Demokracija I Sigurnost BR 3

Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
ja zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara ~no su zadovoljne svojim izoliranim ìvotom u svijetu
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju
Sadržaj
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
poruke da ove dràve nisu sposobne da se same so- odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
bom oblikuju kao samoodrìvi politi~ki entiteti. stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika-
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpskeUvodnik
Uvodnik
etni~ke za- 53 Vlado
Vlado Azinović
Azinovi}
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
POČETAK JEDNOG LIJEPOG PRIJATELJSTVA?
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro-
konstituirati kao remetila~ki faktor no veTema
Tema drà broja
ve,
broja kao EUROATLANTSKA zacije i ageINTEGRACIJA
dne orgainiZapadni
Rusija nci BALKANA
je birokratizira
Balkan ne i nedjelotvo-
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke
6 Danko Plevnik:
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog 6 puna oru`ja!
Aleksandar Sigurnosna kuambasador
Bocan-Harčenko, ltura uop}e se nije razvila,
DA LI JE NATO POBIJEDIO NA BALKANU?
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- Ruske
nema Federacije
transfera od u Bosni
militairiHercegovini
sti~ke kulture nasilja u demi-
10 Nerzuk ]urak:
INTERVJU:
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera litarizira
NATO, nuRUSIJA
ZNA[ kuLIltu ruNIJE
SVOJ po PROTIV
vje
DUG? renja. NATO-a,
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- MI SMO PROTIV NJEGOVOG ŠIRENJA
15 \or|e Latinovi}:
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- Da vidiRomanenko
ZAPADNA
14 Sergej moALIJANSA
{ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
I BiH:
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, treno PROBLEMI
NEKI
POGLED kr{te
IZ nje doIìKARAKTERISTIKE
REPUBLIKE vio SRPSKE
u Bosni i Herce govini kroz EU-
RUSKE
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- FOR-ovu
20 POLITIKE
Vlatko ope
NA ra
Cvrtila: ciju Althea. BALKANU
ZAPADNOM
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- POČETKOM
NATO I REPUBLIKA 21. STOLJEĆA
HRVATSKA
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi ESDPKusovac:
27 Sr|an (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- 19 Radovan
CRNA
va opeGORA raVukadinović
tivna – SLJEDE]A
skra}enica^LANICA
CSDP) vrhunac je instituci-
GEOPOLITIKA
SJEVERNOATLANTSKOG PRAVOSLAVNE
SAVEZA SOLIDARNOSTI
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, 33 @arko
politike.Petrovi}:
Historijski, generira se iz neuspje{nog konce-
25 Boško Jakšić
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latenci- UTICAJ
pta EOZ
UVEK RUSIJE
ISTO, (EvroNApska
TOPLO KRETANJA
odbraUmbe
– HLADNO SRBIJI
na zajednica, 1954),
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle- 38 Agron Bajrami:
Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
“AMERI^KA
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to 31 Draško
Nice. ”Su veVEZA”
reniteNA
Đuranović KOSOVU
tsko-po liti~ki” limiti onemogu}avali
42 IZAZOVI
Vlado Azinovi}:
I OPASNOST BLISKOSTI
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno su konstitu iranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
KAKO JE TITO (IS)KORISTIO NATO
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu janse za
35 James Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
Sherr
mogu}nost, politika u nekom novom vreme nu pono-
Reportaža ra za
46 RUSIJA: pa
Jasna Peki}:dne Evrope prePROTUSLOVLJIMA
UPRAVLJANJE uzeo NATO. Odbrana Evrope,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- POSJETA TRENING CENTRUsiUoBUTMIRU
fa kti ~ki sve do da nas, ovi SAD-u bez obzira na to
- VRHUNSKIM
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski U FokUSU
i kulturni 50 Muhamed
OBRAZOVANJEM Jusić
{to je instituciona DOlnim
NATOrazvo jem Evropske unije do{lo
STANDARDA
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom HELMAND,
do stvaranjaGEOGRAFIJA
uslova za samo NESIGURNOSTI
stalniju evropsku sigurno-
projekcijom, u budu}noMeđunarodna
sti }e BiH, zbogpolitika
zakovane stru-
u BiH snu i odbra
50 Marko mbenu politiku. No, iako je ESDP dobio
Attila Hoare:
53 Pukovnik Hazim Hodžić
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na no
BOSNAve “naI
Intervju: NAŠE dle `no
HERCEGOVINA sti i stru–ktu
ISKUSTVO re”,ĆEkoTEMELJ
KLIMAVI
BIT je su omo
KLJUČNO gu}ile “ko-
BALKANA
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri {te nje vo jnih ka
ZA USPJEH MISIJE U HELMANDU pa ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne aspe-
vrtnje u krug. \avolov krug.) Aktuelno 56 Edina Be}irevi}:
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
TEORIJA
57 Stefanie
ESDP-a,Babst I jo
PRAKSA
{ uvijek AHMETA
ne uspi DAVUTOGLUA
jeva da se konstituira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- NATO
“nadnacionalna struktura”, ve}Uje koncept u velikoj
DOPRINOSI NAPRETKU
sti i relevantnosti institucionalnog prisustvaUEvro fokusu
pske 61 POLOŽAJU
Muhamed
mjeri ovisan ŽENA
Jusi}: o “meI|u DJECE
vladinoj U AFGANISTANU
suradnji”, dakle o politi-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robuakTUeLno
snim kapacite- JEMEN
ka ma – IZME\U
drà va ~laEL-KAIDE
ni ca Evro I AMERIKE
pske unije. Iako je jo{ za
59 Jasmin Ahić
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
Viškovi ratnog materijala u BiH 65 PRIVATNA
Ulrich Heider:(NE)SIGURNOST
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ZEMLJA SMRTONOSNIH POTENCIJALA
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- 63 Antonio
za kopnePrlendane trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako maIskustva
lo, ali niiztoregije
ga ma- NASTAJE
i mo rna ri LI
ce‘’BALKANSKA
za 100 brodova NEBESKA
i 400 aviPOLICIJA’’?
ona”, tako kapa-
70 Antonio Prlenda:
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna ci tira
HRVATSKI ni stra te {ki ra zvoj
HELIKOPTERI NA KOSOVU jo { je da leko. 4
68 Kurt Bassuener
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- SAMOIZAZVANI NEDOSTATAK KREDIBILITETA
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategoPrikazi rije, po- Lisabo
74 Sead nskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
Tur~alo:
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambenaH.age
73 Christoph
KONZERVATIVNA nci
Stefes
VS.ja PROGRESIVNA
s na~elnom ide jom promicanja
GEOPOLITIKA
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- KLIMATSKE
operativnih PROMJENE kapaciteta EU-a I u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- 76 EVROPSKA
se stje~e doSIGURNOSNA
ORGANIZIRANI o ispunjaUvaSTRATEGIJA
jamKRIMINAL nju birokratskog naloga a
KAKISTOKRACIJI
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
prikaz
Preneseno 78
78 Senad
Zbigniew Pećanin
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an ko se naBrzezinski:
VAĐENJE ho rizontu taIZide
KESTENJA ja, ideja evropske vojske, po-
VATRE
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- AGENDA
javljuje kao ZA NATO logi~na– PUT poPREMA
sljedicaGLOBALNOJ
izgradnje kompre-
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- SIGURNOSNOJ
he nzi vnog MRE@I
insti tu ci (“Foreign
ona lnog Affairs”)
lo go sa EU-a, njeno 1
11
82 Sead Turčalo
STARI NEPRIJATELJI U NOVIM
STRATEŠKIM SCENARIJIMA
Tema broja
Bosna i Hercegovina,
NATO i Evropska unija
NATO,
znaš li svoj dug?
Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
{irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj usposta-
vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
ekspanziji.
Piše: Nerzuk Ćurak
Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija-
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko-
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NATO mora Bosnu i povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
Hercegovinu uvesti u svoje bi stara”.1
sigurnosne odaje, jer vodeći
Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
vojno-politički savez {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
suvremenog svijeta, nosi, u lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
okvirima posthladnoratovske Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
geopolitike, jednu vrstu duga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra-
prema Bosni. vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet (a {ta smo
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
svijet u kojemu ljudi imaju samo goli ìvot. Ipak, va`no
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji
se od tamo {iri na sav svijet”.2
[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

snom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
Autor je vanredni profesor
na Fakultetu političkih nauka
golog ìvota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
2
10 www.atlantskainicijativa.org
Univerziteta u Sarajevu. upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
UVODNIK
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke za-
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro-
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo-
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- rne. A zemlja je, kaìmo i Dr.
to sc.
na Vla do Azi
ovom mjeno vićdupke
stu,
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog Gla vni ure dnik
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
naTo
cionalnog i rusija
naciona nakon listi~kog samita zahtje u Lisabonu
va. A izjava premijera litariziranu kulturu povjerenja.
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme-
Početak jednog lijepog prijateljstva?
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,
Da vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- FOR-ovu operaciju Althea.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
Kada smo prije nekoliko mjeseci
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- na ovome mjestu predstavljali noviope
va strateški
rativnakonceptskra}eni Sjevernoatlantskog
ca CSDP) vrhunac saveza,je instiukazali
tuci-
smo na njegovu iznimnu važnost,
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- ali nismo mogli pretpostaviti da će skup na kojem će
onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne ovaj dokument biti usvojen –
Po {to
lisabonski
nja, kao {tova ni ~i
sastanakta te
su i odbra lji,
šefovana, država
ratnii zlo vlada ~ini,članica
prolife NATO-a
racija, održan poli19.tike.i 20.
Histonovembra
rijski, ge2010.nerira– seu iz znatnom
neuspjedijelu{nog svjetske
konce-
javnosti
trafficinggotovo itd. Tojednoglasno
zna~i da Do bitidiocijenjen
kova izjava, kaoi kao historijski.
latenciUkratko,
- ptasugerira
EOZ se kakopska
(Evro su u odbraLisabonu mbepokrenuti
na zajedni procesi koji bi
ca, 1954),
pred
ja i kaova ma
te ndeje prvi
nci broj
ja, pre ~a
te
mogli na bolje promijeniti tok svjetske povijesti. so
ndu pi sa
je De
na mo
po kra
vra ci
tak ja i
di si
jegu
la rno
na st
dle u - ju go isto
Ugo ~nojvo Evro
ra iz pi,
Ma pu bli
astri ka ci
chta je na mi
(1993), je nje ne
Amste pro mo
rda maci ji eu ro
(1999)atlai-
ntskih
`nosti vri iz jenadno j{irestisiigukurno lturesne dijasfe
lore gauu entiBosni tetskoi Herce okri goljevini{toi regiji. Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Bo snu i He rce go vi nu vra }a
Kod nas koji potječemo s prostora za koji se, u mjeri u krug ne kih insti tu cionakoja lno ponekad su kograniči
nstituira nje uspje{ne
s neukusom, sigurnosno-odbra
uvriježeno tvrdi da proizvodi mbeneviše ali-
ve } rije
Izbor nazinego
historije {e nih
va i sa pi
štota nja,
dràj
je može pa }e
~asopiprobavitise, ne
sa odraàovakvi tre ba odba
vaju nanagovještaji ci ti ni tu
{e uvjerenje povijesnog ja nse za
da je tranzideterminizma,Evro pu, pa
cijski proces karazumljivo je to kom
uspostavi fu hla dnog ra
nkcionaautomatski,
i gotovo ta ulo gu
lnih demokrabude ~u cija,-
va
mo gu }no st,
vladavine zaikosumnju. po li ti ka
na i za{ti 1 te ljudskih prava u regiji usko povezan sa sigurnosnim modelima. Vjerujemo da je sigurnost prepe,
u ne kom no vom vre me nu po no - ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra na Evro du-
uzdržanost
vno iscrplji va
vjet za uspostavu demokra ti u pi ta nji macisije. gurnosne naravi, ostavljaju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
No,
prospe bezriobzira
tet grana |ana. to da Ako li problem
sam u pra s poviješću
vu s prena thoBalkanu
dnom zbilja dopotječe
stvaranja od njene
uslovahiperprodukcije
za samostalniju ili od
evro loše
psku sposobnosti
sigurno-
Siguserno
da st se
ona naj~e{}e
probavi, čini usko
se kakodefiipaknira kao postoji “staviše nje uvjerljivih
bez opasno sti”, odnosno
argumenata koji bez
bi ugroà
mogli vanja, sumnjičavost
otkloniti ili kao “opsegiskazanu za{tite odprema neke
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
prijetnje”.historijskim
mogućim No, ona je i znatno vi{e.
kture politi~kog sistedometima ma, naprolisabonskog sto biti „osu skupa.
|ena“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
Ame
Usvojivši
vrtnje ri~ki
u novipsihostrateški
krug. log
\avo Abra lov ham
koncept
krug.) Maza slow smjestiodo
djelovanje je 2020.
sigurnogodine,st u same ktetememelje
Sjevernoatlantski svoje ~u
nad`me vekri
savez
nta nejeza”,
pipraktično
rami de (hiiskoračio
CSDP, jeralirhi
kao saje)
boizna
nska jja~ih
inalju
hladnorato- d-
~ica
skih po tre ba. Odmah na kon po tre be
vske paradigme koja je u znatnoj mjeri diktirala promišljanje ali iESDP-a, za hra nom, vo dom, ki si kom, snom
odgovore jo i bi olo {kim
{ uvijek
NATO-a naneopsta nkom,
uspijevaizazove
sigurnosne ~i je ne
da se ko za do vo lje
nstituira
s kojima nje dokao-
vo
se svijet
di do smrti,
I prethodna
suočavao Ma slow
dva pri
od kraja 90-ihje upra
mjegodina vo
ra o~igle si gu rno st na
dna su stoljeća.
prošloga veo
potvrdaNovikao te me
va`no ljnu
-
strateški psi ho
“nalo {ku
koncept po
dnacitrebaotre bu. Ona
onalnabi stru uklju ~u
ktura”,balans
uspostaviti je za {ti tu
ve} jeizmeđuod na si lja;
koncekaraktera si gu
pt u velikoj rno st
tih
do
sti ma,
i repo
izazova leiva rontno
dice sti
sposobnosti
i zdrainsti vlja;
tucizaona
Saveza
{tidatulnogimopri
na njih
vine;su stalnoEvro
stva
djelotvorno
st pri hoda; potre
pske
odgovori. mje burizaoviresan dom, pore|u
o “me tkom vladii prenojdvisudlji vo{}u do
radnji”, daga kle|aojapo u libli
ti-
òj
unije i danaljnjoj
zapa budnom
du}noBa sti.lkaZanu,dovoi to ljenje
u ro ovih
busnimpotreka bapa pocimate-è osoka bi ma
da radràste ivarazvi~lajaniseca kaoEvro ljupske
dsko bi uni }e,je.tvrdio
IakojejeMa joslow:
{ za
“î
tima njemo nica}i.jeNo, da su valjuljadisedosubri. o~iPru ti sìne tespo im pa sobno`nju{}u i sigu rnost
Evro - i oni2003. }e uzvra gotiditi nu
pa`njom
bilo pla i binitirasinogurni u svo
razvi ja osje
janje }anja ina
ESDP-a pona-
Lisabonski skup potvrdio je namjeru NATO-a da ubrza prijenos odgovornosti za sigurnosno i političko stanje u Afgani-
pe da izgra
{anje.” Tek ka dida svojzado sigu voljirno posni
trebu ideza ntisitetgurnoi insti{}u,tu~ociona
vjeklni je sposo~in bankokre ji }e
nutiosiu gu
zadorati
vobriljenjeselskuostalihvojsku
primaod rnih“60.000
potreba lju – zadi
stanu
ka pa cina
tet tamošnju
ko ji ga ra vladu
nti ra, iako
demokratske
ni {ta dru institucije
go, onda domo
ne 2014.
- godine,
za ko te da
pne ne dodatno
tru pe i pomogne
30.000 pri uvježbavanje
pa dni ka va zdu i ho
opremanje
plo vstva
pripadno{}u, ljubavlju, po{tovanjem i samoostvarenjem.
afganistanske
gu }nost obnove vojskenasilja. i policije,
To je ta alikoi tamošnjeg
malo, ali nicivilnog toga ma sektora.
- i Umo završnoj
rnarice deklaraciji,
za 100 brošefovi dova idržava 400 avii ona”,vlada ta Sjevernoa-
ko kapa-
tlantskog
lo ne ma saveza
u izo bi potvrdili
lju! Evro supska
i nastavak va njska politike
i si gu otvorenih
rno sna vrata ci za
tira svestra
ni demokratske
te {ki ra zvoj zemlje
jo { je u Europi
da le ko. 4 koje su spremne
U postkonfliktnom dru{tvu, poput bosanskohercegova~kog, gdje svjesno i kontinuirano uvo|enje nesigurnosti i straha u ja-
preuzeti
poliditisku
ka rs obavezetei odgovornosti
(CFSP) iz njepo izve dešto na ihgupodrazumijeva članstvo u NATO-u.
vni ima nesumnjiv liti~ki mositiv, rno
ne ~isna ni sei odbra
osobito- mudrim ni opravdanim rasprave i odluke o sigurnosnim rje{enji-
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
ma i dalje dràti u ekskluzivnoj domeni ovda{njih politi~kih elita. Na mogu}e posljedice takvog trenda po razvoj demokracije
jmovi...
Iako iza kojih,
su važne, u ovim da ne sema NATO-a,
odlukama ipaknenebimože bilo niprepoznati
~ega. brambenapovijesni
spomenuti agencijaznačaj s na~e lnom idesamita.
lisabonskog jom proMeđutim, micanja
gotoope
Ni
vo da ra ti
ivnih
ne tre ka
ba
pa
poteseta,bno
ci ni
upo
lju
zoni
di,
rava no
ti. Uz to,
vca... Mi si
de
ja
jto
EU
nska
-
institucionalizacija dràvnopravnog provizorija BiH, u koju je
takva se težina opaža u postignutom sporazumu o uspostavi zajedničkog proturaketnog štita koji bi trebao zaštititialiteritorij
ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe ri odbra ne, opet
ugra|ena
FOR-a u i dinajemitra
BiH kansfo prermithodnogra na suko
mi si ba,NA
ja naTO-a,
laè daa se ne de
au ba
- ta o sisegustje
rno~e snim do mo
jam deolima ispu konjanava ~nonjuprebine ro sekra
i utskog
civilnonadru lo {tvo.a
ga
i stanovništvo članica NATO-a od napada balističkih projektila, te posebno u objavi Rusije da će se njeni stručnjaci uključiti
te nti~na evro
uPopripremu pska ide
planova zaja.AtlaOvo je
razvoj togpre o{tra ocjena, ali koja
programa. ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
kre }u }i ovaj ~a so pis,
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an ntska ini ci ja ti va u Bo sni i He rce go vi ni
koèseli otvo
na horitirifozo
rumntuzataraide zli~ija,taide
projamievro
{ljanja
pske o ovim
vojske, pitapo
nji--
ma i omo
sud, za ko guji}isam
ti ~itapo teljstvu
tvrdudadoobio kljui~nimtokom proble stru mi~nog
ma debomo - kracija jevlju
i sigu
je rno kaosti dolono si mi{lje
gi~na ponjasljeko dija
caseizgratemednjelje na ko pompre-
znava-
njuvka
ra ~inje
u ni Bru caxe i ra
llezusu.miNa jevaime,
nju re brilese valske
ntnihevro proce pskesa. insti
Timetuè - limo he donzi
prini jeti stva
vnog ranju
insti tuciè onaljenog
lnogdrulo {tva
gosa znanjaEU-a, u kojem njeno}e 3
11
konkurencija ideja biti zalog napretka, a ne vi{e stalan izvor naizgled nerje{ivih prijepora.
5
Tema broja
”Raketni štit ćeBosna
postatii Hercegovina,
miroljubiv tek kada postane univerzalan”, izjavio je predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, koji je
prisustvovao lisabonskom sastanku. Njegovim
NATO i Evropska unija je dolaskom okončano zahlađenje odnosa između NATO-a i Moskve nastu-
pilo 2008. godine, nakon ulaska ruske vojske u pobunjene gruzijske republike Abhaziju i Južnu Osetiju. Američko-europski
NATO,
proturaketni program u Moskvi se do sada doživljavao isključivo kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, a mogući zaokret
u tom stavu i uključivanje Rusije u izgradnju ovog sistema doveli bi do stvaranja zajedničkog proturaketnog štita koji bi
znaš li svoj dug?

natkrio prostor od Vancouvera do Vladivostoka. Uz to, najavljena je i suradnja NATO-a i Rusije u borbi protiv terorizma, ši-
renja oružja za masovno uništenje, piratstva, ilegalne proizvodnje i krijumčarenja narkotika, a potvrđena je i ruska potpora
misiji ISAF u Afganistanu.
Nekoliko sedmica pred početak lisabonskog skupa, u zajedničkoj{ioperaciji
renja naameričkih
cjelinu evro i ruskih
pske specijalaca
geografije.uPo oblasti
ku{ajAcheen,
uspostau-
afganistanskoj pokrajini Nangarhar, na granici s Pakistanom, uništeno vljanja je nekoliko
autenti~ne laboratorija
kontineza ntapreradu
lne geopo opijumskog
litike mimaka ra u
i zaplijenjeno oko tone heroina. Nangarhar je jedno od najvećih
2 zasredišta
brinjavaza ju}oj je defanzidroge,
proizvodnju vi. Popoznato
porukama i poizplaninskom
Bruxelle-
masivu Tora Bora u kojem se 2001. godine izgubio svaki trag Osami sa jedna binEvro
Ladenu.pa ipak Novcem nije mo gu}a. Evro
od prodaje drogepska politi~ka
financira se
bi ro kra ci ja bi la bi na jsre tni ja da
talibanska pobuna u Afganistanu, a znatne količine te iste droge završavaju i na ruskom tržištu. Dio novca od prodaje he- mo è otka za ti pri jem
u punoČečeniji,
roina odlazi i za financiranje terorističkih akcija u ruskim republikama pravnoIngušetiji
~lanstvo iEvro pske uni
Dagestanu, pajei ze
u mlja
samoj maMoskvi.
zapa-
Nekoliko dana po okončanju samita u Lisabonu Rusija je objavila da će dopustiti prolaz kroz svoj teritorij oklopnim vo-
ekspanziji.
zilima NATO-aPina še:putu
Nerzuk Ćurak Nakon serije razornih napada na NATO konvoje u Pakistanu i odluke tamošnjih
za Afganistan.
vlasti da privremeno zatvore ključni planinski prijevoj Khyber Pass, Za nas na ovaj
je renačin
zervise ranotvara
statusalternativni
barbara, onih put zakologističku
ji ostaju
potporu misiji ISAF. Tri četvrtine svih zaliha hrane, goriva i oružja za međunarodne trupe u Afganistanu
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu impe do sada suriišle
ja-
preko Pakistana. Rusija, Kazahstan i Ukrajina dozvoljavali su prolaz samo NATO-ovim konvojima
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva kos hranom i gorivom, ali-
ne i vojnim vozilima i naoružanju. misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
Na tragu pričeHe rcegovii nu
iz Lisabona uvestipromjena
primjetnih u svojeu odnosu Rusijesta
bi ra”.1 aktivnostima NATO-a jača i uvjerenje da serija
prema
događaja iz jeseni
sigu2010. godine
rnosne odanagovještava
je, jer vopovijesne
deći promjene u odnosima Moskve i zapadnog vojnog saveza. Prepo-
Zato je potre
znaje se to u medijskim izvještajima, ali i u nekim europskim prijestolnicama, bansena
gdje metnuti upra
ponašanje Rusijevitelj, koji ikao
ocjenjuje na stra
”game te-
changer”, odnosno zaokret s mogućim dugoročnim pozitivnim posljedicama.
okviripokušava
I dok dio promatrača ma posthla dnorato
personalizirati ovajvske
zaokret i pripisati
Marina ga Grì
pokušaju
ni}, “vla predsjednika
da autoritet Medvedeva
{to nije da utese meprikaže
ljen ni
kao kooperativniji prema
geopo litiZapadu od premijera
ke, jednu vrstu Vladimira
duga Putina,u svog jednom mogućegzakonu, rivala pana predsjedničkim
o go lom ìvotu, oizborima ìvotu i 2012.,
smrti,
čini se izvjesnijim da je Rusija spoznala da joj najozbiljnije sigurnosne
odlu~uprijetnje
je izvanipak zakone na.dolaze
Ono {to sa Zapada.
danas opaàmo upra-
Jedan od diplomatskih izvještaja američkog State Departmenta, druupravo
go negoobjavljen
tre}i svijet, na op.
internetskom
N.].) sadaportalu
se poka WikiLeaks,
zuje kao
sugerira kako su Amerikanci upozorili Ruse da je Sjeverna Koreja svijet u kojemu
dostavila Iranu ljudevetnaest
di imaju samo golipoznatih
raketa ìvot. Ipak, pod va `no
ozna-
kom BM-25, koje su izgrađene na bazi ranijeg ruskog projektilajeR-27, razudizajniranog
mjeti da je shva }anje po
za nošenje kojemu bojevih
nuklearnih u svijetu ili dia-
glava,
kojim su svojevremeno bile naoružane sovjetske podmornice. No, jelu
zasvi jeta po
razliku odsto ji samo
ruskog goli ìvot
prototipa kojipre
je su
imaoda odometsvijetu koji
nešto
manji od 2.500 kilometara, sjevernokorejska raketa srednjeg dometa može pogoditi ciljeve i na udaljenosti većoj od 3.200-
ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni to sti. [to vi {e, ozna
kilometara. Ako se ispale iz Irana, ove rakete mogu dobaciti do Berlina, ali i do Moskve.3
Pritisak kineskih useljenika na ogromna i slabo nastanjena područja ruskog Sibira i Dalekog istoka već odavno u Moskvi
podgrijavaju strah od demografske ekspanzije Kineza koji bi u ne[ta tako dalekoj
je dru go jubudućnosti
goisto~na Evro moglipa,svesti
sa poRuse
stdena jtostatus
nskomnaci- Bo-
onalne manjine u vlastitoj zemlji. Naravno, geopolitičko suparništvo snoms Kinom
i Herce za Rusiju
govinom, se ne“pre
završava
ddejtosamo
nskim” na demografiji.
Kosovom,
Doda li se ovome i produžena nestabilnost u Afganistanu, iz kojega okom usrpskih ruske gradove
nacionalidolazesta kojidroga
ne prii zna
sve jučešće
crnoteroristi,
gorsku
jasno je da NATO i Rusija danas dijele mnogo veći broj sigurnosnih naciizazova
onalnu nego samošto bitno st)bio
je to Crnom
slučaj Go rom
u bilo i drà
kojem vnopra-
razdoblju
od okončanja hladnog rata. Pod pretpostavkom da ne predstavlja vnosamojo{ uvi jek u potputaktički
kratkotrajan nosti nemanevar
potvr|enom Makeda
ili pokušaj doni se-
kupi dodatno vrijeme za preispitivanje odnosaprofesor jom, ne go te ri to rij bez “be zli~ne
sa Zapadom, lagani zaokret Rusije prema NATO-u zbilja bi mogao imati za ko ni to sti”, po dru ~je
Autor je vanredni
povijesni značaj. na Fakultetu političkih nauka
4
10 Univerziteta u Sarajevu. upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Nama,
Taj onenaspozapadnom
kojavaju}i Balkanu,status }epreostaje
ostati duda govidimo
trajna po daziliciće- se i na kojikanačin
cije, ko topostupno
primje}urusko
je {paotopljavanje
nski sociologprema Castezapadnoj
lls, „obi-
Alijansi
ja zemaodraziti
lja regije, i najer napore
unutra preostalih
{nji aktezemalja regijeiga
ri politi~kih darauđu u punopravno
~no su zadočlanstvo
voljne svoSjevernoatlantskog
jim izoliranim ìsaveza.
votom Odnosno,
u svijetu
na
da po stjumožda
li će, goslavekao nskom zalogpro storu permane
nagoviještenom ntno {alju
rusko-zapadnom tehnokratskih
povijesnom agencijaone
zbližavanju, i viostati
je}a mi nistavratima
pred ra koji NATO-a,
donose
po ru ke da ove drà ve ni su spo so bne da se sa me so - odlu ke”, 3
pa
zaustavljene na pola puta do ostvarenja svojih strateških ciljeva. A možda bi baš ruska podrška naporima za uspješnu ne pri mje }u ju da nji hov bi ro kra tski pri-
bom obli ku ju kao sa mo odrì vi po li ti ~ki enti
euroatlantsku integraciju regije, koja je do sada vidno izostajala, stup, te ti. moglapo glavitodausesigu
pomoći narno snoj
ovom dimenzi
prostoru ji, na te
obuzda renu ne
produkcija
loše povijesti, a ojačaju sposobnosti za njeno racionalno procesiranje i okret ka budućnosti.
(Primjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke za- zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
Tekstovi
konstituiz iračasopisa
ti kao rekoji metijelapred
~ki favama
ktor pokušavaju
nove dràve, istražiti
kao neke dne od ovih
organedoumica.
nizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo-
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
napOMEnE:
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera litariziranu kulturu povjerenja.
noIzjava
daodaOslo Balkan proizvodi
nju da više povijesti nego{te štonja
je iz
može
oblaprobaviti
sti be- danasDa se, gotovo bez izuzetka, pripisuje nekadašnjem britanskom premijeru
1
bo|e je RS dala ovla vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
Winstonu Churchillu. Međutim, izvorno autorstvo ipak pripada britanskom piscu Hectoru Hughu Munroeu (1870-1916), poznatijem po književnom
zbje dno sti i si gu rno sti, ko ja...bi... tre ba lo re du ko va ti,
pseudonimu Saki, koji je ovaj epigram upotrijebio 1911., ali ne za stanovništvo Balkana tre no kr{te
negonjeKrete
doì vio
(H. u Bosni
H. Munroe, Thei Chronicles
Hercegoof vini kroz
Clovis, EU-
London:
odno snoClassics,
Penguin liti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla-
podije1989). FOR-ovu operaciju Althea.
sti”Kabul
2
ma beslams
zbjedno jointstiU.S.-Russian
i sigurnosti, ponoraid
anti-drug vnoinuAfghanistan”,
prvi planXinhua,
stav- November 1, 2010.
ljaWilliam
3
sigurno sna piJames
J. Broad, tanjaGlanzkojaand seDavid
ne iscrplju
E. Sanger,ju”Iran
samo u sfeItsriArsenalESDP
Fortifies With the
(naAidosno
of North
vu LiKorea”, New York
sabonskog ugoTimes,
voraNovember
izvedena28,je2010;
no-
Laurie Ure, ”U.S. fears Iran has long-range missile, but Russia calls it a ‹myth›,” CNN, November 29, (dostupno na http://edition.cnn.com/2010/
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
US/11/28/wikileaks.iran.missile/index.html?hpt=T1.)
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog konce-
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latenci- pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle- Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- javljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompre-
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 5
11
Tema broja
Intervju:Tema
Aleksandar
broja Bocan-Harčenko,
ambasador ruske Federacije u
bosni i Hercegovini
Rusija
NA TO,nije protiv NATO-a,
mi smo
znaš protiv
li svoj njegovog širenja
dug?
ekspanziji.
Piše: Nerzuk
Razgovarali: Ćurak
Edina Bećirević,
Nerzuk Ćurak i Vlado Azinović Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
Vješt diplomat, pronicljiv i lucidan
NATO moraprvi
profesionalac, Bočovjek
snu i ruske povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
diplomatije
Hercegoviunu Bosni
uveistiHercegovini,
u svoje bi stara”.1
izuzetan poznavalac prilika u regiji
zapadnog Balkana, ambasador Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
Harčenko pokazao se, u razgovoru
suvre lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
za naš me nog svi
magazin, jeta,
i kao vrlono si, u
ugodan
iokvi rima sugovornik,
zahtjevan posthladno ratovske
čija Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
se, ne samo
geopo diplomatska
litike, jednu vrstu već du
i ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
ekspertna tumačenja ključnih odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra-
političkih i sigurnosnih pitanja, ne
mogu ignorirati. U dinamičnom
razgovoru, koji odlikuje visoka Zapadni Balkan je važan za Rusiju
stopa konstruktivnog neslaganja, jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
Gospodine ambasadore, u lepezi ruskih vanjsko-
ambasador Harčenko govori o nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
političkih prioriteta, koje mjesto zauzima za-
odnosima između NATO-saveza ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
padni Balkan?
i Rusije, ruskom prijedlogu nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji
se odgledamo
Ako tamo {iriiz na sav svijet”.
istorijske
2
perspektive, to je jedno od
ugovora o evropskoj sigurnosti,
političkim i ekonomskim važnijih mjesta, ali u ovom trenutku važnost zapadnog
[ta je dru
Balkana zagoRusiju
jugoisto ~na Evrojepa,naglašena.
dodatno sa postdeNaime,
jtonskom Bo-
pored
odnosima između Rusije i Bosne snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim” Ko so vom,
tradicionalnih i istorijskih, tu su sada i ekonomski razlo-
i Hercegovine, ali i o odnosima fruUstri
zi. ranom
široj regiji,Srbi jom, samo
uključujući stalnom
i Bosnu (ali pod bupočeli
i Hercegovinu, dnim
unutar Bosne i Hercegovine, okom srpskih na ci ona lista ko ji ne pri
smo raditi na važnim projektima koji će Rusiju učiniti zna ju crno go rsku
naročito se fokusirajući na nezaobilaznim ekonomskim i energetskim faktorompra
na ciona lnu sa mo bi tno st) Crnom Go rom i drà vno na-
važnost jačanja entiteta, pri čemu zapadnom Balkanu, ali i u Evropi. Prije svega mislim na-
vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do ni
jom, ne
Južni tok,gooko
terito rij bez
kojeg “bevodimo
sada zli~ne zaintenzivne
konitosti”,razgovore
podru~je
nije skrivaoAutor je vanredni
na kojoj profesor
se strani
na Fakultetu političkih nauka sgoviše
log zemalja
ìvota, oi mislim
kojemudai za će kosejeveoma
ga odlubrzo~uje ino zemni
pristupiti
6
10 bosanskohercegovačkog trougla upravlja~ki
procesu faktor, kad
realizacije ovogho }e, koliko
projekta. ho}e
Bivša i {ta ho}e.
Jugoslavija i So-
Univerziteta u Sarajevu.
nalaze njegove simpatije
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozici- suštinski
cije, kakoodgovara
to primjena}upitanje šta so
je {panski je citoolog
bezbjednost uop--
Castells, „obi
ja ”Ukratko,
zemalja regiono štounu
je, jer mitra
želimo jesu
{nji akte partnerski
ri po liti~kih igara šte?
~no Naime,
su zadovo bezbjednost
ljne svojimse izomože
liranimosigurati
ìvotomsamo ako
u svije tu
naodnosi.
postjugoDakle,
slavenskom ne želimo
prostoruda permanam NATO
nentno {alju se polazi
tehno kraod pretpostavki
tskih dajeizmeđu
agencija i vi }a minista država
ra kone postoje
ji do nose
ponameće
ruke da oveinterese,
dràve već
nisu da
sposo sebne
interesi
da se saRusije
me so- razlike
odluke”, u razumijevanju
3
pa ne primjetog}ujupojma,
da njidakle
hov bi – ro
samo jednaka
kratski pri-
bompažljivo
oblikujurazmatraju
kao samoodrìi uzimaju
vi politi~kiuenti
obzir.
teti. A bezbjednost,
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenupo-
bezbjednost za sve, može garantovati ne
najvažnija stvar jeste da su svi odnosi koje stojanu
proizvosigurnost
di novo siguzarno
zapadni
sno staBalkan.
nje, ve} postoje}e prika-
(Pri mjera ra
imaju di, naciona
NATO, listi~ki dijeunija
Evropska lovi srpske etni~ke za-
i određene zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki Iz
odnoVašeg
sa je izlaganja
Bosna i Henamrcegovisena,čini
u koda joj ne
su mesmatrate
|unaro-
zemlje temeljeni na međunarodnoj pravdi. da
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao dnesu orgaruski
nizaciprijedlog o bi
je i agencije evropskoj
rokratizirane bezbjednosti
i nedjelotvo-
svoTo je najvažnija
jevrsna 'republika stvar” srpska’ u tkivu crnogorske drà- irne.
NATO A zemeđusobno
mlja je, kaìmo isključivi.
i to na ovomDa li,mje recimo,
stu, duBo-
pke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog sna
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,i
i Hercegovina može biti članica NATO-a
jedinstva, ali ne tresu ba jake
iskljugospodarstvene
~iti ni mogu}nostveze, takvog ira- istovremeno
nema transfera prihvatiti ugovor
od militaristi ~ke kultu oreevropskoj
nasilja u debe-
mi-
vjetski savez imali ali smo
ciona lnog na ci ona listi ~kog za htje va. A izja va pre mi je ra zbjednosti?
litariziranu kulturu povjerenja.
mnogo toga obostrano izgubili zbog raspada Sovjetskog
Re pu bli ke Srpske Mi
saveza i sukoba u bivšoj Jugoslaviji. lo ra da Do di ka ko ju je svo je vre me -
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- To
Dajevidobro
dimo {ta pitanje.
je onda Pristupanje
taj ESDP-CSDP bilo komkosavezu ji je svoilijepot-va-
zbjednosti Rusija i siguje rnoradila
sti, ko pisivanje
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini krozstvar
ugovora je suverena odluka i unutrašnja
Međutim, naja...bi...
izgradnjitrečvrstih balo reodnosa dukovati, sa EU-
svake države.opeMi racinaravno ne želimo nametati svoju vi-
svakom od država bivše Jugoslavije i na tom osnovu sada-
odno sno po di jeli ti na dle `no st enti te ta i drà ve BiH u obla FOR-ovu ju Althea.
stima bezbje dnosti i siguveze. rnosti,Ono ponošto vnojeuvažno prvi plan stav- ziju, ali što se tiče širenja NATO-a, kao i svaka država
razvijamo ekonomske napome-
imamo pravo i obavezu
vu Lisaboda iznosimo
ugovosvojera izvemišljenje. Mi-
nuti jest da se to uklapa u širi koncept strategijskihsfe
lja sigu rno sna pi ta nja ko ja se ne iscrplju ju sa mo u od-ri ESDP (na osno nskog dena je no
reforme i insti tucionalne izgra dnjea bo sanskohe smatramo da širenje NATO-a ne pruža garancije koje
nosa Rusije s Evropskom unijom, najvažniji diorce govasu-
toga va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
sam spomenuo u prvom odgovoru. Širenje NATO-a ne
~ke policije,
zajednički ve} ukljuprojekti.
energetski ~uju i sva druga sigurnosna pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
stvara situaciju jednake bezbjednosti za sve, već dolazi
do sukoba interesa u Evropi između članica NATO-a
trafficingBalkan,
Zapadni itd. To naravno,
zna~i da zauzima Dodikova izjava,
i jako i kaomjesto
važno latenciiz- pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
i onih koje to nisu. Ugovor o evropskoj bezbjednosti
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu je
političkih i bezbjednosnih razloga, jer neki od problema na po vra tak di je la nadle- Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
je druga opcija, suprotstavljena ideji širenja NATO-a. To
`nozapadnom
na sti iz naj{ireBalkanu sigurnosu snejoš sfeuvijek
re u enti tetsko okrirazma-
predmetom lje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
znači da je uz ovaj dogovor potrebno izgraditi novi si-
Bosnu na
tranja i He rcegovibezbjednosti
Savjetu nu vra}a u krug UN-a. nekih instituBalkan
Zapadni cionalno je su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
stem bezbjednosti u Evropi.
ve} ri
šire je{enih piRusije
susjedstvo tanja, ipa }e se, interesu
u našem ne trebajeodba da to citisusjed-
ni tu janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
mogubude
stvo }nost, mirnopoliti ka u nekom
i stabilno. Rusijano vom
kao vreme
stalna nu po
članica no-
Savje- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
Zar to što Rusija nudi već nemamo kroz OSCE?
vno iscrplji va ti u pi ta nji ma sigu
ta bezbjednosti aktivno je uključena u rad i razmatranje rno sne na ra vi, osta vlja ju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
}i postrani problema
neriješenih izgradnju izuvje ovetaregije.
za eko nomski
Osim toga,i ku lturni
redovno {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
Vi ste u pravu, ali mi smo zabrinuti zbog poremećaja
prosperitet gra
učestvujemo i u|araduna. Vijeća
Ako sam u pravu s premira.
za implementaciju thodnom do stvara
balansa u nja uslova za saOSCE-a
aktivnostima mostalniujuposljednjih
evropsku sinekoli- gurno-
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbra mbe nu po li ti
ko godina. Što se tiče NATO-a, problem je u tomeku. No, ia ko je ESDP dobiošto
kture politi~kog
Spomenuli ste sida stejema,u na prosto bi
ruskom ti „osu|eda
interesu na“ima na no ve “na dle `no sti i stru ktu re”,
strategije NATO-a ne odgovaraju sadašnjoj situaciji ko je su omo gu }i le “ko-
no ve fa ze ide olo {kih su ko
stabilno i mirno i šire susjedstvo. Vrlo su domi-blja va nja i na no ve ira ci ona lne uri{te nje voveć
Evropi, jnih sekapa citeta” alinai zna
zasnivaju ~ajne “civilne
kontinuitetu aspe-
aktivno-
vrtnje u krug.
nantna mišljenja \avolov po krug.)
kojima jedino NATO član- kteizmehladnog
sti nad`merata. nta kri Aliza”, bez CSDP,
obzira kaona lisatešku
bonskasituaciju
ina~ica
stvo može osigurati trajni mir u ovom regionu. ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi
koju smo imali u odnosima Rusija – NATO iz avgusta je va da se ko nsti tu ira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “na dna ci ona lna stru ktu ra”,
2008., i to ne zbog Rusije, mi korak po korak pre- ve } je ko nce pt u ve li koj
Mi ipotpuno
sti relevantno sti institucitežnje
razumijemo onalnog prisustva
zemalja zapadnog Evropske Bal- mje ri ovi san o “me |u vla di noj
vazilazimo tu situaciju. Uspjeli smo nastaviti odnose su ra dnji”, da kle o po liti-i
uni je na za pa dnom Ba lka nu,
kana da imaju što više garancija za mir i sigurnost. i to u ro bu snim kapaSciob- te- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
predsjednik Rusije je izjavio da će prihvatiti učešće na uni je. Ia ko je jo { za
tima mo
zirom na}i.intenzitet
No, valjasukoba se suo~i s nespo
u tibivšoj sobno{}u
Jugoslaviji, Evro-
petnaest 2003. godiSavjeta
zasjedanju nu biloRusijaplanira–no razviTo
NATO. janje ESDP-ajako
će značiti na na va--
pe
godina da izgra di svojvrijeme
je kratko sigurnoda sniseide ntitet i na
sjećanje institetutragedije
cionalni žan korak za Evropu u strategijskim odnosima Rusijedii
~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo jsku od “60.000 lju
ka pacitettekojeji jasno
zaboravi, garanti dara,iz ako ni{ta druosjećanja
tog ljudskog go, ondanesigur- nemo- za kopnene
NATO-a. trupe i 30.000
Provodimo i više pri padnika vataktičkih
zajedničkih zduhoploaktiv-vstva
gu }noproizlaze
nosti st obnovei politički
nasilja. Tozahtjevije takozama lo, ali
neke ni togasigur-
garante ma- inosti
morna ri ce za 100 bro do va i
na terenu jer imamo iste evropske bezbjedno-400 avi ona”, ta ko ka pa-
lo ne ma u izo bi lju! Evro pska
nosti, za neki ‘sigurnosni kišobran’ koji bi onemogućio va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je
sne izazove. Rekao bih da će u budućnosti naši odno- da leko. 4
polise
da tika (CFSP)
nešto slično te iz nenje izvede
dogodi u na sigurnosna
budućnosti. Mii smatra-
odbra- si s NATO-om zavisiti od novog Strateškog koncepta
mbeda
mo na je poširenje
litika (ESDP-CSDP)
NATO-a samo rijejedna
~i su,od kate gorije,alipo
opcija, da- Lisabonskim
NATO-a. Naše ugozaključno
vorom konsti tuiranaćemo
mišljenje je Evro pska od-
iznijeti na
jmonabolje
je vi... izarješenje
kojih, današ nema NATO-a,
prijedlog i ugovorne bi obilo ni~ega.
evropskoj bramberezultata
osnovu na agenciovog ja s na ~elnom Rusije
zasjedanja idejomi NATO-apromicanja na
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU-
bezbjednosti. ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a
najvišem nivou i, naravno, sve zavisi od novog Stra- u sfe ri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stje~ekoncepta
teškog dojam oAlijanse.
ispunjavaI nju dalje biro kratskog
ostaje naloda
pitanje ga ali
te
Štanti~na evropska
je suština tog ideugovora?
ja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne strateški
taj stvarnoj na mjeri koodgovara
koncept nstitucije novonastaloj
evropske vojske. 5
situaciji Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an ukoEvropi
se na iho rizontu tazahtjevima
sadašnjim ideja, idejaprema evropske vojske,nove
stvaranju po-
sud,
Prijedlog za kopredsjednika
ji sam potvrdu Rusijedobio i tokom struugovoru
o obostranom ~nog boo- evropske
javljuje kao arhitekture
logi~na bezbjednosti.
posljedica izgradnje kompre-
ra vka u Brubezbjednosti
evropskoj xellesu. Naime, briselske
je veoma evropske
značajan. Taj insti
ugovor tu- henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 7
11
Tema broja
NATO,
znaš li svoj dug?
ekspanziji.
NATO imo
Podržavamo suverenitet ra Bo
cjelovitost snui Hercegovina,
Bosne i ali i entitetsko
povjeuređenje
renje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
Hercegovinu uvesti u svoje bi sta ra”. 1
Kakav bi bio Vaš priželjkivani odnos NATO-a mi naravno podržavamo, te računamo da će ova težnja
prema Rusiji? sigu rnosne
Kakav bi tooda je, jerbio
NATO vodeći
pogodan biti realizirana u konkretnim
Zato je potreban nametnutidjelatnostima
upravitelj, kojiAlijanse.i na strate-
partner za Rusiju? Ako uopće
vojno-politički savez tražite partnera {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
u NATO-u… Ako
lje pose ruku spustimo
da gra|ana ni konkretnu
Balkana pripa geopolitičku
daju zoni gora- log
suvremenog svijeta, nosi, u van, da li je crvena linija u tim odnosima ulazak
ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje }uje
Ukratko, ono okvišto miriželimo
ma po sthla
jesu dnoraodnosi.
partnerski tovskeDa- Ukrajine
Marina Grì u NATO?
ni}, “vlada Dakle,
autorividjeli
tet {tosmo nije da uteje
meRusija
ljen ni
kle, ne želimo da nam NATO nameće interese, već da unilateralno reagirala u Gruziji i zanima nas da
ge opo li ti ke, je dnu vrstu du ga
se interesi Rusije pažljivo razmatraju i uzimaju u obzir. A
u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
li bi ulazak Ukrajine u NATO bio ta crvena linija
najvažnija stvarpre madaBo
jeste sni.odnosi koje imaju NATO,
se svi koja bi odnose NATO-a i Rusije dovela do jedne,
vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet (a {ta smo
Evropska unija i određene zemlje temelje na međuna- recimo, konfliktne pozicije?
rodnoj pravdi. To je najvažnija stvar.
Niste u pravu kad ste rekli da je Rusija unilateralno in-
NATO samit te Savjet Rusija – NATO, koji su održani tervenirala. Postoji pravno objašnjenje onoga što se de-
20. i 21. novembra u Lisabonu, kao što je rekao pred- jelu usviGruziji
silo jeta pousto ji samo2008.
avgustu goli ìivot
ja to preneću
sudaponavljati
o svijetu ko jerji
sjednik Rusije Dmitrij Medvedev, važan su korak u učvr- je to poznato. Rusija je djelovala prema međunarodnom-
šćivanju naših odnosa i postali su istorijski događaj.To se ka dijealai svi
pravu, jetaobaveza
naša kao svijejetabilagologda ì vota oblik
štitimo našejegrađane,
uvo|e-
prije svega odnosi na ideje predložene od Rusije u vezi nja teritorija
pripadnike bez zako
mirovnih nitostiU iliBosni
snaga. zone igo log ìvota, ko
Hercegovini većji
s našim učešćem u stvaranju evropskog proturaketnog se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
godinama postoje međunarodne mirovne snage u razli-
štita i koje se zasnivaju na principima ravnopravnosti, čitim kapacitetima, sada je to EUFOR, i svaka zemlja je
transparentnosti i odgovornosti za donesene odluke. [ta je obavezu
imala drugo jugo daisto ~nasvoje
štiti Evromirovne
pa, sa popredstavnike.
stdejtonskom Isto Bo-
Rusija je predložila da napravimo takozvani ”sektoralni snom i He rce go vi nom, “pre dde
je bilo s mirovnim snagama Rusije, i u tim pitanjima je jto nskim” Ko so vom,
proturaketni štit” i potpuno smo otvoreni za nastavak frustriranom
potrebno imatiSrbi jom, samo
jedinstven staulnom
stav (ali pod
primjeni budnim
međunarod-
dijaloga o tom pitanju, ali rezultati moraju biti za nas okom
nog srpskih
prava. Uprkosnaciona lista kojimeđunarodnim
preuzetim ne priznaju crno gorsku
obaveza-
prihvatljivi i razumljivi. naciiona
ma lnu samobiugovoru
bilateralnom tnost) Crnom
s Rusijom, Gorom Tbilisii drà vnopra-
je djelovao
uvno
činujoagresije.
{ uvijek To u po jetpu
biono sti nepotvr|enom Makedoni-
problem.
Što se tiče novog Strateškog koncepta NATO-a, on do jom, ne go teri to rij bez “be zli~ne zakonitosti”, podru~je
određene mjere demonstrirana Fakultetu težnju zemaljanauka
političkih članica golog
Što se ì
tičevota, o kojerekao
Ukrajine, mu i za bihkodajega odlu~u
postoje je inoza
osnovi zemni
do-
8
10 NATO-a ka razvoju konstruktivnih odnosa s nama,
Univerziteta u Sarajevu. što bru
upra budućnost
vlja ~ki fa i
ktor, efikasan
kad ho razvoj
}e, ko našeg
liko ho odnosa.
}e i {ta U
ho odno-
}e.
Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozici- Ovdje
cije, kakosu tou pri
nekim
mje}u medijima
je {panskiobjavljene
sociolog Ca neutemeljene
stells, „obi-
ja ”ovdje
zemalja resu u jer
gije, nekim
unutramedijima
{nji akteri poobjavljene
liti~kih igara priče
~no su kako
zado postoji
voljneneka
svojimtrgovina
izoliraizmeđu
nim ìvoRepublike
tom u sviSrp-jetu
naneutemeljene
postjugoslavenskom priče kako
prosto ru pepostoji
rmanentno neka{alju ske
tehnoi Rusije.
kratskihPrema timjamedijima
agenci i vije}a miRusija
nistaucjenjuje
ra koji doRepu-
nose
potrgovina
ruke da oveizmeđu
dràveRepublike Srpske
nisu sposobne da sei Rusije.
same so- bliku Srpsku
odluke”, 3
painvesticijama
ne primje}ute ju su
dazbog toga
njihov neki
biro krapolitičari
tski pri-
bomprema
oblikujutim
kao medijima rusija
samoodrìvi po ucjenjuje
liti~ki enti teti. ustup,
Republici Srpskoj protiv NATO-a. To
poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu nesu špekulacije
Republiku Srpsku investicijama te su koje
proizvonemaju
di novo osnova
sigurnou stvarnosti.
sno stanje,Rusija
ve} poima
stojeinteres
}e prikada-
(Pri mjera togaradi, naneki cionalisti ~ki dijelovi srpske etni~ke za- investira
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvogi
ne samo u Republiku Srpsku kao entitet nego
zbog političari u Republici da na sa
cijeloj
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki odno je Boteritoriji
sna i HeBosne
rcegovii na,Hercegovine
u kojoj su poveća
me|unanivo ro-
Srpskoj protiv NATO-a. To su spekulacije investiranja.
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao dne organizaDakle, nama
cije i age ncijejebiurointeresu
kratizirada
ne cijelo
i nedjetržište
lotvo-
svokoje
jevrsna nemaju
'republika osnova
srpska’uu tki stvarnosti.
vu crnogorske rusijadrà- države
rne. A postane
zemlja je, otvoreno
kaìmo za i torusko ulaganje.
na ovom mjestu,Ali to nije
dupke
ima interes da investira
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog ne samo u povezano s našim političkim stavom koji
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, se protivi ši-
Republiku Srpsku kao entitet
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- nego i da renju NATO-a. Mi u tom smislu nikada nećemo
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi- praviti
nalnog
ciona cijelojnaciona teritoriji
listi~kog bosnezahtjeva.i AHercegovine
izjava premijera trgovinu
litariziranu između
kultupolitičkih
ru povjerestavova
nja. i našeg ekonomskog
Repoveća
publike Srpske nivo investiranja”
Mi lo ra da Do dika ko ju je svojevreme- interesa.
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- Da vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, Stre
druge strane,
no kr{te zemlje
nje do ìvio koje
u Bose
snizalažu za go
i Herce širenje NATO-a,
vini kroz EU-
sima
odnoRusije
sno poidiNATO-ajeliti nadlepotrebno
`nost entite jetavoditi
i dràračuna
ve BiH uoobla me-- propagiraju svoje političke
FOR-ovu operaciju Althea. stavove i objašnjavaju da je
đunarodnom
stima bezbjedno pravu,
sti i siali i dasti,
gurno NATO
ponovno u budućim
u prvi plan odlukama
stav- NATO članstvo u interesu, recimo, ove zemlje.
uzima
lja sigurnou obzir
sna piinterese
tanja koja Rusije,
se neteiscrplju
i specifične
ju samointereseu sferi ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
svake
reforme pojedinačne
i instituciona zemlje. Vi očigledno
lne izgra dnje bosansko pratite herce situaciju
gova- Rusija svoje stavove ne nameće nego objašnjava. Mi, na-
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
i~ke
znate ravno, želimo utjecaj, ali umjesto nametanja stavova že-
policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pigo-
da je teško, da preciznije kažem, nemoguće ta- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
voriti o nacionalnom konsenzusu koji bi proišaolifeu rakorist limo što otvoreniju diskusiju kroz koju će se što bolje
nja, kao {to su i odbra na, ratni zlo ~ini, cija, politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog konce-
učlanjivanja razumjeti naš prijedlog ugovora o evropskoj bezbjed-
trafficing itd.Ukrajine
To zna~iuda NATO.
Dodikova izjava, i kao latenci- pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
nosti. Rusija svoje ciljeve ne želi ostvariti preko pritiska
Ali u Bosni na vlade, već želimo da se putem seminara, rasprava i
`nosti iz naj{iireHercegovini
sigurnosne sfepostoji re u entinacionalni
tetsko okriljekon- {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
senzus, i to na državnom nivou. Naše državne in- diskusija, političke, stručne i naučne prirode dođe do
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih insti tucionalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
stitucije su se jasno opredijelile za euroatlantski usaglašavanja stavova i do poboljšanja našeg prijedlo-
put. ga. Naime, mi smo iznijeli uopšten koncept i ubijeđeni
moguMilorad
}nost, poDodik litika u ne i dio
kompolitičara
novom vreumeRepublici nu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
Srpskoj su u predizbornoj kampanji koristili an- smo da je upravo princip jednake bezbjednosti – koji
ti-NATO retoriku, ali izbori su prošli, i što se tiče je temelj ovog ugovora, najbolje rješenje za evropsku
bezbjednost.
konsenzusa o pristupanju NATO-u ništa se nije
promijenilo. S obzirom na to da političari u Re-
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i princip
Ovaj odbrambe nu po
su naši litiku. partneri
zapadni No, iakoprihvatili
je ESDPi do bio
ranije,
publici Srpskoj uvijek osluškuju stavove Rusije,
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na ali taj princip nije zaživio. Dakle, mi želimo da pretvori--
no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko je su omo gu }ile “ko
mislite li da ruski anti- NATO stav, koji ste ranije
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri{teunje
mo životvojnih
onoka štopaje cite ta” ali
ranije i zna~ajne kroz
dogovoreno “civilne
OSCE.aspe-
obrazložili, negativno utječe na već postignuti
državni konsenzus? I da li bi se to moglo nazva-
ti uplitanjem Rusije u unutrašnje stvari Bosne i ESDP-a,
Što se tičejoVašeg
{ uvijek
pitanja,ne uspi
jasnojejevadadanaš se stav
konsti tuiras NA-
u vezi kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no-
Hercegovine? “na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve
TO-om, uz određenu diplomatsku i političku ofanzivu,} je ko nce pt u ve li koj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mje ri ovi san o “me |u vla di noj
ima utjecaja na mišljenje u određenim državama. su ra dnji”, da kle o po liti-
unije na
Niste zapadnom
u pravu u svojoj Balka nu, i da
ocjeni to jeu ro busnim
ruski stav ka pacite-
anti-NA- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
timastav.
TO mo}i. RekaoNo, sam valja ise želim s ne
suo~itoti da sposobno
ponovim još{}u Evro-
jednom, 2003.
To godinu bilodaplaminira
podrazumijeva no razviijana
utječemo njestavove
ESDP-a na na-i
u Bosni
pe da izgra di svoj si gu rno sni
mi smo protiv širenja NATO-a. To je potpuno druga ide nti tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo jsku
Hercegovini, i to je rezultat naše politike.Ali da ponovim od “60.000 ljudi
ka
stvar. Da je naš stav anti-NATO stav, to bi značilo da-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa dni
još jednom, to je dakle bez miješanja u unutrašnje stvari.ka va zdu ho plo vstva
gu
smo }nokonfrontirani
st obnove nasii lja. da To je tako
imamo malo, ali ni
dugotrajne toga ma-i
apsolutne i mornaodluku
Zadnju rice za će
100donijeti
brodova i 400 aviona”,
rukovodstvo tako
države kapa-i
Bosne
nerješive protivrječnosti kao što su ih imale države va njska i si gu rnoNA-sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da le
Hercegovine, naravno u skladu s rukovodstvima entite- ko. 4
politikai potpisnice
TO-a (CFSP) te Varšavskog
iz nje izvede na sigurno
ugovora u toku sna i hladnog
odbra- ta. A što se tiče rukovodstva Republike Srpske… jeste,
mbena
rata. Danaspolitinije
ka (ESDP-CSDP)
takva situacija. ri Mije~i
smo su,obrazložili
kategorije,svoje po- uLitom
sabonskimentitetuugo imavorom konstimišljenja
različitog tuirana jeu Evrovezi pska
s NATO od-
jmo vi... iza ko jih, da ne ma NA
argumente: protiv smo širenja NATO-a, ali predlažemoTO-a, ne bi bi lo ni ~e ga. brambenaMi
članstvom. age ncija s na
smatramo da~esulnom
nekaide jom pro
mišljenja micanja
opravdana
svima, uključujući i NATO članicama i NATO-u kao eu--
Ni ope ra ti vnih ka pa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi si ja EU operaodređenih
zbog tivnih kapapovijesnih
citeta EU-adogađaja u sferi odbra
u toku ne,sukoba
ali opetu
FOR-a
roatlantskoju BiHinstituciji,
je transfoda rmiserasvi
na mi sija NA
uključe u TO-a,
razgovore a ne oko
au- se stje ~e do jam o ispu nja va nju bi
bivšoj Jugoslaviji. A svako rukovodstvo, bilo u Rusiji ro kra tskog na logabiloa
te nti~nakoncepta
novog evropskabezbjednosti.
ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja uneSAD-u,
stvarnoj namje
uzima ri komišljenje
u obzir nstitucije naroda.
evropske vojske. Ia- 5
sud,
Što se za tiče
koji našeg
sam po tvrdu dobio
djelovanja i tokom
u Bosni stru~nog boto-
i Hercegovini, Oprostite,
javljuje kaoaliločini gi~nanam poslje sedidaca tu nednje
izgra postoji neka
kompre-
ra
nijevkamiješanje
u Bruxeulleunutrašnje
su. Naime,stvari briselskeBosne evro pske institu-
i Hercegovine. velika
henzivnog razlika, više
insti tucizvuči
onalnog kao retorička
logosa EU-a, dilema: njean-no 9
11
Tema broja
ti-NATO i protiv
Bosnaširenja NATO-a? To je otprilike
i Hercegovina, Drugim riječima, poruka Rusije NATO-u jest da
isto. Dozvolite,
NATOakoi Bosna i Hercegovina
Evropska unija i Srbi- je širenju došao kraj. Možete li se još osvrnuti na
ja ulaze u NATO, to je već širenje NATO-a, je li mišljenje prema kome bi Bosna i Hercegovina
tako? S druge strane, ako Bosna i Hercegovina i s NATO članstvom profitirala u ekonomskom
NATO,
Srbija ne ulaze u NATO, znači li to da će ostati
u nekoj vrsti vakuuma? Jer ne postoje garancije
smislu?
znaš li svoj dug?

da će vaša strategijska inicijativa oko jednog tran-
sevropskog sigurnosnog koncepta uspjeti. To bi
Što se tiče gospodarstva, vi izražavate samo pozitivnu
stranu NATO članstva. U slučaju Bosne i Hercegovine
značilo da će Srbija i Bosna i Hercegovina ostati NATO članstvo se također povezuje sa izgradnjom drža-
bez sigurnosnog kišobrana. Naročito Bosna i Her- ve,
Evro razvijanjem
pska unijadržavnosti
umorila sei od jačanjem
sopstve državnih
ne ambiinstitucija.
cije pro-
cegovina, jer ne postoje druge institucije koje će Međutim,
{irenja na‘butmirski
cjelinu evro proces’
pske ge jeogra
potvrdio
fije. Podakuse {ajuzuspo
među-sta-
joj garantirati sigurnost. Šta će se onda desiti? Vi narodno
vljanja au nadgledanje,
tenti~ne ko uznti
priče
nenta ‘ovolnejegedobro
opoliza tikečlanstvo
mira u
znate da je ambicija Bosne i Hercegovine da uđe NATO-u
zabrinjava ilijuEU’,
}oj ilije‘Brisel
defanzitraži
vi. sigurnog
Po porupartnera’,
kama iz Bru ne može
xelle-
u NATO najviše uvjetovana potrebom za sigur- doći
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska podržave.
do rješenja koja će osigurati funkcionalnost liti~ka
nosnim kišobranom, nakon čega bismo se mogli To
birojekra
moguće
cija bila postići
bi nasamo
jsretniuz ja daunutardržavni
moè otkakonsenzuszati prijemi
okrenuti ekonomiji, biznisu, izgradnji države itd. domaći
u punopra ugovor.
vno ~la Ja nstvo
naravno Evro razumijem
pske unijedazeEvropska
mljama za unija
pa-
S druge strane, vi sada govorite o Republici Srp- želi imati jednog partnera u razgovoru.
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da I Rusija ima odre-
skoj i različitim pristupima u Republici Srpskoj? đena
ne izgu otvorena
bi vjeropitanja
dostojno u Bosni
st poliitiHercegovini
~ke i ekonomske koja želisileri-
u
Postoje mišljenja da Bosna i Hercegovina neće ješiti samo
ekspanziji. s državom. Mi također želimo imati jedinstven
ući u NATOPiako še: Ne rzuk Ću
i Srbija nerak
uđe u NATO, odno- stav države oko određenih pitanja.Ako postoji dobra volja,
sno da će Republika Srpska blokirati ulazak Bo- iZadejtonske
nas je re institucije
zervirankao stašto
tus su barbaVijeće ministara
ra, onih koji iosta
Pred-ju
sne i Hercegovine u NATO ako i Srbija ne uđe u sjedništvo odličan su partner i sagovornik.
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- S druge strane,
NATO. Možete li nam reći kako gledate na taj možete
lnu upranapraviti
vu, “jervještačkikako je centralizovanu
lijepo navela Ka državu
rnegiijevještač-
va ko-
opći kontekst? ke institucije, ali ako one neće
misija, Balkan je podru~je koje nije opra biti funkcionalne ondavdatolo
NATO mora Bosnu i ne
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo treba
vrijedi. Što se tiče gospodarstva, smatram da tu o se-
Ponovit ću još jednom, mi ne želimo da se stvori neki odvojiti članstvo u EU i članstvo u NATO-u. Opravdano
Hercegovinu uvesti u svoje bi stara”. 1
bezbjednosni vakuum.To što vi zovete vakuumom imaju je vezivati članstvo u EU s gospodarstvenim napretkom
sigu
neke neutralne rnosesne
a što tičeoda je, jer vodeći
međunarodnog položaja Bosne
Zato jei Hercegovine.
potreban name S druge
tnuti strane, što se
upravitelj, kotiče
ji i naNATO-a,
strate-
i gospodarstvenog razvoja
vojno-po litiveoma
čki saugledne
vez zemlje. No, mislim da je ta veza neopravdana. Jer NATO će od zemlje
{koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
ako govorimo o zapadnom Balkanu, jasno je da postoji tražiti dodatne novce za održavanje odbrane.
suvre menogUpravosvijeta, notog
si, sigurno-
u lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
određeni vakuum sigurnosti. zbog
snog vakuumaokvi
mi smo
rima ponudili
posthla našdno
prijedlog, da bi se
ratovske Ali prethodna istraživanja pokazuju da su države
Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
popunio taj vakuum. koje su ušle u NATO zabilježile značajan rast in-
vesticija.Ako to posmatramo tako, onda bi možda
premakoje
Što se tiče zemalja Boste
sni.spomenuli, mi isto tako sigurnosna klima nakon učlanjenja Bosne i Herce-
pratimo situaciju i javno mnijenje. Unutar svake države govine u NATO pogodovala i rastu ruskih investi-
postoje određena razmimoilaženja – postoji dio stanov- cija u našoj zemlji?
ništva koji podržava NATO, dok drugi dio ima sumnje ili
je odlučno protiv. Što se tiče interesa Rusije, sa svakom Razumijem šta mislite. Činjenica je da neke evropske ze-
državom poslije ulaska u NATO dolazi do određenih jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
mlje i NATO članice smatraju da će NATO članstvo biti
problema. Mi smo nakon ovih godina širenja NATO-a nije uteme
garancija zaljen ni nainvesticije.
njihove kakvoj zaŠto konisetotiče
sti. [to
ruskihvi{e,kompa-
ozna-
došli do zaključka da širenje ne odgovara interesima Ru- ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì
nija, one ne smatraju da je problem u sigurnosnoj situaciji vo ta oblik je uvo |e-
sije. Naravno, sve zavisi od regije do regije. Tu slika nije unja terito
Bosni rija bez zakoNeki
i Hercegovini. nitostisu ili zone golog
razgovarali ìvota,prije
sa mnom koji
jedinstvena, ali može se reći da općenito dolazi od odre- se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
pet-šest godina i bili su zabrinuti u vezi s bezbjednosnom
đenih problema. situacijom. Pitali su da li ima smisla ulagati u Bosnu i Her-
[ta je druigo
cegovinu dajuligojeisto ~na Evro
situacija pa, sa postde
bezbjedna. jtonskom
Ali oni Bo-
sad odlič-
Ne slažem se s vama da ne postoji razlika između anti- snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
no znaju da je bezbjednosna situacija stabilna. Problem Ko sovom,
NATO retorike i retorike protiv širenja NATO-a. Tu po- sfru striranom
ruskim Srbijom,leži
investicijama samo stalnom
drugdje, (ali pod budnim
u problemima s ad-
stoji politička ali i vrlo opipljiva razlika. Ako je retorika ministracijom, birokratijom i efikasnošću djelovanja rsku
okom srpskih na ciona lista ko ji ne pri zna ju crno go svih
anti-NATO, to znači da se NATO tretira kao neprijatelj, nacionalnuŠto
institucija. samo
se tičebitno st) CrnomBosne
Federacije Gorom i dràvnopra
i Hercegovine, te-
da se predviđa mogućnost određenog sukoba. S druge probleme je teško prevazići. Proces odlučivanja je veoma-
vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do ni
strane, retorika protiv širenja NATO-a podrazumijeva jom, ne go teritraži
torij brzabez “be zli~ne zakonitosti”, podru~je
Autor je vanredni profesorpo- težak, a biznis rješenja.
litički stav koji nudi alternativu.
110
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU-
`nosti iz naj{ire
Neopravdano sigurnosne
je vezivati sfereuuNATO-u
članstvo entitetsko okrilje {to
s gospodarstvenim Ni ce. ”Suve
napretkom renitei Hercegovine
Bosne tsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Sa secesijom RS-a dosta se kalkulira, i ta je priča
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu pono- ra”Ali
zapaidne Evrope Sarajevu
u samom preuzeo NA seTO.
čestoOdbra na Evrope,
Republika
stalno u nekom javnom opticaju. Kakav bi bio vaš
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
Srpska otuđuje, kao da je to druga država. bez obzi ra na to
stav prema tome? Mislite li da je to izgledna politič-
ka opcija za Bosnu i Hercegovinu? Ne znam da li ste U jednom nedavnom intervjuu novinari su
prosperi
pratili tet gra|aizjavu
nedavnu na. Ako sam u pravuMontgomeryja,
ambasadora s prethodnom do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
pro jekci jom, u bu du }no sti }e BiH, zbog zakovane stru- mei odbra
snu pitalimbe zbog
nu počega
litiku.višeNo, putujem u Banju
iako je ESDP dobio
bivšeg američkog ambasadora u Hrvatskoj, prema
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto
kojem je secesija Republike Srpske jedno racional- bi ti „osu |e na“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogučestih
Luku? I navodno na osnovu mojih }ile “ko-
no ve faze ide olo {kih suko blja vanja i na no ve iraciona lne putovanja
ri{te nje vojnih ukaBanju
paciteta” Luku ali i može
zna~ajne se“ci
zaključiti
vilne aspe-
no rješenje i da sve što se u Bosni događa vodi ka
vrtnje u krug.
takvom raspletu. \avoKakav
lov krug.)bi bio vaš stav o tome? da ja podržavam srpsku stranu.
kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska Kao da ina
Re- ~ica
publika
ESDP-a, jo{Srpska
uvijek nenijeuspi
Bosna
jeva dai Hercegovina,
se konstituira kao i
SI pre thodna dva prisam
Montgomeryjem mjesurađivao
ra o~igledna su potvrda
prethodnih godinava`nokad- “na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve
kao da odlaskom u Banju Luku ja prelazim } je ko nce pt u ve li koj
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona lnog
je bio ambasador u Hrvatskoj, ali i kasnije kad je radio u pri su stva Evro pske mje ri ovisangranicu.
državnu o “me|uTaj vladikonojtako
suradnji”, daklepodr-
razmišlja o politi-
unije na
Srbiji. Ovo zapasaddnom
je njegovoBalkanu,ličnoi to u robuisnim
mišljenje ja neka bihpavolio
cite- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
žava podjelu”
tima mo}i. No,
komentirati ličnava mišljenja. o~iti s neon
lja se suKonačno, sponije
sobno {}u da
ni Rus Evro
bih- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
pe da izgra di svoj si gu rno sni ide
ja to komentirao, ali nije ni dužnosnik američke admini-nti tet i insti tu ci ona lni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
skog sporazuma podržavamo entitetski sistem uređenja
ka
stracije. Ali što se tiče ruskog stava prema državnosti Bo--
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
države. Naravno, entitetski sistem ne postoji bez države,
gu
sne}no st obnove nazaista
i Hercegovine silja. To
mi je tako
nije jasnomazašto
lo, ali se ni utojavnosti
ga ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
ali usklađivanje je moguće. Što se tiče 4stavova Republike
lo ne ma u izo bi lju! Evro pska va
često postavlja pitanje da li Rusija podržava BiH kao drža-njska i si gu rno sna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.
poliMi tikasmo
(CFSP) te državu
iz nje izve dena sigurnosna iito odbra Srpske, o tome možete pitati članove njihovog rukovod-
vu? priznali Bosnu i Hercegovinu, nikad-
mbenadoveli politiukapitanje.
(ESDP-CSDP) rije~ipravili
su, kaneku tegoanalizu
rije, poo- stva.
LisaboAlinskim
na temelju
ugovorazgovora
rom konsti koje sam
tuira na vodio
je Evromogu
pska vamod-
nismo Ali ako bismo
jmovi... iza kojih, da ne ma NATO-a, ne bi bidržavnosti, lo ni~ega. reći
brambena agencija s na~elnom idejom promicasta-
kako ja razumijem stav RS-a. Oni rade na jačanju nja
mogućnostima jačanja bosanskohercegovačke
Ni ope rativnih ka pa ci te ta, ni lju di,
u slučaju Bosne i Hercegovine postoje određene specifič- ni no vca... Mi sija EU- tusa
opera RS-a u svakom
tivnih kapacitesmislu,
ta EU-aali sada
u sfeuriprvi planne,
odbra dolazi jača-
ali opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra na mi si
nosti. Naime, teško je pretpostaviti da postoji mogućnost ja NA TO-a, a ne aunje statusa
se stje ~e do u jam
ekonomskom
o ispunjava i socijalnom
nju birokra smislu.
tskog naloga a
te nti~na
nekog evropskapolitičkog
efikasnog ideja. Ovo je preo{tra
procesa ocjena,
i u korist ali kodr-
snažne ja ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
na
žave proi sto sabire
snažnih evropskidržavnih
i efikasnih sigurnoinstitucija
sni problem bez uentiteta.
ta~an Ali
ko seakona ho govorimo
rizontu ta oidejačanju
ja, ideja evrostatusa
pske Republike
vojske, po-
sud,
Mi uvijek za ko ji sam po
kažemo da tvrdu dobio suverenitet
podržavamo i tokom stru ~nog bo-
i cjelovitost Srpske,
javljuje kaosva prethodna
logi~na poslje iskustva
dica izgra govore
dnje da je to
kompre-
ra vka ui Bru
Bosne xellesu. Na
Hercegovine kaoime, briseali
države, lskekaoevro pske Dejton-
garant institu- jačanje
henzivnog išlo insti
na turačun slabljenja
cionalnog logosa države
EU-a,Bosnenjenoi 11
Tema broja
NATO i Evropska unija ”Ne slažem se s vama da ne postoji razlika
između anti-NATO retorike i retorike
protiv širenja NATO-a.Tu postoji politička,
NATO, ali i vrlo opipljiva razlika. Ako je retorika
anti-NATO, to znači da se NATO tretira
znaš li svoj dug? kao neprijatelj, da se predviđa mogućnost
određenog sukoba. S druge strane, retorika
protiv
Evro pska uniširenja
ja umorilaNATO-a podrazumijeva
se od sopstve ne ambicije pro-
politički
{ire nja na cjestav kojipske
linu evro nudigealternativu”
ografije. Poku{aj usposta-
zabrinjavaima
vrijeme ju}ojsveje de fanzivi.
jasnije Po po
izjave rukaon
kako ma ne iz Bru
želixeBo-lle-
sa jeidna
snu Evropa ipak ni
Hercegovinu, je mogu
štaviše }a. Evro
javno pska polikako
izjavljuje ti~ka
mrzi
birokraBosnu
cija biilaHercegovinu.
bi najsretnija da moè otkazati prijem
Ja bih da
dnog razgovaramo
Balka na (izuzimaojustavu
}i eveRusije
ntualnoi viziji
Hrva koju mi aima-
tsku) da
Strategija NATO-a se zasniva na kontinuitetu mo, a tobijevjeda
ne izgu roje
dopovjerenje
stojnost popotrebno
liti~ke i eko obezbijediti
nomske sile do-u
aktivnosti iz Hladnog rata brom
ekspavoljom.
nziji. Ako se vrši pritisak na RS, onda nema priče
Piše: Nerzuk Ćurak o nekom povjerenju koje mora da postoji. Republika Srp-
Hercegovine.Stav da jačanje entiteta znači i jačanje ska
Za jenasspremna
je rezeza rvineka
ran staustavna
tus barješenja da biko
rbara, onih seji ispunili
ostaju
države u stvarnosti se pokazao kontradiktoran. uslovi
iz presude Evropskog suda, i Dodik je tu dosta ja-
san.
lnu Ne
uprarazumijem
vu, “jer kazašto
ko jeimalijekritika
po nave nalaadresu
Karnegi Republike
jeva ko-
Ali i u samom Sarajevu se često Republika Srpska otuđu- Srpske
misija, štoBase
lkantičejeovogposlučaja
dru~je i Evropskog
koje nije suda. opraDodik
vdalo
NATO
je, kao da je druga mo
država. U ra Bosnu
jednom i
nedavnom intervjuu je, po mom mišljenju, u svakom slučaju
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo napravio višeopri-
se-
novinari su meHepitali
rcegovinu uvesti u svoje Luku?
zbog čega više putujem u Banju jedloga koji
bi stara”. 1 bi bili u skladu sa zahtjevom Evropskog suda.
I navodno na osnovu mojih čestih putovanja u Banju Luku

sigudarno sne odaje, jer stranu.
vodeći Možete li tre
nam
se može zaključiti ja podržavam srpsku Kao da Zato je po banprocentualno
nametnuti upra reći koliko
vitelj, koji iod
na ulaga-
strate-
Republika Srpska nije Bosna i Hercegovina
vojno-politički savez i kao da odla- nja
{koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj RS,
Rusije u Bosnu i Hercegovinu ide na koli-
razini {a-
skom u Banju Luku ja prelazim državnu granicu.Taj ko tako ko na Federaciju BiH i eventualno
lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog Distrikt Brčko.
suvre menog svijeta, nosi,imam
u više Mislite li je
da
razmišlja podržava podjelu. Ja u svakom slučaju ìvota, svi tu su Federacija
u ko jemu, kakoBiH to luicidržavno
dno primje ruko-
}uje
okviriAli
sastanaka u Sarajevu. mamožda
posthla više dno ratouvske
putujem RS zato vodstvo BiH na neki način prepustili ekonomsku
što u tom dijelu Bosne I Hercegovine Rusija ima više zani- inicijativu u odnosima s Rusijom samo Republi-
ci Srpskoj? Da li mislite da je bosanskohercego-
mljivih ponuda, više aktivnosti i više saradnje. Rukovodstvo odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra-
preokrenuto
Republike Srpske ma Bojesni. više ekonomskom jačanju. vačko državno rukovodstvo moglo više učiniti u
smislu poticanja ruskih investicija i u federalnom
Vidite, to što ste rekli je vrlo važno. Taj uvid nam dijelu Bosne i Hercegovine?
je vrlo bitan. Ja bih čak mogao progutati ideju,
Nema smisla da koristimo neke brojke. Naše ulaga-
uvažavajući realni kontekst, da jačanjem entiteta
je lu svijeta
nje jeste postoji saumo
uglavnom goli ìvot
Republici presuMi
Srpskoj. da onesvi jetu koji
možemo
jačamo državu, ali bi to onda trebalo realno da se
dešava. Poruka Milorada Dodika je sljedeća: ‘blo- sada reći ‘prestaćemo sa ulaganjima u Republiciozna
ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni to sti. [to vi {e, Srp--
ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì
skoj i čekati da dođe do neke prihvatljive ravnoteže vo ta oblik je uvo |e-
kiraću državu da pokažem da to ne može funkci-
onisati, a nauštrb toga ću razvijati samostalnost
nja teritoizmeđu
ulaganja rija bezRS-azakoiniFederacije
tosti ili zone golog
BiH’. Zbogìvotoga
ta, komiji
entiteta’. Dakle, zbog čega to jačanje entiteta ne se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
nećemo čekati da se Federacija BiH otvori za investici-
bi podrazumijevalo, recimo, ukidanje entitetskog je da bismo bili politički korektni kad je u pitanju eko-
glasanja, samo i jedino zbog toga što nemamo [ta je dru
nomija. go ju
Sada segostvara
isto~nasituacija
Evropa,da sa imamo
postdejto nskom
više Bo-
ulaganja
funkcionalnu državu? S druge strane, možemo snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
u RS-u. Ali na svakom ugovoru stoji da je to ulaganje u Ko so vom,
uvesti mehanizme da zaštitimo entitet da on ni- frustrira
Bosnu nom Srbijom,Investitori
i Hercegovinu. samostalnom (ali pod da
nisu političari budnim
vode
šta ne izgubi na svojoj snazi.To bi bila afirmativna okom srpskih
računa nacionabalansima.
o političkim lista koji neMoždapriznaneke
ju crno gorsku
zapadne
ideja koja bi u stvarnosti značila jačanje entite- nacionaulažu
zemlje lnu saviše
mobiutno St.st)Peterburgu
Crnom Gonego rom iudrà vnopra
Moskvi, ali-
ta i istovremeno jačanje države, ali problem je u niko zbog toga ne kaže da te zemlje podrivaju suve--
vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do ni
tome što se za petnaest godina od Daytona jom, neRusije.
renitet go teritoArijštobezse“be zli~ne
tiče stavazaRusije
konitosti”,
premapodru ~je
Bosni
Autor je vanredni profesorta
ideja nije pojavila izna
Republike Srpske, tonauka
Fakultetu političkih je pro- igo log ìvota, oon
Hercegovini, kobi jemu
se imogao
za kojevidjeti
ga odlui ~u
poje tome
inozemni
što
110
2 blem. Istovremeno, Milorad Dodik u posljednje
Univerziteta u Sarajevu. je Rusija
upra vlja~kipodržavala
faktor, kadBiH ho}e,da kopostane
liko ho}enestalna
i {ta hočlanica
}e.
U Sarajevu
odno sno po sedičesto Republika
jeliti na dle`nost Srpska
entitetaotuđuje
i dràve BiH u obla- FOR-ovu operaciju Althea.
lja sigurno
Savjeta sna pitanja UN-a
bezbjednosti koja seimajući
ne iscrplju
na umu ju sada moovo u sfe ri
jača ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
reformezemlje
položaj i instituBiH ciona lnedržave,
kao izgradnje bosansko
a naravno herceigo
stvara va-
neke va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
~ke policipogodne
dodatne je, ve} uklju ~uju i sva druga sigurnosna pita-
uvjete. onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
Itra fficing
šalje itd. Toda
poruke zna ~i da Do
ovakva dikovamože
država izjava,funkcionirati.
i kao latenci- pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
`nosmatramo
Mi sti iz naj{ire dasićegurno
sadasne sfere u entijoš
funkcionirati tetsko
bolje.okri
S lje {to
novim Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Bosnu i Hercegovi
Predsjedništvom nu vra}aseuveće
otvaraju krugmogućnosti
nekih instituda ciona lno
će BiH su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{eimati nih pijedinstvenije
tanja, pa }estavovese, ne i tre Rješenje
janse zajeEvrougovor o evropskoj
je tokombezbjednosti
općenito da ba odba
će se citi ni tu
to pozitivno pu, pa hladnog rata ulogu ~uva-
mogu}no
odraziti st, rad
i na poliutiSavjetu
ka u nebezbjednosti.
kom novom vremenu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti~ki svepolitičkih
mehanizam do danas,konsultacija
ovisi o SAD-u bez obzi
na najvišem ra naZa-
nivou. to
}i polistra
Ima ni izgra
kakvih dnju uvjegospodine
naznaka, ta za ekono mski i kulturni
ambasadore, da {to jeBalkan,
padni institukoji
ciona jelnim razvojem
u interesu Evroi Turske,
i Rusije pske unina je našem
do{lo
prouspe
bi nekomritet gra |ana. Ako periodu
skorašnjem sam u prapredsjednik
vu s prethodnom Med- dodnevnom
je stvaranjaredu usloiva za samoćemo
s Turskom stalniju evropsku
naravno sigurno
nastaviti raz--
projekciilijom,
vedev u buduPutin
premijer }nosti mogli
}e BiH,posjetiti
zbog zako vane stru-
BiH? snu i odbra
mjenu mbeSmatramo
mišljenja. nu politiku. da je No, iakojako
Turska je ESDP dobio
važna zemlja
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na inos ve “nadle`no
obzirom sti i struktu
na članstvo re”, koje ali
u NATO-u, su omo gu}ilesvojih
je i zbog “ko-
novezavisi
Sve faze ideod olo {kih suAmbasador
Sarajeva. kobljavanja isvake na nozemlje
ve iracimoraonalneu ekonomskih mogućnosti izuzetno važna zemlja za regiju.-
ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne aspe
vrtnje uobrazloženju
svome krug. \avolov krug.) objasniti da sada imamo
ubjedljivo Skte menad`menta
ambasadorom kriza”,
Turske CSDP,
imamo kao lisabo
odvojene nska ina~isa-
bilateralne ca
o čemu pričati na najvišoj razini. Druga stvar je proto- ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va da se
stanke i uvijek postoje razmjene mišljenja na razini mini- ko nsti tu ira kao
I pretho
kol, dna dva pri
organizacija mjera o~i
sastanka, aligletodnaje su
sadapotvrda
manjevavažno.`no- “nadna
stara cionaposlova
vanjskih lna struokoktura”, ve} ali
Balkana, je iko nce
oko pt u ve
drugih likoj
pitanja.
sti i relejevavažnije
Mnogo ntnostida insti
setutaj
ciona lnog pri
razgovor sustva Evro
”napuni” pske
suštinom mje ri ovi san o “me |u vla di noj su ra dnji”,
Mi često zajednički nastupamo u Vijeću za implementaciju
da kle o po liti-
iuni je na zapaJadnom
sadržajem. imamBasnažnu
lkanu, nadui to uuronovo busnim kapacite-
rukovodstvo kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
mira. A što se tiče nametanja nas kao nekih medijatora, što
tima mo
nakon }i. No,
izbora. BiH valja
raspolaže ti s nesposobno
se suo~ipotencijalom za {}u Evro-
proizvod- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
se tiče Rusije, mi smo spremni da pružimo pomoć u norma-
pe
nju da izgra
struje, a diRusija
svoj ima
sigurno sni ide
odlične ntitet i insti
tehnologije tucionalni
i mogućnosti ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
lizaciji odnosa. Ali bismo više voljeli, a smatramo da je sada
ka pacitet ko
u opremi. ji gara
I onda ntira,
kroz tajako
ugovor ni{tamožemo
drugo, onda početinesmo du-- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
i takva politička klima, da države zapadnog Balkana same
gu }nost obno
gotrajnim ve nasilja.
projektima, Tobijebili
koji tako malo,
važni ne ali
samo ni tozagaregiju
ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
lo nemaBalkan u izoibizalju! Evropska vanjska i sigurnosna normaliziraju
citirani strateodnose.
{ki razvoj Rukovodstva
jo{ je daleko. u Sarajevu,
4 Beogradu i
zapadni Evropu.
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- Zagrebu napravila su dosta dobre poteze u tom smjeru.
mbejedno
Još na polikratkotika (ESDP-CSDP)
pitanje. Zanima rije~i su,naskaštatego rije, poo-
mislite Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
jmovi...turskoj
novoj iza kojih, da nema NA
diplomatskoj TO-a, ne na
inicijativi bi bi lo ni~ega.
zapadnom Dakle,
brambetaj na animozitet
agencija s nakoji Milorad
~elnom idejomDodik
promiosjeća
canja
Ni operatiTurska
Balkanu. vnih kapa secinametnula
teta, ni ljudi, inikao novca... Misija EU
medijator iz-- prema politici
operativnih kapaTurske, po Vama
citeta EU-a u sferijeodbra
neosnovan, ko-
ne, ali opet
FOR-a
među Bosne i Hercegovine i Srbije, a prema ne--
u BiH je tra nsfo rmi ra na mi sija NA TO-a, a ne au liko smo
se stje shvatili?
~e do jam o ispunjavanju birokratskog naloga a
te
kim nti~na evropska idepostoji
špekulacijama ja. Ovo je preo{tra ocje
mogućnost dana, ali koja
se Turska ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
na prostozajedno
i Rusija sabire evro pski sigukao
nametnu rnomedijatori
sni problem iuzatapri- ~an To
ko ne
se mogu komentirati.
na hori zontu ta ide Vija,
steide
pitali za stav
ja evro pskeRusije. Turska
vojske, po-
bližavanje
sud, za kojistavova
sam potvrdu političkih
dobiosnaga i tokom unutar BiH. bo-
stru~nog je jedan
javlju je od
kaonaših
loginajvažnijih
~na posljestrategijskih
dica izgradnjepartnera i mi s
kompre-
ra
Što vka seutičeBruTurske,
xellesu.miNa ime, bri
imamo selske evro
intenzivan pske insti
politički tu-
dijalog, Turskom
henzivnog imamoinstiveoma visok
tuciona lnognivolosaradnje.
gosa EU-a, ■ njeno 13
11
Tema
Tema broja
broja
Između
Bosna i mitova i stvarnosti
Hercegovina,
NekiTO,
NA problemi i karakteristike
ruske politike na Zapadnom Balkanu
znaš li svoj
početkom 21. dug?
stoljeća
Nije mi zadatak
Evropska bilo rišto
unija umo razotkrivati.
la se od sopstvePokušat
ne ambiću cijesamo
pro-
objasniti
{irenja napovezanost
cjelinu evrounutarnje
pske geogra i vanjske
fije. Pokupolitike Rusije
{aj uspo sta-
(Ruske Federacije),
vljanja au tenti~ne ko napraviti
ntinentaanalizu
lne geopo kolektivne
litike midruš-
ra u
tvene svijesti,
zabrinja vaju}ojznanstveno-analitičke
je defanzivi. Po poruzajednice,
kama iz Bru političke
xelle-
elite i stručne
sa jedna Evropa diplomacije.
ipak nije mogu Pri}a.
tome
Evrospskajedne postrane
liti~ka
treba uzeti
birokra cija ubiobzir povijesnu
la bi na jsretnija pozadinu
da moèsuvremene
otkazati privanj-
jem
ske
u pupolitike
nopravno Rusije, a s druge
~lanstvo Evronjenu
pske unipsihološku
je zemljapozadinu.
ma zapa-
Rusko
ne izgucarstvo
bi vjerojedojoš
stojnoodstkraja
politi18.
~kestoljeća
i ekonodoživljavalo
mske sile u
rješenje Istočnog
ekspanziji. pitanja, odnosno otomanskog naslijeđa
Piše:Sergej
Romanenko na Balkanu, kao svoj interes. Evropa, kao i većina Južnih
Slavena,
Za nas doživljavala
je rezerviran je Rusiju
statuskao
barbaslavensku,
ra, onihpravoslavnu
koji ostaju
državu,
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnuvišenacio-
mada se već u 19. stoljeću radilo o imperija-
nalnoj
lnu uprai višekonfesionalnoj
vu, “jer kako je lijezemlji.
po nave Diola Karuske
rnegislužbene
jeva ko-
Moskva bi danas trebala činovničke
misija, Bailkan intelektualne
je podru elite
~je tekodio
je društva
nije opraproglasio
vdalo
NATOulogu
igrati moraposrednika
Bosnu i je
poRusiju
vjerenjepokroviteljicom
velikih sila da jei spo
braniteljicom
sobno da seslavenskih,
samo o sea-
prije
bi stasvih
ra”.1pravoslavnih naroda odnosno ”braće”. Ova-
Hercego
među vinu uvesti u svoje
postjugoslavenskim kav osjećaj je bio karakterističan za drugu polovicu 19.
isizapadnobalkanskim
gurnosne odaje, jer vodeći iZa
početak
to je po20.trestoljeća.
ban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
vojno-politikoristeći
državama čki savezsvoj {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
Prema
lje porushvaćanju
ku da granastalom
|ani Balka još
nakrajem
pripada19. stoljeća
ju zo za
ni golog
suvremenog
povijesni svislavenske
ugled jeta, nosi, u ostvarenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva Rusija nije
okvirima posthladnoratovske trebala snažne narodne pokrete Južnih Slavena, niti jaku
države i velesile Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
južnoslavensku državu. Ona je takve pokrete smatrala
samo objektom pogodnim za manipuliranje u korist po-
prema Bosni. stizanja vlastitih ciljeva. S druge strane, južnoslavenske
države i lideri narodnih pokreta također su pokušavali
iskoristiti Rusiju za vlastite interese. Ovaj je ”model”
obostrano funkcionirao u različitim oblicima i povije-
snim kontekstima, pa i u odnosima SSSR-a sa SFRJ, ali
je kasnije, nakon 1991., ”prenesen” i u odnose Rusije
nije ute
(RF) meljen ni na
s nezavisnim, kakvoj zakodržavama
novonastalim nitosti. [tonavi{e, ozna-
prostoru
ka di je la svi
bivše Jugoslavije.je ta kao svi je ta go log ì vo ta oblik je uvo |e-
se od toga,
Osim tamonalazeći
{iri na sav
se usviizbjeglištvu
jet”.2 u Austro-Ugarskoj
pred Prvi svjetski rat, boljševički lideri Lenjin, Zinovjev,
[ta je dru
Trocki go jugo
i drugi isto~na
izradili suEvro pa, sa postde
boljševistički jtonskom
koncept Bo-
vanjske
snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
politike Rusije, koji je u praksi primjenjivan kasnije, u Ko so vom,
frustriranomi tridesetim
dvadesetim Srbijom, sagodinama
mostalnom (ali pod
prošlog budnim
stoljeća. Taj
okom srpskih na ciona lista ko ji ne pri zna
koncept se, između ostalog, zasnivao na negativnom od- ju crno go rsku
naciona
nosu lnu sabilo
prema mobikojojtnost)regionalnoj
Crnom Govišenacionalnoj
rom i dràvnopra za--
vno jo{ uvijek u po tpu no sti ne po tvr|e nom
jednici u Srednjoj Evropi i na Balkanu, uključujući i onu Ma ke do ni-
Autor jeAutor
viši znanstveni suradnik u jom, ne go te rito rij bez “be zli~ne za ko
južnoslavensku. Ovaj stav održao se do četrdesetih i nito sti”, po dru ~je
je vanredni profesor
Institutu za ekonomska istraživanja
golog ìvogodina
pedesetih ta, o ko20. jemu i za koi je
stoljeća u ga odlu~u
velikoj jejemjeri
inozepro-
mni
110
4 Ruske akademije znanosti
Univerziteta uu Moskvi
Sarajevu. upravlja~ki sovjetsko-jugoslavenski
uzrokovao faktor, kad ho}e, kolikosukob ho}e i (1948-1953),
{ta ho}e.
personaliziran
Taj onespokojauvaodnosu ju}i status Staljin – Tito,
}e osta ti dugote tra
odigrao
jna pozi zna-
ci- više
cije,Titovoj
kako toJugoslaviji.
primje}ujeKomunisti {panski sosuciolog smatrali CasteJugoslaviju
lls, „obi-
čajnu
ja zema ulogu
lja reugisovjetskoj
je, jer unupolitici
tra{nji sveaktedo raspada
ri po liti~kihSovjet-
igara legitimnom
~no su zadosocijalističkom
voljne svojim izo državom,
liranim ì a voliberali
tom upozitiv-
svijetu
skogpoSaveza
na stjugosla i Jugoslavije.
venskom pro Sovjetski
storu pe službeni
rmaneodnosntno {a pre-
lju nom
tehnoalternativom
kratskih agenci staljinističkom
ja i vije}a misocijalizmu.nistara koji Nijedna donose
maru
po Jugoslaviji
ke da ove biodràje obilježen
ve nisu spo negativnim
sobne dastavom se same prema
so- od
odlu linija
ke”,nije
3
paimala
ne pri znanja
mje}uojudruštvenim
da njihov bi i etničkim
rokratski pro- pri-
Titovom
bom oblikusocijalizmu
ju kao samo i Titovoj
odrìvipolitici
politi~kinesvrstavanja,
entiteti. ali cesima na Balkanu, niti ih je razumijevala.
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne Uzrok tome
s druge strane i bojazni od raspada jednopartijske soje
prouglavnom
izvodi nobila vo sisovjetska
gurnosnocenzura stanje, ve i }postojanje
postoje}ečvrstih prika-
cijalističke
(Pri mjera rafederacije
di, naciona nastale
listi~ki nakon
dijelovipobjede
srpske etni u NOB-u
~ke za- ideoloških
zuje kao kvalitativno novo. Tipski priUmjer
okvira u analitici i znanosti. većem ovadijelu
kvog
tedni
je socijalističke
ce u Crnoj iGo nacionalne
ri, u perspe revolucije
ktivi, mokao gu seizvedbene
politi~ki ruskog
odnosajavnog je Bosna mnijenja
i Herce Jugoslavija
govina, u se kojoji danas
su me promatra
|unaro-
varijante
konstituira sovjetskog
ti kao reme modela.
tila~ki faktor nove dràve, kao kao
dne ”srpska
organizadržava”
cije i age(analogija
ncije birokra tome je ne
tizira Sovjetski
i nedjelosavez tvo-
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- –rne.
”ruska država”). Također, usprkos
A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke završetku hladnog
Unatoč
ve, dodu”proleterskom
{e, bar za sada, internacionalizmu”
bez teritorijalno-enti u sovjetsko
tetskog rata
punai oru potpunoj
`ja! Sigu promjeni
rnosna ku bitiltumeđunarodnih
ra uop}e se nije odnosa
razvila,u
doba
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvogsvjet-
(iako je i tada, naročito u vrijeme Drugog ira- ruskoj vanjskopolitičkoj i vojnoj
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi- misli, živa je tradicija
skog
cionalnograta, na Moskva
cionalikoristila
sti~kog za”slavensku
htjeva. A izjaideju”),
va pre”slaven-
mijera koja
litarismatra
ziranu ku Jugoslaviju
lturu povje (Srbiju)
renja.”predstražom” na grani-
ska
Repu misao”
blike Srpskeponovo Mijeloraoživjela
da Doudika devedesetim
koju je svogodinama
jevreme- ci između ”Istoka” (Rusije) i ”Zapada”. Uz ostalo, treba
prošlog
no dao Oslo stoljeća,
bo|enju nakonda jeraspada
RS dalaSSSR-a,
ovla{tenja sada u nezavi-
iz obla sti be- uzeti
Da vidi u mo obzir{tada je u 1990-im
je onda taj ESDP-CSDP godinama kojiujeRusiji
svojepo- va-
snoj
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukoostao
Ruskoj Federaciji. Ovaj je samoosjećaj bio i vati, stojalo nekoliko ”centara moći”
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz odgovornih za vanjsku
EU-
proširen
odnosno ne podi samo
jeliti među
nadle`no političkom
st entitetaelitom
i dràvenegoBiH iuznan-
obla- politiku,
FOR-ovuuključujući
operaciju iAlthea. onu balkansku. To su bili Predsjed-
stvenicima,
stima bezbjedno književnicima,
sti i sigurnosti,umjetnicima,
ponovno u prvi novinarima
plan stav-i nikov ured, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo
drugima.
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo uodno-
To je bila posljedica sloma komunističke sferi obrane,
ESDP (na državna
osnovuDuma Lisabo (donji
nskogdom ugovo ruskog
ra izveparlamenta),
dena je no-
sno internacionalističke ideologije,
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- a nastala je kao kom- ali i drugi. Svaki od tih centara
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je insti moći slijedio je svoju
tuci-
penzacija za doživljeni povijesni poraz i izgubljene sa- političku liniju.
veznike u sada raspadnutom Istočnom bloku. Liberalna
alternativa u masovnoj samosvijesti nije bila jaka i ruska Poslije dolaska na vlast predsjednika Vladimira Putina,
politička elita vratila se natrag tradiciji Ruskog carstva i početkom 2000. godine, dolazi do promjene u ruskom
ruske nacionalne misli iz 19. i početka 20. stoljeća. Dje- stavu prema Srednjoj Evropi i zapadnom Balkanu. Su-
lomično je oživljena i politička misao ruske emigracije radnja s EU i SAD-om nije se mogla ograničiti samo na
između dva svjetska rata. Centralnu Aziju, već ju je trebalo prirodno proširiti i na
Balkan, na postjugoslavenski prostor.
Suvremena ruska politička i etnološka znanost, poveza-
na s nekim američkim i zapadnoevropskim konceptima i Nažalost, ruska politička misao i odnos prema svije-
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni
modelima, ne smatra etnički nacionalizam prirodno uzro-
{to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
tu nisu prevladali posljedice i greške iz bliske i daljnje
prosperitet
kovanom gra|ana. Ako
povijesnom sam uvećpravještačkom
pojavom, vu s prethoi dnom zlona- do stvaraNisu
prošlosti. nja uslo se va
mogle za sashvatiti
mostalni ju evro
bitne psku sisgujedne
promjene, rno-
pro jekci jom, u bu du }no sti }e
mjernom, dok se istraživanje njegove povijesne BiH, zbog zakovane stru-
prirode snu i odbra mbe nu po li ti ku.
strane, u međunarodnim odnosima u cijelosti, a s drugeNo, ia ko je ESDP do bio
prihvaća kao vjernost principima primordijalizma (idejinao
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto bi ti „osu |e na“ strane promjene u društvu, ekonomiji, razvitku među--
no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko je su omo gu }i le “ko
nove faze podlozi
iskonskoj ideolo{kih sukoblja
etničkih vanja i na no
karakteristika ve iracionalne
i procesa). ri{tenje vo
etničkih jnih kapa
odnosa u ci teta” ali i zna~ajnedržavama.
postjugoslavenskim “civilne aspe Sve-
vrtnje u krug. \avolov krug.) ktedanas
do menad`me nta krimit
funkcionira za”,oCSDP, tomekao lisabonska
da Balkan, ina~ica
u najvećoj
Usto, vrlo često se nekorektno izjednačava princip sa- mjeri Srbija i Crna Gora, ”pripada” Rusiji, te da je kao
ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va da se ko nsti tu ira Ru-
I prethodna dva
moodređenja sa pri mjera o~igleTome
separatizmom. dna sudoprinosi
potvrda va `no-
i činje- “navelesila
sija dnaciona lna stru
slična Ruskom ktura”, ve} jei Sovjetskom
carstvu koncept u savezu. velikoj
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona lnog pri
nica da se SSSR raspao u isto vrijeme kad i SFRJ. Dijelom su stva Evro pske mjeri ovi
Nema san o Ruska
dvojbe, “me|uFederacija
vladinoj suima radnji”,
u regijidakle o po
svoje liti-
poli-
iuni je natoga,
zbog zaparuski
dnomanalitičari
Balkanu, i su to udirektno
robusnim kapacite-
uspoređivali ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
tičke, ekonomske i strateške interese, ali povijesno isku- uni je. Ia ko je jo { za
tima mo
raspad }i. No,
SFRJ-a valja se suo~i
s raspadom ti s neNa
SSSR-a. spoodređen
sobno{}u Evroto-
način 2003.
stvo odgo dinu bilo
polovine 19.pla niranosve
stoljeća razvidojapočetka
nje ESDP-a na na-
21. stoljeća
pe da izgra di svoj si gu rno sni ide nti
je bila posljedica prirodne povezanosti iz komunističkog tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku
svjedoči da pretenzije Moskve na neke ”posebne odno- vo jsku od “60.000 ljudi
ka
razdoblja koja je postojala između Komunističke partije-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri
se” s Beogradom nisu donijele mnogo koristi ni Sankt pa dni ka va zdu ho plo vstva
gu }nost obno
Sovjetskog ve na(KPSS)
Saveza silja. Toi je tako komunista
Saveza malo, ali niJugoslavije
toga ma- i mornaricenizaMoskvi
Peterburgu 100 bro nido va i 400 aviona”, tako kapa-
Beogradu.
(SKJ), odnosno SSSR-a i SFRJ-a, usprkos svim njihovimva njska i si gu rnosna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
politika (CFSP)
međusobnim te iz njei izve
razlikama dena siRuski
sukobima. gurnoreformisti
sna i odbrasu- U ruskom društvu sve do danas nema osjećaja odgo-
mbenagledali
često politikana (ESDP-CSDP)
Jugoslaviju kao riimperiju,
je~i su, ka tego
a ne rije, po-
federaciju, Lisabonskim
vornosti i krivnjeugovopred rom narodima
konstituiraJugoslavije
na je Evrozbog pska od- već
jmosuvi...
te kao izapreduvjet
kojih, da borbe nema sNA TO-a, ne bi bitražili
nacionalizmom lo ni~euki-
ga. brambena age
spomenutog ncija s na~elnom idejom
sovjetsko-jugoslavenskog sukoba. proSvakako,
micanja
Ni ope rativnih ka pa ci te ta,
danje i zabranu narodnog samoodređenja. ni lju di, ni no vca... Mi sija EU - opetvrdnja
ova rativnihnikako kapacine teta EU-a
znači u sferiodgovornosti
negaciju odbrane, ali jugo- opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stje ~e do jam o ispu nja va nju
slavenske stranke niti idealizaciju Titovog režima i susta-bi ro kra tskog na lo ga a
teInače,
nti~nanijedna
evropska od ide
trijuja. linija
Ovo je preo{trapostsovjetskom
u ruskom ocjena, ali koja ne Sve
va. stvado rnojdanas
namje ri konsti
politička i tu cije evropske
znanstvena svijestvoujske. 5
postju-Ia-
na prosto– sa
društvu bire evropski sigurnosnikomunističko-kon-
nacionalno-konzervativna, problem u ta~an ko se na horizo
goslavenskim ntu ta idenije
državama ja, ide ja evro
kritički pske vojske,
preispitala po-
Titove
sud, za kojii sam
zervativna potvrdu
liberalna, nije do bio i tokombitstru
razumijevala ~nog bo
i uzrok na-- teorije
javljujei Titovu
kao lopolitiku
gi~na po prema sljediSSSR-u,
ca izgra nednje
iz uglakokomu-
mpre-
ra vka upokreta
rodnih BruxelleJužnihsu. NaSlavena,
ime, bričak selske
i u evro pske insti
kraljevskoj, a tu
još- nističke
henzivnog teorije, nego
insti tuciiz ona perspektive
lnog logomodernih sa EU-a,političkih njeno 15
11
Tema broja
ideologija i znanstveno-povijesnih
Bosna i Hercegovina,pristupa. U Rusiji čak krivo shvaćenim ciljevima, te na nacionalnim i obram-
ni liberali-reformisti,
NATO navodeći vanjske
i Evropska avanture SSSR-a,
unija benim interesima Rusije. Moskva je izgubila ranije save-
ne spominju sovjetsko-jugoslavenski sukob. Suvremena znike i u trci sa SAD-om pokušavala je naći neke nove,
ruska politička klasa ne želi da zna o događajima tih go- nastojeći usto sačuvati i ulogu globalne velesile. Tako je
NATO,
dina niti o njihovoj suštini. to bilo na vanjskopolitičkom planu. Na unutarnjem, gra-
đeno je uvjerenje da Rusija može postojati samo kao
znaš li svoj dug?

Znatan dio ruske političke elite – političari, diplomati,
analitičari i novinari, sve do danas ne shvaća nekadašnju
velesila i suprotstaviti se unutrašnjoj dezintegraciji.
SFRJ i kasniju Saveznu republiku Jugoslaviju (SRJ) kao Za razliku od predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana,
državnu zajednicu različitih naroda, odnosno federaciju, Slobodan
EvropskaMilošević
unija umojeriuspio
la se odu nakani
sopstve daneiskoristi
ambiciopisano
je pro-
nego je vidi kao centralističku državu koju je stvorila stanje
{irenjaruske
na cjepolitičke
linu evrosvijesti.
pske ge Tuđmanu
ografije.nijePokuni bila ambicija
{aj uspo sta-
Srbija. Zbog toga je u njihovim očima Srbija samo ”žr- igrati
vljanjana au
”ruskom
tenti~ne terenu”
kontine jerntaselne
već ge1992.
opogodine
litike mi orijen-
ra u
tva” vanjske ”zavjere” i tuđeg unutrašnjeg separatizma. tirao
zabrika
njaZapadu
vaju}oj je i smatrao
defanzivi. Rusiju
Po posaveznikom
rukama izMiloševića.
Bruxelle-
U Moskvi se najčešće ne prepoznaju procesi nacional- sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
nog samoodređenja i izjednačuju se sa separatizmom, Do
biropolovine
kracija bi2010. godine
la bi na jsretniruska
ja da politička
moè otka elitazatije pri
u svo-
jem
što je daleko od istinske suštine međuetničkih odnosa i joj
u puvanjskoj
nopravno politici i propagandi
~lanstvo Evropske uni često
je zekao
mljama ideološki
zapa-
narodnih pokreta kod Južnih Slavena. Osim toga, u istim oslonac
dnog Bakoristila
lkana (izu ”slavenstvo”,
zimaju}i eveali ntunialno
u tome
Hrvanijetsku) bilaa je-
da
se ruskim krugovima rat 1991-1995., ali i suvremena dinstvena.
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomskenasileMi-
Jedna grupacija pokušavala se osloniti u
situacija na Kosovu, smatraju ”sukobom civilizacija” i loševića
ekspanzikao ji. socijalistu, a druga na Radovana Karadžića
Piše: Nerzuk
svjetskih konfesionalnih Ćurak
zajednica. kao na antikomunistu i nacionalistu. Zajedničko im je
bilo tumačenje
Za nas je rezervi srpskog
ran sta nacionalizma
tus barbara,kao onih saveznika
koji ostaru- ju
Polazeći od tradicija Ruskog carstva i Sovjetskog saveza, ske države i ruskog nacionalizma, ali i ruske
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- demokracije.
ruska politička elita vrlo često dijeli političku elitu u po- Oni nisu vu,
lnu upra dobro “jerpoznavali
kako je niti shvaćali
lijepo navelaprirodu
Karnegi balkanske
jeva ko-
stjugoslavenskim državama na tzv. prorusku i antirusku. političke
misija, Balkan je podru~je koje nije oprakoji
tradicije, niti balkanskog nacionalizma, vdalo je
Jasno je kako NA TOo pojednostavljenom
se radi mora Bosnu i i neplodnom promatrao povijesne procese i događaje
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se- isključivo kroz
pristupu. No, kao izravan rezultat toga, Moskva često prizmu odnosa etničkih zajednica.
za svoje saveznike odabire nacionaliste i ljude koji pri-
padaju prošlosti.sigu rnosne
Ruska odaelita
politička je, jer vodeći
bi trebala shvatiti Sve
Zatodojedanas
potreban u Rusiji
namepostoji više vinego
tnuti upra rezerviran
telj, ko ji i na straod-
te-
da lideri i političari svih postjugoslavenskih
vojno-po litički savez država, čak i nos prema pokojnom premijeru Srbije Zoranu Đinđiću
”pravoslavne” Srbije, vode politiku slijedeći vlastite inte- i njegovim nasljednicima, uključujući i aktualnog pred-
suusklađene
vremenog svijeta, nokonceptima
si, u lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
rese i potrebe, s tradicionalnim sjednika Srbije Borisa Tadića. Nastoje se očuvati veze sa
za postizanje nacionalnih
okvirimasigurnosnih,
posthladno ekonomskih
ratovske i po- srpskim nacionalistima, uključujući čak i najradikalniji dio
litičkih ciljeva, a koji mogu biti proturječni onim ruskim. te političke struje, uz uvjerenje da su oni saveznici, dok
Rusija ne treba getražiti
opoli”stalne
tike, jesaveznike”
dnu vrstu dumargi-
među ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
se srbijanski demokrati i liberali doživljavaju kao pristaše
nalcima kojimapre su ma
stalnoBo sni.usta poziva na ”prijatelj-
puna revolucije, nereda i kao nositelji proturuskih tendencija.
stvo, bratstvo i savez s Rusijom”.
Ruska potpora Srbiji u slučaju Kosova nije puno po-
Predsjednik Srbije Slobodan Milošević nikad nije bio mogla niti jednoj strani. Zbog proglašenja neovisnosti
iskreni saveznik Rusije, a baš to je bila i ostaje velika gruzijskih oblasti Južne Osetije i Abhazije te njihovog
zabluda. Milošević je iskorištavao unutarnju situaciju jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
priznavanja od Rusije, Srbija se našla u neprilici jer bi
u Rusiji, odnosno samoobmanu s kojom je određeni nije ute
njeno meljen nitihnadviju
priznanje kakvoj zakonito
teritorija sti. [tovodilo
logično vi{e, ozna
i ka-
dio ruske političke i vojne elite, na temelju etničkih, ka di je la svi je ta kao svi
priznanju nezavisnosti Kosova. je ta go log ì vo ta oblik je uvo |e-
konfesionalnih i povijesnih razloga, smatrao Srbiju za nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji
saveznika Rusije. Za razliku od Tita, koji je ponekad nase od tamose{itakođer
Ispostavilo ri na savdasvije
jet”. 2
teza o Kosovu kao međuna-
stojao posredovati između Istoka i Zapada, Milošević rodnopravnom presedanu bez utemeljenja u stvarnosti
je pokušavao iskoristiti stvarne i izmišljene suprotno- [taposlije
jer je drugo jugoisto~na
proglašenja Evropa, saKosova
neovisnosti postdejto nskom
nije Bo-
uslijedila
sti i sukobe Rusije i SAD-a. Okončanje hladnog rata snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
najavljena ”parada proglašenja suvereniteta” u drugim Ko so vom,
i normalizacija odnosa između Washingtona i Moskve frustriranom
državama kojeSrbi jom,nasaodređeni
imaju, mostalnom (alislične
način, pod bu dnim
proble-
nisu mu išli u prilog. me. Potvrdilo se da sporovi u Belgiji, Španjolskoj,rsku
okom srpskih na ci ona lista ko ji ne pri zna ju crno go Sje-
nacionaIrskoj,
vernoj lnu saSlovačkoj
mobitnost) Crnomnemaju
i drugdje Goromnikakve
i dràvno pras-
veze
Nakon raspada Varšavskog ugovora ta ruska politička vno jo{ uvijek
problemom u potpu
Kosova. Ononostištonebipomoglo
tvr|enom biti Ma kedoni-
zajedničko
elita, u cjelini i bez obziraAutor
na političke ideologije, poku- jom, ne go terito rij bez “be zli~ne za ko
samo je spoznaja da u ovom trenutku Evropa prolazi nito sti”, po dru~je
šavala je naći novog stalnog saveznika na povijesnoj
na Fakultetu političkih nauka bazi, golognovu
kroz ìvota, o koujeprocesu
etapu mu i za nacionalnog
kojega odlu~u je inozemni
samoodređe-
110
6 ali ta se potraga zasnivala naUniverziteta
predrasudama,u Sarajevu. i
mitovima upra
nja. Tovlja
je~ki faktor,
jedan kad ho}e,
od ključnih koliko ho
povijesnih }e i {ta ihonijedan
procesa }e.
slučaj
Taj onesesponekomože
javaju}i riješiti
statusuniverzalno
}e ostati duvažećim
gotrajnapravnim
pozici- Slobodana
cije, kako toMiloševića
primje}ujei dolaskom
{panski sodotadašnje
ciolog Casteopozicije
lls, „obi-
presedanom.
ja zemalja regiSvaki je, jerodunu navedenih
tra{nji akte sporova
ri politiima
~kihvlastiti
igara na
~novlast
su zau do
Beogradu,
voljne svo tejim početkom
izoliranimspore i mučne
ìvotom u svinor-
jetu
uzrok,
na dinamiku
postju goslaveinskom oblik rješenja.
prostoru permanentno {alju malizacije
tehnokratskih poslijeratnih
agencijaodnosai vije}aizmeđu
ministaHrvatske,
ra koji doSrbije
nose
poruke da ove dràve nisu sposobne da se same so- (SRJ)
odluke”,i BiH.
3
paKaone svoje
primjeglavne
}uju daciljeve
njihovHrvatska
birokratski je pro-
pri-
Predsjednik
bom oblikuju Boris
kaoTadić
samotransformirao
odrìvi politi~ki je politiku
entiteti.Srbije i glasila članstvo u EU i NATO-u. Rusija
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne je bez osobitog
na neki način koristi veze i suradnju kako s Washingto- otpora
proizvoprihvatila
di novo sigu takav
rnosno izborstaslužbenog
nje, ve} poZagreba
stoje}e prii nije
ka-
nommje
(Pri i Bruxellesom
ra radi, naciona takolisti
i s~ki
Moskvom. Čini seetni
dijelovi srpske kako~keMo-
za- pokušala iskoristiti Hrvatsku za svoj
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvogoslonac u regiji.
skva
je nema
dnice ništa protiv
u Crnoj Gori, učlanstva
perspekti Srbije u Evropskoj
vi, mo gu se politiuniji,
~ki odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro-
pogotovo
konstituirazbog ti kaočinjenice
remetilada ~kidofaktor
toga vjerojatno
nove dràve, nećekaoni Usporedo
dne organiszatime,cije iuage
ruskoj
ncije kolektivnoj
birokratizirasvijesti
ne i nepostupno
djelotvo-
doćijevrsna
svo u skorije'repuvrijeme. Rusijautakođer
blika srpska’ tkivu crno računa
gorske i sdrà
time- se mijenjao i odnos prema Hrvatskoj
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke i Hrvatima, koji
da
ve, Srbija
dodu{e, nema bardovoljno
za sada, vlastitih
bez teriekonomskih
torijalno-entisnagatetskog ni su ranije isključivo smatrani neprijateljima
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, ”srpske bra-
rezervi za vlastiti razvitak, što bi je trebalo
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- još neko vri- će”.
nema Stvaranju
transfera takvog
od minegativnog
litaristi~ke stava
kulture doprinijela
nasilja u je
depo-
mi-
jeme ostaviti
cionalnog nacivezanom
onalisti~kogza rusku
zahtje pomoć i ovisnom
va. A izja va premi o je
njoj.
ra grešno tumačena povijest
litariziranu kulturu povjerenja. događaja iz vremena Drugog
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe (NOB).
Odnos
no dao Osloprema bo|epribližavanju
nju da je RS da Srbije
la ovlaNATO-u znatno
{tenja iz obla sti beje- Da vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
drugačiji. Sve do danas veći dio ruske
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, vojne, političke Moskva
treno kr{te bi nje
danasdoìtrebala
vio u Bo igrati
sni ulogu
i Herce posrednika
govini krozmeđu EU-
iodno
društvene
sno poelitedijelitinije se`no
nadle mogao
st entiosloboditi
teta i dràveodnosa pre--
BiH u obla postjugoslavenskim
FOR-ovu operaciju Althea. i zapadnobalkanskim državama ko-
ma NATO-u kao prema neprijatelju. U
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- njihovim očima risteći svoj povijesni ugled slavenske države i velesile, a
Srbija
lja siguizgleda
rnosna kao pitanjanekikootok
ja se ne u ”natoiziranom”
iscrpljuju samo uzapad- sferi uESDP
cilju (napomirenja
osnovui Li normalizacije
sabonskog ugo odnosa
vora izve između
denatih ze--
je no
nobalkanskom jezeru. Oslonac za takvu
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- vizuru Rusija malja i naroda. Stabilnost i sigurnost
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci u regiji potpuno su-
pronalazi u uglavnom negativnoj percepciji koja pre- u interesu Rusije i ruskih tvrtki, naročito onih koje imaju
ma NATO-u postoji u znatnom dijela srpskog društva. naftovode i plinovode. Pritom je posebno važan projekt
No, promatra li se ovaj odnos s racionalnog stajališta, Južni tok. Globalnoj ekonomiji i energetici neophodni
postoje dva ključna pitanja: 1) tko je osim NATO-a u su mir i stabilnost koji osiguravaju nesmetani protok
stanju osigurati stabilnost i sigurnost na zapadnom Bal- ključnih energenata kroz mrežu plinovoda i naftovoda.
kanu, i 2) je li NATO sposoban u budućnosti pružiti
sigurnost i stabilnost ne samo zapadnobalkanskoj nego Ruska Federacija nije samo subjekt nego i objekt me-
i čitavoj srednjoevropskoj regiji. Demokratska tranzicija, đunarodne politike na zapadnom Balkanu, prije svega
provedba reformi i članstvo u NATO-u i EU, čak i u ekonomske. Države i regije u određenim područjima
uvjetima stabilnih granica, sami po sebi ne predstavljaju međusobno konkuriraju na ruskom tržištu. Osim toga,
garanciju za ”vječno” odsustvo etnoteritorijalnih suko-
prilikom oblikovanja strateških izbora u regiji sve one
prouspe
ba ritet gra
Srednjoj |ana. uključujući
Evropi Ako sam ui zapadnipravu s Balkan.
prethodnom do stvaranjasteći
pokušavaju usloiva za samostalniRusije.
blagonaklonost ju evropsku sigurno-
kture analitičari,
Ruski politi~kog čestosistema,bezna prostouspoređuju
osnove, biti „osu|erazvitak
na“ na novei stabilnost
Mir “nadle`nosustiglavni i strustrateški
kture”, ko je su omo
interesi gu}ikao
Rusije le “kopo--
no ve fa ze ide olo {kih suko bljava nja i na
SSSR-a i SFRJ-a, odnosno Rusije i Srbije. Takva vanjsko- no ve iraci onalne litičke velesile i kao izvoznika energije u regiju. Uzimaju--
vrtnje u krug.
politička analiza\akoristi
volov sekrug.)
za unutarnju političku propa- kteu me
ći obzir nad`meulogunta već kripostojećih
za”, CSDP,i kao lisabonska ina
funkcionirajućih ~ica
ener-
gandu. Većina novinara i analitičara ne poznaje stvarne ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi
getskih mreža za Evropsku uniju, možemo reći da suje va da se ko nsti tu ira kao
I prethodna
probleme dva primjera o~igle
postjugoslavenskog dna su po
prostora, nititvrda va`noili-
zna čitati “nadna
mir cionalnazajednički
i stabilnost struktura”, ve}ne
interes je samo
konceRusijept u ve likoji
nego
govoriti bilo koji od južnoslavenskih jezika.Tako umjesto pri su stva Evro pske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su
zapadnobalkanskih država, ali i EU, NATO-a i SAD-a, bez ra dnji”, da kle o po liti-
novih saznanja i pravog razumijevanja situacije u tojcite
uni je na za pa dnom Ba lka nu, i to u ro bu snim ka pa re-- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
obzira na konkurenciju projekata Južni tok i Nabuko. uni je. Ia ko je jo { za
timau mo
giji, }i. No,
ruskom valja senastaju
društvu suo~itinovi s nemitovi
sposobno {}u Evro-
i predrasude. 2003.
To godinu bi
je globalna lo planirano utakmica,
konkurentska razvijanje ali ESDP-a na na-
nije globalni
pe da izgra di svoj si gu rno sni
Umjesto toga, Rusija bi trebala uvažavati intereseide nti tet i insti tu ciona lni
drža- sukob. U ovom trenutku zapadnobalkanske zemljeljuna-
~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo jsku od “60.000 di
ka
va, naroda i društava regije zapadnog Balkana isto kao-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa
stoje pronaći nove strategije koja bi im trebale osiguratidni ka va zdu ho plo vstva
gu
što}no bi st obnove nasilja. To
zapadnobalkanske je tako
države malo, ali
i društva ni touzimati
trebali ga ma- i mornaricesnabdijevanje
dugoročno za 100 brodoenergentima.va i 400 aviona”, Naravno,takomeđu-kapa-
lo ne ma u izo bi lju!
u obzir stavove i interese Rusije. Evro pska va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je
narodna suradnja na zapadnom Balkanu ne može, niti da le ko. 4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- treba ukloniti raznovrsnu političku i ekonomsku konku-
mbena
Čini se po litika
kako je (ESDP-CSDP)
od 2009. godinerije u ~iodnosima
su, katego rije, po
Ruske Fe-- Lisabonskim
renciju, ali u 21.ugo voromtakokonkurencija
stoljeću nstituirana jetreba Evrobitipska od-
miro-
jmovi... iza
deracije kojih, da Hrvatske
i Republike nema NApostignutTO-a, ne napredak.
bi bilo ni~eNije ga. brambebaš
ljubiva, na kaoagenci
štojatos treba na~elnom idejom pro
biti i rješavanje micanja
problema
Ni opetajna
velika rativnih
da ka paciteta, ni ljuodnosi
rusko-hrvatski di, ni nood vca... Misigodine
1991. ja EU- operativnih
narodnog kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
samoodređenja.
FOR-a
nisu bili ni osobito prijateljski ni plodni. Uzrok tome au
u BiH je tra nsfo rmi ra na mi si ja NA TO-a, a ne bili- se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
te
sunti ~na evro
ratovi kojipska ideja. Ovo
su pratili raspad je pre o{tra
bivše ocjena, alistanje
Jugoslavije, koja ne stvarnoj
Svođenje namjeriopcija
strateških konstikoje tucije bi evro pske voili
se oslanjale jske.
na5Ru- Ia-
na prosto sapolitičke
kolektivne bire evro pski siuguRusiji
svijesti rnosni problem ualita
i Hrvatskoj, ~an
i me- ko se
siju ili na
na ho rizontu
Zapad, ta ideja,zapadnog
za zemlje ideja evro pske vopredstav-
Balkana jske, po-
sud, za kojisituacija.
đunarodna sam poOdnosi tvrdu dosubio se ipoboljšali
tokom stru ~nog2000.
nakon bo- lja zapravo
javlju je kaolažnu logidilemu.
~na poZapadni sljedica Balkanizgradnje više ko nećempre-biti
ra vka upromjenom
godine Bruxellesu. vlasti Naime, briselske političkim
u Zagrebu, evropske insti padom tu- bojno
henzivnog polje uinsti sukobutuciona Rusije
lnogi Zapada,
logosakaoEU-a, što je to njebio
no 17
11
Tema broja
u doba hladnog rata. iSve
Bosna zemlje regije već su napravile
Hercegovina, shvatiti da Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci,
svoje izbore. NA
Rusija
TObii to trebala prepoznati
Evropska unija i uvažiti te Albanci, kao i države nastale nakon raspada Jugoslavije,
surađivati ne samo s Beogradom nego i Zagrebom, ne imaju svoje vlastite interese koji se ne moraju poklapa-
samo s Banjom Lukom nego i Sarajevom, ali i s Podgo- ti s interesima Rusije i obrnuto. Balkan ima svoje po-
NATO,
ricom, Skopjem i Tiranom bez ikakvih etničkih, konfesi-
onalnih i povijesno-političkih predrasuda.
sebnosti i tradicije koji se potpuno razlikuju od onih u
Zapadnoj Evropi i Rusiji. Radikalni etnički nacionalizam
znaš li svoj dug?

U očima ruske političke elite, ali i tamošnjeg društva
uopće, države zapadnog Balkana, baš kao i države Sred-
ne može biti podloga pomirenja i stabilnosti već samo
uzrok sukoba.
nje Evrope, još uvijek nemaju pravu vrijednost. Jedan Na

Evrokraju,
pska bilo
unijabiumo
vrlo
rilakorisno
se od so kada
pstvebineRusija
ambiodustala
cije pro-
od razloga što je to tako je i slaba efikasnost ruske od svojih
{irenja na cjemitoloških predstava,
linu evropske geograpredrasuda
fije. Poku{aji uspo
iluzijastao-
politike u regiji. vlastitoj
vljanja auvodećoj
tenti~neulozi
konti u ne
regiji
ntalnetemeljenoj
geopolitinake vjerskoj
mira u
bliskosti i slavenskom bratstvu, ali i na
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxe osjećanju nad-lle-
Što se tiče politike ruskih tvrtki i kupovine raznovrsne moći ”velikog naroda” prema ”malim narodima”
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka i nji-
imovine u regiji od ruskih državljana, taj bi proces tre- hovim cija bila bi■najsretnija da moè otkazati prijem
birokradržavama.
bao ići pod ruku s iskazanom socijalnom odgovornošću u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
ruskih vlasnika, kroz omogućavanje zapošljavanja i soci- dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
jalne zaštite lokalnom stanovništvu. I to ne samo zbog ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
vlastitih interesa nego i zbog opće stabilnosti. ekspanziji.
Rusija može igrati vrijednu i respektabilnu ulogu na
zapadnom Balkanu ako bude ponudila ovim zemljama
ne samo ekonomsku nego i duhovnu, intelektualnu i
političku podršku, posebno u procesu pomirenja nakon
međuetničkih NA i međudržavnih
TO morasukoba. BosnuRuska i politika bi
se trebala pretvoriti u snažan faktor stabilizacije u regi-
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
Hercegoivipolitički
ji. Etnički, konfesionalno nu uvezatvorene
sti u svozajednice,
je bi stara”.1
povezane isključivo
sigurno s Rusijom,
sne oda ne mogu
je, jerdati
vopuni
dećidopri-
nos ni stabilizaciji sigurnosnih prilika ni procesu pomire- Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
vojno-po
nja. Administrativna litički sa
razgraničenja u vez
regiji trebala bi biti {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
manje važna od susocijalne
vremenog svijeravnopravnosti
i političke ta, nosi, u svih lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
stanovnika država tog prostora bez obzira na narodno- ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
snu i vjersku pripadnost.
Uz sve to, Rusija i sama odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra-
prema Botraži
sni.”zapadne” tehnologije i vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet (a {ta smo
kredite, pa ne bi ni bila u mogućnosti samostalno rje-
šavati ekonomske, socijalne i političke probleme regije. drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
Odnosi Rusije s regijom, ali i regije s Rusijom ne bi tre- svijet u kojemu ljudi imaju samo goli ìvot. Ipak, va`no
bali biti svedeni samo na transport ili uvoz nafte, plina je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
i naoružanja. Te bi veze trebale biti dopunjene inten- jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
zivnijom razmjenom tehnologija i robe, te oplemenjene nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
znanstvenom i kulturnom suradnjom. ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
Po mome mišljenju, Rusija treba podržavati svaki kose od tamo {iri na sav svijet”.2
rak prema dugotrajnom pomirenju i unapređenju odno-
sa između Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne [ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-
Gore, Makedonije, Albanije i Bugarske, odnosno svaki snom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
korak u pravcu mirnog rješenja i stabilizacije međuet- frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
ničkih i međudržavnih odnosa na zapadnom Balkanu. okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
Posljednji od ovih koraka je posjeta predsjednika Sr- nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
bije Borisa Tadića Vukovaru i kasnije Zagrebu, te njegov vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
susret s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem. Ta- jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
Autorizmeđu
kođer, ne treba praviti paralele je vanredni profesor i
postsovjetskog
postjugoslavenskog prostora i tamošnjih društava. Treba upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
110
8 Univerziteta u Sarajevu.
Tema broja
Rusija
Taj onespokoja vaju}i ista
širenje NATO-a
tus }e osta ti dugona
traBalkan
jna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
Geopolitika
pravoslavne solidarnosti
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao
dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo-
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- U složenim
rne. A zemljarusko-američkim
je, kaìmo i toodnosima
na ovom širenje
mjestu,NATO-
dupke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog apujenagotovo
oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nijeslaganje
stalna točka oko koje ne postoji razvila,i
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- koje
nemase,trau nsfe
pojedinim
ra od mi situacijama,
litaristi~kepojavljuje
kulture nakao
siljavelika
u demiza--
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera preka razvijanju odnosa.
litariziranu kulturu povjerenja. Raspadom socijalističkog susta-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- va i ujedno nestankom Varšavskog ugovora, u Istočnoj
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- Europi
Da vidinije nastao
mo {ta je onda vakuum, čega su se pribojavali
taj ESDP-CSDP koji je svojeneki
va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, istočnoeuropski političari, već je
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovi došlo do naglog
ni kroz širenja
EU-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- NATO-a,
FOR-ovu koji operaje cina
ju taj način postao osnovni jamac eu-
Althea.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- ropske sigurnosti za najveći broj europskih država.
Svaki krug proširenja NATO-a bio je u Rusiji proma-
reforme i instiPiše: Radovan
tuciona lne izgraVukadinović
dnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
tran kao:
- nastojanje NATO-a i u prvom redu američke politi-
ke da se oslabi Rusiju i da ju se okruži zemljama koje
Krivudava crta ruske će biti naklonjene Zapadu,
- pokušaj da se manifestira slabost Rusije koja ničim
politike
`nosti iz naj{ire sigurnosne u odnosu
sfere u entinatetsko okrilje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
ne može zaustaviti taj proces.
Bosnu i Hercečlanstvo
govinu vra}a u krug nekih
balkanskih zemalja institucionalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu Ujanse
tim za Evropu,ruska
okvirima pa jepolitička
tokom hla dnog
elita, kaorai ta ulogu
ruski ~uva-
politički
mogu}nost, po u liNATO-u
tika u nekom je no
dovom sadavremenu pono- analitičari, bez obzira na stupanj svoje spremnosti pe,
ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra na Evro na
vno iscrpljivativezana
u pitanjima uz rusko viđenje
sigu rno sne na ravi, ostavljaju- fakti~ki sve
suradnju sa do
SAD-omdanas,i ovi si o SAD-u
Europom, bez obzi
shvaćaju NATO ra nakao to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je institukoji
instrument cionaje lnim razvojem
postavljen protiv Evro pskei uni
Rusije čijeješirenje
do{lo
NATO-a kao nepotrebnog
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro psku si gu rno-
nije nikako u ruskom interesu. Za radikalne pobornike
projekcijom, uvojnopolitičkog
budu}nosti }e BiH, instrumenta
zbog zakovane stru- ruskog što samostalnijeg i nezavisnijeg razvoja, koji bio
snu i odbra mbe nu po li ti ku. No, ia ko je ESDP do ne
kture politi~kog si ste ma, na pro
koji je nastao u hladnom sto biti „osu|ena“ na novezapadna
žele “nadle`no sti i struNATO
rješenja, kture”,jekosimbol je su omo svihgupromjena
}ile “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri{tenje
koje su sevodogodile
jnih kapauciEuropi
teta” alii, istodobno,
i zna~ajne putokaz“civilne aspe ame--
vrtnje u krug.ratu\avolovi nije nestao njegovim
krug.) kte menamjera,
ričkih nad`menta kriza”,
Druga CSDP,političara
skupina kao lisaboinska ina~ica
analitičara,
završetkom, već se stalno širi ESDP-a,
koja jo{ uvijekeuropskom
je naklonjena ne uspijevarazvoju da se ko nstitu
i koja, ira kao
iako ma-
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnaciona
lobrojnija, vidilna struktu
upravo u ra”,
tom ve } je ko
pravcu nceptbudućnost,
rusku u velikoj
i dolazi na ruske granice
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri ovijesan o “me|uvlaširenjem dinoj sura dnji”, dajer kleonoo podajeliti-
također nezadovoljna NATO-a
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
snažne argumente svim ruskim protivnicima proeurop- uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003.kursa.
skog godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- Svojevremeno
za kopnene trupriličnope i 30.000 nesuvislepripaizjave
dnika tadašnjeg
vazduhoplo ruskog
vstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- predsjednika
i mornarice za Borisa
100 Jeljcina
brodovao itome 400 avi da ona”,
bi Rusijatako također
kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna htjela
citiraniu stra
NATO te{kii EU,
razvoja koje
jo{ je da kasnije
leko.4negirao, zatim na-
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- jave da Rusija nema ništa protiv prvog kruga širenja, što
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, poje kasnije
Lisa bonskim također
ugovo u rom
Moskvi opovrgnuto,
konsti tuirana jepokazale
Evropskasuod- da
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. je
braJeljcinova
mbena age politika
ncijabilas na nespremna
~elnom ide ozbiljnije
jom pro razmišljati
micanja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- oopeNATO-u
rativnih ilikapak
paciteparirati
ta EU-a nekim
u sfesvojim
ri odbraodgovorom.
ne, ali opet
1
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- To

se se
stjenastavilo
~e dojami uo doba ispunja Putina,
vanjukada birokraje on također
tskog naloga jed-a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja nom prilikom najavio želju Rusije
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske. Ia- da uđe u NATO, 5 da
naprosto sabire evropski sigujerno sni proprofesor

blem u tana~an bi
ko nešto
se na hokasnije
rizontupostavio
ta ideja, širenje
idejaNATO-a
evropskekao osnovni
vojske, po-
Autor redoviti
sud, za koji sam potvrdu dobio ipolitičkih
Fakultetu tokom stru ~nog bo-
znanosti problem
javljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompre-u
u rusko-američkim odnosima. Ta krivudanja
ravka u Bruxellesu. Naime, briSveučilišta
selske evroupske institu-
Zagrebu traženju
henzivnog mjestainstiNATO-a
tucionalnog u ruskom logosa konceptu
EU-a, svjetskenjeno 19
11
Tema broja
politike nastavljena
Bosna suii Hercegovina,
u doba predsjednika Medvedeva, nisu izazvale ruske reakcije. Vjerojatno procjenjujući da
koji je 2008. godine
NATOiznio prijedlogunija
i Evropska o stvaranju sustava je Slovenija specifičan slučaj i da su ruske mogućnosti
europske sigurnosti u kome bi se našle sve europske političke akcije u Sloveniji znatno manje nego u zemlja-
države. U tom konceptu, koji dosada još nije preciznije ma gdje postoje etnički problemi, ali i tradicije odnosa
NATO,
elaboriran, temelj sigurnosti bio bi međunarodni ugovor
i on bi sam po sebi eliminirao potrebu postojanja bilo
s Rusijom, u Moskvi je odlučeno da se umjesto jačih
političkih odnosa sa Slovenijom razvijaju gospodarski
znaš li svoj dug?

kakvih vojnopolitičkih organizacija, uključujući naravno i
NATO. To bi ustvari trebao biti put, po ruskom mišlje-
odnosi i da se preko njih održava kontinuitet odnosa
iz vremena postojanja bivše države. Ulazak Slovenije u
nju, da se eliminira NATO i da neka vrsta paneuropskog NATO u okviru ”big banga” nije u Moskvi izazvao ni-
sustava kolektivne sigurnosti zamijeni instrument koji kakve
Evropska reakcije
unija niti
umokomentare,
rila se od soapstve
odnosi s Ljubljanom
ne ambi cije pro-
se u Moskvi još uvijek u velikoj mjeri doživljava kao re- odvijaju
{irenja na secje
nalinu
normalnoj
evropskerazini.
geografije. Poku{aj usposta-
likt iz vremena hladnog rata. vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
U Hrvatskoj
zabri njavaju}oj je je
odmah
defanzinakon
vi. Poproglašenja
porukama nezavisnosti
iz Bruxelle-
U procesu traženja svoga mjesta u novim međunarod- postavljen politički koncept
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evro utemeljen napska
ulasku poliuti~ka
eu-
nim odnosima ruska politika sve više se zalaže za multi- roatlantske
birokracija integracije,
bila bi najsre totni
jest EUmo
ja da i NATO.
è otka Vjerovalo
zati prijem se
lateralni svijet2 u kome bi nestalo američke hegemonije da
u pujeno topra
najbolje jamstvo
vno ~lanstvo Evrobrzog
pske okončanja
unije zemlja konflikta
ma zapas-
i tzv. unipolarnog vodstva, što bi u velikoj mjeri treba- Beogradom
dnog Balkanai ujedno (izuzimamogućnost
ju}i eventualnosprječavanja
Hrvatsku) daljnjih
a da
lo pokazati i eventualno demontiranje NATO-a. Neke konflikata.
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sikre-
Kada se to nije dogodilo i kada je rat le u
najave o tome da bi NATO trebao pokrenuti global- nuo
ekspa hrvatskim
nziji. prostorima, politička elita i javnost bile
nu sigurnosnuPiinicijativu
še: Nerzuk Ćuirak
(GSI) praktički time proširiti su ogorčene mlakim zapadnim reakcijama. Posebno je
svoje redove državama koje već sudjeluju u akcijama to
Zadošlo
nas jedoreizražaja
zerviranprilikom
status ba srpskog
rbara, napada
onih kona Vuko-
ji osta ju
NATO-a (Južna Koreja, Japan, Australija, Novi Zeland) var i bombardiranja Dubrovnika, kada se stalno
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- isticalo
još više jačaju rusko uvjerenje da je NATO suprotan da
lnubiupra
jedno
vu, snažno
“jer kaNATO-ovo
ko je lijepo upozorenje
navela Karne iligipak
jevamala
ko-
ruskim interesima i da se uz njegovo postojanje teško demonstracija vojne sile vrlo
misija, Balkan je podru~je koje nije opra brzo zaustavila agresiju.
vdalo
može ostvaritiNA TO
želja za mo ra Bosnu
promjenom i
strukture međuna- Rani
povjeeuropski
renje velipokušaji
kih sila darješavanja
je sposobno konflikta
da se sve
samo više su-
o se
rodnih odnosa. smanjivali 1interes za EU-om i NATO-om, koji su se čak
Hercegovinu uvesti u svoje bi stara”.
doživljavali kao zagovornici, ili bar pasivni promatrači
sigurno
Od želje za ulaskom sne oda
u NATO, je, jer
oštrog vodeći
napadanja širenja Miloševićeve
Zato je potrepolitike.
ban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
NATO-a, zatim voulaska
jno-po u liPartnerstvo
tički savez za mir, stvaranja
Vijeća NATO-Rusija, a sada lansiranja ideje o europskoj Nakon operacija Bljesak i Oluja donekle se počinje mi-
suvreme nogpolitika
svijeta, nosi, u da je lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
kolektivnoj sigurnosti, ruska je pokazala jenjati raspoloženje prema NATO-u i pokazuje se in-
bez obzira naokvi
to urikojoj
ma fazi je djelovao
posthla dnora NATO
tovske viđen teres za ulazak u tu organizaciju. Hrvatska je podnijela
kao značajan instrument euroatlantske politike s kojim zahtjev za ulazak u Partnerstvo za mir, međutim zbog
geopolitiračunati.
Rusija mora dugoročno ke, jednu vrstu
Upravo ta du ga
dugoroč-
kontroverznih stajališta oko posljedica Oluje, kao i hr-
nost postavljapre makao
NATO Bosni.
strategijski problem s kojim vatskog angažmana u Bosni i Hercegovini, u NATO-u je
će se Rusija i dalje morati nositi. ocijenjeno da Hrvatska ne ispunjava kriterije za ulazak
u NATO. Tek nakon smrti Franje Tuđmana, prvog pred-
* * * sjednika neovisne Hrvatske i demokratskih promjena
koje su tada nastupile, u Hrvatskoj započinje proces
ubrzanog približavanja NATO-u. Hrvatska odmah po-
U ratnim godinama na prostoru bivše Jugoslavije stva-
rao se poseban odnos prema NATO-u. U Sloveniji se nije ute
staje meljen
članica ni na kakvoj
Partnerstva zakoi ni
za mir tosti. [to
počinju vi{e, ozna
reforme oru--
npr. vjerovalo da blizina NATO-a može jamčiti pomoć i ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì
žanih snaga, a malo kasnije Hrvatska ulazi u MAP (Mem- vo ta oblik je uvo |e-
ujedno brži izlazak iz krize. Kada se to ostvarilo, ne toli- nja terito
bership rija bez
Action zakoPotpisivanjem
Plan). nitosti ili zoneJadranske
golog ìvopovelje,
ta, koji
ko izravnim NATO-ovim zagovaranjem rješenja, sloven- se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
koju su prihvatile Hrvatska, Albanija i Makedonija, pod
ska nezavisna država odmah je proklamirala svoju želju američkim pokroviteljstvom, bilo je očito da će sve te
za ulaskom u euroatlantske integracije; EU i NATO.To je [tadržave
tri je drugo jugoisto
nakon ~na Evro
Slovenije bitipa, sa postde
sljedeći jtonskom
članovi NATO-a Bo-
trebao biti najbolji put za jačanje vlastite sigurnosti, ali i snom i He rce go vi
iz redova balkanskih zemalja.nom, “pre dde jto nskim” Ko so vom,
za definitivan ulazak u Europu. frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
okomtaj
Čitav srpskih
procesnaruska
cionalipolitika
sta kojipratila
ne prizna ju crno
je vrlo gorsku
suzdržano.
Rusija, koja je priznala samostalnu državu Sloveniju, Iako je u nekim ruskim komentarima bilo odmahpra
na ci ona lnu sa mo bi tno st) Crnom Go rom i drà vno po-
nije obraćala previše pozornosti na taj dio bivše dr- vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po
stvaranju Hrvatske najavljeno da predsjednik Tuđman tvr|e nom Ma ke do ni-
žave jer su ratovi u Hrvatskoj jom, ne go te ri to rij bez “be zli~ne za ko ni to sti”, po dru ~je
Autor jei vanredni
Bosni i Hercegovini
profesor svojom željom za ulaskom u NATO otvara put drugim
tražili znatno više ruske pozornosti. Čak ni prve
na Fakultetu političkih javne
nauka
golog ìvoza
zemljama ta,priključenje
o kojemu iNATO-u za kojega 3 odlu~uje inozemni
. Gotovo kroz čitavo
210
0 izjave da će Slovenija prekoUniverziteta u Sarajevu.EU
NATO-a ući brže u upravlja~ki
vrijeme faktor,
sukoba kad ho}e,Srba
pobunjenih koliiko ho}e i {ta
hrvatskih ho}e.
vlasti ruske
političke
Taj onespo simpatije
kojavaju}i bile
stasu
tusna}e strani
ostati Srba i iako
dugotra se zigle-
jna po ci- joj
cije,nekastvara probleme
ko to pri mje}uje i{pa kaonskizemlju kojaCa
sociolog ćeste vjerojatno
lls, „obi-
dalo
ja na lja
zema mogući
regije,ulazak
jer unuHrvatske u NATO
tra{nji akte ri politikao
~kihopasan
igara ubrzo
~no supostati
zadovočlanica
ljne svo EU.jim izoliranim ìvotom u svijetu
presedan
na postjuipak
goslajeveruska
nskom politika
prosto održavala
ru perma normalne
nentno {a eko-lju tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
nomske
po ruke daodnose s hrvatskom
ove drà ve nisu spovlasti prodajući
sobne da se sve
sameštosoje- Situacija
odluke”,je 3 znatno drugačija s ostalim dijelovima bivše
pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
Zagreb
bom tražio,
obli uključujući
kuju kao i oružje.
samoodrì vi politi~ki entiteti. Jugoslavije
stup, poglavitojeuMoskva
gdje sigurnouvjerena
snoj dimedanzipostoje
ji, na tevećerenumo- ne
gućnosti njezinoga utjecaja, i to na osnovama
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika- povijesti
Službena
(Pri mjera ruskaradi, na reakcija
cionalisti na~kihrvatsko nastojanje
dijelovi srpske etni~keza ula-
za- izutradicija,
je kao ekonomskih
kvalitativno odnosanovo. Ti i eventualnog
pski primjerjačeg poli-
ovakvog
skom
je dniceu uNATO Crnoj došlaGori, jeu tek perspenakon
ktivi,štomojeguizseBruxellesa
politi~ki tičkog
odnosapovezivanja.
je Bosna i He Sverce togozajedno
vina, u uzima
kojoj su se mekao|utemelj
naro-
ukoljeto
nstitu2008.
irati kao godine
reme stigao
tila~kislužbeni
faktor no poziv za hrvatsko
ve drà ve, kao za
dne moguće
organirusko
zacije jače
i ageangažiranje.
ncije birokraUtizi danima
rane i kada
nedjejeloMo-
tvo-
članstvo.
svo jevrsnaRusko 'republi ministarstvo
ka srpska’ uvanjskih tkivu crno poslova
gorskeoglasilo
drà- skva stabilizirala svoje interne pozicije;
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke kada se zalaže za
se specijalnim priopćenjem u kome
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog je bilo istaknuto da novo mjesto u vrhu međunarodnih odnosa
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, i kada nasto-
dvije države (mislilo se na Albaniju i
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- Hrvatsku) neće time jineširiti
ma trakrug zemalja
nsfe ra od mi koje sestimogu
litari ~ke kunazvati
lture napartnerima,
silja u demia-
ojačati
cionalnog svoju nasigurnost,
cionalisti~kog te dazaće seva.
htje stvoriti
A izjanovi
va preproblemi
mijera neke i saveznicima, dio
litariziranu kulturu povjerenja. novih balkanskih zemalja može
uResamom NATO-u, a sigurnost
publike Srpske Milorada Dodika koju je svojevre u ovom dijelu Europe
me- imati značajno mjesto u ruskoj politici. Rusija kao velika
također
no dao Oslo neće bobiti
|enjuojačana.
da je RS Kakodalauovlato {te
vrijeme hrvatsko-
nja iz obla sti be- država,
Da vidimo bez {ta
obzira na sve
je onda taj teškoće
ESDP-CSDP s kojimakoji se suočava,
je svo je va-
ruski
zbjedno odnosi
sti i si nisu
gurno bilisti,posebno razvijeni,
koja...bi... trebaštolo re jedusvakako
kovati, želi saveznike na ovom području. Ne
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz računajući zemlje
EU-
bila otvorena politika tadašnjeg
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH premijera Ive Sanadera,
u obla- izFOR-ovu
Zajednice openezavisnih
raciju Althea. država, s kojima ruska politika
ruske
stima be reakcije
zbjednona sti ulazak
i sigurnoHrvatske
sti, ponovno u punopravno
u prvi plan sta član-v- razvija visoki stupanj suradnje i zajedništva, na Balkanu
stvo NATO-a 2009. godine i kasnije
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi nisu naišli na ruske postoji
ESDP (na skupina
osnovu zemalja
Lisabomogućih
nskog ugo saveznika.
vora izvedena je no-
komentare.
reforme i insti U turuskim
cionalne diplomatskim
izgradnje bokrugovima
sanskoherce tvrdi
govase- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
i dalje da je to nepotreban potez i da je Hrvatska, kao U tome je, svakako, glavna zapreka želja tih zemalja za
i ostale zemlje jugoistoka Europe, mogla biti neutralna, ulazak u NATO, jer ih to, po ruskom mišljenju, stavlja na
izvan NATO-a, ili pak uključena u novi, tek najavljivani drugu stranu i istodobno smanjuje mogućnost ruskog
sustav europske kolektivne sigurnosti koji sve više za- prisustva. Tako se neriješeni odnosi NATO – Rusija, ili
govara Moskva. točnije rečeno Zapad – Rusija, prebacuju i na područje
Balkana, gdje ruska politika vjeruje da bi još uvijek mogla
U slučaju Slovenije i Hrvatske važno je zabilježiti da ula- naći neke zemlje koje će biti pod njezinim okriljem.
zak u NATO nije doveo ni do kakvih ruskih protumjera
na ekonomskom planu suradnje. Ekonomski odnosi su Ruska nastojanja za razvijanjem čvršćih bilateralnih od-
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, osta vljaju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
nastavljeni svojom već uhodanom dinamikom,4 opskr- nosa najbolje se mogu pratiti u odnosima Moskve i Ma-
ba ruskom energijom normalno se odvija, a štoviše u
kedonije. Službena ruska politika zalaže se za očuvanje
prosperiHrvatske
slučaju tet gra|ana. Ako sam
je pojačan u pravu
interes Rusa s pre
za tho dnom
kupovinu do stvaraMakedonije
cjelovite nja uslova za samosta
i nakon lniju evro
oružane pskuAlbanaca
pobune sigurno-
pro jekci jom, u bu du }no sti }e BiH,
nekretnina i za turističke posjete Hrvatskoj. U Moskvi zbog za ko va ne stru- ruska politika je iskoristila sva sredstva od crkve do
snu i odbra mbe nu po li ti ku. No, ia ko je ESDP dobiodi-
je, vjerojatno, ocijenjeno da je Slovenija zemlja kojana
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto bi ti „osu |e na“ je no ve “na dle `no sti i stru ktu re”,
plomacije da ukaže kako je to jedinstveno djelovanjeko je su omo gu }i le “ko-
no ve faze ide olo {kih su ko blja vanja
najbliže Europi i koja svojim članstvom u EU i NATO-u, i na no ve ira ciona lne ri{tenje vojnih
neprijatelja kapacitestanovništva
slavenskog ta” ali i znaod ~ajne “civilnedoaspe
Čečenije Ma--
vrtnje
ali istoutakokrug.i \a volov krug.)
ukupnim tradicijama ulazi kompletno u kte menaid`me
kedonije Bosnenta kriza”, CSDP,a kao
i Hercegovine, krajnjilisacilj
bonska ina~ica
je stvaranje
europski politički, sigurnosni i gospodarski sustav. Ne- ESDP-a, jo
velike Albanije. { uvi jek ne uspi jeva da se ko nsti tu ira kao
I prethodnanekih
postojanje dva pri mjera o~i
otvorenih gledna suunutar
problema potvrda va`no
zemlje još- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
više udaljava mogućnost nekog djelovanja izvana, te sto- pri su stva Evro pske mjeri ovisan
Djelujući o “me|u
u prvom reduvladi nanojpravoslavne
suradnji”, dasnage kle o upoMa- liti-
uniruska
ga je na za padnom
politika Balkanu,
Sloveniju vidii to
kaou sastavni
robusnim diokaEU.
pacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
kedoniji, ruska politika je nakon Ohridskog sporazuma uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. go
tvrdila da dijenunjime
bilo makedonska
planirano razvi janjedovedena
strana ESDP-a na na-
u po-
pe
Iakodajeizgra di svojsituacija
hrvatska sigurnosni bilaide ntitet isloženija,
znatno instituciona lni
glede ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo jsku
dređeni položaj i da su Albanci dobili znatno više kon- od “60.000 lju di
ka
stjecanja njezine nezavisnosti i ulaska u NATO, a sada u-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa dni
cesija, te i da postoji stalna prijetnja razbijanja države ka va zdu ho plo vstva
gu
EU,}no st obno
ruska ve natakođer
politika silja. To smatra
je tako da majelo,tzv.
ali srpsko
ni toga pita-
Makedonije.
nje u Hrvatskoj riješeno i da taj dio stanovništva višesna
lo ne ma u izo bi lju! Evro pska va njska i si gu rno ne citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
politikaremetiti
može (CFSP)zacrtani
te iz njepravacizvedehrvatske
na sigurno sna i odbra
politike. Kako- Međutim, sve to ipak nije umanjilo interese Makedonaca
mbenamogućnosti
nema politika (ESDP-CSDP)
oslanjanja narije ~i su,etnikum
srpski kategori(koji
je, poje- Lisa
za bonskim
ulazak u NATO.ugovo rom konsti
Shvaćajući tuirana je
opasnosti odEvro pska od-
nestabilnosti
jmovi...smanjen),
znatno iza kojih,ostajeda nema jedinoNArazvoj
TO-a, normalnih
ne bi bilo ni ~ega.
odnosa ibra mbenadaage
uvjereni ncija suna
je ulazak ~elnom
NATO, idejom
s jedne promi
strane, canja
jamstvo
s hrvatskom vlasti, koja se u postsanaderovskom EU
Ni ope rativnih ka pa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi si ja vre-- ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe
sigurnosti, a s druge najbolji put za EU, podrška euroa- ri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra na
menu nastoji što više uključiti u ekonomske odnosemi sija NA TO-a, a ne au-s se stje ~e do jam o ispu nja va nju bi ro
tlantskoj integraciji u Makedoniji je bila iznimno visoka kra tskog na lo ga a
te nti~na evro
Moskvom pska idedaja.uOvo
vjerujući teškimje pre o{tra ocjena,vremeni-
ekonomskim ali koja ne stva
sve rnoj namje
do trenutka kada ri je
koGrčka
nstituciblokirala
je evropske ulazak vojske.
u NATO 5
Ia-
na
mapro sto sabirepovezivanje
energetsko evropski sigu kaorno sni problem
i razvijanje u ta~an
trgovinskih ko se ”neriješenog
zbog na horizontu pitanja” ta ideja, imenaideja evro pskeMakedonije.
države vojske, po-
sud,
odnosa za skoRusijom
ji sam po tvrdubitidojedna
može bio i odtokom
mjerastru ~nog bo-
stabilizacije. To je je
javlju kodkao makedonskog
logi~na poživlja sljediotvorilo
ca izgrapitanjednje kodampre- li se
ra vka u je
Moskva Bru xellesu. Na
prihvatila ime, brikao
Hrvatsku selske evroNATO-a
članicu pske instikojatu- odreći
henzivnog imena instii pristupiti
tucionaNATO-u lnog logo ili ostati
sa EU-a, uz postojeći
njeno 21
11
Tema broja
makedonski naziv
Bosna države i još uvijek ne biti član NATO-
i Hercegovina, državom Bosnom i Hercegovinom a druga je ona koja
a. Ovo drugo NA je prevagnulo i usporedno
TO i Evropska unijas time došlo je razvija paradržavne odnose s Republikom Srpskom,
i do stanovitog pada popularnosti NATO-a kod make- koja je Moskvi i po tradicijama i po mogućnosti ši-
donskog dijela stanovništva. Albanski dio, koji inače nije rokog spektra djelovanja znatno bliža. Pravoslavlje kao
NATO,
previše zainteresiran za sam naziv zemlje u kojoj živi,
traži što bržu integraciju u Europu, optužujući make-
zajednički nazivnik, zatim simpatije i pomoć pružena Sr-
bima za vrijeme rata, te na kraju energetski kompleks
znaš li svoj dug?

donske političare da nepotrebno kompliciraju stvari s
pitanjem imena države. Ujedno albanska strana sve više
prijeti najavom moguće federacije u kojoj bi se našla dva
– Bosanski Brod i Modriča, gdje je došao ruski kapital
uz želju za daljnjom ekspanzijom, solidni su temelji za
jačanje odnosa. Tome, svakako, treba dodati i simpatije
dijela: albanski i makedonski. na strani
Evro pskasrpskog
unija umo stanovništva
rila se od sokoje vjeruje
pstve da je
ne ambi cijeRusija
pro-
jamac
{irenjaočuvanja
na cjelinuRepublike
evropskeSrpske
geograifimožda
je. Pokuveliki poten-
{aj uspo sta-
Svojom službenom izjavom u trenutku NATO-ovog cijalni
vljanjainvestitor.
autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
poziva Hrvatskoj i Albaniji Moskva je bila svjesna ovih zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
opasnosti ali i prostora koji to otvara. Ona još uvijek Moskva je zainteresirana
sa jedna Evro pa ipak nije mo zagu}a.
održavanje
EvropskaRepublike
politi~ka
inzistira na potrebi očuvanja integrirane Makedonije s Srpske
birokrabilo
cija bikao
la bisastavnog
najsretnijadijela
da moBosne i Hercegovine
è otka zati prijem
kojom na ekonomskom i energetskom polju održava bilo
u pukao
nopradijela šireg
vno ~la nstvosrpskog
Evropsketeritorija.
unije zePrva varijanta
mljama zapa-
razvijene odnose, računajući tu na mogućnost povezi- je svakako jednostavnija i zahtijeva samo
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da pozivanje na
vanja dijela ekonomskih odnosa s Grčkom. Grčki čvr- Daytonski sporazum. U slučaju njegove revizije
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u i sazi-
sti stav oko nepriznavanja imena odgađa mogućnost va neke
ekspa nzikonferencije
ji. na kojoj bi se cjelovito mijenjao
makedonskogPiulaskaše: Neurzuk
NATOĆuirak
EU, što u ovoj situaciji koncept Bosne i Hercegovine, ruska politika bi morala
svakako odgovara ruskoj strani, koja i dalje može na- uložiti
Za nasznatno
je rezeviše napora
rviran da ba
status očuva RSonih
rbara, i da ko
nejidopusti
ostaju
stupati kao zemlja koja se zalaže za očuvanje sigurnosti njezino gašenje.
i stabilnosti i jačanje države Makedonije. A kako se radi lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko-
o internom problemu – odnosu Albanaca i Makedona- Vjerna
misija, svojoj
Balkanstrategiji
je podru koja~jeosuđuje
koje svako
nije opra daljnjevdaši-
lo
NATO
ca, koji će svakako biti mo ra Bosnu
dugotrajan, kao ii čvrstoj grčkoj renje NATO-a, Rusija vidi u Republici
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se- Srpskoj snažnog
blokadi, ruska politika može biti sigurna da u Makedo- zaštitnika
bi stara”.1takve politike. Iako se država Bosna i Her-
Hercegovinu uvesti u svoje
niji ona ostaje kao važan izvanjski akter koji ima mo- cegovina izjašnjava za euroatlantske integracije – EU
siguakciju.
gućnosti za svoju rnosne odaje, jer vodeći iZaNATO, u tre
Republici Srpskoj postoje
to je po ban name tnuti upra vitelj,mehanizmi
koji i na strakoji te-
vojno-politički savez mogu zaustaviti taj proces. Bilo da se radi o nemo-
Bosna i Hercegovina je bila prostor u kome je prvi put gućnosti jedinstvenog prihvata vojne imovine ili pak
suvreme nog svi jeta,i no si, u Ruska lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
došlo do zajedničkog djelovanja Rusije Zapada. o izjašnjavanju javnog mišljenja, očito je da je za sada
politika prihvatila
okvijerisankcije
ma poprotiv
sthlaSrbije
dnora i podržala
tovskeza- Republika Srpska onaj dio koji ne želi u NATO. Re-
branu letova nad Bosnom i Hercegovinom, ali pod nale- forme koje se izvode u Oružanim snagama Bosne i
geopo
tom oštrih kritika kodlikuće
tike,tajeJeljcinova
dnu vrstu dupočela
politika ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
Hercegovine kao i simboličko sudjelovanje udruženog
se mijenjati, dapre ma
bi na BoMoskva
kraju sni. podržala gotovo be- odreda u Afganistanu samo su mali pomaci na teh-
zrezervno srpsku stranu. ničkom planu koji ne mogu biti dostatni za ulazak u
NATO, pogotovo kako ne postoji i suglasnost za takav
Ulazak ruskih snaga u Bosnu i Hercegovinu bio je do- cilj od Republike Srpske. Ovoga trenutka očito je da
življavan kod ruske javnosti kao pomaganje ”srpskoj
to vrlo moćnom lideru Miloradu Dodiku i ne pada na
braći” a manje kao zajednički nastup s NATO-om. Uo- jelu svije
pamet i ta
dapo stoji saumo
jedino nekimgoli ìnovim
vot preokolnostima
suda o svijetukada koji
stalom, kasnije su iznesene brojne kritike na takav an- bi se mijenjale šire regionalne konstelacije Republika-
gažman u kome nije došlo do interoperabilnosti, niti ka dijelamože
Srpska svijeta
datikao svije
svoj ta golog na
pristanak ìvo ta oblik
ulazak je uvo|e
u NATO, ali-
pak uspostave zajedničke zapovjedne strukture, što je nja te
pod ritorija bez
uvjetom zakoninekih
dobivanja tosti ilidrugih
zone go log ìvopolitič-
značajnih ta, koji
ruske snage postavilo više kao ”izvođače radova” nego se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
ko-gospodarskih koncesija. Ruska politika je za sada
kao ravnopravne partnere.5 U ruskim analizama što su sigurna da je RS njezin saveznik i stoga ne čudi da se
uslijedile službena politika je nastojala zauzeti nešto [taMoskve
iz je drugonajavljuju
jugoisto~na nove Evro pa, sainvesticije
velike postdejtokoje nskom bi Bo
sa--
objektivniji stav, manje naklonjen Srbima, ali još uvijek snom i He rce go vi nom, “pre dde jto
svim sigurno trebale fermentirati to savezništvo. Iako nskim” Ko so vom,
ističući da se radi o krivnji koju treba podijeliti i o od- frustri
nije ranom
država Srbijom,smislu
u pravom samote stariječi,
lnom RS (alijepodvažan budnim
ruski
nosima koji su povijesno komplicirani i koje se ne može okom srpskih na ci ona lista ko ji ne
partner s kojim se u Moskvi sigurno računa na dulje pri zna ju crno go rsku
preko noći riješiti. na ci ona lnu sa mo bi tno st) Crnom
staze, kako u sklopu razvoja odnosa sa Srbijom tako Go rom i drà vno pra-
vno jo { uvi jek u po
isto i u regionalnim okvirima.tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do ni-
Podijeljena Bosna i Hercegovina jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
Autor jestvorila
vanrednije mogućnost
profesor
za dvije politike koje se vode iz Moskve. Jedna
na Fakultetu političkih je ona
nauka
golog unatoč
Srbija ìvota, osvekoglasnijim
jemu i zasrpskim
kojega odlu izjavama~uje o inoželji
zemni za
210
2 formalnog karaktera koja razvija
Univerziteta u Sarajevu. s
normalne odnose upravlja~ki
ulaskom u fa ktor, kad
NATO ho}e,
ostaje koliko ho
u Moskvi }e i {tajoš
viđena houvijek
}e.
kaoone
Taj stožer
spoko najaBalkanu
vaju}i stai tus
najveći
}e ostaruski
ti dusaveznik.
gotrajnaOd poziJelj-
ci- Ako
cije, sekako primjer
to priCrne mje}uGoreje {pauzme nski sokao model
ciolog Caste kojills,bi„obimo--
cina
ja zedo
malja Medvedeva
regije, jersrpsko-ruski
unutra{nji akte odnosiri poprošli
liti~kihsuiga
kroz
ra gao
~nobiti su primjenjiv
zadovoljnei usvo srpskom
jim izolislučaju,
ranim tada ìvotom su opcijeu svivrlo jetu
različite
na postjufazegoslaodnosa,
venskomgdje proje storuska
ru perma strananentnou vrijeme
{alju jasne.
tehnoNaime,kratskihCrna agenci Gora
ja i vi kaoje}atakođer
ministaruskira kosaveznik
ji donosei
napada
po ruke na da Srbiju
ove drà demonstrirala
ve nisu sposo svoju
bne snažnu
da se sa retoriku,
me so- prijatelj
odluke”,iz3 davnihpa ne pri vremena,
mje}ujuzemlja da njikojuhov bi jeročitav
kratski niz pri niti-
ali i nemoć
bom oblikujuakcije, kao sadamobiodrìnakon vi potoga došlo
liti~ki entite doti.jačanja vezao uz Rusiju, obnovom svoje
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne državnosti odmah se
ekonomskih veza, podrške Srbiji oko Kosova, kupovine opredijelila za euroatlantski put.
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika- Unatoč tradiciji, ali i vrlo
Naftne
(Pri mjera industrije
radi, naciSrbije,
onalistidavanja
~ki dijelo kredita
vi srpske Srbiji
etnii~ke
najave
za- konkretnom
zuje kao kvaruskom litativnoekonomskom
novo. Tipskiprisustvu, primjer naseljava-ovakvog
velikih
je dnice novih
u Crnoj poslova.
Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki nju
odno velikog
sa je Bo brojasna Rusa
i Herce kojigosu vlasnici
vina, u kojoj nekretnina,
su me|una kao ro-i
konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao razvijenim
dne organiukupnim zacije i age odnosima,
ncije birocrnogorsko
kratizirane irukovodstvo
nedjelotvo-
Na jedrugoj
svo vrsna 're strani,
publiSrbija je službeno
ka srpska’ u tkivu crno u fazi goiščekivanja
rske drà- opredijelilo
rne. A zemlja se za je,Europu,
kaìmoističući i to nastalnoovomdamje je Crna
stu, du Gora
pke
kandidatskog statusa u EU, aktivno
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-enti surađuje u Partner-
tetskog bila europska država i da to želi
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, ponovno biti.
stvu
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost taŠutanovac
za mir, a njezin ministar obrane Dragan kvog ira- nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
jasno
cionalnogističenada je ulazak
ciona u NATO
listi~kog zahtjeva. pitanje
A izjakoje
va pre treba
mijeve-
ra Iz
litaMoskve
riziranujeku upućeno
lturu ponekoliko
vjerenja.ozbiljnih upozorenja Cr-
zati uz razum, a ne emocije. Sve
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme to, naravno, nije ono- noj Gori u kojima je bilo jasno stavljeno do znanja da se
što
no daobi Moskva
Oslobo|e očekivala
nju da jeod RSSrbije i očito
dala ovla {tenjajeizdaobla
je sti
neka-
be- taj
Daeuroatlantski
vidimo {ta jekurs ondane tajvidi kao dobarko
ESDP-CSDP niti
ji jekoristan,
svoje vaa-
dašnja izjava srpskog parlamenta o
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, statusu Srbije kao isto tako da on može u velikoj
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz mjeri utjecati na pogor-EU-
neutralne
odnosno po zemlje
dijelitiruskoj politici
nadle`no st entibila
teta mnogo
i dràve draža.
BiH u obla- šavanje rusko-crnogorskih
FOR-ovu operaciju Althea. odnosa. Čak je bilo i takvih
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- upozorenja koja su jasno isticala potrebu izbora, tvrdeći
Kao neutralna
lja sigu rnosna pizemlja,tanja 6koSrbija
ja se ne bi, iscrplju
u prvom ju saredu,
mo umogla
sferi da
ESDP ako(na Crnaosno Gora vu Liuđesabo u nskog
NATOugo ”više
voranismoizvedeprijatelji”.
na je no-
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegovaza-
ostati izvan NATO-a. To bi isto tako mogao biti put To, međutim, niti je usporilo
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-niti je zaustavilo službenu
neke susjedne zemlje, a osim toga srpska neutralnost crnogorsku politiku, koja upravo u želji da dobije po-
mogla bi jednog dana možda biti prihvaćena i za ze- dršku građana provodi snažnu kampanju za približavanje
mlje u ruskom susjedstvu (Moldova, Ukrajina, Gruzija). NATO-a građanima i za objašnjavanjem potrebe crno-
Iako u Srbiji postoje snage koje žele Rusiju kao veli- gorskog ulaska. Crnogorski vojnici otišli su u Afganistan,
kog saveznika s kojim dijele brojne vrijednosti (pravo- a istodobno je 2009. godine Crna Gora ušla u program
slavlje, tranzicija, povijest), ipak je u tom srazu između MAP koji otvara šanse da za nekoliko godina Crna Gora
Istoka i Zapada sužen prostor za Rusiju. Sigurno je da postane sljedeća članica NATO-a.
je nedavni napad NATO-a na Srbiju još uvijek prisutan
u svijesti srpskog stanovništva, koje još nije izvršilo u Odnosi Crne Gore i Rusije odvijaju se normalno i nema
velikom broju slučajeva vlastiti obračun s prošlošću, novih najava o nekim pritiscima ili otvorenim izrazima
te im se Moskva čin i kao logičan i blizak partner. Ali
ruskog nezadovoljstva. Na osnovu toga moglo bi se za-
prosperitetvrata
otvaranje gra|aprema
na. Ako sam ukao
Europi, pravu s prethosrpska
i službena dnom do stvada
ključiti ranjabi uuslo va za Srbije
slučaju samosta ili lni ju evropsku
eventualno neke sigu rno-
druge
europska politika također su faktori koji sve stru
pro jekci jom, u bu du }no sti }e BiH, zbog za ko va ne više- članice s Balkana ruske reakcije mogle biti slične. bio
snu i odbra mbe nu po li ti ku. No, ia ko je ESDP do Jer
utječu na srpsku populaciju. Izbor između Moskvena
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto bi ti „osu |e na“ ili nove “na
upitno jedle
da`no li bisti ineko
struktu re”, ko
veliko je su omogu
ekonomsko }ile “ko-
pritiskanje
no ve fa ze ide olo {kih su ko blja va
Europe ostavlja Moskvu ipak kao manje atraktivnognja i na no ve iraci ona lne ri{tenje
dalo vojnih
rezultat i dakalipa bicimoglo
teta” ali i zna~ajnepolitičke
promijeniti “civilnepravce aspe-
vrtnje u krug.
partnera, \avolov krug.)
koji posebno u gospodarskom razvoju Srbi- kte menad`me
djelovanja S druge nta kri za”, CSDP,
strane, takva ruskakao lisa bonskamogla
politika ina~ica bi
je može manje ponuditi. Približavanje Srbije NATO-u ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je
napraviti više štete nego koristi jer je NATO postao va da se ko nsti tu ira kao
iI pre thodna dva
eventualni srpski primjeulazakra o~iu gle dna suotvorili
NATO potvrdabivaširom `no- “nadnacibez
rješenje onaalternative
lna struktuza ra”,svevezemlje
} je ko ncept
koje želeu miran
velikoji
vrata za Europu i toga su svjesni svi oni u Beogradu pri su stva Evro pske mje ri ovi san o “me |u vla di noj
stabilan razvoj, pogotovo one koje se nalaze na turbu- su ra dnji”, da kle o politi-
uniježele
koji na za padnom
preko NATO-a Balkanu, doćii todou nove,
robusnim kapacite
modernije Sr-- ka ma drà va
lentnom prostoru Balkana. ~la ni ca Evro pske uni je. Ia ko je jo { za
tima žrtvujući
bije, mo}i. No,pritom valja seneko ti s nespososbno
suo~isavezništvo {}u Evroili-
Moskvom 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
pe da izgra di svoj
samoproglašenom neutralnošću. si gu rno sni ide nti tet i insti tu cionalni ~in koji kao
Kosovo }e osi novaguradržava
ti brisedijeli
lsku upravo
vojsku od “60.000
tu želju i jednoga ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- za ko pne ne tru pe i 30.000 pri
dana kada se riješi složeno pitanje priznanja i odnosa pa dni ka va zdu ho plo vstva
gu
Kod }no st obno
obiju ve na
strana silja. Tosujejasne:
pozicije tako ruska
malo, politika
ali ni toga ma-
smatra i mo
sa rnaricebit
Srbijom zaće 100 brodova
sigurno i 400 avi
kandidat zaona”,
ulazaktaukoNATO. kapa-
da je svaki novi ulazak u NATO nepotreban, a posebno va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo {
Ovoga trenutka, zbog nemogućnosti postizanja kon- je da le ko. 4
politijekariječ
ako (CFSP) te iz nje
o zemlji izvedejenapostojalo
s kojom sigurnosna i odbra
toliko veza- senzusa u NATO-u, razumljivo je da nitko niti ne spo-
mbešto
kao na po litika (ESDP-CSDP)
je Srbija. S druge strane,risrpska je~i su,službena
kategoripolitika
je, po- Lisaboulazak
minje nskimuugo NATO.vorom konstituvojne
Kosovske irana snage
je Evrosepska pripre- od-
jmovi... iza kojejih,zada
opredijeljena nema što
Europu, NAse TO-a, ne bi zamisliti
ne može bilo ni~ebez ga. brambe
maju za na agencii ja
reforme s na~elnom
s obzirom idejommalobrojnost
na njihovu promicanja
Ni
članstva u NATO-u. Stoga će i ovaj proces odvajanja od-
ope ra tivnih ka pa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi si ja EU iope
tekranedavnu
tivnih kaformiranost
paciteta EU-a to ui nije
sferinekiodbra ne, tehnički
veliki ali opet
FOR-a
jednog usaveznika
BiH je trai nsfo rmiraprema
kretanje na misivećoj,
ja NATO-a,
europskoj a ne cje-
au- problem. Veće teškoće vezane su uz ustrojstvo ilofunk-
se stje ~e do jam o ispu nja va nju bi ro kra tskog na ga a
te ntibiti
lini, ~nasvakako
evropska ideja.i Ovo
složen trajatjećepre o{travremena.
dulje ocjena, aliHoće kojali ne stvarnojdržave
cioniranje namjekoja ri konsti je joštuciuvijek
je evropod pske pokrovitelj-
vojske.5 Ia-
na
ruskaprosto sabire
politika evropski ulazak
i eventualni sigurnoSrbije
sni pro blem uprimiti
u NATO ta~an ko se na
stvom horizontu tazajednice
međunarodne ideja, ideijakoja evromora
pske riješiti
vojske,svo- po-
sud,
ili će za koji sam
pokušati potvrduonemogućiti
pritiscima dobio i tokom ili barstru ~nog srp-
otežati boje odnose
javlju je kao sa Srbijom.
logi~na Ako poslje tudidođe
ca izgra do dnje napretka, kompre- tada
ra
skivka u Bru
ulazak u xe llesu. Na
NATO, ime,dabri
ostaje sesevidi.
lske evropske institu- je
heočito
nzivnog da ćeinsti Kosovo
tuciona zatražiti
lnog prijam logosa u NATO EU-a, inje da notu 23
11
Tema broja
ruska politikaBosna
neće imati što reći. Uostalom, snažan
i Hercegovina,
zagovornik kosovske
NATO ineovisnosti, SAD bi također bio
Evropska unija
zadovoljan kada bi se to dogodilo što prije i kada bi se
velika vojna baza Bond Steel mogla postaviti u sustav
NATO,
NATO-ovih vojnih baza.
znaš li svoj dug?

Krivudava crta ruske politike u odnosu na članstvo bal-
kanskih zemalja u NATO-u je dosada vezana uz rusko
viđenje NATO-a kao nepotrebnog vojnopolitičkog in-
strumenta koji je nastao u hladnom ratu i nije nestao Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
njegovim završetkom, već se stalno širi i dolazi na ruske {irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj usposta-
granice. Stoga su i svi oblici suradnje NATO – Rusija vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
postavljeni više kao pokušaj propitkivanja što se u NA- zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
TO-u stvarno događa nego kao neka želja za ulaskom sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
Rusije u NATO. birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem
Ruska politika prema Balkanu ovisit će prije svega o dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
internom ruskom razvoju. Ako ruska politika krene u ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
proces demokratskog otvaranja prema Europi i izabere ekspanziji.
Europu kao svojPiše: Nerzuk
glavni Ćurak
cilj, tada je očito da će omekšati
i ruski stavovi prema NATO-u, a samim tim i željama
ostalih država da se u njega uključe. Na tom tragu mogu
se sagledavati i neka nova razmišljanja koja sve češće
tvrde da bi Rusiju trebalo uključiti u NATO i da bi to
tada bio cjelovit
NA sustav
TO mo sigurnosti.
ra BoAkosnupaki Rusija krene
putem svog internog zatvaranja i smanjivanja želje za
Herce
ulaskom u Europu, govinućeuve
automatski sti u biti
i NATO svoviđen
je kao bi stara”.1
prijetnja i svaka nova
sigu rnočlanica
sne kao odazemlja
je, jerkoja
vonije
dećinaklo-
njena Rusiji, ali s kojom se ipak može i mora razvijati Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
vojno-politički savez
normalni stupanj odnosa. ■ {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
geopolitike, jednu vrstu duga
napOMEnE: u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
1
Potonje vidi Radovan Vukadinović, Postkomunistički izazovi europ-
skoj sigurnosti (ZIRAL, Mostar, 1997) str. 151-158. drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
2
Jevgenij Primakov, Svet bez Rusije: čemu vodi politička kratkovidnost svijet u kojemu ljudi imaju samo goli ìvot. Ipak, va`no
(Službeni glasnik, Beograd, 2010) str. 15-17.
3
Alexander Matveev, ”Washington’s Claims to World Leadership”,
International Affairs, 45, No.5, str 56-69. jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
4
Potonje vidi Zbornik radova: Rusija i Zapadni Balkan, Sarajevo, 2010. nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
5
P. Sokolova, ”Rusija i Zapadni Balkan” u: Rusija i Balkan, op. cit. str. 25. ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
6
Dušan Reljić, Rusija i Zapadni Balkan (ISAC, Berlin, 2010) str. 16-19. nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji

210
Tema broja
Srbija
Taj onespokoja vaju}i ista
rusija
tus }e ostati dugotrajna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
Uvek isto, toplo – hladno

svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Posle
rne. ADrugog
zemljasvetskog
je, kaìmoratai to
Sovjetski
na ovom Savez
mjeje nadu
stu, jugoi-
pke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog stoku
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvine-
Evrope bio suočen sa područjem koje je bilo la,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- uporedivo
nema transfe višeradiferencirano
od militaristi~kenegokuIstočna
lture naEvropa.
silja u deDok
mi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera je
litaregion odkuBaltika
riziranu lturu podovjeMađarske
renja. bio kompaktna teri-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- torija sovjetskog uticaja, jugoistočna Evropa je tokom
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- decenija
Da vidimo socijalističke
{ta je ondavlasti bila mnogo dinamičnija.
taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- Kompleksni
FOR-ovu opebalans raciju moći
Althea. između pojedinih balkanskih
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- država primoravao je SSSR da traži više različitih koa-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi licija. Iako je maksima sovjetske politike prema hetero-
ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
genom Balkanu uvek bila ekspanzija sovjetskog modela
reforme i instiPiše:
tucionaBoško Jakšić
lne izgra dnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
socijalizma, samo je Bugarska funkcionisala kao isposta-
va sovjetske hegemonije.
Moskva je u odnosima sa U prvim posleratnim godinama prioritet sovjetske
spoljne politike bio je sprečavanje bilo kakvih bližih sa-
Beogradom
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere naglo, mada
u entite jošlje {to
tsko okri Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
vezništava balkanskih zemalja. Razlazom sa Titom 1948.
Bosnu i Hercene goviinu vra}a uizgubila
javno, krug nekih institucionalno
status isu konstituiranjeAlbaniji
približavanjem uspje{ne sigurno
Envera Hodže, Staljinmbe
sno-odbra ne ali-
je sprečio
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu ja nse za Evro pu, pa je to kom hla dnog
nastanak balkanske federacije. S druge strane, Titova ra ta ulo gu ~uvaJu--
mogu}nost, po moćnog
litika u nezaštitnika,
kom novom vre pame i nu pono- ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra na Evro pe,
goslavija je svoj legitimitet počela da vuče iz konflikta
vno iscrpljivatipatrona
u pitanjimasvekolike
sigurnosne srpske
naravi, ostavljaju- fakti
sa ~ki sve do
Moskvom danas, ovisi oPotom
i nesvrstavanja. SAD-ujebez obzira ušla
i Albanija na tou
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je sa
sukob institucionalnim
SSSR-om. Rumunijarazvosejem Evroopirala
stalno pske uni je do{lo
integraciji
politike koja se tiče Kosova
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro psku si gurno-
u Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć.
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na nove “na1970-ih,
Krajem dle`nostijugoistočna
i strukture”,Evropa koje su je omo gu}ile “ko-
predstavljala
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna
zonu veoma razuđene hijerarhije sovjetskog uticaja. ~a jne “ci vi lne aspe Tek-
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte menad`me
dolaskom MihailantaGorbačova
kriza”, CSDP, Moskvakao lisajebo nska ina
shvatila da~icaje
ESDP-a, jo{hegemonije
održavanje uvijek ne uspi jeva da
neizdrživ se ko
teret nstituira
Kremlja. kao
Raskid
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “na
sa dnacionalna stru
Brežnjevljevom ktura”, ive
doktrinom } jesocijalističkim
apel koncept u vedrža- likoj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri da
vama ovisame
san o pronađu
“me|uvlaput dinoj suradnji”,
sopstvene dakle ostao
obnove o politije-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- kama drà
poznat kao va ~lanica doktrina”
”Sinatrina Evropske (”I unidid
je. itIamy
ko way”).
je jo{ Ali, za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. godida
kalkulacija nućebilo plavazali
bivši niranopostati
razvijasaveznici
nje ESDP-a na na-
sovjetskog
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni plana
~in komodernizacije
ji }e osigurati pokazala
briselsku se kao još
vojsku jedna pogreš-
od “60.000 ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- na
za procena
kopnene Gorbačova.
trupe i 30.000 Sistem
pripasocijalističke
dnika vazduho integracije
plovstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- brzo
i morna se raspao.
rice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- Kraj hladnog rata i odustajanje od ”pax sovietica” otvo-
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- rili
Lisasuboput za dva
nskim ugoveoma
vorombliska konstiprocesa
tuirana kojije Evroi danas
pskatraju.
od-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. Prvi
brambe je proširivanje
na agencijaEvropske s na~elnom unije, idedrugi
jomje prosložena
micapo- nja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- litička,
operatisocijalna
vnih kapa i ekonomska
citeta EU-atranzicija.
u sferi odbrane, ali opet
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja Činilo
ne stvasernojda ćenaevropski
mjeri konsti ”autsajderi”
tucije evro sapske
Balkana ponovo
vojske. 5
Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an postati meta ruskog zanimanja, ali mlada
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po- Ruska Federa-
sud, za koji sam potvrdu
Autor dobio i tokomkomentator
je vanjskopolitički stru~nog bo- cija
javljunije
je imala
kao lo nigisredstva
~na poslje ni previše
dica izgra interesa
dnje da ostva-
kompre-
ravka u Bruxellesu.beogradskog
Naime, brisednevnika
lske evro”politika”
pske institu- ruje svoj uticaj. Onda je eksplodirala
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno Jugoslavija. Tek je 25
11
Tema broja
internacionalizacija
Bosnatog konflikta Rusima pružila priliku
i Hercegovina, Moskva je, mora se priznati, podršku Beogradu oko
da se prikažuNA kao važan protagonista
TO i Evropska unijameđunarodnog Kosova mudro iskoristila da se na velika vrata vrati u
sistema, da demonstriraju da je uzdrmana Rusija velika globalnu arenu odmeravanja snaga sa SAD-om. Rusija
sila više od retorike. pokazuje da ne želi da bude isključena iz bilo kog važnog
NATO,
Balkan je Rusima nesumnjivo više od jugoslovenske tra-
globalnog problema. Moskva nije htela da dozvoli da se
jedno tako važno pitanje, koje bitno tangira evropsku
znaš li svoj dug?

ume. Ruska politika prema Balkanu može da posluži kao
model ruske spoljne politike uopšte. U deceniji 1990-ih
Rusija nije uspela da države regiona ubaci u svoju sferu
politiku, rešava bez nje.
Za razliku od Zapada, važna konstanta ruske percepcije

uticaja, niti da sa njima uspostavi odnose partnerstva. Jugoslavije
Evropska uni nijejabila
umo kulturni
rila se determinizam,
od sopstvene već ambiverovanje
cije pro-
da
{ireJugoslavija
nja na cjelii nu
Rusija
evrodele
pskeistu sudbinu.
geogra fije. Ova
Pokuprojekcija
{aj uspostaje-
Raspad Jugoslavije u seriji krvavih ratova apsorbovao je svoj popularni
vljanja autenti~ne klimaks kontidoživela
nentalnepoređenjem
geopolitike ratova
mira na u
ogromnu pažnju Moskve. Ipak, Kosovu i u Čečeniji. Važnost ovog međunarodnog
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- fakto-
ra
sa ujeruskoj
dna Evro percepciji
pa ipak Balkana
nije mogumože se pratiti
}a. Evro pska ipo nestan-
liti~ka
Jugoslavija za Rusiju nije bila predmet kalkulisane politikom drugih
birokra cija bidelova
la bi na jugoistočne
jsretnija daEvrope
moè otkasa radara
zati priruske
jem
ke, više je bila instrument – nekad ruske politike prema politike.
u punopra Bugarska,
vno ~lanstvobivši Evro
”malipske
brat”,
uniizgubila
je zemljasemagotovo
zapa-
Zapadu, nekad za domaću upotrebu. Menadžment jugo- potpuno
dnog Balka i bez mnogo
na (izu zimareči. Kao
ju}i eve ntui alno
NATO, Hrvai Moskva
tsku) a da se
slovenske krize je, s jedne strane, služio kao simulacija usredsredila na sfere uticaja Beograda.
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u Rusi mogu da
– suštinski nepostojećeg – kapaciteta akcije, a s druge znaju
ekspaveoma
nziji. malo o Srbiji i njenoj istoriji, ali mnoge slič-
Piše:preorijentisanje
strane je blokirao Nerzuk Ćuraki reformaciju ukupne nosti dveju zemalja utiču da Rusi imaju više empatija
ruske spoljne politike. prema
Za nasSrbima
je rezenegorviranpremastatus geografski
barbara, onih bližim
kojiUkrajin-
ostaju
cima. Zbližavaju ih ”istorijske sudbine”. U oba
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- slučaja,
Ne bih rekao da se Rusija tada naglo vratila na Balkan, koji bratske
lnu uprarepublike
vu, “jer ka napustile
ko je lijesu
pobivše
navela središte
Karnegisovjetske
jeva ko-
je dugo važio za područje specijalne sfere ruskih intere- imperije,
misija, Balkan je podru~je koje niJugoslavije.
odnosno bivšu dominantnu silu je opravdalo
NATO
sa. Nije ni odlazila. moodravremena
Moskva Bosnupada i komunizma povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
svoju spoljnu politiku izričito definiše u skladu sa svojim Više
bi stanego
ra”.1jednom je ruski ultranacionalista Vladimir Ži-
osnovnim interesima, ali Rusija želi da bude prisutna na rinovski iznajmljivao avione prebacujući dobrovoljce da
sigurnosne
svim važnijim prostorima oda
sveta, pa je,
takojer
i navo deći
ovom. pomognu
Zato je po”srpskoj
treban na braći”
metnu i podsete ih nakoulogu
ti upravitelj, ji i nakoju su-
strate
vojno-politički savez Rusi imali u oslobađanju Južnih Slovena od Turaka. De-
Uprkos sukobima na sopstvenoj periferiji, ratovi u bivšoj putati ruske Dume putovali su za Beograd ili odlazili na
suvreme lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
Jugoslaviji predstavljali su nog svije
za Rusiju ta, nospoljnopoli-
izuzetan si, u planine iznad opsednutog Sarajeva da bi sa Radovanom
tički prioritet.okvi
U vizuri
rima Zapada tzv. specijalni
posthla dnorato odnosi
vskeRu- Karadžićem razmenjivali zdravice osuđujući ”američke
sije i slovenskih naroda jugoistočne Evrope uglavnom su plutokrate” i ”zaveru svetskih mondijalista”.
geopo
se svodili na verske litike, jednu
i kulturološke vrstu Udu
kategorije. ga je,
Rusiji
međutim, samo pre ma Bonacional-patriotska
radikalna sni. opozicija Poruke koje su slali bile su koliko upućivane Zapadu to-
uspostavila blisku saradnju sa Srbijom. Religija i kultura liko i domaćoj javnosti. U oba slučaja lideri Kremlja su
nisu bili osnov akcija ruske vladine politike. Jugosloven- Srbe koristili kako bi pokazali da kontrolišu događaje i
ski događaji bili su veoma pomno praćeni kako se isto
kako bi prikrili činjenicu da ruska pozicija u suštini prak-
ne bi dogodilo u Ruskoj Federaciji. je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
tično uvek prati zapadnu politiku. Treba se samo setiti
jelu svijena
”marša ta po stoji samo
Prištinu” goli ì1999,
11. juna vot pre sudajeo200
kada svijeruskih
tu koji
Signali upozorenja emitovani iz Jugoslavije tim više su ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni
padobranaca zauzelo aerodrom Slatina. ”Bili smo prvi to sti. [to vi {e, oznau-
pretili što se međunarodna zajednica više uplitala u ju- ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì vo ta
Prištini, kao nekad u Berlinu”, slavodobitnički je govorio oblik je uvo |e-
goslovenske poslove, prvo politikom priznavanja novih nja tegeneral.
ruski ritorija bez Poslezasu
koni
setovojnici
sti ili zone goJeljcina
Borisa log ìvopovukli.
ta, koji
republika, potom NATO udarima u Bosni 1995, a onda se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
Bila je to samo vežbanka simbolizma, poput obećanja
eskalacijom Kosova 1999. Bila je to tačka kristalizacije Srbiji da će ući u uniju Rusije i Belorusije. Moskva je
odnosa Rusije i Zapada, koja Srbiju ubacuje u sendvič [ta je dru
takvim go jugoisto
potezima ~na Evro
gubila pa, sa postde
međunarodni jtonskom Bo
kredibilitet, ali-
igara velikih. Kosovski rat 1999, u predvečerje američ- snom i He rce govi nom, “pre dde jto nskim”
je nastavila u pokušajima da ga nadoknadi tako što je Ko sovom,
kih predsedničkih izbora i u vreme neuspešne kampa- frustriranom
Beograd Srbijom, da
podstrekavala samobudestalnom
čvrst (ali
premapodZapadu
budnimu
nje za opoziv ruskog predsednika, doveo je do najvećeg okom srpskih
odbrani Kosova. naci ona lista ko ji ne pri zna ju crno gorsku
zahlađenja u odnosima Vašingtona i Moskve od vreme- nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
na prestanka hladnog rata. Odličnu analizu tog perioda vno josimpatije
Ruske { uvijek uprema
potpuno sti nepotvr|e
Slobodanu nom Ma
Miloševiću kesu
bile doni
ja--
daje Džon Noris u knjizi ”Collision Course: NATO, Ru- jom, ne go teritorij bez “be zli~ne za ko
sno podređene širem interesu Kremlja da očuva dobre nito sti”, po dru ~je
ssia, and Kosovo”.1 na Fakultetu političkih nauka golog ìvo
odnose sa ta, o kojemu
Zapadom. i za koje
Političko ga odlu~uje
udaljavanje odino zemni
Balkana
210
6 Univerziteta u Sarajevu. upraje
bilo vljauslovljeno
~ki faktor,približavanjem
kad ho}e, koliZapadnoj
ko ho}e i {ta ho}e.
Evropi. Ipak,
svesna
Taj značaja
onespo tradicionalnih
kojava ju}i status }enacionalnih
ostati dugoitra verskih
jna pospo-zici- odnose
cije, kakosa toRusijom
primjenaglo
}uje {pa uzdigao
nski sona nivo Ca
ciolog ”trećeg
stells,teme-
„obi-
na,zeMoskva
ja malja rejegije,
istovremeno
jer unutraohrabrivala
{nji akteri po nacionalističke
liti~kih igara na”
~no srpske
su zado spoljne
voljne politike
svojim izo – posle
liranimVašingtona
ìvotom ui Brisela,
svijetu
militante
na postjupo Srbiji
gosla ohrabrujući
venskom prostonjihove
ru perma iluzije. Rastrzana
nentno {alju adresa
tehnokra za tskih
koje se agejedino
ncija čulo
i vije}anakon
minidemokratskih
stara koji dono pro-
se
između
po ruke tradicionalista
da ove dràvei ni interesa
su sposo zabnedobromda sesaradnjom
same so- mena
odluke”,oktobra
3
pa ne 2000. godine.
primje }uju da njihov birokratski pri-
sa Zapadom,
bom oblikuju ruska
kao samo spoljna
odrìpolitika
vi politi~ki čestoentije
teti.govorila stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
jedno a činila sasvim drugo. Setimo se kako se Moskva Nacrtna
proizvodigeometrija
novo sigurno srpske
sno diplomatije
stanje, ve} po ubrzo
stojeje}ečetvrto
prika-
u Savetu
(Pri mjerabezbednosti
radi, nacionaprotivila
listi~ki dije sankcijama
lovi srpskeprotivetni~keJugo- za- teme našla u Kini, još jednoj zemlji
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer za koju se verovalo,
ovakvog
slavije,
je dnice auonda
CrnojzaGo njih
ri, glasala.
u perspe Setimo
ktivi, mo se guMiloševićevog
se politi~ki ili se sa
odno i danas
je Bosna veruje,
i Hedarcebigopovodom
vina, u kojoj Kosova
su meu|uSavetu
naro-
zaprepašćenja
konstituirati kao kada rejemeKremlj
tila~ki prihvatio
faktor nohelsinški
ve dràve, mirovni
kao bezbednosti
dne organizaupotrebila
cije i agenci svoje pravo
je biro krativeta – zaboravljajući
zirane i nedjelotvo-
planjeza
svo Kosovo
vrsna 'repukoji
blikajesrpska’
omogućio u tkiulazak
vu crno stranih
gorske trupa.
drà- da
rne.Peking
A zemljato pravo
je, kakoristi
ìmo samo
i to nakada
ovom se radi o Tajvanu.
mjestu, dupke
Iskustva
jedinstva,prošlosti
ali ne tre–bapoput
iskljusrpskog
~iti ni mošokagu}no kada
st tajekvog
Moskva
ira- Proširenje
nema transfe okvira
ra od diplomatske
militaristi~ke planšete
kulture nane siljamora
u demi da-
februara
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava preHrvat-
1992. priznala nezavisnost Slovenije i mijera bude loše pod uslovom
litariziranu kulturu povjerenja. da Srbija ima jasno definisane
ske
Repu–blipokazuju
ke SrpskedaMijeloMoskva
rada Dodi sopstvene
ka koju jeinterese
svojevreuvek me- ciljeve. Pokazalo se, međutim, da je Kosovom upravljana
stavljala
no dao Osloispred
bo|eromantičnih
nju da je RSslogana dala ovlao{tepanslovenskom
nja iz oblasti be-i nacionalistička
Da vidimo {ta politika
je onda vlade Vojislava Koštunice,
taj ESDP-CSDP koji je svo koja
je vaje-
pravoslavnom
zbjednosti i sibratstvu.
gurnosti, Akopritomja...bi...znala
treba daloreaguje
redukokada vati, Rusima omogućila da veoma lako, mnogi
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU smatraju bez-
je
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiHprilikom
”emotivno povređena” – što je bio slučaj u obla- odgovarajuće nadoknade,
FOR-ovu operaciju Althea. 2008. ovladaju Naftnom indu-
susreta
stima bePutina
zbjednoi sti
Tadića
i siguurnoMoskvi
sti, pono kadavnojeugostu otvoreno
prvi plan stav- strijom Srbije kupujući 51 odsto NIS-a bez tendera.
prebačeno što su promenjena imena
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sfebeogradskih ulica
ri ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
sa imenima sovjetskih maršala i generala.
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- Nema
va opesumnje rativna skrada se }eni vreme
ca CSDP) vrhunskog vrhunac rusko-srpskog
je instituci-
zbližavanja, koje je koincidiralo sa maksimalnim zahla-
Balkansku politiku Ruske Federacije tokom 1990-ih đenjem rusko-američkih odnosa, zbilo oko 2005, povo-
treba posmatrati kroz prizmu ruske spoljne politike dom Kosova. Vlada Vojislava Koštunice, u kohabitaciji sa
uopšte. Zahvaljujući naizgled sličnim procesima dezin- predsednikom Srbije i liderom Demokratske stranke
tegracije Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, rastući broj ru- Borisom Tadićem, zauzima izrazito proruski kurs. Beo-
skih aktera iskoristio je ratove na Balkanu kao način da grad je bio spreman na sve ustupke kako bi mogao da
ojačaju svoju ulogu u domaćoj politici. U međuvremenu, se osloni na rusko obećanje da će u Savetu bezbednosti
ruski doprinos međunarodnom kriznom menadžmentu UN staviti veto na bilo kakav pokušaj promene Rezolu-
Balkana nije u suštini bio ništa više nego simulirani po- cije 1244, što bi značilo izglasavanje nezavisnosti Kosova.
kušaj da se kontrira ekspanziji atlantskog sistema save-
zništava”.2
Administracija Džordža V. Buša je u to vreme preoku-
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stvaratom
pirana ranja uslo va zaEvropska
u Iraku. samostalni ju evro
unija psku sigu
je suočena sarnone--
projekcijom,
Problem je što u veliki
budu}nobrojstiSrba
}e BiH,
to nezbog
želi dazako vanedržeći
shvati stru- snu i odbra mbe nu po li ti ku. No,
dostatkom liderstva. Popušta pažnja zapadnih saveznika ia ko je ESDP do bio
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto bi ti „osu
se mitova istorije, koja pokazuje da su Rusi češće bili |e na“ na unovezi
ve “na dle`nosti i strukture”,
sa demokratizacijom bivših kokomunističkih
je su omogu}ile “ko-
država.
no ve faze ide olo{kih
protiv Srba nego uz njih. su ko bljavanja i na no ve iraciona lne Ruski predsednik Putin koristi taj vakuum da osnaži au--
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte meMoskve
toritet nad`menta kriza”,
ne samo naCSDP,
Balkanu kaoveć lisai bo nska ina
u širem ~ica
regio-
Vladimir Putin malo je toga promenio. Moskva je savr- ESDP-a,
nu Istočne Evrope.jo { uvi jek ne uspi je va da se ko nsti tu ira kao
I pretho
šeno dna dvasituaciju
iskoristila primjeranastaluo~igledna posle su po
izboratvrda2000.
va`no da- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
pokaže da je samo Kremlj taj koji Miloševića može da pri su stva Evro pske mjeri ovisan
Kosovska krizao “me |uvladinoj su
je najefikasniji radnji”, dapribližavanja
instrument kle o politi-
unije na
prisili da za padnom
preda vlast Ba lkanu, i to u koji
demokratama robususnim kapaci
pobedili. te-
Jedi- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
Srbiji. Putin govori da je svaka podrška unilateralnoj uni je. Ia ko je jo{ de- za
tima
ni mo}i.koji
predlog No,Gvozdeni o~iti s ne
valja se sudiktator spomogao
nije sobno{}u Evro-
da odbije 2003. go
klaraciji dinu bilo pla
”nemoralna nirano ra
i ilegalna” zvipreti
i da janje slomom
ESDP-a čitavog
na na-
pe da izgra di svoj si gu rno sni ide nti
bio je predlog ”demokratskog diktatora” Majčice Rusi- tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu
sistema međunarodnih odnosa.ra ti bri se lsku vo
3 jsku od “60.000 ljudi
ka
je. Istovremeno se sve vreme pojačavala ruska podrška-
gu }nooko
Srbiji st obnoKosova.ve naProtivljenje
silja. To je taMoskve
ko malo,nezavisnosti
ali ni toga ma Pri-- i”Rusija
mornapod rice Putinovom
za 100 brovlašću dova i 400 radi sveaviona”,
kako ta biko kapa-
povrati-
štine – koje je kod mnogih Srba dočekano kao potvrdava njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da
la uticaj u regionu. Enormno poskupljenje nafte dalo je leko. 4
politika (CFSP)
”istorijskih veza”, tepanslovenskog
iz nje izvedenabratstva sigurnoisna i odbra-
pravoslavne Putinovoj vladi šansu da to i učini – ne vojnom silom,
mbena politi–kabilo
solidarnosti (ESDP-CSDP)
je u suštini riparavan
je~i su, ka zateostvarivanje
gorije, po- Lisabo
već nskim ekonomskim
snažnim ugovorom kopritiscima. nstituiranaPutin je Evro pska od-i
centralnu
jmovi...interesa.
ruskog iza kojih,Što daće, nesamo
ma NA TO-a,
koju ne bikasnije,
godinu bilo nipotvr-
~ega. brambeEvropu
istočnu na agedrži ncijakao s na taoce~elnomnjihove idenajpreče
jom propotrebe micanja
Ni ope ra tivnih ka pa cite ta, ni lju di,
diti kratkotrajni rusko-gruzijski rat u kome je Moskvani no vca... Mi si ja EU- ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe
– energije”, izjavljuje jula 2007. Tom Lentoš, predsedava- ri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra
podržala secesiju Abhazije i Južne Osetije. na mi sija NA TO-a, a ne au- se stje ~e do jam o ispu nja va nju
jući Odbora za spoljnu politiku američkog Predstavnič- bi ro kra tskog na loga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stva
kog doma. rnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
4
na
Iakoprojesto sabire evro
postajalo pski sida
sve jasnije gurno sni problem
se suština ruske upolitike
ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
sud,
prema zaSrbiji
koji sam svodipona tvrdu dobio i umesto
dominaciju tokom stru ~nog bo
saradnje, Be-- Ovakav
javljuje pristupkao loMoskva
gi~na po je pokazala
sljedica iizgra prema Srbiji.
dnje koUzalud
mpre-
ra vka ujeBru
ograd xellesu.potrazi
u očajnoj Naime,zabrisaveznicima
selske evropske institu-
oko Kosova su
henzisrpskivnog radikali
instiutuopoziciji
cionalnog obećavali
logosada će Rusima
EU-a, njedati
no 27
11
Tema broja
Pasuljarske livade
Bosnaza vojnu bazu na istoku Srbije. Moskvu
i Hercegovina, I na primeru Srbije lako je uočiti da ruska spoljna politi-
takve ponude nisu
NATO zanimale. Primarniunija
i Evropska interes bio je, i ostao, ka nije sovjetska spoljna politika. Prošlo je vreme ”ide-
uspostavljanje soft političke i hard energetske kontrole. Ko- ološkog altruizma” u kome je Kremlj trošio ogromna
sovo, za koje je predsednik Dmitrij Medvedev 2008. govo- sredstva da bi očuvao komunistički monolit. Bitna razli-
NATO,
rio da je ”grobnica EU kao što je Irak bio za Ameriku”, i
dalje je centralna spona srpsko-ruskih odnosa.
ka nije u neizmenjenoj želji za dominacijom i širenjem
sfera uticaja, već u metodama koje su se promenile.
znaš li svoj dug?

Rusku politiku prema Balkanu, podrazumeva se i Srbiji, Ispostavlja se da je Rusija u Srbiji uspešno naplaćivala
čine tako dva kontradiktorna faktora: državna politika, istoriju Balkana, svoju ulogu u oslobođenju balkanskih
koja pokušava da gradi novi imidž Rusije, i energetska naroda
Evropska oduni
Turaka,
ja umočinjenicu
rila se od da je autonomija
sopstve ne ambicijeSrbije
pro-
politika, kao rezerva uticaja u regionu. 1830.
{irenjaimala
na cjekorene
linu evrou Bukureštskom
pske geografije.miru Pokuiz{aj1812.
uspopot-
sta-
pisanom
vljanja auizmeđu
tenti~ne Rusije
kontii ne
Turske
ntalnei dugu
geopo tradiciju
litike midiplo-
ra u
Moskva se sve više bavi ekonomizacijom svoje spoljne matskih
zabrinjava odnosa
ju}oj jeuspostavljenih
defanzivi. Po po jošru1838.
kama Naplaćuje
iz Bruxelle-i
politike. Sektor energetike dospeo je u središte. Najve- podršku nezavisnosti Kosova.
će svetske rezerve gasa su najjači ruski adut kao opo- birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem
ravljene velike sile. Državni holding Gazprom postao je Mala
u punoSrbija može
pravno ~lada imaEvro
nstvo interes
pskedauni veliku Rusiju
je zemlja madobije
zapa-
ključni igrač ruske spoljne politike. za strateškog partnera, ali pitanje je šta
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a dato Rusija dobija
od
ne Srbije
izgubi da
vjebi
rodomalu Srbiju
stojno st poprihvatila kaono
liti~ke i eko svog
mskestrateš-
sile u
Ako je Balkan nekada u vizuri Moskve pre svega bio kog partnera?
ekspanziji.
tampon zona Pi še: Ne
prema rzuk Ću
Zapadu, rak dodatne bezbedno-
teren
sti ruskih granica, stvari su se promenile. Naftovodi sa Od
Za kako
nas jeje re
ovaj pojam
zervi ušao
ran sta tusu ba
opticaj
rbara,povodom
onih kojiugovora
ostaju
Crnog i Kaspijskog mora traže vezu sa Mediteranom. Gazproma i NIS-a, srpska strana se nije potrudila
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija da-
Specifična uloga jugoistočne Evrope, zasnovana na nje- preciznije definiše šta tačno podrazumeva pod
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko- ”stra-
nom ekonomskom i transportno-geografskom značaju, teškim
misija, partnerstvom”
Balkan je po uopšte,
dru~jei uko odnosu
je nijesa Rusijom
opravdalo ili
nije mogla daNA TO mo
umakne ra Bosnuglobalnim
Gazpromovim i ambi- Kinom
povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o seo-
konkretno. Korišćenje ovog pojma, kada je reč
cijama. Pristup je pragmatičan. Kakav je i bio. U vreme ruskoj diplomatiji i politici, podrazumeva međutim mno-
bombardovanja 1999. magazin ”Njeft i kapital” objavio go manji prostor ”korisne nejasnoće”.
sigu
je tekst u kome rnodasne
kaže oda
treba je, jer
imati vodeći
saosećanja prema Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
sudbini Srba, ali
voda ne treba
jno-po zaboraviti
litički savezda rusko gorivo Ruska politika i diplomatija pojam ”strateško partner-
održava NATO avione u vazduhu.5 stvo” koriste na dva načina. Prvo, da se izrazi deklara-
tivna opredeljenost dveju strana za izvesne zajedničke
Isti pristup važi za ri
okvi potencijalnu
ma posthla upotrebu
dnoragasa kao in-
tovske projekte, najčešće kada je reč o ”strateškom partner-
strumenta politike. Recimo da bi se Srbija dobila kao stvu” u oblasti energetike, kakav je npr. bio slučaj tokom
novi partner gena opo litike, jednu vrstu
ruskadupozicija
ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
Balkanu i tako ojačala pregovora predsednika Medvedeva sa vlastima Angole i
protiv Zapada.pre ma Bo
Gazprom je sni.
od 2000, kada se demokrat- Nigerije juna 2009. godine,6 kao i najavljene mogućno-
ska vlast u Beogradu gotovo isključivo okrenula Briselu sti ”strateškog partnerstva sa Ukrajinom”, sa NATO-
i Vašingtonu, više puta zatvarao dotur gasa Srbiji. om, pa čak i Poljskom. Druga upotreba pojma je mnogo
konkretnija i podrazumeva potpisivanje različitih vrsta
Srbija na energetskom planu nije u poziciji Evropske dokumenata – ”sporazuma”, ”deklaracija”... o strateš-
unije. Brisel ima načina da odgovori na strategiju ruske jelu svi
kom jeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
partnerstvu.
vlade da ostvari dominaciju nad energetskim sektorom nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
jer nafta i gas nisu dovoljni da Rusi očuvaju svoj uticaj. ka dijegod
Kako la svi jetapokazalo
bilo, kao svijesetaubrzo
gologda ìvo ta staro
važi oblik pravilo
je uvo|eda-
Moskva mora da sarađuje sa Evropom jer i ona zavisi od nja teri
nema torija bez ručka.
besplatnog zakoniSrbija
tosti iliodzorata
ne gou log ìvoavgusta
Gruziji ta, koji
evropskog i evropskih proizvoda. Beograd takvih argu- se od ta mo {i ri na sav svi jet”.2
2008. nije podržala nijednu inicijativu, stav ili rezoluciju
menata nema, pa nije neobično da Srbija ruski gas 2010. Evropske unije koja je uglavnom osuđivala ponašanje Ru-
godine plaća 392 dolara u redovnim isporukama (500 [ta ujeslučaju
sije drugo ju goisto~na
Gruzije. Evrotome,
Prema pa, saSrbija
postdesejto
u nskom Bo-
tom sluča-
za interventne isporuke), značajno skuplje od Nemačke snom i He rce govi nom, “pre dde jto nskim” Ko
ju politički jasno pozicionirala isključivo na strani Rusije. so vom,
(220), Ukrajine (234), Rumunije (352), ili Bugarske (354). frustri
Čak ranom
zvuči Srbijom, sa
paradoksalno, alimo stalnom
Srbija (ali pod budnim
je u Ujedinjenim naci-
okom srpskih naci ona lista ko ji ne pri zna ju
jama glasala protiv rezolucije o povratku nekih 330.000 crno go rsku
Istovremeno, dopuštajući sebi ponovo izlive emocija izbeglica u Abhaziju kao posledicu kavkaskog rata. pra-
na ci ona lnu sa mo bi tno st) Crnom Go rom i drà vno
”tradicionalnog bratstva”, Srbija je propuštala da se za- vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
pita kako će se postaviti uAutor
energetskoj saradnji sa Rusi- jom, nego od
Za razliku teritorij bez
učtivo “bezliatmosfere
hladne ~ne zakonikojatosti”,
je po drume-
koji ~je
jom kada je sutra čekaju neke obaveze naspram Evrop-
golog
sec ìvookruživala
ranije ta, o kojemu i za američkog
posetu kojega odlu ~uje inozemni
potpredsednika
210
8 ske unije i energetske bezbednosti Evropske unije?
Univerziteta u Sarajevu. upravlja
Džoa ~ki faktor,
Bajdena kad
Srbiji, ho}e, koliko
predsednik ho}e i {ta
Medvedev je ho }e.
oktobra
2009.
Taj oneuspoBeogradu
kojavaju}i dočekan
status }e izjavom
ostati dušefa srpske
gotra jna po diplo-
zici- prema
cije, kapatrijaršiji
ko to primje u Moskvi
}uje {painski
godinama
sociolog se Ca
ne ste
usuđuje
lls, „obida-
matije
ja zemadaljasureodnosi
gije, jer”čvršći
unutranego ikada”,
{nji akte dok
ri po litije
~kih100igatru-
ra rimskog
~no su za papu
dovopozove
ljne svoujim Beogradu.
izoliranimIli primer
ìvotom kojiu se tiče
svije tu
ba spremalo
na postjugosla dobrodošlicu
venskom pro nastoTrgu Republike.
ru pe rmanentno U okviru
{alju davanja
tehnokra ruskog azilanci
tskih age Miri
ja i Marković
vije}a mini i sta
Marku
ra koMiloševiću.
ji donose
”velikog
po ruke da zaokreta”
ove dràmeđusobnih
ve nisu sposoodnosa bne da potpisano
se same soje- Tipična
odluke”,moskovska
3
pa ne priigramjemačke
}uju dai miša.
njihov birokratski pri-
novihobli
bom šestku sporazuma
ju kao samo iz raznih
odrìvioblasti, a Rusija
politi~ki entiteje ti.obeća- stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
la i zamašan 1,5 milijardi dolara vredan kredit posrnuloj Pokazalo
proizvodisenomeđutim
vo sigurno dasno
Rusija svojim
stanje, ve} retoričkim
postoje}e pri anga-
ka-
srpskoj
(Pri mjera privredi.
radi, naU trenutku
ciona listi~ki kada je srpske
dijelovi Srbija saetniRusijom
~ke za- žmanom ipak nije sprečila priznavanje
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog nezavisnosti Ko-
čvrsto
je dnice koordinisala
u Crnoj Gori, svoju
u pekosovsku
rspektivi,politiku
mogu sei udaljava-
politi~ki sova.
odnoZa sa jeNaftnu
Bosnaindustriju
i HercegoSrbijevina, ujeko kasno
joj sudameišta|unaučini,
ro-
la
kosenstiod SAD-a
tuira ti kaoi reEUme zbog podrške
tila~ki faktorKosovu,
nove drà udareni
ve, kao su Rusi su jeniza
dne orga potpuno
cije i agestavili pod
ncije bi sopstvenu
rokra tizirane ikontrolu,
nedjelotvo ali-
”novi
svo orijentiri”
jevrsna 'republimeđusobne
ka srpska’saradnje.
u tkivu crnogorske drà- proruska euforija je počela da popušta
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke dolaskom nove
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog srpske
puna oru vlade
`ja!2008.
Sigurno iako je ku
sna nekadašnja
ltura uop}e Miloševićeva
se nije razviSo- la,
Bila je to prilika
jedinstva, daba
ali ne tre Moskva
isklju~izatraži
ti ni molokalnu
gu}nostpodršku
takvog ira Be-- cijalistička partija postala koalicioni partner.
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
ograda
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijerai
za inicijativu koja se tiče evropske bezbednosti litariziranu kulturu povjerenja.
njenih
Republiinstitucija.
ke SrpskeMedvedev
Milorada Do je saopštio
dika kojudajejesvo Srbija
jevre”naj-
me- ”Socijalistička komponenta” vlade uspostavila se kao
bliži”
no daoruskiOslosaveznik
bo|enju da na jeBalkanu,
RS dala iovla
da {te
bi nja
trebalo
iz oblada sti ima
be- glavni
Da vidioslonac
mo {ta Moskve
je onda itaj vlasti, dok su u ko
ESDP-CSDP opoziciji
ji je svoto je bili
va-
ključnu ulogu u novim ruskim planovima
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, bezbednosne mekši
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EUili-
nacionalisti poput Srpske napredne stranke
strategije
odnosno po Evrope.
dijelitiTadić
nadleje `nouzvratio
st entitetadai drà
je Srbija
ve BiH ”otvore-
u obla- tvrdi
FOR-ovu nacionalisti
operacijuiz Althea.
Radikalne stranke. Srbija je i dalje
na” za inicijativu Moskve.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- držala veoma tvrd stav oko Kosova, što je nesumnjivo
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi radovalo
ESDP (navladareosnovuuLiKremlju.
sabonskog Predsednik
ugovoraTadićizvedeje,nanajesve-
no-
Mahom
reformemarginalizovana
i institucionalne uizgra Evropi,
dnje inicijativa
bosanskokoja hercesegotiče va- čanosti
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je institucije-
povodom prodaje NIS-a u Moskvi, rekao da
borbe protiv međunarodnog terorizma i drugih bez- Rusija ”najbolji srpski
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- onalnog razvoja evroprijatelj”.
pske odbrambene i sigurnosne
bednosnih pitanja 21. veka tako je lansirana iz Srbije.
Beograd je, ovoga puta bez sopstvenih želja, ubačen u Zapad se u tim trenucima nije posebno zanimao za Bal-
igru da bi se još više odvojio od inače nepopularne ideje kan. Držao se ocene da je proces dezintegracije okon-
članstva u NATO-u. Ili ćete biti uz nas, ili idete u NATO. čan proglašenjem kosovske nezavisnosti, da su Rumunija
i Bugarska već ušle u EU, da se NATO značajno proširio
Bez obzira na zvanična tumačenja Moskve, sve ukazuje po Balkanu. Neuralgične tačke poput krize identiteta
na to da ruski interes u Srbiji ne može da se svede samo dejtonske Bosne i Hercegovine i pitanje Kosova i dalje
na kontrolu energetskog sektora. Veliko je, i neodgovo- su bile tu, ali činjenica da je Srbija praktično zaokružena
reno pitanje, da li je srpsko poprilično neobjašnjeno članicama NATO-a navela je Zapad na svojevrsnu pasi-
odustajanje od članstva u NATO-u – barem za dogled-
vizaciju. Kanali komunikacije sa Srbijom sveli su se na
provreme,
no speritetkako gra|atona.
kaže Ako sam u pra
predsednik vu s –pre
Tadić thodnom
rezultat pri- do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
zahteve za izručenjem haških begunaca, generala Ratka
pro jekcijom,
tisaka iz Moskve. u bu du }no sti }e BiH, zbog za ko va ne stru- snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
Mladića i Gorana Hadžića, i nuđenje određenih pogod-
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na nove na
nosti “nasrpskom
dle`nostiputu i strunapredovanja
kture”, koje su premaomoEU.gu}ile “ko-
no ve faze
Srpska ideolo{kih
politička elitasu i ko bljavanja
većinski i na
broj nove
Srba želeiraci onabržu
što lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
vrtnje u krug.
integraciju \auvoEvropsku
Srbije lov krug.)uniju. Ne po cenu svađe sa kte menasnage
Političke d`menta kriza”,
u Srbiji kojeCSDP,
su sekao oštrolisabo nska ina~ica
suprotstavljale
Rusijom, ali EU ostaje kao prioritet. Moskva oko toga ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je
naftnom dilu sa Gazpromom, ali i one umerenije,va da se ko nsti tuirauzne-
kao
I pretho
nema dna dvazamerki.
nikakvih primjeraŠtaviše,o~igledna su potvrda
srpsko-ruski va`no-
sporazum “na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve }
mirile su se oktobra 2009, kada je potpredsednik vla- je ko nce pt u ve li koj
sti i re leva ntno sti insti tu ci ona lnog
o bescarinskoj trgovini bi i Rusiji šire otvorio vrata pri su stva Evro pske
ka mje ri ovi san o “me |u vla di noj su ra
de i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić sa ruskim dnji”, da kle o po liti-
uni je na za pa dnom Ba
evropskom tržištu. Problem je NATO. lka nu, i to u ro bu snim ka pa cite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
ministrom za vanredne situacije Sergejom Šojguom uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. godi
potpisao nu bilo pla
sporazum o ni rano razvi
osnivanju janje ESDP-a
zajedničkog na na
centra za-
pe
Gotovoda izgra di svoj sigurnodasnijeide
je paradoksalno ntitet2000,
Srbija i insti tuciona
dakle lni
samo ~in ko ji }e osi gu
vanredne situacije u Nišu. ra ti bri se lsku vo jsku od “60.000 lju di
ka
godinu dana posle NATO bombardovanja, imala širok-
gu }nost obno
konsenzus oko ve na silja. To je tako integracija”.
”evroatlantskih malo, ali ni toZašto
ga ma-i i mornariŠojgua
Dolazak ce za 100 kao broda jedorazmrdao
va i 400 avizapadnu ona”, taučmalost.
ko kapa-
kako je atlantska komponenta u međuvremenu izgublje- va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da leko.
Zapadni analitičari odmah su se setili da je Šojgu član
4
poliInsistiralo
na? tika (CFSP) se te
naiztome nje izve
da jedeKosovo
na sigurno”NATO sna i država”,
odbra- moćnog i tajanstvenog ruskog Saveta bezbednosti, a da
mbejenaSrbija,
pa politika (ESDP-CSDP)
uprkos učlanjivanju rijeu~iPartnerstvo
su, kategorije, za po -
mir, Lisa
je bonskim
njegovo ugovorom nezvanično
ministarstvo konstituirana je Evro
krilo vojnepska
obave-od-
jmovi... iza kojih,
samoproglasila da ne
vojnu ma NATO-a,
neutralnost. ne bi biuloNATO-u
Članstvo ni~ega. brambe
štajne na age
službe ncija ”Uprkos
GRU. s na~elnom svim ide jom promicakoje
ograničenjima, nja
Ni operativnih
potisnuto kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU-
je iz javnosti. ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe
ovaj korak (osnivanje centra u Nišu) u bližoj budućnostiri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stjena
svode ~e simboliku,
dojam o ispu njavajenju
Moskva nabiputu
rokra datskog naloga
uspostavi svoja
te
Dantili~na
je toevro
bilapska
cena ideruske
ja. Ovo je preo{tra
podrške ocjena, aliRekao
oko Kosova? koja ne stva
prvi rnoj nacentar
logistički mjeri ko sansti tucije evropske
potencijalno vojnim vojske. 5
ciljevima Ia-
na
bihpro dasto sabi
jeste. Iliredaevro pskiŠto
je bila. sigu rnosni
samo problemširinu
potvrđuje u ta~an
am- ko se
van na hoSovjetskog
bivšeg rizontu ta Saveza”,
ideja, ideupozorava
ja evropske vojske,
analiza po-
Strat-
sud,
bicijaza koji sam
ruskog potvrdu
uticaja. Onog do kojibiose,i recimo,
tokom stru vidi ~nog bo-
kroz Srp- fora.
javlju”Ukoliko
je kao losegi~na to stavi u di
poslje kontekst
ca izgranedavnednje koposete
mpre-
ra
skuvkapravoslavnu
u Bruxellesu. crkvu, Naime,koja bri
se se lske evro
gotovo pske insti
vazalno tu-
ponaša Beogradu
henzivnogruskog institupredsednika
cionalnog lo Dmitrija
gosa EU-a, Medvedeva njenoi 29
11
Tema broja
njegovog obećanja
Bosnazajma od 1,5 milijardi dolara, mora
i Hercegovina, Upadljivo nizak nivo srpskih funkcionera koji su u Be-
da se zaključi NA
da TO
se Rusija sa entuzijazmom
i Evropska unija ubacuje na ogradu prisustvovali prijemu povodom ruskog nacio-
Balkan”.7 nalnog praznika (sem ministara iz Socijalističke partije
Srbije ni jedan drugi nije bio) nagoveštava da linija srp-
NATO,
U savremenoj Rusiji funkcioneri raznih obaveštajnih
agencija, posebno FSB-a i GRU-a, imaju značajan uticaj
sko-ruskih odnosa ide nadole i da se Beograd i Moskva
približavaju najnižoj tački međusobne saradnje u godi-
znaš li svoj dug?

na politički život, spoljnu politiku ili ekonomske inte-
rese. Andrej Soldatov i Irina Borogan u knjizi ”Novo
nama iza.
Ipak, ne živimo više u vremenima hladnog rata. Sukob

plemstvo” podsećaju da se decenijama ništa suštinski
nije promenilo.8 Istoka
Evropskai Zapada
unija jeumovanrila
igre,
se onodviše ne dolazi
sopstve ne ambi u obzir. Ni--
cije pro
jedna
{irenjastrana
na cjenema nikakvog
linu evro pske ge interesa daPo
ografije. idekuna{ajto. Srpska
uspo sta-
Decembra 2000. Nikolaj Petrušev, koji je na mestu šefa diplomatija
vljanja autedužnanti~nejekoda ntiprepozna
nentalne tajgeoponovilitiram
ke mi i kada
ra u
FSB-a nasledio Vladimira Putina, dao je intervju povo- gradi bilateralne odnose sa Moskvom.
dom jubileja osnivanja Čeke, boljševičke tajne policije. sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
Tom prilikom je on svoje ljude ovako opisao: ”Naše naj- Za
biroraspravu
kracija biostaje
la bi nadajsrelitni
ruska
ja da državna
moè otka politika zaista
zati pri jem
bolje kolege, čast i ponos FSB-a, ne rade svoj posao za ima konkretne političke regionalne
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-interese. Moguće
novac. Oni svi izgledaju različito, ali postoji jedna poseb- da
dnogima,Baali
lkanedostaju
na (izuzima jojju(finansijski)
}i eventualno potencijali
Hrvatsku) da aigra
da
na osobina koja ih sve objedinjava, a to je veoma važan ativniju
ne izgubi ulogu
vjeroudo regionu.
stojnostKako politistvari sadanostoje,
~ke i eko mske Rusija
sile u
kvalitet: njihov osećaj za službu. Oni su, ako hoćete, naše se samo
ekspa nzipozicionira
ji. na važnijim poljima, ili na onima gde
novo plemstvo.” Piše: Nerzuk
To ”novo Ćurak nesumnjivo je i da-
plemstvo” ima instrumente dejstvovanja. Sve u funkciji blokiranja
lje veoma aktivno na Balkanu. ekspanzije Zapada. Čini se, ipak, da je simulacija geopoli-
tičke Velike igre u ovom trenutku važnija od dugoročne
Ubačena u rascep između Istoka i Zapada oko Kosova, regionalne strategije.
Srbija se ponovo našla na opasnoj raskrsnici. Tvrd stav misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NA
oko Kosova, koji jeTO mora branila
populistički Bosnui nova
i vlada, neiz- Pitanje buduće uloge koju Rusija može da ima na Balka-
nu dobija 1odgovor tek kada se analiziraju putevi razvoja
bežno je Beograd gurao na kolizioni kurs sa Amerikom
kojim se kreću društva i države regiona. Što se Srbije
i ključnim članicama EU koje su priznale vlast u Prištini,
sigurnoFrancuskom
pre svega Nemačkom, sne odaje, jer vodeći
i Britanijom. tiče, ona je put odabrala: ka Evropskoj uniji. ■
Kada je, posle saopštenog mišljenja Međunarodnog
lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
suda pravde usu vreda
Hagu mekosovska
nog svinezavisnost
jeta, nosi,nije
u u su-
protnosti sa međunarodnim
okvirima posthla pravom, Beograd
dno ratovskekrenuo napOMEnE:
da piše svoj nacrt nove rezolucije za Savet bezbednosti,
geda
postalo je jasno opose li tike,udaljila
Srbija jednu odvrstu
Zapadadu ga
a, možda 1u jednom zakonu, pa o golom ìvo tu, o ìvo tu i smrti,
John Norris, Collision Corse: NATO, Russia, and Kosovo (Praeger, New
odlu
York,~u2005)
je izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra-
premaRusiji.
i nehotično, približila Bosni. voPeter
je pro izvo”The
dnjalastgoreserves
log ìvoofta.
2
Bonin, theTre }i svijet
imagined (a Power.
Great {ta smo
On
thego
dru significance
nego treof}i the Balkans
svijet, op.for Russian
N.].) political
sada se poand
kazueconomic
je kao
Onda je ove jeseni došlo do dramatičnog zaokreta u New Balkan Politics - Issue 2, April 2002
sviactors”
jet u ko jemu ljudi imaju samo goli ìvot. Ipak, va`no
politici zvaničnog Beograda. Bukvalno preko noći, pred- 3
Putin: Supports for Kosovo unilateral independence ‘immoral, illegal’.
jeXinhua
razumje ti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
sednik Tadić je tokom razgovora sa visokom predstav- (February 14, 2008).
4jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
nicom EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton odustao od Open hearings on Democracy, Eastern Europe. Voice of America
nacrta čvrste srpske rezolucije o Kosovu spremljene za ni(July
je ute27,me ljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
2007).
Savet bezbednosti i prihvatio sasvim miran tekst koji je

5
kaNeft
dijei la
Kapital
svije(May, 1999).
ta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
nja teritorija bez zakonitostiпредставителя
11 Брифинг официального ili zone gologМИД России
6
u Njujorku potom i usvojen. ìvota, koji

А.А. Нестеренко, 2 июля 2009 года.
7se od tamo {iri na sav svijet”.
2
Stratfor Global Intelligence. ”Serbia: Russia’s Eyes on the Bal-
Biće da je to prelomni trenutak srpske diplomatije, čije kans” (October 21, 2009). (http://www.stratfor.com/membershi-
će se dugoročne posledice tek videti. Moskva je u od- [ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-
ps/147610/geopolitical_diary/20091021_10_21_09)
nosima sa Beogradom naglo, mada još ne i javno, izgubila
8
snom
Andreii Soldatov
Hercegoand vinom, “predde
Irina Borogan, jtoNew
The nskim” KoThe
Nobility: sovom,
Resto-
ration of Russia’s Security State and the Enduring
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim Legacy of the KGB
status moćnog zaštitnika, pa i patrona svekolike srpske (Perseus Books Group, New York, 2010)
politike koja se tiče Kosova. Kako je jasno da upravo okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
nerešeno kosovsko pitanje odlučuje o strateškim save- nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
zništvima Srbije, onda se nameće zaključak da će uticaj vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
Moskve na Beograd u budućnosti jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
Autor jeslabiti.
vanredniŠto ne znači da
profesor
pritisci Kremlja neće jačati.
310
Tema broja
Crna
Taj onespokoja vaju}iGora
statusi }e
rusija:
ostati dugotrajna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
ja zemalja regi
trije,vijeka
jer unu tra{nji akte
političkih ri politi~kih igara
veza ~no su zadovoljne svojim izoliranim ìvotom u svijetu
Izazovi i opasnost bliskosti

svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Ugrožena je biološka
rne. A zemlja je, kaìsupstanca
mo i to naCrneovom Gore
mjeistu,akodu
sepkene
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog preduzmu odgovarajuće mjere demografskog
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, oporavka
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- –neproces
ma tradepopulacije
nsfera od milićetarisestineizostavno nastaviti!
~ke kulture na silja u deOvaj
mi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera pesimistički scenario za državu
litariziranu kulturu povjerenja. koja nema ni sedam sto-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- tina hiljada stanovnika zapisan je u studiji Crnogorske
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- akademije
Da vidimo nauka (CANU)
{ta je onda naslovljenoj ko
taj ESDP-CSDP ”Crna Gora
ji je svo je vau-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, XXI stoljeću –u eri kompetitivnosti”. 1
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- Naučni istraživači Akademije koji su se bavili demogra-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi fijom Crne Gore uočili su razne probleme, a među nji-
ma izdvojili su jedan koji je donekle šokirao crnogorsku
tucionaDraško Đuranović
lne izgra dnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
javnost: značajan rast imigranata iz Rusije, posebno u
primorskim opštinama Budvi, Baru, Petrovcu, prijeti da
promijeni uobičajenu demografsku strukturu...
Današnja Crna Gora više
Izvještaj CANU-a je bio alarmantan – ispada kao da je
nikada
`nosti iz naj{ire sigurnoneće biti
sne sfere zavisna
u entitetsko okrilje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
tokom posljednje decenije izvršena neka tajna koloniza-
Bosnu i Herceod goviRusije
nu vra}aiuruske
krug nepomoći
kih institucionalno su ko
cija nstituiranjeteritorije.
crnogorske uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
mogu}nost, po kaolitikanekada
u nekomuno svojoj
vom vre istoriji,
menu pono- ra zapadne primorskog
Evrope preuzeo
Rasprodaja blaga:NA DaTO. OdbraGora
li Crna na Evro pe,
zaista
vno iscrpljivatiali
u piće Moskva pokušati ostavljaju-
tanji ma sigurno sne na ravi, fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
postaje ”najjužnija republika Rusije”?2 Takvi, podrugljivi bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je institu
komentari cionalnim
i pitanja, mogli razvosujem Evropske
se tokom unije dotri-
posljednje {lo
da ekonomskim vezama
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom četiri godine čuti od poslanika opozicije u crnogorskom-
do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro psku si gu rno
projekcijom, umakar
budu}noindirektno
sti }e BiH, zbogkontroliše
zakovane stru- snu i odbrambe
parlamentu, kojanuje po litiku. No,crnogorsku
kritikovala iako je ESDP dobio
vladajuću
dešavanja u maloj državi sto bi ti „osu|enana“ na no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko
koaliciju da je širom otvorila vrata ne samo za ruske je su omo gu }i le “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne investitore već i za mnogobrojne obične ruske građane-
vrtnje u krug.obali
\avolov Jadranskog
krug.) mora kte me
koji nad`me
su imali nta kri
priliku da za”,
kupeCSDP,ogromne kao nekretnine
lisabonska ina na ~iCr-
ca
ESDP-a, jo{primorju.
nogorskom uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske Imje ri ovi
zaista, san o “me
dovoljan |uvladi
je i jedan noj suraputem
prolazak dnji”, uz dakle
obalu o po liti-
mora
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske uni
da se uoče nizovi bilbord-reklama od Ulcinja i Bara, pre- je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003.
ko godinudobiBudve
Petrovca lo planii ra no razvi
Herceg janje ESDP-a
Novog u kojimana senana-
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ruskom
~in koji jeziku
}e osigu nude
rati nekretnine
briselsku vo–jsku ”nedvizhimost”
od “60.000 kako ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- to
za piše
kopnenanebrojnim velikim reklamama
trupe i 30.000 pripadnika va kraj
zduputa.
hoplovstva
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna Nijesu
citirani objavljeni
strate{ki raprecizni
zvoj jo{ podacije daleko. koliko
4 je ruskih dr-
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- žavljana kupilo stanove, kuće ili zemljište u Crnoj Gori.
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Problem
Lisabonskim evidentiranja
ugovoromnovih konsti ruskih
tuirana vlasnika
je Evro jepska
u tome od-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. što
brasumbe ruski
na državljani,
agencija sdanabi~ekupovali lnom ide nekretnine
jom promi u Crnoj
canja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- Gori,
operačesto
tivnih registrovali
kapaciteta EU-a firme uu sfe Engleskoj,
ri odbraHolandiji,
ne, ali opet ili
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- državama
se stje~e do Skandinavije,
jam o ispuinja tako,
vanju podbikrinkom
rokratskog neke naevrop-
loga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ske kompanije,
ne stva rnoj nakupovali
mjeri konsti stanove,
tucijekuće evroili zemljište.
pske vojske.5 Ia-
sud, za koji sam
Autorpoje
tvrdu dobio i politički
crnogorski tokom stru ~nog bo-
analitičar Osim
javljuje toga,
kaobrojne
logi~naoffshoreposljekompanije,
dica izgra osnovane
dnje kona Kaj-
mpre-
ravka u Bruxellesu. Naiime, briseportala
urednik lske evro pske institu-
”analitika” manskim,
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeraj-
Djevičanskim ostrvima i drugim poreskim no 31
11
Tema broja
skim destinacijama,
Bosnaonemogućavaju
i Hercegovina,statistički pregled svojim saplemenicima i sunarodnicima počeo temeljno
vlasnika nekretnina
NATO iCrnoj
u Gori. unija
Evropska kreirati kult Rusije. Veličanje Rusije, isticanje njene sna-
ge, vojničke moći i pravoslavnog zajedništva snažno je
Ekonomski analitičari procjenjuju da je najmanje pet djelovalo na Crnogorce koji su živjeli u vječitom iščeki-
NATO,
hiljada stanova samo na Crnogorskom primorju u
vlasništvu ruskih državljana i više stotina hiljada kva-
vanju turskih napada, uplašeni za svoj opstanak.
znaš li svoj dug?

drata zemljišta promijenilo vlasnike. U Podgorici su
Rusi, kako se procjenjuje, vlasnici oko osamsto do
čak hiljadu stanova. Jedino sjever Crne Gore nije ”na-
I nakon smrti mitropolita Vasilija taj kult Rusije nastavio
je, još intenzivnije, život u Crnoj Gori. ”Tko stoji pro-
tiv Rosije, stoji protiv nas”3, tako su poručivali Cetinjani
padnut” talasom kupovine, osim donekle Žabljaka na providuru
Evropska Kotora
unija umo negdje krajem
rila se od soosamnaestog
pstvene ambivijeka. Do-
cije pro
Durmitoru. koje će na
{irenja mjere ta bliskost
cjelinu evropskebitigeizražena
ografije. uPoodnosima
ku{aj uspodvijusta-
država
vljanja dokazuje
autenti~ne i primjer
kontinedantajelne Crna Gora
geopo za vrijeme
litike mira u
Da Rusa u Crnoj Gori ima više nego ranije potvrđuje i rusko-japanskog
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bru–xe
rata početkom dvadesetog vijeka dallebi-
podatak da su od prije tri-četiri godine u Baru i Budvi izrazila
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politiiako
lojalnost carskoj Rusiji - objavila rat Japanu ~ka
otvorena po dva isključivo ruska odjeljenja u tamošnjim sa tom
biro krazemljom
cija bila binijenaimala
jsretninikakve
ja da mo nesporazume,
è otkazati pri čakjem ni
osnovnim školama, baš kao i jedno odjeljenje škole u diplomatske
u punopravno odnose!
~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
Petrovcu... Izvjesno je da, četiri godine nakon referen- dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
duma, Rusa u Crnoj Gori ima više nego ikada ranije u Crnogorska
ne izgubi vjevezanost
rodostojno za Rusiju
st politii neka
~ke i fanatična
ekonomske posveće-
sile u
rusko-crnogorskoj istoriji. nost interesima
ekspanziji. ”velikog brata” nije baš bila adekvatno
Piše: Nerzuk Ćurak uzvraćena: nekoliko desetina hiljada rubalja, povremena
Svi ti podaci obnavljaju stare priče o rusko-crnogor- pomoć
Za nas uježitu rezeilirvi
duhovna hrana
ran status barbau crkvenim
ra, onih ko knjigama
ji ostaju–
skom zajedništvu i nekoj sudbinskoj isprepletenosti naj- to je uglavnom
izvan civilizacijskihbilozisve
dinašto
i zajehtiCrna
jevajuGora
stalnudobijala
imperija za-
veće i jedne od najmanjih evropskih država. iskazanu lojalnost.
”Nas i Rusa –NA TOmiliona”
dvjesta mora Bo snu je
– slogan i kojim su Cr- Nasuprot
povjerenjetome, velikihupravo
sila dazbog
je spoiskazane
sobnovezanosti
da se samo za Rusi-
o se-
nogorci, pola u šali a pola u zbilji, decenijama i decenija- ju, Crna Gora je bila na meti napada Otomanske imperije
ma iskazivali svojevrsnu bliskost i naklonost Rusiji, ali i odnosno kasnije Mletačke republike ili Austro-Ugarske,
svijest o tomesikoliko
gurno je sne
Crnaoda Goraje, jerdržava
mala vodeći
i koliko ali
Zaitobila – utre
je po vremenu
ban name Informbiroa
tnuti upravi 1948. godine
telj, ko ji i na–stra
teško
te-
je tako malomvo narodu,
jno-po kroz
litiistoriju,
čki sabilo
vezteško da očuva izbrazdana unutrašnjim obračunima i optužbama onih
svoj identitet i teritoriju. koji su bili za ili protiv Rusije Josifa Visarionoviča Staljina...
Iduće godine okvi
navršava
rimase po
ravno tri dno
sthla stotine
ratogodina
vske od Ukratko rečeno: ”Bog visoko, Rusija daleko”, kako
kako postoje crnogorsko-ruski državni odnosi. je to govorio crnogorski vladar Petar II Petrović u
želji da objasni koliko je država bila usamljena u vre-
prekorača
Iako Crna Gora ma Bo kasni.
Evropskoj uniji i ima veo- menu Osmanskog carstva i koliko je ruska podrška
ma bliske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, bila uglavnom verbalna prirode, a ne i u materijalu,
veze između Rusije i Crne Gore nikada nijesu raskinute, hrani ili oružju, onome što je tadašnjoj Crnoj Gori
niti je došlo do nekog bitnog zahlađenja odnosa. Na- nedostajalo.
kon obnove crnogorske samostalnosti one su dodat- je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
no učvršćene uprkos izrazitoj opredijeljenosti zvanične jelu svijeta poruski
Savremeni stoji sa mo go
kult: li ìvot pre
Današnja Crna sudaGorao svinejetu koji
može,
Podgorice prema evropskim integracijama i NATO-u. međutim, da se ”požali” da nema ruskog prisustva, i to-
ka samo
ne dijela svi
takojetaštokaoruski
svijedržavljani
ta golog ìkupuju
vota oblik je uvo|eu-
nekretnine
I ko zna kako bi izgledala crnogorska istorija da je negdje nja teriGori
Crnoj torijanego
bez izauko nitosti iliruskog
pogledu zone upliva
golog ì u vo ta, koji
crnogor-
polovinom osamnaestog vijeka austrijska carica Marija se od ta mo
sku ekonomiju. {i ri na sav svi jet”. 2
Terezija uslišila molbu crnogorskog mitropolita Vasilija

koji je od vladarke moćne sile memorandumom tražio [ta je drugo parlamentarna
Crnogorska jugoisto~na Evroopozicijapa, sa ponebrojeno
stdejtonskom putaBoje-
da uzme malu balkansku državu pod svoju ”previšnju snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
kritikovala Đukanovićevu vlast što je, u procesu priva- Ko so vom,
službu”, odnosno pokroviteljstvo. No, carica Marija Te- frustriracrnogorske
tizacije nom Srbijom, samosta
privrede, lnom
olako i u(ali pod budnim
bescjenje (pro)
rezija oglušila se o prijedlog sa Cetinja i vladika Vasilije okom srpskih na ci ona lista ko ji ne pri
davala velike crnogorske kompanije ruskim oligarsima, zna ju crno go rsku
se potpuno okrenuo Rusiji, pravoslavnoj braći. koji, kasnije, nijesu ni unaprijedili proizvodnju ni pra
na ciona lnu sa mo bi tno st) Crnom Go rom i drà vno po--
vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e
boljšali uslove radnicima. Ono što se dešavalo tokom nom Ma ke do ni-
Ubijeđen da je, nakon austrijskog odbijanja, potpuni jom, ne go te ri to rij bez “be zli~ne za ko
posljednjih pet godina ukazuje da su neke opomene ov- nito sti”, po dru ~je
oslon na ”majčicu Rusiju” jedini način da Crna
na Fakultetu političkih nauka Gora golog ìopozicije
dašnje vota, o ko – je mu icrnogorsko-ruskih
glede za kojega odlu~ujetajnih inozeveza
mni
310
2 opstane na trusnom Balkanu,Univerziteta
mitropolit Vasilije je
u Sarajevu.među –upra
bilevlja ~ki fanaktor,
zaista kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
mjestu.
U samom
Taj onespoko početku
javaju}i nije
status to}etako
ostaizgledalo.
ti dugotrajna Sudeći
pozipoci- Icineke
je, kakodruge
to priruske
mje}ukompanije
je {panski so suciuz
ologveliku
Castemedijsku
lls, „obi-
zvaničnim
ja zemalja podacima,
regije, jer direktne
unutra{njiinvesticije
akteri poRusijeliti~kihu iga eko-ra pompu
~no su za ušle
dovou Crnu
ljne svoGoru.
jim izoTako je, osim
liranim ìvotomKAP-a, u sviruska
jetu
nomiju
na postju Crne
goslaGorevenskom u značajnom
prostoru pe surmaporastu
nentno u {a
tokulju kompanija
tehnokratskih Solomonagencipostala
ja i vijevlasnik
}a minirudnika
stara koBoksita
ji donose iz
posljednjih
po ruke da ove pet godina.
dràve Tako nisu sposu so2005.
bne godine,
da se sadvanaest
me so- Nikšića
odluke”,za3 10 pa miliona
ne primje eura,
}ujua ruski
da njinaftni
hov bikoncern
rokratski Lukoil
pri-
mjeseci
bom obliprije
kuju crnogorskog
kao samoodrì referenduma,
vi politi~ki enti iznosile
teti. svega je kupio
stup, pobenzinske
glavito u sipumpe Rokšpeda
gurnosnoj dimenzi iskeširavši
ji, na tere 26,5
nu mi-
ne
14 miliona eura (preciznije: 14.030.235) prema izvješta- liona eura privatnim vlasnicima iz Crne
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika- Gore... 7
ju Centralne
(Pri mjera radi,banke naciona Crne
listi~kiGore
dijelo(CBCG). 4
vi srpske etni Prema~ke zatim- zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
podacima
je dnice u Crnoj priliv direktnih
Gori, u peruskih rspektiinvesticija
vi, mogu rastao se politije~kiiz Neposredno
odnosa je Bopred sna i izbijanje
Hercegofinansijske
vina, u kojoj krize
su mecrnogorski
|unaro-
godine
konstituuira godinu:
ti kao urereferendumskoj
metila~ki faktor2006. novegodini
dràve, investi-
kao mediji
dne orga su,nigotovo
zacije i izage
dana
ncijeu bidan,
rokraizvještavali
tizirane i o nenajvećem
djelotvo-
cijejesu
svo iznosile
vrsna 'repu 82.534.000
blika srpska’ eura, a sljedeće
u tki vu crnogo 2007.
rskegodine
drà- turističkom
rne. A zemlja poduhvatu
je, kaìmo – izgradnji
i to na ovom turističkog
mjestu,komplek-
dupke
čak
ve, do187.388.328
du{e, bar eura. za sada, bez teritorijalno-entitetskog sa Zavala, na istoimenom brdu pored Budve,
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, metropole
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- crnogorskog
nema transfeturizma.
ra od miliRuska Miraks
taristi~ke kultu grupa
re namoskovskog
silja u demi-
Upoređujući,
cionalnog nacimeđutim, onalisti~kog ruske
zahtjeinvesticije
va. A izjava sa pre direktnim
mijera oligarha Sergeja Polonskog
litariziranu kulturu povjerenja. trebalo je da investira više
stranim investicijama koje je zvanično
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevre prikazala Agen-
me- od 200 miliona eura u izgradnju pedesetak ekskluziv-
cija
no daoCrne Oslo Gorebo|eza njupromociju
da je RS dastranih
la ovla{teinvesticija
nja iz obla (MIPA),
sti be- nih
Da vila na ekskluzivnom
vidimo {ta je onda taj mjestu,
ESDP-CSDPna poluostrvu
koji je naspram
svoje va-
ruska
zbjednoulaganja
sti i sigu ipak
rnonijesu
sti, kodominantna.
ja...bi... treba Tako
lo re naduprimjer,
kovati, starog grada Budve. U sklopu projekta
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini bilo je predviđe-
kroz EU-
za
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u oblau-
tri već pomenute godine učešće ruskih investicija no da se gradi
FOR-ovu operaogroman hotel, nalik jedru broda, koji bi
ciju Althea.
ukupnim
stima bezbje stranim
dnosti iinvesticijama
sigurnosti, pounoCrnoj vno u Goriprvi plan nije sta
pre-v- trebalo da predstavlja simbol moderne Budve.
mašivalo trideset procenata: u 2005.
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi godini ruske inve- ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
sticije
reforme su iiznosile
institucionasvega lnetriizgra
odstodnjesvih
bosa stranih
nskoheinvesticija,
rcegova- No,
va ope odmahrativna nakon
skrastarta
}enica su CSDP)se pojavili
vrhunac brojni proble-
je insti tuci-
sljedeće 2006. godine učešće je poraslo na 16 odsto, a mi i neke stvari koje su nagovještavale da mnogo toga
2007. godine, godinu nakon referenduma, učešće ruskih nije zasnovano na zdravim osnovama. Pokazalo se, na
investicija bilo je rekordnih 27 odsto.5 primjer, da su neki kapitalni projekti započeti – poput
Zavale – bez validne dokumentacije, uz brojne druge
Teško je, ipak, odrediti koliko je – osim zvaničnih po- nedostatke, poput fantomskih, nepoznatih suvlasnika.
dataka – ruskog kapitala stvarno ušlo u Crnu Goru, ali Ispostavilo se takođe da ruski investitori, baš kao i cr-
prikriveno, preko brojnih offshore kompanija koje su ku- nogorski domaćini, suviše često ne drže do zakona i
povale preduzeća po Crnoj Gori. da se, iza kulisa javnih i važnih poslova, obavljaju brojne
sumnjive transakcije.
Prema podacima MIPA-e, u Crnoj Gori posluju investi-
tori iz ukupno 86 zemalja. ”Nema dominacije ni jedne
Optimističke najave o ruskom ekonomskom bumu u
prosperiAko
zemlje. tet gra bi |a na.izdvojili
ipak Ako sam u pravu
vodeće s prethodnom
investitore, u od- do stvaGori
Crnoj ranjabileuslosuvakratkog
za samo stalniEkonomska
daha. ju evropskukriza sigurno
koja-
pro jekci jom, u bu du }no sti }e
nosu na do sada investirani kapital, prednjače BiH, zbog zakovane stru-
sljedeće snu i odbra mbe nu po li ti ku. No, ia
je zahvatila svijet prelila se i na crnogorsko tržište i do- ko je ESDP do bio
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto bi ti
zemlje: Norveška, Austrija, Italija, Rusija i velika Britani- „osu |e na“ na no ve “na dle `no sti i stru ktu
vela mnoge velike kompanije na ivicu kolapsa.re”, ko je su omo gu }ile “ko -
no ve faze ide olo {kih su ko blja va nja i
ja”, ističe se u analizi Agencije Crne Gore za promocijuna no ve ira ciona lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
vrtnje uinvesticija.
stranih krug. \avo 6 lov krug.) kte meruski
Brojni nad`me nta kriza”,
investitori, CSDP, kaoproblemima
zaokupljeni lisabonska ina ~ica
u ma-
ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va
tičnim kompanijama, potpuno su zapostavili crnogorske da se ko nsti tu ira kao
I prethodna
Kupujući dvapreduzeća
velika primjera o~i u gle dna su
Crnoj potvrda
Gori, ruski va `no-
kapital “nadna
firme. cionalna
Krenuli struktu
su talasi ra”, ve}štrajkova
radničkih je koncei pt u velikoj
pokazalo se
ipak igra znatno veću i značajniju ulogu u crnogorskoj pri su stva Evro pske mje ri ovi san o “me |u vla di noj
da ruske gazde – u KAP-u, rudnicima Boksita ili na su ra dnji”, da kle o po liti-
gradi-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite-
ekonomiji. kamaZavala
lištu dràva ~lanica
– nijesu Evropske
poštovali unije. Iako jeugovore,
ni privatizacione jo{ za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003.
ali godinu bilo pla
ni zagarantovana niraradnika
prava no razviujatim nje kompanijama.
ESDP-a na na-
pe
Tako da jeizgra di svoj
ruski sigurnosni
aluminijski identi
gigant tet i koji
Rusal, institu cionalniu
posluje ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ka pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako
okviru kompanije CEAC (Central European Aluminiumni {ta dru go, onda nemo- za kopne
Serije ne trupei iteških,
štrajkova 30.000mučnih pripadni ka vazduhoradnika
pregovora, plovstvai
gu }no st obno ve na si lja. To je ta
Company) ruskog tajkuna Olega Deripaske, svojevre- ko ma lo, ali ni to ga ma- iVlade
morna ri ce za 100 bro do va i 400
Crne Gore uzdrmale su crnogorsku privredu, avi ona”, ta ko kapa ali-
meno postao većinski vlasnik Kombinata aluminijuma va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da le
i potpuno razrušile povjerenje u ruske investitore: san ko. 4
politika (CFSP)
Podgorica, kupivši te ga iz nje izvedeviše
za nešto na siod
gurno sna i odbra
70 miliona -
eura. o rusko-crnogorskom ekonomskom bumu raspršio se
mbena zvaničnim
Prema politika (ESDP-CSDP)
informacijamarije ~i su,Crne
Vlade katego rije, po
Gore, ru-- Lisabonskim
jednako brzo ugokao voštorom
je i ko nstituirana je Evropska od-
nastao.
jmovi...
ska iza kojih,
kompanija je datokom nemanaredne
NATO-a, ne bi
četiri bilo niuložila
godine ~ega. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni ope rati vnih ka pa ci te ta, ni lju
dodatnih 80 miliona eura. Vlasništvo nad crnogorskomdi, ni no vca... Mi sija EU- Iope
onda ratijevnih
Vladakapa citeta
Crne EU-atačnije
Gore, u sferigrađani
odbrane, Crne aliGore,
opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra na mi
fabrikom aluminijuma ujedno je značilo i kontrolu nad sija NA TO-a, a ne au- morala da plaća ceh loših privatizacionih ugovora,ga
se stje ~e do jam o ispu nja va nju bi ro kra tskog na lo ali ai
te nti~na evropska
crnogorskim ideja. Ovorepro-lancem
ekonomskim je preo{tra ocje jer na,
je odali ko ja
sud- ne plati
da stvarnojskupunakupovinu
mjeri konsti tucije evro
socijalnog mira. pske vojske.
Prema 5
podaci- Ia-
na
bineproKAP-a
sto sazavisila
bire evro pski sidesetine
sudbina gurnosnidrugih,
problem u ta~an
kooperant- ko se
ma na hoCrne
iz Vlade rizontu ta ide
Gore, samoja, ide u ja evropskedvije
posljednje vojske, po-
godine,
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo-
skih kompanija. kroz
javljurazne
je kaovidove logi~na pomoći
poslje ruskom
dica izgra vlasniku
dnje KAP-a,
kompre- za
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- pomoć
henzivnog pokretanju
instituciproizvodnje
onalnog loigosocijalne sa EU-a, programe
njeno 33
11
Tema broja
obezbijeđene Bosna
su finansijske injekcija u vrijednosti od
i Hercegovina, Crne Gore.8 Ministar Roćen, nekadašnji ambasador
145 miliona eura!
NATO i Evropska unija Srbije i Crne Gore u Rusiji, smatra se ključnom fi-
gurom koja održava bliske i relativno uspješne odnose
Zauzvrat, Vlada je ušla ponovo u vlasničku strukturu Moskve i Podgorice.
NATO,
KAP-a, i krug je zatvoren: sada su i Rusi i Crnogorci
vlasnici velikog repro-lanca koji pokriva Kombinat alu- I sasvim je moguće da se u izjavi crnogorskog ministra na-
znaš li svoj dug?

minijuma, samo što je u međuvremenu potrošeno (čitaj:
izgubljeno) više stotina miliona eura!
lazi dio odgovora o kvalitetu odnosa Moskve i Podgorice.
Iako ih žestoko razdvajaju strateški pravci politika koje
dvije vladajuće strukture sprovode u svojim državama,
Dok su ekonomske veze bile pune oscilacija – od velikih ekonomski
Evropska uni interesi
ja umo pojedinaca
rila se od iso ruskih
pstvekompanija
ne ambicije kojima
pro-
očekivanja do neispunjenih obećanja – politički odnosi je Crna
{ire Gora
nja na cjeliširom
nu evrootvorila
pske ge vrata
ograomogućavaju bliskost.
fije. Poku{aj uspo sta-
Crne Gore i Rusije su se skladno razvijali. vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
Uzatom
brinjasmislu
vaju}ojmožeje dese očekivati
fanzi vi. Po po daruCrna
kamaGoraiz Bruviše ne-
xelle
Čak i začuđujuće skladno imajući u vidu dijametralno bude, kao nekada u svojoj istoriji, politički
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka potpuno za-
različita strategijska stremljenja: dok Crna Gora hoće visna
birokraodcigledanja
ja bila bii na
postupaka
jsretnija daRuske
moè Federacije.
otkazati Podgo-
prijem
u NATO, Rusija gleda na zapadnu alijansu kao na ne- rica je u četiri godine nezavisnosti
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemlja pokazala dosljednost
ma zapa-
prijateljsku političku organizaciju; dok Crna Gora ide udnog
sprovođenju
Balkana (izupolitičkih
zimajuciljeva
}i eventukojialno
se ukratko
Hrvatsku) definišu
a da
krupnim koracima prema Evropskoj uniji, Rusija se drži kao evroatlantska
ne izgu bi vjerodomagistrala
stojnost poCrneliti~keGore
i ekokanoEU i NATO-
mske sile u
rezervisano prema ideji širenja Evropske unije na Balkan u. Teško
ekspa nzije
ji. vjerovati, čak i u slučaju promjene vlasti, u
i dalje na istokPiEvrope...
še: Nerzuk Ćutorak
Sve su tačke na kojima se ra- nekakav radikalan zaokret u tom političkom smjeru.
zlikuju spoljnopolitičke orijentacije malene Crne Gore Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
i velike Rusije. No, veliki broj ruskih kompanija koje posluju u Crnoj
Gori, a neke od njih – poput Rusala – kontrolišu ključne
O prijateljskim političkim odnosima svjedoči i epizoda u crnogorske privredne resurse, pouzdan je pokazatelj da
NATO
vremenu pripreme mora Boreferenduma:
crnogorskog snu i Moskva se Moskva neće odreći ambicije da kontroliše ili makar
intenzivno1 prati dešavanja u maloj državi na obali Jadran-
je tada podržala ideju organizacije fer referenduma u
Hercegovinu uvesti u svoje bi
skog stamora,
ra”. čiji su pokrovitelji bili skoro tri vijeka. Možda
Crnoj Gori po modelu koji je predložila Evropska unija
(a po kojem jesibilo
gurno sne oda
neophodno daje,
za jer vodećiCrne
nezavisnost ta kontrola neće biti direktna kao nekada i možda Pod-
Zato jeneće
gorica potre ban
više nameod
zavisiti tnu ti uprailiviisporuka
rubalja telj, koji ruskog
i na stražita,
te-
Gore glasa najmanje
vojno-po 55 liodsto
tički izašlih
savezbirača) iako su
mnogi očekivali da će Moskva tražiti od Podgorice odali jedno je izvjesno – Rusi su tu i nemaju namjeru da-
{koj (izgra dnja drà va) ali i na sva ko dne vnoj ra zi ni {a
suvreme lje poruku da Goru.
gra|ani■ Balkana pripadaju zoni golog
gađanje referenduma da binog svijeuta,
se izašlo nosi,
susret u
zvaničnom napuštaju Crnu
Beogradu, kojiokvi
je pokušavao
rima poda na dno
sthla dnevnirared postavi
tovske Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
pitanje Kosova.
napOMEnE:
prema reagovala
Moskva nije negativno Bosni. ni kasnije, kada je Đu- vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet (a {ta smo
kanovićeva vladajuća koalicija javno istakla opredjelje-
1drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
Crna Gora u XXI stoljeću - u eri kompetitivnosti, knjiga prva (Crno-
nje prema učlanjenju Crne Gore u NATO, a Rusija nije
svigorska
jet u akademija
kojemu lju di ima
nauka, ju samo
Podgorica, goli str.
2010) ìvot.
65. Ipak, va`no
javno komentarisala ni odluku Crne Gore da prizna Izjava predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića,
jetu ili diiz--
2
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svi
Kosovo uprkos jasnim protivljenjima tome potezu iz vještaj dnevnog lista Vijesti, 17. 5. 2009. str. 3.
Srbije i Rusije. jelu svijeta postoji samo goli ìvot presuda o svijetu koji
3
Živko M. Andrijašević i Šerbo Rastoder, Istorija Crne Gore (Centar
niza
je iseljenike
utemeljen CrneniGore,
na ka kvoj zako
Podgorica, nitostr.
2006) sti.123.
[tovi{e, ozna-
4ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvo ta oblik je uvo|e-
Da Rusija razumije i prihvata potrebe Crne Gore i da su Izvještaj Centralne banke Crne Gore, 2009, str. 27.
odnosi dviju država na veoma visokom nivou, pokazao
5
njaAgencija
teritoCrne
rija bez
Goreza zako nitosti ilistranih
promociju zoneinvesticija,
golog ì”Pregled
vota, kodi-ji
je i događaj iz oktobra ove godine. U Moskvi je ruski šef serektnih
od tamo stranih
{iriinvesticija
na sav sviu Crnoj
jet”.2Gori do 2009. Godine”, str. 4
(www.mipa.co.me).
diplomatije Sergej Lavrov uručio crnogorskom ministru 6
Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija, ”Pregled di-
vanjskih poslova Milanu Roćenu orden, priznanje Mini- [ta je drustranih
rektnih go jugo isto~nauEvro
investicija Crnojpa,
Gorisa po
do stde
2009.jtonskomstr.
Godine”, Bo8-
starstva inostranih poslova Rusije za ”doprinos razvoju snom i He rce
(www.mipa.co.me). go vi nom, “pre dde jto nskim” Ko sovom,
i jačanju crnogorsko-ruskih odnosa”.
7
fru striraMinistarstva
Podaci nom Srbifinansija
jom, saCrnemosta lnom (ali pod budnim
Gore.
8
Izjava Milana
okom srpskihRoćena,
naciizvještaj
onalistadnevnog lista pri
koji ne Pobjeda,
znaju22.crno
10. 2010, str. 2.
gorsku
Ako smo za integraciju u Evropsku uniju i priključenje nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
NATO-u, to ne znači da vodimo antirusku politiku. vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
Naprotiv, Crna Gora je i Autor
politički jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
je ivanredni
ekonomski uskladi-
profesor
la politiku sa Moskvom – ocijenio je sadašnje odnose
310
4 dviju država Milan Roćen, Univerziteta
ministar vanjskih poslova
u Sarajevu. upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Tema broja
Rusija: upravljanje
protuslovljima
zuje kao * kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Netom
rne. A ze pomljaustoličenju
je, kaìmo u Bijelu
i to na kuću, ovom svi američki
mjestu, du pred-
pke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog sjednici,
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razviRu-
gotovo po pravilu, spoznaju istu činjenicu o la,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- siji
nema – s tra
tom nsfeje ra
državom,
od milita naprosto,
risti~ke ku teško
lturezajedno
nasilja živjeti.
u demiS-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera druge
litariziim
ranu je, pak,
kultustrane
ru povje potreban
renja. cijeli mandat da bi došli
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- do još jednog zaključka; Rusija je ništa drugo do muzej
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- protuslovnih
Da vidimo {taistina. je onda
1
Snaga što ju je ova ko
taj ESDP-CSDP zemlja
ji je svoisijavala
je va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, oduvijek je prikrivala unutarnju
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU tjeskobu. Odvajkada su-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- njene slabosti pod
FOR-ovu operaciju Althea. svoj skut zatomljavale ambicioznost.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- U jednakoj su mjeri njena euroazijska razastrtost i per-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi spektiva
ESDP (naprema osnovu ovomLisabo regionu
nskogpodgrijavali
ugovora izve osjećanja
dena je no ra--
reforme i instiPiše: James
tuciona Sherr
lne izgra dnje bosanskohercegova- njivosti i gordosti; ”pravo na jednakost”
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci- u svim regioni-
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- ma
onakojima
lnog rainklinira
zvoja evro nasuprot
pske odbrazahtjevu mbe prema
ne i sineupitnom
gurnosne
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, preimućstvu u onim područjima
politike. Historijski, generira se iz neuspje koje historijski
{nog konce drži-
svojima. Čak i tokom sredine 90-ih godina 20. stoljeća,
perioda relativnog sklada sa ostatkom svijeta, Rusija se
postavila suviše nekongruentnom i preponositom da bi
se, kako je to 1994. godine istakao sekretar za štam-
pu Borisa Jeljcina, ”jednostavno stropoštala u shemu
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu janse za Evropu, pa je to kom hladnog rata ulogu ~uva-
evropske diplomatije”.2 S izuzetkom perioda lenjini-
stičkog mesijanizma, nikada nije bila u posjedu dovoljne
količine samosvijesti, samopouzdanja ili kulturnog in-
tegriteta da, poput Kine ili Indije, postane ravnopravan
”drugi” u odnosu na Evropu. Uz istovremeni osjećaj
pribojavanja mogućih nametanja, Rusija, baš poput ka-
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na nove njege
kvog “nadlegladnog`nosti i mezimčeta,
strukture”, traži koje mjesto
su omoza gu}inajvišim
le “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne stolovima evropskih i euroatlantskih klubova, dok aspe
ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne u isti-
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte me
mah nad`me
ističe zahtjevntaza kriizuzećem
za”, CSDP, odkao lisabonska
stožernih ina~ica
vrijednosti
i standarda koji te klubove čine takvima kakvi jesu. kao
ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va da se ko nsti tu ira
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri ovinačinu
Ruskom san o “me |uvladinoj
razmišljanja suradnji”,
je blisko dakle oprotur-
tumačenje politi-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
ječnosti kao neminovnih sastavnica života kao takvog. uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. go
Životu dinu bilo pla
inherentne nirano raizvi
ironičnosti janje ESDP-a
zamršenosti na na-
naprosto
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku
potrebuju protuslovne poglede i pristupe. Američki vo jsku od “60.000 ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa
način razmišljanja, s druge strane, protuslovne poglede dni ka va zdu ho plo vstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- i mornaznakom
smatra rice za 100 brodo
gluposti, a va i 400
slične aviona”,
pristupe tako kapa-
pokazateljem
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da
lukavstva. Rusima je, pak, upravo ovakvo razmišljanje leko. 4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- gotovo nemoguće shvatiti. Tokom svoga dosadašnjeg
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Lisabonskim
postojanja ugovorom
Sjedinjene konstituDržave
Američke irana jesuEvro pska od-
posjedovale
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena age
jedinstvenu ncija s nauspostavljanja
sposobnost ~elnom idejom promicanad
dominacije nja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a
međunarodnim institucijama i zauzimanja izmaknute u sfe ri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stje~enaspram
pozicije dojam onjih. ispu njavanju
Dosta prijebinegoli
rokratskog naloga a
će administra-
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stva
cija rnoj na
Georgea W.mje ri kodoći
Busha nstituu ci je evro
Bijelu kuću, pskeRusivojske.
su s 5div- Ia-
naprosto sabire evro pskijesiviši
Autor gurno sni problem
znanstveni u ta~an
istraživač ko se nagledali
ljenjem horizona ntuameričko
ta ideja, ide ja evropske vo
predmnijevanje jske, po-
isključivog
sud, za koji sam po tvrdu dobio institutu
u londonskom i tokom stru ~nog bo-
za analizu prava
javljujena kao ulogulopredvodnika
gi~na posljesvijeta, dica izgra i bezdnjeikakvogkompre- stida
ravka u Brumeđunarodnih
xellesu. Naime,odnosabriselske evropske
Chatham institu-
House. zbog
henziunutarnje
vnog insti nesukladnosti
tucionalnog ovakvih logosa stavova, EU-a, istovre-njeno 35
11
Tema broja
menog obasipanja
Bosna ruske strane oštrim kritikama zbog
i Hercegovina, neuobičajeno intenzivan zamajac. Ne bi bilo pretjerano
namjere zadržavanja
NATO pozicije ”lidera
i Evropska stabilnosti i sigur-
unija reći da je Barack Obama stupio na mjesto predsjed-
nosti” na omeđenom prostoru koji je ruskoj državi nika u momentu kada su veze ovih dviju zemalja bile
nekad i pripadao. Rusima uopće ne predstavlja teškoću na najnižem nivou međusobnih posthladnoratovskih
NATO,
ovakvu sliku prekriti dodatnim bojama dramatičnosti.
Gledano s pozicije ruskog motrišta, Sjedinjene Države
odnosa. Ironija je da je ovakav pad manje pripisiv poli-
tici Bushove administracije prema Rusiji nego li odjeku
znaš li svoj dug?

su isključive po pitanju odbrane vlastitog suvereniteta i
istovremeno veoma kreštave pri upozoravanju ostalih
da ”suverenitet nije ujedno i odbrana”; potpuno bez-
koji su stvorile druge politike SAD-a; između ostalih one
prema zapadnom Balkanu, Iraku i, uopće nezanemarljive,
politike prema proširenju NATO-a i odbrani od raket-
brižne u vlastitom izjednačavanju s ”međunarodnom nih
Evronapada.
pska uni Kako
ja umo sadarilastvari
se odstoje, sopstve nane posljednje
ambicije dvije pro-
zajednicom”, a istodobno spremne zanemariti tu istu se
{iregleda
nja nakao cjelinanu”antiruske”
evropske gepo ograsvojoj
fije. Podefiniciji,
ku{aj uspo veomasta-
zajednicu (i UN) u trenutku kada štite vlastite nacional- nevoljne
vljanja aurazmatranju
tenti~ne kobilo ntinekojeg
ntalne predočenog
geopolitikedokaza mira ili u
ne interese; strasno nastrojene uzdizanju demokratije ponuđenog
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-i
objašnjenja. Ovakvo oglušivanje na dokaze
na stepen univerzalne norme, a u isti mah trudbenič- objašnjenja
sa jedna Evro većpasadaipakpredstavlja
nije mogujedan }a. Evrood glavnih
pska po izazova
liti~ka
ki posvećene finansiranju i naoružavanju autokratskih, nove američke administracije.
kleptokratskih i despotski orijentiranih saveznika s ci- u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
ljem osiguranja ”energetske sigurnosti” ili provođenja dnog BalkaVARLJIVOST
na (izuzimaju}i POVJERENJA eventualno Hrvatsku) a da
”rata protiv terorizma”. Iz ruske perspektive, Sjedinjene ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
Države su te koje se među protuslovljima života snalaze Izabrati
ekspanzisamo ji. jedan odlučujući moment koji je obi-
gotovo kao ribePiše: Nerzuk Ćurak
u vodi. lježio pogoršanje američko-ruskih odnosa nakon po-
sljednjeg perioda visokih očekivanja što je uslijedio
Ruska predstava o američkom licemjerstvu, dijelom pa- nekoliko sedmica ili mjeseci nakon 11. septembra
rodija, a dijelom i realnost, previđa jednu drugu real- 2001. godine bilo bi veoma neprikladno. ”Narandžasta
nost – široko rasprostranjenu prijemčivost Sjedinjenih revolucija”, kao i ”revolucija ruža” iz 2003/04. očite
Država, savezaNAi institucija
TO mokoje su one
ra Bo snuformirale,
i pota- su i veoma značajne razdjelnice u tom smislu. Na pola
kle ili predvodile. Od završetka Drugog svjetskog rata
puta između ova dva previranja, predsjednik Vladimir
Herce
Sjedinjene Države su go
navimahove
nu uvepredvodile
sti u svona je način bi stara”.1
Putin mračno je dao nagovijestiti uvjerenje da su za-
izazovnog hvalisanja
sigurno hrabrošću,
sne oda mnogo
je, jerčešće pribrano-
vodeći padne vlade bile saučesnici pri pokolju učenika u gra-
šću, te na momente neodlučnošću. Nekolicina saveza Zato
du je po2004.
Beslan trebangodine.
nametnu 3 ti upravitelj, koji i na strate-
vojno-po
koje su formirale litički
(naprimjer oni sa
sa vez
Izraelom, Egiptom, {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
suvreme
Saudijskom Arabijom nog svijesamo
i Pakistanom) ta, nosusi, u
doprinijeli lje porukusvedaodgraPutinovog
Međutim, |ani Balkagovora na pripa 10.dafebruara
ju zoni go log
2007.
većem nakupljanju antipatičnih osjećanja i turbulentnih ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka
godine na 43. konferenciji o sigurnosti u Münchenuko to lu ci dno pri mje }u je
okvirima posthladnoratovske Marina Grìnipolitičkih
}, “vlada predstavnika
autoritet {toZapada nije utenije meljen ni
dešavanja u onim dijelovima svijeta u kojima su se mimo niko iz klase uspio
geopo
mogućnosti dosega litike, je
američkih dnu odigravali
politika vrstu dugrčeviti
ga u je dnom za ko nu, pa o go lom
dosegnuti svu dubinu međusobnog rascjepa. Od tada, ì vo tu, o ì vo tu i smrti,
sukobi izmeđupremodernističkih odlu~ujepitanjeizvan za kona. Ono {to danas oneopa kojiàsada
mo upra rade-
ma Bosni.snaga i njihovih protivni- ključno
vo je pro izvo
koje
dnja go
je zaokupljalo
log ìvo ta. Tre }i svi jet (a {ta smo
ka. No usprkos tome, američki stožerni savezi u Evropi, u Obaminoj administraciji bilo je da li se povjerenje
na Dalekom istoku ili u Australoaziji uveliko su doprini- dru go ne go tre }i svi jet, op. N.].)
može povratiti. Za minimaliste ”resetovanje” odnosa sa da se po ka zu je kaoje
jeli kolektivnoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu tih svijet u kojeprije
usmjereno mu lju di imanaju ispitivanje
svega samo goli ì dovot. kojeIpak, va`no
je razine
regiona. Ovi savezi djeluju po principima kolegijalnosti je razušto
takvo mjemoguće;
ti da je za shva }anje po koiz
maksimaliste jemu
ove uadministracije
svijetu ili di-
čiji nivo ima malo presedana u dosadašnjem historij- jelu
je svijetastajalište
vezano postoji sa damo je go li ìvot pre
povratak suda o svi
povjerenja jetu ko
moguć, teji
skom iskustvu čovječanstva. Moguće je da su američki nijejeute
da meljen ni nanamijenjeno
”resetovanje” kakvoj zakonjegovom nitosti. [to vi{e, ozna-
ostvarenju.
saveznici ponekad željeli da Sjedinjene Države pokažu ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
više mudrosti, ali su vrlo rijetko iskazivali želju za njiho- nja testadij
Prvi ritorijamudrosti
bez zakoprema nitosti daljnjem
ili zone gonapredovanju
log ìvota, kouji
vim slabljenjem. Ruska Federacija je od 1991. godine bila spoznaji
se od tamo treba {iripočeti
na sav ssviopažanjem
jet”.2 samo dva perioda
pošteđena mnogih nedoumica i opterećenja s kojima se međusobnog povjerenja koja su se desila od 1991. godi-
uobičajeno suočava jedna svjetska sila. Odnos s vlastitim ne
[tai jeuočavanjem
drugo jugoda istosu ~naobaEvro bila
pa,zasnovana
sa postdejto nanskom
nerealnim Bo-
saveznicima (i onima koji se opiru savezništvu) uveliko očekivanjima.
snom i HerceAmerička govinom, očekivanja
“preddejtotokom nskim”prvog Kosovom, peri-
je opterećen sovjetskim naslijeđem, tanatoski zakrvav- oda,
frustrikoji se zbio
ranom Srbipribližno
jom, samo između
stalnom 1991. (alii 1994.
pod bu godine,
dnim
ljenim u poređenju s američkim ”hegemonizmom”, vla- bila su determinirana ne samo trijumfalističkim
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku i histori-
stitim ambivalentnostima prema tom naslijeđu i veoma cističkim
nacionalnu razmišljanjem
samobitnost) nego
Crnom i američkim
Gorom iskustvom.
i dràvnopra Vi--
staromodnom žudnjom prema zadobijanju poštovanja. soki
vno politički
jo{ uvijekkrugoviu potpu u SAD-u
nosti nei po većini
tvr|eevropskih
nom Make zemalja
doni-
dugo
jom, ne sugo setesamouvjeravali
ritorij bez “bezli da~ne kapitalizam,
zakonitosti”, prosperitet
podru~jei
Autor
Iako pretjerane predodžbe je vanredni
Rusije profesor
o Sjedinjenim Drža- liberalizam
golog ìvota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozezva-
idu ruku pod ruku. Veliki broj političara, mni
vama imaju dugo porijeklo, zadnjih su godinanauka
na Fakultetu političkih dostigle ničnika
upravljai~ki konsultanata
faktor, kadignoriraoho}e, kolijekoisto ho}e toliko
i {ta veliki
ho}e.boj
310
upozorenja
Taj onespoko dajavaćejuu}iRusiji
statusnedostatak
}e ostati dugrađanskih
gotrajna po tradi-
zici- ocije,
međusobnom
kako to primje udaljavanju
}uje {panski perspektiva
sociologizmeđuCastells, Rusije
„obi-i
cijazei ma
ja učinkovitih
lja regije,institucija
jer unutra prouzrokovati
{nji akteri postvaranje
liti~kih igana- ra njenih
~no suzapadnih
zadovoljne partnera
svojimnisu postala
izolira nim ìočita,
votomveć i ”gla-
u svi jetu
mještenog
na postjugo tržišta
slavenskom mnogo pro prijestoonog
ru pe slobodnog,
rmanentno utjecati
{alju sna”.
tehno 8
Nijetskih
kra to bilo age2004.
ncija iveć vije1994.
}a mini godine
stara ko (naji početku
donose
na ru
po transformaciju
ke da ove drà neprihvatljive
ve nisu spobirokratske
sobne da semoći sameu so ne-- NATO-ovog
odluke”,3 pa bombardiranja
ne primje}uju da u Bosni
njihovkoje birokraje odobrio
tski pri-
prihvatljivu
bom oblikuju finansijsku
kao samomoć, odrìtevi potaknuti
politi~ki enti nelegalno
teti. sa- UN) kad je Boris Jeljcin rekao Obavještajnoj
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne službi za
vezništvo između države, poduzetništva i organiziranog strane poslove da se ”ideološka
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika- konfrontacija zamje-
kriminala.
(Pri mjera ra Dodatno
di, naciona osnaženje
listi~ki diovakvih stavova
jelovi srpske etniarhitekti
~ke za- njuje
zuje kaoborbom kvaliza tatisfere
vno no utjecaja
vo. Tiupski geopolitici”,
primjer ova te kvog
upo-
politika Zapada našli su u podržavanju
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki od samoprogla- zorio da ”snage izvana” žele da
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro- zadrže Rusiju u stanju
šenih
konstitu liberala
irati kao i ekonomskih
remetila~ki radikalafaktor no kojima
ve drà jeve,veoma
kao ”kontrolirane
dne organizaciparalize”.
je i agencije
9
Petbirogodina
kratizikasnije,
rane i ne NATO-ova
djelotvo-
obilovao
svo jevrsnainicijalni
'republitim ka predsjednika
srpska’ u tkivu Jeljcina
crnogo za rske
razvoj po--
drà intervencija
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, duodo-
na Kosovu (koja ovog puta nije bila pke
litika. Zapadnjački trijumfalizam
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog i ruski ”romanticizam” brena
puna oru od UN-a)
`ja! Sigu ove
rnojesna poglede
kulturautkala
uop}e dublje
se niujepolitički
razvila,
međusobno
jedinstva, ali su ne se treosnaživali
ba isklju~itinaninačin mogukoji }nostje tapostepeno
kvog ira- spektar.
nema traSansfe završetkom
ra od milita Jeljcinove
risti~ke ku ere, američki
lture nasilja ukrugovi
demi-
postajao sve negostoljubiviji
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava pre prema onima koji sumi sejena-
ra planiranja politika počeli
litariziranu kulturu povjerenja. su biti mahom bliski shvaćanju
lazili izvan ovog magičnog kruga.
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- Daleko od pomaganja ponovnog uzdignuća četiriju elemenata kontinuiteta u
Rusiji u prevladavanju ”porođajnih muka demokratije”, ”novoj” Rusiji:
iskazani karakter podrške Zapada reformistima Borisa • rastući naglasak na geopolitiku, koja slijedom svoga
Jeljcina i njihovom usko skrojenom makroekonomskom insistiranja na moći i ”borbi” počinje da popunjava
modelu reformi načinio je od Sjedinjenih Država neho- intelektualni vakuum nastao napuštanjem marksiz-
tičnog protagonistu u procesu koji je, ne prvi put, poma-lenjinizma;
stepeno uvjerio većinu zemlje da su, također ne prvi • napuštanje stava o prioritetu prema Zapadu (i prio-
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova-
put, u historiji Rusije, zapadnjački modeli i vrijednosti va riteta
operatiovna skra}eni
integraciji u ca CSDP)institucije)
zapadne vrhunac je instituci-
uvođenjem
~ke policije, ve
neadekvatni, ako } uklju
ne i ~u ju i sva
opasno druga
štetni posisamosvojne
gurnosna piru- ta- onapostsovjetskog
lnog razvoja evro pske odbra mbe ne
”bliskog susjedstva” kao vitalnog i si gu rnosnei
nja, kao {to
ske prilike i kategorije.su i odbra 4 na, ratni zlo~ini, proliferacija, polineodvojivog
tike. Historijski, ge ne ri ra se iz ne uspje
interesa, koji više ne zavisi od podrške {nog konce-
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latenci- ptaZapada;
EOZ (Evro 10 pska odbrambena zajednica, 1954),
ja i kao tende
Zapadne ncija, također
su vlade pretendubile je naupo vratak
krivu kadadijesula na dle-
pomi- •Ugo vora
sve iz Maastrioznačavanje
otvorenije chta (1993), vanjskihAmsterda ma (1999)
granica CIS-ai
`nostidaizće,
slile naj{ijednom
re sigurno kada snesesfeprašina
re u entislegne,
tetsko okriRusijalje {to
biti Nice.
kao”Su verenitetsko-po
odbrambenog liti~ki”Ruske
perimetra limiti Federacije;
onemogu}a 11 vali
Bo snu i He rce go vi nu vra }a u krug

pomirena s poshladnoratovskim statusom quo. Rusija je ne kih insti tu ciona lno su ko nsti tu ira nje uspje {ne si gu rno
• značajno obnavljanje utjecaja ispoljenog putem voj- sno-odbra mbe ne ali-
ve} rije
1992. {enih bila
godine pitanja, pa }e granica
u posjedu se, ne tre ba nikada
koje odbacido ti nitada
tu janse
nih i sigurnosnih političkih krugova na visokom ni--
za Evro pu, pa je to kom hla dnog ra ta ulo gu ~u va
nisu bile u njenom sastavu, i koje, barem u većini ze--
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom no vom vre me nu po no ra za
voupakoji
dne po Evro pe pre
svom uzeo NATO.
mentalitetu Odbra
i radnoj na Evro
kulturi pe,
ostaju
vno iscrplji
mlje, nisu bile vati uodpita njima siguekonomskog,
naročitog rnosne naravi,sigurnosnog
ostavljaju- fakti ~ki sve do da nas, ovi si o
sovjetskim po svim elementima izuzev naziva. SAD-u bez obzi ra na to
}i civilizacijskog
ili postrani izgrasmisla. dnju uvje ta za eko
”Liberalno” nomski i kuovakve
rukovodstvo lturni {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
prosperitet
činjenice nijegradržalo
|ana. Ako novimsam u pravu s statusom
i legitimnim prethodnom quo, do stvaranja
Hronična uslova za
dislokacija samostalniju
ekonomskih evropsku
resursa unutar siguRusi-
rno-
projeihkcijejom,
već u budusmatralo
naprosto }nosti }eprivremenima.
BiH, zbog zako 5 vane stru-
Prvi izvje- snuprodubljivanje
je, i odbrambenutenzija politiku.
između No, države
iako jei ESDP
društva doibio de
ktureMinistarstva
štaj politi~kog sivanjskih stema, na prosto obitiovom
poslova „osu|e na“ naiz
pitanju nove privatizacija
facto “nadle`nostidržavnih i strukture”, koje sushodno
institucija omoguinteresi-
}ile “ko-
septembra 1992. godine definirao je integracijuona
no ve fa ze ide olo {kih su ko blja va nja i na no ve ira ci lne
bivšeg ri{tepojedinih
ma nje vojnihsektorskih
kapaciteta”frakcija ali i znaili~aklanova,
jne “civinastavlja-
lne aspe-
sovjetskog
vrtnje u krug. prostora
\avolov kaokrug.)
”vitalni interes” na kojem tre- nje memnogoglosiyem
kte sa nad`menta kriza”, (višeglasnošću)
CSDP, kao lisa priboformiranju
nska ina~icai
ba raditi ”svim legitimnim sredstvima”, uključujući ”po- provođenju
ESDP-a, jo{ politikauvijek ne uveliko
uspijeotupljuje
va da se ko potencijal
nstituira ovih kao
litike
I pretho zavadi
dna pa dvautječi.”
primje6 ra Veoma
o~iglemalidna broj
su pojetvrdaovakvo va`no što- trendova
“nadnaciona te lnasmanjuje
struktunjihovo
ra”, ve}raspoznavanje
je koncept u na veliZa-
koj
ustitoi re
vrijeme
levantno smatrao
sti instiantizapadnim
tucionalnog pri interesom.
sustva Evro Upravo
pske padu.
mjeri I,ovipored
san o “me toga,|u značajno
vladinoj su pogoršanje
radnji”, daodnosa kle o pobilo liti-
suprotno,
unije na zaministarpadnom vanjskih Balkanu, poslova
i to u roAndrej
busnim Kozirjev
kapacite-i je
kaevidentno
ma dràvaznatno ~lanicaprije Evronego pske što je Putin
unije. Iako došao
je jo{ na za
nekolicina
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Rusije
drugih vjerovali su da će se integracija Evro- vlast. Danas se lako prelazi preko
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na- činjenice da su mno-
peZapad
u da izgra pokazati
di svoj protutežom
sigurnosni ide sovjetskoj dezintegraciji
ntitet i insti tucionalni gi
~inamerički
koji }e osi kreatori
gurati bri politika
selsku(ne isključivo
vojsku predsjednik
od “60.000 ljudi
te pa
ka osigurati
citet koosnovu ji garanti zara,
reintegraciju
ako ni{ta dru na ”demokratskim”,
go, onda nemo- Bush)
za kopne u Putinovom
ne trupe i 30.000 preuzimanjupripadnimoći ka vavidjeli
zduhoplo moguć-
vstva
postsovjetskim
gu }nost obnove uzusima nasilja. Touzje podršku
tako malo, SAD-a.
ali ni toPolitika
7
ga ma- nost
i morna novog
rice za početka.
100 broNjegova
dova i 400 iskrenost
aviona”,prema tako ka iska-
pa-
”prvo
lo nema Rusija”,
u izo zastupana
bilju! Evro u Washingtonu
pska vanjskai drugim i sigurno zapad-
sna zivanju pogreški
citirani stra te{ki ra koje
zvojjejo{Rusija
je daleuko. prošlosti
4 počinila12,
nim prijestolnicama sve do sredine
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- 1990-ih nije učinila ustoličenje nove generacije tehnokrata i reformista,
ništa
mbena štopobih litikaih (ESDP-CSDP)
obeshrabrilo. Niti rije~ije su,
obeshrabrila
kategorije,nade po- okomljivanje
Lisabonskim ugo na oligarhe
vorom konazvavši nstituiraih na ”klasom”,
je Evropska preo-
od-
ruskih
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bivoditi
liberala da će završetak konfrontacija lo ni~e ”jed-
ga. blikovanje propisa i smanjenje
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja poreza, insistiranje na
nakoj”
Ni opera poziciji
tivnih ka Rusije
pacite u ta,
Evropi, odnosno,
ni ljudi, ni novca... drugimMisijariječi-
EU- vanjskoj trgovini i investicijama,
operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet te njegov ozvaničen
ma kazano,
FOR-a u BiHupotrebljavanja
je transformiraprerogativana misija NAveta TO-a, u aprocesu
ne au- naglasak
se stje~ena do”pragmatizam”
jam o ispunjavakao nju osnovi
birokravanjskih
tskog naodnosa loga a
donošenja odluka o pitanjima od
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja panevropskog značaja. (čak
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.član-
uz nagovještaj da bi Rusija mogla razmotriti 5
Ia-
Odpro
na vremena
sto sabikada re evro su pski
liberali,
sigupežorativno
rnosni problem označeni u ta~an kao stvo u NATO-u), Putinu su pribavili široko rasprostra-
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
”romantici”, bili pomjereni u stranu od tradicionalnijih njenu blagonaklonu percepciju na Zapadu sve do afere
”centrista” iz visokih krugova ruske politike, upozorenja YUKOS 2003. godine. Izvan postsovjetskog ”neposred-
11
Tema broja
nog susjedstva” nekolicina
Bosna je uspjela uvidjeti značajnije
i Hercegovina, S razumnom dozom opravdanosti, Putin je smatrao da
otklone od Jeljcinove
NATO i ere:Evropska unija će mu novo partnerstvo odriješiti ruke u borbi protiv
”islamskog ekstremizma” na sjevernom Kavkazu, koji je,
Vraćanje prerogativa države i transformacija sigurnosnih pravno gledano, područje u sastavu Rusije. S nešto ma-
NATO,
službi, vojnih snaga, odbrambeno-industrijskog komplek-
sa, kao i energetskog sektora u instrumente nacionalne
nje razumnom količinom opravdanosti, također je bio
mišljenja da će se Zapad složiti s ruskom dominacijom
znaš li svoj dug?

moći i stupove nacionalnog ponosa. nad odnedavno nezavisnim državama, što se pokazalo
pogrešnim. Isto tako je držao da je s priznavanjem pra-
Uspostava snažnog geoekonomskog impulsa prema priva Rusiji na provođenje vlastitih politika prema Iraku i
jedlozima politika i, slijedom postavljanja ”administra- Iranu
EvropskaZapad uniostao
ja umo bez
rilaosnova
se od za kritiziranje
sopstve ne ambi tihcipolitika
je pro-
tivne vertikale” u Rusiji, prema politički upotrebljivoj i{itraženja
renja na odgovora
cjelinu evro napske
to kako
geogra utječu naku
fije. Po unaprjeđenje
{aj usposta-
ekonomskoj moći. Energetska strategija Rusije do 2020. partnerstva.
vljanja autenti Za~ne nešto višeneod
konti ntagodinu
lne geopo danalitistara
ke misu ra seu
godine (izdata 2003. godine, prije nego što će uslijediti razmimoilaženja vratila, čime je ovaj
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- drugi, kratki period
rast svjetskih cijena energenata) naznačila je da ”ulo- međusobnog
sa jedna Evropovjerenja,
pa ipak nijebio moraspršen.
gu}a. Evro Čakpska i prije
poliobo-
ti~ka
ga zemlje na svjetskom energetskom tržištu u velikom jenih
birokra revolucija
cija bila izbi2003/04.
najsretniobnovljena
ja da moèrunda otkaza međusob-
ti prijem
omjeru opredjeljuje i njen geopolitički utjecaj”.13 nih
u puoptuživanja
nopravno ~la bila je na
nstvo Evropomolu.
pske uni ”Revolucija
je zemljama ruža”
zapau-
Gruziji, a posebno ”narandžasta
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da revolucija” u Ukrajini
Sazrijevanje nove postsovjetske klase – novčano situi- bili
ne suizgudogađaji
bi vjerokoji dosto sujno
Rusiju
st polansirali
liti~ke i na ekoputanju
nomskekoja silećeu
rane, samosvjesne, evropske po vanjštini, a u suštini na- svoj zenit
ekspanziji. dostići u rusko-gruzijskom ratu 2008. godine.
cionalističke i Pi še: Nerzuk
neliberalne. Te,Ćurak
usporedo s njom, državno Za Ruse koji su bili čvrsto uvjereni da samostoyatel›noy
osnaženo ponovno izgrađivanje nacionalnog ponosa na Ukrainiy
Za nas je nikogda
rezervi neranbudet
status (Ukrajina
barbara,nikada onih ko neće imati
ji osta ju
osnovama selektivne, ali dovoljno potentne fuzije pred- sposobnost samostalnog egzistiranja)
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- ovo su od počet-
sovjetskih, sovjetskih i postsovjetskih vrijednosti.14 ka
lnudouprakrajavu,bile“jer”specijalne
kako je lioperacije”
jepo navelaZapada. KarnegiNe jevasamoko-
da se na njih gledalo kao na
misija, Balkan je podru~je koje nije opravda početak znakovitog zao-
lo
NATO
Pomjeranje fokusa movanjskopolitičkog
novog ra Bosnu i Koncepta15 kreta
povjere u nje
intenziviranju
velikih sila da geopolitičkog
je sposobnorivalitetada se samo nego o sesu-
sa osnaživanja zajedničkih interesa prema ”čvrstoj pro- bile označene kao glavni kanali zapadnog Kulturkampfa
Hercegovinu uvesti u svoje bi sta ra”.1
mociji nacionalnih interesa”16. protiv Rusije i njenog političkog ustrojstva. Nakon par-
sigurnosne odaje, jer vodeći tnerstva sa tre
Sjedinjenim
Zato je po ban nameDržavama
tnuti upravinakon telj, ko11.
ji i 9.nai godina
strate-
Prema ”neposrednom
vojno-posusjedstvu”
litički savez odigrano je slič- provedenih u kultiviranju odnosa sa EU, ovakav razvoj
no pomjerenje fokusa sa ”bratskih” veza prema događaja u Rusiji je bio protumačen kao ništa drugo do
suvre lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
politikama koje su me nog svi
označene kaoje”jasne”,
ta, nosi,”specifič-
u izdaja. Da se bude načisto, proširenje NATO-a uveliko
ne”, ”hladne”okvi
i ”znatno
rimaoštrije”
posthla 17
, te
dno u skladu s time,
ratovske je doprinijelo ovoj dinamici. Za ruske vojne krugove na
”mnogo aktivnija” upotreba krute i meke sile s ciljem najvišem nivou, kao i za premoćnu većinu političkih kru-
geopo
”promocije onih litike,utjecaja
krugova jednuorijentiranih
vrstu dugapre- u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
gova iste razine, NATO je bio i dalje ostaje shvaćen kao
ma Moskvi uzpre ma Bosni.
postepeno slabljenje i neutraliziranje antiruski savez. Isticanja o tome da je prerastao u po-
prozapadnih grupa”18. litičko-vojnu alijansu namijenjenu osnaženju zajedničke
sigurnosti smatraju se uvredljivim i dostojnim podsmi-
Da se kojim slučajem sva pažnja nakon dešavanja od jeha. Ovakvi pogledi imaju barem dva izvorišta. Prvi je
11. septembra nije usmjerila na događaje koji su nepo- geopolitički determinizam najviših vojnih krugova koji
sredno uslijedili, kreatori politika na Zapadu mogli su jelu
je svijeta
pustio postojidaleko
korijen samo izvan
goli ìuskog
vot prevojnog
suda omiljea.svijetuDok koji
iz gore navedenih tendencija izvući više povoljnih isho- predstavnici zapadne sigurnosne elite prijetnju definira--
da. Međutim, usprkos svim htijenjima, fokus aktivnosti kapreko
ju dijela svi jeta kao
termina svijeta igosposobnosti,
namjere log ìvota oblik njihovi je uvo je |e
ru--
zaustavio se na tom krvoproliću. Predsjednik Putin je nja kolege
ski teritorisagledavaju
ja bez zakopojmovima
nitosti ili zone golog ì
prostora – vo ta, koji
odnosno
odmah po evidentiranju napada 11. 9. reagirao rekavši se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
mjerljivim prisustvom stranih snaga na područjima bli-
da je ovaj čin promijenio koordinate svjetske politike. skim ruskoj teritoriji bez obzira na namjeru ili činjenicu
Davanjem pristanka za stacioniranje američkih vojnih [ta je drugo
dobijanja jugoisto~nasaglasnosti
ili uskraćenja Evropa, sa po za stde jtonskom
prisustvo na Bopo--
snaga, te ponovnim otpočinjanjem saradnje s NATO- snom i He rce go vi nom,19 “preddejtonskim” Kosovom,
dručju dotične zemlje. Shodno ovoj shemi, odbrambe-
om bio je dorastao novonastaloj situaciji. Međutim, uči- fruperimetar
ni striranomRusije Srbijom, samobivši
uključuje stalnom (ali pod
sovjetski prostor budnim bez
nio je ovo nikada ne ispuštajući iz vida stožerne ruske okom srpskih na ci ona lista ko ji ne
obzira na to da li se domicilno stanovništvo slaže s tim pri zna ju crno go rsku
interese. Dok je pogled zapadnih vlada na svijet poslije nane.
ili ciona lnu saizvor
Drugi mobiruskih
tnost) pogleda
Crnom Go rom NATO-u
prema i dràvnojesu pra-
11. 9. bio protkan naročitom znamenitošću, Putin je u vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po
politike ovog saveza koje su otežavale percepciju vla- tvr|e nom Ma ke do ni-
svemu tome vidio priliku.Autor
Ovogajejevanredni
puta Zapad bio taj jom, ne go te rito rij bez “be zli ~ne
stitog karaktera i namjera. Konflikt na Kosovu iz 1999.za ko ni to sti”, po dru ~je
profesor
kome je Rusija bila potrebna.
golog ìbio
godine vota, o kojemu i uzaovom
je prekretnica kojega odlu~uje20ino
kontekstu. zemni
Aktivno-
310
8 Univerziteta u Sarajevu. upra
sti vljasu
koje ~kisefaovdje
ktor, kad ho}e, otklonile
provodile koliko ho}e i {ta ho
su svaku }e.
sumnju
da je
Taj oneNATO
spokoisključivo
javaju}i sta odbrambena
tus }e ostatialijansa.
dugotraRat jna upoIraku
zici- uspjeha
cije, kakou topropuštanju
primje}ujehistorijske
{panski sociprilike
olog Ca zasteuspostavu
lls, „obi-
(u ze
ja Rusiji
maljapogrešno
regije, jershvaćen
unutrakao NATO-ova
{nji akte ri politi~kihoperacija)
igara one
~no države,
su zadokoja,
voljnepoput
svojimAdenauerove
izoliranim ìNjemačke,
votom u sviizvo-
jetu
samo
na pojestjudodatno
goslavenskomosnažiopro ovosto gledište.
ru permanentno {alju rište
tehnosvog legitimiteta
kratskih agencijasmješta
i vije}au potpuno
ministararazdruživanje
koji donose
poruke da ove dràve nisu sposobne da se same so- sodlu
postavkama
ke”,3 pa države
ne primjekoja}ujoj je prethodila.
ju da njihov biroUmjesto
kratski prida-
Dvije obli
bom godine
kuju kao po okončanju
samoodrìvi”narandžaste
politi~ki entite revolucije”
ti. slično postupe, Rusi su se odlučili za dvotračni
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne pristup:
pojavio se novi element u ruskom udaljavanju od Za- proces
proizvouspostavljanja
di novo sigurno ”države
sno stanasljednice”
nje, ve} posto zasnovane
je}e prikana-
padamje
(Pri – ra
samosvijest.
radi, naciona Korespondiralo
listi~ki dijelovijesrpske
ovo setni Putinovim
~ke za- odbacivanju jednako koliko i na kontinuitetu
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog s državom
riječima
je dnice uu Crnoj MünchenuGori,februara
u perspe2007. ktivi, da
mo”migu seimamo re-
politi~ki koja
odnojesa prethodila.
je Bosna i He Kaorceneizbježna
govina, u ko posljedica
joj su meovakvog
|unaro-
alističan
konstituira pogled
ti kaonareme prilike i vlastite
tila~ki faktor potencijale”.
nove dràve,Putin kao pristupa
dne orgameđu
nizacijeruskim susjedima
i agenci je birokra javili sune
tizira sei pogledi koji-
nedjelotvo
je također
svo jevrsna 're imao
publirealističan
ka srpska’pogled u tkivuprema
crnogooperativnoj
rske drà- su ovakvo djelovanje smatrali pokušajem
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke ponovnog
prerasprostranjenosti Sjedinjenih
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskogDržava i njihovih sa- vraćanja
puna oruprerogativa
`ja! Sigurnosnasovjetske
kulturaprošlosti
uop}e seuznijeuspored-
razvila,
veznika
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog irau-
na globalnom polju, da programima NATO-a no
nema transfera od militaristi~ke kulture nasizalja ono
odbacivanje preuzimanja odgovornosti u demišto-
ruskom
cionalnog”neposrednom
nacionalisti~kog susjedstvu”
zahtjeva. Anedostaje
izjava preoštrine,
mijera se tokom te iste historije
litariziranu kulturu povjerenja. dogodilo. Nerealno je, da ne
da
Republike Srpske Milorada Dodika koju hronične,
su slabosti partnera NATO-a postale je svojevreteme da- kažemo i nerazumno, od bivših vojnih neprijatelja oče-
unutar
no dao samog Oslobo|e NATO-a
nju da jevladaRS daduboka
la ovla{terazjedinjenost
nja iz oblasti beu- kivati
Da vididamonaprasno dodijele
{ta je onda ”izjednačenje”
taj ESDP-CSDP koji državi
je svojekoja
va-
pogledu
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo su
budućeg pozicioniranja. U NATO-u redusekonadali
vati, je
treunopogledu
kr{tenjehistorije
doìviotoliko
u Bosni ambivalentna
i Hercegovipremani krozsvojoj
EU-
da
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u oblau-
će formula usaglašena od šefova država na samitu prethodnici,
FOR-ovu ope upravo
raciju onoj državi koja je u potpunosti po-
Althea.
Bukureštu
stima bezbjeaprila dnosti2008. godine,
i sigurno sti, popo kojoju Ukrajini
novno prvi plani staGru-v- trla njihovu nezavisnost.
ziji nisu formalno ponuđeni akcijski
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferiplanovi za članstvo ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
(MAP), Antiprosvjetiteljski filozof Joseph de Maistre jednom
reformenisu i insti određeni
tucionalne vremenski
izgradnje planovi,
bosansko većhe samo
rcego iska-
va- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
zana predanost da će ”Ukrajina i Gruzija postati čla- prilikom je rekao da ”sami sebe ne izmišljamo”. U ne-
nice NATO-a”, pridonijeti smanjenju temperature. No, znatno drugačijem tonu T. S. Eliot je rekao da se čovje-
zapravo je bilo obrnuto – temperatura je porasla. Od čanstvo ”ne umije nositi s previše realnosti”. Godine
tada, razdor između zapadnjačkih aspiracija i sposob- posthladnoratovskog razdoblja opravdale su oba ova
nosti imao je sve osobine zavaravanja. U augustu 2008. upozorenja. Kolaps komunizma nije mogao dovesti do
godine i nazvan je tim imenom. zanavljanja i ponovnog uspostavljanja prosvjetiteljskog
naslijeđa, jer ga Rusija nije posjedovala, niti prouzroko-
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu ja
vatinseraspršenje
za Evropu, pa je tokom
imperijalnog hladnog rautazemlji
mentaliteta uloguu ~u va-
kojoj
Da je Zapad kojim slučajem dio spreman uistinu naučiti
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu pono- ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO.
su država i carstvo bili toliko sljubljeni. Uslijed previše Odbra na Evro pe,
više lekcija iz sovjetskog kolapsa, a naučavati manji broj
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti~ki sve
realnosti ne do danas, ovi
iznenađuje dasi se
o SAD-u
Rusija nije bez pronašla
obzira na”na to
onih fiksiranih, možda bi bilo moguće izbjeći iluzije, anti-
cipirati (i artikulirati) različitosti i umanjiti srdžbu. Da je
{to jehistorije”,
kraju instituciona većlnim razvojem
na početku Evropske
”novog unije histo-
otkrivanja do{lo
prospebio
Zapad ritetmanje gra|ačvrsto
na. Akonaklonjen
sam u pra vu s pretho
vjerovanju dnom
u vlastite do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni
rijskih, kulturnih i geopolitičkih imperativa koji Rusijuju evro psku si gu rno-
pro jekci jom, u bu du }no sti }e BiH,
dobre namjere, a više simpatetičan prema posljedicama zbog za ko va ne stru- snu i odbra
čine Rusijom”. mbe 22 nu politiku. No, iako je ESDP dobio
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto

koje aktivnosti koje provodi mogu imati po druge (kao bi ti „osu |e na“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
no ve fa ze ide olo{kih suko blja va nja
što je slučaj oko pitanja nezavisnosti Kosova), mogao i na no ve ira ci ona lne ri{tenje vo jnih kapaciteta” ali i zna
NACIONALIZAM, ~ajne “civiI lne aspe-
SRDŽBA
vrtnje
bi biti ubolje
krug. \avolov krug.)
pripremljen na posljedice, uz istovremeno kte menad`meDEZORIJENTACIJA
nta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
zadržavanje kursa djelovanja shodno prijašnjoj praksi. ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
I prethonije
Zapad dnanikada
dva pri”izgubio”
mjera o~iRusiju,gledna pa su poje tvrda
stoga va `no-
naivno “nadnacidana
Godinu onalna prijestru ktura”,Baracka
dolaska ve} je Obame
konceptnau mjestovelikoj
držati da će moći da je ponovo ”osvoji”. Za razliku pri su stva21 Evropske mje ri ovi san o “me |u vla di noj
predsjednika SAD-a politike Rusije bile su baziranesu ra dnji”, da kle o polina
ti-
unije
od na zapa
poratne dnom Balka
Njemačke, nu, i toRusija
poratna u robu nijesnimbilakapod pacista-
te- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
tri osnova: nacionalizam, srdžba i samouvjerenost. Da- uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No,
rateljstvom Zapada. valja Rusija
se suo~i s nespo
jetizemlja sobno
koja nije{}u bilaEvro
voj-- 2003.
nas su, go pak,dinu bilo plani
zasnovane naranacionalizmu,
no razvijanje srdžbi ESDP-ai dezori-
na na-
no poražena i okupirana. Zapadne politike ne bi mogle nti tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo jsku
jentiranosti. Globalna finansijska kriza, za koju su neki od “60.000 ljudiu
ka
poštedjeti ovu zemlju ekonomske traume, niti bi bilo-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa
Rusiji predvidjeli da će se odraziti samo na one druge,dni ka va zdu ho plo vstva
gu
koja }noinstitucija
st obnovebila nasikapacitetna
lja. To je takorekonstruirati
malo, ali ni toelite ga maili- i mornaje
uveliko rice za 100 bro
doprinijela dova
ovoj i 400 aviona”, taMeđutim,
dezorijentiranosti. ko kapa-
uvjeriti Borisa Jeljcina da rastali čelično jezgro vojnog njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da le
pored ovog, postoje još dva faktora: nezdrava konfigura-ko. 4
iposigurnosnog
litika (CFSP)sistema. te iz nje izvedena
Nijedna od sizapadnih
gurnosnapolitika i odbraili- cija moći u zemlji i neuspjeh u osiguranju preimućstva u
mbena politine
sposobnosti ka bi (ESDP-CSDP)
mogla potaknuti rije~iRusiju
su, kana tego rije, po-
napuštanje Lisabonskim
bivšem ugovosavezu
Sovjetskom rom konakon nstituira na je Evropskarata.
rusko-gruzijskog od-
jmovi... oiza”zajedničkoj
mitova kojih, da nehistoriji”
ma NATO-a, ne bi bilo
s Ukrajinom ili ni ~ega.
dovesti brambe
Od ljeta na 2008.age ncija bilo
godine s naje ~enekoliko
lnom idetalasa jom artikuliranja
promicanja
do shvaćanja stvarne zaostavštine sovjetske moći u EU
Ni ope rativnih ka pa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi si ja biv-- operativnih
zvaničnih kapacinatefinansijsku
reakcija ta EU-a u sfe ri odbra
krizu. Prvi odne,njih
ali opet
iska-
FOR-a
šem SSSR-u. u BiH je tra nsfo rmi ra na mi sija NA TO-a, a ne au- se stje ~e do jam o ispu nja va nju
zivao je negiranje i percepciju javnog fronta zasnovanubi ro kra tskog na loga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne intenzivnoj
na stvarnoj naželji mjeda ri koćensti tucije
Rusija evro”otok
ostati pske stabilnosti”
vojske.5 Ia-
na prostojesaZapad
Premda bire evro mogao pskikonkretnije
sigurnosni potkrijepiti
problem u istica- ta~an iko se na ho
”sigurno rizontu utamoru
utočište” ideja,turbulentnosti.
ideja evropskeDrugi vojske, po-
se od-
sud, za koji sam po
nu velikodušnost, tvrdu dootpisivanjem
naprimjer bio i tokom dugova stru~nogSSSR- bo- nosio
javljuje na zakulisnu
kao logi~na paniku ponastalu
sljedicauslijedizgraotkliznuća
dnje kompre- real-
ra
a, vka u Bruxe
na ruskim jelle su. Naime,
liderima briselskerazlog
da pronađu evropske instine-
vlastitog tu- ne
henziekonomije.
vnog insti Trećitucijeona
sobomlnognosio logorelativnu
sa EU-a, smirenost
njeno 39
11
Tema broja
nastalu uslijedBosna
povrata cijena nafte na početku 2009.
i Hercegovina, informirani krugovi u ovom trenutku iskazuju osjećanja
godine. No, tekNAjeTOsada na scenu stupila
i Evropska unija prava dezori- otvorenog neslaganja sa, kako smatraju, jalovom i pro-
jentiranost, jasno očita uslijed razdanjivanja činjenice ricateljskom politikom.
da se usprkos vraćanju cijena nafte ekonomija zanavlja
NATO,
manjim intenzitetom. Objašnjenja ove činjenice, artiku-
lirana od velikog broja ruskih stručnjaka, govorila su o
Proricanje bi predstavljalo racionalan odgovor na pro-
mjenu u odnosima između Rusije i susjeda nakon rata
znaš li svoj dug?

tome da je strategija robno-vođenog rasta ignorirala i
suzbijala strukturalne tokove u ekonomiji, te da je to
s Gruzijom iz augusta 2008. godine. Mjesec dana nakon
ovog sukoba, predsjednik Medvedev se hvalisao pred
rezultiralo nakupljanjem malignih tvorevina: monopoli- članovima Valdai kluba (godišnjeg okupljanja međuna-
zacije (što objašnjava zašto cijene rastu čak i u slučaju rodnih
Evropska stručnjaka
unija umo o riRusiji)
la se od da so njegova
pstvene zemlja
ambici više nije-
je pro
kada se prihodi smanjuju); nivoa birokratske skleroze ”slaba
{irenjai na za odbranu
cjelinu evro nesposobna”,
pske geograkao fije.i da
Poku ubuduće
{aj usponeće sta-
i korupcije koji nisu bili ovoliko visoki ni u Jeljcinovo ”tolerirati
vljanja aute nepravednu
nti~ne konti i ponižavajuću
nentalne geopo politiku
litikeZapada”
mira u
doba; kao i hronično niskog nivoa investiranja u domaće uza”tradicionalnim
brinjavaju}oj je područjima defanzivi. Posvojih poruinteresa”
kama iz Bru određe-
xelle-
energetsko tržište (koje troši količinu nafte i gasa veću nih ”zajedničkom sljubljenom
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~kahistorijom” i posredova-
od one koju zajedno konzumiraju Japan, Indija, Ujedinje- nih
biro”afinitetom
kracija bila naših duša”.tnija Samo
da mogodinu
è otkadana zati kasnije
24
bi najsre prijem
no Kraljevstvo i Italija).23 Polovina pripadnika ruske elite svjedoci
u punopra smo vnou ~la posljednjih
nstvo Evro nekoliko
pske unidecenija
je zemljanezapam-
ma zapa-
tvoraca politika na ovakvu realnost se oglušila, dok je ćeno
dnog niskog
Balkanarecipročnog
(izuzimaju}iodgovora eventualno od Hrva
tih istihtsku) ”tradi-
a da
druga, svjesna i zabrinuta polovina, bila blokirana od one cionalnih
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomskeprotiv
područja”. Upotreba oružanih snaga sile u
prve. Imajući u vidu realnosti moći u Rusiji, nije teško Gruzije
ekspanzipotez ji. je koji je doveo do uznemirenja ostalih
shvatiti zašto Pi
seše: Nerzuk
odigrao Ćuscenarij.
takav rak Vladimiru Puti- ruskih susjeda. Nijedna članica Zajednice nezavisnih
nu, koji kao premijer snosi odgovornost za ekonomiju, Za nas jenije
zemalja 25
rezeslijedila
rviran sta primjer
tus barba Nikaragve
ra, onihukopriznanju
ji ostaju
nedostaje ekonomističko promišljanje o njoj. Uvjeriv- nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije.
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu impe Dodajući sorija
na-
ši samog sebe da je ponovno uspostavljanje ”vertikale ranu, četiri državna poglavara
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva kopropustila su učešće na-
moći” vratilo ekonomski prosperitet Rusiji, ne može da samitu CIS-a u augustu 2009.
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo godine. Bjelorusija (zajed-
NATO
shvati da je upravo morafaktor
to najveći Bosnu i
koji ugrožava rusku no
povjesa reKazahstanom
nje velikih silačlanica da je spo”državne
sobnounije”da se sa s Rusijom)
mo o se-
ekonomiju. Predsjednik Dmitrij Medvedev možda bi i prihvatila 1je poziv da se pridruži Istočnom partnerstvu
bio kadar spoznati ovu činjenicu, ali mu, kako je to re- Evropske unije, programu koji Rusija osuđuje. Usto je
kao jedan ruskisiekspert
gurnosne odaje,
”nedostaje jer vo
apetita za deći
teže odlu- svojim
Zato jedržavljanima
potreban nanaložila metnutidaupra poštuju
vitelj,gruzijske
koji i na zakone
strate-
ke”, a i ”posjeduje nedosljednost
vojno-po litički usakarakteru
vez koja se ne u ”novosuverenim ”zemljama. Tadžikistan je izdao de-
može nadomjestiti društvenim vještinama”. kret kojim se degradira status ruskog jezika. Kirgistan
je SAD-u obnovio prava korištenja vojnih baza na svojoj
Međutim, za ovakvo
okvirima stanjepo
u sthla
ekonomiji
dnorapostoje
tovske dublji teritoriji (uz istovremeno naplaćivanje visokih iznosa
razlozi od gore spomenutih. Naime, oni koji upravljaju Rusima za izdavanje sličnih kapaciteta). Turkmenistan se
geopo
državom, ujedno litike, jednu
je i posjeduju. vrstu
Dok je dugodina
1990-ih ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
izjasnio u korist projekta plinovoda Nabucco koji Rusija
prema
50% BDP-a Rusije Bosni. sedam relativno neza-
kontroliralo s gnušanjem odbacuje. Zvaničnici Uzbekistana su javno
visnih bankara, 2006. godine pet visoko pozicioniranih obznanili neslaganje s motivima Rusije prema američkim
uposlenika Kremlja bilo je na čelu kompanija koje su posjetiocima26. Medijacija oko sporne enklave Nagorno
proizvodile 33% ukupnog nacionalnog bogatstva. Od Karabah, koju je Rusija sponzorirala, propala je. Boris
ovih se pojedinaca ne može očekivati da predvode Njemcov (bivši vršilac dužnosti premijera Rusije) re-
reforme usmjerene na dekonstrukciju sistema koji su jelu je
kao svida
jeta”mi posto ji samoniti
nemamo golijednog
ìvot pre suda o sviprijatelja,
preostalog jetu koji
upravo sami i uspostavili. Treba pridodati da je ova- već samo neprijatelje... Jednostavno kazano, ostaliozna
ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni to sti. [to vi {e, smo-
kvo što moglo biti konstruirano davanjem osnaženja ka di je la svi je ta kao svi je ta go
bez ikoga”. Dok je 2008. godine Rusija donekle moglalog ì vo ta oblik je uvo |e-
predstavničkim institucijama koje su nastale iz haosa nja teritoriZapad
optuživati ja bez za za ko nitosti ili zo
poteškoće s ne gologseìsuočavala,
kojima vota, koji
90-ih godina. Zakonodavci, sudije i birokrati koji se pri- se od ta mo {i ri na sav svi jet”.
to danas nije moguće. Umjesto da slijedi Njemcovljev
2
siljavaju na podređen položaj ne djeluju onda kada se savjet o izvlačenju pouke iz gledanja vlastitog odraza
tvornice i socijalne službe zatvore u njihovim okruzima. u[taogledalu,
je drugoMedvedevjugoisto~najeEvro 11. pa, sa postde
augusta 2009.jtogodine
nskom Bo na--
Jedina stvar koju čine jest čekanje uputa. Leteće posjete snom i He rce go vi nom, “pre
činio agresivan korak naprijed. Njegovo otvoreno pi-dde jto nskim” Ko so vom,
Putina i saradnika samo zamjenjuju neophodni rad vla- frustri
smo ranom Srbipredsjedniku
ukrajinskom jom, samostaViktoru lnom (ali pod butoliko
Juščenku dnim
de. Odsustvo demokratskih uobičajenosti – provjere, okom srpskih na ci ona li sta ko ji ne
je odzvanjalo orvelijanskim stilom da su čak i rusofilno pri zna ju crno go rsku
povratne sprege, predočavanja argumenata i principa na ci ona lnu sa mo bi tno st) Crnom
orijentirani Ukrajinci bili zabezeknuti. Rusija i UkrajinaGo rom i drà vno pra-
međusobne kontrole moći – doprinijelo je ustoličenju vno jo { uvi jek u po tpu no sti27nepotvr|enom Makedoni-
su ”dvije suverene države”. No, za Rusiju su Ukrajinci
svakojakih nezdravih karakteristika prirođene, nekohe- jom, od
”još nego teritorij bez
najdavnijih dana “bebili
zli~ne zakone
i ostali nitosamo
sti”, po dru~je
susjedni
rentne i samoreferentne elite. Dok Putin i Medvedev
gologi ì
nego vota, onarod”,
bratski kojemu i za ko
iz čega jega odluda
proistječe ~uje inozemni
Ukrajina, za
410
0 još uvijek bivaju podržani odUniverziteta
većine javnosti, ne čudi da
u Sarajevu. upravljaod
razliku ~kidrugih
faktor,”suverenih
kad ho}e, država”,koliko ho }e obavezu
ima i {ta ho}e. oču-
vanja
Taj one”bliske
spokoekonomske
javaju}i status saradnje”,
}e ostatikao dugo i ”čvrsto
trajna po skova-
zici- nost
cije, kai saradnju
ko to priumje Evropi
}uje {pa (OSCE)nski so moraju
ciolog se Casuspregnuti
stells, „obi-
nihzeveza
ja malja humanitarne
regije, jer unu prirode”
tra{njis akte
Rusijom.
ri poliIako
ti~kihje proš-
igara od
~noprovedbe
su zadovo”duplih ljne svostandarda,
jim izoliranim poštujući
ìvotom nacionalne
u svijetui
lo tek
na nešto
postju gosla manje
venskom od dvijeprostogodine
ru peotkada
rmaneje ntnoPutin na
{alju historijske
tehnokratskih specifičnosti
agencijasvake i vije}azemlje”.
minista Međutim,
ra koji do neno smi-se
samitu
po ruke NATO-a
da ove drà doveo ve ni u supitanje
sposoukrajinsku
bne da se državnost,
same so- ju
odluse ke”,
protiviti
3
pa ne u slučajevima
primje}uju kada da njina hov takav
bironačin
kratski Rusija
pri-
te manje
bom oblikuodjumjeseca
kao samo dana kada
odrì vi po jeliti
razdvajanje
~ki entiteti.Rusije i ne
stup,postupi
poglauvizemljama
to u sigurno bivšeg
snojSSSR-a.
dimenziji,
31
Gazprom
na terenu mora,ne
”male Rusije” nazvao ”zločinom”, Medvedev se učinio iskazano riječima direktora
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika-ove kompanije Alekseja
svrsishodnim
(Pri mjera radi,podsjetiti
nacionalisti Juščenka
~ki dijelo davi”ruska
srpske prijetnja
etni~ke za si-- Millera,
zuje kao bitikva prepoznat
litativnokao novo.”globalni
Tipskienergetski
primjer lider”,
ovakvog te
gurnosti Ukrajine... kao što, uostalom,
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki i sami dobro zna- da
odnoEUsa nemaje Bopravosna i upotrebe
Hercegoviantimonopolskih
na, u kojoj su meregulacija |unaro-
te, ne tu
konsti postoji,
irati kao niti re
ćeme ikada
tila~kipostojati”.
faktor no Manje
ve drà odve,godinu
kao usmjerenih
dne organizanacijeblokiranje i agencije njegovih
birokratizi ”legitimnih
rane i nedje ambici-
lotvo-
dana
svo nakon're
jevrsna štopuje
bliRusija
ka srpska’ pokrenula
u tkivuratcrno kaogoodgovor
rske drà naja” čak i u slučaju kada je provođenje
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke takvih ambicija
gruzijsku ”barbarsku uvredu” Južne
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog Osetije, Medvedev upusuprotnosti
na oru`ja! Sisaguzakonom rnosna kupojedinihltura uop}e zemalja
se nije članica
razvila, ili
je
jedipotcrtao
nstva, alida neoni
trebaUkrajinci
isklju~itikoji su Gruziju
ni mo gu}nost snabdijevali
takvog ira- međunarodnih praksi djelovanja.
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
32
Neposredno pred
oružjem ”snose punu krivicu
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava s Tbillissijem za pre
ovemivelike
jera održavanje
litariziranu ku samita
lturuG20 povjeureLondonu
nja. aprila 2009. godi-
zločine”. Sasvim je jasno da je ovo
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme pismo shvaćeno ne- ne predsjednik Obama je na svom prvom sastanku s
samo
no daokao Oslo trapav
bo|enju pokušaj
da je RS utjecanja
dala ovla na{teukrajinske
nja iz oblastipred-
be- ruskim
Da vidimo kolegom{ta je izrazio
onda tajveoma ESDP-CSDP uzdržanu kopodršku
ji je svojepri- va-
sjedničke
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati,u
izbore nego i kao upozorenje na nedaće jedlogu
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini juna
predsjednika Medvedeva. Počevši od kroz2009.EU-
budućnosti.
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- godine
FOR-ovu tzv.ope krfski
racijuprocesAlthea.je u vrijeme predsjedavanja
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- Grčke OSCE-om institucionalizirao dijalog s Rusijom o
lja sigurnosna pi ZAUZDANI
tanja koja se ne POLETI
iscrpljuju samo u sferi pitanjima
ESDP (naevropske osnovu Lisigurnosne
sabonskog arhitekture.
ugovora izveUčinjeno dena je noje-
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- to na osnovu triju principa
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je insti koji se na različite načine
tuci-
Dinamika i diskurs koji~ujejuna uvidu preklapaju s ruskim prijedlozima:
~ke policije, ve} uklju i sva druugaruskomsigurno susjedstvu
sna pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
uistinu ne može biti u većem kontrastu s principima • OSCE, kao organizacija koja obuhvata 56 članica, tre-
iznijetim u ruskom prijedlogu o novom evropskom ugo- ba biti okvir za dijalog.
voru o sigurnosti (EST). Analitičari ovog prijedloga su • Dijalog treba da obuhvati sve aspekte sigurnosti, uk-
još od njegove inicijalne artikulacije koju je predsjednik ljučujući ljudska prava, demokratiju i vladavinu zakona.
Medvedev iznio u Berlinu 5. juna 2009., pa do publikacije • Sam dijalog ne može unaprijed sugerirati zaključak ili
nacrta 29. novembra iste godine, iznijeli cijeli niz pitanja. a priori voditi ”obvezujućem” sigurnosnom ugovoru.
Ovo se posebno odnosi na ključne principe koje je u
Evianu na Konferenciji o svjetskim politikama 8. okto- Kao odgovor na ove postavke, Ministarstvo vanjskih po-
bra 2008. godine također predstavio predsjednik Putin. slova Rusije naznačilo je da su EST i krfski proces ”me-
đusobno preklapajući”, ali ne i međusobno ”zamjenjivi
Kreiranje međunarodnog sistema koji bi bio ”jednak
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stvara33nja
pristupi”. uslova
Rusija neće za biti
samo stalniju evro
zadovoljna ničimpsku sigurno
manjim od-
za sve zemlje” bez zona s različitim nivoom sigurnosti
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru-
okosnica je ovog prijedloga. Usmjerena protiv ”nato-
snu i odbra mbe nu po li ti ku.
potpuno obnovljenog procesa koji bi vodio obvezujućem No, ia ko je ESDP do bio
kture politipristupa”,
centričnog ~kog sistema, jasnanapremisa
prosto bi izati ovog
„osu|e na“ na
poziva na nove “naodlesigurnosti.
ugovoru `nosti i stru U ktu re”, kojeće,
protivnom sukako
omogu je }iministar
le “ko-
no ve faze ide olo {kih su ko blja va nja i na
jednakost jest da ona još uvijek ne postoji.A da bi se pono ve ira ciona lne vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio, uslijeditiaspe
ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne sve--
vrtnje”osnaženje
javila, u krug. \avo lov krug.)
pozicije Ruske Federacije u međuna- kte menad`me
obuhvatna nta kriza”, CSDP,
renacionalizacija sigurnostikao li(što
sabonskasamoina ~ica
može
rodnim odnosima” mora biti prihvaćeno (ukratko, njena ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va
značiti da će takvo što učiniti Rusija, pošto NATO i EU da se ko nsti tu ira kao
I pretho
uloga dna biti
mora dva unaprijeđena),
primjera o~igleadna su po
drugi tvrdanevasmiju
akteri `no- “nadnadonose
odluke cionalnakonsenzusom).
struktura”, ve 34 } je koncept u velikoj
Kontinuitet između ini-
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona lnog pri
prekoračiti svoje ”legitimne” interese i razine aktivnosti su stva Evro pske cijalnog prijedloga predsjednikasuMedvedeva
mje ri ovi san o “me |u vla di noj radnji”, dakle o politi-i
u Berlinu
unije na za
(ukratko, padnom
njihova ulogaBalka nu, ibiti
mora to uumanjena).
robusnim28ka pacite-
Sjedinje- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
nacrta EST prema idejama, principima ili zabrinutostima uni je. Ia ko je jo{ za
timaDržave
ne mo}i. No, valja sečvrsto
se moraju s nesposobno
suo~itipridržavati {}u Evro
odredbi me-- 2003. partnera
ruskih godinu bipokazuje lo planirazapanjujuću
no razvijanje ESDP-a na na-
nepristupačnost.
đunarodnog prava i prihvatiti realnost ”policentričnognti tet i insti tu ci ona lni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ka
međunarodnog sistema” kojim se ”ne upravlja iz samo-
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za kopnene pitanje
Neizbježno trupe i koje 30.000 se na priovom
padnika vazdunameće
mjestu hoplovstva je-
gu }nost
jedne obnove nasilja.
prijestolnice”. To jezatapomoć
Pozive ko malo, ali ni toga
upućene ma-
drugim iste
moono rnariocetome za 100 bro do va i 400
kakve šanse u prevazilaženju avi ona”, tako ove kane-
pa-
glavnim gradovima također treba umanjiti. ”Jednakost”va njska i
29 si gu rno sna citirani strate{kiima
pristupačnosti razvoj jo{ je da
inicijativa leko.4 o ”resetovanju”.
SAD-a
politika
mora (CFSP) te
zamijeniti iz nje izvedepristup”,
”natocentrični na sigurno dok snaRusija
i odbra ima- Samit u Moskvi od 6. do 8. juna 2009. godine doveo
mbenazadržati
pravo politika (”kao
(ESDP-CSDP)
i druge zemljerije~i su,u ka tegorije,
svijetu”) po-
regio- Lisado
je bonskim
važne ugo vorom konsti
preduzetosti tuirana je Evro
– određivanje pska od-
nasljednika
jmo”privilegiranog
ne vi... iza kojih, da nema NA
interesa”, štoTO-a, ne biznači
zapravo bilo ”veze
ni~ega.s brambena
Ugovora agencija s strateškog
o smanjenju na~elnomnaoružanja idejom pro micanja
(START-I)
Ni ope rativnih ka pa ci te ta, ni
našim bliskim susjedima”. NATO mora suspregnuti
30 lju di, ni no vca... Mi si ja EU- iz jula 1991., a koji ističe 5. decembra 2009. Naaliovom
ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe ri odbra ne, opet
FOR-a
svoje ”mehaničko širenje” čak i kad ono uslijedi na au
u BiH je tra nsfo rmi ra na mi sija NA TO-a, a ne po-- se stje ~e do jam o ispu nja va
je sastanku postignut i veoma važan dogovor o dozvo-nju bi ro kra tskog na lo ga a
te
zivntibudućeg
~na evročlana.
pska ide Moraja. Ovo je preo{tra
se ograničiti naocje na, ali
pitanja koja
”krute ne stvarnoj
ljavanju namjeriprijenosa
tranzitnog konstituvojne cije evro pske vo
opreme jske.zrač-
kroz 5
Ia-
na prosto saunutar
sigurnost” bire evro pski sigurno
”geografskog sni problem
prostora u tačak
alijanse”, ~ani koprostor
ni se na hoRusije rizontu natakonačne
ideja, ide ja evropske
destinacije vojske, po-
u Afganistanu.
sud, za koda
u slučaju ji sam
unutar potvrdu
njega do ne bio i tokom
postoje struvezana
pitanja ~nog boza- U ovom
javlju je kao trenutku logi~na objepo ove
sljeinicijative
dica izgrasu dnjeupale u glib.
kompre-
ra vka usigurnost.
krutu Bruxellesu. Naime,unija
Evropska brise i lske evropskezainsti
Organizacija tu-
sigur- Nastavak
henzivnogradainsti na tu START-u
cionalnog doveo logoje sado narastanja
EU-a, njene- no 41
11
Tema broja
zadovoljstva iBosna
sumnjičavosti ruskih vojnih krugova na
i Hercegovina, partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Interesi moćnih
visokom nivou. NA Kritičari upozoravaju
TO i Evropska na insistiranje na
unija finansijskih grupa vrlo vjerovatno će se pozicionirati
smanjenju kapaciteta Rusije usmjerenih na odvraćanje iznad oba ova pravila. Ekonomske veze sa Iranom su
od napada usprkos novom etapnom programu SAD-a od strukturalnog značaja; veoma idu naruku dodatnom
NATO,
o zaštiti od raketnih napada (ovaj je program u septem-
bru 2009. zamijenio Bushovu inicijativu o odbrani od
razvoju visokotehnoloških sektora ruske ekonomije, za
koje Moskva drži da ih Zapad nastoji oslabiti. Za čelnike
znaš li svoj dug?

raketnog napada iz februara 2007.) , kao i neograničen
razvoj precizno ograničenog, konvencionalnog streljiva
koji stoluju u upravljačkim uredima Gazproma i Roznef-
ta nastavak tenzija između Irana i Zapada ide naruku
SAD-a, progresivno zastarijevanje strateške nuklearne ponovnom uzdizanju Irana kao punopravnog takmaca
sile iz sovjetskog doba i veoma zloslutno vraćanje na na
Evroglobalnom
pska unijaenergetskom
umorila se od tržištu.
sopstveNadalje,
ne ambi Rusija ima-
cije pro
ruski program lansiranja balističkih projektila s mora snažne
{irenja narazloge
cjelinudaevro
radipske
na geosiguravanju
ografije. Pokunastavka
{aj uspoiran-
sta-
uzrokovan posljednjim neuspjehom Bulava projektila skog
vljanjaiskazivanja
autenti~ne neslaganja
kontineprema
ntalne Azerbejdžanu
geopolitike mi (srako-u
u decembru 2009. godine.35 Veoma značajne koncesije jim dijeli etničke veze), Armenijom (gdje su
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- evidentne
usmjerene na konvencionalne bojeve glave što ih je na- historijske
sa jedna Evro veze)
pa iipak
državama
nije mo centralne
gu}a. EvroAzije (gdje
pska posu
litivid-
~ka
činila Obamina administracija, modernizacija nuklearnih ljivi
biroelementi oboga).
kracija bila S druge
bi najsre tnija dasumo strane zainteresirani
è otka zati prijem
projektila, kao i inspekcija učinile su malo neophodnog da
u puIran, poput
nopra vnoRusije, ostane
~lanstvo Evronapsketračnicama osporavanja
unije zemlja ma zapa-
za promjenu uvriježenih mišljenja. Premijer Putin je 29. izgradnje transkaspijskog gasovoda koji
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a dabi snabdijevao
decembra uspostavio čvrstu vezu između nove upute o Nabucco.
ne izgubi Ukratko,
vjerodosto najno
djelu
st posuliti
veoma zamršeni
~ke i eko nomske interesi
sile u
ofanzivnom oružju i odbrani od balističkih projektila.36 iekspa
jako komplicirani
nziji. sudionici unutar same ruske scene.
Dogovor o tranzitu prema Afganistanu također je upao No,
Za nasipak,jeMoskva
rezervijeran nedavno
status iskazala
barbara,znakovitu
onih kojizabrinu-
ostaju
u nedorečenosti samog sistema. Zahvaljujući neobzna- tost prema neposlušnosti Teherana prema
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- Međunarodnoj
njenim ”tehničkim problemima”, umjesto 12 teških agenciji
lnu uprazavu,atomsku
“jer kako energiju
je lije(IAEA)
po navete la pokazala
Karnegijemnogo
va ko-
transportera SAD-a koji su, shodno dogovoru s julskog veću
misija, Balkan je podru~je koje nijesaopra
spremnost na usklađeno djelovanje zapadnim
vdalo
samita, trebaliNAna TO mora
dnevnoj Bosnu
osnovi i
saobraćati Rusijom članovima
povjerenjegrupe velikih5+1.silaPrije
da jesvega,
sposoovabnose daspremnost
se samo ood- se-
prema Afganistanu do 31. decembra 2009., izveden je nosila na osiguravanje rezolucije IAEA u kojoj se nazna-
samo jedan testni let. Oni koji su upoznati s Lavrovlje- čuju odredbe o cenzuriranju Irana i upućivanju iz ovoga
vom iskazanom sigu rnosne oda
zabrinutošću je,porazu
prema jer voNATO-a
deći u proisteklih
Zato je popitanja
treban Vijeću
nametnu sigurnosti
ti upraviUjedinjenih
telj, koji i nanacija.
strateU-
Afganistanu mogli bi ovakoliti
vojno-po štočki
smatrati
saveziznenađujućim.
37
ovom momentu ostaje nejasno koliko je ovakva ruska
Ono što je Lavrov rekao nije bila podrška pobjedi NA- spremnost bila uzrokovana ”resetovanjem” od SAD-a.
suvre menog lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
TO-a. Razlikovanje ovoga dvogasvi jetek
nije ta, trivijalno
nosi, u nijan- U ljeto 2009. godine Izrael je uzrokovao veoma ozbiljno
siranje. Mnogiokvi
pripadnici
rima ruskog
posthla vojnog
dnora i sigurnosnog
tovske podsjećanje na svoju doraslost sposobnosti samostalnog
rukovodstva pribojavaju se da bi stabiliziranje i konsoli- djelovanja na načine koji bi se po Rusiju mogli pokazati ve-
geopo
diranje Afganistana podliokriljem
tike, jeNATO-a
dnu vrstu moglo duzakom-
ga u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
oma štetnim. Zauzimanje ruskog broda Arktičko more, vrlo
pre
plicirati odnose ma Bo
Rusije sni. Indijom, Pakistanom i
s Kinom, vjerovatno od Izraelskih specijalnih postrojbi, kao i poruka
centralnom Azijom (gdje se takvo što već vidi), kao i da- koja je potom prenesena polutajnom posjetom premijera
vanje zamaha pri osiguravanju implementacije projekata Netanyahua Rusiji uzrokovali su, u najmanju ruku, znatnu
za energetski tranzit koji bi, u tom slučaju, zaobišli Rusiju. dozu panike u ruskim visokopozicioniranim sigurnosnim
je razumje41ti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
Ovakav razvoj događaja kompromitirao bi rusku samo- krugovima. Rano je izreći sud o tome da li je odlučnija
proklamiranu ulogu od krunskog značaja i zatomio njene jelu svijeMoskve
pozicija ta postoizolirana
ji samo go li ìvottaktičko
epizoda, presudarepozicionira-
o svijetu koji
poglede prema kojima bi CSTO (Ugovorna organizacija ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni to
nje ili početak trenda bliže saradnje s Washingtonom. sti. [tovi{e, ozna-
za kolektivnu odbranu)38 i SCO (Šangajska organizacija ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
za kooperaciju) trebali postati eminentna tijela za osigu- nja terito
Dosada, rija bez administracija
američka zakonitosti ilipokazala
zone golog ìvota, kouji
se pribranom
ranje sigurnosti u centralnoj i jugozapadnoj Aziji.39 Takvo se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
svojim očekivanjima od ”resetovanja”. U intervjuu za Wall
što bi također suspregnulo ambiciju Rusije da osigura Street Journal od 25. juna 2009. potpredsjednik Biden iznio
značajan utjecaj i djelovanje u samom Afganistanu, ne [tadva
je je dru go jugood
zaključka, istokojih
~na Evro pa, sasolidno
je jedan postdezasnovan,
jtonskom dokBo-
kao partner SAD-a, već kao nezavisan činilac s vlastitim snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
je drugi upitno izveden. Prvi, solidno zasnovani, govori o Ko sovom,
iskustvom i teško stečenom mudrošću, a bez ”demo- frustriarai nom
tome, u ovom Srbi jom,
radu je sa mosta
ranije takolnom (ali pod
navedeno, da bu
su dnim
ruski
kratskog tovara” koji dolazi uz saradnju s Amerikom.40 problemi ozbiljni, te da su ”tokom idućih 15 godina...rsku
okom srpskih na ciona lista ko ji ne pri zna ju crno go ne-
nacionalnu
održivi”. samoizveden
Upitno bitnost)zaključak
Crnom Go rom
jeste i dràpo
tvrdnja vnokojoj
pra-
Na moskovskom samitu Washington se nije značajnije vnoRusija,
će jo{ uvi pritisnuta tpunosti neipo
jek u poozbiljnošću tvr|enom
težinom ovihMa kedoni-
problema,
izjašnjavao o drugom pitanju od globalnog značaja – Ira- jom, ne go te ritorij bez “be zli~ne za ko
biti potaknuta na vlastito akomodiranje prema interesimanito sti”, po dru~je
nu. Ovo ne predstavljana
veliko iznenađenje. Sve donedav-
Fakultetu političkih nauka
golog ìBidenova
drugih. vota, o ko jemu i zada
kvalifikacija koćejega odlu~uje inozeraz-
u kratkoročnom mni
410
2 no, operativni princip Moskve bila je ”velika
Univerziteta igra”, a ne
u Sarajevu. upravlja
doblju ~ki fapostati
Rusija ktor, kad višeho }e, koratobornosti
sklona liko ho}e i {ta ho}e.
nego što je
to sada
Taj onespo ne ko bi sejavatrebala
ju}i stauzimati
tus }e osta isključivo
ti dugokao kvalifikaci-
trajna pozici- tom
cije, slučaju
kako tomogao primjepojaviti,
}uje {pakupila nski so bicivrijeme
olog Cazastesistemske
lls, „obi-
ja, ze
ja većmaprije lja rekao gije,žarišna
jer unu tačka
tra{njipremaaktekojoj
ri polibiti~kihse trebala
igara promjene
~no su zado u susjednim
voljne svozemljamajim izoliraukolikonim ìvobitom lokalne
u svielite
jetu
usmjeriti
na postjupažnja.goslaveDugoročna
nskom proprognoza storu pemože rmanebiti ntnodobijena
{alju itenjihovi
hnokra zapadni
tskih age partneri
ncija ibili vijespremni
}a miniizvući stara korist
koji doizno njih.
se
iz prepoznavanja
po ruke da ove drà putem ve upotrebe
nisu sposo sile,
bne dovitljivosti
da se same ili pro-
so- Za
odlu države
ke”,3 koje pa ne cijene
primjesvoju }ujunezavisnost,
da njihov kvalitativne
birokratski pro- pri-
mašenih
bom oblikalkulacija
kuju kao sa u bliskoj
moodrì budućnosti.
vi politi~ki Pažnja
entite usmjerena
ti. mjene
stup, po unutar
glavito javnih
u siguinstitucija,
rnosnojadministrativne
dimenziji, na tekulture renu ne ili
na potrebu ”kalkuliranih odluka” u Rusiji rađa pitanje ko uproodnosu između poduzetništva
izvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika-i države predstavljali bi
je tajmje
(Pri kojira treba
radi, na kalkulirati.
cionalistiKao ~ki dištojeloje vi veoma
srpske etni bitno ~keshva-za- jedini
zuje kao načinkva uspješne
litativnoborbe novo.protivTipski ovog pripostsovjetskog
mjer ovakvog
titidni
je umjetnost
ce u Crnoj mogućeg
Gori, utokom perspe narednih
ktivi, mo15gugodina, se polijoš ti~kije sindroma
odnosa jesve Bodoksna igaHe sistemske
rcegovina, promjene
u kojoj usuRusiji me|ukonač-naro-
važnije
konstituda iraWashington
ti kao remei tiBruxelles la~ki faktor shvatenove štadrà
bi tove, Putinkaoi no
dneneorga odstrane.
nizacijeMoj i age ruski
ncijetumačbirokra rekao
tizirami nejei ne
2009.
djelogodi-
tvo-
Medvedev
svo jevrsna mogli 'republi učiniti u naredne
ka srpska’ u tkidvije
vu crnogodine. gorskePritom dràbi- ne da bismo ”mi voljeli uticati
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupkena prilike u Poljskoj”, samo
bilo mudro početi od tri pretpostavke.
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog Kao prvo, finansij- kada
punabismo oru`ja! znali
Sigu pronaći
rnosnaput kako
kultu ra touop}ei uraditi. 42
se nije razvila,
ska kriza ne
jedinstva, ali stvara
ne treba potrebu
isklju~iza ti niumjerenijim
mogu}nostpristupom takvog irau- nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
politikama
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava preUmijanu-
Rusije. Jedino što stvara jeste pritisak. jera Treća
litarizipretpostavka
ranu kulturu odnosi povjerese nja.na činjenicu da će unuta-
aru
Repu2009. blike godine
Srpske odgovor
MiloradaRusije Dodika nako ovaj
ju jepritisak
svojevre bilomeje- relitni odnosi biti faktori od presudne važnosti za pro-
zabravljanje
no dao Oslosvojih bo|enju komparativnih
da je RS dalaprednosti ovla{tenjasizUkrajinom
oblasti be-i mjene
Da vidiumo samoj{ta Rusiji,
je onda ali taj
i u ESDP-CSDP
njenoj vanjskoj kopolitici.
ji je svoDa je va bi-
agresivna upotreba preostalih
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo reduko margina nekadašnje snage.
vati, bila sistemska, ova promjena mora
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU- biti politička jednako
Kolika je god bila odgovornost
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla Ukrajine za zimsku krizu- koliko
FOR-ovu i ekonomska.
operaciju Althea. U ovom trenutku, ekonomskim se
dotoka
stima beplina, zbjedno finansijski
sti i sigurno pritisak
sti, pono navno Gazprom
u prvi plan rezultirao
stav- pritiscima upravlja shodno konvencijama sistema koje
je
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo uSpora-
ne umjerenošću, već naprotiv, neumjerenošću. sferi su definirale određene grupe koje od njih imaju korist.
zum iz novembra između Putina i ukrajinske premijerke Kriza još uvijek nije dostigla toliko dubok ponor koji bi
Timošenko, uz vjerovatnoću ponovnog pokretanja iste pomjerio paradigme ruskog ekonomskog ili političkog
inicijative od novog ukrajinskog predsjednika, pridonosi modela ili model odnosa sa ostatkom svijeta. Ne bi se
tome da će ponavljanje ovog scenarija biti izbjegnuto pi- moglo učiniti ništa gore od prihvaćanja presude Stephe-
tanje samo do kada. Finansijski, tržišni i proizvodni uvjeti na Blaka u kojoj se iznosi da je ”problem Rusije struktu-
dovode do velike nesigurnosti oko toga da li će ruski ralne naravi, inherentan ruskom sistemu i ruskim napo-
gasni projekt-perjanica biti finansiran i da li će uopće biti rima obezbjeđenja veće uloge... nego što realno može
dovoljno plina za punjenje tog plinovoda. Ova ograniče- podnijeti”43, ili u nešto manje determinističkom uklonu
nja sve više uvećavaju važnost ukrajinskog Sistema tran- Irestrausa: Ukoliko Rusija želi čvrst i postojan utjecaj na
sporta plina, kao i rukovođenje njime. Prije ili kasnije, ovaj postsovjetskom prostoru, pokušat će to ostvariti zajed-
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- faktisa~kiZapadom.
no sve do daAko nas,umjesto
ovisi o SAD-u ovoga bez obzira inasvoj
želi ponos to
bi se sistem mogao naći pred napadom ukoliko Ukrajina,
opterećena ekonomskom krizom mnogo ozbiljnijeg ka-
{to je insti
utjecaj protivtuciZapada,
onalnimnastavitrazvojem Evropske
će srljanje unijevijesti
u loše do{loi
prosperiod
raktera tetone gra|a na. Ako
u Rusiji, uvidisam da neu pramože vu spodmiriti
prethodnom svoje do stva ra nja uslo va za sa mo
manično-depresivno stanje tumaranja između momena- sta lni ju evro psku si gu rno-
pro je kci jom, u bu du }no
plinske obaveze. Dinamika tenzija, kao i rizicisti }e BiH, zbog za kovaod neoštrih
stru- snu i odbra mbe
ta trijumfa i momenata očaja. nu po li ti ku. No,
44 ia ko je ESDP do bio
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro
odluka, nisu umanjeni finansijskom krizom, već, naprotiv, sto bi ti „osu |e na“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
kriza je dovela do njihovog pogoršanja. Kao drugo, prio- nja i na no ve ira ci ona lne ri{tenje vo
Ukratko, dokjnihvanjski
kapacifaktori
teta” alipripremaju
i zna~ajne scenu, “civilnesistem-
aspe-
vrtnjeRusije
ritet u krug. nije\a volov krug.)
stabilnost, već vršenje utjecaja na svoje kte unutarelitni
ski menad`menta kriza”,temperamenta
i faktori CSDP, kao lisabo nska inaigru.
određuju ~ica
susjedstvo. Ova činjenica je bila i ostala vidljiva tokom ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je
Zapadu nije zapečaćeno da igra ulogu promatrača. Na va da se ko nsti tu ira kao
I prethodna
vladavine sva dva primjera o~igle
tri postsovjetska dnapredsjednika.
ruska su potvrda va `noje-
Iako “nadnajeciizazov
njemu onalnapostavljanja
struktura”,scene. ve} jeMeđutim,koncept takvo u velišto koj
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona
dio moskovske elite kreatora politika redovno odašiljao lnog pri su stva Evro pske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su
zahtijeva visoku razinu doraslosti i ”zrno soli”, što nije ra dnji”, da kle o po liti-
unije naozaopasnosti
pridike padnom Ba lkanu, i todestabilizacije
eventualne u robusnim ka pacite-
Ukrajine, ka ma drà va ~la
bio slučaj s ranijim politikama.ni ca Evro pske uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i.
činjenica je daNo,jeva Rusija suo~iti smnoga
lja seutrošila nesposredstva
sobno{}uu Evro mjere- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
destabiliziranja i identificirala svaku čvorišnu tačku nesta- nti tet i insti tu ci ona lni ~in koji }e osigu rati briseI lsku
MAŠTA vojsku od “60.000 ljudi
REALIZAM
ka
bilnosti te zemlje. U državama južnog Kavkaza (i u ruskim-
gu }nost obno
republikama navesjeveru)
nasilja. politika
To je tako malo,”podjeli
Moskve ali ni toiga ma-
utječi” i morna
Mašta rice za 100
i realizam brodova ui 400
su potrebni aviona”, tatriju
rasvjetljavanju ko ka pa-
obla-
predvođena je uz maligne i razarajuće posljedice, kako va njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da
sti. Prvo, vrijeme je da se suočimo s neprijatnom isti- le ko. 4
polite
po tika (CFSP)
države, tako te iizponje izveRusiju.
samu dena siInicijative
gurnosnakoje i odbra stižu- nom da drugi na nas ne gledaju na način kako to mi sami
mbena(naprimjer,
izvana politika (ESDP-CSDP)
Istočno partnerstvo rije~i su,Evropske
kategoriunije)je, poa- Lisabonskim
činimo. Ovo se ugoposebno
vorom ko nstituira
odnosi nana je Evropska
Sjedinjene Državeod-
jmouviđaju
ne vi... iza ”privilegiranu”
kojih, da nemaulogu NATO-a, Rusijenebespoštedno
bi bilo ni~ega. su brambeodnosa
vis-à-vis na agenci ja s Rusiji.
prema na~elnom Na širenje idejom promivojnu
NATO-a, canja
kritizirane bez obzira koje nahodovane ili realne koristi-
Ni ope ra ti vnih ka pa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi si ja EU operativnih na
intervenciju kapa citeta (iEU-a
Kosovu u sfepriznanje
potonje ri odbrane, ali opet
nezavisno-
FOR-a
sadržavale. u BiH Bilo je bi
traveoma
nsforminepromišljeno
rana misija NApretpostaviti TO-a, a ne au da- se stje ~e do jam o ispu nja va nju
sti), rat u Iraku (u Rusiji od mnogih shvaćen kao opera- bi ro kra tskog na loga a
te
ćenti ~na evropska
strukturalne ideja. Ovo jeruske
nedorečenosti preo{tra ocjena, ali
ekonomije, koje kosuja ne stva
cija rnoj nauspostavljanje
NATO-a), mjeri konstituvojnih cije evro baza pske vojske.5 Ia
i kapaciteta na-
na prosto savremena
prolaskom bire evro pski sisve
poslate gurno sni pro
manje blem uuzroko-
izražene, ta~an ko se na ho
području rizontu
država ta ide
bivšeg ja, ideja evro
Varšavskog pakta, pskekaovoi jske,
podrška po-
sud, za koji samovog
vati pomjeranje potvrdu dobioalii bi
prioriteta, toskomprotokomstru~nog vreme- bo- gruzijskog
javljuje kao predsjednika
logi~na po Mihaila
sljediSaakašvilija
ca izgradnje u očima
kompre- Mo-
ra
navkamogle u Bru xellesu.Neka
ustuknuti. Naime, vrsta briinterregnuma,
selske evropske kojiinsti
bi setuu- skve
henziopravdava
vnog insti ključne
tuciona premise
lnog na logo kojima
sa EU-a, su zasnovane njeno 43
11
Tema broja
politike PutinaBosna
i Medvedeva. Međutim, ključ za razumi-
i Hercegovina, ske dijaspore) mogu predstavljati casus belli i koji su
jevanje ruskihNA stavova
TO i je zapravo Rusija
Evropska unija sama. Bez ra- sada čvrsto uvjereni da ondje gdje član 5 ne postoji, ne
zumijevanja načina na koji se darvinovski sistem odno- postoji ni kolektivna odbrana. Ukoliko NATO ne od-
sa moći, nerazblažena geopolitika i agresivne postavke govori na ovo pitanje, izgubit će svoj utjecaj. A ukoliko
NATO,
geoekonomije međusobno susreću i uzajamno osnažuju
zapadne vlade neće shvatiti zašto su njihove politike to-
Sjedinjene Države ne budu predvodile ove aktivnosti,
na put prema iznalaženju odgovora se neće ni krenuti.
znaš li svoj dug?

liko negativno protumačene ili zašto je toliko njihovih
ruskih tumača nijemo prema ponuđenim objašnjenjima Razvojem kapaciteta unapređenja sigurnosti pored
ili argumentima. Druga, neugodnija istina, tiče se činje- NATO-ovih postojećih aktivnosti Evropska unija je
nice da Zapad, iako posjeduje mnoštvo instrumenata sa
Evrosvoje
pskastrane
unija umo izazvala prkos
rila se među
od so pstveskepticima.
ne ambicijePred- pro-
za kreiranje politika u zemljama ruskog susjedstva, prvi vidljivim
{irenja nazaobilaznim
cjelinu evroputem, s druge
pske geogra strane
fije. Po ku{ajpokušava
usposta-
put od 1991. godine u ovom regionu nema efektivne usvojiti
vljanja austrateški
tenti~nei proaktivan
kontinentapristup
lne geopo premalitikeenerget-
mira u
politike na djelu. Prijašnja američka administracija če- skoj
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Brutako
sigurnosti, kako prema ruskim susjedima, xelle-i
sto se ponašala na način kao da Rusija nema legitimne prema samoj Rusiji. Međutim, odredbe
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka uključivanja
interese na području bivšeg Sovjetskog saveza. Neki sadržane
birokracijau biovom
la bi napristupu ne mo
jsretnija da inkorporiraju
è otkazati pri Rusiju.
jem
od tvoraca politika su do granica opravdane izdržljivo- Rusija
u punoi pra
dalje
vnoostaje
~lanstvonaklonjena
Evropskebilateralnim
unije zemljaodnosima
ma zapa-
sti upinjali načelno da zemlji koja nije članica ne može sdnog
evropskim
Balkanadržavama,
(izuzimaju}i sveeve
više izraženim
ntualno Hrvatsku)nasuprot
a da
biti dodijeljeno ”pravo veta” na proširenje NATO-a u produbljivanju odnosa s Evropskom
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske unijom u cjelini.
sile u
budućnosti, odstranjujući pritom bilo kakvu akomoda- Ovakvo
ekspanzinaginjanje
ji. je u ovim momentima izraženije i
Piše:
ciju ili diskusiju Nerzuk Ćurak
o modalitetima cijelog procesa. U ve- otvorenije naglašeno negoli je to ikada bio slučaj od
likom broju slučajeva, američka diplomatija nije mogla trenutka
Za nas jezavršetka
rezerviran hladnog
statusrata. Moskva
barba ra, onih oscilira izme-
koji osta ju
biti profesionalnija od onoga što je pokazala. Ali civilna đu prezira prema Evropskoj komisiji i samodopadne
diplomatija, veoma često kreštava i moralistički nastro- uvjerenosti
lnu upravu, da “jerćeka ključna
ko je libilateralna
jepo navelapartnerstva
Karnegijevauma- ko-
jena, djelovala je nediplomatski. Ton američkih politika njiti značaj inicijativa oko kojih
misija, Balkan je podru~je koje nije opra nije postignut uzajaman
vdalo
propustio je da NA uTOobzirmo ra Bo
uzme kako snu i
senzibilnost Rusa dogovor
povjerenje (npr.veliIstočno
kih sila partnerstvo).
da je sposobno Sadajednakim
se samožaromo se-
tako i tjeskobnost koju su osjećali Ukrajinci, od kojih je uvjerena 1 da se nove zemlje članice mogu marginali-
većina na NATO gleda kao na antiruski instrument. zirati, zastrašiti ili potkupiti.
sigurnosne
Ton civilne diplomatije odaje,– jer
NATO-a vodeći
formulofreničan, Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
neprijemčiv i vo klišejima
jno-po okovan
litički–sau vez
susretu s lokalnim I OSCE je izazvao prkos među skepticima. Suprotno
sredinama percipiran je kao nedohvatljiv i nepošten shvaćanjima iz devedesetih godina nije postao odabra-
usprkos svim su vremelokalnih
naporima nog svipredstavnika
jeta, nosi,NATO-a
u ni instrument Rusije. Tri specijalizirane institucije i 19
usmjerenim premaokvirianimiranju
ma posthla i obezbjeđenju
dnoratovskemateri- operativnih jedinica na terenu ove organizacije ostva-
jala za smislen diskurs. Rusi i Ukrajinci ”znaju” da će rile su značajnu autonomiju, usmjerivši svoju pažnju, u
geopo
ruska vojna flota litike,
u Crnom jednu
moru morativrstu duga
napustiti Krim
najvećem broju slučajeva, na košare ”lake sigurnosti”
prije nego štopre se ma Bosni.
Ukrajina pridruži NATO-u, te da će određene Završnim aktom iz Helsinkija. Učinili su to
ukrajinsko-ruska vojno-industrijska saradnja prestati. mahom na području istočno od Beča, usprkos oštrim
Međutim, NATO ne zna ove podatke, a i nužno im ne upozorenjima Rusije.45
vjeruje. Većina njegovih zemalja članica je po ovim pi-
tanjima veoma otvorena i predisponirana pronalasku Tokom tri runde glasanja koje su odijelile periode ”na-
prihvatljivog rješenja. Pitanje je samo koliko zemalja u jelu svijetarevolucije”
randžaste postoji samo goli ìvotOSCE-ov
u Ukrajini, presuda oured svijeza
tu de-
koji
ovom regionu to uopće zna. mokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) postao-
ni je ute me ljen ni na ka kvoj za ko ni to sti. [tovi {e, ozna
ka de
je dijefacto
la svigarantor
jeta kao svi jeta go
mirne log ìvotarežima.
promjene oblik jeOvakva
uvo|e-
Ova pitanja su 2005. godine dostigla nivo dostojan nja teritoriobjašnjava
evolucija ja bez zako nitosti iliizljev
Putinov zonenezadovoljstva
golog ìvota, ko naji
za uzimanje u razmatranje, no naprosto su nakon ruse od ta mo {i ri na sav svi jet”.2
nastupu u Münchenu iz 2007. godine prema onima koji
sko-gruzijskog rata bila pomjerena ustranu. Danas je, ”pokušavaju transformirati NATO u vulgaran instru-
pak, na stolu pitanje od mnogo veće važnosti. Kako će [ta je dru
ment go jugoisto
namijenjen ~na Evropa,
promociji sa postdejtonskom
vanjskopolitičkih Bo-
interesa
NATO ponovo uspostaviti kredibilnost prema onima snom i He rce go
jedne ili grupe zemalja”.vi nom, 46“preddejtonskim” Kosovom,
u zemljama partnerima koji su sada uvjereni u mo- frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
gućnost izbijanja rata i koji uviđaju da bivše granice Uokom
isto srpskih
vrijeme,naRusija
cionalista koji ne pri
je vrištavo znaju crno
postavila gorsku
ograniče-
Sovjetskog saveza nisu neprikosnovene, koji se priboja- na ciona lnu samo bi tno st) Crnom
nja ODIHR-u na monitoring predsjedničkih i izboraGo rom i drà vno pra-
vaju da pitanja na koja se dugo gledalo kao razriješena za državnu Dumu. Ovakvu vrstu ograničenja hitro ni
vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do su-
(naprimjer status Krima Autori Sevastopola) mogu iznova jom, ne go te rito rij bez “be zli~ne za koni
prihvatili ruski partneri iz CSTO-a, te je 2008. godinetosti”, po dru~je
biti otvorena u bilo kojem
na Fakultetu političkih naukada
trenutku, koji iščitavaju golog ìvokraju
privedena ta, o ko jemu i zaterenska
OSCE-ova kojega odlu ~uje
misija inozemni
u Gruziji.
410
4 ”civilizacijski” ili ”humanitarni” faktori (npr.
Univerziteta status ru-
u Sarajevu. upravljaviše
Rusija ~ki fanektor, kad hoove
prihvata }e, ko liko ho}ekao
institucije i {tastožerne.
ho}e.
Preokupacije
Taj onespokojaizva1990-ih ju}i status koje}e su
osta setiodnosile
dugotrajna na po
uveća-
zici- Iz trika
cije, razloga,
ko to pri ovaj
mjeje}ustav otvoren
je {pa nski soci zaolog
propitivanje:
Castells, „obi-
njezeprerogativa
ja malja regije,unutar jer unu NATO-a
tra{nji akte i osiguranje
ri politi~kih eminen-
igara Ovakav
~no su zapogleddovoljne sažima
svojimglobalne
izoliranim prioritete
ìvotom SAD-a
u svijetus
tnepo
na uloge
stjugoOSCE-a
slavenskom napušteneprosto surukao pešto
rmato nevrlo
ntnozorno
{alju prioritetima
tehnokratskih kojiage
bincitrebali
ja i viupravljati
je}a minista američko-ruskim
ra koji donose
pokazuju
po ruke daprijedlozi
ove dràve Medvedeva
nisu sposoobne novojda se sigurnosti
same so-i odnosima.
odluke”,3 pa Ukoliko
ne primje bi Rusija
}uju dauspjela
njihovrazlučiti između
birokratski pri-
prilično
bom obliagresivan
kuju kao sanačin moodrì zatvaranja
vi politi~ki OSCE-ove
entiteti. misi- uspjeha i neuspjeha u Afganistanu i
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu neIraku, argument za
je u Gruziji. Ruski predstavnici iznosili su misli kako nastavak takvog puta zasnivao bi se
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prikana čvrstim teme-
”dvadeset
(Pri mjera ragodina
di, naciona nakon završetka
listi~ki hladnog
dijelovi srpske etnirata
~ke za još- ljima.
zuje kaoMeđutim,kvalitaRusija
tivno nijenovo. u stanju
Tipski takvo
primjer štoovauraditi.
kvog
uvijek sigurna, sveobuhvatna i integrirana
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki arhitektura Vlastiti
odnosanacionalni
je Bosna i interesi
Hercegopostavljaju
vina, u kojoj jasne granice
su me |unaro do-
sigurnosti
konstituiratinije kaoizgrađena
remetila~ki dužfapodručja
ktor novešto seve,
drà prosti-
kao kojih
dne organivoa nizamože
cije i ići
agepodrška
ncije biro ilikra
protivljenje
tizirane i ne američkim
djelotvo-
re od
svo Vankuvera
jevrsna 'republido ka Vladivostoka”.
srpska’ u tkivu crno
47
IakogosurskeNATO drà-i politikama.
rne. A zemlja I ruski
je, kakapacitet
ìmo i to također
na ovom imamjesvoje
stu,granice.
dupke
Evropska
ve, dodu{e, unija
baruspostavili
za sada, bez mir te u rivelikom dijelu te
torijalno-enti Evrope
tskog puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog pri-
prvenstveno zbog toga što njihove zemlje članice ira- Postoje
nema trai nsfe drugara odpodručja dugoročnih
militaristi ~ke kultureinteresa
nasilja uSAD-a,
demi-
hvaćaju
cionalnog zajedničke
nacionalisti standarde
~kog zahtje o tome
va. A šta izjazauzima
va premimje- jera ne samo na euroazijskom
litariziranu kulturu povjerenja. kontinentu, u kojima Rusija
sto
Repu unutar ovih nadležnosti,
blike Srpske Milorada Do pitanje
dika ko jejučija će sigurnost
je svo jevreme- posjeduje kapacitet da bude od pomoći ili štete. Ukoli-
imati koristi ukoliko se drugima
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz obla uskrati pravo prihva-
sti be- ko
DajevidiRusija
mo {ta spremna
je ondažrtvovati svoje značajne
taj ESDP-CSDP interese
koji je svo je va-
ćanja
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovaZa-
ovih standarda i učlanjenja u ove institucije. ti, utreIranu ili u jugozapadnoj Aziji, to
no kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini krozće iziskivati plaćanje
EU-
što
odnobisno se po
liberalna
dijeliti na demokratija
dle`nost entiisključivala
teta i dràve izBiH diskusije
u obla- cijene
FOR-ovu u područjima
operaciju Althea.primarnog značaja; prije svega u
o
stievropskoj
ma bezbjedno sigurnosti
sti i sigurno kada
sti, znamo
ponovno da ujeprvi
toliko mnogo
plan stav- ”neposrednom susjedstvu” i Evropi. Ukoliko Sjedinje-
doprinijela njenom uspostavljanju? Ruski prijedlog EST ne Države ne budu spremne
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi48 ESDP (na osno vu Lisa bonskogplatiti
ugovotu ra cijenu,
izvedena njihovoj
je no-
ne samo da je nekoherentan nego je i nepraktičan. će politici u tom slučaju nedostajati realističnosti.
Ovaj, po svojoj formi pogrešan dokument, poziva na
diskusiju i pomnu kontrolu. To je zbog toga što sumira U slučaju da Sjedinjene Države budu spremne platiti
sve što je problematično u ruskom odnosu s Evro- spomenutu cijenu, nedostajat će im mudrosti. Predu-
pom. Rusko odbijanje prilaska postojećim institucija- vjet američke sposobnosti globalnog djelovanja nije
ma također nameće značajno pitanje: kako je moguće saradnja s Rusijom, već stabilnost i sigurnost u Evro-
uopće iznaći vlastitu sigurnost unutar sistema u koji se pi. Oni koji tvrde da ovakvo što više ne predstavlja
odbijate integrirati. Rusija je sama sebi postavila ovu toliko veliku potrebu trebaju se zapitati kako će se
ve } rije{enihi zbog
zagonetku pitanja, togapa ne}e može
se, ne izbjeći
treba odba citi ni tu
odgovornost. janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
SAD nositi s globalnim izazovima ukoliko ponovo iz-
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom no vom
Ali, ni, euroatlantska zajednica ne može od nje odšetati vre me nu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
biju konflikti u centralnoj ili istočnoj Evropi, te uko-
vno iscrplji
tek tako. va ti u pi ta nji ma sigu rno sne na ra vi, osta vljaju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
liko ključne institucije Zapada – NATO i EU – ne
budu samo podijeljene već i u rasulu, a možda čak i
prospe ritet gra|ana. SJEDINJENIH
KAPACITET Ako sam u pravuDRŽAVA: s prethodnom do rubu
na stvararaspada.
nja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
ODGOVORNOSTI I OGRANIČENJA
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na Unoodnosu
ve “nadles`no sti i stru
Rusijom kture”,
izazov SAD-akoje su omoprije
jeste, gu}ilesvega,
“ko-
nove fazedržava
Nijedna ideolo{kih sukoblja
ne može vanja i na adekvatnost
procijeniti nove iracionavla- lne osiguranje ostvarenja triju ciljeva na način njihovog-
vrtnje kapaciteta
stitih u krug. \avo lovdok
sve krug.) ne odredi vlastite ciljeve. kte menad`me
međusobnog nta kriza”,Široki
osnaženja. CSDP, kao lisabocilj
i primarni nska
mora ina~ibiti
ca
Sjedinjene Države su globalna sila i moraju globalno ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va
unapređenje interesa Zapada u centralnoj i istočnoj da se ko nsti tu ira kao
I prethoZauzimaju
misliti. dna dva prijedinstveno
mjera o~igledna mjestosu po kaotvrda
jedinava`noze-- “nadnacrnomorskom
Evropi, cionalna struktu ra”, vei }širom
regionu je koEuroazije.
ncept u ve likoj
Tačno
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona
mlja koja u svom posjedu ima sredstva potrebna zalnog pri su stva Evro pske mje ri ovi san o
je kada se kaže da su: “me |u vla di noj su ra dnji”, da kle o po liti-
unije na zapa
razmještaj dnom‹krute›
vlastite Balkanu, i to u ro
i ‹meke› buusnim
sile kapasvaki
gotovo cite- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
timasvijeta.
dio mo}i. No, Unutarvaljanjihovog s nesposonalaze
se suo~itividokruga bno{}useEvro pri-- 2003. go
Glavni ciljdipolitika
nu bilo Zapada
planirano iz ra zvijanje
kasnih ESDP-a nai na
osamdesetih ra--
jetnje koje, pored toga što su veoma nekonvencio- nti tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku vo
nih devedesetih godina bilo je osiguranje mirne tran-jsku od “60.000 lju di
ka pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta
nalne, predstavljaju i potencijalno apokaliptičnu moć. dru go, onda ne mo - za ko pne ne tru pe i 30.000 pri pa dni
zicije Evrope u cjelini. Politike prema Rusiji potpale suka va zdu ho plo vstva
gu
Najintuitivniji zaključak do kojeg se može doći govori-
}no st obno ve na si lja. To je ta ko ma lo, ali ni to ga ma i moovu
pod rnariširoku
ce za 100
sliku,bro alido
sevanei 400
smijeavi ona”,dataza
desiti koZapad
kapa-
lo tome
o nemadau vrhunski
izobilju! prioritet
EvropskaSAD-a vanjska trebai sigubitirno sna
upisi- ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je
postanu isključiva ili odlučujuća preokupacija.da leko. 4 50
politika
vanje (CFSP)Rusije
pomoći te iz na njelistu
izvede na siusmjerenih
mjera gurnosna i na odbra
suz--
mbena globalnih
bijanje politika (ESDP-CSDP)
prijetnji. Ovorise je~iposebno
su, katego rije, po
odnosi na- Lisabonskim
Slično ugovo
je i danas romSjedinjene
kada konstituiraDržave
na je Evro pska od-
i drugi ak-
jmovi...
ona iza kojih,
područja da nema
u kojima RusijaNAveć TO-a, ne znatan
uživa bi bilo ni ~ega.
utjecaj, brambe
teri na agenci
sa Zapada ja s interes
imaju na~elnom idejom promiishoda
u konsolidiranju canja
Ni ope
kao štorasutivnih kapaciteIran,
Afganistan, ta, niililjuaktivnosti
di, ni novca... Misija EU
usmjerene na- operativnih
tranzicije kapacitetaEvropi
u centralnoj EU-a ukojasferiseodbra ne, 1990-ih,
odigrala ali opet
FOR-a
protuterorističko, protuproliferacijsko ili djelovanje u-
u BiH je tra nsfo rmi ra na mi sija NA TO-a, a ne au se stje ~e do jam o ispu nja va nju bi ro kra
obezbjeđenju sigurnosti i samopouzdanja novih članicatskog na loga a
tenti~naodbrane
oblasti evropskaod ideraketnih
ja. Ovo jenapada.
preo{traNekolicina
ocjena, ali veo-
koja ne stvarnoj
NATO-a, namjeri ko
pribavljanju nstitucije i evro
asistencije pske neophodne
podrške vojske.5 Ia-
na
mapro sto sabiposmatrača
uvaženih re evropski prilika sigurnosličan
sni prostav blem u ta~an
ovome su ko se nasusjedima
ruskim horizontudata bi idezadržali
ja, ideja nezavisnost
evropske vojske, po-
de facto,
sud,
iznijelizana koprilično
ji sam podirektan
tvrdu donačin. bio i 49tokom stru~nog bo- javljujei de
koliko kaojure,loosnaženje
gi~na poslje energetske
dica izgra sigurnosti,
dnje kompre- podr-
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- žavanje
henzivnog sigurneinstii tu
predvidljive
cionalnog okoline
logosaza EU-a,
trgovinunje i no
in- 45
11
Tema broja
vesticije, te umanjenje novih i već postojećih prijetnji u
Bosna i Hercegovina, ekonomska kriza promijeniti Rusiju nabolje, nagore ili
formi terorizma, proliferacije
NATO i Evropskaoružja ili transnacionalo
unija uopće neće izazvati promjene.
organiziranog kriminala.
Ono što Amerikanci mogu predvidjeti jesu politike
NATO,
Drugi cilj treba da bude iznalaženje održivog i među-
sobno korisnog razrješenja s Rusijom. Zapad neće biti
SAD-a. Ove politike svoj cilj neće nastojati ostvariti
onim pristupom koji je Lavrov nazvao ”mesijanskim”,
znaš li svoj dug?

u stanju da ovo uradi sve dok ne bude spreman živjeti
s Rusijom onakvom kakva ona jest. Međutim, takvo što
će podrazumijevati promišljeno razumijevanje prilika
a niti vraćanjem na normativitete politike okruživanja.
Uspjeh također neće biti postignut usvajanjem nehi-
storijskog i moralno razgrađenog pristupa koji zago-
između ruskih i interesa Zapada, disproporcionalno varaju
Evropska neorealisti.
unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
prihvaćanje razlika u političkim kulturama, dispropor- {irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj usposta-
cionalno razumijevanje realnosti moći (koja u bivšem Realiziranje
vljanja auteovih nti~ne ciljeva
konti ima dvalne
nenta preduvjeta.
geopolitiPrvi ke mi sera tiče
u
Sovjetskom savezu na nas uvijek ne gleda blagonaklo- artikulacije principa koji su jasni i
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- odbranjivi. Umjesto
no) i promišljena očekivanja. Tamo gdje su kapaciteti oslanjanja
sa jedna Evro na paevangelističku
ipak nije motvrdnju gu}a. Evro o ”Evropi
pska polijedin-ti~ka
SAD-a nedostatni, a njihovo postojanje je kao takvo stvenoj i slobodnoj”, Sjedinjene
birokracija bila bi najsretnija da moè otka Države i njihovi
zati evrop-
prijem
neophodno (kao što je slučaj u Ukrajini ili južnom Kav- ski
u pu partneri
nopravno ostvarili
~lanstvo bi Evro
mnogo pske veći
unidobitak
je zemljaukoliko
ma zapabi-
kazu) Zapad mora iznaći načine kako ih osnažiti. Me- se
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a dr-
pridržavali načela o pravu da svaka suverena da
đutim, nikada se više ne bi smjela potkrasti greška da žava
ne izgu imabi mogućnost
vjerodostojno izbora
st polimodela
ti~ke i eko vlastitog
nomskerazvojasile u
brutalnost postane zamjena za snagu. Odlučnost, pro- iekspa
samostalnog
nziji. određenja partnera. Ovo je pravo, ba-
Piše: Nerzuk
mišljenost i strpljenje Ćurak u jednakoj mje-
su neophodni rem načelno, jednako spomenuto u rusko-bjeloruskoj
ri ukoliko se želi umanjiti nerazumijevanje, ograničiti državnoj uniji, u CSTO-u, koliko i u NATO-u ili EU.
tenzije ili identificirati područja na kojima se s Rusijom Osporavajući prava Ukrajini, Gruziji ili Moldaviji, Rusija
može sarađivati na obostranu korist. Pod sadašnjim je ta koja provodi politiku dvostrukih standarda, a ne
političkim razmještajem u Rusiji, ova očekivanja će vje- Zapad. Drugi princip trebao bi biti o tome da su ruske
rovatno biti ograničena.
NATO mora Bosnu i vrijednosti stvar Rusije sve dok se kreću u granicama
povjerenje velikihUsimomentu
ruskog obzorja.
la da je spokad sobno da se samo o se-
počnu potkopavati
Hebi
Treći cilj trebala rce gotransformacija
biti vinu uvesti odnosa
u svojeZapada bi sta ra”. 1
na vrijednostima izgrađene institucije Zapada postaju i
prema Rusiji, si
jer,
gudugoročno
rnosne oda gledano, Evropa
je, jer neće biti
vodeći naša stvar. Rusija ima pravo na izbor, ali mora prihvatiti
u potpunosti sigurna, još manje ”cjelovita”, ukoliko se iZa to je potre
posljedice baniznanjega
koje metnu ti upravitelj,
proističu. Zapad kojijoji nanestra
može te-
vobude
Rusija u njoj ne jno-po litičkisigurno.
osjećala savezTrenutna ruska dopustiti da kompromitira integritet njegovih zakona -i
suvreme
sigurnosna paradigma nog svijene
je ”zastarjela, ta,može
nosi,jojuse vje- lje poruku da
regulatornih gra|ani ili,
struktura, Bapak,
lkana pripa
izvoz daju zo”sistema
u Evropu ni golog
rovati, štetna je po susjede Rusije, kao što je jednako ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka ko
pristupa” koji označava odnos između poduzetništva to lu ci dno pri mje}uje
okvirima posthladnoratovske
razoriteljski nastrojena prema svakoj tendenciji koju iMa rina Grì
države ni}, “vla
u Rusiji. Ne da autojoj
može ritetse {to nije ute
priznati ni me ljen na
pravo ni
geopo
nastojimo osnažiti litike, jednu vrstu duga
u Rusiji”. u jednom zakonovih
potkopavanje nu, pa o golom ìvo
demokratija tu, o ìvosusjedstvu.
u bliskom tu i smrti,
prema Bosni. vo je pro izvodnjaje go log ìvota. Tre}i svi jetkrak,
(a {takonzi-smo
Zasigurno se neće promijeniti ukoliko je Zapad uči- Drugi preduvjet dvotračna politika. Prvi
ni legitimnom. Ukoliko se to kojim slučajem i desi, dru go ne go tre }i svi jet, op. N.].) sa da
stentan inicijativi resetovanja, trebao bi razviti saradnju se po ka zu je kao
jedino što će proizvesti jeste demoralizacija, nesi- ssviRusijom
jet u koje mu ljudi limite
i istražiti imaju takvog
samo gopoduzimanja.
li ìvot. Ipak,Trebao va`no
gurnost i nestabilnost duž crnomorskog i kaspijskog je se
bi razu mjeti da
također je shva}apitanjima
pozabaviti nje po kood jemu u svijeza
značaja tuSjedi-
ili di-
regiona.51 Time bismo ohrabrili Rusiju da razvija ulo- jelu sviDržave
njene jeta posto ji samo
(takvo golitrebalo
bi što ìvot pre suda o svibavljenje
sadržavati jetu koji
ge koje su izvan njenih kapaciteta, što bi uzrokovalo nije utemeljen
Ugovorom ni na kakvoj zako
o konvencionalnim nitosti.
vojnim [tovi{e,u ozna
snagama Evro--
štetu kako među ruskim prilikama tako i među onima pi
ka (CFE),
dijela svi kaojetai kao
strateškim
svijeta go naoružanjem
log ìvota oblik Nigh North,
je uvo |e-
drugih aktera. jednako
nja teritokoliko
rija bez i Afganistanom),
zakonitosti ili zo pitanja
ne good logzajedničkog
ìvota, koji
interesa
se od tamo kao {išto
ri nasu sav
energetska
svijet”.2 sigurnost, uz pitanja od
Tenzija između drugog i trećeg cilja je očita. Ali ne i ne- naročitog značaja za Rusiju, kao što je odnos s NATO-
premostiva. Ruska trenutna sigurnosna paradigma nije om
[ta jeili dru
pitanje
go juevropske
goisto~nasigurnosne
Evropa, sa po arhitekture.
stdejtonskom Nema- Bo-
nepromjenljiva. U samoj Rusiji postoje grupe veoma mo
snom se ičega
Herce plašiti
govinom,u diskusiji
“predde o potonjem
jtonskim” iznesenomKosovom,
uvaženih političara i analitičara koji uviđaju da se Ru- pitanju.
frustriraJedino
nom Srbi na štojom,trebamo
samostaobratiti
lnom (ali pažnju
pod jeste
budnim da
sija, nastavljanjem sadašnjeg hoda po ovako utabanom budemo spremni na njega. Ukoliko
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku Rusija bude zahti-
pravcu, samoizolira. Nedavna prošlost pruža primjere jevala
naciona dalnu
se sa diskusija
mobitnoodvija izvan Go
st) Crnom OSCE-a,
rom i trebadràvno je pra
pri--
radikalne promjene nabolje premisa na kojima su za- upitati zbog čega. Ukoliko bude
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni- zahtijevala da diskusija
snovane državne politike. Desilo se to za vrijeme Gor- bude
jom, ne usmjerena
go teritorijnabez krutu
“bezlisigurnost,
~ne zakonimoramo tosti”, poiznijeti
dru~je
bačova i u ranim godinama Autor je vanredni
Jeljcinove profesor u
ere. Međutim, objašnjenje
golog ìvota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozeneće
zašto takav redukcionistički pristup mni
ovom je trenutku teško predvidjeti da li će nauka
na Fakultetu političkih trenutna dovesti
upravljado ~ki poboljšanja
faktor, kad sigurnosti.
ho}e, koliko Nehobismo
}e i {tatrebali
ho}e.biti
410
prisiljeni
Taj onespo prihvatiti
kojavaju}ipoželjnost status }e osta novog ti du ugovora
gotrajnasve pozidok ci- cije,kao prema
kako to pri”varijabli”
mje}uje {pa koja
nskizahtijeva
sociologpažnju
Castells, samo
„obiu-
se ze
ja tama poželjnost
lja regije, jasno jer unu i tra
ne {njiiskaže.
akteTakođer,
ri politi~kih trebamoigara ~nokontekstu
su zadovodrugih
ljne svo sigurnosnih
jim izoliranimpitanja;
ìvotom u svijetu
biti po
na spremni
stjugosla nave testiranje
nskom pro vlastitih
storuideja, perma tenemoramo
ntno {abiti lju 4. sposobnosti
tehno kratskih age demonstriranja
ncija i vije}a miprijemčivosti,
nistara koji doefika-nose
otvoreni
po ruke da prema
ove drà uvjeravanju.
ve nisu spo Joschkasobne Fischer
da se jesajednom
me so- odlusnosti
ke”,3 ipa
prilagodljivosti
ne primje}ujuzapadnog
da njihovmodelabirokravlastitim
tski pri-
prilikom
bom obliku izrekao
ju kaopoznate samoodrì riječi
vi po daliti”ste u demokratiji
~ki enti teti. primjerom,
stup, poglavitoštou sijegunaročito
rnosnoj di teško
menzinakon
ji, na finansijske
terenu ne
upravo vi oni koji trebaju načiniti progres”. Isto vrijedi krize, prije nego retoričkim bravurama;
i u pregovaranju.
(Pri mjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke za- 5.
zujesposobnosti
kao kvalitademonstriranja
tivno novo. Tipski jasnoće
primjeri konzisten-
ovakvog
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki tnosti, naročito pri obezbjeđenju
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|una vremenski ade-
ro-
Drugi
konstitukrak, irati kao kao re štomeje tilaranije
~ki faktor naznačeno,
nove drà trebao
ve, kao bi kvatno skrojene i precizno usmjerene
dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvopodrške pri--
bitijekomplementaran
svo vrsna 'republika srpska’ ”reset ugumbu” tkivu crno koje je Samuel
gorske drà- rne.jateljima i saveznicima
A zemlja je, kaìmo koje i to nase ovom
nađu pod pritiskom.
mjestu, dupke
Charap nazvao ”gumbom
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskogponovnog preuzimanja ob- puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
vezanosti” u odnosima
jedinstva, ali ne treba isklju~i s ruskim susjedima,
ti ni mogu}nost takvog ira- naročito Prije
nemasvega, kapacitet
transfe ra od miliSjedinjenih
taristi~ke ku Država,
lture nakaosilja ni
u dekapa-
mi-
sciona
Ukrajinom
lnog naciona i Gruzijom. 52
listi~kog zahtje No,va.ukoliko
A izjavaovaj premi napor
jera citet Zapada kao cjeline,
litariziranu kulturu povjerenja. neće dostići svoj puni poten-
bude ograničen samo na retoričko
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- ponavljanje podrš- cijal sve dok dovoljan broj ljudi na tom istom Zapadu
ke nezavisnosti, teritorijalnom integritetu ili politike ne uvidi da će budućnost Rusije uveliko utjecati i na
”otvorenih vrata”, samo će akumulirati dodatni cini- njihovu budućnost. ■
zam. Mnoge zemlje bivšeg sovjetskog regiona trauma-
tizirane su rusko-gruzijskim ratom i njegovim nimalo
obećavajućim epilogom. Ukoliko Sjedinjene Države i
njihovi saveznici ne budu mogli povratiti međusobno
povjerenje, ustrojstvo internih aranžmana ovih zemalja va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
~ke policije,
pretrpjet će ve } ukljuštetu,
znatnu ~uju ikao sva što druće ga to sigubiti
rnoslučaj
sna piitasa- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
njihovom vanjskom sigurnošću. Pored ova dvafetradici-
nja, kao {to su i odbra na, ra tni zlo ~i ni, pro li racija, politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog konce-
tra ffi ci ng itd. To zna ~i da Do
onalna partnera, Sjedinjene Države moraju iskoristiti di ko va izja va, i kao la tenci- pta EOZ (Evropska odbrambena zajednica, 1954),
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu
nove prilike, koje su itekako prisutne, za razvoj novihje na po vra tak di je la na dle- Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
`nostis iz
veza naj{ire sigurno
Bjelorusijom, sne sfere uArmenijom
Moldavijom, entitetsko okri lje {to
i Azerbej- Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
džanom, te, sa naročitom pažnjom, zemljama centralne u krug ne kih insti tu ci ona lno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve } ri je {e nih pi ta nja, pa }e
Azije. Oba kraka trebaju biti usmjerena na postiza- se, ne tre ba odba ci ti ni tu janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom
nje preciznog razumijevanja motiva i interesa SAD-a, no vom vre me nu po no - ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
ohrabrivanje iznalaženja načina međusobne saradnje-
vno iscrplji va ti u pi ta njima sigu rno sne na ra vi, osta vlja ju fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
i}iukorjenjivanju
postrani izgradnju uvjeta za U
promišljenosti. ekoisto
nomski vrijeme i kuza lturni
cilj {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
prosperipostaviti
trebaju tet gra|ana. Ako sam
osnaženje u praovumeđunarodnom
svijesti s prethodnom do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
projekcikoji
odjeku jom,uzrokuju
u budu}no sti }e BiH,
odabiri koje zbogRusijazaimplementira
kovane stru- snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
kture
na politi~kog
domaćem, sistema, naterenu.
unutrašnjem prosto bi Intiextremis,
„osu|ena“ Rusija,na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
no ve fa ze ide olo {kih su ko
poput bilo koje druge zemlje, može u nekom momentu blja va nja i na no ve ira ci ona lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
potrebovati
vrtnje u krug.unilateralno \avolov krug.) djelovanje. Američke politike kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
će pasti u ispunjenju svog zadatka ukoliko Rusija bude ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
djelovala
I prethodna na dva osnovu primje pogrešno
ra o~igledna iščitanih
su poameričkih
tvrda va`no in-- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
teresa
sti i rele ilivasentno
bude sti upustila
instituciona u djelovanje
lnog prisubez stvaprethodno
Evropske mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
proučenih
unije na zapa posljedica
dnom Balka koje nu,namjeravane
i to u robusnim akcijekapamogu cite- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
donijeti.
Kapacitet
ka pacitet ko Sjedinjenih
ji garantira, Državaako ni da{taostvare
drugo,ove onda ciljeve
nemo za-- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
visit
gu }no ćestod: obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
1.
lo ne adekvatnosti
ma u izobivlastitih lju! Evro resursa
pska va(vojnih njska ijednakosigurnokoli- sna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
ko finansijskih ili političkih)
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- i prestiža koji po naravi
mbestvari
na popristiže iz inteligentnog
litika (ESDP-CSDP) rije~iupravljanja
su, kategovlastitim
rije, po- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
poslovima;
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
2.
Ni ope čvrstoćerativnih odnosa
kapacisa teta,starim
ni ljudi, i novim saveznicima,
ni novca... Misija EUte- operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a neovih
sposobnosti življenja sa različitostima unutar au- se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
saveza, kao i sposobnosti
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja upravljanja međusobnim ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
napro neslaganjima;
sto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
3. nivoa do kojeg su se spremne odnositi se prema
Rusiji kao prema prioritetu svoje vrste, prije negoli
11
Tema broja
napOMEnE: Bosna i Hercegovina, rakteristikama svog geopolitičkog, ekonomskog i kulturnog po-
Originalni tekst ‘’Russia: stojanja. Oni su kroz historiju određivali mentalitet Rusa i politike
*
NA TO i Managing Contradictions’’,
Evropska unija objavljen je
kao poglavlje u knjizi America and a Changed World: A Question of ruske vlade, i ne postoji ništa što bi ih spriječilo da nastave sa time
Leadership (9781405198448 / 1405198443) by Robert Niblet, i u sadašnjosti”.
NATO,
Wiley-Blackwell/Chatham House, 2010. Objavljivanje u časopisu
15
Koncept vanjske politike usvojen je 28. juna 2000. a objavljen 7.
Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, odobrio je izdavač jula (na engleskom jeziku objavljen je istog dana u SWB) - u na-
Blackwell Publishing Ltd. stavku označen kao: Koncept.
znaš li svoj dug? Ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, obraćanje Nattional Press
16
1
Iako sam ja taj koji pretjerano koristi ovu frazu, njen pravi autor je
pjesnik i kritičar Remy de Goutmont. Clubu, Washington, DC. 27. aprila 2000.
2
Vjačeslav Kostikov, Trud, 22. februara 1994.
17
Naprimjer, izvještaj objavljen 18. aprila 2000. godine na ORT te-
3
”Sve u svemu, moramo priznati da smo pali na ispitu prepoznava- leviziji koja je pod državnom kontrolom glasio je ovako: ”Kijev
nja složenosti i opasne prirode procesa koji se odigravaju u našoj Evro pska uni
je siguran da će ja budući
umorirusko-ukrajinski
la se od sopstve ne biti
odnosi ambi cije prona-
zasnovani
vlastitoj zemlji, ali i u svijetu u cjelini. U svakom slučaju, pali smo na {ire
mnogonja na cjelinui pragmatičnijim
čvršćim evropske geogra fije. Po
klauzulama ku{aj
nego štouspo
je tosta do-
ispitu da im odgovorimo doraslim mjerama. Pokazali smo slabost, a sada
vlja njabioauslučaj.”
tenti~ne Istog kodanantiIzvestija
nentalne je donijela
geopočlanaklitikekojimijerago- u
slabi bivaju pogaženi. Dok im drugi pomažu, neki žele da nam preotmu vorio: ”Čini se da je novu predsjednik Rusije spreman na mnogo
začvršći
brinjapristup
vaju}ojprema je dezemljama
fanzivi. Zajednice
Po poruod kama iz Bruxelle-
onog koji je imao
sočne zalogaje. Pomažu im jer vjeruju da Rusija, kao jedna od glavnih
svjetskih nuklearnih sila, još uvijek predstavlja opasnost prema nekome,
jednaprethodnik…
sanjegov Evropa ipak ni je mo gu }a.
Topao stil u međusobnim odnosima Evro pska poizmeđu
liti~ka
pa se, stoga, ta opasnost mora ukloniti” (naglašavanje je moje). Tele- bi”braće
rokraci ja bilaustupa
Slavena” bi namjesto
jsretnihladnijem
ja da mostilu è nalik
otkana zaonaj
ti pripodu-
jem
vizijsko obraćanje predsjednika Putina naciji: 4. septembra 2004. u zetnički
punopra kojivnoće se~laprovoditi
nstvo Evro između pske vanjskih
unijepolitika
zemlja vezanih
ma zajednapa-
godine (BBC Summary of World Broadcasts: Former Soviet Uni- za drugu isključivo pravnim odredbama.”
on, 28. aprila 1994; u nastavku označeno kao: SWB).
18
Dmitri Trenin napisao je 2004. godine da će Moskva ”oslanjajući
neseizgu bi vjerodo
na osnaživanje stojnost po
ekonomskih vezalitidefinitivno
~ke i ekobiti noumske
prilici si le u
osigu-
4
James Sherr, ‹Living with Russia in the Post-Soviet Era›, Camber-
ekspa nziji. lojalnost zemalja članica CIS… Osnovni instrument
rati političku
Piše:
ley: Soviet Studies Nerzuk
Research Ćurak
Centre, paper F31, July 1992, p. 8.
5
Iskazano riječima državnog sekretara Grenadija Burbulisa, otvo- za realizaciju ”projekta CIS” bilo bi postizanje razumijevanje sa
renog prozapadnog liberala, ”ne postoji logika koja bi prijašnje Zaupravljačkim
nas je reelitama zerviran iz CIS-a.
status Stvaranje
barbara, i u susjednim
onih kojizemljamaostaju
sovjetske republike povratila na naš put. Zapad ih neće prihva- promoviranje interesnih grupa orijentiranih na Moskvu uz isto-
titi onakvima kakve one jesu”. Citirano u Jeff Chockel, ‹Russian vremeno postepeno slabljenje i neutraliziranje prozapadnih kru-
lnugova upra vu, “jer dugoročan
će zahtijevati kako je liijeveoma po nanaporanvela Karad”.rne‘Projekt
gijeva ko CIS-
Foreign Policy: Back to the Future?›, RFE/RL Research Report, 16
October 1992. mi- siNovi
ja, prioritet
Balkanruske je vanjske
podrupolitike?’
~je ko[Proyektje nijeSNG’-noviy
opravda lo
priori-
6
NATO mora Bosnu i
Zamjenik ministra vanjskih poslova Fedor Shelov-Kovedyayev, potetvjerossiyskoy
renje ve vneshney
likih sipolitiki?],
la da je februarsposobno 2004.da godine
se sa (primjerak
mo o seu-
Heruske
Strategija i taktike rcevanjske
govipolitike
nu uve stisusjedstvu
u novom u svoje [Strategiya biautorovom
stara”.1 posjedu).
I taktika vneshney politiki Rossii v novom zarubezh’ye], memorandum
19
Upravo zbog toga Koncept vanjske politike iz novembra 1992.
vlade, septembar sigu1992,rnostr. sne odaje,
4 (primjerak jer vodeći
u autorovom posjedu). navodi da će se Rusija ”snažno usprotiviti svakom pokušaju iz-
Zagradnje
to je po treban name
političko-vojnog tnuti upra
prisustva trećih vitelj,
državakoujizemljama
i na strakoje te-
7
Tako je u februaru 1993. godine Jeljcin pozvao Ujedinjene naci-
je i druge međunarodne organizacije da ”Rusiji dodijele posebne {koj
graniče(izgra dnja drà
s Rusijom”, va) ali”hitan”
dodajući i na sva kodne
zadatak vnoj razi”jedin-
osnaživanja ni {a-
ovlasti garantorasumira
vrei me nog na
stabilnosti” svipodručju
jeta, no si,Sovjetskog
bivšeg u ljestvenog
poruku vojno-strateškog
da gra|aniprostora” Balkana(Interfax,pripada 2. novembra
ju zoni go 1992).
log
ìVidjeti
vota, James Sherr andjeSteven Main,
ko ‹Russian and Ukrainian Per-
20
saveza. Učinio je to sa nadom da će takva podrška i uslijediti. svijetu u ko mu, ka to lucidno primje}u je
8 okvirekao:
Kao što je Kostikov rima posthla
”Rusija je velikadno
sila i ra tovske
počinje glasno da Ma
ceptions of Events in Yugoslavia›, Conflict Studies Research Cen-
rina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
to saopćava” (vidjeti bilješku iznad pod 2). tre, RMA Sandhurst, 25. aprila 1999: ”Najozbiljnija posljedica krize
Izjava izrečenage na opo litike, jednu27.vrstu duga u najednom
Kosovuza konu,
moglo bi pa
biti olegitimiziranje
golom ìvoantizapadnihtu, o ìvotu i smrti,
perspektiva
9
zatvorenom obraćanju aprila 1994. godine,
izvađena je i parcijalno parafrazirana od ITAR-TASS-a, SWB, 27. odlu
koje~u je izvansnage
umjerene zakouna. Ono
Rusiji do sada{to drže
danas podopa àmo upra
kontrolom. U naj--
prema Bosni. vogorem,
je pro aliizvo
dalekodnja odgoneuvjerljivog
log ìvota. slučaja
Tre}idasvi antizapadnjački
jet (a {ta smo ori-
aprila 1994.
jentirano rukovodstvo dođe na vlast (poslije Jeljcina), četiri vrste
10
Počevši od oktobra 1992. godine ministar vanjskih poslova Andrej dru go nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
Kozirjev naglasio je da će ”u budućnosti naša vanjska politika na- ishoda privukle bi interes: 1) ”oživljavanje” Rusije putem ”snažno”
sviregulirane
jet u koje mu ljudi politike
ekonomske imaju sa mo go
i putem li ìivot.
jakog Ipak,
velikog va`no
”slavenskog
staviti braniti vitalne interese Rusije, čak i u onim slučajevima kada
je takvo što suprotno interesima Zapada” (Izvestiya, 8. oktobra
jejezgra”
razumje (za tiUkrajinu
da je shva }anje po
potencijalne kojemu
nedaće); u svijedugoročna
2) ozbiljna tu ili di-
1992). Jevgenij Primakov je na ceremoniji zamjenjivanja Kozirjeva jepredanost
lu svijetaoživljavanja
postoji savojne mo go sileli Rusije;
ìvot 3) pre sudagdje
Balkan, o svićeje”obavje-
tu koji
u januaru 1996. godine definirao ”osnaženje centripetalnih ten- ništajna
je uteborba” meljen bitiniupisana
na kakao kvoj sredstvo
zakonizatopotkopavanje
sti. [tovi{e,saveznika
ozna-
dencija na teritoriji bivšeg SSSR-a ” prvim prioritetom ruske vanj- i klijenata Zapada; 4) potraga za ”strateškim partnerima” sa Indi-
kajom,dijeKinom,
la svije ta kao svi je ta go log ì
po mogućnosti arapskim zemljama i Iranom.
vo ta oblik je uvo |e-
ske politike.Transkript pres- konferencije. [Zapis› Press-Konferentsii njaPoteovom ritoripitanju
ja bezveoma zakosam nitoblizak
sti ilipogledu
zone go
Ministra inostrannieykh Del Russii E.M. Primakova], 12. januara 1996.
21
sirlog ìvota,
Andrewa koji
Wooda,
(prijevod je autorov) sekojiodjetanedavno
mo {iriiznio na sav
tvrdnjusvijet”.
da je 2Rusija ”poprilično glavni akter,
11
Ovaj je naglasak star koliko i nacrt vojne doktrine iz maja 1992. te da su politike Zapada prema njoj bile prije kontributivnog nego
odsudnog karaktera u pravilnom određivanju onoga što se dogo-
godine u kojem se navodi da ”Rusija polazi od stajališta da su [ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-
njena i sigurnost drugih CIS država neodvojive” i definira da ”pri- dilo”. ‹Reflections on Russia and the West›, REP Programme Pa-
snom
per08/01, i He rcegovi2008,
novembar nom,www.chathamhouse.org.uk/files/12710
“preddejtonskim” Kosovom,
sustvo” i ”razvijanje” stalnih snaga u neposrednim državama pred-
fru striranom
_1108russia Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
_west.
stavlja ”vonju opasnost”.
12
Vladimir Putin, ”Rusija na smjeni milenija”, govor, decembar 1999. okom
22
James srpskihSherr, ‘The naNew
cionaRussian
lista koIntelligence
ji ne prizna ju crno
Empire’, gorsku
Problems of
13
Energetska strategija Rusije do 2020. godine [Energeticheskaya naPost-Communism
cionalnu samo 42(6)
bitno(November-December
st) Crnom Gorom1995): i drà11-17.
vnopra-
23
Vidjeti, naprimjer,Vladimir Milov, predsjednik Instituta za energet-
strategiya rossii na period do 2020], Vlada Ruske Federacije, 28. au- vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
gusta 2003, br. 1234-g. ske politike (i bivši zamjenik ministra energetike), ‹The Power of
jom,
Oil ne andgo teritoInsecurity›,
Energy rij bez “be zli~ne za
Moscow: konitoof
Institute sti”, podru
Energy ~je
Policy,
14
Kao što je Putin rekao u svom Autor je vanredni
”milenijskom profesor
govoru”, Rusija je
na Fakultetu političkih naukaka-
goApril
log 2006;ìvota, TheoEU- koRussia
jemuDialogue:
i za koCompetition
jega odlu~u je inozemni
v Monopolies (Pa-
”bila i ostala velika sila. Ona je predestinirana nerazdvojivim
410
8 Univerziteta u Sarajevu. upra
ris: vlja
IFRI,~ki faktor, kad
septembar 2006);ho }e, koliInozemtsev,
Vladislav ko ho}e i ‹The {ta ho }e.
Resource
TajCurse and ko
onespo Russia›s
javajuEconomic
}i statusCrisis›,
}e osta Russia
ti duand
goEuroasia
trajna po Round-
zici- 45
Zamjenik
cije, kako ministra
to primje vanjskih
}uje {paposlova
nskiJevgenij
sociolog Gusarov
Castenalls,sastanku
„obi-
table Summary, Chatham House, London, mart 2009. OSCE-a u novembru 2000. godine rekao je: ”Mi smo upozoravali
ja ze ma lja re gi je, jer unu tra {nji akte ri po li ti ~kih iga ra ~no su zadovoljne svojim izoliranim ìvotom u svijetu
24
Autorove bilješke s ručka Valdai kluba, Moskva, 12. septembra naše partnere sa Zapada da se protivimo OSCE-ovom miješanju u
na2008.
postju go
godine.
slave nskom pro sto ru pe rma ne ntno {a lju teinterne
hnokra tskihzemalja
prilike agenci ja su
koje i vismještene
je}a mini stara od
istočno koBeča.
ji doOvoga
nose
po
25 ruke da ove dràve nisu sposobne da se same so-
Članice ove regionalne organizacije su bivše sovjetske republike: odlu ke”, 3
pa ne pri mje }u ju da nji hov bi ro
puta šaljemo jasan signal – nećemo dopustiti da se takvo što desi.” kra tski pri-
bom obliku
Armenija, ju kao samo
Azerbejdžan, odrìviKazahstan,
Bjelorusija, politi~kiKirgistan,
entiteti.Moldavija, stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
Financial Times, 23. januara 2001.
Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Iako je u inicijalnom 46
proVladimir
izvodiPutin,
novo‹Speech
sigurnoatsno the staMunich
nje, veConference
} postojeon}eSecurity
prika-
osnivanju Ukrajina pristupila članstvu, njeno ministarstvo insistira na Policy›, Munich, 10. februara 2007, citirano http://kremlin.ru
(Pri mjera radi, nacionalisti~ki dijelovi srpske etni~ke za- zu je kao kva li ta ti vno no vo. Ti pski pri mjer ova kvog
tome da formalno nije članica jer nikada nije potpisala povelju ove 47
Izjava zamjenika ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška:
jedni ce u Crnoj
organizacije. GruzijaGo je ri, u pe
istupila iz rspe ktinakon
članstva vi, mo gu2008.
rata se po liti~ki
godine. odno
”Proširenje NATO-a predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju ro
sa je Bo sna i He rce go vi na, u ko joj su me |u na de--
koAndrew
26 nstituiraC.ti Kuchins
kao reme ti la ~ki fa ktor no ve
and Thomas Sanderson, ‘ Central Asia’s drà ve, kao dnestabilizacije sigurnosti u Evropi” (”Rasshirenie NATO chervato de--
orga ni za ci je i age nci je bi ro kra tizi ra ne i ne dje lo tvo
svonorthern
jevrsnaexposure,
'republiNew ka srpska’
York Times,u5.tki vu crno
augusta 2009:go”Uzbečki
rske drà -
zva- rne. A zemlja
stabilizatsiey je, ka
situatsii ìmo i to
v Evrope”), na ovom
2 aprila mjestu, dupke
2009, http://rian.ru/poli-
ničnici su duboko sumnjičavi prema
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog Moskvi. Mišljenja su da Rusija pu tics/20090402/16679611.html.
na oru `ja! Si gu rno sna ku ltu ra uo p}e se nije razvila,
u nastavku nestabilnosti u Afganistanu vidi najbolje zadovoljenje
neObiluje mnoštvom nedorečenosti koje su opasno selektivne,
48
jedi nstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- ma tra nsfe ra od mi li ta ri sti ~ke ku ltu re na silja u demi-
svojih interesa.” podložne vlastitom povinovanju raznorodnim faktorima (članovi
ciona
27 lnog na
‘Poslanica cionalisti~kog
predsjedniku Ukrajine zahtje va. Juščenku’
Viktoru A izjava [Obrashche-
premijera lita ri zira nu ku ltu ru po vje re nja.
6-11), ili bremenite potencijalnim ugrozbama autonomije saveza u
Renie
pukbliprezidnty
ke Srpske Mi lo ra da Do di ka ko ju
ukrainiy Viktory Yuschchenko], http://kremlin.ruje svo jevreme- cjelini.Također, njihova poduzimanja nose dozu tajnosti (član 3), te
28
dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be-
noKoncept. Dasadržavaju
vidimoraznovrsne
{ta je ondaprovizije koje ne mogu obavezati
taj ESDP-CSDP jerje
koji je svo suvapo-
29
Dmitrij
zbje dnostiMedvedev,
i sigurno ‹Obraćanje federalnoj tre
sti, koja...bi... skupštini
balo Ruske
reduko Federa-
vati, svojoj biti otvorene mnogostrukim interpretacijama.
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU- (npr. triput
cije› [Poslanie Federal›nomy Sobraniu Rossiyskoy Federatsii], 5. novem- ponovljena obligacija u čl. 1 i 2 o tome da se ne može djelovati u
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- FOR-ovu
pravcu kojiope raciju na
bi utjecao Althea.
”sigurnost bilo koje druge potpisnice”).
bra 2008, Predsjednička web stranica, a na engleskom i u SWB.
stiRazgovor
30 ma bezbje s dno sti i sigurno
televizijskom sti, po
kućom NTV novno u prvi2008.
31. augusta plangodine,
stav- 49
Vidjeti npr. The Right Direction for US Policy toward Russia: A Report
ljaobjavljen
sigurnonasna pi ta nja ko ja se ne
predsjedničkoj web stranici istog dana. iscrplju ju sa mo u sferi ESDP
of the (na osnovu Lion
US Commission saPolicy
bonskog towardugo vorakojeg
Russia, izvejedeizdao
na jeBelfer
no-
reKoncept.
31
forme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- Center for Science & International Affairs,
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci- koji djeluje pri Harvard
Tekst Kennedy School i Nixon Center, March 2009. Komisija na čijem
32
~ke poliobraćanja
cije, ve}Alekseja uklju~uMillera ju i sva ambasadorima
druga siguzemalja rnosnaEU,piMo- ta- ona lnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
skva, 16. aprila 2006. godine, str. 1[Rasshriprovks visystupleniya Pre- su čelu bili senatori Chuck Hagel i Gary Hart, a vođena od Dmi-
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, potrija
litike. Histo
Simesa, bilarijski, generiod
je sačinjena ra 22se trenutna
iz neuspje {nogpolitičara,
ili bivša konce-
dedatelya Pravleniya OAO ‹Gazprom› Alekseya Millera na vstreche s
traposlami
fficingstranitd. Evropeyskogo
To zna~i daSoiuza Dodiv ko va izjaposla
rezidntsii va, iAustrii].
kao latenci- pta
javna dužnosnika, diplomata ili stručnjaka.Vidjeti također i1954),
EOZ (Evro pska odbra mbe na za je dni ca, Robert
ja Vladimir
33 i kao teVorontkov
ndencija, (Direktor pretenduOdjela je na po vra tak
za panevropsku dijelasaradnju,
nadle- Ugo vora svjedočenje
Legvold, iz Maastripred chtaHouse(1993), Amste
Foreign rdaCommittee,
Affairs ma (1999)USi
`noMVPsti Rusije),
iz naj{i‹Izjava
re sigu narno sne sferesastanku
zajedničkom u entite tsko okriForuma
OSCE-ovog lje {to NiCongress,
ce. ”Suve 25.re February
nitetsko-po2009; liThomas
ti~ki” Graham,
limiti one Resurgent
mogu}a Russia
vali
and US Purposes (New York: The Century Foundation, April 2009);
Bozasnusigurnosnu
i Hercesaradnjugovinu vra i OSCE-ovog
}a u krugStalnog nekihvijeća›,
institu15. septem-
ciona lno sui ko nsti tu ira nje uspje {ne si gu rno sno-odbra
US- Russia Relations: Facing Reality Pragmatically (Project Co-Di-
mbe ne ali-
bra 2009, FSC-PC, DEL.28/09, www.osce.org
ve } ri je {e nih pi ta nja, pa }e se, ne tre ba odba citi ni tu janse
rectors: Andrew Kuchins and Thomas Gomart) (Washington, DC:-
za Evro pu, pa je to kom hla dnog ra ta ulo gu ~u va
34
‹Izjava Sergeia Lavrova na uvodnoj sesiji OSCE-ove godišnje pre-
gledne konferencije o sigurnosti›, 23. juna 2009. no vom vre me nu po no - raCSIS
zapa & dne Evro
IFRI, July pe pre
2008), p. 6.uzeo NATO. Odbrana Evrope,
vno
35 iscrplji va ti u pi ta nji ma si gu rno sne
Za smionu procjenu ovih budućih dogovora, vidjeti Pjotr Belov, na ravi, osta vlja ju- faWood,
50
kti~ki ’Reflections
sve do daon theovi
nas, Russia
si oand the West’.
SAD-u bez obzira na to
{to je institucionalnim razvojem EvropskeAdvanced
James Sherr in Conflict Studies Research Centre, Rese-
51
}i ‘Experts
postrani izgradnju
Concerned about uvje ta zaNuclear
Russia’s ekonoDeterrence
mski i kuPotenti-lturni unije do {lo
al’spe
, Interfax, citirano u Johnson’s Russia List, vu
ubuduće arch and Assessment Group, Ministry of Defence, ’Material Offered
pro ritet gra |ana. Ako sam u pra s preoznačen
thodnom kao doin stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro
Evidence to the House of Commons Foreign Affairs Committee’,
psku si gu rno -
JRL, 30. novembra 2009. Za nešto umjereniju procjenu vidjeti Pavel
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbra mbe nu po li ti ku. No, ia ko
May 2007; HCDC, Russia: A New Confrontation, Tenth Report of je ESDP do bio
Baev, ‘Strategic Count Down and Russia’s Escalating Instability’ ,
ktu re poDaily
Euroasia liti~kog Monitor siste ma, napro
(Washington stoJames
DC: biti Town
„osuFoundation).
|ena“ na noSession
ve “na2008-09,
dle`nonaručen
sti i struodktu re”,ofko
House je su omo
Common gu}ile30.“ko
i štampan juna-
noVladimir
36 ve fazePutin, ideolo {kih su ko blja va nja i na no ve
‹Rusija mora izgraditi projektile za suprotstavljanje ira cionalne 2009.
ri{te njegodine,
vojnihpp.ka EVpa134-
citeta”40, http://www.publications.parliament.
ali i zna~ajne “civilne aspe-
uk/pa/cm200809/cmselect/cmdfence/ 276/276.pdf
vrtnje u krug. \avolov krug.)
američkoj ABM prijetnji›, ITAR-TASS, 29. decembra 2009 (Citira- kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
no u SWB).
52
Samuel Charap (with Laura Conley, Peter Juul, Andrew Light and
Julian Wong), After the ’Reset’: A Strategy and New Agenda for US-
37
Sastanak s Valdai klubom, 10. septembar 2009.
I pre thodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “na dna ci ona lna struktu
Russia Policy (Washington, DC:ra”, ve}for
Center jeAmerican
konceptProgress,u velikoj
July
38
Grupa koju čine: Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija,
stiTadžikistan
i relevantno sti institucionalnog prisustva Evropske
i Turkmenistan. mje ri ovi
2009), pp.san3ff. o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
uniJacob
39 je naKipp,zapa dnom
‹More Reboot Balka ornu,
a Real i to u robu
Strategic snim kapa
Overload?›, cite-
Euroasia kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
tima mo}i.
Defence No,6va
Monitor lja se
(229) (14.su o~iti s ne
decembra spoJamestown
2009), sobno{}uFounda- Evro- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
petion,
daWashinton,
izgradi svoj DC.sigurnosni identitet i institucionalni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
kaMarléne koji gaBeyond
pacitetLaurelle, the Afgan Trauma: Russia›s Return to Afgha-
40
rantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
nistan (Washington, DC: Jamestown Foundation), august 2009.
gu
41 }no st obno ve na si lja. To je tako malo, ali ni toga ma-
O aferi Arktičko more vidjeti Yuliya Latynina, ‹Recovered ship may
i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
lo have
nema u izo bi lju!
been delivering Russian arms Evro pskatova njska
Syria i sigu
or Iran›, rnosna
Novaya Ga- citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
pozeta,
litika21.(CFSP)
augusta 2009, te iz(citirano
nje izveude na sii ‹Missing
SWB); gurnosna i odbra
channel pirate-
mbeshipnacarried
politika Russian arms for Iran›,
(ESDP-CSDP) Sunday
rije ~i su,Times,
katego 6. septembra
rije, po- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
2009. O Netanyahu vidjeti ‹Israeli Prime Minister paid secret visit
jmo vi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
to Russia – 7. septembra ‹ Yediot Abaronot (citirano u SWB, 9 sep-
Nitembra
opera2009.);
tivnih ika pacite
‹Israeli ta, ni ljubehind
President di, ni US-Russian
novca... Miaccord sija EU -
not operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra na mi si ja
to deploy missiles›, Ma›ariv, 21. septembra 2009 (citirano u SWB). NA TO-a, a ne au - se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
te
42
nti ~na evro
Autorov pska
privatni ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja
intervju. ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
43
na Russia
prosto Profile,
sabire Sedmični
evropski panel sieksperata,
gurnosni‹Bad proSigns
blem foruRussia
ta~anin ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
the Post-Soviet Space› , uvod Vladimir Frolov, 31. jula 2009.
44
Ibid.
11
U fokusu
Tema broja
Šta očekuje
Bosna vojnike iz BiH
i Hercegovina,
u Afganistanu
Helmand,
NA TO,
geografi
znaš jadug?
li svoj nesigurnosti
Iz vojne baze Dubrave kod Tuzle krenulo je 45 pripadni-
ka prve rotacije pješadijske jedinice OSBiH, među koji-
ma je i jedna žena. Oni će biti u sastavu danske borbene
grupe i osiguravat će, zajedno s koalicijskim partnerima,
dvije vojne baze u rizičnoj provinciji Helmand na jugu
Afganistana. Svi vojnici dobrovoljno su se prijavili da
sudjeluju u misiji ISAF i tamo će provesti šest mjeseci,
kada će ih početkom proljeća naredne godine zamijeniti
druga rotacija.
ekspanziji.
Piše:Muhamed
Piše: Nerzuk Ću rak
Jusić
* * *
Sigurnosno gledano, prema UNDSS1-ovom izvještaju,
Bosna i Hercegovina je 15. postoje tri uočljiva geografska područja u Helmandu, i
NATO mo ra Bosvoju
snu i prvu to: sjever, centar i jug. Najteža je situacija u sjevernim
oktobra uputila povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
gradovima1 provincije Nawzad, Musa Qali, Sangin Qali,
HercegoOružanih
jedinicu vinu uvestisnaga
u svouje bi stara”.
Baghranu, Washeeru ili Kajaki, jer je u njima posljednjih
sigurnopodrške
misiju sne odamiru
je, jerISAF
vodeći godina bilo najviše borbi i smatraju se najopasnijim di-
Zato je
jelom potre
regije ban name
i zemlje. Joštnu
odtikraja
upra2006.
vitelj, iko ji i na stra
početka 2007.te-
vojno-politički Security
savez
(International situacija se u tom dijelu Afganistana konstantno pogor--
suvremenog svijeta, nosi, u lje po
šava ruku da gra
i pripadnici |anisuBatulka
ISAF-a na pri
vodili nekepada odjunajozbiljnijih
zoni golog
Assistance Force) u Islamsku ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka ko to lu ci dno primje}uje
okvirima po sthladnoratovske vojnih operacija protiv Talibana i drugih antisavezničkih
Republiku Afganistan iMa rina Grìnimilitanata,
antivladinih }, “vlada au tetosuritet {to niujetim
upravo utebitkama
meljen nii
geopolitike, jednu vrstu duga u je dnom za ko nu, pa o go lom
napadima improviziranim eksplozivnim napravama ìvo tu, o ì vo tu i smrti,
save-
odlu ~u je izvan za ko na. Ono {to da
znici izgubili najveći broj vojnika.Tako su britanske trupenas opa à mo upra-
prema Bosni.
uvoSanginu
je proizvo dnja trećinu
izgubile golog ìod vota. 337Tre }i svijetkoliko
vojnika (a {tasusmo do
dru go ne go tre
sada izgubile u tom ratu.2}i svi jet, op. N.].) sa da se po kazuje kao
je razumjedio
Centralni ti da je shva}aunje
provincije koji poće,
koprema
jemu udosad svijetudostu-
ili di-
je lu svi je ta po sto ji sa mo go li ìvot
pnim podacima, biti upućeni vojnici iz Bosne i Herce- pre su da o svi je tu koji
govine i gdje se nalazi glavni grad Lashkargah te četiri-
ka dijedistrikta
druga la svijetaneštokao svijejemirniji,
ta gologaliìjoš votauvijek
oblikjeje izrazito
uvo|e-
nja teritoriIako
nesiguran. ja bez i tu,zaprema
konitopriznanju
sti ili zonelokalnih
golog ìzvaničnika
vota, koji
se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
vlada i ISAF-a, jedva da imaju bilo kakvu kontrolu izvan
gradskog okruga gdje su vladini ciljevi pod konstantnim
[ta je drugo
napadima. 3 jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

frustridio,
Južni ranomu kojem Srbijom, samodistrikti
se nalaze stalnomGarm (ali podSer,bu dnimi
Dishu
okom srpskih
Reg-i-khan nacigraniči
Nishin, onalistasakoBalučistanom
ji ne priznajuucrno gorsku
susjednom
nacionalnui poseban
Pakistanu samobitno jest) Crnom Go
sigurnosni rom si drà
izazov vnopra
obzirom na-
to da godinama razne paravojne formacije imaju skoro-
vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do ni
jom, negokontrolu
potpunu teritorij bez nad “be zli~ne zapodručjem
graničnim konitosti”, južnopodru~je od
Autor je bosanskohercegovački
golog Helmand,
rijeke ìvota, o gdje kojemu i za kojegai afganistanske
su savezničke odlu~uje inoze mni
trupe
510
0 teologui Sarajevu.
Univerziteta publicist upravlja~ki
izvodile samo faktor,
brze kad napadeho}e, koliko ho
i ofanzive, ali}e i {ta
nisu ho}e.us-
uspjele
postaviti
Taj onespo trajnu
kojava kontrolu.
ju}i status S obzirom
}e ostati na dugo to tra
dajnaje granica
pozici- Kriminalne
cije, kako toskupine
primje}usuje također
{panski so jedan
ciologodCanajvećih iza--
stells, „obi
s Pakistanom
ja zemalja regiod je,suštinskog
jer unutraznačaja{nji akte za,rikako
politiih~kih
saveznici
igara zova.
~no su Iako se vo
zado njihovi napadi
ljne svo jim izočesto pripisuju
liranim ìvotom talibanima
u svijetui
nazivaju,
na postjupobunjenike
goslavenskom zbog pro podrške
storu pe u rma
logistici
nentno i ljudstvu
{alju pobunjenicima,
tehnokratskih age brojni
ncijanapadi dužmiglavne
i vije}a nistarasaobraćajnice
koji donose
koja
po dolazi
ruke da oveod susjednih
dràve niislamističkih
su sposobneelemenata da se same međuso- poznate
odluke”,3kao pa The
ne priRing
mje}u Road
ju daustvari
njihov su puke
biro pljačke
kratski pri-
lokalnim
bom oblikuBalušijima
ju kao saimo paštunskim
odrìvi poplemenima,
liti~ki entiteti. može se koje organiziraju razne kriminalne skupine.
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne Isto važi
očekivati da će tim područjem biti jako teško ovladati. ipro
za izvo
otmice
di nostranih
vo sigurnohumanitarnih
sno stanje, radnika
ve} posto i drugih
je}e privla-
ka-
Zatomje
(Pri nije
rapretjerano
radi, naciona reći
listida~kićedise
jelojedna od ključnih
vi srpske etni~kebitki za- dinih dužnosnika kojima je često
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ova jedini cilj plaćanje
kvog
zadni
je Afganistan
ce u Crnoj voditi
Gori, bašu upeHelmandu
rspektivi, mo i dagu ćeseodponjenog
liti~ki otkupnine. 7
ishoda
konstituzavisiti
irati kao budućnost
remetilaove ~ki nestabilne
faktor nove zemlje.
dràve, kao dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo-
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Većina
rne. A tih paravojnih
zemlja je, kaìmo formacija
i to nakoristi
ovom slične
mjestu,jeftine
dupkei
Sigurnosni
ve, dodu{e,izazovi bar zazbog sada,kojihbez se teriHelmand
torijalno-entismatratetskognaj- efikasne
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije raskoro
taktike (low-cost/high-effect), koje su zvila,
opasnijom afganistanskom pokrajinom
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira su brojni. U toj- pa
nemaprepisane
transferaiz iračkog
od militakonflikta.
risti~ke kuPrema postojećim
lture na silja u demi iz--
regiji djeluju brojne antisavezničke
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera i antivladine paravoj- vještajima najčešća su pogubljenja,
litariziranu kulturu povjerenja. otmice, samoubilački
ne
Repu formacije
blike Srpske kojeMi selonajčešće
rada Dodinazivajuka koju talibanima
je svojevreme iako- napadi i napadi improviziranim eksplozivnim napravama
tu
noimadaoi Oslo
pripadnika
bo|enjudrugihda je RS islamističkih
dala ovla{teorganizacija,
nja iz oblastiabe ne- (Improvised
Da vidimo {ta Explosive
je onda Devices – IEDs). ko
taj ESDP-CSDP Napadi
ji je svosujenaj-
va-
samo talibana koji tradicionalno imaju
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, podršku među češće
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini krozvladi-
usmjereni prema Afganistancima koji rade u EU-
Paštunima,
odnosno pokao dijelišto
ti nasu simpatizeri
dle`no st entitetapakistanske
i dràve BiHorgani-u obla- nim institucijama
FOR-ovu operaciiliju za saveznike, humanitarnim radnici-
Althea.
zacije El-Džema el-Islamijja
stima bezbjednosti i sigurnosti, pono koji djeluju
vno umeđu
prvi pakistan-
plan stav- ma i pripadnicima savezničkih snaga.8
skim
lja sigui rno
afganistanskim
sna pitanja ko Balušijima 4
, te strani
ja se ne iscrplju ju sadobrovoljci
mo u sferi ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
koji se najčešće
reforme i institucismatraju
onalne izgrapripadnicima
dnje bosaAl-Qaide.
nskoherceIako govaje- Svaobzirom
operatina vnatoskra
da je,}eniprema
ca CSDP)izjavama vrhu dostupnim
nac je insti javno-
tuci-
teško utvrditi ko se to tačno smatra članom Al-Qaide, sti od zvaničnika Ministarstva odbrane BiH, predviđeno
obično se misli na strane elemente okupljene oko ide- da pripadnici Oružanih snaga budu smješteni u kasarni i
je internacionalnog džihada. Brojna su imena pod kojim da ne učestvuju u direktnim vojnim operacijama, ostaje
takve organizacije djeluju, što se najbolje može vidjeti u da će najveća opasnost za naše vojnike biti upravo od
lokalnoj afganistanskoj štampi. A uvid u kompleksnost IED napada za vrijeme kretanja, ako to njihovi zadaci
organizacijske strukture borbenih grupa koje djeluju budu nalagali, do i od baze. Do sada su savezničke snage
u Helmandu i među kojima svakodnevno nastaju nove uložile mnogo znanja i novca kako bi iznašle efikasne
frakcije i savezništva daje tekst Waliullahe Rahmanija o tehnike borbe protiv napada improviziranim eksplo-
formiranju vojne frakcije Jaish al-Mahdi5 iz kojeg se vidi zivnim napravama, ali su one još uvijek izrazito ubojito
da je za formiranje paravojne formacije nekada dovoljno oružje.9 Druga ozbiljna opasnost za vojnike smještene
imati jednog karizmatičnog lidera koji će sam formirati
u danskim bazama mogu biti minobacački napadi koji
prospeiriideologiju
ciljeve tet gra|ana. Ako sam
borbene grupe.u pravu s prethodnom do stvara
postaju njačešće
sve uslovakorištena
za samotaktikastalniju talibana
evropsku sigurno
i onih koji-
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbra mbe 10nu politiku. No, iako je ESDP dobio
dijele njihov cilj . Međutim, ne treba isključiti ni mo-
kture
Sve politi~kog
u svemu, vojnicisiste
izma,
Bosne napro sto biti „osu
i Hercegovine idu|ena na“
terenna nove “nadirektnih
gućnost dle`nosti pješadijskih
i strukture”,napada koje suna omo gu}ikoji
bazu, le “ko su-
no ve faze ide olo {kih suko blja va nja i
gdje djeluje vrlo šarolik i nepredvidiv paravojni pokret, na no ve ira ciona lne ri {te nje vo jnih ka pa
također evidentirani u toj regiji.ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne aspe -
vrtnje
koji neubirakrug. \avonilovtaktiku
ciljeve krug.)kako da prisilio saveznike kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
na povlačenje. Većina tih pobunjenika ima bogato vojno ESDP-a, se
Situacija jo{u uvi jek ne pogoršava
provinciji uspijeva dai sa se svakim
konstitu ira kao
saveznič-
I prethodna
iskustvo dva primje
s obzirom na to ra da
o~ise gleAfganistan
dna su potvrda va`no-
desetljećima kim napadom u kojem stradaju afganistanski civilive
“na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve } je ko nce pt u likoj
jer se
nalazi u ratovima i mnogi od njih su prekaljeni gerilski pri su stva Evro pske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su
te žrtve koriste kao ”dokaz” savezničkog neprijateljstvara dnji”, da kle o po liti-
borci koji su usavršili gerilske taktike i vrlo brzo secipri-
uni je na za pa dnom Ba lka nu, i to u ro bu snim ka pa te- kama afganistanskom
prema dràva ~lanica narodu. Evropske Iako uniNATO
je. Iako je jo{ za
komanda na
tima mo}i. novim
lagođavaju lja se suo~iti szbog
No, vaneprijateljima, nespo sobno
čega {}u Evro-
predstavljaju 2003. go
terenu, alidiinu bilo pla
zemlje čijinivojnici
rano rasuzviraspoređeni
janje ESDP-a(sjetimo na na-
pe da izgra di svoj si gu rno
žilav zalogaj i za najmoćnije NATO armije.sni ide nti tet i insti tu cionalni ~inslučaja
se koji }eNjemačke
osigurati bri selsku vo
i političke jskukoju
bure od “60.000
je to izazvalo ljudi
u domovini nakon što su objavljeni izvještaji o greška- dni ka va zdu ho plo vstva
gu }nosttzv.
Pored obno ve nasilja.tu
pobunjenika Tosuje itailegalne
ko malo, ali nigrupe
vojne toga (Ille-
ma- i movojnika
ma rnariceBundestaga
za 100 broudokojima va i 400 su avi ona”,civili),
stradali tako ka pa-
tvrde
gally Armed Groups – IAG), koje su ustvari polulegalne njska i si gu rno sna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da le
kako čine sve kako bi se izbjegle civilne žrtve i ono štoko. 4
politikasigurnosne
vladine (CFSP) te trupe iz nje koje
izvede su na sigurno
se otele sna i odbra
kontroli. 6
To su- nazivaju kolateralnom štetom, ti nemili događaji se ipak
mbenagrupe
razne politipolicijskih
ka (ESDP-CSDP) rezervista rijei~ispecijalnih
su, kategopostrojbi
rije, po- Lisabonskim
dešavaju. 11 ugovorom konstituirana je Evropska od-
jmovi...
koje iza kojih, daodnelokalnog
su oformljene ma NATO-a, ne bi bikako
stanovništva lo ni~e biga.
se brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ni
borile uz vladine snage i držale kontrolu nad teritori--
ope rati vnih kapa ci te ta, ni lju di, ni no vca... Mi sija EU operativnih
Nažalost, kapacite
Helmand ta EU-a
drži još jedan u sfeneslavni
ri odbrarekord.
ne, ali opet Nai-
FOR-a
jom, a kojeu BiH sujeustvari
transfo rmirana
lojalne samo misilokalnim
ja NATO-a, a ne au-i
moćnicima se stje ~e do jam o ispu nja va nju
me, to je regija u Afganistanu u kojoj se proizvodi bi ro kra tskog nanajviše
loga a
te nti~na evro
vlastitim pska ideVremenom
interesima. ja. Ovo je pre su o{tra ocjena, ali
te formacije koja
postale ne stvarnoj
opijuma. 12 namjepokušaj
Nijedan ri konstida tucisejeonemogući
evropske vo uzgojjske.maka
5
Ia-
na
diopro sto sabire
problema, evro
a ne pski sigu
rješenja. rnosniprogram
Postoji problemkoji u ta ~an
pred- ikodasesena horizo
unište ntuzasijana
već ta ideja, ideja
polja evro
nije dao pske vojske,
nikakve po-
rezul-
sud, za koji sam potakvih
viđa razoružavanje tvrdu formacija,
dobio i toali kom stru~nogubo
je trenutno za-- tate.
javljuMilioni
je kao dolaralogi~na su popotrošeni
sljedica na tzv.dnje
izgra proces eradi-
kompre-
ra vka jer
stoju u Bru xellesu.
bi samo Naime,
stvorio nove brisukobe.
selske evropske institu- kacije,
henzivnog ali osiminstidesetina
tucionamrtvihlnog pripadnika
logosa EU-a, Ministarstva
njeno 51
11
Tema broja
unutrašnjih poslova
Bosnakoji su spaljivali polja ostao je jedan
i Hercegovina, napOMEnE:
još gori problem,
NATO a toi je da je proces
Evropska unijauništavanja jedi-
nog izvora prihoda za većinu stanovnika tog područja 1
United Nations Department of Safety and Security ili UNDSS iz-
gurnuo mnoge od njih u ruke talibana i pretvorio ih u vještaji se mogu pogledati na https://dss.un.org/dssweb/
NATO,
neprijatelje vlade i savezničkih snaga. Zato se NATO-sa-
vez nalazi u dilemi. Ako se upuste u rat protiv uzgajivača
2
Owen Bowcott, ”Two British soldiers killed in Afghanistan explo-
sion”, Guardian, 19. 9. 2010.
znaš li svoj dug?

3
BBC, ”Nato forces in Afghanistan to launch Helmand operation”,
maka, okreću ih protiv sebe, a ako ne poduzimaju ništa 25. 1. 2010. (http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8478220.stm, pri-
onda ostavljaju talibanima, pobunjenicima i kriminalnim stupljeno, 6. 10. 2010)
grupama koje kontroliraju trgovinu opijumom nepresu- 4
O djelovanju El-Džema el-Islamijja u susjednoj pakistanskoj pro-
šan izvor finansija. Zato je jedini način da se lokalnom vinciji Balučistan i među afganistanskim Balušijima pogledaj tekst
Evro pska unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
Malik Siraj Akbar, ”Religion as a panacea for Baloch nationa-
stanovništvu osigura alternativan izvor prihoda, a to se {ire
lism” na
nja cjelinuu evro
objavljen prvom pske
broju geponovno
ografije.pokrenutog
Poku{aj uspo sta-
pakistan-
ne može bez razvoja ekonomije i investicija. Toga, opet, vlja nja au te nti ~ne ko nti ne nta lne ge opo
skog ljevičarskog časopisa View Point (http://www.viewpointonli- li ti ke mi ra u
nema dok se ne popravi sigurnosna situacija. A sigurne.net/). (Tekst se može pročitati na
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- linku: http://thebalochhal.
nosti nema dok se ne pobijede talibani. A talibani se ne sacom/2010/05/religion-as-a-panacea-for-baloch-nationalism/
jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka pri-
mogu pobijediti dok god imaju stalne izvore prihoda od stupljeno, 5. 10. 2010)
5birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem
opijuma, a opijum... i opet sve u krug. Waliullah Rahmani, ”Al-Qaeda Uses Jaish al-Mahdi to Gain Control
u over
puno pravnoProvince”,
Helmand ~lanstvoTerrorism
Evropske Focusuni je ze4 mlja
Volume: Issue:ma zapa-
34, 2007.
6dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
NABDP / MRRD, ”Provincial Development Plan, Helmand : Pro-
E u taj začarani krug odlaze bosanskohercegovački voj- nevincial
izgubiProfile”, dostoAfghanistan
vjeroprema jnost poliStatistical
ti~ke i ekoYearbook,
nomske 2006,siCen-
le u
nici, da li zbog mogućnosti za zaradu koju teško da ika- tral
ekspa Statistics
nzi ji. Office str. 12.
da mogu dostići Piše: Nerzuk Ću
u domovini rak istinske patriotske
ili zbog 7
Ibid, str. 12.
želje da angažmanom u Afganistanu doprinesu kredibili- 8
Security and Development Policy Group, ”Helmand At War- The
ZaChanging
nas jeNaturerezervi Of ran status bainrba
The Insurgency ra, onih
Southern koji osta
Afghanistan and ju
its
tetu Bosne i Hercegovine i njenom bržem putu ka NA-
izvan
Effectscion
viliThe
zaciFuture
jskih ofziThe
dinaCountry”,
i zahtije vaju sta
London, junilnu
2006,impe rija-
str. 30.
TO-u, teško je znati. Politička odluka je donesena, i sada 9
lnu
Johnupra vu, “jerThomas
Hollywood, kako je lijepoRyan
Sullivan, nave la KaDavid
Keefe, rnegiNealy,
jeva ko and-
je na pripadnicima Oružanih snaga da se suoče sa svim Walter L. Perry, Targeting IED Networks in Iraq, Santa Monica,
izazovima kojiNA ih očekuju
TO mo u Helmandu.
ra Bosnu i Istraživanje korporacije RAND koje će tek biti objavljeno, a u
pokojem
vjeresenjepremavelikih sila da je sposobno da se samo o se-
najavi pravi pregled svih taktika i tehnika koje su
Naravno, ima iHe rce govinekih
nu uve sti uZajedničke
svoje ko- bisaveznici
stara”.koristili
1
onih, poput članova kao bi se borili protiv IED-a.
misije za odbranu
10
Raymond Whitaker i Marie Woolf, ”Third British soldier in three days
siguirno
sigurnost
sne oda Parlamenta BiHdeći
je, jer vo s kojima
The Independent,
je autor ovih redaka pripremajući tekst razgovarao, koji Zakilled
to jein po
mortartrebanattacknainmeHelmand”,
tnuti upra vitelj, koji29.i 7. na2007.
strate-
smatraju da sevo jno-po litirizika
čki mogao
savez smanjiti da nije {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj raofzidelibe-
11
Jon BooneI i Ali Safi, ”Helmand residents accuse NATO ni {a-
značajan dio rate attack on civilians”, Guardian, 27. 7. 2010.
bilo ”političkesu vremenog
zajedljivosti” kojasvi
jeje ta, nosi,
odbacila u
mogućnost lje
12 po ru ku da gra |a ni Ba lka na pri pa
Security and Development Policy Group, ”Helmand At War- The
da ju zo ni go log
da vojnici iz Bosne i Hercegovine budu raspoređeni s ìChanging
vota, sviNaturejetu uOfko je mu, ka ko to lu ci dno pri
The Insurgency in Southern Afghanistan and its mje }u je
okvirima posthladnoratovske Ma rina on
Effects GrìTheniFuture
}, “vla of da
Theau toritetLondon,
Country”, {to nije juniute mestr.
2006, ljen
43.ni
turskim vojnim kontingentnom u neborbenim misijama
geopo
u daleko sigurnijem litike,■jednu vrstu duga
Kabulu. u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,

510
U fokusu
OSBiH
Taj onespokoja u tus
vaju}i sta Afganistanu
}e ostati dugotrajna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
Naše iskustvo bit će ključno

za uspjeh misije u Helmandu
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Pukovnik
rne. A zeHazim mlja je,Hodžić
kaìmoje iinstruktor
to na ovom u Centru
mjestu,zaduobu- pke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog ku
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije Opera-
za operacije podrške miru (Peace Support razvila,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- tions
nemaTraining
transferaCenterod mili–taPSOTC)
risti~ke ku u ltuButmiru.
re nasiljaUzu de majo-
mi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera ra Roberta Beljana
litariziranu kulturu povjerenja. jedan je od dvaju oficira Oružanih
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- snaga BiH (OSBiH) koji su u martu 2009. upućeni u
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- sastav
Da vidikontingenta
mo {ta je onda danskih oružanih snaga
taj ESDP-CSDP kojiujeprovinciju
svoje va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, Helmand
treno kr{tenje doìvio u Bosni i HercegoOSBiH
u Afganistanu, a kao doprinos vini kroz među-
EU-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- narodnim naporima
FOR-ovu operaciju Althea. za stabilizaciju prilika u toj zemlji.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- Pukovnik Hodžić u Helmandu je proveo pet mjeseci, a
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi njegova iskustva korištena su za pripremu prvog kontin-
genta pripadnika OSBiH koji je ove jeseni raspoređen
reforme i instiRazgovarali:
tucionalne izgradnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
Daniel upravo u Helmandu.
~ke policije, ve } ukljuOmeragić i Vlado
~uju i sva dru ga siAzinović
gurnosna pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
U sastavu danske borbene grupe obavljali smo poslove
Moramo biti realni i reći da štabnih oficira, uglavnom vezanih za planiranje aktivnosti.
Pored toga, bio sam uključen i u posebne aktivnosti
sesinaši
`nosti iz naj{ire gurnovojnici
sne sfere upućuju
u entitetskouokrizonu
lje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
čiji je cilj bio uspostaviti i održavati komunikaciju s
Bosnu i Herceborbenog
govinu vra}a djelovanja.
u krug nekih instiIskustvolno
tuciona su konstitu
lokalnim iranje uspje{nekako
stanovništvom sigurno bisno-odbra
se objasnila mbene ali-
uloga
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu međunarodnih snaga u Afganistanu, ali i ohrabrilo-
ja nse za Evro pu, pa je to kom hla dnog ra ta ulo gu ~u va
mogu}nost, po koje
litikanosimo
u nekom iz noBiH
vom vre možemenu pono- ra zapadne Evro pe preuzeo NATO. Odbrana
prihvaćanje afganistanske vlade u Kabulu kaoEvro pe,
svoje.
vno iscrpljivatibiti
u pitaod presudne važnosti
njima sigurno sne na ravi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
Trebalo je uvjeriti tamošnje ljude da je to njihova vlada, bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to jeje insti
koja tu da tuciimona lnim raprosperitet,
osigura zvojem Evro tepske unije do{lo
ih istovremeno
jer je preduvjet zdravog i
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro psku siguimaju
rno-
odvratiti od naklonosti koju neki još uvijek
projekcijom, uracionalnog
budu}nosti }e BiH, razmišljanja
zbog zakovaune stru- snu i odbra mbe nu po li ti ku. No,
prema talibanima. Naš najveći udio bio je u takozvanim ia ko je ESDP do bio
kture politi~kog si ste ma,
borbenom okruženjuna pro sto biti „osu|ena“ na informacijskim operacijama. Pod tim pojmom se prije-
no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko je su omo gu }ile “ko
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri{tenjepodrazumijeva
svega vojnih kapacitepsihološko
ta” ali i znadjelovanje,
~ajne “civilne aspe-
odnosno
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte menad`me
poticanje nta kriza”,saradnje
civilno-vojne CSDP, kao kroz lisabo nska ina~icas
interakciju
ESDP-a, stanovništvom.
lokalnim jo{ uvijek ne uspi jeva da
Ključno je da se se kounsti
tajtusegment
ira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnacilideri
uključe onalna na stru ktura”,nivoima,
različitim ve} je kokao ncept u velikoj
i mediji, ali
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri ovisan ooni
prvenstveno “me |uvladinoj
lokalnog suradnji”,
porijekla dakle o po
i karaktera, a line
ti-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà
internacionalni. va ~la ni ca Evro pske uni je. Ia ko je jo { za
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni Kada
~in kojigovorite
}e osigura o tiliderima,
briselskumislite vojsku od na “60.000
lidere lokal- ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- nih
za ko zajednica
pnene trupe koje žive upri
i 30.000 Helmandu?
padnika vazduhoplovstva
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna Tako
citirani je.stra
Razumijevanje
te{ki razvoj jo kulture
{ je danaroda
leko.4 i plemena koja
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- žive u zoni odgovornosti danske borbene grupe, u
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- centralnom
LisabonskimHelmandu, ugovorom uveliko konstituira nam na je Evro pomoglo
pska od- da
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. ostvarimo
brambenaefikasnu agencijakomunikaciju
s na~elnoms ide njima.jomUpro tomemicanam nja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- je
opebila dragocjena
rativnih kapacite pomoć
ta EU-agrupe u sferidanskih
odbrane, oficira koji
ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- su završili
se stje ~e dospecijalističke
jam o ispunjava kurseve
nju biroi kra kojitskogsu isključivo
naloga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja orijentisani
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5koji
na izučavanje kulture i jezika plemena Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an se
ko senalaze
na hourizo tom ntudijelu
ta ideja, zemlje.
ideja Međunarodno
evropske vojske, vojno
po-
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- djelovanje
javljuje kao u Afganistanu
logi~na poslje ne diograničava
ca izgradnje se samo
kompre- na
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- puko posjedovanje i korištenje
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno oružja, to je sekundarno. 53
11
Tema broja
NATO,
znaš li svoj dug?
ekspanziji.
Vlado Azinović i Daniel Omeragić u razgovoru sa pukovnikom Hodžićem
Naoružavanje znanjem o području u koje se dolazi i u izvan civi
pomoć i lizaštitu.
zacijskihNa ziditaj
na način
i zahtise jevakriju,
ju staalnuplemenska
imperija-
kojem se svakodnevno boravi ključ je za uspjeh. Ako lnu upra
zaštita vu, predstavlja
dalje “jer kako je lijepo napotporu
logističku vela Karne jer gi jeva ko-
osigurava
ne poznajete nekoga s kime razgovarate, naravno da misija, Ba
smještaj, lkan ijeprostor
hranu podru~je koje nije opra
za operativno vdalo
djelovanje
NATO
možete napraviti mora
pogreške kojeBobisnu i
sagovornika mogle talibana.
odvesti na stranu neprijatelja. Osim toga, poznavanje bi stara”.1
lokalne geografije, stanovništva, kulture i običaja može Jeste li imali priliku razgovarati sa stanovniš-
sigurnosne odaje, jer vodeći tvom
vam nekada spasiti život. Zato jeAfganistana?
potreban name Kakav
tnuti upra je vašvitelj,dojam
koji i na o njiho-
strate-
vojno-politički savez vom shvaćanju
{koj (izgra dnja dràmeđunarodne
va) ali i na svakooperacije dnevnoj raziuni toj {a-
Možete li procijeniti kakva je podrška, ako je zemlji?
suvremenog svijeta, nosi, u
ima, civilnog stanovništva Afganistana, i konkret- ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
no Helmanda, okvi rima posthladnoratovske
talibanima? Velika
Marinavećina
Grìnistanovništva
}, “vlada auto u zoni
ritet odgovornosti
{to nije utemedanske ljen ni
geopolitike, jednu vrstu duga borbene
u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, oi ì
grupe podržava napore ISAF-a afganistanskih
votu i smrti,
Afganistansko društvo je plemenski ustrojeno. Jasno sigurnosnih
odlu~uje izvan snaga.
zakona. Postoji
Ono {to i manjina
danas opa kojaàmoopstajeupra-
prema uBo
smo mogli procijeniti sni. području talibani imaju
kojem koristeći
vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet su
postojeće sigurnosno stanje. To oni smo
(a {ta koji
podršku, a u kojem je nemaju, u ovisnosti od toga koje ostvaruju profit od proizvodnje opijuma
drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao i preprodaje
pleme se nalazi na kojem području. Podrška talibanima naoružanja.
svijet u kojemu Takvima
ljudi ima izostanak
ju samo gonapretka li ìvot. Ipak, u va zemlji
`no
često ovisi od odnosa među pojedinim plemenima. Ako zapravo donosi izravnu korist i stalo
je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di- im je da zemlja
među plemenima postoje dugogodišnje nesuglasice, ne
jelunapreduje.
svijeta posto Naprimjer,
ji samo go akoli ìse
votizgradi
presuda školao sviu jenekom
tu koji
sukobi oko teritorija, pašnjaka, izvora vode ili nečega selu, svi oni koji se boje uspostave
nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna- boljitka i vladavine
drugog, događa se da neka od tih zajednica traži saveznika prava,
ka dijealakoji
svijeseta izdržavaju
kao svijetaod gologkriminalnih
ìvota oblik aktivnosti,
je uvo|e ne-
kako bi ostvarila svoje ciljeve. To je element koji se na žele vidjeti takav napredak i učinit će sve što mogu da
površini ne vidi, ali koji talibani vrlo vješto koriste. Oni ga spriječe. Iako većina stanovništva podržava napore
zloupotrebljavaju nešto što se zove paštunvali. To je ISAF-a i afganistanskih snaga, talibani često koriste
nepisani set etičkih i tradicijskih principa vrijednosti brutalne mjere da zastraše tamošnje ljude. Ukoliko mi
kojeg se pridržava tamošnje paštunsko stanovništvo. pomognemo lokalnu vlast da izgradi školu, da pronađe i
Jedan od tih principa vezan je za gostoprimstvo. Bez plati učitelja, nerijetko će se pojaviti talibani i doslovno
obzira na to radilo se o prijatelju ili neprijatelju, ako frustri
otići narakućna
nom Srbi vratajom,tom samo stalnom
učitelju (ali pod
i ostaviti mu bu dnim
poruku
vam neko dođe na kućna vrata i zamoli za prenoćište okom srpskih na ci ona lista ko ji
kojom ga upozoravaju da će on ili neko od članova ne pri zna ju crno go rsku
ili hranu, to mu se pruža, ali se preuzima i odgovornost na ciona lnu sa mo bi tno st) Crnom
njegove porodice biti ubijen ako se odluči podržati Go rom i drà vno pra-
za zaštitu takve osobe dok je pod vašim krovom. To je lokalnu vlast i prihvatiti posao u školi. Događa se ni
vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e nom Ma ke do da-
jedan od principa koji talibani jom, ne go te rito rij bez “be zli~ne za ko ni to sti”, po dru ~je
Autorzloupotrebljavaju jer se
je vanredni profesor učitelj bude premlaćen ili ubijen za upozorenje drugima
jednostavno pojave nana nečijem kućnom
Fakultetu pragu nauka
političkih i zatraže golog
koji želeìvo ta, o koje
sarađivati samu i za kojega odlu~uje inozemni
ISAF-om.
510
Daone
Taj li talibani
spokojavapotiču ju}i status i vrbuju
}e ostase ti duizgo lokalnog
trajna pozi sta-
ci- od
cije,talibana.
kako toKoliko primjemi }u je {pa poznato,
nski sosve do danas
ciolog Castells, nije„obi
bilo-
novništva ili su to stranci?
ja zemalja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara Radi li se o homoge- novih
~no supokušaja
zadovoda ljnesesvo na jimbiloizokojiliranačin
nim ugrozi
ìvotom ta baza
u svikojajetu
nom
na popokretu
stjugoslave ilinskom
postoji pro više
storu različitih
permane grupa?
ntno {alju se nalazi
tehno kraodmah
tskih do agegrada
ncija Gereška.
i vije}a mi Dakle,
nistapostoji
ra koji izvjestan
donose
poruke da ove dràve nisu sposobne da se same so- rizik
odluke”,koji 3jepapovezanne primje s aktivnostima
}uju da njihov kojebipodrazumijeva
rokratski pri-
Postoji
bom oblinekoliko
kuju kao vrstasamo talibana.
odrìviMeđu politinjima
~ki enti ima okrutnih
teti. osiguranje vojne baze, jer se
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na tere nalazite na borbenom zadatku
nu ne
boraca, koji su uglavnom stranci i dolaze iz Pakistana, osiguranja drugih. U dinamičnoj
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e pri sigurnosnoj situaciji kakvu
ka-
a finansiraju
(Pri mjera radi,senaizciona različitih
listi~kiizvora.
dijelovi srpskePrvenstveni etni~keizvor za- imamo u Helmandu uvijek
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvogpostoje opasnosti. Međutim,
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu seHelmanda
prihoda dolazi od prodaja opijuma, koji ide iz politi~ki oko
odno svake
sa jebazeBosna postojei Herce različiti
govina, prstenovi
u kojojosiguranja.
su me|una Jedan
ro-
prema
konstituPakistanu.
irati kao re Oni
mevrbuju
tila~ki fa lokalno
ktor no stanovništvo,
ve dràve, kao što od njih povjeren je pripadnicima
dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo- naših Oružanih snaga.
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske dràza-
je prilično jednostavno kada ne postoji mogućnost Oko
rne. sameA zemlja baza je,djelujukaìlokalne
mo i tozaštitarske
na ovom kompanije
mjestu, dui one pke
normalno
ve, dodu{e, zapošljavanje,
bar za sada, nudeći
bez te porideset dolara za
torijalno-enti dan ili
tetskog predstavljaju
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se niprstenu
prvi prsten osiguranja. U drugom je razvila, su
dva borbe. Imate one koji pasivno,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- prešutno podržavaju regularne jedinice oružanih snaga
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi- međunarodne koalicije.
talibane.
cionalnogNe naizvještavaju o njihovim
zahtjeva.kretanjima, tvrde da Imao
cionalisti~kog A izjava pre mijera litarizisamranupriliku
kultubitiru po navje osiguranju
renja. jedne takve baze koja
ne poznaju talibane, da ih ne viđaju itd. Kada govorim o je okružena armirano-betonskim utvrđenjima po kojima
ovima koji se povremeno angažuju kao talibani, oni to su raspoređeni vojnici. Šanse da vas na takvom mjestu
čine za novac, često radi pukog preživljavanja. neko pogodi su minimalne.
Postoje znači i rent-a-talibani? Dakle, može se reći da se naši vojnici nalaze u re-
lativno sigurnom okruženju?
lja sigurno
Upravo sna Ili
tako. pita nja koja se ne ako
vikend-talibani, iscrplju ju samo
hoćete, kojiuće sfeza
ri ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
reforme
deset dolara i instiprečučati
tucionalnecijeli izgra dandnje bosansko
negdje na nekomhercego va-
brdu va ope
Da, ali urati vna skra}e
okruženju nicajeCSDP)
koje dinamično, vrhunac kojejeseinsti tuci-
mijenja
osmatrajući i dojavljujući pokrete ISAF-a i koji će taza-
~ke po lici je, ve } uklju ~u ju i sva dru ga si gu rno sna pi ona lnog ra zvo ja evro pske odbra
i nosi nove izazove. Kao vojnik, morate biti sposobni mbe ne i si gu rno sne
nja,dolara
50 kao {to su i odbra
postaviti minuna, ratni zlo~ini, pro
ili improvizovano liferacija,
eksplozivno prepoznati razliku između civila koji ispod odjeće nosi-
po li ti ke. Hi sto ri jski, ge ne ri ra se iz ne uspje {nog ko nce
tra ffi cing itd. To zna ~i da Do
sredstvo na put. To je veliki novac u tako siromašnoj di ko va izja va, i kao latenci- pta EOZ (Evroalatku
poljoprivrednu pska iodbra onogambe kojinaispodzajenje
dnica, skriva,1954),na-
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu je
zemlji. Talibani nastoje uspostaviti svoju vladu u sjeni, na po vra tak di je la nadle od- primjer, ručni bacač. Tu razliku možete napraviti jedinoi
Ugo vo ra iz Ma astri chta (1993), Amste rda ma (1999)
`nosti provincije
nivoa iz naj{ire sipa gurno sne sfe
nadalje, re ubienti
kako tetsko okriutjecaj
minimizirali lje {to Nice.pretražite
kada ”Suvereni tetsko-po
takvu osobu, litia~ki” limititoone
da biste mogu
učinili }avali
morate
iBo snu i He
ulogu rcegovlasti
legalne vinu vra }a u kruglokalnom
i dokazali nekih insti tucionalno
stanovništvu su ko nsti tu ira nje uspje {ne si gu rno
joj se fizički približiti. Dok joj se približavate, ona može sno-odbra mbe ne ali-
uvekojoj
} rije{emjeri nih pijetanja, njihov pa sistem
}e se, ne treba odba
efikasniji citi ni tu
od službenog, iskoristiti tu udaljenost od 100-200 metara i upotrije--
državnog. Talibani osiguravaju kompletan lanac prometa no vom vre me nu pono- ra za
biti padneUkratko,
oružje. Evrope pre akouzeo uporedim NATO. Odbrana stanje
sigurnosno Evrope, iz
vno iscrplji va ti u pi ta nji
opijumom, od proizvodnje do ubiranja zarade ma si gu rno sne na ra vi, osta vljaju
od- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o
proljeća 2009. s onim iz proljeća 2010. oko baze ”Price”,SAD-u bez obzi ra na to
}i postraInitoizgra
prodaje. dnju uvje
je veliki ta za Na
problem. ekotaj nomskinačini poručuju
kulturni {to jećeinsti
koju tucionalnim
osiguravati naši ra zvojem
vojnici, vrloEvro pske unijepomak
je primjetan do{lo
prosperitet
lokalnom gra|ana. Ako
stanovništvu – misam smoutu,pra mivu smo s pre
vamtho dnom
spremni do stvara
nabolje u nja
općoj uslo va za samostalniju evropsku sigurno-
sigurnosti.
projekcijom,
osigurati posao u bu du}nosti
i zaštitu dok }ega BiH, zbogDakle,
radite. zakova konejestru
bolji- snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
kture –pocentralna
ovdje liti~kog sivlast stema, napro
ili mi? Onisto dajubitiseljacima
„osu|ena“ sjeme nai nove “naste
Koliko dle`no od sti i struktu
onoga štore”, stekodoživjeli
je su omogu }ile “kou-
i radili
gnojivo
nove faze za ideopijum,
olo{kih fizički
sukoosiguravaju
bljavanja i na ljudenove kojiiraučestvuju
cionalne Afganistanu uspjeli prenijeti ljudima koji aspe
ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna ~a jne “ci vi lne uče--
uvrtnje
žetvi,uakrug. potom \aotkupljuju
volov krug.) proizvedeni opijum, prevoze stvuju
kte mena u ovoj
d`meoperaciji
nta kriza”,i CSDP, onimakao kojilisasubovršili
nska njihov
ina~ica
ga do različitih improviziranih laboratorija, i na kraju odabir
ESDP-a,i uvježbavanje?
jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
–I preisplaćuju
thodna dva seljakeprimje zarauloženi
o~igledna trud.
su po Zatvrda siromašne
va`no- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
stanovnike
sti i relevantno zabačenih
sti institu sela
ciona kojilnoginačeprisunemaju
stva Evro priliku
pske Osnovni
mjeri ovirazlogsan o “me zašto |usu vlainstruktori
dinoj suradnji”, iz Centra
daklezao obuku politi-
zaraditi
unije nanovac zapadnom na drugi Balkanačin
nu,ovakoi to u se robu otvara
snimalternativa
kapacite- za
kama operacije
dràvapodrške ~lanica miru Evroupske Butmiruunije.(PSOTC)
Iako je poslani jo{ za
koja
tima im moomogućava
}i. No, valjadasei su nao~i relativno
ti s nespo malim
sobno površinama
{}u Evro- u2003.
Afganistan
godinujebida lo pored
planirakvalitetnog
no razvijanje teorijskog
ESDP-a na znanja
na-
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i instida
koje posjeduju proizvedu dovoljno opijuma tuciprežive.
onalni koje
~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljuna
imaju, steknu i praktično iskustvo. S obzirom di
Razumljivo
ka pacitet kodaji ga je razantimnoge
ra, ako tonivrlo
{ta privlačna
drugo, onda alternativa.
nemo- to
za kodapne se ne PSOTC
trupe i bavi 30.000 pripremom
pripadnika ključnog
vazduhoosoblja plovstvai
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- pomaže
i mornaripripremuce za 100jedinica brodovazai 400 upućivanje
aviona”,utaoperacije
ko kapa-
Pripadnici
lo nema u Oružanih izobilju! Evro snaga pskaBiH angažirani
vanjska i sigurno susnana podrške
citirani stra miru te{kitakvorazvoj iskustvo
jo{ je da jeleneophodno
ko.4 da bismo
osiguranju vojnih baza u
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- Helmandu. Kakve iza- bili relevantni za obuku koju dajemo. Po povratku iz
zove
mbenai opasnosti
politika (ESDP-CSDP) nosi ta misija? rije~i su, kategorije, po- Helmanda,
Lisabonskim u to ugovrijeme
voromkapetan konstituRobertirana jeBeljanEvropska i ja obišli
od-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. smo sve komande od nivoa
brambena agencija s na~elnom idejom promicanja bataljona do Ministarstva
Sigurnosni
Ni operativnih izazovi kapa zacisnage
teta, nikoje ljudi,radeni no osiguranje
vca... Misibaza ja EUu- odbrane
operativnih i prenijeli
kapacinaša teta iskustva
EU-a u kroz sferi seriju
odbraprezentacija,
ne, ali opet
takvom području uvijek postoje.
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au Talibani su posljednji put- koje
se stje~e dojam o ispunjavanju birokraokruženja,
su uključivale opise sigurnosnog tskog nalovrste ga a
pokušali otvoreno napasti bazu
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja u februaru 2009. Napali operacija, rizika i izazova, te logističko-administrativnog
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
su raketama čiji je domet od šest do osam kilometara. Mi osiguranja u danskoj borbenoj grupi. To je bila prva faza
smo područje s kojega je izveden taj napad već u junu iste – informativna, i trajala je od novembra 2009. do januara
godine, uz pomoć afganistanskih sigurnosnih snaga, očistili 2010. Onda smo, na temelju naših iskustava, u PSOTC-u
11
Tema broja
NATO,
znaš li svoj dug?
ekspanziji.
Većina stanovništva podržava napore ISAF-a Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
predstavili i uveli nove kurseve za oficire. To su kurs vojnici
misija, upućuju
Balkan ujezonu borbenog
podru ~je koje djelovanja.
nije opra Iskustvo
vdalo
informacijskihNA TO moirakurs
operacija Bosnu i
protupobunjeničke koje
povjenosimo
renje veliizkih BiHsilamože
da je spobitisoodbnopresudne
da se samo važnosti
o se-
borbe. Oba suHe međunarodnog
rcegovinu uve karaktera i završeni
sti u svo je su jer
bi staje ra”.
preduvjet
1 zdravog i racionalnog razmišljanja u
u oktobru 2010. kao pilot-kursevi. Dobro su prihvaćeni borbenom okruženju.
kako od OSBiH sigu
takorno
i usne odajer
regionu, je,smo
jer imali
vodećistudente Zato je potreban nametnuti upravitelj, koji i na strate-
i iz više zemalja iz našeg okruženja.
vojno-politički savez Treća faza je bila Kako su pripadnici
{koj (izgra dnja dràva) danskog
ali i na sva kontingenta
kodnevnoj ra reagira-
zini {a-
da znanja i vještine koje smo stekli u Afganistanu liljenapoinformaciju da će im se pridružiti
ruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog vojnici iz
primijenimo zasu vreme
obuku nog svi
komandi jeta,nano
jedinica si, u
nivou brigade. Bosne i Hercegovine?
okvirima posthladnoratovske
Dakle, da donesemo scenarij koji je zasnovan na situaciji Marina Grìni}, “vlada autoritet {to nije utemeljen ni
u Helmandu, predstavimo ga komandi brigade kako bi Nasreću,
u jednom bio zakosam uključen
o golomodìvo samih
tu, o ìpočetaka, jer
geopolitike, jednu vrstu duga nu, pa votu i smrti,
planirala raspoređivanje jedinice u takvu situaciju. To kolega Beljan i ja smo bili izvidnica.
odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra- Svaki doprinos,
prešest
smo radili u prvih mamjeseci
Bosni.2010.Već u 2011. planirali posebno jedinicom ove jačine, uz naše iskustvo, više
smo sličan scenarij predstaviti na nižem nivou komande. je nego dobrodošao danskim oružanim snagama. Za
Slične scenarije nudimo i zemljama regiona. Trenutno se izvršenje zadatka na koji je upućena naša jedinica,
nalazimo u Srbiji, gdje uvježbavamo planiranje i izvedbu danske oružane snage bi morale u Helmand dovesti vod
operacija podrške miru. U decembru idemo u Albaniju, iz svoje rezerve, Nacionalne garde, čiji pripadnici imaju
gdje nudimo obuku za protupobunjeničke operacije. daleko manje iskustva, čime bi se preuzeo dodatni rizik.
Dok smo bili u Afganistanu, stalno su nas pitali: kada će
Načelnik Zajedničkog štaba OSBiH general-pu- ka divaša
doći jela svi jeta kaomožemo
jedinica, svijeta go li log ìvotanaoblik
računati vašujejedinicu.
uvo|e-
kovnik Miladin Milojčić je na ispraćaju pješadijske nja teritoriojanašim
Mišljenje bez zavojnicima
konitosti iliDancizone go
su log ìvota,kroz
izgradili koji
jedinice iz Vojne baze Dubrave kazao da se radi o se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
uvid u profesionalni odnos koji su prema postavljenim
našim najiskusnijim ljudima. Koliko će im ratno zadacima u Helmandu pokazali naši štabni oficiri, ali i
iskustvo iz BiH, koje su stekli na sve tri strane, [ta jeuvid
kroz drugona ju goisto~na
terenu, Evrogdje
u BiH, pa, sa postdejto
je danska nskom
vojska Bo-
ranije
koristiti tokom sudjelovanja u operaciji ISAF? snom i He rce go vi nom, “pre dde jto
imala znatno veće prisustvo. Donedavni zapovjednik nskim” Ko so vom,
frustriranom
PSOTC-a Srbijom,bio
u Butmiru samo
je sta lnomgeneral
danski (ali podkojibudnim
je za
Iskustvo je pretpostavka razumnog djelovanja u novoj okom mandata
svoga srpskih naimao cionapriliku
lista koobići
ji ne pri znaju crno
jedinice gorsku
i komande
situaciji. Ako je naš vojnik imao priliku da bude izložen nacionalnusnaga
Oružanih samoBiH,bitnoodst)nivoa
Crnom Goromdo
bataljona i drà vnopra-
operativne
artiljerijskom djelovanju, a jest, vrlo je malo vjerovatno vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po
komande, te se osobno uvjeriti u profesionalnost tvr|e nom Ma kedo ni-
naših
da će, ukoliko ponovo bude jom, ne go te rito rij bez “be zli~ne za ko nito sti”, po dru ~je
Autor tome izložen,
je vanredni djelovati
profesor vojnika. To su sve bili dovoljni argumenti Dancima da
neracionalno, izazvati napaniku, ne znati pružiti
Fakultetu političkih nauka prvu golog ìvo
zatraže data,jedinica
o kojemu i za ko
OSBiH u je ga odlu~ujeoperira
Afganistanu inozemniu
510
6 pomoć sebi i drugima. Moramo biti realni i reći da
Univerziteta u Sarajevu. se naši upravlja~kisastavu.
njihovom faktor, kad■ ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
U fokusu
NATO doprinosi napretku u

položaju žena i djece u Afganistanu
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Prije
rne. A deset godina
zemlja je, kaVijeće
ìmo isigurnosti
to na ovom UN-a usvojilo
mjestu, dupkeje
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog Rezoluciju o ženama, miru i sigurnosti. Rezolucija
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, 1325
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- Vijeća
nema tra sigurnosti
nsfera odUN-a
militaprva
risti~keje ku
rezolucija
lture nasikoja
lja ugovori
demi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera olitautjecaju sukoba na žene
riziranu kulturu povjerenja. i doprinosu koji žene mogu
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- imati u učvršćivanju mira. Ova rezolucija navodi da se
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- glavni
Da vidisigurnosni,
mo {ta je ekonomski i izazovi upravljanja
onda taj ESDP-CSDP koji je svonašeg
je va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, vremena ne mogu riješiti bez zaštite i
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz učešća ženaEU
na-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- svim nivoima našeg
FOR-ovu operaciju Althea.društva.
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi Stvarnost
ESDP (na ovo osnočini
vu Liimperativom.
sabonskog ugoBezakonje vora izvede koje
na jevlada
no-
tucionaStefanie Babst
lne izgra dnje bosanskohercegova- uvaoružanim sukobima i postkonfl iktnom
operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci- periodu najvi-
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- še
onapogađa
lnog ražene
zvojai djecu.
evropske Oniodbra
gube mbe pristup ne izdravstvenoj
sigurnosne
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, zaštiti,
politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog koŽene
obrazovanju i ekonomskim mogućnostima. nce-
i djeca čine najveći broj izbjeglica i raseljenih osoba. Po-
Ako žene nisu jednakopravni vrh svega, svake godine hiljade žena i djevojaka bivaju
učesnici u izgradnji žrtve seksualnog nasilja, posebno silovanja – strategije
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere u entitemira i lje {to
tsko okri Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
sa svrhom u modernom ratovanju koja često prolazi
Bosnu i Hercepomirenju,
govinu vra}a ustajališta,
krug nekih insti tucionalno
potrebe i su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
nekažnjena.
mogu}nost, po interesi
litika u nepolovice
kom novom stanovništva
vremenu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
Nažalost, žene su i dalje hronično slabo zastupljene na
vno iscrpljivatiuukonfl
pitanjiiktnoj zoni nisu
ma sigurno sne na ravi, ostavljaju- fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
svim političkim nivoima. Čine polovicu svjetske popula-
predstavljeni, te se može
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
cije, a zauzimaju svega jednu petinu pozicija u državnim
do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
vladama. Također su prečesto isključene iz pregovora u
projekcijom, udesiti
budu}no dastirješenja ne potraju
}e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbra
rješavanju mbenuiako
sukoba polisu
tiku. No, ia
njihovo ko je ESDP
iskustvo dobio
i djelovanje
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na od ključnog značaja za izgradnju i održavanje mira. “ko-
no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko je su omo gu }i le
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte me
Da, ženenad`me nta kri
su žrtve za”,
konfl CSDP,
ikta. Ali onekao linisu
sabosamo
nska ina ~ica
žrtve.
ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va
Moraju biti aktivan dio rješenja. Ako žene nisu da se ko nsti tu ira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnacionalnaučesnici
jednakopravni struktuura”, ve} je mira
izgradnji konceiptpomirenju,
u velikoj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su ra
stajališta, potrebe i interesi polovice stanovništva dnji”, da kle o politiu-
konfliktnoj zoni nisu predstavljeni, te se može desiti je. Ia ko je jo{ da
za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. gonedinu
rješenja bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
potraju.
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- za kopne
Zbog svihne trurazloga,
ovih pe i 30.000 pripadni
Rezolucija ka va
1325 zduho
Vijeća plovstva
sigurnosti
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- iUN-a
morna ri ce za 100 bro do va i 400 avi
ostaje važna rezolucija i nakon svoje desete ona”, ta ko kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna ci tira ni
godišnjice. stra te {ki ra zvoj jo { je da le ko. 4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra-

mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Lisabo
Već je nskim
mnogougo vorom kotokom
postignuto nstituiraproteklih
na je Evrogodina
pska od-na
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena zaštite
poboljšanju agencija s na~elnom
i osnaživanja ideširom
žena jom pro micanja
svijeta.
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- UNstje
se je ~e dojam
ojačao o ispunjavasvoje
i unaprijedio nju biinstitucije
rokratskogkakonalobigasea
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stvarnoj
podržala namjerispolova
jednakost konstitui ci je evrožene.
ojačale pske Postavljanje
vojske.5 Ia-
naprosto sabire evropski sigu rnosni pro
Autorica blem u ta~an
je pomoćnica ko se naUN-ovog
novog horizontuUredata ideja,zaidežene,
ja evrokoji
pske vodi
vojske,bivša
po-
sud, za koji sam potvrdu dobio i sekretara
generalnog tokom stru ~nog bo-
naTo-a predsjednica
javljuje kao Čilea
logi~naMichelle
posljediBachelet,
ca izgradnjezasigurno
kompre- će
ravka u Bruxellesu. Naime, briza selske evro
javnu pske institu-
diplomatiju. pomoći
henzivnogvladama i drugim
insti tucionameđunarodnim
lnog logosa organizacijama,
EU-a, njeno 57
11
Tema broja
uključujući Alijansu,
Bosnadai Hercegovina,
bolje upravljaju svojim naporima ”ženske timove” na jugu Afganistana, i imaju pozitivno
da se Rezolucija
NA1325
TO i implementira.
Evropska unija iskustvo u kontaktima s Afganistankama. Ovi timovi
pružaju mnogo vrijednih mogućnosti za pokretanje
Evropska unija je objavila Strategiju o ženama, miru i dijaloga s lokalnim ženama do kojih bez ženskih timova
NATO,
sigurnosti kako bi se odgovorilo na potrebe Rezolucije
1325 na jedan sveobuhvatan način, a mnoge su zemlje
ne bi došlo. Članice ovih timova vrše pretrage žena na
kontrolnim punktovima a da ih time ne vrijeđaju. Vojne
znaš li svoj dug?

usvojile posebne nacionalne akcione planove kako bi se
osiguralo da zaštita i osnaživanje žena u pitanjima sigurnosti
liječnice i medicinske sestre mogu voditi klinike u koje će
žene lakše dolaziti po pomoć.
postane važan element njihovih vanjskih politika.
Naše
Evropska iskustvo unijaiz Afganistana
umorila se pokazujeod sopstve ogromnu
ne ambi vrijednost
cije pro-
U tome ulogu ima i NATO. Naime, na samitu NATO-a dobro
{irenjaobučenog
na cjelinu ženskog
evropskevojnog geograosobljafije. Poikustručnjaka
{aj usposta za-
u Strasbourgu/Kölnu u proljeće prošle godine svi gender.
vljanja Ali aute Alijansa
nti~ne trenutno
kontinenta nema lne nigepribližno
opolitikedovoljno
mira u
lideri Alijanse naglasili su svoju posvećenost pružanju ovog
zabrinja važnog
vaju}oj osoblja.
je defaProcent
nzivi. Poženskogporukama vojnog
iz Bru osoblja
xelle-
aktivne podrške primjeni Rezolucije 1325. Tokom usa oružanim
jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska polikreće
snagama zemalja članica NATO-a ti~ka
proteklih nekoliko godina NATO je aktivno radio s se
biroizmeđu
kracija 3% bilai bi18%.
najsreNATOtnija će,
da mo stoga, podsticati
è otka zati prisvoje
jem
mnogim zemljama partnerima i drugim međunarodnim članice
u punoipra partnerske
vno ~lanstvo zemlje da pske
Evro regrutiraju
unije ze više
mljažena
ma iza dapaih-
organizacijama kako bi se razmijenile najbolje prakse i zadrže
dnog Ba u lka
svojim redovima.
na (izu zimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
konkretni prijedlozi za najefikasnije integriranje pitanja ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
spolova u trenutni i budući rad NATO-a. Na predstojećem Snage
ekspanzi podji.vodstvom NATO-a obnovile su svoje napore
Piše:članice
samitu u Lisabonu Nerzuk Ćurak
NATO-a će vjerovatno ponovo u obuci žena u redovima policijskih i sigurnosnih snaga.
naglasiti svoju posvećenost ovoj UN-ovoj rezoluciji. Prvo
Za nas su obučile
je rezervi 20 ran
Afganistanki
status ba pripadnica
rbara, onih vojske,
koji koje
ostasuju
obuku uspješno okončale krajem septembra.
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- Nekoliko
Šta je konkretno Alijansa postigla dosad? Naš prvi korak instruktorica
lnu upravu, “jer Afganistanki
kako je litrenutno
jepo navejelauključeno
Karnegijeva u ovaj
ko-
bio je analiziranje NATO-ovih operacija i misija. U NATO- program, uključujući i generala
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo Khatool Mohammadzai,
ovim operacijamaNAtrenutno
TO mosudjeluje
ra Bosnu i muškaraca
150.000 prvu
povjepripadnicu
renje velikih padobranske
sila da je spo vojne sobnojedinice
da seu sa
ovoj
mozemlji.
o se-
i žena, od Afganistana do Balkana: Kosova, Bosne, ali i u Svako ko zna išta o Afganistanu razumije u kojoj je mjeri
Africi, kao podrška UN-u i Afričkoj uniji. ovo historijski korak. Ovo je veliki pokazatelj napretka
sigurnosne odaje, jer vodeći koji Afganistan bilježi.
Prvo smo, 2009. vogodine,
jno-pouveli direktivu
litički savezza primjenu ove {koj (izgradnja dràva) ali i na svakodnevnoj razini {a-
rezolucije u našoj vojnoj strukturi. Ova se direktiva Širom Afganistana, pojačana sigurnost i razvoj političke
suvreme nog svizaštiti
jeta,i no si, uNATO lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni golog
temelji na tri principa: prevenciji, učešću. uprave omogućavaju promjene. Ženska prava sada su
želi da spriječiokvi
da oružani
rimasukob ima nerazmjeran
posthla dnoratovske utjecaj uvrštena i u ustav. Sve više djevojčica pohađa školu.
na žene i djecu; želi zaštititi žene i djecu i povećati učešće Sve više žena pokreće i vodi poslove. Sve više žena ima
geopo
žena u operacijama litike,i je
NATO-a dnu vrstu
procesima duga na
odlučivanja
pristup zdravstvenoj zaštiti. Sve ovo na veoma konkretan
svim nivoima. prema Bosni. način pokazuje napredak u Afganistanu u domenu
ženskih prava.
Ovaj pristup već ima značajan utjecaj na to kako vodimo
Ipak, na političkom nivou se mnogo teže postiže da se
svoje operacije, posebno onu u Afganistanu. Sada civilnim
i vojnim timovima pružamo obuku o spolovima prije nego čujerazu
je mježena.
i glas ti da je shva}anje po
Afganistanski kojemu ubroji
parlament svije68
tu ili di-
žena,
što uđemo u neku operaciju. To im, naprimjer, osigurava što je bolje nego u nekim zemljama Zapada, ali velikiji
je lu svi je ta po sto ji sa mo go li ì vot pre su da o svije tu ko
da razumiju zašto je važno pristupiti različito pretresanju nije ute
broj meljeni nidalje
prepreka na ka kvoj zakonito
onemogućava sti. [tovi
ženama da{e,zauzmu
ozna-
muškaraca i žena u Afganistanu, ili zašto bi muškarci iz mjesto koje im pripada u afganistanskom društvu. |e-
ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì vo ta oblik je uvo
ISAF-a trebalo da izbjegavaju gledati Afganistanke u lice. nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji
NATO-ova obuka pomaže da to shvate. se od je,
Jedno tamo pak,{ijasno.
ri na savKako svijet”. 2
Afganistan, uz pomoć ISAF-a,
stremi ka stabilnosti, pomirenju i političkoj stabilnosti,
Zatim, sada imamo stručnjake za gender pitanja koji rade [ta je dru
NATO go ju
neće goisto~na
podržati nitiEvro
jedan pa,proces
sa postde
kojijtosenskom
odvijaBo
na-
u sjedištu ISAF-a u Kabulu i u naših sedam provincijskih snom i He rce go vi nom, “pre dde jto nskim”
štetu žena, njihovih prava i sigurnosti. Žene Afganistana Ko so vom,
timova za rekonstrukciju širom zemlje. fruveć
su strira nom mnogo
učinile Srbijom, kako samobi sta lnom naprijed
krenule (ali podi bu dnim
stvorile
okom srpskih na ci ona lista ko
bolje uslove i za sebe i za svoju domovinu.ji ne pri zna ju crno go rsku
Ovi stručnjaci mogu dati savjete komandantima o tome nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
šta ženama u lokalnoj zajednici treba kad je u pitanju vno jo{ćeuvisejek
NATO u potpuda
pobrinuti sti nepoići
nonastave tvr|e nom iMa
naprijed dake doniu-
budu
osiguravanje pristupa pomoći i vanredni
osnovnimprofesor
uslugama jom, ne go te rito rij bez “be zli~ne za ko nito
stanju da daju svoj vlastiti, jedinstveni doprinos mirnom sti”, po dru ~je
Autor je
poput zdravstva i obrazovanja. Neke članice NATO-a,
na Fakultetu političkih nauka igo log ìvota,
stabilnom o kojemu To
Afganistanu. i zajekoRezolucija
jega odlu~u 1325je ino
uzeakciji
mni
510
8 poput SAD-a i Ujedinjenog Univerziteta
Kraljevstva, sada angažiraju
u Sarajevu. upravlja
tamo ktor, kad ho}e,■ koliko ho}e i {ta ho}e.
~kijefanajpotrebnija.
gdje
akTUeLno
Privatna (ne)sigurnost u
Bosni i Hercegovini
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Nedavna
rne. A zepljačka
mlja je,novca
kaìmou Bosni i Hercegovini
i to na ovom mjestu, – oddume-
pke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog dija
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvika-
označena pljačkom stoljeća, pokazala je svu neefi la,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- snost
nemamehanizama
transfera odsistema sigurnosti
militaristi ~ke kultu(privatnih
re nasilja ui javnih)
demi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera ulita
pružanju
riziranu zadovoljavajućeg
kulturu povjerenja. stepena zaštite društvenoj
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- zajednici. U javnom diskursu, ove učestale pljačke sve
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- češće
Da vidisemo nazivaju ”hajdučijama”,
{ta je onda što je ko
taj ESDP-CSDP balkanski
ji je svofeno-
je va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, men iz vremena vladavine Osmanlija.
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- Ovaj poznati turcizam u slavenskim jezicima se koristi
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi za razbojništva iz zasjede, a ”hajducima” su proglašava-
ni odmetnici od vlasti koji su se skrivali po šumama i
tucionaJasmin Ahićdnje bosanskohercegova-
lne izgra va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
balkanskim vrletima te vršili pljačke trgovačkih konvoja.
Poređenje pljački iz 21. stoljeća u Bosni i Hercegovini
s hajdučkim zasjedama iz osmanskog perioda retorički
Kad je policija vršila ilustrira neuređenost koja vlada u sigurnosnom sektoru.
Na primjeru tzv. pljačke stoljeća u Bosni i Hercegovini
obezbjeđenje
`nosti iz naj{ire sigurnosne sferenovca u okrilje {to
u entitetsko Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
možemo uvidjeti neke od ključnih nedostataka.
Bosnu i Hercepokretu,
govinu vra}a u krug
nije biloneovoliko
kih institucionalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu U nse
ja za Evro
utorak, pu, pa je
5. oktobra 2010.tokom hladnog
godine, u mjestu rata Medovićima
ulogu ~uva-
mogu}nost, po pljački,
litika u što
nekom navodi
novomna vremenu pono- ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra na Evro pe,
između Širokog Brijega i Gruda jedno je vozilo zapri-
vno iscrpljivatizaključak
u pitanjima si da je policija
gu rno sne na ravi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
ječilo prolaz oklopljenom kombiju zaštitarske agencije bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je Sektor
Puma instituciBanja
onalnim Luka. raNakon
zvojem toga Evroiz pske unije
grmlja je do {lo
izašla
uspješnije obavljala posao od
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom nepoznata osoba i usmjerila ručni raketni bacač pre--
projekcijom, uprivatnih
budu}nostisigurnosnih
}e BiH, zbog zaagencija
kovane stru- snuvozilu
ma i odbra tembe nu pozaštitare
natjerala litiku. No, da ia ko jeizESDP
izađu automobila.dobio
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko
Nakon što su se zaštitari predali, pljačkaši su se odvezlije su omo gu }i le “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne oklopljenim vozilom. Niko nije ozlijeđen, a policija je na-
vrtnje u krug. \avolov krug.) kte menapredjelu
drugom d`mentapronašla
kriza”, zapaljeno
CSDP, kaooklopno lisabonska ina~iTo-
vozilo. ca
ESDP-a,
kom jo{ razbojnici
pljačke uvijek ne su uspisejeva da setrima
koristili konstiilitučetirima
ira kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnacikojima
vozilima, onalna su stru ktura”, ve
zapriječili cestu} je i ko ncept u vepro-
onemogućili likoj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri iovi
lazak san vozilima
bijeg o “me|uzaštitarske
vladinoj sura dnji”, da
agencije kle o po
Puma, liti-
a sva
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- vozila počinitelji ovog razbojništva su zapalili. Istraga za
ka ma drà va ~la ni ca Evro pske uni je. Ia ko je jo { je
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- u2003.
toku,go a diuslijed
nu biloprve planifazeranouviđaja,
razvijakako nje ESDP-a
je potvrđenona na-
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni iz
~inMUP-a
koji }eZapadnohercegovačkog
osigurati briselsku vojsku kantona, sve indicije
od “60.000 ljudi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- koje
za kose pnemogu
ne trudovesti
pe i 30.000 u vezupripas ovomdnika va pljačkom
zduhoplo ćevstva
biti
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- pomno
i mornaispitane.
rice za 100 1
Ono brošto dovamediji
i 400nezvanično
aviona”, taobjavljuju
ko kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna je
citida
ranisestra
u kombiju
te{ki razvoj nalazilo
jo{ jeoddatri do4 pet miliona eura,
leko.
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- te je ova pljačka zbog toga nazvana pljačkom stoljeća.
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. Sam
brambe pojamna ”sistem
agencijaprivatne
s na~esigurnosti”
lnom idejom odnosno
promi”zašti-canja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- tarska
operatidjelatnost”
vnih kapacinije tetalegislativan,
EU-a u sfeali se u praksi
ri odbra ne, alikoristi
opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- za
se označavanje
stje~e dojamsvih vrstanja
o ispu zaštitnih
vanju bimehanizama
rokratskog na u poslo-
loga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja vima
ne stva zaštite
rnoj na osoba
mjerii imovine
konstitucikoji se organiziraju
je evro pske vojske.izvan 5
Ia-
naprosto sabire evro pski je
sigu rnosnina
pro blem u taza~an državnih organa. Iako svjetska iskustva
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po- u ovoj oblasti,
Autor docent Fakultetu
sud, za kojikriminalistiku,
sam potvrdu kriminologiju
dobio i tokomi sigurnosne
stru~nog bo- ijasadržajno
vljuje 2 kaoi formalno,
logi~na po sežu
sljejoš
dicaodizgra samog dnjepočetka
kompre- 20.
ravka u Bruxellesu. Na ime, Univerziteta
studije briselske evroupske institu-
Sarajevu stoljeća , ne postoji univerzalni
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno naziv za djelatnost niti za 59
11
Tema broja
NATO,
znaš li svoj dug?
ekspanziji.
njene aktere. On varira od prvobitnih ”private police”3 ljudskih,
izvan civimaterijalnih,
lizacijskih zitakodina i organizacionih
zahtijevaju stalnu resursa,
imperido-ja-
pa do današnjih fraza ”special protection” koje trebaju vela je u situaciju da je aktivnost
lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegije (pojedinih) agencija
va ko-
da označe uslugu fizičke i tehničke zaštite ljudi i imovine. izmicala
misija, kontroli.
Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NATO mora
U literaturi južnoslavenskih Bonailazimo
jezika snu i na različite povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
nazive za ovu He
djelatnost.
rcegoPrevladavaju
vinu uvesti opisne
u svokategorije,
je Teorijski
bi stara”.i1uopćeno, društveni smisao postojanja agenci-
od kojih bismo trebali naznačiti ”zaštitarska djelatnost”, ja polako se pretvarao u svoju suprotnost. Ionako slo-
sigurno”posebno
”čuvarska djelatnost”, sne odaosiguranje”
je, jer voideći
slično. žena
Zatosigurnosna
je potreban situacija
nametnu u smislu
ti uprapolitičko-sigurnosnog
vitelj, koji i na strate-
vojno-politički savez menadžmenta,
{koj (izgradnja dràva) ali i nadodatno
u cijeloj državi svakodne jevnoj
zakomplicira-
razini {a-
Proces sam po sebi definira određena načela i u neku na
lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni ugopri-
s novim, supsidijarnim, sigurnosnim službama log
suvre
ruku predstavlja menog
polazište svijeta, tržišta
za stvaranje nosi, usistema vatnom vlasništvu,
ìvota, svi jetu u kozajemu, koje ka nije
ko4postojao
to lucidno pravni
primje propis
}uje
okvirii ma
privatne sigurnosti posthla
u Bosni dnorato
i Hercegovini. U vske
prvobit- oMareguliranju
rina Grìninjihove
}, “vlada autoritet. Zbog
aktivnosti {to nitoga
je utejemebilo
ljenne-
ni
nom stadiju, koji evoluira još od devedesetih godina 20. minovno
u jednomlegitimirati
zakonu, paovu djelatnost i dovesti je iusmrti,
sklad
geopolitike, jednu vrstu duga
stoljeća, ova vrsta djelatnosti fokusirala se isključivo na
o go lom ìvotu,
s nomenklaturom zanimanja, što bi trebalo proizaći iz
o ìvotu
preosiguranja
poslove fizičkog ma Bosni. osoba i imovine. Često se nje same. Ako bismo govorili i o primarnoj prevenciji
ova, tada još zakonski netretirana djelatnost, zloupotre- kriminaliteta i subjektima koji je provode, onda bismo
bljavala i prerastala u poslove latentnih prinuda, iznuda, zasigurno mogli konstatirati da je veliki dio ovakve vrste
naplate dugovanja i slično. Nakon ovog perioda nastan- preventivnih djelatnosti u rukama upravo ove profesio-
ka zaštitarske djelatnosti, nastupa period agresije na nalne kategorije – zaštitara5. Pitanje koje se postavlja je
Bosnu i Hercegovinu. da li je ova kategorija sposobna odgovoriti izazovima
današnjeg modernog vremena.
Nakon rata zaštitarska djelatnost ponovno doživljava ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
procvat kroz prizmu velikih tržišnih potreba za njom. nja teserito
Čini daristatistike
ja bez zako nitosti ilidazo
pokazuju jene golognesigurnosti
porast ìvota, koji
Sama po sebi, ova djelatnost uveliko zavisi od potreba se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
u bosanskohercegovačkom društvu u direktnoj korela-
korisnika usluga, kao i zakonskih odredbi koji je uređu- ciji s porastom broja privatnih sigurnosnih kompanija.
ju. Nažalost, u Bosni i Hercegovini i ovo pravilo nije se [ta je drusigurnosne
Privatne go jugoisto~na Evropa, zapravo
kompanije sa postdesujtoagencije
nskom Bo za-
pokazalo kao nužno. Naime, ova djelatnost je obavljana snom i He rce govi nom, “pre dde jto nskim”
zaštitu ljudi i imovine koje, najjednostavnije rečeno, pru- Ko so vom,
na spontanoj razini. S jedne strane dolazila je potreba za frustri
žaju ranom
fizičku Srbijom,zaštitu
i tehničku samoljudima,
stalnomfirmama
(ali podi njihovoj
budnim
uslugama posebne zaštite (bilo osoba ili imovine), dok okom srpskih
imovini, nacionaSrpskoj
a u Republici lista kojionene pri znaju icrno
pružaju gorsku
usluge pri-
je s druge strane reakcija države u vidu legislative uve- vatne detektivske djelatnosti . Prema podacima CoESS--
na ciona lnu samo bi tnost) Crnom
6 Go rom i drà vno pra
liko kasnila. Kao produkt ovakvog stanja, koje je trajalo avno jo{ uvi
u Bosni jek u potpuno
i Hercegovini nepogodini,
je usti2002. tvr|enomkadaMa su ke doni-
i stupili
punih sedam godina, otvarale
Autorsujese velike mogućnosti
vanredni profesor na snagu zakoni o privatnoj sigurnosti, registrirana ~je
jom, ne go te ritorij bez “be zli~ne za ko nito sti”, po dru 41
za zloupotrebe kompletnog sektora privatne nauka
na Fakultetu političkih sigurno- golog ìvo
privatna ta, o kojeagencija,
sigurnosna mu i za akouje2009.
ga odlu ~uje ih
godini inoimamo
zemni
610
0 sti. Nemogućnost kontrole uUniverziteta
punom smislu riječi,
u Sarajevu. kako upra7vlja
169. ~ki fazvaničnim
Prema ktor, kad ho }e, koliko ho
statistikama }e i {ta ho}e.
Ministarstava unu-
trašnjih
Taj onespo poslova
kojavaFederacije
ju}i status }e Bosne
ostatii Hercegovine
dugotrajna poi ziRe- ci- komata,
cije, kakoshopping
to primjecentara,
}uje {papa nskidosoelektronskog
ciolog Castells,i inter- „obi-
publike
ja zemalja Srpskeregije,(MUPFBiH
jer unutra i MUPRS),
{nji akteriu po posljednjih
liti~kih igapet ra netskog
~no su za bankarstva,
dovoljne svodoveo jim izojelirai nim
do povećanog
ìvotom u svi obima
jetu
godina
na postju došlogosla jeve
donskomporastapro pljački
storui razbojništava
permanentnokoja se
{alju premještanja
tehnokratskih novca
agenci i vrijednosti
ja i vije}a koji minisestaodvija
ra kojinado starim
nose
mogu
po rukedovesti
da oveu drà direktnuve nisu vezu spos so
privatnim
bne da se sigurnosnim
same so- iodlu
za moderno
ke”,3 pa vrijeme
ne primje nedovoljnim
}uju da njihov i nesigurnim
birokratski putnim pri-
sektorom:
bom oblikuju kao samoodrìvi politi~ki entiteti. opcijama. Očigledno siromaštvo,
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu neproblemi u rascjepka-
• 2004. i 2005. godine na prostoru FBiH opljačkane su nosti
proizvo policijske
di novo sistrukture
gurnosnouzrokovanoj
stanje, ve} po političko-admi-
stoje}e prika-
(Pri23 mjebanke
ra radi, i jedna
naciona pošta, kojom
listi~ki dijeloprilikom
vi srpske je etni
opljačkano
~ke za- nistrativnim uređenjem, mali
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ova broj rasvijetljenih djela
kvog iz
više od 2.600.000 KM;
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki ove oblasti, te opća atmosfera koja
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro- pogoduje nosiocima
•konsti
2006. tuira godine
ti kao ureFBiH metilaizvršeno
~ki faktorje no petvevelikih
dràve,pljačkikao kriminalnog
dne organizadjelovanja,
cije i agenci dodatni
je birosu krarazlozi
tiziraneporastu
i nedjelobrojatvo-
svoje banaka
vrsna ili 'renovca
publikau srpska’
transportu u tkite vujecrno
opljačkano
gorske drà blizu- pljački i kriminaliteta uopće.
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke
ve, 10dodu miliona
{e, bar KM; za sada, bez teritorijalno-entitetskog puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
•jedi2007. godine
nstva, ali ne tre u FBiH
ba iskljuje zabilježeno
~iti ni mogu14 }nopljački
st takvog banaka
ira- Svi
nema navedeni
transferazlozi
ra od mipozivaju
litaristi~ke na ku
hitno
ltureusklađivanje
nasilja u demi za--
s blizu 15 miliona KM;
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera konskih i podzakonskih
litariziranu kulturu povjerenja. propisa o privatnoj sigurnosti u
•Repu 2008.
blikegodine,
Srpskeprema Milorapodacima
da DodikaMUP-a koju jeFBiHsvojeivre MUP-a
me- Bosni i Hercegovini - a imamo ih tri: zakon u Federaciji 9,
RS, u oba entiteta je zabilježeno ukupno 19 pljački ba- zakon u RS10-u i zakon u Brčko Distriktu11. Usklađivanje
naka, pri čemu je ukradeno oko 3,6 miliona KM. je neophodno kako bi kriminalci izgubili već uvriježeni
• 2009. godine, prema podacima iz Federalne uprave po- osjećaj, ali i praksu, da iskorištavanjem rascjepkanosti
licije (FUP), u FBiH je opljačkano 11 banaka i pet po- policijskog sistema i prebjegom preko policijskih enti-
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav-8
slovnica pošte iz kojih je ukradeno oko 1.015.000 KM. tetskih linija ili čak graničnih prijelaza mogu uteći ruci
pravde. Zapravo, mora se dostići sigurnosni ambijent u
Činjenica je da je i u 2010. godini zabilježen trend pove- va opebirai tipotencijalni
kome vna skra}eni ca CSDP)
kriminalci vrhudojam
dobili nac jeda insti
je tu
vrloci-
~ke porazbojništava
ćanja licije, ve} uklju ~uju i kada
i pljački sva drusu ga sigurnonovčarske
u pitanju sna pita- ona lnog ra zvo ja evro pske odbra
teško ostati prikriven ili čak neotkriven u društvu kojembe ne i si gu rno sne
institucije, a razloge povećanja treba tražiti ne fesamo
nja, kao {to su i odbra na, ra tni zlo ~i ni, pro li racija,u polibiti
će tike.spremno
Historijski, generira
da prijavi, se iz ne
otkrije ili uspje
uputi{nog konce-
na moguće
tra ffi cing
privatnom sigurnosnom sektoru nego i javnom tete
itd. To zna ~i da Do di ko va izja va, i kao la nci-
druš- pta EOZ (Evro pska odbra mbe
osumnjičenike, što danas, nažalost, bosanskohercego- na za je dni ca, 1954),
tvenoj zbilji uopće. Naime, samo u jednoj pljački (stolje--
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu je na po vra tak di je la na dle Ugo vo ra iz
vačko društvo nije. Ma astri chta (1993), Amste rda ma (1999) i
`noopljačkano
ća) sti iz naj{irejesigu trirno
dosne petsfe re u enti
miliona KM. tetsko okrilje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno su konstituiraje,
Neophodno nje najzad,
uspje{neoformiti strukovnumbe
sigurnosno-odbra ne ali-
komoru/
ve} rije{enih pi
Sagledavajući tanja, pastatističke
zvanične }e se, nepodatke treba odba citi nikri-
o stanju tu ja nse za Evro pu, pa je to kom
komore koja bi rješavala pitanja unutrašnjih odnosahla dnog ra ta ulo gu ~uvau-
minaliteta koji se odnose na krivična djela u kontekstu-
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom no vom vre me nu po no zaštitarskom sektoru, ali i unutrašnjem reguliranju pe,
ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra na Evro tr-
vno iscrpljisigurnosnih
privatnih vati u pitanjima sigurno
agencija sneobezbjeđuju
koje naravi, ostavlja ju-
nov- fakti~ki
žišnih sve doteda
odnosa nas, iovi
prava si o SAD-u
obaveza privatne bezsigurnosti
obzira nakao to
}i postra
čarske ni izgradnju
institucije u BiH, uvjemože
ta za se ekorećinomskida oni i kudjeluju
lturni {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
struke.
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom
nepotpuni. do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbra
Pljačke banaka, mbekladionica,
nu politiku. No, iakocentara,
trgovačkih je ESDPbenzin- dobio
kture po
Naime, liti~kog sistatistički
relevantni stema, napodaci prostozabicjelokupni
ti „osu|ena“ na
terito- novepumpi,
skih “nadlenovčarskih
`nosti i strui ktu re”, koje su
vrijednosnih omogu}iuopće
institucija le “kou-
no ve fa ze ide olo {kih su ko blja
rij Bosne i Hercegovine ne postoje, djelomično zbog va nja i na no ve ira ci ona lne ri{tenje vojnih
posljednjih kapacigodina
nekoliko teta” postale
ali i zna~asujne “civilnebosan-
stvarnost aspe-
nedostatka
vrtnje u krug. ustaljene
\avolovmetodologije
krug.) prikupljanja poda- skohercegovačkog
kte menad`menta kri društva.
za”, CSDP, Ovaj neosporni
kao lisabonska porastina~i koji
ca
taka, a čini se i zbog potrebe da se zvanični policijski je zabilježen
ESDP-a, jo{ nauvicijelom
jek ne uspi prostoru
jeva da Bosne
se koi nstiHercegovine,
tuira kao
podaci
I prethoza dna pojedina
dva primje krivična
ra o~idjela
gledna ”friziraju”
su potvrda kakovabi `nose- ali
“nai dna
Federacije
cionalnaBiH, stru bio
ktujera”,i glavnim
ve} je razlogom
koncept uusvajanja velikoj
javnosti
sti i relepokazala
vantnostislika instiuspješnosti
tucionalnogotkrivanjaprisustva tih Evro djela.
pske Uredbe
mjeri ovi Vlade
san oFederacije
“me|uvlaBiH dinojo sumjerama
radnji”,zaštite
dakle ofinansij-
politi-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- skih
kama institucija
dràva 2009. ~lanica godine.
EvroTa uredba
pske unije.je na snagu
Iako je stupila
jo{ za
Zanimljivo
tima mo}i. je No,da vasulja danas,
se suiako
o~itisu sada
s ne spozaštitarske
sobno{}u Evro agen-- u2003.
martu, gonakon
dinu bičega lo plaje ni
Ministarstvo
rano razvijaunutrašnjih
nje ESDP-aposlova na na-
cije i novčarske institucije opremljene
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni zakonski neop- FBiH u oktobru 2009. donijelo
~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 Pravilnik o uređajima ljudii
hodnom,
ka pacitet ukovećini ji garaslučajeva
ntira, akoi ni veoma
{ta dru kvalitetnom
go, onda neopre- mo- opremi
za kopne koja
ne truse pemože koristiti
i 30.000 priupazaštiti
dnika va finansijskih
zduhoplovstva insti-
mom,
gu }nost te obno
obučenim ve nasikadrom,
lja. To jepljačke
tako ma banaka
lo, ali ininovčarskih
toga ma- tucija,
i morna koje
ricesuzapodijeljene
100 brodouvatrii 400 kategorije.
aviona”, Prema
tako ovom
kapa-
institucija
lo nema uu znatnom izobilju! porastu.
EvropskaGdje možemo
vanjska i sigupotražiti
rnosna propisu, u prvu
citirani stra te{kikategoriju
razvoj jo{su je svrstane
daleko.4 banke i pošte, za
razloge za ovakvo stanje?
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- čiju je kontrolu nadležan MUP Federacije BiH, dok kon-
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- trolu
Lisabozaštite
nskimfinansijskih
ugovorom institucija
konstituiraiznadruge je Evro kategorije
pska od--
Prije
jmovi... početka
iza kojih, ratada u neBosni
ma NA i Hercegovini
TO-a, ne bii bi u logodinama
ni~ega. mjenjačnica,
brambena agencija s na~elnom idejom profondacija
poslovnica lutrije, mikrokreditnih micanja
poslije rata, preciznije od 1996.
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EUdo 2002. godine, dok- iope
kladionica,
rativnih ka obavljaju
pacitetakantonalni
EU-a u sfeMUP-ovi.
ri odbrane, Akcija koju
ali opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne nije
je policija vršila obezbjeđenje novca u pokretu, au- su
se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga ua
sarajevski policajci proveli sredinom 2010. godine
bilo ovoliko pljački, što navodi
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali kojana zaključak da je poli- 260 kladionica
ne stva rnoj namje na području
ri konstitu Kantona
cije evroSarajevo
pske vojske. pokazala
5
Ia-
cijapro
na uspješnije
sto sabire obavljala
evropski posao
sigurno od sni
privatnih
problem sigurnosnih
u ta~an je da nijedan objekt nije bio propisno opremljen nepro-
agencija. S druge strane, značajan razvoj bankarskog i bojnim pregradama s protuprovalnim vratima koja bi
novčarskog sektora u svim segmentima života - od ban- radnike zaštitila od pljačkaša, da nemaju videonadzora,
11
Tema broja
ni zaštitara. No, prošlomjesečna
Bosna policijska provjera je
i Hercegovina, napOMEnE:
pokazala da jeNA90TOposto kladionicaunija
i Evropska osiguralo zakonski
neophodne sigurnosne mjere i realno je očekivati da u 1
MUP Zapadnohercegovačke županije, Službeni bilten, 5.10. 2010.
narednom periodu napadi na kladionice i banke u Kan- 2
U SAD-u postoje mnogobrojna preduzeća za pružanje usluga za-
NATO,
tonu Sarajevo jenjaju. štite (Pinkerton Agency..); u Njemačkoj još od 1901. godine poči-
nju s radom neka preduzeća koja pružaju usluge ove vrste, ali tek
znaš li svoj dug?

1927. se donose propisi koji uređuju ovu oblast.
Sam porast kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i fluktua- 3
Pod navedenim pojmom su u SAD-u označavali samostalne
cija kriminalnih grupa u regionu zahtijevaju i maksimalnu i vlasničke komercijalne organizacije koje su u svoju djelatnost
prekograničnu saradnju država okruženja, koja, u jed- uključivale istraživanje, osiguranje osoba i imovine, otkrivanje i
nom zavidnom obimu, i postoji. Ali nemogućnost kako istraživanje kriminaliteta… (Dictionary of Criminal Justice Data
Evro pska unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
Terminology, U.S. Department of Justice, 1991. str. 169)
javnog tako i privatnog sistema sigurnosti da osjećaj i {i re
4
Samo una
nja cjelinuprema
Sarajevu, evropske geogra
podacima fije. Poku
Kantonalnog {aj uspo
suda, bilo jestare--
stepen sigurnosti građana dovede na prihvatljiv nivo za- vlja nja au te nti ~ne ko nti ne nta lne ge opo
gistrirano (po različitim osnovama) petnaest agencija, i to kao: li ti ke mi ra u
ista zabrinjava. U jeku ponovnih diskusija i ispunjavanja zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
DOO za pružanje usluga zaštite, traženja nestalih lica, posredova-
dodatnih garancija za dobivanje bezviznog statusa pri sanjejedna
i zastupanje,
Evropaprivredno
ipak nidruštvo
je mogu za}a.
deminiranje,
Evropska osiguranje
politi~kalica
putovanju po zemljama Evropske unije za građane Bo- i objekata, društvo za video-sigurnosne i druge sisteme zaštite,
bidruštvo
rokracizajatrgovinu
bila bi sigurnosnom
najsretnija opremomda moèitd.otkazati prijem
sne i Hercegovine, ukazivanje sigurnosnim agencijama 5u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
Jasmin Ahić i Ramo Masleša, Reformistički kurs u formalnom i faktičkom
na neophodnost dodatnih provjera osoba koje su sklo- dnog Balkanasektora (izuziprivatne
maju}isigurnosti
eventuualno
restruktuiranju Bosni Hrva tsku) –a Ka-
i Hercegovini da
ne vršenju kriminalnih aktivnosti predstavlja imperativ nezneno
izguzakonodavstvo:
bi vjerodosto jnost poililitiregresivna
Progresivna ~ke i ekorješenja
nomske sile za
(Institut u
postavljen pred akademsku i javnu scenu bosanskoher- kriminološka
ekspa nzi ji. i sociološka istraživanja, Beograd, 2005) str. 594.
Piše: Ne■rzuk Ćurak
cegovačkog društva. 6
Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj je zakonski re-
gulirana i privatna detektivska djelatnost (Zakon o agencijama za
Zaobezbjeđenje
nas je reze licarvi tus barba
ran stai privatnoj
i imovine ra, onih djelatnost
detektivskoj koji ostaRe- ju
izvan
publikeciviSrpske
lizacijskih zidina
(Sl. glasnik i za
RS br. htijevaju stalnu imperija-
50/02).
7
lnuKonfederacija
upravu, “jer privatnih
kako službi
je lijesigurnosti
po navelaEvropskeKarnegiunije. jeva koVidi:-
http://www.coess.org/stats.htm.
NATO mora Bosnu i 8
Od gore navedenih pljački do sada su rasvijetljene samo tri, i to
popljačka
vjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
poslovnice Privredne banke Sarajevo u Konjicu, poslovnice
Hercegovinu uvesti u svoje biUniCredit
stara”.1 banke u Mostaru i Turkish Ziraat banke u Sarajevu. Više
u: Jasmin Ahić, Sistemi privatne sigurnosti- FKKSS, Sarajevo, 2009, po-
Zaglavlje
to je3,po BiH tre- Službeni
ban name izvještaji
tnutiFUP-aupravi BiH i MUP-a
telj, koji iRS nazastra
period
te-
vojno-politički savez od 2005. do 2009. godine.
{koj (izgra dnja drà va) ali i na sva ko dne vnoj ra zi ni {a -
9
Zakon o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imo-
suvremenog svijeta, nosi, u ljevine
po(Službene
ruku danovine gra|aFBiH,ni Babr.lka na
68/08).
pri pa da ju zo ni go log
ìZakon
10 vota, osviagencijama
jetu u ko zajeobezbjeđenje
mu, kako lica to iluimovine
cidno i pri mje}ude-
privatnoj je
okvirima posthladnoratovske Ma rina Grì
tektivskoj ni}, “vla
djelatnost da auto
Republike ritet {to
Srpske nije ute
(Sl. glasnik RS br.me50/02).
ljen ni
geopolitike, jednu vrstu duga u Zakon
jednom o agencijama
zakonu, zapaobezbjeđenje
o golom ìlica voitu,
imovine
o ìvo i privatnoj
tu i smrti,de-
11
tektivskoj djelatnost Brčko Distrikta

odlu~uje izvan zakona. Ono {to danas opaàmo upra- (Sl. glasnik Brčko Distrikta
prema Bosni. br. 20/04).

610
Inicijativa iz Hrvatske i Slovenije
Nastaje li ”balkanska
nebeska policija”?
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- Hrvatska
rne. A zemljapremijerka
je, kaìJadranka
mo i to na Kosor
ovomi mje
njezin
stu,sloven-
dupke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog ski
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nizajedničku
kolega Borut Pahor odlučili su osnovati je razvila,
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- radnu
nema traskupinu
nsferakoja ćelitaispitati
od mi risti~kemogućnosti
kulture nasisuradnje
lja u demiu-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera nadzoru i zaštiti zračnog
litariziranu kulturu povjerenja. prostora dviju zemlja. Kako je
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- potvrdio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, razmišlja
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- se
Dada Hrvatska
vidi mo {ta jei Slovenija
onda taj zajedno
ESDP-CSDPnabavekojinove
je svoborbe-
je va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, ne avione ili podijele trošak modernizacije
treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU- postojećih
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- hrvatskih
FOR-ovu lovaca
operaciMiG-21,
ju Althea. pa da njima u okviru NATO-a
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- nadziru zračni prostor od Triglava do Drine, uključujući
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi i nebo Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
reforme i instiTekst
tuciona i fotografi je: Antonio
lne izgradnje bosansko Prlenda
hercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
Što se Bosne i Hercegovine tiče, s čisto praktične toč-
ke gledišta, zamisao je logična i izvodiva, ali politički as-
pekt predstavlja pravu prepreku ovoj inicijativi. Klima
U stručnim krugovima već u Republici Srpskoj je takva da je još uvijek teško za
povjerovati da bi njezini političari bez većih problema
duže
`nosti iz naj{ire sigurno vrijeme
sne sferepostoji ideja
podržali ideju da nam nebo čuvaju avioni s hrvatskom
Bosnu i Hercezajedničke
govinu vra}a uzaštitekrug nekih insti
neba na tucionalno su konstituiranje
”šahovnicom” na uspje
krilima sigurnosno-odbrambene ali-
{nei trupu...
mogu}nost, po prostoru
litika u nekom bivše noJugoslavije.
vom vremenu pono- ra stručnim
zapadne Evro pe preuzeo NATO. Odbra na Evro pe,
U krugovima već duže vrijeme postoji ideja
vno iscrpljivatiSada
u pitanji je za ovu inicijativu
ma sigurno sne naravi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
zajedničke zaštite neba na prostoru bivše SFRJ. Javno bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {toje jenajčešće
ju institucispominjao
onalnim raumirovljeni
zvojem Evro pske unijegeneral
crnogorski do{lo
najviše ”zagrizla” Hrvatska,
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom do stva ra nja uslo va za sa mo sta lni ju evro psku si gu rno-
Blagoje Grahovac, koji je bio instruktor letenja posljed-
projekcijom, učijoj
buduborbenoj
}nosti }e BiH, avijaciji
zbog zako ubrzo
vane stru- snu i odbra mbe nu po li ti ku. No,
njim generacijama borbenih pilota JNA. Sada je za ovu ia ko je ESDP do bio
kture politi~kog si ste ma, na pro sto
ističu resursi, dok recesija bi ti „osu |ena“ na inicijativu najviše ”zagrizla” Hrvatska, čijoj borbenoj avi--
no ve “na dle `no sti i stru ktu re”, ko je su omo gu }i le “ko
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri{tenje
jaciji ubrzovojnih kapa
ističu citeta”
resursi, dokali recesija
i zna~ajne “civilnedržavni
smanjuje aspe-
vrtnje u krug.smanjuje
\avolov krug.) državni proračun kte menad`me
proračun. No da ntabikriova
za”,ideja
CSDP, o kao lisabonska
zajedničkoj ina~ica
hrvatsko-
ESDP-a, jozrakoplovnoj
slovenskoj { uvijek ne uspi jeva da seuopće
komponenti konstii tu ira kao
došla do
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnaci
granica onalnai Hercegovine,
Bosne struktura”, ve } je ko
nužno jencedaptona u ve likoj
dobije
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mjeri oviusan
podršku o “me
samoj |uvladiVeć
Sloveniji. nojusu radnji”,startu,
samom daklenao ovo politije-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro
upozorio slovenski predsjednik Danilo Tuerk.pske uni je. Ia ko je jo { za
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ”Suradnja
~in koji }ejeosi uvijek
guratidobra stvar.vo
briselsku Nojsku moram
od “60.000reći da lju samdi
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- bio
za koiznenađen
pnene trukad pe isam čuo pri
30.000 za pa
ovajdnidogovor.
ka vazduTreba hoplovstvaimati
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- ui mo
vidu rnadariceSlovenija
za 100 bro u okviru
dova i savezništva
400 aviona”, s NATO-om
tako kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna već
citiraima dogovor
ni stra te{ki raozvojzaštiti
jo{ je zračnog
daleko.prostora,
4 te ne vi-
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- dim zašto bi bila potrebna ova inicijativa.Vjerujem da će
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- predsjednici
Lisabonskimvlada ugovopojasniti
rom konsti na što
tuirasu nakonkretno
je Evropska mislili
od-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. te
bradambe će na
se oage ovoj
nciideji
ja s još
na~e govoriti”,
lnom ide rekao
jom je onminakon
pro canja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- sastanka
operativnih s hrvatskim
kapacitekolegom
ta EU-a uJosipovićem.
sferi odbrane, ali opet
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja Inestvarno,
stvarnoj Slovenija
namjeriodkosvoganstituosamostaljenja
cije evropske vo nikada
jske.5nije Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an imala
ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske,svoje
lovce-presretače kojima bi mogla čuvati po-
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- nebo.
javljujeUlaskom
kao lougi~na NATO po2004.
sljedica godine,
izgradnjeslovenskikompre-zrač-
ravka u Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- ni prostor je postao dio integriranog
henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno zračnog prostora 63
11
Tema broja
NATO,
znaš li svoj dug?
ekspanziji.
Američki lovac F-16D iz talijanske baze Aviano, na jednoj od vježbi s hrvatskim zrakoplovstvom na aerodromu Pula
zemalja članicaokvi rima
Saveza kojipo
je sthla dno
zaštićen ratovskesu-
integriranim Uključenjem
Marina Grìni u },NATO
“vladaSlovenija je {to
autoritet deklarirala
nije utesvoje
meljenras-
ni
stavom protuzračne obrane (NATO Integrated Air De- položive
u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotuprostora
kapacitete sustava za nadzor zračnoga
geopolitike, jednu vrstu duga i smrti,
fence System –NATINADS). Nadzor i zaštita zračnog (16.
odlubataljon za za
~uje izvan nadzor
kona.zračnoga
Ono {to prostora
danas opasaàdva
moradara
upra-
prema
prostora Slovenije Bose
obavlja sni.
u skladu s potpisanim Teh- dugog dometa AN/TPS-70) i stavila ih pod operativno
ničkim sporazumom između NATO-ove zrakoplovne zapovjedništvo vrhovnom zapovjedniku savezničkih sna-
komande sa sjedištem u Izmiru,Turska (Air Component ga za Europu (SACEUR). Slovenska vojska je povezana
Command – ACC), i Republike Slovenije. Prema tom s NATO-ovim Petim zajedničkim zračnim operativnim
sporazumu Italija pruža zaštitu sa svojim lovcima pre- centrom (Combined Air Operations Center-5 – CAOC-
sretačima, baziranim u Italiji, a jedan pomoćni aerodrom 5), koji je sastavni dio NATO-ovog integriranog sustava
na raspolaganje stavlja Mađarska. No to je privremeno zračne obrane i s kojim razmjenjuje podatke o situaciji u
rješenje, koje je na snazi do 2011. godine. Sada je pita-
zračnom prostoru. CAOC-5 je odgovoran za aktiviranje
nje isplati li se Sloveniji nastaviti s ovakvom praksom i nja teritorijaaviona,
presretačkih bez zadežurnih
konitosti uili pripravnosti
zone golog za ìvo ta, ko
hitne in-ji
nakon 2011. godine, ili da zajedno s Hrvatskom oformi se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
tervencije (Quick Reaction Alert – QRA). Radi se o de-
manju eskadrilu kojom bi zajedno čuvali nebo? žurnom paru naoružanih aviona spremnih za polijetanje
[tanekoliko
za je drugominuta
jugoisto ~naruskoj
(po Evropa, sa postdejto
terminologiji iznskom Bo-
bivše JNA,
NATO-ov integrirani sustav protuzračne obrane uklju- snom i He rce go vi nom, “pre
naši piloti koriste termin ‘dežurna para’).dde jto nskim” Ko sovom,
čuje tri ključna elementa – sustav zapovijedanja i kon- frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
trole (C2), dio nacionalnog sustava za praćenje i kon- okom srpskih
Dežurni par senaaktivira
cionalista koji ne pojave
u slučaju priznaju crnogorsku
neidentificira-
trolu zračnog prostora (radari na tlu) te presretačke na ciona lnu sa mo bi tno st) Crnom Go rom
ne letjelice, otmice zrakoplova ili pri gubitku radioveze i drà vnopra-
avione za brze intervencije. Nadzor i zaštita zračnog vno jo{ uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e
između zrakoplova i kontrole letenja i kada zrakoplov nom Ma kedoni-
prostora u terminologiji Autor
NATO-a se nazivaprofesor
je vanredni – Air Po- skrene sa zadane mu rute, visine ili brzine (mogućidru
jom, ne go te ri to rij bez “be zli~ne za ko nitosti”, po ~je
”od-
licing. Za učinkovito provođenje air policinga
na Fakultetu političkih nužno
nauka je
golog ìvo
metnuti ta, o kojeengl.
zrakoplov”, mu i renegade).
za kojega Dežurni
odlu~ujepar inoze mni
dužan
610
4 operativno djelovanje svih triju elemenata zajedno.
Univerziteta u Sarajevu. upra
je čimvljaprije
~ki fapresresti
ktor, kad zrakoplov,
ho}e, koliko ho}e
prići mui {ta
sa ho }e.
stražnje
Lovac MiG-29 na Batajnici: Koliko Srbija može sa tri jednosjeda i jednom dvosjedom?
strane, te pokušati kontaktirati zrakoplov radi dobivanja žman od 2004. godine je dogovoren i za air policing bal-
informacije potrebne za daljnju akciju (pratnja do zada- tičkih zemalja Latviju, Litvu i Estoniju, od 2008. za Island
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
nog aerodroma, pomoć i praćenje u letu ili obaranje). te od 2009. godine za Albaniju, zemlje koje također ne-
Za potrebe zaštite zračnog prostora Slovenije NATO maju svoje borbene mlazne avione.
zasad koristi talijanske lovce-presretače, a sličan aran-
ESDP-a, jo
Suprotno { uvijek ne uspijemišljenju,
rasprostranjenom va da seovim konsti tuira kao
uvođenjem
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- privremenog rješenja NATO-ovog nadzora ui ve
“na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve } je ko nce pt likoj
zaštite
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su
svog zračnog prostora Slovenija nije preuzela nikakve ra dnji”, da kle o po liti-
unije na zapadnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- financijske obveze. U NATO-u se slijedi princip da za
ka ma drà va ~la ni ca Evro pske uni je. Ia ko je jo { se
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- troškovi podmiruju tamo gdje nastanu (costs lie where-
2003. go di nu bi lo pla ni ra no ra zvi ja nje ESDP-a na na
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ~in ko
they ji }e
fall). osigu
Tako sverati briselsku
troškove vojsku
zaštite od “60.000
slovenskog ljudi
zračnog
prostora snose države koje na poziv NATO-ovog zapo- dni ka va zdu ho plo vstva
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- i mornarizaceoperacije
vjednika za 100 bro dova svoje
pružaju i 400 kapacitete.
aviona”, taU koslučaju
kapa-
lo nema u izobilju! Evropska vanjska i sigurnosna ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je da le
nadzora slovenskog zračnog prostora to obavlja Talijan- ko. 4
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- sko ratno zrakoplovstvo te svako letenje za te potrebe
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Lisabosama
plaća nskim ugovo
Italija. rom koza
Doduše, nstiovih
tuirašestna jegodina
Evropska
i nijeod-ga
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambe
bilo na agencija s na~elnom idejom promicanja
baš previše.
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- se stje~eslijedi
Iz ovoga dojam da obiispu njava
ulazak nju biroukra
Slovenije tskog nazrako-
spomenuti loga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ne stvadeal
plovni rnojs Hrvatskom
namjeri konsti moraotucije iziskivati
evropske dodatno
vojske.izdva-
5
Ia-
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an janje
ko sefinancijskih
na horizontu sredstava,
ta ideja,a uideslovenskom
ja evropskeministarstvu
vojske, po-
sud, za koji sam
Par hrvatskih potvrdu
lovaca dobio iuto
MiG-21bisD kom stru~nog
trenažnom letu bo- obrane
javljuje sekao bojeloda gi~nabi topo onda
sljedi ugrozilo
ca izgra nabavku
dnje ko i održa-
mpre-
(Foto:
ra vka uMORH)
Bruxellesu. Naime, briselske evropske institu- vanje
henzinekihvnog drugih,institumožda
cionalnogi nužnijihlogovojnih
sa EU-a,kapaciteta.
njeno 65
11
Tema broja
Bosna i Hercegovina, doživi tek sudbinu probnog balona. U tome će slučaju
NATO i Evropska unija daljnji opstanak hrvatske borbene avijacije biti zbilja upi-
tan. Hrvatski društveni bruto proizvod (GDP) u recesiji
je zabilježio pad, zemlja je u gospodarskoj krizi, oružane
NATO, snage nikome nisu prioritet.
znaš li svoj dug? Nedavni pad dvaju hrvatskih MiG-ova na vježbi, iako ne-
što što se često događa u razvijenijim zrakoplovstvima,
ponovno je aktualizirao nabavu novih lovačkih aviona, ali
iEvro
postojanje
pska uni same
ja umo borbene
rila seavijacije.
od sopstveOdluka će secije
ne ambi morati
pro-
donijeti ubrzo,
{irenja na cjelinujerevro
postojećim lovcima,
pske geogra a sada
fije. Po ku{ajimaju
uspošest
sta-
jednosjeda
vljanja auteMiG-21bisD
nti~ne kontii ne četiri dvosjeda
ntalne geopoMiG-21UMD,
litike mira u
resursi
zabrinjaističu
vaju}oj 2013. godine.
je de fanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
Slovenska vojska nema mlažnjake, ali je naoružala svoje
školske avione Pilatus PC-9M Hudournik (Foto: J. Ećimović) Budući
birokradacijasebinabavka manje
la bi najsre tnijaeskadrile
da moè novih
otkavišenamjen-
zati prijem
skih lovaca procjenjuje na milijardu
u punopravno ~lanstvo Evropske unije ze eura, nešto
mljamaje izgled-
zapa-
”Dosadašnja iskustva za Republiku Sloveniju su dobra, nija
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku)i amo-
opcija da se MiG-ovi još jednom remontiraju da
a Republika Slovenija dugoročno nastoji uvesti takve derniziraju zaro20
ne izgubi vje domilijuna
stojnostdolara te im
politi~ke seno
i eko produži
mske sivijek
le u
mjere koje će za kontrolu i čuvanje integriteta zračnog za pet nzi
doji.sedam godina. Iz ovoga je jasno koliko je Hr-
ekspa
prostora biti Pi še: Nerzuk Ću
najracionalnije rak
i najučinkovitije”, saopći- vatskoj stalo da se napravi nešto zajedno sa Slovenijom.
lo je ovim povodom slovensko ministarstvo obrane,
te naglasilo: ”Republika Slovenija u svojim dugoročnim Kad bi se riješilo pitanje lovaca-presretača, koje Hrvat-
dokumentima nema predviđena sredstva za uspostav- sko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana u dežur-
ljanje vlastitih zrakoplovnih kapaciteta za nadzor zrač- lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko-
stvu drži na vojnom dijelu Zračne luke Zagreb na Plesu,
nog prostora”. Imajući ovorau vidu, lakoi je moguće da misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NA TO mo Bosnu Hrvatska bi zahvaljujući svom položaju, ali i posjedova-
ova ideja, iako logična, zbog čiste financijske matematike povjerenje velikih sila daradara
nju pet supermodernih
je spoFPS-117
sobno dazasenadzor
samo zrač-
o se-

610
6 Posljednjim hrvatskim lovcima MiG-21bisD resursi ističu
Univerziteta u Sarajevu. upra
2013. vlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
godine
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- nema transfe ra od mi
sRBija na litaMiGOViMa
risti~ke kulturejna nasilja u demi-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- Kako je Beograd osamostaljenjem nekadašnjih ju-
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- Dagoslavenskih
vidimo {ta je onda tajprisvojio
republika ESDP-CSDP ji je svoje va-
gotovokocjelokupnu
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, treavijaciju
no kr{tenje JNAdo(osimìvio ujedneBosnilovačko-bombarderske
i Hercegovini kroz EU-
Jurišni mlažnjak J-22NS Orao skuplja prašinu
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- eskadrile,
FOR-ovu ope koja
racimu je kod Banje Luke trebala za rat
ju Althea.
na Mahovljanima kod Banje Luke
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- u BiH), današnje Vazduhoplovstvo i protivvazduho-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi ESDPplovna(na odbrana
osnovu LiVojske sabonskog Srbijeugoima najviše
vora izvede letjelica
na je no-
nog
reformeprometa (civilnog
i institu cionalnei vojnog),
izgradnjezasigurno
bosanskobilaherce idealna
gova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instidr-
od svih zračnih snaga zemalja s prostora bivše tuci-
kao središte provedbe air policinga ”od
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pi Triglava do Dri-
ta- ona žave.
lnogNo nedostatak
razvo ja evropske novca, ali i mbe
odbra NATO-bombardi-
ne i sigurnosne
ne”. Doduše, dok je NATO-standard da
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija,piloti godišnje poranje
litike. 1999.
Histori godine
jski, geučinili
nerirasusedaiz ihnedanas
uspje{nog maloko leti.
nce-
lete
traffiicido 180 To
ng itd. sati,
znahrvatski
~i da Dopiloti prosječno
dikova letelatek
izjava, i kao 60-
tenci ptaIakoEOZ se stanje
(Evropočelo
pska odbra poboljšavati,
mbena pilotizajedni imajuca, upo-
1954),
sati. No računa se da bi za air policing bili dovoljno
ja i kao tendencija, pretenduje na povratak dijela nadle- uvjež- Ugo la vo
manji
ra iznalet
Maastrinego chtaoni(1993),
u Hrvatskoj,
Amste a rda
čestemasu(1999)im i i
bani
`nosti i sa
iz 80 sati.
naj{i re sigurnosne sfere u entitetsko okrilje {to avionske nesreće s tragičnim posljedicama.
Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
Kako god, što se Bosne i Hercegovine tiče, ona je svo- Za za dežurni
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu janse Evropu,par pa lovaca-presretača
je tokom hladnog Srbija rata ulonagu ae- ~uva-
je mlazne borbene avione proglasila neperspektivni-
mogu}nost, politika u nekom novom vremenu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbranaavione
rodromu Batajnica kod Beograda koristi Evrope,
ma i svakako će joj nebo čuvati NATO, s Hrvatskom MiG-21bis,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti ~ki sve dokao danas, i Hrvatska,
ovisi o SAD-u jer zbogbez obzi tehničkih
ra na to
i Slovenijom, ili bez njih. Iz Ministarstva obrane BiH su problema to ni nakon remonta nije trajno uspje-
nam službeno potvrdili da se u suradnji s NATO-ovim
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom dolastvas modernijim
ranja uslovaavionima za samoMiG-29.
stalniju evroDanas psku su siSrbiji
gurno-
odborom za protuzračnu obranu (NATO Air Defense preostala samo tri jednosjeda MiG-29, od kojihdo nabio
projekcijom, u budu}nosti }e BiH, zbog zakovane stru- snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP
Committee) trenutno provode aktivnosti na završetku jednom još uvijek treba završiti remont, te jedan
kture politi~kog sistema, naprosto biti „osu|ena“ na
studije ”Kontrola i zaštita zračnog prostora BiH”, koja
nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
školsko-borbeni dvosjed MiG-29UB, čiji je kvar
će ve
no faze ideolo
obuhvaćati {kih suko
i pitanje airblja vanja i na
policinga nove
iznad iracionaBo-
prostora lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
privremeno obustavio preobuku mladih pilota.
vrtnje
sne u krug. \avolov krug.)
i Hercegovine. kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
Nakon NATO-udara, Srbiji su ostala četiri jedno-
I prethodna dva
”Ministarstvo primje
obrane ra o~i
BiH gledna isusnažno
podržava potvrda va`no-
doprinosi “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
sjeda MiG-29 i jedan dvosjed. U 2008. godini Sr-
jačanju regionalne saradnje te razvoju regionalnih pske
sti i re le va ntno sti insti tu ci ona lnog pri su stva Evro pro- mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
bija je uz pomoć ruskih stručnjaka remontirala i
unije naNavedeni
jekata. zapadnom Balkanu, i to u robu
(hrvatsko-slovenski) snim kajepasamo
projekt cite- kama dràva modernizirala
djelomično ~lanica Evropske unije. Iako
tri jednosjeda je jo{ za
i dvosjed,
tima mo
opcija }i. je
koja No, predmet suo~itii sprikupljanja
valja seanalize nesposobno {}u Evro-
relevantnih 2003.
čimegoim dinu bilo plaprodužen
je resurs nirano razvi za ja10
njegodina
ESDP-a na na-
ili 700
pe da izgra
podataka di svoj sigu
(političkih, rnosni identi
finansijskih, tet i instiitudr.)
zakonskih ciona lni
radi ~insati
kojinaleta.
}e osiNo guranakon
ti brisetogalskuim voje
jsku od “60.000
nedostajalo guma ljudi
donošenja procjene o opravdanosti pokretanja inicijati--
ka pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za za
kopne ne tru pe i 30.000 pri pa dni
kotače, a jedan im se srušio u pripremi za ae- ka va zdu ho plo vstva
gu}no
ve. S timst obno
u vezivejošnasi lja. Tonema
uvijek je tako malo, ali
dovoljno ni toga ma
podataka radi- i mo rnarice7.zasrpnja
romiting 100 bro prošledovagodine.
i 400 Očekuje
aviona”, se tako da ka
ćepa-
definiranja zvaničnog stava MOBiH”, rečeno nam jesna
lo ne ma u izo bi lju! Evro pska va njska i si gu rno iz citiremont
rani strapreostalog
te{ki razvojjednosjeda
jo{ je daleubrzo
ko.4 biti završen.
politikaza(CFSP)
Odjela te iz nje izvedena sigurnosna i odbra-
informiranje.
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- Lisa bonskim
Srbija je, zaugo voslužbeno
sada, rom konsti tuirana
izabrala je Evro
vojnu pska od-
samostal-
jmosegmentu
”U vi... iza kokojijih, obuhvata
da nema kontrolu,
NATO-a,upravljanje
ne bi bilo inizaštitu
~ega. branost,
mbeno na vojska
agencii ja
ministarstvo obrane, u okvirumi
s na ~e lnom ide jom pro mo-canja
Ni operaprostora
zračnog tivnih kapa citeBiH,
iznad ta, niosim
ljudi,MOBiH,
ni novca... Misija EU-
u provođenju ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a u sfe ri odbra
gućnosti, čine sve na približavanju NATO-u. Politi- ne, ali opet
navedenih
FOR-a u BiH aktivnosti
je transfo učešće
rmiraimaju
na misi i Ministarstvo
ja NATO-a, aprome- ne au- se čari
stje~e do jam o ispu nja va nju bi ro kra tskog
i dalje daju podršku želji da Srbija u narednom na lo ga a
ta i komunikacija,
tenti ~na evropska Ministarstvo
ideja. Ovo je sigurnosti
preo{tra ocje i Ministarstvo
na, ali koja ne periodu
stvarnojnabavi
namjeneki
ri kood nstimodernih
tucije evrovišenamjenskih
pske vojske.5 Ia-
vanjskih
naprostoposlova sabire evro BiH.pskiKonačansigurno stav
sniće
probiti
blemmoguć tek
u ta~an kolovačkih
se na hoaviona,
rizontunotauide ja, idese
javnosti ja još
evronepske vojske,
poteže pita-po-
nakon
sud, zausaglašavanja
koji sam potvrdu stavovadosvihbio učesnika
i tokom stru u ovom
~nog pro-
bo- javlju
njejefinancijske
kao logiizvedivosti
~na posljetakve dica kupovine.
izgradnje kompre-
jektu”,
ravka uzaključak
Bruxelleje su.Ministarstva
Naime, brise obrane BiH.pske
lske evro ■ institu- henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 67
11
Tema broja
Evropska unija u Bosni i Hercegovini
Samoizazvani
NA TO,
znaš li svoj dug?
nedostatak kredibiliteta
Evropska unija umorilauVOd se od sopstvene ambicije pro-
Čak podau
vljanja uvjetom
tenti~nedako pokuša
ntinenta popraviti svojliimidž
lne geopo tike mii preu-
ra u
zeti
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelleu-
primarno vodstvo u međunarodnim aktivnostima
Bosni,
sa jednaopadanje
Evropakredibiliteta
ipak nije moEvropske
gu}a. Evrounije
pska među
politisvim
~ka
bh.
bironarodima
kracija bitrend jejsre
la bi na kojitnićeja se
dateško
moèzaustaviti.
otkazati Akoprijemne
promijeni
u punoprastrategiju u Bosni,
vno ~lanstvo Evropske štete uni
bi je
se ze
mogle
mljama osjetiti
zapa-i
na
dnogširem planu
Balka Zajedničke
na (izu zimaju}ivanjske i sigurnosne
eventualno Hrvatsku) politike
a da
EU.
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomskerelativ-
U političkom smislu, takvu bi promjenu bilo sile u
no jednostavno
ekspa nziji. napraviti.
Piše:Kurt
Bassuener
Opservacije
Za nas je rei zekritike
rviranu ovom
status tekstu ne dovode
barbara, onih kouji pitanje
ostaju
legitimitet
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu impeprije
cilja evropskih integracija u Bosni, već, rija-
svega, prisutne
lnu upra vu, “jer pretpostavke
kako je lijeipo
prakse na Ka
navela putu
rnekoji je do-
gijeva ko-
Evropska unija ima ogromnu veo
misido
ja, sadašnje
Balkan situacije
je podruu Bosni.
~je koje nije opravdalo
NATO mo
prednost ura Bosnu
Bosni, akoi odluči povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
Hejercerazvije
govinui uve sti u svo je bi stara”.1 EVROPSKA ZAJEDNICA
da primijeni. Ali I RATOVI NA BALKANU
sigurno
kako bi sne odaje, potrebno
to učinila, jer vodeći
voda
jno-po litičkiodsanapamet
vez Zajedničku
{koj (izgradnja vanjskudrài va)
sigurnosnu
ali i na sva politiku
kodneEvropske
vnoj raziniunije {a-
je odstupi oblikovao je propust tadašnje Evropske zajednice dalog
se
suvremenog svije lje poruku da gra|ani Balkana pripadaju zoni go
naučene himne o ta, nosi, u
proširenju efektivno angažira u ratove od 1991.
ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje do 1995. Treba se
okvirima posthladnoratovske prisjetiti
Marina Grì sramneni}, izjave
“vladao au ”satu
toriEvrope”
tet {to nikojuje utejeme daoljen
Luk-ni
semburžanin Jacques Poos na početku ratova u regiji
1991. godine, te kako su tadašnju Evropsku zajednicu
prema Bosni. razdirala unutrašnja neslaganja. Iako su članice Evropske
unije naravno bile angažirane tokom rata u Bosni, s voj-
nim kontingentima u okviru UNPROFOR-a, intervencija
koja je bila priprema za sadašnju situaciju bili su zračni
udari NATO-a, koji su – zajedno sa združenom vojnom
jelu svijeta Hrvatske
ofanzivom postoji samo goli ìvotBiH
i Republike prekrajem
suda o ljetasvijetu koji
1995.
godine – okončali rat i doveli do mirovnog sporazuma-
ka dijela svije
(uključujući ta kao osvikojem
i Ustav) jeta gose logpregovaralo
ìvota obliku je uvo|e-
Daytonu.
nja teobrat
Ovaj ritorijasebez zakonina
oslanjao tosti ili zone
aktivan golog ìangažman,
američki vota, koji
se od ta mo {i ri na sav svi jet”. 2
kojeg većinom nije bilo tokom rata. Da je bilo samo do
Evropske unije (s njenim podijeljenim članicama), ne bi
[ta je do
došlo drutakve
go jugo isto~naintervencije.
nasilne Evropa, sa postdejtonskom Bo-
frustriranom
Evropska Srbijom,i sa
sigurnosna mostalnom politika,
odbrambena (ali pod koju budnim su
okomgodine
1998. srpskihpokrenuli
nacionalista koji nepremijer
britanski priznaju Tonycrnogo rskui
Blair
nacionalnu
francuski samobitnoJacques
predsjednik st) Crnom Gorom
Chirac, i drà
nastala je vno pra-
iz isku-
Autor je u Sarajevu viši saradnik vno jo { uvi jek u po tpu no sti ne po tvr|e
stva neophodnog oslanjanja na američko vodstvo i stra- nom Ma ke do ni-
Vijeća za demokratizacijsku politiku jom, ne go te ri to rij bez “be zli~ne za ko
ha od onoga što bi se moglo desiti da ono opet izostane ni to sti”, po dru ~je
(Democratization Policy Council)
golog ìvo
(budući data,se oBlair
kojemubojao i zasituacije
kojega uodlu vezi~uje inozemni
s Kosovom
610
8 (democratizationpolicy.org)
Univerziteta u Sarajevu. koje je proključalo
upravlja ~ki faktor, kad te godine).
ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Taj onespokojaEVROpska vaju}i status }eunija ostati duu gotrajna pozici- početkom
cije, kako to devedesetih
primje}uje godina {panskidvadesetog
sociolog Castoljeća,
stells, „obi in--
ja zemaljaBOSNI regije, jerNAKON unutra{njiDAyTONA akteri politi~kih igara stitucije
~no su za Evropske
dovoljneunije svojim i većina
izoliračlanica
nim ìvo samosvjesno
tom u svijesu tu
na postjugoslavenskom prostoru permanentno {alju se zakačile
tehno kratskihna nju agei nciprimijenile
ja i vije}aovaj minitermin
stara ko kaoji dooznaku
nose
Kolektivna
po ruke da uloga ove drà Evropske
ve nisuunije spousonovonastaloj
bne da se sapostdej- me so- za
odlurazlikovanje
ke”,3 pa nesvog primjepristupa
}uju daprema njihovsvijetu
birokra odtski onoga
pri-
tonskoj
bom obliBosni
kuju kao (nasuprotsamoodrì učešću vi po njenih
liti~kičlanica
entiteti. u vojnim Sjedinjenih Država. Pristup proširenju
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne se zasniva na
jedinicama NATO-a – IFOR, Vijeća za implementaciju tome da se članice privlače povlasticama
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika- članstva tako
miramje
(Pri – raPIC, radi, i drugim
nacionamultinacionalnim
listi~ki dijelovi srpske tijelima)
etni~ke bilazaje- što
zujećekao voditi
kvasvoju
litativnotransformaciju
novo. Tipski u reforme
primjerkako ovakvogbi se
prvenstveno
je dnice u Crnoj donatorska
Gori, u pe u rspe
obnovi ktivi, koja
mojeguuslijedila
se politi~ki na- pridružile ovom klubu. S obzirom
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kojoj su me|unaro- na dominantnu pret-
kon
konsti rata.
tuira Tadati kao je imala
remeti malo
la~kiinstrumenata
faktor nove vanjske dràve, poli- kao postavku
dne organi dazaje
cijeBosna
i agenci većje dobro
birokrabila tizirananeputu
i nedje funkcio-
lotvo-
tike,jevrsna
svo a njena 'reinstitucionalna
publika srpska’uloga u tkivu krajem
crnogo devedesetih
rske drà- nalnosti, naširoko se pretpostavljalo
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke da je ova formula
godina dvadesetog stoljeća
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-enti na terenu bila je te izrazito
tskog primjenjiva
puna oru`ja! na Si
dejtonsku
gurnosnaBosnu. kulturaUuo tomp}etrenutku
se nije ra ideja
zvila, o
drugorazredna uprkos činjenici da
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- su članice Evropske tranziciji od međunarodnog Visokog
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi- predstavnika sa iz-
unije platilenaveliki
cionalnog cionadio listiračuna
~kog zaihtje poslale
va. Alavovski
izjava pre diomi svojih
jera vršnim
litariziraovlaštenjima
nu kulturu po dovje”osnaženog”
renja. prisustva Evropske
vojnika i ostalog osoblja u Bosnu.
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- unije za pomoć pri pripremanju Bosne za pridruživanje
prerasla je u politiku iako je ostalo nejasno kakva će biti
Tek 1999. njena efektivna uloga i instrumenti.
zbjedno sti godine,
i sigurno nakon
sti, ko završetka
ja...bi... tre ratabaSrbije
lo redus ko Koso-
vati, treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU-
vom, Evropska unija (uz NATO)
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- ponudila je državama
FOR-ovu operaciju Althea.
u regiji perspektivu učlanjenja kroz Pakt stabilnosti za Kada je Evropska unija preuzela ulogu NATO-a u odr-
jugoistočnu Evropu, čime je rečeno da ove zemlje mogu žavanju sigurnog i bezbjednog okruženja u decembru
djelovati u pravcu članstva ispunjavanjem standarda i 2004. godine (pod ovlaštenjem Poglavlja 7 Povelje Uje-
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- va operanaroda
dinjenih tivna skra }enica
izdatim od CSDP) vrhunac jeaktivno
Vijeća sigurnosti), institucije-
uvjeta ovih organizacija. NATO je neposredno prije rata
~ke policije, ve} uklju~uju i sva druga sigurnosna pita- promicala ideju da će se ta oznaka promijeniti,rno
ona lnog ra zvo ja evro pske odbra mbe ne i si gu alisne
će
primio tri nove članice (Poljsku, Češku Republiku i Ma-
nja, kao {to su i odbrana, ratni zlo~ini, proliferacija, misija ostati ista. Ali zaključeno je da je prošla svakance
po li ti ke. Hi sto ri jski, ge ne ri ra se iz ne uspje {nog ko po--
đarsku), a Evropska unija je bila duboko angažirana pro-
trafficing itd. To zna~i da Dodikova izjava, i kao latenci-
širenjem na svoje susjede u srednjoj i istočnoj Evropi
pta EOZ
treba (Evropskaaktivnog
za osiguranjem odbrambe na zajedni
odvraćanja odca, 1954),
ponovnog
ja i kao tende
(dovršenim u nci ja, prevalu
velikom tendu je na ponovih
primanja vratakčlanova
dijela na2004. dle- izbijanja konflikta, pa su snage radikalno smanjene sai
`nosti iz Međunarodni
godine). naj{ire sigurnoVisoki sne sfepredstavnik
re u entitetsko dobio okri jeljenaziv
{to Nice. ”Su
otprilike verena
7000 nite tsko-po
2000 liti~ki”
vojnika limiti one
početkom 2007.mogu }avali
godine.
Specijalni predstavnik Evropske unije 2002. godine, os- ne kih insti tu ci ona lno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{enih
posobivši (barpiteoretski)
tanja, pa }e se, ne tre
jedinstvo ba odba
komande nadciti većim
ni tu Ijaunse za Evro
civilnim i upu, pa je misijama
vojnim tokom hlaEvropska dnog rataunija ulogu ~uvaje-
imala
mo gu }no st, po li ti ka
dijelom međunarodnog angažmana u Bosni.u ne kom no vom vre me nu po no- ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA
za cilj slojevito dodavati ono što je naširoko smatrano TO. Odbra na Evro pe,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o
uspješnim (i nepovratnim) međunarodnim naporima na SAD-u bez obzi ra na to
}i postranidaizgra
Činjenica se dnjuovaj uvje ta za ekono
val proširenja mskigodine
2004. i kultupo- rni {to je institu
stabilizaciji cionalnim
Bosne razvonjenog
i razvoju jem Evro pske unije dopo-
funkcionalnog {lo
prosperis tet
klopio gra|ana.promjene
početkom Ako sam uu pra pravcu vu s vodeće
prethodnom uloge do stvaraSjedinjene
tencijala. nja uslova za samosu
Države stauveliko
lniju evro psku sigurno
podržavale ovu-
projekcijom,
Evropske unije u bu u du }nosti
Bosni je }e BiH, zbog
značajna. zakova
Proces ne stru-
proširenja snu i odbra
promjenu s mbe
obzirom nu ponalitisvoje
ku. No, iako političke
vlastite je ESDP priori- dobio
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na
Evropske unije nedvojbeno je bio uspješan utoliko pro sto bi ti „osu |e na“ što na noveU“na
tete. dle`nosustisei stru
kolikoj mjeri ktuSjedinjene
re”, koje su omogu
Države već}ilepovu-
“ko-
je potaknuo ciljane samoreforme u novim članicama. va nja i na no ve ira ci ona lne kle postalo je jasno 2006. godine, kada je otišao visoki-
vrtnje
Do u krug.
2005. godine \aproces
volov krug.) izgradnje države – koji se izne- predstavnik
kte menad`me Ashdown,
nta kriza”, kojem CSDP, su predale
kao lisabo vodstvo
nska ina u ~iBo-
ca
nada promijenio 2000. godine pod međunarodnim vi- sni, a zamijenio
ESDP-a, jo{ uviga jekje ne
Christian
uspijeva Schwarz-Schilling,
da se konstituira kojikaose
I prethopredstavnikom
sokim dna dva primjeWolfgangom ra o~igledna Petritschemsu potvrda va i `no
dalje- odmah
“nadnana početku
ciona lna stru odrekao
ktura”,upotrebe
ve} je ko izvršnih
ncept ”bonskih
u velikoj
sti ubrzavao
se i relevantno pod stinjegovim
instituciona lnog prisustva
nasljednikom PaddyjemEvropske As- ovlasti”.
mjeri oviOn sanjeo trebao
“me|unadgledati
vladinoj suzatvaranje
radnji”, daUreda kle o po viso-
liti-
hdownom
unije na za–patakođer dnom Ba jelkasmatran
nu, i toveomau robuuspješnim.
snim kapaŠiro- cite- kog
kama predstavnika
dràva ~lainitranziciju
ca Evropske na ”osnaženog
unije. Iakospecijalnog
je jo{ za
ko
tima prihvaćena
mo}i. No,pretpostavkavalja se suo~i u timeđunarodnoj
s nesposobnozajednici {}u Evrou- predstavnika
2003. godinuEvropske bilo plani unije”.
rano razvijanje ESDP-a na na-
Bosni
pe da doizgra kraja 2005.
di svoj godine
sigu rnosnibila idejentida tetje,i iako
institu jecibilo
onajošlni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
nedovršenog
ka pacitet koji posla garanti–ra, prestrukturiranje
ako ni{ta drugo,policije onda ne je mobilo- Tokom
za kopne 2006.
ne trugodine sve pretpostavke
pe i 30.000 pripadnikameđunarodne
vazduhoplovstva za-
najspornije
gu }nost obno – Bosna
ve nasisada lja. Tobila u ko
je ta stanjumalo, samaali niseto uputiti
ga mau- jednice
i mornaorice stepenu
za 100napretkabrodovaui Bosni 400 avi i efikasnosti
ona”, tako vlasti- kapa-
pravcu
lo nema euroatlantske
u izobilju! struje Evropska u skladu vanjskasa istim i sipoticajima
gurnosna tih
citipristupa
rani strate pokazale
{ki razvoj su jose{pogrešnim.
je daleko.4Schwarz-Schilling
kakvi
politika su (CFSP)
funkcionirali te iz za njenoveizvede članice.
na sigu Da rno jesna
to biloi odbratako, - je stigao krajem januara 2006. godine, sa zadatkom da
onda bi bili obustavljeni izvršni
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po instrumenti koji su bili- pripremi
Lisabonskim OHRugo zavo zatvaranje.
rom konstiMilorad tuirana Dodik je Evrojepska postao
od-
uvjet
jmovi... za iza
provođenje
kojih, da Dejtonskog
nema NATO-a, mirovnogne bi bisporazuma.
lo ni~ega. premijer Republike Srpske
brambena agencija s na~elnom idejom promicanjaubrzo nakon toga. Došlo je
”Guranje
Ni operativnih Daytona” kapacibilo teta,bini zamijenjeno
ljudi, ni novca... ”povlačenjem
Misija EU- do odugovlačenja s reformama
operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opetna koje je pristala pret-
Bruxellesa”,
FOR-a u BiHkako je trase nsfomoglo
rmiračutina mi u sitoja vrijeme.
NATO-a, a ne au- hodna
se stje~e vlast.
doU jam aprilu
o ispu 2006.
njavagodine
nju biro pripremljen
kratskog na jelopaket
ga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja ustavnih reformi namijenjen olakšavanju
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia- evropskih inte-
I transatlantske
na prosto sabire (ievro unutar-EU)
pski sigurno frakcije
sni pro koje blemsu bileu ta~an pri- gracija i osmišljen tako da ga prihvati većina lidera po-
sutne ratu u Iraku bile su veoma naglašene u to vrijeme. litičkih stranaka u Bosni. Ove ustavne reforme snažno
Iako je zagovarao američki State Department, ali nije uspio
ra vkaseu ”soft
Bruxepower” llesu. Na koncepcija
ime, briseJosephalske evroNyea pske pojavila
institu- henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 69
11
Tema broja
postići neophodnu
Bosnadvotrećinsku većinu u bosanskom
i Hercegovina, Sjedinjene Države, nema jasnu perspektivu o tome kako
parlamentu. Povratak
NATO ibošnjačkog
Evropskapolitičara
unija Harisa Silaj- su njihove vlade i organizacije postale tako snažno anga-
džića i raspad Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) žirane u Bosni. Oni koji su profesionalno angažirani u pr-
bili su odlučujući u ovoj promjeni. Kao posljedica, po- vobitnu intervenciju krenuli su dalje, često ka istoku. Oni
NATO,
litička atmosfera je postala sve jetkija, a tokom nared-
ne izborne kampanje Dodik je oživio ideju pokretanja
koji su sada angažirani u ministarstvima vanjskih poslova i
međunarodnim organizacijama nisu bili direktno uključe-
znaš li svoj dug?

nedefiniranog referenduma u RS-u.1 Jasna implikacija
bila je nezavisnost Republike Srpske. Na izborima u ok-
tobru 2006. godine Dodik je dobio većinu u Narodnoj
ni, i možda samo maglovito shvaćaju prirodu konflikta ili
poratnog poretka. Umjesto toga, prevladava upravljački,
pa čak i birokratski mentalitet. ”Kako možemo smanjiti
skupštini Republike Srpske, a Silajdžić je dobio mjesto svoje
Evropska nacionalne
unija umo i/ili institucionalne
rila se od sopstve troškove
ne ambii odgovor-
cije pro-
bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. U naredne četiri nost?”
{irenja –načinicjelisenudaevroje pske
pitanje koje fiprevladava.
geogra je. Poku{ajMeđutim,
usposta-
godine situacija se stalno pogoršavala do tačke u kojoj čini mi se
vljanja aučudnim
tenti~nedako ovaj mentalitet
ntine ntalne ge izgleda
opolitiviše
ke miizražen
ra u
su Bošnjaci počeli govoriti o raspadu države i ponov- uzaEvropskoj uniji nego u Sjedinjenim Državama,
brinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- Kanadi
nom izbijanju konflikta. ilisaJapanu, trimapageografski
jedna Evro ipak nije udaljenim
mogu}a. Evro članicama
pska Vijeća za
politi~ka
implementaciju mira. Kada sam prije dvije
birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem godine upitao
Pa ipak, međunarodni pristup, uglavnom izgrađen oko diplomatu
u punopraiz vnojedne države
~lanstvo članice
Evro pske Evropske
unije zemljaunije
ma ozaželji
pa-
Evropske unije, i dalje se zasniva na pretpostavkama Evropske unije da zatvori OHR, koji,
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da po mom mišljenju,
skovanim 2005. godine – da će se bosanski politički li- mora
ne izgu ostati
bi vjesuštinska
rodostojno pravna
st poplatforma
liti~ke i eko zanomeđunarod-
mske sile u
deri navesti da provedu reforme koje su potrebne kako ni angažman
ekspanziji. u Bosni dok se ona ne dokaže samoo-
bi se zemlja naPikraju
še: Ne rzuk ĆuEvropskoj
pridružila rak uniji. drživom, dobio sam veoma iskren mada uznemirujući
odgovor: ”Ako je OHR ovdje, mi imamo odgovornost.
Nedostatak snage Evropske unije, koji je posljedica pri- Čim postane EUSR, mi nismo odgovorni.”
stupa fokusiranog samo na proširenje, doveo je do gu-
bitka vizije. Bruxelles jednostavno ne zna šta činiti kada Vlastita historija Evropske unije utječe na njenu viziju
izgledi članstvaNA
nisuTO
dovoljni
mora da pokrenu
Bosnu reforme
i (ili bar Bosne i na to kako se nositi sa naizgled nepopustljivim
njihovo pretvaranje) kod ukopanog bosanskog politič-
povjerenje veProvođenje
problemima.
likih sila da procesa
je sposobno da se samo o se-
za rješavanje, izbjega-
Hercegovilanca.
ko-kriminalno-poslovnog nu uveTakosti
je,uu svo je da
pokušaju bi sta ra”.1
vanje ili zaboravljanje problema među državama članica-
ispravi ’krivu Drinu’,
sigurnoproglasio
sne oda korak
je, naprijed u nadi da
jer vodeći ma pečat je razvoja Evropske unije. Jedan član jedne od
će se stvoriti povoljan trenutak koji će zauzvrat poka- Zato je
misija potreban
Evropske name
unije tnuti upra
u Bosni vitelj,
izrazio koji i na
je svoje strate-
osjećanje
zati da formulavoproširenja
jno-polijest
tički savez u Bosni. Ovo
primjenjiva {koj (izgra dnja drà va) ali i na
kao ”nije nam stalo do ishoda. Samo nas brine proces”.sva ko dne vnoj ra zi ni {a2-
suvrekada
se najživlje iskazalo menog svijeta,
je Evropska noredefinirala
unija si, u lje po ru ku da gra |a ni Ba lka
Neko ovo može smatrati objašnjenjem za fleksibilan na pri pa da ju zo ni go log
svoj vlastiti uvjet reforme policije kako bi se Bosni do- ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka ko
pristup uvjetovanosti. Uvjeti su namijenjeni postiza- to lu ci dno pri mje }u je
okvirima posthladnoratovske Marikonkretnih
na Grìni}, rezultata.
“vlada auU torisvakom
tet {to ni je uteme ljen ni
dijelio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u nadi ka- nju slučaju, kontekst
geopokojem
mufliranja poniženja litike,jejeMilorad
dnu vrstu
Dodikdu ga
izvrgnuo uu kojem
jednomEvropskazakonu, unija pa o go može lomrazvijati
ìvotu, ostvari.
ìvotu i smrti,
Evropska
visokog predstavnika/specijalnog odlu~uje izvan zakona. Ononastala
{to danas opaàmo uprasi--
prema Bosni. predstavnika Evropske ekonomska
vo je pro izvo
zajednica
dnja go
(EEC)
log ìvo ta. Tre
je i gradila
}i svi jet (a
svoju
{ta smo
unije Miroslava Lajčáka. Poruka koja je proslijeđena ši- gurnost o kojoj se brinuo NATO, a naročito američki
rom Bosne i u njenom širem susjedstvu bila je da su drugo nego
nuklearni tre}i sviDošlo
kišobran. jet, op.jeN.].) sada se popreklapanja
do ogromnog kazuje kao
uvjeti Evropske unije rastegljivi, pa stoga lokalni silnici svijet u ko
između jemuEEC-a
članica ljudi ima ju samo go
i NATO-a, aliliuìinstitucionalnom
vot. Ipak, va`no
imaju značajnu prednost u njihovom smanjivanju pomo- je razumjeEvropske
pamćenju ti da je shva unije}anje
činipo se kodajeovaj
mu faktor
u svijetu ne ilistrši
di-
ću neposluha i izbjegavanja.Tako je birokratski autopilot jelu svijeAli
previše. ta po stoji samoda
sposobnost goseli ìpodstiču
vot presurješavanje
da o svijetu koji
otvo-
Evropske unije skupo stajao njen politički kredibilitet u nije ute
renih meljen nii reformski
problema na kakvojprocesi zakonito sti. [to
zavisi od vipercepcije
{e, ozna-
Bosni i regiji. Sada se Evropska unija ne uzima ozbiljno sigurnosti.
ka dijela sviČini jetasekao da svi
se jeova
ta gosadašnja
log ìvo mrtva
ta obliktačka Evrop-
je uvo |e-
kao politički akter sam po sebi, već prije kao poželjna ske
nja unije
teritoodražava
rija bez za u ko
njenom
nitostiprioritetnom
ili zone gologpristupu ìvota, ko Bo-ji
buduća adresa i donator dubokih džepova. sni,
se odgdje tamose vanjske
{iri na sav garancije
svijet”.za2 sigurnost (izvršni OHR
i EUFOR) smatraju anahronizmom, pa čak i preprekom
BIROKRATSKA AMNEZIJA evropskim
[ta je drugointegracijama
jugoisto~na Evro države.
pa, sa Međunarodna
postdejtonskom uloga Bou-
UPOZNAJE NARCISTIČKU Bosni
snom doslovno
i Hercego jeviupisana
nom, “pre u Dejtonski
ddejtonskim” sporazum,Kosošto vom, je
(JOŠ UVIJEK NESIGURNU) TEOLOGIJU čini ustavnim arbitrom i garantom.
frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim Jasan stav da će dej-
tonska
okom srpskihpravila ostati
naciona i biti
lista provođena
koji ne prizna svejudokcrno negodođe
rsku
Neuspjeh Evropske unije do danas ima i suhu birokrat- do široke podrške naroda
nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnoda se ona promijene odpra su--
sku i teološko/identitetsku pozadinu. štinske je važnosti za olakšavanje
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni- unutrašnjeg procesa
prilagođavanja
jom, nego teritomeđu rij bez bosanskim
“bezli~ne zagrađanima.
konitosti”, po Slučajevi
dru~je
Autor je vanredni profesor kao što je Bosna jednostavno se ne uklapaju u scenarij
Što se tiče birokratske strane, problem je u tome što golog ìvota, o kojemu i za kojega odlu~uje inozemni
na Fakultetu političkih nauka proširenja
710
0 većina članica Vijeća za implementaciju mira, uključujući i
Univerziteta u Sarajevu. upravlja~kiEvropskefaktor, kad unije.
ho}e, U isto
koliko vrijeme,
ho}e is {taobzirom
ho}e. na
uspjeh
Taj proširenja,
onespo kojavajuEvropska
}i status }e unija
ostajeti zaboravila
dugotrajnakakav pozicije- Bosnu;
cije, kako ovotoveć neprekidno
primje }uje {panski trajesood 1995.
ciolog Cagodine.
stells, „obiAko-
to ze
ja eksperiment
malja regije,bio
jerdok
unujetratrajao. Zahtijevalo
{nji akte ri politi~kihse dosta
igara je
~nostrategija
su zadoivo postojala,
ljne svojim osmislio
izoliraju nim je visoki
ìvotom predstavnik
u svijetu
kreativnosti.
na A kada
postjugosla venskomje postignut
prostoru uspjeh,
perma postala
nentno je biro-
{alju uteSarajevu
hnokratskih i o njojageizvijestio
ncija i vije kreatore
}a minista politike
ra kouji sjedišti-
donose
kratizirana.
po ruke da Pretpostavlja
ove dràve nise sudasposada
sobnepostoji formula
da se same koja
so- ma
odlu zemalja
ke”,3 pa članica
ne pri Vijeća
mje}u zajuimplementaciju
da njihov biromira kratski – toprije-
se može
bom obliprimjenjivati
kuju kao samo univerzalno
odrìvi po–litiuključi
~ki entii te
igraj.
ti. bilo za vrijeme visokog predstavnika
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne Ashdowna između
2002.
proizvo i 2005.
di novogodine.
sigurno Alisnoprokletstvo
stanje, veje} po to sto
štojeje}eEvrop-
prika-
Izgrađeni
(Pri mjera pristup
radi, naproširenju
cionalisti~kipočivadijelovinasrpskeodređenimetni~kepret- za- ska unija željela vodeću ulogu
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ova u Bosni više od pet godina
kvog
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu sevodstvom
postavkama. Središnja je ona o partnerstvu s politi~ki aodno
da nikadasa je Bo nije
snajasno
i Heirceuvjerljivo
govina, objasnila
u kojoj su kako
me|u će navršiti
ro-
zemlje
konstitukoja irati kaotražirepridruživanje
metila~ki faktor i konačno
nove drà učlanjenje.
ve, kao tu
dne ulogu.
organi Kada
zacijesam i ageja nci
došao
je biro u kra
Bosnutiziraunemajui ne2005.
djelotvo go--
Pretpostavlja
svo jevrsna 'rese puda blika su srpska’
ovi politički
u tkipartneri
vu crnogo demokratski
rske drà- dine,
rne. A tema rasprava
zemlja je, kasu ìmo bilii hirovi
to na tranzicije
ovom mjeistu, šta du učiniti
pke
ive,odgovorni
dodu{e, svom bar zaizbornomsada, beztijelu. teritoPretpostavlja
rijalno-entitetskog se da sa izvršnim ovlaštenjima Visokog
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvi predstavnika. Sada, više
la,
ovi partneri predstavljaju politički
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira-i društveni konsenzus od
nema pettra godina
nsferakasnije,
od milita činiristise~kedaku jeltu
toreplaniranje
nasilja u de malo
mi-
kako
cionalnog bi ispunili
naciona uvjete – koji
listi~kog začesto
htjeva.zahtijevaju
A izjava pre teškimijerad ra evoluiralo.
litariziranuNedavni kulturu memorandum
povjerenja. zajedničke Komisije/
zbog društvene boli koju mogu
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- prouzrokovati – i učlanili Vijeća iz jula 2010. godine čini sve to veoma očitim, pa
se u klub za dugoročnu korist svojih građana. Evropska čak i u samom naslovu. ”Daljnji koraci u Bosni i Herce-
unija pretpostavlja da članovi političke klase iskreno žele govini: Kroz jače EU prisustvo ka osnaženoj EU politici”
da se pridruže Evropskoj uniji i da su voljni to učiniti pretpostavlja da će politika od sada teći bez problema.
pod njenim uvjetima. S obzirom na poticaje za podjelu u Ovaj dokument na četiri strane postavlja svoje prero-
dejtonskom sistemu, politika izgrađena na ovim pretpo- gative u smislu prisutnosti i vidljivosti prije svega, dalje
stavkama neće uspjeti. A to je očito od 2006. navodi ”EU agendu”, pa tek potom nabraja sredstva koja
reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- va ovo
će opezajedničko
rativna skraprisustvo
}enica CSDP) vrhunac je
Komisije/Vijeća instituci-
upotrijebiti
~ke potoga,
Pored licije, postoji
ve} uklju ~uju i sva imperativ
birokratski druga siguda rno tesna pita-
politički ka tom cilju. Logični pristup bi bio prvo odlučiti rno
ona lnog ra zvo ja evro pske odbra mbe ne i si gu sne
o stra-
gospodari ne vide kako propadaš. Budući da Bosnacinije
nja, kao {to su i odbra na, ra tni zlo ~i ni, pro li fe ra ja, teškom cilju angažmana Evropske unije, a zatim osigu--
tra ffi ci ng
propala u izljevu nasilja, zvanična verzija je da ona jedva-
itd. To zna ~i da Do di ko va izja va, i kao la te nci pta da
rati EOZ (Evropskai sredstva
su prisustvo odbrambe na zajedni
primjereni tom ca,zadatku.
1954),
ja i kao teilinde
stagnira ncija, pre
pokazuje tenduje nanapredak,
nedovoljan povratak umjesto dijela nadle isti-- Ovaj memorandum pretpostavlja i nagradu za vidljivosti
ne`noda sti se
iz na j{ire sigurno
nazadovanje sne sfere u entitetsko okrilje {to
ubrzava. Nice. ”Suunije.
Evropske vereniNaravno
tetsko-poda litiporeski
~ki” limiobveznici
ti onemogu }avali
svugdje
Bosnu i Hercegovinu vra}a u krug nekih institucionalno su ko nsti tu ira nje uspje {ne si gu rno
žele priznanje za svoju velikodušnost. Ali često se čini sno-odbra mbe ne ali-
Pave}ipak,
rije{e nihsepida
čini tanja,neštopaod}esamonametnute
se, ne treba odba citi ni tu
neefektivnosti da je opsesija Evropske unije da izlaže svoje simbole u-
Evropske unije u Bosni izvire iz njenog vlastitog imidžapo
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom no vom vre me nu no-
jedin- ra zapaKada
Bosni. dne Evro pe preuzeo
se Evropska komisijaNATO. (sadaOdbra na EvroEU)
Delegacija pe,
vno iscrplji va ti u pi ta njima sigu rno sne
stvenog trijumfa mira, ljudskih prava i demokratije. Postoji na ra vi, osta vlja ju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o
preselila u novu zgradu pored rijeke u Sarajevu, velikaSAD-u bez obzi ra na to
}i posuperiornosti
aura strani izgradnju uvjeta za eko
i nepogrješivosti. 3 nomski
Možda je to i ku zatolturni
što {to je insti
zastava tucionaunije
Evropske lnimobješena
razvojemjeEvro pske zgrade,
sa krova unije do {lo
pre-
jepro speritetEvropskog
iskustvo gra|ana.projekta Ako sam u pravu s pre
– onemogućiti thodnom
obnavljanje do stva
krivši ranjadouslo
četiri petvaspratova.
za samoBila stalni
je ju
to evro pskumetafora
savršena sigurno-
projekcijom,
konflikta među u bu du}nostiDrugog
borcima }e BiH,svjetskog
zbog zako vane– stru
rata tako- snupristup
za i odbra mbenu po
Evropske litiku.
unije No, iaprisutnost
u Bosni: ko je ESDP dobio
+ vidljivost
kture politii~kog
pozitivno, njegov siste ma, natraje
uspjeh prosto biti „osu
i danas. |ena“ sa-
Ali ovakva na =nouspjeh.
ve “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
mouvjerenost je dovela do jedne vrste narcističkog au- nja i na no ve ira ci ona lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
tizma
vrtnjeuuuvjetima
krug. \apristupa volov krug.) na terenu u Bosni. Od uspješ- kte menaIZGRADNJA d`menta kriza”,KREDIBILITETACSDP, kao lisabonska ina~ica
nog proširenja, čini se da Evropska unija ima namjeru ESDP-a, jo { uvijek ne uspi
EVROpskE unijE jeva da u seBOsnikonstituira kao
dokazati
I prethodna (sama dvasebi)primje da ra
se o~i
ovagle formula
dna su može potvrda primijeniti
va`no- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
ustiBosni,
i relebez vantnopotrebe
sti insti drugih
tuciona sredstava
lnog privanjskesustva Evro politike pskeili mjeri ovisan
Evropska o “me
unija ima|uogromnu
vladinoj suprednostradnji”, da u kle o poako
Bosni liti-
dodatnih
unije na za mjera.
padnom Balkanu, i to u robusnim kapacite- ka ma drà va ~la ni ca Evro pske
odluči da je razvije i primijeni. Ali kako bi to učinila uni je. Ia ko je jo { za
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- potrebno
2003. godijenudabilo odstupi
planiraod no napamet
razvijanjenaučene
ESDP-a na himnena-
Jednog
pe da izgra od dimojihsvoj siredovnih
gurnosnidiplomatskih
identitet i insti kontakata
tucionalniiz o~inproširenju.
koji }e osiNjen guratistrateški
briselskucilj bi trebala
vojsku od “60.000biti država
ljudi
kontinentalne
ka pacitet koji zemlje garantira, članice
ako Evropske
ni{ta drugo, unijeonda2008. negodi-
mo- koja
za komože pnenetrajnotrupe funkcionirati
i 30.000 pripabez dnika potrebe
vazduho podupira-
plovstva
ne}no
gu samst pitao
obnove o na sudbini EUFOR-a;
silja. To je tako ma zašto
lo, alipostoji
ni togatolika ma- nja
i moizvana.
rnarice Takvom
za 100vladajućem
brodova i 400 poretkuaviona”,trebaotakobikalegi-
pa-
željanema
lo da se u oslobode
izobilju! Evro relativno
pska jeftinih
vanjska(ai kad sigurno jednomsna timitet
citirani narodastrate{ki– ra percepcija
zvoj jo{ jegrađana daleko.da 4 može zaštititi i
odu, teško nadoknadivih) trupa,

politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- koje su polica osiguranja zadovoljiti njihove potrebe. S obzirom na nepovjerenje
mira?
mbenaRekao politikami(ESDP-CSDP)
je da je Evropska rije~i su,unijakaodlučila
tegorije,dapoje- iLipodjele
sabonskim u bosanskom
ugovorom društvu, konstituira ovo najejesložen
Evropska i težak
od-
Bosna stabilna zbog toga što
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo joj je dodijeljen Sporazum
ni~ega. tehnički problem, do kojeg
brambena agencija s na~elnom idejom promica se ne može doći bez širo-
nja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misijavojne
o stabilizaciji i pridruživanju. Ali postojanje izvršne EU- kog
opera izbornog
tivnih katijela,
pacitekoji ta EU-a se odražava
u sferi odbra u samodefinira-
ne, ali opet
sile predstavlja
FOR-a u BiH je tra kontradikciju
nsformiranatom misisudu.
ja NAEvropska
TO-a, a neunija au- nim
se stje zajednicama.
~e dojam oVjerujem ispunjavadanjuje bi toromoguće,
kratskogzbog naločega
ga a
se uplela u vlastitu teološku omču
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja povratnih informacija. mislim o sebi prije kao o frustriranom
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia- optimisti nego
naprosto sabire evropski sigurnosni problem u ta~an pesimisti
ko se na ho u pogledu
rizontu ta bosanske
ideja, idebudućnosti.
ja evropskeAli voto
jske,sepo ne-
Daleko od toga da se samo Evropska unija može okri- može postići preko noći.
viti za sadašnji nedostatak međunarodne strategije za
11
Tema broja
Možda izgledaBosna
kao paradoks, ali mora se nastaviti os-
i Hercegovina,
posobljavanje NAsadašnjih pravila i njihova
TO i Evropska unija primjena. Ima-
ti Visokog predstavnika sa jakim političkim smislom
i podršku većine sjedišta zemalja članica Vijeća za im-
NATO,
plementaciju mira, kao i operacijski sposobnu EUFOR
zaštitu, od suštinske je važnosti.
znaš li svoj dug?

Također je paradoks, ali kako bi se politika Evropske
unije izvukla iz pozicije autopilota potrebno je američko
vodstvo. Suština je da Bosna nije politički prioritet ni u Evropska unija umorila se od sopstvene ambicije pro-
jednom sjedištu zemalja članica Vijeća za implementaci- {irenja na cjelinu evropske geografije. Poku{aj usposta-
ju mira, osim u Ankari. Elementi za koaliciju u Vijeću za vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
implementaciju mira za pravljenje strategije nalaze se u zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle-
Britaniji, Turskoj, Kanadi i Japanu, sa Njemačkom koja je sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka
bitna karika koja nedostaje a na kojoj može biti potreb- birokracija bila bi najsretnija da moè otkazati prijem
no proširiti nešto političkog kapitala. Ali nemoguće je u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zapa-
vidjeti da će ovo dostići kritičnu masu bez Sjedinjenih dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da
Država, koje će djelovati kao katalizator. Ovo uopće nije ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomske sile u
u raskoraku sa snažnim i ujedinjenim prisustvom Evrop- ekspanziji.
Piše:Strategija
ske unije u Bosni. Nerzuk je Ćusastojak
rak koji nedostaje a
koji može osigurati da ovi elementi djeluju usklađeno.
Ali to rješenje će doći iz glavnih gradova država, a ne iz
Bruxellesa. ■
(Ovaj članak je NA
prerađeni
TO prijedlog
morazaBo raspravu
snu i koji je autor pri- povjerenje velikih sila da je sposobno da se samo o se-
premio za radionicu pod nazivom ”Evropske intervencije i izgrad-
Hercego
nja države na Balkanu”, vinu
a koja uvestiuuMunk
je održana svoje School of bi stara”.1
Global Affairs, Univerzitet u Torontu)
napOMEnE: ìvota, svijetu u kojemu, kako to lucidno primje}uje
1
To je uslijediloge
nakon
opouspješnog
litike,crnogorskog
jednu vrstu referenduma
duga za ne- u jednom zakonu, pa o golom ìvotu, o ìvotu i smrti,
zavisnost u maju 2006. godine. Jasno je da je Dodik preuzeo cr-
pre1998-2006
nogorsko iskustvo ma Bokao sni.primjer funkcionalnog traženja vo je proizvodnja golog ìvota. Tre}i svijet (a {ta smo
nezavisnosti.
2
Autorov razgovor s jednim zvaničnikom Evropske unije stacioni- drugo nego tre}i svijet, op. N.].) sada se pokazuje kao
ranim u Sarajevu početkom 2009. svijet u kojemu ljudi imaju samo goli ìvot. Ipak, va`no
3
Ambasador Douglas Davidson, bivši šef OSCE misije u Bosni, ispri- je razumjeti da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
čao je u julu na jednoj panel diskusiji u Muzeju holokausta u Washi-
ngtonu posvećenoj sjećanju na 15 godina Srebrenice kako je jedan
bosanski lider prozvao predstavnika Evropske unije na jednom sa- nije utemeljen ni na kakvoj zakonitosti. [tovi{e, ozna-
stanku Vijeća za implementaciju mira rekavši da griješi. ”Evropska ka dijela svijeta kao svijeta golog ìvota oblik je uvo|e-
unija ne griješi; ona stvara iskustvo”, rečeno je ovom Bosancu. nja teritorija bez zakonitosti ili zone golog ìvota, koji

710
U lovu na neuhvatljivu prijetnju
Klimatske promjene i
Evropska sigurnosna strategija
svojevrsna 'republika srpska’ u tkivu crnogorske drà- rne. A zemlja je, kaìmo uVOdi to na ovom mjestu, dupke
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- Prepoznavanjem
nema transfera od akutnih
militarii sti
potencijalnih
~ke kulture prijetnji
nasilja u zajed-
demi-
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premijera nicama, sigurnosne strategije
litariziranu kulturu povjerenja. nacionalnih vlada i među-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- narodnih alijansi predviđaju preraspoređivanje sredsta-
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- va
Dazavidi
borbu
mo {taprotiv njih.taj
je onda Uprkos tome, zbog
ESDP-CSDP psihološke
koji je svoje va-
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, itre
organizacijske inercije, ova preraspodjela
no kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EUnikada nije-
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH u obla- lagana, naročito kada
FOR-ovu operaciju Althea.se prijetnje ne mogu jasno prepo-
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- znati. U posljednjih deset godina opasnost od klimat-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi skih
ESDPpromjena
(na osnovubrzo
Lisajeboskočila
nskog ugona vo
vrhraevropske
izvedena jesigur-
no-
tucionaChristoph H. Stefes
lne izgradnje bosanskohercegova- nosne agende.
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
U Evropskoj sigurnosnoj strategiji (ESS) i pratećim do-
kumentima koji proširuju i/ili preciziraju ESS-u Evrop-
Klimatske promjene mogu ska unija opisuje klimatske promjene kao ”množitelj
prijetnje” koji predstavlja političku i sigurnosnu opa-
predstavljati
`nosti iz naj{ire sigurnosne sfere isto toliko
snost za evropske interese.1 Evropska sigurnosna za-
Bosnu i Herceopasnu
govinu vra–}ai uneuhvatljivu
krug nekih institu – cionalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
jednica time vodi u svijetu u pokušaju da se suprotstavi
ve} rije{enih pitanja, pa }e se, ne treba odbaciti ni tu ja nse za Evro
klimatskim pu, pa je tokao
promjenama komprijetnji
hladnogzarameđunarodnu
ta ulogu ~uva-
mogu}nost, po prijetnju
litika u nemeđunarodnoj
kom novom vremenu pono- sigurnost. Ipak, preusmjeravanje sredstavanau Evro
ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra pe,
pravcu
vno iscrpljivatisigurnosti
u pitanjima sikaogurnošto jerato
sne na vi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
te prijetnje neće biti lako. Nije se moguće baviti kli- bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to je instipromjenama
matskim tucionalnim ra i zvo jem Evro
njihovim pske unije do
posljedicama {lo
(npr.
bila trka u naoružanju
prosperitet gra|ana. Ako sam u pravu s prethodnom ekstremnim vremenskim neprilikama, podizanjem ni--
projekcijom, uizmeđu
budu}nosti Sjedinjenih
}e BiH, zbogDržava
zakovane stru- snu mora,
voa i odbra tembe
kaonuposljedicom
politiku. No, iako je migracijama)
masovnim ESDP dobio
i Sovjetskog saveza tokomsto bi ti „osu|ena“ na no ve “na dle `no sti i stru ktu re”,
pomoću konvencionalnih vojnih sredstava. To ko je su omo guzahtijeva
}ile “ko-
nove faze ideolo{kih sukobljavanja i na nove iracionalne ri {te nje vo jnih ka pa ci te ta” ali i zna
organizirano i svrsishodno angažiranje raznih strategija~a jne “ci vi lne aspe-
vrtnje u krug.hladnog
\avolov krug.)rata kterazličitih
iz menad`me nta kriza”,
područja CSDP,
politike, kao lisabookolišnu,
uključujući nska ina~ira- ca
ESDP-a,diplomatsku
zvojnu, jo{ uvijek ne itd. uspi
Osim jeva da budući
toga, se konsti da tu ira kao
Evropska
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadna
unija cionalna stru
funkcionira na ktu ra”, ve} jesistemu
višeslojnom konceptupravljanja,
u velikoj
sti i relevantnosti institucionalnog prisustva Evropske mje ri ovi san o “me |u vla di noj su
nacionalni programi bi mogli udvostručiti napore ra dnji”, da kle o poililitiih-
pak suzbiti. Konačno, i što je najvažnije, istraživanja je. Ia ko je jo{ za o
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- 2003. godiizazvanim
sukobima nu bilo plaklimatskim
nirano razvi janje ESDP-ajošnasunau-
promjenama
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institucionalni ~in koji }efazi.
početnoj osiPrema
gurati bri selsku
tome, jošvo jsku od
uvijek nije“60.000
jasno na lju di
koji
kapacitet koji garantira, ako ni{ta drugo, onda nemo- će
za konačin
pneklimatske promjene
ne trupe i 30.000 predstavljati
pripa dnika vazduprijetnju
hoplovstva si-
gu}nost obnove nasilja. To je tako malo, ali ni toga ma- gurnosti
i mornarii ce evropskim
za 100 bro interesima.
dova i 400 aviona”, tako kapa-
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra- Ovaj rad počinje sažetkom dijelova ESS-a posvećenih
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, po- klimatskim
Lisabonskim promjenama.
ugovorom Koje konsti konkretne
tuirana jeizazoveEvropska prepo-
od-
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. znaje
brambe Evropska
na agenci unija?
ja sKoje na~emjere
lnom Evropska
idejom pro unija mipred-
canja
Ni operativnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU- laže
opera zativnih
borbu protiv
kapa citetatihEU-a prijetnji?
u sferiUodbra narednom
ne, ali dijelu
opet
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- razgovarat
se stje~e do ćejam
se oo istraživanju
ispunjavanjuklimatskihbirokratskog promjena naloga kaoa
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, ali koja sigurnosnih prijetnji. Spajajući ta dva
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske. Ia- dijela, rad će 5 biti
naprosto saAutor
bire evro pski siguUniverziteta
je profesor rnosni problem u ta~an
Colorado zaključen
ko se na ho procjenom
rizontu taizvodljivosti
ideja, idejaESS-a evropske za borbu
vojske, protiv
po-
sud, za koji sam potvrdu
Denver i višidoznanstveni
bio i tokom stru~nognabo-
istraživač prijetnji koje nastaju iz klimatskih
javljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompre- promjena.
ravka u Bruxellesu. Na ime, briselske
Ekološkom evropske
institutu institu-
u Berlinu henzivnog institucionalnog logosa EU-a, njeno 73
11
Tema broja
EVROPSKA SIGURNOSNA
Bosna STRATEGIJA I
i Hercegovina, prijetnje koji pogoršava postojeća kretanja, tenzije i ne-
KLIMATSKE PROMJENE
NATO i Evropska unija stabilnost. Suštinski izazov je da klimatske promjene pri-
jete da će preopteretiti države i regije koje su već krhke
Kao odgovor na sve veću podijeljenost među svojim i sklone konfliktima”.6 Konkretnije, oni upozoravaju da
NATO,
članicama u pogledu rata u Iraku, Evropska unija je usvo-
jila ESS 2003. godine. Po nacrtu visokog predstavnika
bi klimatske promjene mogle smanjiti pristup ključnim
resursima – kao što su voda, obradivo zemljište, hrana
znaš li svoj dug?

Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Javiera
Solane Sigurna Evropa u boljem svijetu konceptualizira
sigurnost u širem smislu te prepoznaje da je sa zavr-
itd. – zbog suša, poplava i drugih ekstremnih vremenskih
uvjeta, kao i povećanja nivoa mora. Klimatske promjene
predstavljaju i opasnost za priobalne gradove i ključnu
šetkom hladnog rata scenarij prijetnje postao difuzniji. infrastrukturu,
Evropska unija te vode
umo rila gubitku
se od soteritorija.
pstvene ambi Timecije ćeprokli--
Među ”ključnim prijetnjama” ESS prepoznaje terorizam, matske
{irenja na promjene prouzrokovati
cjelinu evro pske geograintenziviranje
fije. Poku{aj uspo sukobasta-
sve veće posjedovanje oružja za masovna razaranja, re- zbog
vljanjanedostatka
autenti~ne resursa.
kontine Ovi
ntasukobi
lne geiopo sveliveći
tike pritisak
mira u
gionalne konflikte, propast država i organizirani krimi- javnosti
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Brumogu
na vlade za odštetu izgubljenih resursa xelle-
nal. Klimatske promjene nisu konkretno navedene kao preopteretiti
sa jedna Evroveć krhkenidržave
pa ipak je mogu čiji}a.
konačni
Evropska kolapspostvara
liti~ka
ključna prijetnja. ESS samo upozorava: ”Utrka za prirod- područja
birokracija bezakonja
bila bi naoko svijeta
jsretni ja daumo razvoju.
è otka Dok
zatipropale
prijem
nim resursima – prvenstveno vodom – koja će se po- države i regionalni ratovi na globalnom
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama Jugu ne pred-
zapa-
goršati globalnim otopljavanjem u sljedećim decenijama, stavljaju direktnu prijetnju za Evropu, bez
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da sumnje utječu
vjerovatno će stvoriti daljnje turbulencije i migraciona na
nenjene
izgubiekonomske
vjerodostoijnopolitičke
st politiinterese
~ke i eko jernojoj je otežan
mske sile u
pomjeranja u različitim regijama.”2 pristup ključnim
ekspanziji. prirodnim resursima u zemljama u ra-
Piše: Nerzuk Ćurak zvoju, te će se stoga intenzivirati sukobi nad tim resursi-
Nekoliko je događaja u narednim godinama, međutim, ma. Osim toga, propale države su idealno plodno tlo za
pokrenulo klimatske promjene s bočne linije u sami cen- međunarodni terorizam. Na kraju, klimatske promjene
tar sigurnosne debate u Evropi. Prvo, 2007. godine Inter- maksimalno otežavaju preživljavanje ljudi u Africi. Evro-
governmental Panel for Climate Change (IPCC) objavio pa će se, stoga, morati nositi s masovnim migracijama s
je Četvrtu procjenu
NATOkojom mora se predviđa
Bosnu ida će globalno tog kontinenta.7
otopljavanje imati katastrofalne posljedice za desetke,
Herce
ne stotine miliona gonaročito
ljudi, vinu uve sti u svo
u zemljama u je
razvoju.3 bi
Kakostara”. 1
će ”klimatske promjene pokrenuti politiku ljutnje
sigu
IPCC je, zajedno rnosne
s bivšim odaje, jer vo
potpredsjednikom dećiGore-
Alom između onih koji su najodgovorniji za klimatske pro-
om, dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj rad, podižući Zato jei po
mjene onihtreban name
na koje tnutinajviše
one upraviutječu”,
telj, koji dalje
i na stra
će te se-
time globalnu svijest o klimatskim promjenama. Drugo, intenzivirati pritisak na međunarodne vlade. Osim toga,-
{koj (izgra dnja drà va) ali i na sva ko dne vnoj8 ra zi ni {a
suvremenajjači
Njemačka – nedvojbeno nog svi jeta,zagovornik
svjetski nosi, u dra- lje poruku da pravo
međunarodno gra|ani će Ba selka na prirevidirati
morati padaju zoza ni borbu
golog
stičnog smanjenja emisije stakleničkih gasova – preuze- s novim izvorom sukoba (npr. ko posjeduje resurse}una
ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka ko to lu ci dno pri mje je
okvirima posthladnoratovske Marina koji Grìsu ni},prije
“vlabili
da nepristupačni?)
autoritet {to niijepromjenu utemeljen ni
la je predsjedanje Evropskim vijećem u prvoj polovini Arktiku zna-
geopo
2007. godine. Od litike,godina
devedesetih jednudvadesetog
vrstu dustoljeća
ga u jednom
čenja zakonu,(npr.
suvereniteta pa okakva
golomsuìprava votu, ioobaveze
ìvotu i država
smrti,
njemački vladini odlu~u
koje sujeizgubile
izvan za kona. Ono
teritoriju zbog {topodizanja
danas opa àmo
nivoa upra-
mora?).
prezvaničnici
ma Bosni. naglašavaju da su klimatske
promjene prijetnja međunarodnoj sigurnosti. Naprimjer, Ukratko, međunarodna sigurnosna struktura možesmo
vo je pro izvo dnja go log ì vo ta. Tre }i svi jet (a {ta se
na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu 2007. godine drugo nego
razotkriti zbog tre}i svijet, op. N.].)
kombiniranog sadasve
utjecaja se po kazusukoba
većih je kao
kancelarka Angela Merkel nazvala je klimatske promje- svijet ui ko
unutar jemu lju
između di ima
država ju samo go
i činjenice dali tek
ìvot. Ipak,
treba va`no
napraviti
ne ”globalnom prijetnjom”, a tu procjenu je ponovilo je razumjeti danorme
međunarodne je shvaza}abavljenje
nje po konovim jemu izvorom
u svijetu suko-ili di-
njemačko ministarstvo vanjskih poslova te Ministarstvo jeluTosviznači
ba. jeta po da sto
će jičak
samoi akogoklimatske
li ìvot pre suda o svidirektno
promjene jetu koji
okoliša u nekoliko drugih prilika.4 Na kraju, uragan Ka- niještete
ne uteme ljen ni nainteresima
evropskim kakvoj zako nitosti.čak
(Evropa [tovi {e, ozna
može do--
trina 2005. godine i još nekoliko drugih velikih katastrofa nekle
ka dijei laprofitirati
svijeta kao umjerenim
svijeta gopovećanjem
log ìvota oblik temperature)
je uvo|e-
u narednim godinama vratili su svijest o prijetnji klimat- evropska
nja teritosigurnost
rija bez zabiti koni indirektno
tosti ili zona ne udaru.
golog ìvota, koji
skih promjena u javnost. U junu 2007. godine, još uvijek se od tamo {iri na sav svijet”.2
pod njemačkim predsjedanjem, Vijeće je zadužilo Javiera Uprkos predstavljanju prijetnje, Ferrero-Waldner i
Solanu i evropsku povjerenicu za vanjske odnose Benitu Solana
[ta je dru optimistično
go jugoisto~na naglašavaju
Evropa, sadapobistde Evropska
jtonskomunija Bo-
Ferrero-Waldner da napišu zajednički izvještaj u kojem bila
snom idealan
i Herce kandidat
govinom, za borbu
“predde sa štetnim
jtonskim” posljedicama
Kosovom,
se detaljnije govori o izazovima koji proizlaze iz klimat- klimatskih
frustriranom promjena
Srbijom, uslijed
samo”svojestalnom vodeće
(ali pod uloge u ra-
budnim
skih promjena. zvoju, globalnoj klimatskoj politici
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku i širokim spektrom
sredstava
nacionalnui instrumenata
samobitnost) koji Crnom joj stoje
Gorom na iraspolaganju.
dràvnopra-
U martu 2008. godine Ferrero-Waldner i Solana predali Osim toga, sigurnosni izazov
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Ma igra na snagu Evrope,
kedoni sa-
su procjenu na 11 strana koja se u velikoj mjeri oslanjala svojim
jom, nesveobuhvatnim
go teritorij bez “be pristupom
zli~ne zaza koni sprečavanje
tosti”, podru kon-
~je
na nalaze IPCC-a.5 U ovom Autor
radujedvoje
vanredni
autoraprofesor
navodi se flikta, upravljanje krizom i postkonfliktnu obnovu, te
da se ”klimatske promjene najbolje vide kao množitelj kao ključni zagovornik efektivnom
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e. multilateralizmu”. 9
710
Međutim,
Taj onespoukoovom javaju}iradu status su}epropustili
ostati dugo dati
trajedan
jna pozi sve-
ci- Treba
cije, kasekopozabaviti
to primjeovim }uje {pa nedostatkom
nski sociolog istraživanja
Castells, „obi kako-
obuhvatan
ja zemalja re plan
gije,zajerborbu unutra s {nji
klimatskim
akteri po promjenama
liti~kih igarai bi
~noEvropska
su zadovo unija
ljne napravila
svojim izosveobuhvatnu
liranim ìvotom i efektivnu
u svijetu
njihovim
na postjuposljedicama.
goslavenskomNakon prosto ovoga
ru peEvropska
rmanentno komisija
{alju strategiju
tehnokratskih prilagođavanja
agencija 2013. i vije}agodine.
ministara koji donose
je ru
po napisala
ke da ove izvještaj
dràuvekojem nisu spo je sorazvijena
bne da preliminarna
se same so- odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
strategija.
bom oblikujuOvim
10
kao sa Evropska
moodrìkomisija vi politi~kiusvaja entitedvostrani
ti. U LOVU
stup, poglaviNA to u NEUHVATLJIVU
sigurnosnoj dimenziji,PRIJETNJU na terenu ne
pristup. Prvo, Evropska unija mora promovirati regi- proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika-
onalne
(Pri mjera i međunarodne
radi, nacionalisti sporazume
~ki dijelovikoji srpske ublažavaju
etni~ke za kli-- Nazivanje
zuje kao klimatskih
kvalitativnopromjena novo. Ti”množiteljem
pski primjer prijetnje”
ovakvog
matske promjene kroz prekomjerno
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki smanjenje emisije implicira
odnosa je Bosna i Hercegovina, u kopo
da klimatske promjene same joj sebi
su me ne|u moraju
naro-
gasova
konstitucentralnog
irati kao regrijanja. metila~kiDrugo, faktorublažavanje
nove dràve, klimat-
kao predstavljati
dne organizaneposrednucije i agencije prijetnju
birokraljudskoj,
tizirane inacionalnoj
nedjelotvo-i
skihjepromjena
svo vrsna 'repuće blika samo ograničiti
srpska’ u tkivuprosječnu
crnogorske globalnu
drà- međunarodnoj
rne. A zemlja je, sigurnosti.
kaìmo iSamo to nauovom sprezimje s postojećim
stu, dupke
temperaturu,
ve, dodu{e, bar ali za je saneće
da, bez pomjeriti
teritoriunazad.
jalno-entiStoga tetskog je prijetnjama klimatske promjene
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razotkrivaju svoje
razvipo-
la,
neophodno i prilagođavanje klimatskim
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- promjenama. gubne efekte, i obrnuto. Pa ipak,
nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-ne slijede svi analitičari
Što
cionase lnog tičenaprilagođavanja,
cionalisti~kog zaKomisija htjeva. Azagovara
izjava prepristup mijera ovaj
litariobazrivi
ziranu kupristup.lturu po Naprimjer,
vjerenja. Thomas Homer-Dixon
po fazama, po kojem prva
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svoje faza (2009-2012) izgrađuje
vreme- navodi da ”klimatske promjene mogu predstavljati isto
osnovu ”za pripremu obimne strategije prilagođavanja toliko
no dao Oslobo|enju da je RS dala ovla{tenja iz oblasti be- Da vidiopasnu
mo {ta –jei onda neuhvatljivu
taj ESDP-CSDP– prijetnju kojimeđunarod-
je svoje va-
Evropske unije koja će se provesti tokom druge faze, noj sigurnosti kao što je bila trka u naoružanju između
koja treba početi 2013. godine”.11 Sjedinjenih Država i Sovjetskog saveza tokom hladnog
rata”.13 I norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagra-
Sadašnja faza uključuje ”četiri stupa akcije”. Prvo, baza de odražava istu bojazan kada je 2007. godine dodijelio
znanja o konkretnim posljedicama klimatskih promjena Nobelovu nagradu za mir Alu Goreu i IPCC-u sljedećim
i strategije za borbu moraju se proširiti procesuiranjem va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
riječima: ”Sve veće klimatske promjene mogu izmijeni-
~ke policije,znanja
postojećeg ve} uklju ~uju i sva dru
i naručivanjem ga sigu
novih rnosna
studija. 12 pita-
Jedan onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
ti živa bića, pa čak i čovjeka, ili im biti prijetnja. Mogu
nja, kao {to su i odbra na, ra
od ciljeva je razviti mehanizme nadgledanja i isplative tni zlo ~i ni, pro li fe racija, politike. Historivelika
prouzrokovati jski, ge nerira se izstanovništva
pomjeranja neuspje{nogi dovestikonce-
trafficing
mjere itd. To zna~i da
prilagođavanja. Dodiko
Drugo, va izjava, i kaoselate
prilagođavanje nci-
mora do veće konkurencije za resurse na zemlji. (...) 1954),
pta EOZ (Evro pska odbra mbe na za je dni ca, Može
uvesti u politike Evropske unije. Drugim riječima, po--
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu je na po vra tak di je la na dle postojati sve veća opasnost od izbijanja nasilnih sukobai
`nostiEvropske
litike iz naj{ire siunije gurno sne sfere
moraju se uformulirati
entitetsko uokri lje {tos
skladu iNi ce. ”Su
ratova, verenii te
unutar tsko-podržava.”
između liti~ki”14limi ti onemougu
Argument }avali
osnovi
prilagođavanjem klimatskim promjenama. Naprimjer,u krug ne kih insti tu ci ona lno su ko nsti tu ira nje uspje {ne si gu rno
ovih zloslutnih predviđanja je da će klimatske promjene sno-odbra mbe ne ali-
ve } ri je {e nih pi ta nja, pa }e se,
projekti infrastrukture u priobalnim regijama trebaju ne tre ba odba ci ti ni tu neizbježno intenzivirati sukob oko vitalnih resursa koji-
se izraditi tako da predviđaju podizanje nivoa mora. no vom vre me nu po no - ra već
su zapaoskudni
dne Evro u pe preuzeo
mnogim NATO.u Odbra
zemljama razvoju. naČinjenica
Evrope,
Treće, novi i inovativni načini moraju biti razvijeni kako-
vno iscrplji va ti u pi ta nji ma sigu rno sne na ra vi, osta vlja ju da su ove zemlje domovina slabim državama koje na
fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u bez obzi ra to
se ne
}i po
bi se stra ni izgramjere
finansirale dnju uvje ta za ekono
prilagođavanja. Namskikraju, i kumora lturnise {to je nositi
mogu institusciona lnim razvo
oskudicom jem Evro
resursa i/ili pske unijesukobe
spriječiti do{lo
prosperiteti institucionalizirati
poboljšati gra|ana. Ako sam u pravu s među
koordinacija prethozemlja- dnom do postanu
da stvaranjanasilni uslovadalje za sapovećava
mostalniju evropsku sicivilnih
vjerovatnoću gurno-
proje
ma kcijom, uEvropske
članicama budu}nounije sti }ei BiH, zbog za
agencijama kovane stru
Evropske unije- snu i odbra
razdora, pa čak mbei nu politiku.ratova.
regionalnih No, ia15ko je ESDP dobio
kturebiposelitiizbjeglo
kako ~kog siste ma, naprodupliciranje.
nepotrebno sto biti „osuOsim |ena“toga, na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
no ve fa ze ide olo {kih su ko blja va nja
Evropska unija treba proširiti bilateralne i multilateralne i na no ve ira ci ona lne ri{tenje
Iako nijevonemoguće
jnih kapacida teta” ali i zna~ajne
bi klimatske “civilnemogle
promjene aspe-
sporazume
vrtnje u krug. o prilagođavanju
\avolov krug.)klimatskim promjenama s kte me
imati nad`meefekte,
ovakve nta kriza”, trebaCSDP, zapazitikaoda lisačak
bonska ina~ica
i pesimisti
onim zemljama koje su najviše pogođene. uESDP-a,
formuliranjujo{ uvisvojih jek neprognoza
uspijeva koriste
da se koprilično
nstituirabirani
kao
I prethodna dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadna(stoga
rječnik cionalna čestastruupotreba
ktura”, ve } je koumjesto
”može” ncept u ”će” velikojili
Kao
sti i reštoleva ovaj
ntno preliminarni
sti instituciokvir onalnog za akciju
prisustvanaznačuje,
Evropske jed- ”je”).
mjeri oviUstvari,
san o nekoliko
“me|uvlanaučnika dinoj suraje prilično
dnji”, dakleoprezno
o politi-
na
unijesveobuhvatna
na zapadnom strategija
Balkanu,prilagođavanja
i to u robusnim obuhvatit
kapaciteće- ukaprocjeni
ma dràposljedica
va ~lanica klimatskih
Evropske promjena.unije. IakoNaprimjer,
je jo{ za
niz
timamjeramo}i.u No, različitim
valja se područjima,
suo~iti s ne uključujući
sposobnozdravstvo,
{}u Evro- Jon Barnett i W. Neil Adger
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na kažu da ”povezanost iz--
infrastrukturu, odbranu itd.
pe da izgradi svoj sigurnosni identitet i institu Spisak aktuelnih i potenci-
cionalni među
~in kojiklimatskih
}e osigurapromjena, ti briselsku ljudske
vojskusigurnosti,
od “60.000 državeljudii
jalnih
ka paciinteresnih
tet koji gara grupa
ntira,jeako dug, a uključuje
ni{ta drugo, onda istraživačke
nemo- nasilnog
za kopnekonflikta
ne trupe nije empirijski
i 30.000 pripadni dokazana”.
ka vazdu16hoNapraviti
plovstva
institute,
gu }nost obno državna ve naministarstva,
silja. To je tarazne ko maagencije
lo, ali ni to Evropske
ga ma- vezu
i mornaizmeđurice za klimatskih
100 bropromjenadova i 400i konflikta
aviona”, ta i jeste
ko kateš-pa-
unije
lo nete mameđunarodne
u izobilju! Evro vladine
pskai nevladine
vanjska i organizacije.
sigurnosna ko, kako
citira ni stras pravom
te{ki razvoj naglašava
jo{ je Idean
daleko. Salehyan,
4 jer ”efekt
Združena
politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosnaprihvaće-
akcija stoga zahtijeva jasnu i široko i odbra- klimatskih promjena na oružani sukob zavisi od niza po-
nu na politikakonkretnih
mbepercepciju (ESDP-CSDP) prijetnji koje
rije~i su,izviru
kategoizriklimat-je, po- litičkih
Lisabonskimi društvenihugovovarijabli,
rom konsti koje, akonaihjeanalitičari
tuira Evropskaigno- od-
skih
jmovi...promjena.
iza kojih, Prvi da stup
nemaakcije NATO-a, – širenje
ne bi bazebilo niznanja,~ega. riraju, mogu dovesti do
brambena agencija s na~elnom idejom pro slabih predviđanja o tome mikada
canjai
stoga
Ni opeje ratiod vnihpresudne
kapaciteta, važnosti.
ni ljudi, Ekonomisti
ni novca... Mibisijamogli EU- gdje
opera može
tivnih doćikapa docisukoba”.
teta EU-aDrugim
17
riječima,
u sferi odbra ne,klimatske
ali opet
izračunati
FOR-a u BiH ekonomske
je transfotroškovermirana mi podizanja
sija NATO-a, nivoaamora ne au-s promjene
se stje~e do nisu jam samo o ispumnožitelj
njavanju prijetnje.
birokraNjihovi
tskog na efekti
logasea
dosta
te nti~na preciznosti.
evropska Međutim, ideja. Ovooni kojio{tra
je pre se bave
ocjedruštvenim
na, ali koja filtriraju i kroz niz varijabli koje
ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-služe kao djelitelji.
naukama
na prosto ne sabislažu
re evro se upski tomesigukakornosni klimatske
problempromjene u ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
utječu na sklonost ljudi da se upuste u nasilne sukobe ili Prvo, ozbiljnost
sud, za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- javljuje kao loposljedica
gi~na poslje zavisi
dicaodizgrabrzinednjei obima
kompre- kli-
izbjegnu sukobe i siromaštvo iseljenjem u druge regije. matski izazvanih okolišnih promjena. Naprimjer, brze
11
Tema broja
promjene u životnoj
Bosna okolini su pogubnije jer državama
i Hercegovina, Konačno, uloga vojske je iznenađujuće malo iskorište-
i društvima ostavljaju malo vremena
NATO i Evropska unija za prilagodbu. Na na u ESS-u. U bavljenju efektima klimatskih promjena
drugoj strani, nivo mora obično polako raste, pa postoji evropske vojske bi mogle igrati značajnu ulogu. Napri-
dovoljno vremena za reakciju. Drugo, posljedice klimat- mjer, mogle bi obučiti sigurnosne snage u zemljama u
NATO,
skih promjena zavise od prethodne okolišne degrada-
cije koju izaziva čovjek. Naprimjer, obilne kiše i krčenje
razvoju da preuzmu ulogu domaćih snaga za stvaranje
i očuvanje mira (umjesto uloge agresora, što je danas
znaš li svoj dug?

šuma je recept za katastrofalne iznenadne poplave. Na-
suprot tome, brda sa zdravom vegetacijom izdrže čak i
obilne padavine. Treće, društva koja manje zavise od ob-
čest slučaj). Pored toga, evropske vojske bi mogle osi-
gurati logističku podršku za humanitarne akcije. Napri-
mjer, NATO trenutno organizira humanitarne letove
novljivih resursa manje su podložna klimatski izazvanim za
Evro poplavom
pska unijapogođeni umorila se Pakistan.
od sopstve
19
Kako
ne ambi bi dopustile
cije pro-
katastrofama – kao što su suše – nego poljoprivredna evropskoj
{irenja na vojscicjelinuda preuzme
evro pske getuogra ulogu,
fije.potrebne
Poku{aj uspo su novesta-
društva. Četvrto, da li će klimatske promjene dovesti do strategije
vljanja auiteoprema. nti~ne Trebalo
kontinenta bi da lnepostoji
geopobolja litike saradnja
mira u
nasilnog konflikta zavisi od stepena u kojem se prekla- između
zabrinjavojne vaju}ojaparature,
je defanzicivilnog
vi. Po po razvoja
rukama i humanitarnih
iz Bruxelle-
paju modeli konflikta. Naprimjer, veća klimatski izazvana agencija.
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska poliitivoj-
Ipak, s obzirom na slabu Opću sigurnosnu ~ka
oskudica resursa pogađa grupu koja se može prepoznati nu
biropolitiku
kracija Evropske
bila bi najsre unije,tnimalo
ja da je movjerovatno
è otkazatidapri ćejemse
kao ona koja se već osjeća kao gubitnik, vjerovatnije ovo postići na nivou Evropske unije.
je da će se ta grupa mobilizirati protiv drugih – pod
pretpostavkom da nema više nikakvih resursa za mobi- ZAKLJUČAK
ne izgubi vjerodosto jnost politi~ke i ekonomske sile u
liziranje, što nije uvijek jasno nakon razornih klimatskih
ekspanziji.
nepogoda. NaPidrugoj
še: Nerzuk
strani,Ću rakklimatske promjene
ako Od objavljivanja izvještaja Ferrero-Waldner i Solane
pogode čitavo ili skoro čitavo društvo, nejasan je način 2008. godine klimatske promjene su uzburkale evropsku
na koji se različite sukobljene strane mogu formirati. Za nas je rezerviran status barbara, onih koji ostaju
sigurnosnu zajednicu. Ali ipak, ostaje nejasno šta tačno
Peto, da li države i društva nalažu prilagodbene kapa- izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija-
izazovi klimatskih promjena mogu biti za međunarodnu
citete, kao što su ekonomski resursi, društveni i ljudski lnu upravu, “jer kako je lijepo navela Karnegijeva ko-
sigurnost i evropske interese i kako se njima najefek-
kapital, efektivna misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NAiTO efikasna
mora državna
Bosnu birokratija
i itd., te tivnije i najefikasnije baviti. Budući da se tek nedavno
da li mogu računati na međunarodnu pomoć u vrijeme Evropska 1unija počela baviti ovim pitanjem, možda je
krize? Odgovori Henarceovago vinu su
pitanja uve stijer
važni u svo je
su posljedice bi stara”.
prerano govoriti o tome da li će se napraviti obimna i
klimatskih promjena u obrnutoj korelaciji
sigurnosne odaje, jer vodeći s prilagodbe- uvjerljiva strategija prilagođavanja klimatskim promjena-
nim kapacitetom i međunarodnom pomoći. Na kraju, Zato
ma je potre2013.
i provesti ban na metnui kasnije.
godine ti upraviEvropska
telj, koji iunija
na stra te-
jasno
vojno-po
da li vlade imaju poticajeliti čki savez
i vještine za korištenje pri- pokazuje odlučnost u ublažavanju klimatskih promjena.-
lagodbenog kapaciteta
suvremenanog efikasne
svijenačine?
ta, nosi, Naprimjer,
u Alje prilagođavanje
poruku da gra |ani Balkapromjenama
klimatskim na pripadajujezozadatak ni gologs
korupcija može navesti vlade da preusmjere resurse u više izazova budući da se mora uključiti čitav nizmje
ì vo ta, svi je tu u ko je mu, ka ko to lu ci dno pri }uje
agenci-
okviviše
rima ponego
sthla dno18ratovske Manarina Grìni},nivoima “vlada vlasti
autorikako tet {to nijedošlo
uteme
projekte koji čine štete koristi. ja različitim bi se doljenefek-ni
geopolitike, jednu vrstu duga u je dnom za ko nu, pa o go lom
tivne strategije. S obzirom na neslavan rekord Evropske ì vo tu, o ì vo tu i smrti,
S obzirom na kompleksnost koja okružuje sponu izme- odlu~u
unije u je izvan zakosvojih
koordinaciji na. Ono {to da
agencija nas opačlanica,
i država àmo upra izgle--
prema Bosni. vo je pro izvo dnja go log ìvo ta. Tre }i svi jet (a {ta smo
đu klimatskih promjena i sigurnosti, ESS mudro uključu- di za odlučnu strategiju prilagođavanja klimatskim pro-
je veliku istraživačku komponentu. Ipak, i dalje je mo- dru go ne go tre }i svi jet, op. N.].)
mjenama nisu obećavajući. Iako će klimatske promjene sa da se po ka zu je kao
guće da će, nakon što budu dodijeljena velika sredstva svijet u kojeimati
nesumnjivo mu ljunegativne
di imaju sa mo goli ìvot.
reperkusije Ipak, vanaci-
za ljudsku, `no
za istraživanje, postojeće politike samo biti obučene u je razumje
onalnu ti da je shva}a
i međunarodnu nje po ko
sigurnost, jemu
nije jasno u svi
dajelituseilinije
di-
novu odjeću na kojoj je etiketa prilagodbe klimatskim jelu svijenositi
moguće ta posto ji samo
s ovim goli ìvot
izazovima presukonvencionalnih
putem da o svijetu koji
promjenama. Naprimjer, razvojna pomoć se već bavi nije uteme
politika i daljenli jeniEvropska
na kakvoj unijazako nitosti. [toakter
najpogodniji vi{e, ozna
da se-
posljedicama klimatskih promjena kao što su suše. Vje- ka di je la svi je ta kao svi je ta go
njima bavi. Ovaj zaključak međutim ne treba odvratitilog ì vo ta oblik je uvo |e-
rovatnije je da je stvarni zadatak koordinacija postojećih nja hitnog
od teritorizadatka
ja bez zazaustavljanja
konitosti ili zo ne gologotopljavanja.
globalnog ìvota, koji
nacionalnih, evropskih i međunarodnih politika kako bi Jer
se odčaktai mojedan, {irinenapreviše sofisticiran,
sav svijet”. 2
međunarodni od-
prilagođavanje klimatskim promjenama bilo efikasnije. govor u smislu prilagodbe mogao bi spasiti milione ljudi
Ali ipak, ostaje nejasno kako će agencije u okviru Evrop- od
[ta sigurne
je drugosmrti jugoisto i uništenja
~na Evropa, akosaglobalna
postdejto temperatura
nskom Bo-
ske unije dobiti nadležnost da izdaju upute nacional- nastavi
snom irasti Herce sadašnjim
govinom, “predde■jtonskim” Kosovom,
tempom.
nim ministarstvima i drugim agencijama Evropske unije. frustriranom Srbijom, samostalnom (ali pod budnim
Sumnjivo je da li će novonastala Evropska služba vanjske okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crnogorsku
akcije pod vodstvom neiskusne Catherine Ashton, viso- nacionalnu samobitnost) Crnom Gorom i dràvnopra-
ke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Makedoni-
politiku, moći preuzeti tu ulogu. jom, nego teritorij bez “bezli~ne zakonitosti”, podru~je
710
napOMEnE:
ja ze malja regije, jer unutra{nji akteri politi~kih igara ~no su zadovoljne svojim izoliranim ìvotom u svijetu
naClimate
postjuChange and International Security. Paper from the High Re-
1
goslave nskom prostoru permanentno {alju tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose
presentative and the European Commission tot the European Coun-
pocil.
ruS113/08,
ke da ove 14. martave2008.
drà nisu (http://www.consilium.europa.eu/
sposobne da se same so- odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
bom obli ku ju kao sa mo odrì vi politi~ki entiteti.accessed
uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/reports/99387.pdf, stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
22.10.2010). proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postoje}e prika-
2
(PriA mjeSecurera Europe
radi, na in ciaona
Better listiWorld.
~ki diEuropean Securityetni
jelovi srpske Strategy.
~ke za12.- zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ovakvog
decembra 2003. (http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cmsU-
jedni ce u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki
pload/78367.pdf, pristup 22. oktobra 2010); str. 3.
3konstituirati kao remetila~ki faktor nove dràve, kao dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo-
M. L. Parry, O. F. Canziani, J. P. Palutikof, P. J. van der Linden and
svoC.jeE.vrsna
Hanson 're(eds.),
publika srpska’ofuWorking
Contribution tkivu crnoGroupgo II rske
to the drà
Fourth- rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke
ve, dodu{e, bar za sada, bez teritorijalno-entitetskog
Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Chan- puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
ge,nstva,
jedi 2007, (Cambridge,
ali ne trebaUnited isklju~i Kingdom
ti ni moand gu}noNewstYork, takvogNY, USA,
ira- nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
2007). Za sažetak, pogledati Synthesis Report 2007 of the IPCC,
ciona lnog na ci ona li sti ~kog za htje va.
Chap. 3. (http://www.ipcc.ch/publications_and_data/publications_
A izja va pre mi je ra litariziranu kulturu povjerenja.
Reipcc_fourth_assessment_report_synthesis_report.htm,
publike Srpske Milorada Dodika koju je svojevre me
pristup -
no22.dao Oslo
oktobra 2010).bo |e nju da je RS da la ovla {te nja iz obla sti be - Da vidimo {ta je onda taj ESDP-CSDP koji je svoje va-
4
Agence France Press, ”Merkel und
zbjednosti i sigurnosti, koja...bi... trebalo redukovati, Steinmeier streichen Sicher- treno kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovini kroz EU-
heitspolitik
odno sno pogrün dijelian”,
ti na 11.dlefebruara
`nost enti1997.teta i dràve BiH u obla- FOR-ovu operaciju Althea.
5
Climate Change and International Security.
6stima be zbje dno sti i si gu rno sti,
Climate Change and International Security, str. 2.
po no vno u prvi plan stav-
7lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi ESDP (na osnovu Lisabonskog ugovora izvedena je no-
Climate Change and International Security, str. 3-5.
8reforme i institucionalne izgradnje bosanskohercegova- va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je instituci-
Climate Change and International Security, str. 4.
9
~ke policiChange
Climate je, veand } uklju ~uju i sva
International drustr.
Security, ga2.sigurnosna pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
10
Adapting
nja, kao {to to climate change: Towards
su i odbra na, ratni a European
zlo~ini,framework
proliferaforcija, ac- politike. Historijski, generira se iz neuspje{nog konce-
tion. COM(2009) 147 final, 1. aprila 2009. (http://eur-lex.europa.
eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2009:0147:FIN:EN:PDF,
ja pristup
i kao te25.nde ncija,2010).
oktobra pretenduje na povratak dijela nadle- Ugovora iz Maastrichta (1993), Amsterdama (1999) i
`no
11 sti iz na
Adapting to j{i re sigu
climate rnosne
change, str. 7.sfere u entitetsko okrilje {to Nice. ”Suverenitetsko-politi~ki” limiti onemogu}avali
BoNaprimjer,
12
snu i Herce autor goovog
vinu članka
vra}ajeu član krugmultinacionalnog
nekih instituciistraživač-
onalno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
vekog
} rije tima
{enihkojegpifinansira
tanja, pa Evropska
}e se, unija
ne tre a koji
ba analizira
odbaciti”odnose ni tu janse za Evropu, pa je tokom hladnog rata ulogu ~uva-
između hidro-klimatskih opasnosti, ljudske sigurnosti i konflikta.
mo gu}nost, politika u nekom novom vremenu pono- ra zapadne Evrope preuzeo NATO. Odbrana Evrope,
Ovaj će projekt dati preporuke za najbolje vrste politika i insti-
vno iscrplji
tucija kakovabitise u pi tanjima
izbjegli sigurno
konflikti oko snevodenavezani
ravi, osta vljaju-
za klimatske fakti~ki sve do danas, ovisi o SAD-u bez obzira na to
}i promjene
postraniiliizgra kako dnju uvjetabolja
bi se izvršila za eko nomski
priprema” i kulturni
(http://ecologic. {to je institucionalnim razvojem Evropske unije do{lo
pro speritet
eu/3295, gra|a
pristup 25.na. Ako2010).
oktobra sam u pravu s prethodnom do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
13
proThomas
jekcijom, F. Dixon,
u budu ”Terror
}nosti in }e
theBiH,
Weather zbogForecast”,
zakovane New York
stru - snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
Times, 24. aprila 2007. (http://www.nytimes.com/2007/04/24/
ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro
opinion/24homer-dixon.html, pristup 26. oktobra 2010).
sto bi ti „osu |e na“ na nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
noNobelova
14 ve faze ide olo{kih
nagrada za mir suza ko2007.
bljava nja i na
godinu. novezaira
Izvještaj cionaNor-
štampu lne ri{tenje vojnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
vrtnje
veškogu Nobelovog
krug. \avo lov krug.)
odbora. 12. oktobra 2007. (http://nobelprize. kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
org/nobel_prizes/peace/laureates/2007/press.html, pristup 26. ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
oktobra
I pre thodna 2010). dva primjera o~igledna su potvrda va`no- “nadnacionalna struktura”, ve} je koncept u velikoj
15
Pogledati, naprimjer, Michael T. Klare, ”Global Warming Battlefiel-
stids:i re le va ntno sti institucionalnog prisustva Evropske
How Climate Change Threatens Security”, Current History 106,
mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
uniNovember
je na zapa dnom Balkanu, i to u robusnim kapacite-
2007, str. 355-61. kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
tima
16
Jon mo }i. No,
Barnett valja
i W. Neil se su
Adger, o~iti s change,
”Climate nesposo humanbnosecurity
{}u Evro and- 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
peviolent
da izgra di svoj
conflict”, siguGeography
Political rnosni ide Vol.nti
26.tet
2007, i insti tucionalni
str. 640. ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
kaIdean Salehyan, ”From
rantiClimate
ra, akoChange ni{ta to Conflict? No Consen-
17
pacitet koji ga dru go, onda nemo- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
sus Yet”, Journal of Peace Research Vol. 45, No. 3. 2008, str. 315.
gu }no st obno ve na si lja. To je tako ma lo, ali ni to ga ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
18
Barnett and Adger, ”Climate change, human security and violent
lo conflict”;
nema uSalehyan, izobilju! ”From Climate Change to Conflict?”;sna
Evro pska va njska i si gu rno Jon citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
poBarnett,
litika (CFSP)
”Securityteand iz Climate
nje izveChange”,dena siTyndall
gurnoCentre sna i odbrafor Cli--
mbemate naChange
politika (ESDP-CSDP)
Research, Working Paper rije~i7.su, katego
oktobra rije,(http://
2001. po- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
jmowaterwiki.net/images/4/4e/Security_and_Climate_change.pdf,
vi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
pristup 26.10.2010); Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregie-
Nirungope–ra tivnih kapaciteta, ni ljudi, ni novca... Misija EU-
Global Umweltveränderungen, Sicherheitsrisiko Klimawandel
operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
FOR-a u BiH
(Berlin, Heidelberg, je tra2007).
nsformirana misija NATO-a, a ne au- se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
tenti
19 ~na Altantic
North evropska ideja.
Treaty Ovo je pre
Organization, o{traNATO
”More ocjena, ali koja
humanitari- ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
naan pro relief
sto flights
sabireto evro Pakistan’s
pski flood sigurnovictims”, 30. blem
sni pro septembra u ta2010.
~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
sud,(http://www.nato.int/cps/en/SID-BE61E035-76384C11/natolive/
za koji sam potvrdu dobio i tokom stru~nog bo- javljuje kao logi~na posljedica izgradnje kompre-
news_66625.htm, pristup 26. oktobra 2010).
11
Prikazi
Tema broja
NA TO, kestenja
Vađenje iz vatre
znaš li svoj dug?
Rat
Evrokoji
pskaSjedinjene
unija umoriDržavela se odvode u Afganistanu
sopstve ne ambicije pro ovih-
dana postaje
{irenja na cjelinajduži
nu evrovojni
pskesukob
geograufihistoriji u kojima
je. Poku{aj usposta su-
aktivno učešće
vljanja au tenti~neuzele kovojne
ntinentasnage
lne najmoćnije
geopolitike svjetske
mira u
države.
zabrinjaKoliko
vaju}oj god je detime
fanziVijetnam
vi. Po poru gubio
kamaprimat
iz Bruxe u lle
hi--
storiji ratovanja Sjedinjenih Država, kostur
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska politi~ka neprebolne
američke
birokracijaavanture
bila bi napohranjen
jsretnija da u mo
ormare
è otkaameričkih
zati prijem hi-
storijskih
u punopraporaza
vno ~lasve
nstvo više se pske
Evro nadvijauninad
je zeratom
mljamau zaAfga-
pa-
nistanu.
dnog BaUzaludna
lkana (izuzi jemapritom
ju}i evei činjenica da setsku)
ntualno Hrva rat avodi
da
na
ne izgubi vjerodostojnost politi~ke i ekonomskedržave
teritoriji države koja nije u ratu s Amerikom, sile u
koja
ekspajenzi
četvrta
ji. najsiromašnija zemlja na svijetu, i koja
Piše:Senad
Pećanin je, pritom, još od prvih dana rata zasipana tepisima ae-
rosolnih
Za nas jebombi,rezervitakozvanim
ran status ”kosilicama
barbara, onih za ko
tratinčice”
ji ostaju
(”daisy cutters”) – najmoćnijim oružjem
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu impe poslije taktič-
rija-
kih
lnu nuklearnih
upravu, “jer glava.
kako je lijepo navela Karnegijeva ko-
Bob Woodward: ”Obama’s misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo
NATO Simon
Wars”, mora Bo & snu i
Schuster,
Stoga je razumljivo da je američki rat u Afganistanu go-
dinama već neprestano pitanje od prvorazrednog ne
Herce
Ny, govistr.
2010, nu 464
uvesti u svoje bi stara”.1
samo sigurnosnog nego i političkog, ekonomskog, me-
sigurnosne odaje, jer vodeći dijskog i demokratskog značaja, prije svega za Sjedinjene
Države, ali i za globalnu zajednicu.
Kako je moguće da najmoćnija vojna i ekonomska sila
okvirima posthladnoratovske uìvo ta, svičovječanstva,
historiji jetu u kojemu, sa ka ko to lucidnovojnim,
neusporedivim primjeoba-}uje
Marina Grì
vještajnim ni}, “vlada auresursima,
i ekonomskim toritet {toteniuz je ute meljen
učešće ni
četr-
geopolitike, jednu vrstu duga u je dnom za ko nu, pa o go lom ì vo
desetak država, svojih saveznica iz NATO-saveza i izvan tu, o ì vo tu i smrti,
odlu~ugodinama
njega, je izvan za nekouspijeva
na. Onoostvariti
{to danas oparatne
svoje àmociljeve
upra-
prema Bosni. vo je pro izvo dnja go log ìvo ta. Tre }i svi jet (a {ta smo
u Afganistanu, državi čiji je godišnji bruto društveni pro-
dru go ne go tre }i svi jet, op. N.].)
izvod usporediv s dnevnim troškovima desetogodišnjih sa da se po ka zu je kao
svijet uoperacija
ratnih kojemu lju di ima
i koja ju sarata
i prije mo go li ìuspijevala
nije vot. Ipak,davapre-`no
je razu
hrani mjetistanovništvo?
svoje da je shva}anje po kojemu u svijetu ili di-
nijeovo
Na uteme ljen nijedan
pitanje na kaod kvoj zakonito
mogućih sti. [tovidaje
odgovora {e, ozna
knji--
ka di je la svi je ta kao svi je ta go log
ga ”Obamini ratovi” (”Obama’s Wars”) proslavljenog ì vo ta oblik je uvo |e-
nja teritorinovinara
američkog ja bez zaBoba konitoWoodwarda.
sti ili zone goKnjiga log ìvoje ta,
u ame-koji
se od tamedijima
ričkim mo {iri naprije sav svi jet”.2
objavljivanja, u drugoj polovini
septembra 2010. godine, najavljivana kao svjedočanstvo
[taprve
iz je dru go ojuBaracku
ruke goisto~naObami Evropa, kaosa vrhovnom
postdejtonskom zapovjed- Bo-
niku
snomameričkih
i Hercegooružanih
vinom, “pre snaga dde i jto
njegovom
nskim” snalaženju
Kosovom,
na funkciji
frustri ranom glavnokomandujućeg
Srbijom, samostalnom vojske(alikoja podjabu u dnim
ratu.
No,
okom onasrpskih
moždanajoš i više
ciona listapruža
koji neizvanredan
priznaju uvid crnogoiz prve
rsku
ruke
naciona u promašaje
lnu samobiprethodne
tnost) Crnom i (ne)sposobnost
Gorom i dràaktuelne vnopra-
američke
vno jo{ uvi administracije
jek u potpuno dastipobijedi
nepotvr|e u naslijeđenom
nom Makedo ratu
ni-
ili da ne
jom, makar
go tepronađe
ritorij bezizlaz “beiz njega
zli~ne zana
koninačin
tosti”, koji
poneće
dru~jes
Autor je vanredni profesor razlogom
Autor
na je nezavisni
Fakultetu analitičar
političkih nauka
golog ìvobiti ta, ocijenjen
o kojemuporazom. i za kojega odlu~uje inozemni
710
8 i novinar iz Sarajeva
Univerziteta u Sarajevu. upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e.
Najdragocjenije
Taj onespokojavaju što posljednja
}i sta tus }e ostaWoodwordova
ti dugotrajna po knjiga
zici- Obama
cije, kako ga toje pri
prokomentirao
mje}uje {panski u stilu: ”Brinuo
sociolog Castesamlls, se
„obi da-
nudi
ja zemajesuljaobjavljena
regije, jersvjedočanstva
unutra{nji akte o traženju strategije
ri politi~kih igara ne
~noizgubim
su zado navoizborima;
ljne svojim nakon
izolira ovih
niminformacija
ìvotom u brinem svijetu
i odabiru
na postjugo taktike kojima bi
slavenskom proSjedinjene
storu perma Države
nentnoostvarile
{alju šta
tehno ću kra
akotskihpobijedim.”
agencija i vije}a ministara koji donose
makar
po rukeminimalne
da ove drà ciljeve
ve nisu u Afganistanu,
sposobne daa pritom se samesesoiz- odluke”,3 pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
njega obli
bom štokuprije
ju kaopovukle,
samoodrì ali nevikao
poliosamdesetih
ti~ki entiteti. godina Predsjednik
stup, poglaviObama to u sigu nije rnonisnoj
sanjao dimekoliko
nziji,jenaimaotererazloga
nu ne
prošlog stoljeća Sovjetski savez – poražen, posramljen za
proizvodi novo sigurnosno stanje, ve} postojelekcije
brigu. Brzo je imao priliku da nauči velike }e prikaiz-
i ponižen.
(Pri mjera raZahvaljujući
di, nacionalisti činjenici
~ki dijelodavi je Woodward
srpske etni~ke za to-- Drugog
zuje kaosvjetskog kvalitatiivno Vijetnamskog
novo. Tipski rata:pri zračni
mjerudari,
ovakvog čak
kom
je dnice skoro
u Crnoj dvogodišnjeg
Gori, u perada navi,
rspekti knjizi
mogu imao moguć-
se po liti~ki ni
odnouz masivno
sa je Bosna bombardiranje,
i Hercegovina, ne donose
u kojoj pobjedu
su me|uunaratu ro-
nost
konstivišetuiraintervjua
ti kao resme predsjednikom
tila~ki faktor Obamom,
nove dràve, ali ikaone- (Kosovo
dne orgaje nizasamocije iizuzetak
agencijekoji biropotvrđuje
kratiziranepravilo).
i nedjelotvo-
brojeno
svo jevrsna mnogo
'republi intervjua,
ka srpska’ razgovora
u tkivu crno i sastanaka
gorske (idrà ”on- rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke
the
ve, do record”
du{e, bar i ”offzathe
sada, record”)
bez teris to najvišim akterima
rijalno-enti tetskogu Poseban
puna oruproblem `ja! Sigurno Obami sna ku jeltupredstavljalo
ra uop}e se kompletira-
nije razvila,
donošenju najznačajnijih odluka u
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog Bijeloj kući, Penta-
iranje
nema transfera od militaristi~ke kuNajviše
tima svojih najbližih suradnika. lture napovjerenja
silja u demije-
gonu,
cionalnog nacionalisti~kog zahtjeva. A izjava premiState
CIA-i i drugim obavještajnim agencijama, jera imao
litariziurasvoje
nu kunajbliže
lturu posuradnike
vjerenja. iz predizborne kampa-
Departmentu,
Republike Srpske Senatu...,
Milorada te uvid
Dodiika u najpovjerljivije
koju je svojevreoba- me- nje, koji su zauzeli ključna mjesta u Bijeloj kući. Ta činje-
vještajne
no dao Oslo dokumente
bo|enju dai je izvještaje s terena,
RS dala ovla {tenja stenograme
iz oblasti be- nica
Da vićediveoma
mo {tabrzo je onda postati stalni izvor sukoba,
taj ESDP-CSDP koji je nerijetko
svoje va-
ključnih
zbjednostisastanaka
i sigurno u sti,
Bijeloj kući, Pentagonu,
koja...bi... trebalo re obavještaj-
dukovati, itre
vrlo
no kr{tenje doìvio u Bosni i Hercegovinikabineta
prljavih i vrlo oštrih, između Obaminog kroz EUu-
nim
odnosno podijeliti nadle`nost entiteta i dràve BiH ui obla
agencijama... ”Obama›s Wars” predstavlja neis-- Bijeloj
FOR-ovu kući,ope s jedne,
racijui Althea.
ostalih ključnih ljudi u administraci-
crpno
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stane
vrelo dragocjene historijske građe. Da sve v- ji, s druge strane. Drugi su brzo postali frustrirani sazna-
ostane
lja sigurno samosnana pitasuhoparnoj
nja koja se historijskoj
ne iscrpljujugrađi samozaslužan
u sferi njem
ESDPda (naovi osno prvi vuosobno
Lisabonskog prijateljstvo
ugovoras izve predsjednikom
dena je no-
je
refovješti,
rme i ironično-cinični
institucionalne izgra pripovjedački
dnje bosansko Woodwordov
hercegova- koriste za nesmetan i neograničen
va operativna skra}enica CSDP) vrhunac je insti pristup Obami, koji
tucije-
dar, kao i obilje informacija o međusobnim odnosima njima, unatoč visokim funkcijama, često i pored izričitih
najvažnijih članova Obamine administracije, te njihovih zahtjeva, ostao nedostupan za neposredan kontakt, čak
odnosa s predsjednikom. Woodward je uredno bilježio i tokom zajedničkih putovanja u predsjedničkom avionu.
sve što mu iz ”prve ruke” dođe do uha i prikupljao Čime su se sve služili Obamini suradnici da bi se našli u
sve dokumente do kojih je došao – a onda je sve to četiri oka s Obamom svjedoči i epizoda s jednim poku-
objavio u knjizi. šajem potpredsjednika Bidena: telefonirao je Obami sa
zahtjevom za susret prije važnog sastanka ključnih ljudi
”Obamini ratovi” počinju detaljnim izvještajem koji je administracije na kojem je tema bila definiranje ciljeva i
novoizabrani američki predsjednik imao u Čikagu, prije strategije rata u Afganistanu; nakon što je Obama hlad-
preuzimanja funkcije, s Mikeom McConnelom, čelnikom no odbio zahtjev, Biden je napravio ”zasjedu” u hodniku
nacionalne obavještajne službe DNI. Obami ga je poslao
ispred kabineta u kojem se održavao sastanak.
prosperiW
George tet Bush,
gra|ajošna. uvijek
Ako sam u pravu ss naredbom
predsjednik, prethodnom da do stvaranja uslova za samostalniju evropsku sigurno-
pro je kcijom, u bu du }no sti }e BiH, zbog
prezentaciji povjerljivog izvještaja mogu prisustvovati zakovane stru- snu inimalo
Nije odbrambe nu po
slučajno štolitije
ku.Woodword
No, iako jeknjigu ESDPnasloviodobio
kture Obama
samo politi~kog sistema,
i njegov čovjek napro
kojistoje bi ti „osu|e
planiran dana“
preuz-na no ve “na dle `no sti i stru ktu re”,
sa ”Obamini ratovi”. Osim asocijacija ”na prvu loptu” ko je su omo gu }i le “ko-
no ve faze ide olo {kih su ko blja vanja i
me čelnu funkciju u obavještajnom aparatu. U specijal- na no ve iraciona lne na ratove u Iraku i Afganistanu, čitaoci knjige vrlo brzo-
vrtnje
no u krug. (”gluhoj”)
zaštićenoj \avolov krug.) sobi Obama je saznao da se u kte menaid`me
otkrivaju praventamale kriza”, CSDP,koji
”ratove” kaoselisavodebonska ina~ica
u Obami-
Iraku nalazi 161.000, a u Afganistanu 38.000 američkih ESDP-a, jo { uvi jek ne uspi je va
noj administraciji na puno frontova: između Bijele kuće da se ko nsti tu ira kao
I prethodna
vojnika; dva primjeraaparat
da obavještajni o~igledna daje su potvrdapodršku
značajnu va`no- i Pentagona, između Pentagona i State Departmenta,koj
“na dna ci ona lna stru ktu ra”, ve } je ko nce pt u ve li iz-
objema misijama; da neposredna opasnost po Sjedinje- pri su stva Evro pske mjeri ovi
među san kuće
Bijele o “me |uvladinoj suodbrane,
i Ministarstva radnji”, da kle o po
između liti-
Bijele
uni je na za pa dnom Ba lka nu, i to u
ne Države ne dolazi iz ovih ratnih zona, već iz Pakistana, ro bu snim ka pa cite- kamai obavještajnih
kuće dràva ~lanica Evropske
agencija... a povrh unije. svegaIakojošjei između
jo{ za
tima mo}i.države
nestabilne No, vasa lja oko
se su170 s nespostanovnika,
o~itimiliona sobno{}u Evro grani-- 2003. ljudi
čelnih godinu bilo plasvake
praktično niranood razviovihjanje ESDP-ai na
institucija na-
službi.
com od 1.500 milja s južnim Afganistanom i arsenalom nti tet i insti tu ci ona lni ~in ko ji }e osi gu ra ti bri se lsku
Sredstva se često ne biraju u omalovažavanju ne samo vo jsku od “60.000 lju di
ka
od nekih 100 nuklearnih glava; prioritet za DNI su ne--
pa ci tet ko ji ga ra nti ra, ako ni {ta dru go, onda ne mo za ko pne ne tru pe i 30.000 pri
stavova koji se ne poklapaju o ključnim pitanjima nego pa dni ka va zdu ho plo vstva
gu }nost obno
kontrolirani ve nasiregioni
tribalni lja. To jeduž tako malo, ali ni toga ma-
pakistansko-afganistan- ii njihovih
mornariautora.ce za 100 Ipak, bro dova i 400
Obamin aviona”,
autoritet tako kapa
je neupitan: na-
lo ne ma u izo bi lju!
ske granice gdje su Osama bin Laden Evro pska va njska i sigurno
i njegova sna
Al-Qai- ci tira ni stra te {ki ra zvoj jo { je
ključnim sastancima on zahtijeva od prisutnih da odmahda leko. 4
poliogranci
da, tika (CFSP) te iz njepobunjeničkih
ekstremnih izvedena sigutalibana, rnosna ismjestili
odbra- kažu sve primjedbe i rezerve prema predloženim rješe-
mbena
150 politika (ESDP-CSDP)
trening-kampova rije~i su, kategodarije,
i druge infrastrukture; CIApou- Lisabokada
njima nskim je uugo voromratkounsti
pitanju tuirana jesvoje
Afganistanu; Evropskakonstan- od-
jmovi...području
ovom iza kojih,tajno da neima ma 3.000
NATO-a, ljudi,neo bi bilo ninikada
kojima ~ega. brambe
tno na agenajneuvijenije
neslaganje ncija s na~elnom uvijek ide izlažejomBiden,
promi dok canja
ve-
Ni ope
nije rativnihnikakva
procurila kapaciteinformacija
ta, ni ljudi, ni novca... Mikoji
u medijima, sija vrše
EU- ope ra ti vnih ka pa ci te ta EU-a
ćina ostalih koristi medije i njihove ”anonimne izvore”u sfe ri odbra ne, ali opet
FOR-a u BiH je tra nsfo rmi ra na mi si
i prekogranične upade u Pakistan, čije žrtve su i civili; ja NA TO-a, a ne au- se stjebi~eprofilirali
kako dojam ojavno ispunja vanju biuroskladu
mnijenje kratskog naloga a
sa svojim,
te
o nti ~na evropska
opasnostima kojeideja.poOvo je preo{tra
američku ocjena,
sigurnost ali koja
i interese ne stavovima
ne stvarnoj na mjeri konsti
usvojenim tucije kući.
u Bijeloj evroTo pske vojske.
često 5
do bije- Ia-
na prosto sabiJemen,
predstavljaju re evroIran, pski Sjeverna
sigurnosniKoreja, problem u ta~an
kineski ha- kodovodi
sa se na ho rizontuponekad
Obamu: ta ideja, prijetećim
ideja evropske tonom vojske,
izražavapo-
sud,
kerskizaupadikoji sam potvrdu do
u računarske bio i topredsjedničkih
sisteme kom stru~nog kan- bo- svoju
javljuje nadu kao da lo dijelove
gi~na rasprava
posljedica sa zatvorenih
izgradnje sastanaka
kompre-
ra vka u Bru
didata... Kadaxeje llesu.
prijeNaizboraime, bri čuoselske
jedan evro pskeizvještaj,
sličan institu- ”neće
henzivnog imati prilikeinstitučitati
cionaulnog Washington logosaPostu”. EU-a, njeno 79
11
Tema broja
NajšokantnijeBosna
otkrićei za prosječne čitatelje Woodwor-
Hercegovina, stard I›ve ever met, but he›s maybe the right guy for
dove knjige jeNA jasna
TO ispoznaja
Evropskada unija
Sjedinjene Države i the job.”) ”Mi znamo za tvoje mišljenje o Holbrookeu”
nakon skoro deset godina rata u Afganistanu nemaju (”We know your view about Holbrooke”), prekinuo je
jasnu predodžbu ne samo kako pobijediti u ratu nego raspravu Obama. Prihvatio je prijedlog o imenovanju
NATO,
čak ni o tome koji su ratni ciljevi. Na naplatu je došla
sva promašenost Bushove ”strategije” rata protiv tero-
nekadašnjeg ključnog dejtonskog pregovarača, ali je
ubrzo ostao zapanjen zahtjevom koji mu je Holbrooke
znaš li svoj dug?

rizma, koji je pokrenuo bijes nakon terorističkih napada
na Ameriku 11. septembra 2001. godine. Naime, napad
na Afganistan je započet uz objašnjenje da se radi o ratu
u povjerenju iznio: njegova supruga insistira da ga Oba-
ma ne zove ‹Dick›, nego Richard. Obama Holbrookeov
zahtjev nije krio od suradnika, kao ni svoju začuđenost
protiv Osame bin Ladena i njegove Al-Qaide. Međutim, njime, a Dick
Evropska unijajeumo
ostaorilašokiran
se od so što predsjednik
pstve ne ambicinije za--
je pro
koliko se cilj rata u Afganistanu u međuvremenu ”zagu- htjev zadržao
{irenja na cjelipovjerljivim.
nu evropske geografije. Poku{aj usposta-
bio” najbolje svjedoče detalji iz obilaska američkih trupa vljanja autenti~ne kontinentalne geopolitike mira u
na terenu delegacije u kojoj su bili potpredsjednik Biden Glavni i najveći
zabrinja vaju}ojdio
je deknjige
fanziWoodward
vi. Po poruje kaposvetio
ma iz Brumuko-
xelle-
sa senatorima koje je predvodio ugledni republikanac trpnom procesu donošenja ključne
sa jedna Evropa ipak nije mogu}a. Evropska odluke vašingtonske
politi~ka
Graham. Na sastanku s generalom Davidom McKier- administracije:
birokracija bilautvrđivanju
bi najsretnija strategije
da moèrata otkauzaAfganista-
ti prijem
nanom, zapovjednikom američkih snaga u Afganistanu, nu (uključujući i definiranje ciljeva),
u punopravno ~lanstvo Evropske unije zemljama zaodređivanju broja
pa-
Biden je upitao: američkih vojnika koji će biti poslati kao
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da pojačanje po-
stojećim
ne izgubitrupama
vjerodosto na jno
terenu,
st poodnosu prema
liti~ke i eko talibanima,
nomske sile u
Šta je sa Al-Qaidom? Ta teroristička grupa je razlog zaprema Pakistanu,
ekspanziji. te prema afganistanskom predsjedniku
Piše: uNe
što su Amerikanci rzuk
ovoj Ćurak
zemlji. Koliko su oni prisutni Hamidu Karzaiju.
danas u Afganistanu?
U svim ratovima u kojima su sudjelovale Sjedinjene Dr-
Mi već nekoliko godina nismo vidjeli nijednog Arapina žave postojao je konstantan sukob između Bijele kuće
ovdje – odgovorio je McKiernan. i vojnih komandanata oko broja vojnika neophodnih
NATO mora Bosnu i za postizanje američkih ratnih ciljeva: generali su želje-
Zaključci posjete ove delegacije Afganistanu bili su
li što više,1 a predsjednici što manje vojnika na terenu.
porazni. Svi –He rcegovilajtanti,
pukovnici, nu uve sti u svo
narednici je su
– davali Ni sta
bi ratra”.
u Afganistanu nije izuzetak, osim što je uporedo
različite odgovore
sigurnona jednostavno
sne odaje,pitanje jer vočlanova
deći de- s određivanjem broja vojnika određivan i ključni ratni
legacije: ”Šta mi pokušavamo uraditi ovdje?” Jedni su Zato
cilj. je pojetrekonačno
Kada ban name tnuti upra
utvrđeno davitelj,
bi rat kodo ji i na strate-
uništenja
odgovarali davo jno-politiobnoviti
pokušavaju čki savez zemlju, poneki da {koj (izgra dnja drà va) ali i na sva
talibana zahtijevao previše resursa, odlučeno je da ko dne vnoj ra zi ni {a
se-
suvreAlQaidu,
pokušavaju uhvatiti menognasvi štajejeta, nosi,
Biden u
odgovarao lje po ru ku da gra |a ni Ba lka na pri
ide na njihovu ”degradaciju” (ma šta to značilo). Osim pa da ju zo ni go log
da su upravo informirani da Bin Ladenovi sljedbenici ìvota,
toga, Obamasvijetu u kojepotcrtao
je jasno mu, kakodato neluželicidno
nikakav primje }uje
besko-
okvirima posthladnoratovske Marina”nation
Grìni}, “vlada au toritet {to niposebno je utemeljen ni
nisu u zemlji. Ipak, najčešći odgovor od vojnika na pr- načni building” u Afganistanu, ne po
vim linijama nage opo
isto litike,
pitanje jednu
– šta oni rade vrstu
tu –du
bioga
je: ne u jednom za
kriterijima konu, pademokratskih
zapadnih, o golom ìvodruštava.tu, o ìvoPentagontu i smrti,i
znam. Po povratku delegacije odlu~ujenaizvan zako suna. Ono {to danas opaàmo upra pri--
prema Bosni. u Washington, senator generali
vo je pro
terenu
izvo dnja go
na kraju
log ìvo
morali
ta. Tre
”dobrovoljno”
}i svi jet (a {ta smo
Graham je skrenuo pažnju na činjenicu da u svim izvje- stati na dodatnih 30.000 vojnika, skraćen rok njihovog
štajima namijenjenim javnosti američka vojska govori drugo nego utrepostojeće
uključivanja }i svijet, op. trupe,N.].)kaosaidautvrđivanje
se pokazuje 1. kao
jula
isključivo o talibanima, nikada ne spominjući Al-Qaidu. svijet godine
2011. u kojemu kaolju di imaju
datuma samo go
početka li ìvot. Ipak,
smanjivanja va`no
američkih
Rješenje je brzo pronađeno: od tada se u svim izvje- je razus mje
trupa ti danjihovog
ciljem je shva}a nje po kopovlačenja.
potpunog jemu u svije tu ili di-
Pentagon
štajima o operacijama američke vojske, pored talibana jelukao
je svije ta posto
veliku ji samo
knedlu goli ìvot
progutao presuda o svinaredbu,
predsjedničku jetu koji
- navodi i Al-Qaida. nije ute
oko čijegme ljen ni na
sadržaja su ka kvoj zakotrajali
mjesecima nitosti.mučni[tovi{e, ozna-
pregovo-
ri.
kaNa dijekraju
la svijejetapredsjednička
kao svijeta gonaredba log ìvota prihvaćena,
oblik je uvo ali|e
su-
Predsjednik Obama je vrlo brzo došao do zaključka da mediji
nja terivećtorinarednih
ja bez zako dana
nitopočeli
sti ili zoobjavljivati
ne golog informacije
ìvota, koji
ključni problem u borbi protiv Al- Qaide nije Afgani- ”iz
se odprovjerenih
tamo {iri izvora”
na sav svi o jet”.
nezadovoljstvu
2 generala bro-
stan, već Pakistan. Brzo je sazrela odluka o imenovanju jem odobrenih vojnika, kao i uvjerenje pojedinih aktera
specijalnog izaslanika predsjednika Obame za Pakistan utvrđivanja
[ta je drugostrategije
jugoisto~na da Evro
ona ”neće
pa, sa po funkcionirati”.
stdejtonskom Bo-
i Afganistan i tražena je prava osoba. Državna tajnica snom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,
Hillary Clinton je predložila Richarda Holbrookea, čija Prva
frustrivelika
ranomžrtva Srbijom,praktičnog
samosta otpora
lnom (ali Obaminoj
pod buodlu- dnim
slava tvorca Dejtonskog mirovnog sporazuma za Bosnu ci postao je energični general
okom srpskih nacionalista koji ne priznaju crno McChristal, komandant
gorsku
i Hercegovinu još uvijek nije bila potamnjela u Washi- američkih
nacionalnusnaga samoubiAfganistanu.
tnost) Crnom NakonGorom što je u magazinu
i drà vnopra-
ngtonu. ”On je najegoističnije kopile koje sam ikada Rolling Stone objavljena reportaža
vno jo{ uvijek u potpunosti nepotvr|enom Make iz Afganistana, sadocita-
ni-
sreo, ali je on možda prava osoba za taj posao”, rekao tima
jom, McChristalovih
nego teritorij bez posprdnih
“bezli~neizjavazakoonikompetentnosti
tosti”, podru~je
je Biden Obami kada je Autor
čuo zajeprijedlog
vanrednioprofesor
Holbroo- predsjednikovih
golog ìvota, o ko najbližih
jemu i suradnika
za kojega odlu za vođenje
~uje inorata zemniu
na Fakultetu
keovom imenovanju. (”He›s the most političkih naukaba-
egotistical Afganistanu,
810
0 Univerziteta u Sarajevu. upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta hosmije-
Obama nije imao izbora – morao je }e.
niti one
Taj McChristala.
spokojavaNo, ju}i nije
status imao puno
}e osta izbora
ti du gotranijna u imeno-
pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-
vanju
ja zema novog
lja re–ginjegov
je, jer nasljednik
unutra{njijeakte postaori pogeneral
liti~kih David igara ~noO su autoru:
zadovoRobertljne svoUpshur
jim izoli”Bob”
ranim Woodward
ìvotom u svi (26.jetu
Petraeus,
na postjugo čijislajevejavni
nskom imidž probio
storu daleko
perma iznad
nentno lojalnosti
{alju 3. 1943.) jedan je od najuglednijih
tehnokratskih agencija i vije}a ministara koji donose prvaka američ-
koju
po rujekedo datada ove pokazivao
dràve nisu Obami.
sposobne da se same so- kogke”,
odlu istraživačkog
3
pa ne prinovinarstva
mje}uju da i nji hroničara
hov biroameričke
kratski pri-
bom oblikuju kao samoodrìvi politi~ki entiteti. politike. Od 1971. godine radi
stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu neu The Washington
Revidirani američki ciljevi u Afganistanu određeni su svi- proPostu,
izvodigdjenovo je si
zajedno
gurnosno s Carlom
stanje,Bernstainom
ve} postoje}e obja-
prika-
ješću
(Pri mje darairanakondi, naciskoro onalistideset
~ki dije godina ratovanja
lovi srpske etni~ke poraz
za- vio seriju istraživačkih tekstova
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ova koji su ušli u hi-
kvog
talibana nije ništa izvjesniji nego
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki prije početka ratnih storiju
odno sa jesvjetskog
Bosna i He novinarstva
rcegovina, iuameričke
kojoj su me politike:
|unaro-
djejstava
konstituira protiv
ti kaonjih. reme Dapače,
tila~ki umjesto
faktor no priznanja
ve dràve, taliban-
kao dneotkrili
organi suza1972. godine
cije i age ncijeaferu
birokra ”Watergate”,
tizirane i nedje štolojetvo-
skejepobjede,
svo vrsna 'reprešutno
publika srpska’ je prihvaćen
u tkivu termin
crnogorske ”talibanski
drà- primoralo tadašnjeg predsjednika
rne. A zemlja je, kaìmo i to na ovom mjestu, dupke Richarda Nixona
momentum”,
ve, dodu{e, bar a predsjednička
za sada, beznaredba teritorije modificirala
jalno-enti tetskog cilj da podnese ostavku. Objavio je 16 knjiga.
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila,
ratovanja utoliko što se više ne govori
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog ira- o porazu taliba- nema transfera od militaristi~ke kulture nasilja u demi-
na,
ciona nego
lnognjihovom
nacionali”degradiranju”.
sti~kog zahtjeva. Koliko
A izja suvakrhki
premi teme-
jera litariziranu kulturu povjerenja.
lji usvojene strategije pokazuje nekoliko činjenica: ona- pomoć je bila takvih razmjera da se ona i danas smatra
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme
se bazira na ojačanju afganistanskih snaga nacionalne najvećom tajnom operacijom u historiji CIA-e. Brojni
sigurnosti (ANSF), čiju bi okosnicu trebalo predstavljati islamistički lideri-fanatici, među kojima je bio i tada malo
160.000 lokalnih policajaca, od kojih je čak 80 procenata poznati Osama bin Laden, primili su u periodu od 1979.
nepismeno; suradnji s vladom korumpiranog predsjed- do 1992. godine preko tri milijarde dolara američke
stima bezbjednosti i sigurnosti, ponovno u prvi plan stav- pomoći – i to prema najnižim procjenama. Nažalost, o
nika Karzaija, koji štiti svog polubrata koji kontrolira ve-
lja sigurnosna pitanja koja se ne iscrpljuju samo u sferi ESDP (na osno
činjenicama poputvu Liovih
sabounskog ugovora
Obaminim izvedena
ratovima je noni-
nema
liki dio proizvodnje i izvoza opijuma...
riječi.
S~ke policistrane,
druge je, ve}Pakistanuklju~ujuostaje i sva skoro
druga nerješiv
sigurnosna problem pita- onalnog razvoja evropske odbrambene i sigurnosne
i za Obaminu administraciju. Državi prijeti potpuni ciras-
nja, kao {to su i odbra na, ra tni zlo ~i ni, pro li fe ra ja, Upoknjizi
litike. nema
Histori nijski, generio
spomena ra upozorenjima
se iz neuspje{nog koja kosuncebila-
tra ffi cing
pad, vojsku i vojnu obavještajnu službu tek djelomično-
itd. To zna ~i da Do di ko va izja va, i kao la te nci pta EOZ (Evro pska odbra mbe
zaglušivana osvetničkom retorikom predsjednika Busha na za je dni ca, 1954),
ja i kao tende
kontrolira ncija, preteAsif
predsjednik nduje AlinaZardari,
povratakpripadnici
dijela nadle Al-- Ugovo11.
nakon ra iz Maastrichta
septembra 2001.(1993),
godine, Amste rdama (1999)
uoči napada na Afga-i
`nosti izi na
Qaide j{ire sigulideri
talibanski rnosneimaju sferesigurno
u entitetsko utočište okrilje {to
u po- Nice. Tada
nistan. ”SuvejereBarbara
nitetsko-po Leelibila
ti~ki” limitičlanica
jedina onemo gu}avali
Kongresa
graničnim dijelovima sa Afganistanom, uživajući pritom ne kih insti tu ci ona lno su kojensti
koja tuiranje
glasala uspjevojnog
protiv {ne sigu rnosno-odbra
napada mbene(”To
na Afganistan ali-
ivepodršku
} rije{enih pitanja,
i zaštitu pa }e se, vojno-obavještajne
pakistanske ne treba odbaciti ni tu
služ- je zeleno svjetlo predsjedniku da napadne bilo koga po--
be, a pritom Sjedinjene Države sa preko dvije milijarde-
mo gu }no st, po li ti ka u ne kom no vom vre me nu po no ra zapadne
vezanog sa 11.Evro pe preuzeo –NA
septembrom TO.koga,
bilo Odbra bilonagdje,
Evrobilo
pe,
vno iscrplji
dolara godišnjevati upomažu
pitanjimapakistansku
sigurnosnevojsku. naravi, ostavljaju- fa kti ~ki sve do da nas, ovi si o SAD-u
koju zemlju, bez obzira prema dosadašnjoj vanjskoj po- bez obzi ra na to
}i postrani izgradnju uvjeta za ekonomski i kulturni {to jeekonomskim
litici, institucionalnim razvojem interesima
i sigurnosnim Evropske uni je do
i bez {lo
ikak-
prospe
Ono ritet
što ćegra |ana.uzaludno
čitalac Ako samtražiti u pravu s prethodnom
u Woodwordovoj do stva
vih ranja uslova
ograničenja.” za samo
Barbara stalni
Lee, ju evro
”Why psku siAgainst
I Voted gurno-
projekci
knjizi jestjom, u buduna
odgovor }no sti }e BiH,
pitanje kakozbog je uopće zakoAfganistan
vane stru- snuWar”,
the i odbra mbenu poand
S.Hawtorn litiku. No, iako
B.Winter eds.jeSeptember
ESDP dobio 11,
kture ponajvažniji
postao liti~kog sii ste ma, nasigurnosni
najveći prosto bitiproblem „osu|ena“ za Sje-na 2001:
nove “na Feminist
dle`noPerspectives
sti i strukture”, Melbourne,
koje su omo Spinifex
gu}ilePress,
“ko-
dinjene Države, pa i globalno. Odgovor bi nesumnjivo va nja i na no ve ira ci ona lne 2002,
ri{tenje str.vo38).
jnih kapaciteta” ali i zna~ajne “civilne aspe-
vodio
vrtnje ukakrug. historijatu
\avolovodnosa krug.) američke politike prema kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
ovoj nesretnoj državi. Ironija sudbine je da je predsjed- Baracku
ESDP-a,Obami jo{ uvinijejek ine nećeuspibiti
jevalako:
da zapalo
se konsti ga tuje ira
da vadi
kao
nik
I preObama
thodnaudva svojojprimje administraciji,
ra o~iglednakao su jednog
potvrdaodvaključ- `no- vruće
“nadna kestenje
cionalna iz vatre
struktu dugotrajne
ra”, ve} američke
je koncept vanjske
u velipo-
koj
nih
sti i ljudi,
relevazadržao
ntnosti Robertainstituciona Gatesa,
lnog prikojisuje stva bioEvro ministar
pske litike
mjerikoju ovisan je rasplamsao
o “me|uvlanjegov dinoj suprethodnik.
radnji”, dakle Woodwor-
o politi-
odbrane
unije na za i Obaminog
padnom Baprethodnika lkanu, i to u Busha. robusnim Za ka razumije-
pacite- dova
kamaknjiga dràva sjajno
~lanijeca
svjedočanstvo
Evropske uni koliko
je. Iajekotežak
je joOba-
{ za
vanje stupice u kojoj se našla
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- Obamina administracija min zadatak. ■
2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
valjalo
pe bi zaviriti
da izgra di svoji siGatesovu
gurnosni knjigu identitet From ThetuShadows:
i insti cionalni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
ThepaUltimate
ka citet koji Insider›s
garantira, Story
akoofni{taFivedru Presidents
go, ondaand nemo How- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
They
gu }noWon st obno the ve Cold naWarsilja. (Touchstone
To je tako maBooks, lo, ali niNew togaYork, ma- i mornarice za 100 brodova i 400 aviona”, tako kapa-
1997).
lo nema Recimo,u izodetalj
bilju! kada Evropskase Gates,vanjskatada ikao sigudirektor
rnosna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
CIA-e,
politika pojavljuje
(CFSP) tena sastanku
iz nje izvedena na sikojem
gurnosna podsekretar
i odbra-
za
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, katego”Bi
nacionalnu odbranu Walter Slocmbe pita: rije,li pobilo- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
vrijedno održavati afganistanski
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. ustanak te tako uvući brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Sovjete
Ni operautivijetnamsku
vnih kapacitekaljužu?” ta, ni ljudi, Neni samo
novca... da Mi je sinaja EUtom- operativnih kapaciteta EU-a u sferi odbrane, ali opet
sastanku polučen pozitivan odgovor
FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- nego su Sjedinjene se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
Države
te nti~nataj evro islamistički
pska ideja.ustanak Ovo je počele
preo{trapomagati,
ocjena, aliprema koja ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
svjedočenju
na prosto sabibivšeg re evro savjetnika
pski sigurno za sni
nacionalnu
problemsigurnost u ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
predsjednika Kartera Zbigniewa Brzezinskog, već 3. jula
1979. – šest mjeseci prije sovjetske invazije. Američka
11
Prikazi
Tema broja
NA TO,
Stari neprijatelji u novim
znaš li svoj dug?
strateškim scenarijima
Znanstvene
Evropska unii jastručne umorila analize
se odinstrumenata
sopstvene ambi i oblika
cije pro ra--
tova
{irenja i razvoja
na cjelivojske
nu evro predstavljaju
pske geograproduženu
fije. Poku{aj sadašnjost
usposta-
čiji
vljasunjauvidi
auteograničeni
nti~ne konti nane ovdje
ntalne i sada.
geopo Nalititaj
ke način
mira se u
onemogućavaju promjene koje bi
zabrinjavaju}oj je defanzivi. Po porukama iz Bruxelle- prevazišle ograničeno
poboljšanje
sa jedna Evro i pa
izbjegle
ipak ni redukciju
je mogu}a. vojno-političkih
Evropska poodgo- liti~ka
vora
birokra na ci krize
ja bila nabiprilagođavanje
najsretnija dasituaciji.
moè otka Ovoza jetipolazna
prijem
teza
u pukoju
nopramožemo vno ~lanstvo identifi cirati
Evro pskenakon
uniječitanja
zemljaknjige
ma zaAn- pa-
drewa F. Krepinevicha ”7 Deadly
dnog Balkana (izuzimaju}i eventualno Hrvatsku) a da Scenarios. A Military
Futurist
ne izgubiexplores vjerodoWar stojnoinst Twenty-
politi~ke First Century”.
i eko nomske sile u
ekspanziji.
Piše:Sead
Turčalo Krepinevich je predsjednik ”Center for Strategic and
Budgetary
Za nas je re Assessments”
zerviran status (CSBA)
barbara, i gostujući
onih koji osta profe- ju
sor (distinguished visiting professor)
izvan civilizacijskih zidina i zahtijevaju stalnu imperija- na George Mason
University's
lnu upravu, School “jer kako of Public
je lijepo Policy.
naveBio la Kajernesavjetnik
gijeva ko za-
Andrew F. Krepinevich vojna pitanja višim zvaničnicima
misija, Balkan je podru~je koje nije opravdalo administracije te pre-
NATO mo
(2010): ra Bosnu
7 Deadly i
Scenarios,
davač na Harvardu, Princetonu, vojnoj akademiji West
Point i nizu drugih uglednih univerziteta i vojnih centara.
Herce
New govinu
york: uvestiBooks
Bantam u svoje bi stara”.1
Trenutno je angažiran u Defense Policy Boardu i Transfor-
sigurno
Trade sne odaje, jer vodeći
Paperbacks mation Advisory Group of Joint Forces Command.
Knjiga se sastoji od deset poglavlja, uključujući uvodni
dio i zaključna razmatranja. Osam poglavlja (mada na-
ìvota,
slov knjigesvijesugerira
tu u kosedam jemu, ka ko to lu
scenarija 1 cidno primje}uje
) posvećeno je ra-
okvirima posthladnoratovske Marina Grìni},scenarija
“vlada saukojima toritetse{to nije utemeljen ni
zvoju različitih u budućnosti mogu
geopolitike, jednu vrstu duga u je dnom za ko nu, pa o go lom ì
suočiti Sjedinjene Američke Države, a u čijem rješavanju vo tu, o ì vo tu i smrti,
odlu~ujeulogu
ključnu izvantrebazakoimatina. Ono {to danas opaàmo upra-
Pentagon.
drugo nego tre
Krepinevich, }i svisvega,
prije jet, op. N.].) sada se ulogu
problematizira pokazurazvoja
je kao
svijet u koto
scenarija, jemujest lju di imajudijagnostike
strateške samo goli uìrazvoju
vot. Ipak, va`no
odgovo-
je ra
ra nazu mjeti da je ponašanje
promjenjivo shva}anje po kojemu utesvioblika
neprijatelja, jetu ilii in-
di-
strumenata rata. Vojska kao konzervativna organizacijaji
je lu svi je ta po sto ji sa mo go li ìvot pre su da o svi je tu ko
nije ute
polazi odmepretpostavke
ljen ni na kakvoj da ćezasljedeći
konitosti. rat[to
bitiviinovirana
{e, ozna-
verzija prethodnog. Shodno tome, njezin pristupuvo
ka di je la svi je ta kao svi je ta go log ì vo ta oblik je je |e
za--
nja terito
snovan nariočekivanju
ja bez zakodogađaja nitosti ili zo ne golog ìvota,
i prilagođavanju koji
prijet-
se od ta
njama kojemo se {iripojavljuju.
na sav sviAutor jet”.2 ističe da takav pristup
u svojoj suštini odbija promišljanje o budućnosti i gaji
[ta je drugoslijeđenja
mentalitet jugoisto~na Evropa,kursa
utvrđenog sa postde koji jto nskom Bo-
pretpostavlja
da
snom će sutra
i Herce bitigonešto
vinom, drugačije
“predde odjtodanas.
nskim” Organizacije,
Kosovom,
tvrdi
frustriKrepinevich,
ranom Srbijom, imaju sa razvijen
mostalnom ”imuni(ali sistem”
pod bu sposo-
dnim
ban
okom da srpskih
izolira ilinaisključi
cionaliindividue
sta koji nei ideje
prizna koje osporavaju
ju crno gorsku
prevladavajuću
nacionalnu samo i, za
bitnoinstituciju,
st) Crnom komforniju
Gorom i viziju dràvno buduć-pra-
nosti
vno jo(str.{ uvi18).jek Priprema
u potpunozastiprošle, nepotvr|ea nenom budućeMake ratove,
doni-
ne
jom,smijenegobiti terirezultat
torij bez vojnog
“bezli~ne planiranja,
zakonitosti”, niti Pentagon
podru~je
Autor
Autor je viši asistent
je vanredni na
profesor
Fakultetu političkih nauka sebi može priuštiti prilagođavanje
golog ìvota, o kojemu i za kojega odlu~uje ino događajima umjesto
zemni
810
2 Univerziteta uu Sarajevu.
Sarajevu njihove anticipacije, kategoričan
upravlja~ki faktor, kad ho}e, koliko ho}e i {ta ho}e. je Krepinevich.
Univerziteta
Argumentaciju
Taj onespokojavaujutom }i stapravcu
tus }e osta Krepinevich
ti dugotrajna prezentira
pozici- sovjetskog
cije, kako tovremena.
primje}u Ovi je ”standardni”
{panski sociolog neprijatelji
Castells, su invol-
„obi-
većzena
ja maprvim
lja registranicama
je, jer unutra knjige,
{nji aktenavodeći
ri politida~kih je zane-
igara virani
~no suu zaskoro
dovosveljnescenarije.
svojim izo Svaki
liranimKrepinevichev
ìvotom u mogući svijetu
marivanje
na postjugo rezultata
slavenskom simulacije
prostoru napada
perma nanevojnu
ntno {a bazu
lju odgovor
tehnokrana krizu,
tskih agekoji
ncijauvijek
i vijeostaje
}a mini otvoren,
stara kojeste
ji doanga-
nose
SAD-a
po ruke Pearlda oveHarbor dràve1932. nisu spo godine,
sobnekoju da se je saamerička
me so- žman vojnih
odluke”, 3 snaga.
pa ne primje}uju da njihov birokratski pri-
vojskaobli
bom izvela
kujuukao okviru samo ratne
odrìigrevi poGrand
liti~ki Joint
entite Exercise
ti. 4, stup, poglavito u sigurnosnoj dimenziji, na terenu ne
te vježbe tenkovskih divizija njemačke armije koje su Autor,
proizvo kako
di noi vo
navodi na početku
sigurno sno stanje,oveve studije,
} posto nejenudi
}e pripro-
ka-
1937.
(Pri mjegodine nacionalistiblitzkrieg
ra radi,uvježbavale ~ki dijelovidovelo srpskedo etnirazornih
~ke za- jekcije djelovanja američke vojske,
zuje kao kvalitativno novo. Tipski primjer ova ali svakako kroz scena-
kvog
posljedica nekoliko godina poslije.
jednice u Crnoj Gori, u perspektivi, mogu se politi~ki Da su ovi elementi rije
odno ukazuje
sa je Bonasna
smjeri Hetransformacije.
rcegovina, u ko Njegov
joj suzahtjev
me|una jeroda-
uzeti
konstiutuobzir,
irati kao u konačnici
remetilase ~kimoglo
faktordobitinove ono dràšto ve, Kre-
kao SAD mora razviti sposobnost da razumije
dne organizacije i agencije birokratizirane i nedjelotvo- neprijatelja, jer
pinevich
svo jevrsna 'repupredeterminirajućim
naziva blika srpska’ u tkivu elementima,
crnogorske tedrà
bi se- urne.
suprotnom
A zemljaslučaju
je, kaì”...moograničava
i to na ovom svoju mje
sposobnost
stu, dupke da
stvarni
ve, dodu napad
{e, bar na za Pearl Harbor
sada, bez te 1941.
ritorigodine
jalno-enti i njemački
tetskog identificira svoje prednosti...” i ”... iskoristi
puna oru`ja! Sigurnosna kultura uop}e se nije razvila, ih” (str. 328),
blitzkrieg tokom Drugog svjetskog
jedinstva, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost takvog rata mogli progno-ira- što
nema zahtijeva
transfeozbiljno
ra od mistrateško
litaristi~ke planiranje,
kulture na dugoročan
silja u demi an--
sticirati
cionalnog kao navrlo
ciona vjerovatni.
listi~kog zahtjeva. A izjava premijera gažman visokih oficira, kreiranje
litariziranu kulturu povjerenja. trening centara za rato-
Republike Srpske Milorada Dodika koju je svojevreme- vanje u urbanim centrima i sl. (str. 348)
Da bi Pentagon reducirao rizike i suočio se s pitanjima
izazova s kojima će se vojska i država suočavati u nared- Iz scenarija proizlazi da Sjedinjene Države moraju de-
nim godinama, mogućnostima preusmjeravanja i obliko- tektirati cijeli svijet kao svoj nacionalni interes i isto-
vanja tih događaja, potrebno je, smatra autor, razvijati vremeno se pripremati na mogućnost da rat dođe na
scenarije koji će eksplicitno tretirati izvore nesigurnosti američko tlo. Nijedan od scenarija nije suštinski nov jer
i inkorporirati faktore koji mogu suštinski promijeniti autor polazi od standardne premise u futurologiji da ap-
karakter budućih konflikata. Stoga prilikom razvoja sce- va operanove
solutno tivnafenomene
skra}enicanije CSDP)
moguće vrhu nac je insti
kalkulirati tuci-
budući
~ke potreba
narija licije, uzeti
ve} uklju u obzir ~ujudai svaoni dru ga sigu
trebaju bitirno sna pita
bazirani na- ona lnog ra zvo ja evro pske odbra mbe
da se potpuno ulazi u sferu intuitivnog prognosticiranja, ne i si gu rno sne
nja, kao {to su i odbra na, ra
”geopolitičkim, vojno-tehnološkim, demografskim, druš-tni zlo ~i ni, pro li fe ra ci ja, koje u kombinaciji sa iskustvom i činjenicama zahtijeva -i
trafficingekonomskim
tvenim, itd. To zna~ii da Dodikova
ekološkim izjava, i kao(str.
trendovima” late322).
nci- pta EOZfantaziju
genijalnu (Evropska odbrambe
(Flechtheim, na za
1980). jedniseca,Krepine-
Stoga 1954),
Cilj scenarija, prema Krepinevichu, nije predviđanje bu--
ja i kao te nde nci ja, pre te ndu je na po vra tak di je la na dle vich i koristi starim neprijateljima i ne tako novim opa-i
`nosti iz na
dućnosti, j{ireidentifikacija
nego sigurnosne sfe re u entite
i isticanje tsko okrilje iza-
potencijalnih {to Nice. ”Sukoji
snostima vere nitetsko-po
mogu ugrozitiliti ~ki” limitiDržave.
Sjedinjene onemogu}avali
zova za koje se vojska treba pripremati. U svojoj suštini ne kih insti tu ci ona lno su konstituiranje uspje{ne sigurnosno-odbrambene ali-
ve} rije{etreba
scenarij nih piotkloniti
tanja, pa”sliku }e se, nane kojojtrebasutra odba citi nivrlo
izgleda tu janse za Evropu,knjigu
Krepinevichevu pa jećete
tokom hlasdnog
čitati rata ulo
uživanjem akoguje~uvaša
va-
mo gu }no st, po li
slično današnjici” (str. 14). ti ka u ne kom no vom vre me nu po no - ra za pa dne Evro pe pre uzeo NA TO. Odbra
teorijska potka realistička, a ključem političke moći sma- na Evro pe,
vno iscrpljivati u pitanjima sigurnosne naravi, ostavljaju- fakti~ki
trate svemoć
vojnu do da tenas, ovisi o pesimističke
preferirate SAD-u bez obzi ra na
analize to
i sce-
}i postraniotklanjanja
Namjeru izgradnju sličnosti uvjeta zaizmeđu ekonoslika mskidanašnjice
i kulturnii {to je svojstvene
narije, institucionarealizmu
lnim razvo jem Evro
(Collins, pske
2010). U uni je do{lo
suprotnom
prosperitetu gra
sutrašnjice |ana. Ako
kreiranju svojihsam u pravu
scenarija imas ipre thodnom
Krepinevich, do stvaknjiga
slučaju ranja uslo
će vam va zase sa mostakao
dojmiti lnijudobar
evropsku
roman. sigu■rno-
projejekciintencija
čija jom, u bu daduukaže}nosti i}enaBiH, zbog za
nužnost kovane stru-i
reorijentacije snu i odbrambenu politiku. No, iako je ESDP dobio
kture politiameričkih
adaptiranja ~kog sistema, vojnih nasnaga
prostonabisutrašnje
ti „osu|e na“ na
događaje. nove “nadle`nosti i strukture”, koje su omogu}ile “ko-
Krepinevichevi
vrtnje u krug. \a scenariji
volov krug.) pokrivaju širok dijapazon od kte menad`menta kriza”, CSDP, kao lisabonska ina~ica
napOMEnE:
mogućeg kolapsa Pakistana (str. 30), diverzije u ame- ESDP-a, jo{ uvijek ne uspijeva da se konstituira kao
ričkim
I prethogradovima
dna dva pri korištenjem
mjera o~igle ”izgubljenog”
dna su potvrda sovjetskog
va`no- 1
U prethodnom
“na dnacionalna izdanju
struove
ktuknjige
ra”,objavljenom
ve} je ko 2009.
ncegodine
pt u Krepine-
velikoj
oružja (str. 63),sti pandemije (str.lnog
91),pri napada vich je predstavio sedam scenarija, dok je u izdanje objavljeno 2010.
sti i rele vantno instituciona sustvaHezbolaha,
Evropske mjeri ovisan o “me|uvladinoj suradnji”, dakle o politi-
godine uvršten scenarij o ratu u Afganistanu.
uz
unijepodršku
na zapaIrana, dnomnaBaIzrael, lkanu,čije i toposljedice
u robusnim bi kabilepaciapo-
te- kama dràva ~lanica Evropske unije. Iako je jo{ za
kaliptične (str. 125), kineskog
tima mo}i. No, valja se suo~iti s nesposobno{}u Evro- ekonomskog sunovrata 2003. godinu bilo planirano razvijanje ESDP-a na na-
kojida
pe dovodi
izgradi dosvojpokušajasigurno anektiranja
sni identitet Tajvana
i instiitukulminira
cionalni ~in koji }e osigurati briselsku vojsku od “60.000 ljudi
sukobom
ka pacitet sa koSAD-om
ji garantira, (str.ako
169) ni{tado dru
ratago, terorista
onda ne protiv
mo- za kopnene trupe i 30.000 pripadnika vazduhoplovstva
globalne
gu }nost obno ekonomije
ve nasikoji treba
lja. To je tarezultirati
ko malo, krahom ali ni toga SAD-a
(str.ne210)
lo ma ui uizo posljednja
bilju! Evro dvapskascenarijavanjska redukcija
i siguamerič-
rnosna citirani strate{ki razvoj jo{ je daleko.4
kog
politivojnog
ka (CFSP) prisustva
te iz nje u Iraku
izvede i Afganistanu
na sigurnosna kojai odbra
dovodi-
do građanskog rata i redefiniranja
mbena politika (ESDP-CSDP) rije~i su, kategorije, odnosa moći u Perzij-
po- Lisabonskim ugovorom konstituirana je Evropska od-
skom zaljevu, odnosno ponovnog
jmovi... iza kojih, da nema NATO-a, ne bi bilo ni~ega. uspona talibana. brambena agencija s na~elnom idejom promicanja
Ono što,
FOR-a pak, ostaje
u BiH je transfo identično
rmirana jesumikontrahenti
sija NATO-a, Sjedinjenim
a ne au- se stje~e dojam o ispunjavanju birokratskog naloga a
tenti~na evropska ideja. Ovo je preo{tra ocjena, aliaktere
Državama. U svojim scenarijima Krepinevich kao koja ne stvarnoj namjeri konstitucije evropske vojske.5 Ia-
ugrožavanja
na prosto saSjedinjenih
bire evropski Država
sigurno projicira
sni pro radikalne
blem u islami- ta~an ko se na horizontu ta ideja, ideja evropske vojske, po-
ste, teokratski režim u Iranu, Kinu i nemogućnost/nespo-
sobnost Rusije da kontrolira nuklearno oružje zaostalo iz
11

Demokracija I Sigurnost BR 3

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Demokracija I Sigurnost BR 3

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Taj onespokojavaju}i status }e ostati dugotrajna pozici- cije, kako to primje}uje {panski sociolog Castells, „obi-

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

I navodno na osnovu mojih čestih putovanja u Banju Luku

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

nje Evrope, još uvijek nemaju pravu vrijednost. Jedan Na

FOR-a u BiH je transformirana misija NATO-a, a ne au- To

naprosto sabire evropski sigujerno sni proprofesor

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

Uvek isto, toplo – hladno

znaš li svoj dug?

Za razliku od Zapada, važna konstanta ruske percepcije

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

Ipak, ne živimo više u vremenima hladnog rata. Sukob

Savet bezbednosti i prihvatio sasvim miran tekst koji je

u Njujorku potom i usvojen. `ivota, koji

Izazovi i opasnost bliskosti

znaš li svoj dug?

Terezija uslišila molbu crnogorskog mitropolita Vasilija

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

Bo snu i He rce go vi nu vra }a u krug

znaš li svoj dug?

ktu re po li ti ~kog si ste ma, na pro sto

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

snom i Hercegovinom, “preddejtonskim” Kosovom,

znaš li svoj dug?

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

Naše iskustvo bit će ključno

NATO doprinosi napretku u

politika (CFSP) te iz nje izvedena sigurnosna i odbra-

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

tektivskoj djelatnost Brčko Distrikta

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

znaš li svoj dug?

odu, teško nadoknadivih) trupa,

znaš li svoj dug?

[ta je drugo jugoisto~na Evropa, sa postdejtonskom Bo-

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

znaš li svoj dug?

Вам также может понравиться