Вы находитесь на странице: 1из 5

Konkretu mak materiál composite ne ' ebé inklui composite, jeralmente rai-

henek no gravel ka agregadu coarse, ho fixtures simentu portland no bee.


Rekolla kona-ba rai-henek no gravel ho dimensaun pebble másimu iha
konkretu estruturál ne'e normalmente 3/4 iha, 3/8 iha, ka iha 1.5. Wonder
gravel bele sei uza (James G.MacGregor, tinan 1997).

Konkretu ne'e halo hosi interasaun husi liʼur deʼit no industriais kímika i
petrolífera nian lubuk ida kona-ba materiál sira ne ' ebé konstituinte lubuk ida.
Materiál forming ne'e iha forma diʼak aggregate no coarse aggregate rádiu rai-
henek, stone, laran-kraik fatuk ka sira seluk hanesan, hodi aumenta sufisiente
simentu portland adhesives, no bee hanesan materiál ne ' ebé ausiliár ba
reasaun kímiku durante sira-nia objetivu hardening no konkretu manutensaun
(James G.MacGregor, tinan 1997).

Valór kona-ba forsa compressive ne'e relativamente a'as kompara ho ninia


kbiit tensile, no konkretu mak materiál brittle ida. Forsa tensile konkretu de'it
hahú hosi 9-15% kona-ba ninia forsa compressive (Istimawan Dipohusodo,
1999), no tanba ne'e dala barak iha planeamentu kona-ba forsa tensile
konsidera hanesan atu zero. Aumenta besi ne ' ebé reforsa área tensile
konkretu ida-ne'e, fraku tensile konkretu bele identifika hodi reforsa besi iha
forsa tensile forte.

Forsa compressive konkretu ne ' ebé mak reprezenta hosi f'c presaun
compressive másimu ho unidade N / mm2 ka MPa (Megawatt Pascal).
Normál loron 28 forsa forsa konkretu hahú hosi ± MPa 10-65. Estrutura
konkretu reinforced jeralmente uza konkretu ho forsa compressive ne ' ebé
hahú hosi MPa 17-30, no tanba uza konkretu prestressed konkretu ho ida aas
liu compressive forsa, hahú hosi MPa 30-45. Ba sirkunstánsia no objetivu
kona-ba estrutura sira ne ' ebé espesiál, konkretu mistura prontu ona mak
kapasidade atu to'o ba forsa ida ne ' ebé compressive nian Mpa 62 (James
G.MacGregor, tinan 1997).

Iha neʼebá mak etapa prinsipál haat ba dezenvolvimentu cracks ki'ik no falla
sira iha uniaxial konkretu (James G.MacGregor, tinan 1997):
Stress-Strain For Uniaxial Concrete

1. Shrinkage ba simentu tahu durante hydration no drying nian konkretu


ida-ne'e afeta ba agregadu. Tensaun bele akontese lahó todan ne ' ebé
boot no -ne ' ebé agregadu diretamente konhesidu no cracked. Cracks
de'it fó efeitu uitoan de'it kona-ba konkretu iha naha sira ne ' ebé ki'ik no
presaun-nesesiadade linear curves to'o 30% husi forsa konkretu ida-
ne'e.
2. Bainhira konkretu ida-ne'e sei fó todan liu fali 30 to'o 40%, presaun
kona-ba surfaces ne ' ebé emprezas agregadu ne'e sei aumenta
tensaun no shear forsa kona-ba buat morin rua naran to'o cracks foun
sei aumenta. Ba cracks mai uitoan, no aumenta se todan ne ' ebé mak
aumenta. Bainhira iha crack sira estavel fali ona, naha adisionál ruma
sei sai diretamente haka'as ba ligasaun redistributed interfaces kontínua
kontinua no mortar nian. Resharing todan ne ' ebé hamosu curve
presaun-nesesiadade ba ema atu fó énfaze ba leten 40% hosi podér
neineik-neineik. Curvature nian ne'e tanba forsa ne ' ebé tun ba kaer
konkretu ida-ne'e.
3. Bainhira todan ne ' ebé mak aumenta 50 ka 60%, ba cracks dezenvolve
paralelu ba ba presaun ne'ebe akontese, tanba todan tensile
transverse. cracks aumenta husi aumenta todan, maibé la aumenta tuir
todan ne ' ebé fiksa. Hahalok ida ne'e hanaran discontinuity deʼit.
4. 75 ba 80% todan últimu, cracks hahú atu aumenta tan neʼe, katak
cracks ki'ik forma padraun. Hanesan rezultadu, iha uitoan de'it mak
unblacked sasán atu lori todan ba no curve voltajen ninia nesesiadade
tinned sai dala ida tan. Eventu ida ne'e hanaran presaun krítiku.

Tensaun konkretu Curves Modelu voltajen Ninia

Husi voltajen másimu ninia-ne ' ebé hetan liu husi teste makina ne'e sei fó
forsa tensile ida ba konkretu ba nuneʼe fronteira konkretu tensile. Prosesu ida
ne'e kria tensaun limitasaun, atu hetan presaun-nesesiadade presaun curve.
Hosi rezultadu teste, curve ne ' ebé bele mak sei define modelu matemátiku
ne ' ebé mak importante tebes ho espesialista hotu-hotu iha mundu. Ida mak
estudu ida kona-ba modelu ne ' ebé luan hosi Hognestad atu determina
distribuisaun presaun linear ka parte parabolic (James G.MacGregor, tinan
1997).
Hanesan ho bloku kuadradu hanesan ne ' ebé faktores modelu konkretu,
imprensa beam ikus ne ' ebé limitadu mak hanesan ho forsa compressive
cylinder, rádiu atu sai konsistente ho rezultadu teste concentrically fó sasán
tabela nian koluna 85%. Tan neʼe, katak modelu konkretu Hognestad bele
mós uza ba oin-oin planeamentu kandidatura, husi hahalok neʼebé moos
bending ba todan direta (Wiryanto Dewobroto, 2005).

Concrete Stretch-Stress Hognestad Research


Reforsa besi

Tanba konkretu forte desizoins tensaun no fraku iha papél pull ne'e, tuirmai
iha ninia uzu, hanesan komponente harii estrutura, jeralmente reinforced
konkretu ho reforsa kapasidade atu withstanding forsa tensile bandu. Ho
objetivu atu reforsu mak materiál uza steel sira-ne ' ebé iha natureza téknika
vantazozu, no reforsa besi sira ne ' ebé uza bele hetan ai steel ka arame
mesh arame mesh (arame mesh) iha forma tonka arame steel diologu ho
soldadura entre téknika.

Iha estrutura reinforced konkretu ida-idak, nia tenke hetan koko katak reforsu
steel no konkretu atu deformed simultaneamente, intensaun kompatibilidade
tensaun. Iha tipu rua reforsa steel katak, reforsa besi reforsa besi steel no
deformed besi. Reforsu steel threaded serve atu aumenta aneksu entre
konkretu ho besi. Threaded reforsa steel reforsa steel ai-tonka sé-nia kbiit
espesifikamente marketed, fó fins regulár ida balu tipu ka ho advogadu ne '
ebé reforsa liu tan kona-ba prosesu produsaun (R.Park no T.Paulay, 1975).

Flexural Analysis of Reinforced Concrete Beams


Presaun bending kona-ba beam ne'e akontese tanba tensaun ne ' ebé mosu
husi naha esternal. Se todan ne ' ebé aumenta no kona-ba beam sei
deformation adisionál no tensaun sira ne ' ebé rezulta cracking fleksivel
daudaun ne'e beam ba tempu uitoan tan. Bainhira todan ne ' ebé aumenta,
iha ida kolapsu ka monu ba elementu sira ne ' ebé estruturál. Nivel ba loading
hanaran estadu limitasaun kolapsu ka monu iha bending (James
G.MacGregor, tinan 1997).

Se forsa tensile konkretu ida-ne'e iha ona liu in de partisipasaun, entaun


konkretu ba iha fuuk-lahan ida crack. Tanba ne'e, konkretu ida-ne'e bele la
kontinua forsa tensile kona-ba área cracked, tan neʼe, katak forsa tensile
hotu-hotu ne ' ebé mosu iha emprezas besi reinforcing. Iha kondisaun hirak
ne'e, presaun presaun konkretu distribuisaun ne'e sei konsidera proporsionál
ho valor nesesiadade ninia (James G.MacGregor, tinan 1997).

Teoria bending ba reinforced konkretu ida ne'e bazeia ba asumsaun tolu, ne '
ebé husik halo sufisiente ba kálkulu ida ne ' ebé momentary ba beam ida.
Supozisoens báziku tolu teoria nian bending reforsa jesus konkretu (James
G.MacGregor, tinan 1997):

1. Parte ne ' ebé perpendicular husi direita flexural ne'e monu ba molok
bending monu bote hafoin flexure.
2. Tensaun iha reforsu ida ne ' ebé proporsionál ba tensaun iha konkretu
iha nível ne ' ebé hanesan ka hanesan todan médiu.
3. Voltages konkretu no reforsu bele kalkula husi voltajen sira ninia uza
presaun-nesesiadade curves konkretu no besi.

Вам также может понравиться