iz ljutnje je tip silovanja gdje je mo- kog di5ienja" kroz reprodukciju koja blati. Taj na-
tiv podinitelju ispraZnjavanje ljutnje i lo5ih osje6aja. din "di5ienja" silovanjem ima zapravo ulogu za-
Ovaj tip podinitelja napada svoje Zrtve a karakteri- prljati. Po tome se on potpuno suprotstavlja naci-
stike tog napad su fizidka brutalnost, prekoradenje stidkom eugenizmu koji je pribjegavao politici ubi-
potrebne sile za savladavanje otpora Zrtve. Njegov janja, ali sa suprotnim ciljem, tj. osigurati distoiu
cilj je fiziiki povrijediti Zrtvu, seks postaje njegovo rase. Ova silovanja vi3e nego druga, uni5tavaju in-
oruZje, a silovanje konadni oblik manifestiranja dividualnost svake Zrtve, uni5tavaju njenu ljubavnu
ljutnje. sposobnost, doZivotno ju traumatiziraju. Osim unu-
U drugom tipu silovanja mo6 je dominantan tarnjeg uni5tenja dolazi i do iskvarenosti njihovog
motiv za podinitelja. Kod ove vrste napada podini- cjelokupnog odnosa prema svijetu, konadnim sro-
teljev cif nije povrijediti Zrtvu vei posjedovati ju zavanjem njihovih ne samo osjeiajnih, nego i obi-
seksualno. Seksualnost postaje sredstvo kojim podi- teljskih i druStvenih odnosa, a Sto ih dini osobama
potpuno razvla5tenim od samih sebe (Modly, 1996).
nitelj kompenzira neispunjene potisnute osjeiaje
mo6i, kontrole, autoriteta, snage i sl. Cesto podini-
telji ove vrste silovanja poridu da je spolni odnos 1.5. Neke karakteristike irtva silovanja
bio nasilan, jer su uvjereni da je Zrtva s njima uZi- Prema Pospi5il-Zavr5ki (1983) kod svakog do-
vala i da ih je seksualno Zeljela. vjeka postoji do odredenog stupnja nesvjesna vikti-
Sadistidko silovanje je seksualna transforma- mizirajuda receptivnost. Prelazi li viktimizirajudi
cija podiniteljeve ljutnje i modi u ne5to Sto je za potencijal normalnu granicu, stiZemo do viktimizi-
njega erotsko. Cilj podinitelji ovog tipa silovanja je rajuieg determinizma. Slaba todka pojedinca koja
zlostavljati Zrtve kako bi uZivali u njihovoj patnji, ih dovodi u stanje da postanu Zrtve ne mora se neo-
bespomo6nosti, mudenju, boli i strahu (www.danet. phodno nalaziti na podrudju psihidke datosti, vei se
wicip.org) moLe nalaziti na biolo5kom ili socioloikom po-
Autorica Cowan (2000) govori o detiri tipa si- drudju.
lovanja dija razliditost je u stupnju meduljudskih Ovisno o stajali5tu s kojeg motrimo Zrtvu,
odnosa izmedu lrtve i podinitelja, koji se proteZu uzroci i sklonosti da se postane Zrtvom nalaze se,
od potpunog nepoznavanja do vrlo bliske ljubavne na biolo5kom, sociolo5kom ili psiholo5kom planu
veze. Tako razlikuje silovanje od strane potpunog liEnosti.
stranca, silovanje poznanika, silovanje na izlasku s Rizici da se postane Zrtvom silovanja usko su
mladiiem, silovanje partnera. Nagla5ava da je silo- povezani uz faktore koji odreduju izbor Zrtve i fak-
vanje od strane poznanika najudestaliji oblik silo- tora koji tomu doprinose. U svakodnevnoj praksi
vanja i da se ovaj tip silovanja dogada izmedu 80Vo kriminalisti si postavljaju sljedeie pitanje: odluduje
do 90Vo. IstraZivanje provedeno na uzorku od 3000 li puki sludaj tko 6e postati Zrtva silovanja ili posto-
studentica pokazaloje daje 847o seksualno napad- je neki neodredeni faktori koji utjedu na taj izbor?
98 Kritninoktgija i sot'ijalna integntciitr. Vol. I | (2003) Br. l' 93-104

Kriminalistidka praksa pokazuje da je relativno mali slidnih rezultata vezano na op6e karakteristike po-
broj Zrtava izabran sludajno. Isto tako izgleda da ri- ' dinitelja, kao Sto su primjerice, dob, obrazovni, so-
zici da se postane Zrtvom silovanja u Zenskoj popu- cioekonomski satus, bradno stanje, sklonost alko-
laciji nisu podjednako rasporedeni. Rijed je o tzv. holu i drogi, ranija prijavljivanost. Na ovom pod-
viktimogenim predispozicijama, karakteristidnim rudju usporedili smo rezultate stranih istraZivanja
crtama ili posebnim osobinama koje dine neku Ze- sa sa rezultatima jednog domaieg istraZivanja, te je
nu izloZenijom ili manje za5tiienom, stalno ili po- mogude izvesti zakljudak da se podinitelji po svo-
vremeno, od drugih da postane Lrlva tzv. latentne jim opiim karakteristika ne razlikuiu.
Lrtve
Uloga koju Zrtva ima desto zavisi od njenih Rezultati istraZivanja (Pu5karii, l99l) diji je
osobnih predispozicija, jer stav, pona5anje i pos- cilj bio raidlaniti raspoloZive psiho-socijalne zna-
tupci Zrtve nerazdvojno su povezani s karakteri- dajke osobnosti forenziike populacije podinitelja
stidnim crtama njezine lidnosti. Opasne situacije silovanja i njihovih obitelji, a koje je provedeno na
koje pripremaju silovanje nerijetko su uzrokovane populaciji od 22 podinitelja, kojima je izredena si-
pona5anjem Zrtve. U svezi s navedenim ipak sma- gurnosna mjera obaveznog psihijatrij skog lijeienja
tramo neosnovanim stavove nekih branitelja koji i duvanja u Klinidkoj psihijatrijskoj bolnici Vrapde
na sudu istidu da odrasla Lenau sludaju jednog na- u Zagrebl, komparirani su sa rezultatima stranih
padada moLe izbie1i napad. Pri tome se treba voditi autora.
raduna o opiem psihidkom stanju Zrtve, ako i o
a) Dijagnostidka analiza srodnika - 6 srodnika po-
tome da Zene u mladosti nisu odgojno usmjerene dinitelja (5OVo) su ovisnici o alkoholu, 3 srod-
na mjere samoza5tite (Modly, 1996).
nika (25o/o) su psihidki bolesnici' 2 srodnika
(16,67Vo) su osobe s poreme6ajima lidnosti -
1.6. Neke karakteristike poEinitelja kod l0 podinitelja silovanja (54,55o/o) nije se
silovanja mogla provesti dijagnostidka analiza srodnika;
Znanstvena istraZivanja promijenila su sliku o (Pu5karii, l99l)
silovateljima koja ih je dugi niz godina oslikavala b) Skolst<a sprema podinitelja - l l podinitelja
kao osobe poremeienih seksualnih nagona' sa te5kim (50Vo) je sa nezavrSenom osnovnom Skolorn, 6
psihiikim i mentalnim poreme6ajima. (27,27Vo) je poEinitelja sa zanatorn ili nekom
Prema Petter (1998), silovatelji uglavnom nisu drugom srednjom Skolom, 2 (9,09Vo) poEinite-
mentalno bolesne osobe, psihotidari ili bludnidari' lja su sa viSom Skolom ili fakultetorn,2 (9,09%:)
To su obidno osobe koje su neuspjelne u socijal- su podinitelja kaznenog djela silovanja bez Skole
nim kontaktima, koji pokazuju znadajnu nesigur- (Pu5karii,l99l );
nost, i koji imaju malo samopo5tovanja' Silovatelje Garvey (1998)je takoder kao i prethodno nave-
autorica dijeli u tri kategorije: silovatelj motiviran deni autori ufvrdio da ve6ina silovatelja posje-
potrebom za dominacijom, silovatelj motiviran duje srednjo3liolsko obrazovanje,
ljutnjom i sadistiEki silovatelj.
Silovatelji motivirani potrebom za moii dine c) Bradno stanje - 12 (54,54Vo) podinitelja je ne-
557o svih silovatelja. Oni obidno napadaju osobe oZenjeno, 7 (31,82Vo) je oZenjeno,3 (13,64Vo)
njihove starosne dobi, silovanje dine s umi5ljajem, su razvedena, dok medu podiniteljima kazne-
koristeii bliskost s Zrtvom, a pri samom silovanju nog djela nema niti jednog udovca (Pu5kari6'
koriste silu tek minimalno. l99r);
Garvey (1998) je utvrdio da dak 63,5Vo po6-
Oko 4\Voje silovatelja koji su motivirani ljut-
nitelja Zivi sa roditeljima ili rodbinorn, Sto je
njom. U suprotnosti su sa prethodnim tipom silo-
takoder potvrda o njihovoj nesposobnosti os-
vatelja, jer su njihova ciljana skupina vrlo mlade ili
tvarivati osobne veze, ali i ovisnosti o ljudima
vrlo stare osobe. Prilikom silovanja primjenjuju koji ih prihva6aju. Velik postotak neoZenjenih
izuzetno veliku silu koja rezultira fizidkim povre-
podinitelja ukazuje daje ve6ina njih zastra5ena
dama Zrtve.
bilo kakvom vezom i obavezama. Cak i oni koji
Sadistidki silovatelji Eine 5Vo ukupnog broja su bili oZenjeni samo 38,1olo ostalo ih je u bra-
silovatelja. Njihovi zlodini uglavnom su unaprijed ku. Vedina podinitelja ie zbog te socijalne izo-
planirani, vrlo su opasni iLrtve desto puta nepreLi- lacije bila seksualno deprivirana.
ve napad. Cilj im je mudenjem i iZivljavanjem nad
d) Odnos podinitelja prema alkoholu - 60Vo pot'i'
Lrtv ama postizu erotsku satisfakciju.
nitelja kaznenog djela silovanja konzumira al-
kohol, dok je sindrom ovisnosti prisutan kod
Brojni autori koji se bave izudavanjem karak- (45,45Vo) podinitelj a (Pu5karii, I 99 I);
teristikama podinitelja silovanja doili su do vrlo

I
D. Martinjak: Karakteristike potinitelia i l.rtava, te situttcija kaz.nenog djela silovanja 99

Garvey (1998)je iznio podatak koji ukazuje da rak sa niskim postocima dinile su udovice i Lene
su gotovo svi podinitelji u vrijeme podinjenja koje Zive odvojeno od partnera.
kaznenog djela bili svuesni svojih radnji i da ih Prema etnidkoj i rasnoj pripadnosti 78Vo bilo
77,8Vo nije bilo pod utjecajem bilo kakve dro- je bjelkinja, 137o cmkinja,TVo hispanjolki i 2o/o os'
ge, govori da su podinitelji znali Sto rade, te da talih.
su bili uradunljivi. Podinitelji koji su u pro5losti
U 46Vo sludajeva Zrtve su Zivjele u provin-
i sami bili spolno zlostavljani i koji su imali cijskim naseljima, 36Vo u urbanim sredinama, a
probleme sa mentalnim zdravljem, veiina ih je l87o na selu.
alkoholiEara ili narkomana, Sto ukazuje na nji-
Samoobrana je kori5tena u 74Vo sludajeva a u
hovu izraZenu neodgovornost i pomanjkanje
26Vo slulajeva vzrtva se bez obzira na povrede nije
samokontrole.
branila.
Uzroci povreda kod Zena nakon Podaci koji se odnose na podinitelje fizidkog
fiziEkog napada: Uloga samoobrane nasilja na Zenama pokazuju da je najve6i broj
podinitelja njih 487o starosti vi5e od 30 godina,
IstraZivanje kojeje provela Thopson sa surad- 367o ih je izmedu l8 i 29 godina starosti, a 16%o is-
nicima (1999) pokazalo je da fizidko nasilje protiv pod 18 godina. 70Vo je bijelaca, 23Vo cmaca i l%o
Zena godiSnje u SAD-u rezultira sa viSe od 5000 ostalih rasa. Cak 79Vo podnitelja nije u vrijeme na-
umorstava i I milion povreda razliditih kategorije. pada koristilo oruZje, l47o koristilo je hladno oru-
Podaci su uzeti iz ameridkog istraZivadkog centra Lje, aTVo vatreno oruZje.
National Crime Victimization Survey, a prikupljani Vezano na odnose izmedu Lrtve i podinitelja
su u razdoblju od 1992 do 1995. godine. Cilj istra- je najveii broi $6Vo)
iz pokazatelja je vidljivo da
Zivanja bio je ispitati relacije izmedu rizika povre- intiman partner, podjednaki broj (217o) je u odnosu
da i uporabe samoobrane u vrijeme samog napada. i povremenih poznanika,
na Zrtvu bilo stranaca
IstraZivanje je takoder ispitivalo koji je oblik samo- i77o tlanova obitelji.
l67o daljnjih poznanika
za5tite najpogodniji u situaciji napada, te je mjerio
U 52Vo sludajeva zaLrtvuje to bio prvi napad,
koliko vremena je trebalo Lrtvi da se podne braniti
a u 48Vo sludajeva ponovljeno fizidko zlostavljanje.
nakon Stojoj je nanesena povreda.
Uzorak je dinilo 3206 incidenata koji su se do-
Temeljem znanstvenih metoda kori5tenih u in-
gadali od 1993. do l995.godine u kojima su se Zene terpretaciji podataka zakljudeno je da su samoobra-
na, meduljudski odnos izmedu Lrtve i podinitelja,
starije od l2 godinaLallle na pokulaje ili dovr5ena
obrazovanje Lrtvei oruZje koje napadad koristi poj-
djela fizidkog zlostavljanja. Fizidko nasilje prema
NCVS definirano je kao protuzakoniti fizidki na- movi koji se moraju uvaZavati kod predvidanja
pad, ili prijetnja napadom. U ovaj uzorak nisu pot- rizika povreda. Nadalje, zakljuduju da je vjerojat-
pale kategorije seksualnog nasilja i razbojni5tava, a nost od povreda manja kod Zena koje se brani u tre-
takoder u uzorak nisu u5li dogadaji gdje je podini-
nutku napada, odnosno da su de5ie povrijedene
Zene koje se ne brane ili se brane ve6 kada im je na-
telj bio Zenskog spola. Zrtve koje su u redenom
nesena povreda. Zakljudenoje da ovi podaci nisu u
razdoblju doZivjete viSe odjednog napada izja5nja-
vale su se samo o vremenski najbliZem dogadaju.
skladu s ranijim istraZivanjima u kojima je bilo
izneseno dajeLena u ve6em riziku od povreda ako
Rezultati dobiveni ovim istraZivanjem poka- se tijekom napada brani.
zali su da je od 3206 napada u 29Vo sludajeva za-
vrSilo povredama Zrtve. U ve6ini napada Zrtve su se
1.8. Vjerovanja vezana uz uzroke silovanja
branile za vrijeme dogadaja (74Vo), u 67o sludajeva
samoobrana je nastupila tek kada su povrede nane- Cilj istraZivanja autorice Cowan (2000) bio je
sene. istraZiti uzroke silovanja, kaZnjavanja i tretmana
Sljede6i podaci odnose se samo na onih 29Vo podinitelj detiri vrste silovanja (silovanje od strane
sludajeva u kojima je Lrtva bila povrijedena. Kada nepoznate osobe, poznanika, silovanje na izlasku i
se promatra dob Zrtava podaci pokazuju da su naju- silovanje partnera).
groZenije bile Zene starosti izmedu 18 i 34 godine Uzorak u ovom istraZivanju dinilo je 376 stu-
njih je u uzorku bilo 527o, izmedu 12 i 17 godina denata od kojih je 200 bilo Zena i 168 mu5karaca
l3vo, a iznad 35 godina biloje 35Vo Lrtava. dok ostali nisu odredili svoj spol. Svaki ispitanik
Sa srednjo5kolskim obrazovanjem bilo ie 7 2Vo, dobio je jedan opis dogadaja s time da su postojala
a sa nezavr5enom srednjom Skolom 28Vo Lrtava. detiri opisa silovanja zbog detiri tipa silovanja. U
samom opisu o dogadaju se nije govorilo kao o si-
Promatraju6i bradni status najvi5e je bilo neu-
lovanju, tako da su nakon ditanja ispitanici odgo-
danih Zena njih 4l%o, sa 28Vo participiraju Zene u
varali da je za njih opisani dogadaj bio silovanje.
braku, lSVobiloje rastavljenih Zrtava, a ostali uzo-
r00 Kriminologija isocijalna integ,raci.ia. Vol. ll (2003)Br. l' 9-l-104 d

I
Samo 2 ispitanika odgovorila su da nije dok je 374 vanja, oba spola de56e su prijavljivali silovanje kada
ispitanika svoje pride opisalo silovanjima. Nakon su im za vrijeme silovanja nanesene povrede od
iitanja ispitanicima su bile ponudene 32 varijable u strane napadada.
skladu s postavuenim ciljem istraZivanja. Multivarijantna analiza pokazala je da Zene
Dobiveni rezultati pokazuju da postoji razlika vi5e od 1,5 puta prijavljuju silovanja od mu5karaca.
izmedu razliditih vrsta silovanja i uodenih uzroka
od strane Zenskih ispitanica koje snaZno povezuju 1.10. Penolo5ko motri5te
partnersko silovanje i silovanje na izlasku sa pato-
S penolo5kog motri5ta uvaZava se mi5ljenje
logijom mu3karca. Za Lenske ispitanice najpozna-
da tretman podinitelja kaznenih djela podinje ved
tiji je mit koji govori o tome da Lrtva mora Sutjeti, prvim kontaktom podinitelja sa zakonom, odnosno,
ne prigovarati silovatelju, te da mora otrpjeti silo-
tretman podinje od policije koja otkrije podinitelja'
vanje.Iste su primijetile da je samokrivljivanje Zrt-
pa preko sudskog postupka, do tretmana u penalnoj
ve de56e kod silovanja partera ili mladi6a, 5to je i
ustanovi.
povezano s dinjenicom da se takova silovanja rjede
prijavljuju i procesuiraju, nego ona gdje je silova- U doma6oj literaturi izostalo je istraZivanje u
telj bio stranac. kojem bi se izudavale karakteristike podinitelja. Zrt-
ve, nadina izvrlenja kaznenog djela, te situacija u
Pokazatelji nisu potvrdili hipotezu da je uzrok
kojima dolazi do silovanja, a kojim bi se do5lo do
silovanja od strane nepoznate osobe mu5kardeva
eventualnih spoznaja koju vrstu kazne primijeniti
patologija, naime ispitanici su se izjasnili da je pa-
prema odredenom podinitelju. Nadalje, s kriminali-
tologija jo5 vi5e kao uzrok izrailena kod silovanja
stidkog aspekta. takoder postoji potreba zaizu(ava-
na izlasku i silovanja od strane poznanika.
njem navedene problematike, iz razloga unaprje-
Mu5ki ispitanici preporudili su stroZi tretman denja rada policije, prije svega kod otkrivanja iden-
za silovatelje poznanica, dok su Zenski ispitanici titeta podinitelja, ali i poslova vezanih na prikuplja-
traZili stroZi tretman za silovatelje koji su djelo nje dokaza, bitnih za daljnji kazneni postupak. Za
podinili na izlasku sa Zrtvom. pretpostaviti je da bi odredene znanstvene spoznaje
doprinijele podizanju kvalitete kaznenih spisa, dija
1.9. Spolne razlike u prijavljivanju posljedica bi se zasigurno odrazila i u samoj sud-
silovanja skoj odluci kod izbora vrste sankcija.
Ameridki istraZivadki centar National Crime Novo hrvatsko kazneno zakonodavstvo uz pro-
and Victimization Survey (NCVS) radio je istraZi- mijene o visini kazne, nije donijelo nikakve promi-
vanje na uzorku od 897 ispitanika koji su u razdob- jene vezane na vrstu sankcija koje se odreduju pc>
lju od 1979. do 1987. godine bili Zrtve silovanja (od diniteljima seksualnih delikata. Iako je od strane
redenog broja 8l ispitanik bio je mu5kog spola). odredenih strudnjaka postcrjala inicijativa koja je
Cilj istraZivanja bio je ispitati i usporedili prijave upuiivala kritiku postojeiim sankcijama i zahtije-
silovanja koje su bile podnesene od strane mu5ka- vala da se uz postoje6e uvedu i alternativne sank-
raca i Lena (Pino, I 999). cije, konkretno, poseban tretman seksualnih podi-
nitelja, takvi prijedlozi nisu uvaZeni. Prema Kazne-
Deskriptivni podaci govore da su Zrtve oba
nom zakonu Republike Hrvatske (1998) sigurnosna
spola imale podjednaki socioekonomski status. Vedi-
mjera obaveznog psihijatrijskog lijedenja uz duva-
na Lrtava bilo je bijelaca, mlade dobi koji nisu bili
nje u zdravstvenoj ustanovi moZe se primijeniti sa-
u braku. Mu5ke Zrtve de5ie su bile zaposlene i oZe-
mo prema podinitelju koji je kazneno djelo podinio
njene u vrijeme silovanja, nego Zene. Nadalje pod-
jednaki rezultati dobiveni su u oba spola vezano na u stanju smanjene ubrojivosti.
sljede6e situacije: de56e su silovani u urbanim sre- O potrebi primjene terapijskih tretmana do-
diriama (93Vo), silovatelji su u 66Vo bili bijelci' si- voljno govori podatak da podinitelji seksualnih de-
lovatelji su u oba spola de5ie bili stariji od 18 likta koji su pro5li terapijski tretman ponove djelo
godina (92Vo), oba spola podjednako su bila ugro- u 5-7 7o sludajeva, dok oni podinitelji koji nisu
Zena povredama (807o), te su traZili medicinsku pro5li tretman ponove djelo u najmanje 807o sluda-
pomod (50Vo). jeva (Jerkov, 2000).
MuSkarci su de56e nego Zene bili silovani tije- Podinitelji seksualnih delikata imaju razlidite
kom dana, od strane vi5e silovatelia, uz prisustvo potrebe za terapijom, koje pri planiranju terapije
oruZja, dedie su silovani na javnom mjestu, i de56e valja ustanoviti posebnim dijagnostidkim testira-
od strane nepoznatih napadada silovatelja. Muikarci njem, a pri provedbi terapije stalno provjeravati.
su rjede bili silovani kod ku6e, vi5eje bilo dovr5e- Potpuni tretman podinitelja spolnih delikata je sva-
nih silovanja, te su se rjede mogli obraniti od napa- ki oblik intervencije osmi5ljen u cilju prevencije ili
dada. Nadalje, mu5karci su rjede prijavljivali silo- smanjenja rizika od specijalnog povrata. Osnovni
D. Martinjak KaTakteristikc poiinitelja i irtava, te situacija kaznenog djela silovanja l0t

cilj tretmana je postizanje kontrole i to unutra5nje znatog kriminaliteta. JoS uvijek neki strudnjaci sma-
kontrole nad podiniteljem ili vanjske kontrole od traju postotak povrata podinitelja seksualnih deli-
strane druStva, koja ie sprijediti podinitelja da po- kata relativno mali, iako je generalno shva6anje da
novi djelo, smje5tavanjem u kaznene ustanove. je taj postotak vrlo visok. Kao razlog te deskripcije
Navodimo nekoliko vrsta tretmana kojima je navode slijede6e:
cilj postizanje kontrole nad podiniteljevim ponada- - nepoznavanje razlika izmedu generidkog i soci-
njem jalnog povrata;
l. Kemoterapija razliditim antiandrogenidnim hor- - veliki interes medija za podinitelje seksualnih
monima koji imaju ublaZavajuii efekt na spolnu delikata, a posebno ako su podinjeni na Stetu
agresivnost i povedavaju samoregulaciju spol- djece;
nog pona5anja. Upotreba ovih hormona jo5 je u javnosti;
eksperimentalnoj fazi ali dosada5nji rezultati - snaZna osuda

upu6uju na znadajnu mogudnost kontrole antiso- - podinitelji koji dine druge vrste kaznenih djela
cijalnog spolnog pona5anja. nisu toliko eksponirani, odnosno ne postoji toliki
interes medija i javnosti , npr. podinitelje imo-
2. Modifikacija pona5anja putem razliditih vjeZbi
vinskih delikata kod kojihje daleko veii povrat
uvjetovanja s ciljem smanjivanja doZivljaja spol-
od navedenih podinitelja (Grubin, 1999).
nog uzbudenja. PokuSava se promijeniti podini-
telje spolne sklonosti. Iako se u laboratorijskim
1.11. Prevencija
uvjetima moZe vidjeti kako je ova bihevijoralna
terapija uspje5na, nije utvrdeno koliko se ove Zbogvelih mogudnosti istraZivanja i druStve-
promjene zapravo prenose i u realne uvjete, od- nog rada u svijetu su danas poznati mnogi modeli
nosno ne laboratorijske situacije. kojima se preveniraju situacije seksualnih napada-
3. Psihoterapija razliditim pristupima temeljenim ja. Postoje razni oblici samoza5tite od kratkih uputa
na psihodinamskom pristupu prema kojem je putem medija kako izbjeii takve situacije, raznih
spolno zlostavljanje simptom unutra5njih emo- grupa podrSke, vikend seminara na kojima se dobi-
cionalnih sukoba koji se mogu razrije5iti kroz vaju informacije o kaznenim djelima, o tome tko je
postizanje svjesnosti i bolje razumijevanje stvar- napadad, kako se obraniti, pa sve do sportskih tre-
nih, prikrivenih problema. Odekuje se da podini- ninga na kojima se stjedu vje5tine kako se u kri-
telj kroz introspekciju postigne bolju kontrolu tidnoj situaciji obraniti.
nad svojim spolno neprikladnim pona5anjem. Bitno je re6i da se seksualni napad moZe do-
4. Psihosocijalno obrazovanje s kombinacijom re- goditi svakoj Lenibez obzira na godine, socioeko-
edukacije, resocijalizacije i savjetovanja. Cilj je nomski status, te se desto nagla5ava da je svaka
uputiti podinitelja na Zivotne pote5ko6e koje su Lena, ali i mu5karac, potencijalna Zrtva. Ta svjes-
ga odvele do ovakvog pona5anja, te pronalaZenje nost uvelike moZe reducirati situacije u kojoj netko
nadina izbjegavanja takvih stresnih situacija od- moZe postati Lrtva.
nosno razvij anje prikl adn ij ih vj e5tina suodavanj a samoza5tite je da se prepoznaju i izbjegnu
Cilj
s takvim situacijama. Takoder, cilj je i prepozna- neke kritidne situacije, pa se iz tog razloga tiskaju
vanje ranih znakova i obiljeZja koje ga dovode publikacije sa sljedeiim sadrZajem:
do neprikladnog pona5anja i upuiuju na to da ie
ponoviti djelo.
- desto se silovanja dogadaju u okvirima situacij-
skih delikata (sama situacija dovede do kazne-
5. DruStveno kaZnjavanje podinitelja seksualnih nog djela bez planiranja) zato je dobro da kada
delikata smje5tajem u kaznene ustanove s ciljem Zeni postane neugodno (npr. partner vide na nju.
fizidkog onemogudavanja da ponovi svoje djelo perverzan je ili sl.) takvu osobu odmah napusti
i promijeni pona5anje. Iako druStvo kaZnjava po- bez razmi5ljanja hoie li povrijediti njegove osje-
dinitelje iz drugih razloga, promjena pona5anja 6aje1'
jest jedan od ciljeva, no ne postoji ni5ta u samoj
- dobro je uvijek nekome re6i s kime se izlazi i
dinjenici Livota u zatvoru Sto moZe promijeniti gdje.
prirodu spolne orijentacije ili povedati sposob- Upozorenja se nadalje mogu grupirati vezano
nost odupiranja da se pona5a na temelju nepri- na pojedine situacije:
kladnih spolnih isku5enja (Berlin, Krout, 1986).
- uvijek je dobro imati zatvorene prozore i vrata u
Postotak povrata seksualnih podinitelja sma- automobilu
trao se vrlo niskim. Niski postotak po procjenama - ako Vas netko prati u voZnji, ostanite u autu za-
iz pro5losti imaju svoje razloge u tome da je pri kljudani i dekajte priliku da se dovezete do ku6a
prosudbi postotka povrata uzeto samo podrudje po- gdje moZete dozvati pomoi
t02 Kriminololqi.ja i socijulna integraciia. Vol. | | (200.1) Br' I, 93- l04

kod noinih parkiranja birajte mjesta koja su os- odnosno prepoznavanja rizidnih situacija. pokreta-
vijetljena i na kojima ima ljudi nje socijalnog marketinga za podizanie raz-ine svi-
jesti samoza5titi kod gradanstva
prije nego udete u auto provjerite da li je prazan
na ulici pratite Sto se dogada oko vas pogotovo Cilj je ispitati povezanost obiljeZja tijeka izvi-
noiu, izbjegavajte hodati uz zidove kuia ili da sa obiljeZjima nadina izvr5enja kaznenog djela
haustora kako bi izbjegli da vas netko ne pote- si lovanja, karakteristik ama Lrtv e, karakteri stikama
gne u unutrasnjost kuie
podinitelja i situacijom , zatim obiljeZja situacije sa
ne stopirajte karakteri stik ama Lrtv e i karakteri sti kanra podin ite-
kad vas netko doveze pred ku6u zamolite ga da lja, zatim obiljeZja situacije sa vremenom, mjestom
prideka dok ne udete u stan i nadinom izvrlenja kaznenog djela. Nadalje, cilj je
ispitati postoji li povezanost izmedu vremena pre-
u kuii obavezno zakljudajte vrata i prozore poznavanja potencijalne opasnosti od strane Zrtve
nikad ne otvarajte vrata odmah nakon kucanja, sa karakteristikama Zrtve, karakteristikama podini-
zahtijevajte da vam se posjetitelj predstavi telja i situacijskim obiljeZjima, ispitati hoie li kara-
budite oprezni u stambenim prostorijama kao Sto kteristike podinitelja i karakteristike Zrtve biti po-
vezane sa nadinom izvr5enja kaznenog djela
su praonice, garaLe, uredi nakon radnog vremena
upoznajte se sa susjedima kako biste se imali 2.2. Hipoteze
kome obratiti za pomoi (www.ncpc.org)
Hl - obiljeZja tijeka izvida biti 6e statistidki zna-
dajno povezani sa obiljeZjima nadina izvr5enja kaz-
Iz redenog proizlazi da se koncepcija Zene kao
nenog djela silovanja, karakteristikama Zrtve, kara-
legitirnne mete silovanja uklapa u dominantno mi-
kteristikama podinitelja i situacijom
Sljenje da prevencija silovanja ovisi o Zeni koja mi-
jenja (mora mijenjati) svoje pona5anje, primjerice H2 - obiljeZja situacije biti ie statistidki znadajno
u sljede6em pravcu: povezana sa karakteristikama Lrtve i karakteristi-
piie ni od strane poznanr- kama podinitelja
ne prihva6aj poziv na
ka, a kamoli stranca H3 - obiljeZja situacije biti 6e statistidki znadajno
povezana sa vremenom, mjestom i nadinom izvrie-
ne hodaj sama nodu
nja kaznenog djela
ne nosi izazovnu odjedu
H4 - vrijeme prepoznavanja potencijalne opasnosti
ne posjeiuj nodne lokale u kasne sate od strane Zrtve biti ie statistidki znadajno povezano
ne iniciraj seksualnu igru ili predigru, ako ne sa karakteristikama Zrtve, karakteristikama podini-
misli5 iii do kraja telja i situacijskim obiljeZjima
ne obedavaj ono Sto nede5 dati H5 - karakteristike podinitelja i karakteristike Zrtve
ukoliko si Zena budi ono Sto se od tebe odekuje:
biti ie statistidki znadajno povezane sa nadinom
izvrSenja kaznenog djela
osjetljiva, dedna, pasivna, ovisna i ispravna, itd.
(Modly,l996).
2.3. Metode rada
2.3.1. Uzorak
2. CILJ, HIPOTEZE I METODE RADA Predvideno je da 6e u istraZivadkom dijelu
2.1. Ciljevi uzorak diniti oko 500 kaznenih djela silovanja po-
dinjenih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
Kraj nj a svrha i straZivanj a problemati ke seksu- 1999. do 2002. godine.
alnih delikata je da se sa kriminalistidkog i krimi-
nolo5kog stajali5ta rasvijetle aspekti koji do sada 2.3.2. Instrumenti
nisu bili izudavani u na5oj zemlji. Sa stajali5ta kri- Podaci ie biti prikupljeni pomoiu Upitnika o
minalistike svrha je dobiti pokazatelje koji bi se kaznenom djelu silovanja (autora Martinjak, D.,
mogli koristiti u dijelu udinkovitijeg otkrivanja po- Mik5aj-Todorovi6, LJ., Dujmovie,, Z. 2001.)
dinitelja, prikupljanja dokaza, opienito dobiti po-
kazatelje koji bi doprinijeli uspje5nijem vodenju 2.3.3. Metode prikupljanja podataka
kriminalistidke obrade kod kaznenih djela silova- Podaci 6e biti prikupljani temeljem uvida u
nja. U kriminolo5kom dijelu svrha je doii do spo- kaznene spise, vezane na kaznena djela silovanja,
znaja koje bi pridonijele izradi korisnih materijala koji se nalaze u'policijskim upravama na podrudju
zaLrtve u smislu prevencije, zatim rasvjetljavanja, Republike Hrvatske.
D. Martinjak: Karakteristike potinitelja i irtava, te situacijtt kaz.nenog djelo silovanja 103

2.3.4. Metode obrade podataka 8. Jerkov, M. (2000.): Seksualni delikti na Stetu djece i
mladih s posebnim osvrtom na 5ibensko-kninsku Zupa-
Pri obradi podataka koristit ie se analiza apso- niju, Diplomski rad, MUP, Policijska akademija, Viso-
lutnih i relativnih frekvencija na svakoj od ispitiva- ka policijska 5kola, Zagreb.
nih varijabli, analiza tablica kontingencije, kano-
9. Kazneni Zakon Republike Hrvatske (1998).
nidko korelacijskih analiza i analiza varijance, te
10. Kilpatrick, D.G. (2000): Rape and Assault. National
analiza sludajeva.
Violence Against Women Prevention research Cetrter.
OEekivani rezultati I l. Modly, D. (1996): Metodika istraZivanja silovanja.
Ministalstvo unutarnjih poslova.
Ovo bi istraZivanje trebalo doprinijeti krei-
ranju programa prevencije silovanja u zajednici, 12. Petter, L. M. (1998): Management of fetnale sexual
assault. American Family Physician.
pruZivii niz vrijednih podataka na osnovu kojih ie
biti moguie izraditi djelotvornu strategiju. 13. Pino, N.W. (1999): Gender Differences in Rape Re-
porting. Sex Roles: A Journal of Research.
14. Pospi5l-Zavr5ki, K (1983): Dosada5nje viktimolo-
LITERATURA gijske spoznaje o Zrtvama seksualnih krivilnih djela.
Priruinik, 4.
|. American Academy of Pediatrics, Committee on
15. Puikarid, R.(1991): Forenzidkepsihijatrijska anali-
Adolescence, (1994): Sexual assault and the adolescent
za karakteristika liinosti podinitelja ubojstava i slovanja
Pediatrics.T6 | -765
i njihovih obitelji. Penolo5ke teme, 6, l-4,97-103.
2. Berlin, F. S., Krouth, E. (1986): pedophilia: Diagnos-
16. Schwartz, I. L. (199 l): Sexual violence against
tics Concepts Treatment and Ethical Considerations. women: prevalance, conseguences, social factors, and
Haden, D.C. out of harms way: Readings on Child Sex-
prevention, 363-373.
ual Abuse, Its prevention and treatment. Phoenix. The
Oryx Press. 17. Senate Juridiciary Committee Report on Sexual As-
sault, 1991.
3. Cowan, G (2000): Beliefs About the Causes of Four
Types of Rape. Sex Roles:A Journal of Research. 18. Stop Violence Against Women, NOW Legal De-
f'ence Found: 1994.
4. Garvey, D. (1998): Sexual Villainy: A Sex oft'ender
Profile. 19. Thompson, M.P., Simon, T.R., Saltzman. L.E.,
Mercy, J.A. (1999): Epidemiology of Injuries among
5. GodiSnje Ministarstva unutarnjih poslova
Women after Physical Assaults: The role of Self-
(2000).
Protective Behaviors. American journal of Epiclemiol-
6. Grubin, D. (1999): Sex offending against children: ogy, 150,3.
Understanding the risk: policing research Series paper
20. www.danet.wicip.org
99.
21. www.npc.org
7. Hunter, S.M.,Bentley Cewe, B.R., Mills, J.L.(1997):
Police response to crimes of Sexual Assault. A Training
Curriculum.
104 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. I I (2003) Br. l,93-104

THE CHARACTERTSTICS OF RAPISTS, THEIR VTCTIMS,


AND THE CONTEXT OF SEXUAL OFFENDING

Summary
The goal of this the criminologic and criminalistic research into sexual offending issues is to cast more light on
the aspects of this problem that are rarely studied in our country. Namely, criminalistic research coud yield some fac-
tors which could be used for more effective offender detecting, evidence collecting and conducting criminalistic in-
vestigatrion.
Futrhermore, it is expected that those factors could contribute creating more efficient self-protection programs,
and to rape prevention in general.
In this preliminary paper, the sexual offending is analysed through various definitions and legal concepts, atti-
tudes and myths. Also, several foreign research were presented.

Keywords: rape, sexual offending, prevention