Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Konkretu ne'e halo hosi interasaun husi liʼur deʼit no industriais kímika i
petrolífera nian lubuk ida kona-ba materiál sira ne ' ebé konstituinte lubuk ida.
Materiál forming ne'e iha forma diʼak aggregate no coarse aggregate rádiu rai-
henek, stone, laran-kraik fatuk ka sira seluk hanesan, hodi aumenta sufisiente
simentu portland adhesives, no bee hanesan materiál ne ' ebé ausiliár ba
reasaun kímiku durante sira-nia objetivu hardening no konkretu manutensaun
(James G.MacGregor, tinan 1997).
Forsa compressive konkretu ne ' ebé mak reprezenta hosi f'c presaun
compressive másimu ho unidade N / mm2 ka MPa (Megawatt Pascal).
Normál loron 28 forsa forsa konkretu hahú hosi ± MPa 10-65. Estrutura
konkretu reinforced jeralmente uza konkretu ho forsa compressive ne ' ebé
hahú hosi MPa 17-30, no tanba uza konkretu prestressed konkretu ho ida aas
liu compressive forsa, hahú hosi MPa 30-45. Ba sirkunstánsia no objetivu
kona-ba estrutura sira ne ' ebé espesiál, konkretu mistura prontu ona mak
kapasidade atu to'o ba forsa ida ne ' ebé compressive nian Mpa 62 (James
G.MacGregor, tinan 1997).
Iha neʼebá mak etapa prinsipál haat ba dezenvolvimentu cracks ki'ik no falla
sira iha uniaxial konkretu (James G.MacGregor, tinan 1997):
Stress-Strain For Uniaxial Concrete
Husi voltajen másimu ninia-ne ' ebé hetan liu husi teste makina ne'e sei fó
forsa tensile ida ba konkretu ba nuneʼe fronteira konkretu tensile. Prosesu ida
ne'e kria tensaun limitasaun, atu hetan presaun-nesesiadade presaun curve.
Hosi rezultadu teste, curve ne ' ebé bele mak sei define modelu matemátiku
ne ' ebé mak importante tebes ho espesialista hotu-hotu iha mundu. Ida mak
estudu ida kona-ba modelu ne ' ebé luan hosi Hognestad atu determina
distribuisaun presaun linear ka parte parabolic (James G.MacGregor, tinan
1997).
Hanesan ho bloku kuadradu hanesan ne ' ebé faktores modelu konkretu,
imprensa beam ikus ne ' ebé limitadu mak hanesan ho forsa compressive
cylinder, rádiu atu sai konsistente ho rezultadu teste concentrically fó sasán
tabela nian koluna 85%. Tan neʼe, katak modelu konkretu Hognestad bele
mós uza ba oin-oin planeamentu kandidatura, husi hahalok neʼebé moos
bending ba todan direta (Wiryanto Dewobroto, 2005).
Tanba konkretu forte desizoins tensaun no fraku iha papél pull ne'e, tuirmai
iha ninia uzu, hanesan komponente harii estrutura, jeralmente reinforced
konkretu ho reforsa kapasidade atu withstanding forsa tensile bandu. Ho
objetivu atu reforsu mak materiál uza steel sira-ne ' ebé iha natureza téknika
vantazozu, no reforsa besi sira ne ' ebé uza bele hetan ai steel ka arame
mesh arame mesh (arame mesh) iha forma tonka arame steel diologu ho
soldadura entre téknika.
Iha estrutura reinforced konkretu ida-idak, nia tenke hetan koko katak reforsu
steel no konkretu atu deformed simultaneamente, intensaun kompatibilidade
tensaun. Iha tipu rua reforsa steel katak, reforsa besi reforsa besi steel no
deformed besi. Reforsu steel threaded serve atu aumenta aneksu entre
konkretu ho besi. Threaded reforsa steel reforsa steel ai-tonka sé-nia kbiit
espesifikamente marketed, fó fins regulár ida balu tipu ka ho advogadu ne '
ebé reforsa liu tan kona-ba prosesu produsaun (R.Park no T.Paulay, 1975).
Teoria bending ba reinforced konkretu ida ne'e bazeia ba asumsaun tolu, ne '
ebé husik halo sufisiente ba kálkulu ida ne ' ebé momentary ba beam ida.
Supozisoens báziku tolu teoria nian bending reforsa jesus konkretu (James
G.MacGregor, tinan 1997):
1. Parte ne ' ebé perpendicular husi direita flexural ne'e monu ba molok
bending monu bote hafoin flexure.
2. Tensaun iha reforsu ida ne ' ebé proporsionál ba tensaun iha konkretu
iha nível ne ' ebé hanesan ka hanesan todan médiu.
3. Voltages konkretu no reforsu bele kalkula husi voltajen sira ninia uza
presaun-nesesiadade curves konkretu no besi.