Fizika 8 Metodicki Prirucnik

Natalija Kirčenkova
FIZIKA 8
metodički priručnik za nastavu fizike
u 8. razredu osnovne škole
1. izdanje
Zagreb, 2014.
© autorica i nakladnici, 2014.
Nakladnici
ALFA d.d., Zagreb, Nova Ves 23a
ELEMENT d.o.o., Zagreb, Menčetićeva 2
Za nakladnika
Miro Petric
Urednica
Planinka Pećina, dipl. ing.
Intelektualno je vlasništvo, poput svakog drugog vlasništva, neotuđivo, zakonom zaštićeno i mora se
poštovati. Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti umnažati na bilo koji način, bez pismenog
dopuštenja nakladnika.
Tisak
ALFA d.d., Zagreb, Nova Ves 23a
FIZIKA 8, metodički priručnik za nastavu fizike u 8. razredu osnovne škole
Sadržaj:
I Kurikulumski plan i program fizike

za 8. razred osnovne škole
II Metodičke pripreme za nastavne sate fizike u 8. razredu osnovne škole
Tematske mape / Nastavne cjeline
1. ELEKTRIČNA STRUJA
2. GIBANJE I SILA
3. VALOVI
4. SVJETLOST
1
2
I. Kurikulumski plan i program fizike
za 8. razred osnovne škole
3
Cilj programa : Nastava fizike treba učenicima omogućiti razumijevanje
prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika
znanstvenoga istraživanja prirode, primjenu usvojenih
spoznaja iz fizike u svakodnevnom životu, tehnici i
proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga
4
mišljenja i samostalnoga rješavanja problema.
Vrednovanje ishoda učenja
Nastavne Vrijeme Nastavni sadržaj Očekivana postignuća Broj Kognitivne Postupci

cjeline izvedbe – teme sati razine
(mjesec)
Z R P K
0.1.Upoznati učenike sa sadržajem rada tijekom

školske godine i okvirnim vremenikom pisanja ispita x x
znanja, kriterijima ocjenjivanja
Uvod u nastavne 1
sadržaje Upoznati učenike sa
5
predmeta 0.2.Upoznati učenike sa načinom rada tijekom školske načinom vrednovanja
godine, pojasniti i objasniti nastavne strategije koje će učeničkih postignuća
x x
se koristiti tijekom rada na satu fizike, objasniti pojam
intelektualne aktivnosti učenika
rujan
1.1.1. Opisati / Sastaviti strujni krug s osnovnim x
elementima
1.1.2. Prepoznati simbole / Nacrtati shemu strujnog x x Praćenje i bilježenje
1. ELEKTRIČNA STRUJA
1.1. Strujni krug kruga napredovanja
i njegovi grupno i
elementi 1.1.3. Prepoznati pretvorbe energije u žarulji x x samovrednovanje
1
vrednovanje
praktičnog rada
1.1.4. Navesti uvjet kruženja (protjecanja) struje u x učenika
strujnom krugu
1.1.5. Razlikovati otvoreni i zatvoreni strujni krug x
1.1.6. Iskazati / označiti dogovoreni smjer struje u

x
strujnom krugu
1.1.7. Imenovati istosmjernu struju / njezine izvore x
1.2.1. Opisati / razlikovati vodiči i izolatori x x
Praćenje i bilježenje
1.2.2. Složiti / nacrtati strujni krug s kojim će ispitati je napredovanja,
x
li nešto vodič ili izolator grupno i
1.2. Električni samovrednovanje,
rujan 1
vodiči i izolatori
6
vrednovanje
1.2.3. Opisati pojam elektrolita (slana voda) x praktičnog rada
učenika
1.2.4. Objasniti primjenu vodiča i izolatora x
1.3.1. Opisati serijski / paralelni spoj trošila x
1.3.2. Sastaviti strujni krug s dvije (ili više) serijski /

1.3. Spajanje x
paralelno spojene žaruljice
rujan trošila u 1
strujnome krugu
1.3.3. Nacrtati sheme strujnih krugova s dvije (ili više)
serijski / paralelno spojene žaruljice x
1.3.4. Razlikovati serijski / paralelni spoj trošila u
x
shemama
napredovanja,
1.3.5. Zaključiti o svojstvima serijskog / paralelnog samovrednovanje
x x
spoja žaruljica vrednovanje
praktičnog rada
učenika, radni listići,
1.3.6. Procijeniti jakost struje po sjaju žaruljica (ne RB
x
definirajući jakost struje)
1.3.7. Objasniti kako su spojena rasvjetna tijela i druga

x
trošila u kućanstvu i u školskoj zgradi
7
1.3.8. Primijeniti stečeno znanje pri rješavanju
zadataka sa strujnim krugovima (serijskim, paralelnim x x
i kombiniranim )
1.4.1. Nabrojiti / Opisati učinke električne struje x x
1.4.2. Prepoznati učinak električne struje u radu Praćenje i bilježenje

1.4. Učinci x
rujan uređaja 1 napredovanja,
električne struje
samovrednovanje,
pokus, kratka pisana

1.4.3. Opisati /Odabrati uređaje (bez načina rada) u provjera
x x
kojima se primjenjuju različiti učinci električne struje
1.5.1. Opisati svojstva magneta x

1.5.2. Opisati međudjelovanje magneta kao privlačnu
x
ili odbojnu magnetsku silu
1.5.3. Objasniti što su magnetski polovi x
1.5.4. Objasniti pojam magnetskog polja i silnica x
rujan 1.5. Magneti i 1.5.5. Opisati Zemlju kao divovski magnet i važnost 2+1* Praćenje i bilježenje
magnetsko x napredovanja,
magnetskog polja Zemlje
djelovanje samovrednovanje,
električne RB, pokusi, plakati
struje 1.5.6. Opisati magnetsko djelovanje ( učinak) struje x
8
1.5.7. Pokazati pokusom da se zavojnica kojom
x
prolazi struja djeluje kao magnet
1.5.8. Povezati promjenu magnetskih polova zavojnice

x
s promjenom smjera struje
1.5.9. Objasni magnetiziranje mekog željeza i čelika

x
(pojam trajnog magneta )
1.5.10. Objasniti način rada elektromagneta x
1.5.11. Navesti primjenu elektromagneta x x

1.6.1. Imenovati pozitivni i negativni naboj x
1.6.2. Opisati građu atoma i navesti naboj elementarnih x

čestica
1.6.3. Opisati elektron kao elementarni naboj (najmanji x

u prirodi)
1.6.4. Objasniti naboj tijela kao višak ili manjak x

elektrona u tijelu u odnosu prema električki
neutralnom stanju tijela
1.6.5. Objasniti elektrizaciju tijela x

Praćenje
1.6. Električni i bilježenje
listopad
9
naboji i njihovo 1.6.6. Ilustrirati elektrizaciju tijela na primjerima iz 2 x napredovanja,
međudjelovanje svakodnevnog života, u prirodi i tehnici samovrednovanje,
RB, pokus,
1.6.7. Imenovati uređaj koji pokazuje elektriziranost x vrednovanje
tijela praktičnog rada
učenika, radni
1.6.8. Objasniti način rada elektroskopa x listići
1.6.9. Prepoznati međudjelovanje električno nabijenih

x
(elektriziranih) tijela kao privlačnu ili odbojnu

električnu silu
1.6.10. Izreći oznaku za električni naboj x
1.6.11. Navesti mjernu jedinicu za naboj i njezinu o

znaku (C) x
1.7.1. Objasniti pojam slobodnih elektrona x
1.7.2. Opisati pozitivni i negativni ion x Praćenje i bilježenje

1.7. Elektroni, napredovanja,
pokretljivi ioni i grupno i
1
električna struja samovrednovanje,
1.7.3. Zaključiti da se u elektrolitu naboji razdvajaju x
RB
1.7.4. Izreći nositelje el. struje u metalima, tekućinama

listopad x
i plinovima
1.8.1. Prepoznati struju kao usmjereno gibanje naboja x
1.8.2. Objasniti povezanost naboja i vremena sa
10
x
strujom
1.8.3. Navesti oznaku za električnu struju x
1.8. Mjerenje 1.8.4. Iskazati električnu struju kao I = Q / t x Praćenje i bilježenje

2 napredovanja,
električne struje
grupno i
1.8.5. Opisati jedinicu struje amper kao kulon u samovrednovanje,
x pokus, RB,
sekundi (A ꞊C/s)
vrednovanje
praktičnog rada
listopad učenika, radni listići
1.8.6. Navesti mjernu jedinicu za el. struju i njezinu x
oznaku (A)
1.8.7. Primijeniti izraz za struju pri rješavanju zadataka x

1.8.8. Imenovati instrument za mjerenje struje i x
njegovu oznaku u strujnom krugu
1.8.9. Odabrati način priključka ampermetra x
1.8.10. Ucrtati ampermetar u shemu strujnog kruga x
1.8.11. Mjeriti električnu struju x
1.8.12. Zaključiti da je struja u serijskom spoju stalna x
1.8.13. Zaključiti da struja u glavnom vodu jednaka je x
11
zbroju struja u granama
1.8.14. Izračunati / Analizirati struje u pojedinom x

strujnom krugu
1.8.15. Objasniti kratki spoj x
1.9.1. Objasniti električni napon kao pretvorbu energije x

po jediničnom naboju
1.9.2. Izreći oznaku za napon x

listopad
1.9.3. Navesti mjernu jedinicu za napon i njezinu x

oznaku (V)
1.9.4. Izreći / Primijeniti izraz za napon pri rješavanju
x x
zadataka ( U = ΔE /Q )
1.9.5. Imenovati instrument za mjerenje napona i

x
njegovu oznaku u strujnom krugu
1.9.6. Odabrati način priključka voltmetra x Praćenje i bilježenje

studeni 1.9. Električni 2 napredovanja,
napon samovrednovanje,
1.9.7. Ucrtati voltmetar u shemu strujnog kruga x RB, vrednovanje
praktičnog rada
učenika, radni listići
1.9.8. Razlikovati / Mjeriti električni napon izvora i na
x x
trošilu
12
1.9.9. Zaključiti o zakonitostima napona serijski
x
spojenih izvora i trošila ( U = U1 + U2 + U3 + . . .)
1.9.10. Zaključiti o zakonitostima paralelno spojenih

x
izvora i trošila ( U = U1 = U2 ꞊ ... )
1.9.11. Izračunati / analizirati napon u pojedinom

x
strujnom krugu
1.9.12. Izreći napon gradske mreže i zapamtiti njegovu

x
opasnost
1.10.1. Prepoznati učinak promjenjivog magnetskog
x
polja na vodič (zavojnicu)
1.10.2. Definirati / Opisati pojavu induciranja

x x
električnog napona u zavojnici međusobnim gibanjem
magneta i zavojnice
1.10.3. Objasniti da se inducirani napon pojavljuje

x
kada se zavojnica nalazi u promjenljivom magnetskom Praćenje i bilježenje
1.10. Elektro-
polju napredovanja,
magnetska 2
samovrednovanje,
indukcija
1.10.4. Definirati izmjeničnu struju / Objasniti pojavu plakati, prezentacije,
x x
izmjenične struje projekti
studeni 1.10.5. Navesti primjenu elektromagnetske indukcije
13
x
(generator, motor, transformator)
1.10.6. Objasniti rad električnog generatora / motora /

x
transformatora
1.11.1. Povezati pretvorbu energije u trošilu s radom x

1.11.2. Navesti mjerne jedinice za rad i njihove oznake

x
( J, Ws, kWh )
1.11.3. Izreći / Primijeniti izraz za i rad električne

x x
struje ( W=UIt) pri rješavanju zadataka
1.11.4. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za snagu x
1.11.5. Prepoznati podatak za snagu na trošilu /

Zaključiti iz podatka za snagu trošila koliko se x x
električne energije pretvori u druge oblike u sekundi
studeni 1.11. Rad i snaga Praćenje i bilježenje
električne struje 2 napredovanja
1.11.6. Izreći / Primijeniti izraz za snagu električne x x vrednovanje
struje (P=UI) pri rješavanju zadataka praktičnog rada
Radni listići
1.11.7. Opisati mjernu jedinicu za utrošenu energiju x
trošila koja se često rabi u praksi ( kWh )
1.11.8. Izračunati / Obračunati potrošnju električne x

energije trošila
14
1.11.9. Očitati brojilo / Obračunati potrošnju
x x
električne energije u kućanstvu
1.11.10. Osmisliti racionalno korištenje električne

x
energije u kućanstvu / školi…
1.12.1. Opisati / Objasniti električni otpor kao svojstvo x x

vodiča o kojem ovisi struja u strujnom krugu
1.12.2. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za električni

x
otpor
1.12.3. Izreći / Primjeni izraz za električni otpor
x x
(R=U/I) pri rješavanju zadataka
studeni 1.12. Električni 1 Praćenje i bilježenje

otpor 1.12.4. Objasniti uzrok električnog otpora x napredovanja
vrednovanje
praktičnog rada
1.12.5. Opisati otpornik kao element koji regulira Radni listići
x x
struju u strujnom krugu / Objasniti primjenu
1.12.6. Opisati / Izračunati ukupni otpor u serijskom / x x

paralelnom spoju otpornika
1.13.1. Spojiti strujni krug i izvršiti mjerenja struje i

x
napona
15
1.13.2.Tablično i grafički prikazati ovisnost struje o x
naponu
1.13.3. Identificirati proporcionalnost napona i struje x Praćenje i bilježenje

napredovanja,
1.13. Ohmov 2 radni listići,
studeni
zakon 1.13.4. Iskazati Ohmov zakon (riječima i formulom) x vrednovanje
praktičnog rada
1.13.5. Primijeniti Ohmov zakon pri rješavanju x

zadataka
1.13.6. Odrediti tražene veličine iz grafičkog prikaza

x
podataka
1.14.1. Objasniti električni udar i njegove posljedice x x
1.14. Opasnost i
zaštita od 1 Praćenje i bilježenje
električnoga 1.14.2. Opisati postupak pomoći unesrećenom x napredovanja,
udara plakati, referati
1.14.3. Objasniti zaštitu od strujnog udara x
1.15.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline x x

elektricitet
1.15.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz x x

elektriciteta
1.15. Praćenje i bilježenje
prosinac
Organiziranje 1.15.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz elektriciteta x napredovanja,
2 samovrednovanje,
pri rješavanju zadataka
16
znanja
projekti, plakati,
1.15.4. Primijeniti stečeno znanje na primjerima iz x prezentacije, referati
svakodnevnog života
1.15.5. Procijeniti svoje znanje iz elektriciteta x
1.16.1. Ispitati stečeno znanje iz elektriciteta x x x x Pisana provjera

1.16. Ispit znanja
znanja,
prosinac i analiza ispita 2
bilježenje
znanja
1.16.2. Zaključiti o stečenom znanju x napredovanja
Vrednovanje ishoda učenja
Nastavne Vrijeme Nastavni sadržaj Očekivana postignuća Broj Kognitivne Postupci

cjeline izvedbe – teme sati razine
(mjesec)
Z R P K
2.1.1. Iskazati oznake za put/ pomak / vrijeme x
2.1.2. Nabrojati mjerne jedinice za put/ pomak/vrijeme x
2.1. 2.1.3. Razlikovati put od pomaka x napredovanja
siječanj Put, pomak i 1 tijekom rada,
17
vrijeme samovrednovanje
2.1.4. Opisati vremenski interval x RB, radni listići
GIBANJE I SILA
2.1.5. Mjeriti kratke vremenske intervale x
2.1.6. Zaključiti o putu i vremenu iz zapisa gibanja sa x

trakice
2.2.1. Navesti mjernu jedinicu i oznaku za brzinu x
2.2.2. Usporediti (pretvoriti ) mjerne jedinice za brzinu x

2.2.3. Opisati/ Izračunati brzinu tijela kao količnik Praćenje i bilježenje
siječanj 2.2. Gibanje i prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo x x napredovanja
brzina prešlo taj put 1 tijekom rada
samovrednovanje
RB, praktični rad,
2.2.4. Opisati / Izračunati srednju brzinu kao količnik projekt
ukupnog prijeđenog puta i vremena potrebnog da se taj x x
put prijeđe
2.2.5. Objasniti što znači da je neko tijelo brže od x

drugoga
2.3.1. Iskazati riječima što se događa s brzinom tijela x

koje se giba jednoliko pravocrtno
18
2.3.2. Opisati jednoliko i nejednoliko gibanje x
2.3.3. Navesti primjere za jednoliko i nejednoliko x

gibanje
siječanj 2.3. Jednoliko i 2.3.4. Razlikovati jednoliko i nejednoliko gibanje iz x napredovanja
nejednoliko zapisa sa trake ili tablice 3 tijekom rada
pravocrtno RB
gibanje Kratka pisana

2.3.5. Prepoznati / Objasniti proporcionalnost puta i x x provjera,
vremena pri jednolikom gibanju vrednovanje
praktičnog rada
2.3.6. Opisati s-t / v-t graf jednolikog gibanja x

2.3.7. Crtati s-t / v-t graf jednolikog gibanja x
2.3.8. Povezati nagib pravca u s-t grafu s brzinom x
2.3.9. Analizirati gibanje dano grafičkom prikazom x

veljača ( s-t i v-t dijagram )
2.3.10. Praktičnim radom izračunati srednju brzinu x

gibanja
2.4.1. Opisati akceleraciju ( ubrzanje ) kao količnik

promjene brzine i vremenskog intervala u kojem se ta x
promjena događa
19
2.4.2. Izreći oznaku / mjernu jedinicu za akceleraciju x
2.4. Praćenje i bilježenje
veljača Promjena brzine 1 napredovanja
i akceleracija 2.4.3. Odrediti promjenu brzine u vremenskom x tijekom rada,
razmaku samovrednovanje
Radna bilježnica
2.4.4. Objasniti pozitivnu / negativnu akceleraciju x Radni listići
2.4.5. Primijeniti izraz za akceleraciju pri rješavanju x

zadataka
2.5.1. Zaključiti iz podataka sa vrpce ili tablice o x

jednoliko ubrzanom gibanju
2.5.2. Opisati jednoliko ubrzano gibanje kao gibanje

sa stalnom akceleracijom x
2.5.3. Nacrtati graf ovisnosti brzine o vremenu x
2.5.4. Nacrtati graf ovisnosti akceleracije o vremenu x
veljača 2.5. Jednoliko Praćenje i bilježenje

2.5.5. Opisati gibanje tijela iz zadanog grafa x
ubrzano gibanje 3 napredovanja
tijekom rada,
samovrednovanje
2.5.6. Analizirati gibanje iz zadanih grafova x Radna bilježnica,
radni listići
2.5.7. Opisati/Objasniti slobodni pad kao jednoliko x x
ubrzano gibanje
2.5.8. Izreći oznaku i iznos akceleracije slobodnog x

pada
20
2.5.9. Razlikovati slobodni pad tijela u zraku i u x
vakuumu
2.5.10. Zaključiti da za sva tijela u vakuumu ( ili uz x x

zanemariv otpor zraka ) akceleracija slobodnog pada
jednaka neovisno o masi
2.6.1. Zaključiti za isto tijelo akceleracija je to veća što x x

je sila veća (akceleracija je proporcionalna sili )
2.6.2. Zaključiti uz jednaku silu akceleracija je to x x

manja što je masa veća
(akceleracija obrnuto proporcionalna masi tijela )
2.6.3. Iskazati II. zakon Newtona - temeljni zakon x
gibanja ( riječima i formulom )
2.6.4. Objasniti da vrsta gibanja ovisi o rezultanti svih Praćenje i bilježenje

veljača 2.6. Sila i gibanje sila na tijelo 2 napredovanja
tijekom rada,
2.6.5. Primijeniti II. Newtonov zakon pri rješavanju x samovrednovanje
zadataka RB, radni listići
2.6.6. Primijeniti II. Newtonov zakon pri rješavanju x

zadataka na slobodni pad
2.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline gibanje x x
2.7. 2.7.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz gibanja 2 x x napredovanja
veljača Organiziranje tijekom rada,
21
znanja samovrednovanje
2.7.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz gibanja pri x RB, referati
rješavanju zadataka Projekti, prezentacije
2.7.4. Primijeniti stečeno znanje na primjerima iz x

2.7.5. Procijeniti svoje znanje iz gibanja x

2.8.1. Ispitati stečeno znanje iz gibanja 2 x x x x

veljača 2.8. Ispit znanja i Pisana provjera
analiza ispita znanja,
znanja 2.8.2. Zaključiti o stečenom znaju x bilježenje
napredovanja
3.1.1. Razlikovati valno gibanje od gibanja tijela x
ožujak 3.1. Postanak i 3.1.2. Razlikovati i opisati vrste valova na opruzi i 1 x x Praćenje i bilježenje
vrste valova vodi napredovanja,
samovrednovanje
3.1.3. Objasniti prijenos energije valom x
3.2.1. Definirati kružni val, ravni val, izvor vala, valnu x

frontu, valnu zraku
3.2.2. Označiti na kružnom i ravnom valu izvor vala, x

valnu frontu, valnu zraku, valnu duljinu
22
3.2.3. Opisati karakteristike vala: amplitudu, valnu x
duljinu, frekvenciju, period titranja
3. VALOVI
3.2.4. Iskazati oznake i mjerne jedinice za amplitudu, x
valnu duljinu, frekvenciju i period titranja Praćenje i bilježenje
3.2. napredovanja
ožujak Opis vala 3.2.5. Prepoznati valove različitih amplituda, 2 x tijekom rada
frekvencija i valnih duljina Radna bilježnica,
radni listići, analiza
3.2.6. Odrediti na primjerima amplitudu, valnu duljinu, x domaće zadaće
frekvenciju i period titranja
3.2.7. Iskazati brzinu širenja vala izrazom v ili

꞊λ/T x
v ꞊λ∙f
3.2.8. Primijeniti izraz za brzinu pri rješavanju x

zadataka
3.3.1. Opisati odbijanje vala od prepreke x
3.3.2. Razlikovati upadni kut i kut odbijanja x
3.3.Odbijanje i 3.3.3. Razlikovati / Skicirati upadnu valnu zraku i x x napredovanja
1
lom valova odbijenu tijekom rada,
samovrednovanje
3.3.4. Opisati / Objasniti lom valova na granici dvaju RB, radni listići
x x
sredstava
3.3.5. Nacrtati lom vala na granici dvaju sredstava x
ožujak, 3.4.1. Objasniti nastajanje zvuka x

travanj
23
3.4.2. Objasniti širenje zvuka kao longitudinalnog vala x
3.4.3. Opisati ton , šum, buku x

3.4. Zvuk 1 napredovanja
3.4.4. Povezati brzinu zvuka s elastičnima svojstvima tijekom rada,
x samovrednovanje
sredstva
RB, radni listići
3.4.5. Razlikovati zvuk, infrazvuk i ultrazvuk x
3.4.6. Navesti primjere primjene ultrazvuka x

3.5.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline valovi x x
3.5.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz valova x x
3.5.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz valova pri Praćenje i bilježenje

x napredovanja
3.5. rješavanju zadataka
Organiziranje 1 tijekom rada,
travanj 3.5.4. Primijeniti stečeno znanje na primjerima iz Radna bilježnica
x Projekti,
prezentacije, referati
3.5.5. Procijeniti svoje znanje iz valova x
24
3.6. Ispit znanja i 3.6.1. Ispitati stečeno znanje iz valova x x x x Pisana provjera
analiza ispita znanja,
2
znanja bilježenje
4.1.1. Navesti izvore svjetlosti /Razvrstati izvore

svjetlosti na primarne i sekundarne te prirodne i x x
umjetne izvore
4.1.
napredovanja
travanj Rasprostiranje 1
4.1.2. Opisati / Pokazati širenje svjetlosti x x tijekom rada,
svjetlosti samovrednovanje,
Radna bilježnica,
4. SVJETLOST
4.1.3. Opisati / Objasniti / Skicirati nastanak sjene i Razgovor, rasprava
x x
polusjene
4.1.4. Opisati / Objasniti / Skicirati pomrčinu Sunca i
x x x
Mjeseca
4.1.5. Izreći oznaku i iznos brzine svjetlosti x
4.2.1. Opisati odbijanje svjetlosti od ravne plohe x

( zrcala )
4.2.2. Razlikovati / Računati upadni kut i kut x x

odbijanja
4.2.3. Razlikovati / Skicirati upadnu zraku i odbijenu x x napredovanja
4.2. Odbijanje zraku svjetlosti tijekom rada,
travanj svjetlosti - ravno 1 samovrednovanje,
zrcalo 4.2.4. Iskazati / Skicirati zakon odbijanja ili refleksije RB
25
x x
svjetlosti
4.2.5. Opisati / Skicirati difuzno odbijanje svjetlosti x x
4.2.6. Konstruirati / Opisati sliku u ravnom zrcalu x x
4.3.1. Razlikovati udubljena / ispupčena sferna zrcala x

travanj, 4.3. Odbijanje 4.3.2. Opisati / Pokazati svojstva sfernih zrcala, Praćenje i bilježenje
2 x x
svibanj svjetlosti - sferna karakteristične točke, žarišnu daljinu napredovanja
zrcala tijekom rada,
samovrednovanje
4.3.3. Konstruirati / Opisati karakteristične zrake x x RB,
plakat, prezentacija
4.3.4. Konstruirati / Opisati sliku predmeta koju
x
stvaraju sferna zrcala
4.3.5. Navesti primjenu zrcala u svakodnevnom životu x x
4.4.1. Opisati / Objasniti lom svjetlosti na granici dvaju

x x
sredstava
4.4.2. Razlikovati optički gušće / rjeđe sredstvo, kut

x
upadanja/loma
4.4. Lom napredovanja, RB
svibanj 1 Razgovor, rasprava
svjetlosti 4.4.3. Nacrtati lom svjetlosti na granici dvaju sredstava x
plakat, prezentacija
26
4.4.4. Objasniti totalnu refleksiju i granični kut x
4.4.5. Primjenjivati stečeno znanje pri objašnjavanju

x
fatamorgane i svjetlovoda
4.5.1. Opisati / Razlikovati sabirne i rastresne leće x x

4.5.2. Opisati / Pokazati svojstva leća, karakteristične napredovanja,
svibanj 4.5. Leće 2 x x
točke, žarišnu daljinu samovrednovanje
Razgovor, rasprava
Pokus, plakat, RB,
4.5.3. Konstruirati / Opisati karakteristične zrake x x prezentacija
4.5.4. Konstruirati / Opisati sliku predmeta koju
x
stvaraju leća
4.5.5. Opisati / Odrediti jakost leće x x
4.5.6. Izreći oznaku / mjernu jedinicu za jakost leće x
4.5.7. Navesti primjenu leća u svakodnevnom životu x x
4.6.1. Opisati / Objasniti razlaganje bijele svjetlosti na x x

boje
4.6.2. Navesti boje vidljivog spektra x Praćenje i bilježenje
27
4.6. Razlaganje napredovanja, plakat,
lipanj 1 prezentacija
svjetlosti na boje
4.6.3. Objasniti kako i zašto vidimo boje x
4.6.4. Objasniti primjere iz života x

4.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline svjetlost x x

4.7. napredovanja
Organiziranje
lipanj 4.7.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz 1 tijekom rada,
svjetlosti
Zadatci za vježbu
4.7.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz svjetlosti pri x x Radna bilježnica
rješavanju zadataka Projekti, prezentacije
4.7.4. Primijeniti stečeno znanje na primjerima iz
x
4.7.5. Procijeniti svoje znanje iz svjetlosti x
4.8.1. Ispitati stečeno znanje iz svjetlosti x x x x Pisana provjera

4.8. Ispit znanja i
znanja,
analiza ispita 2
bilježenje
znanja
28
II Metodičke pripreme
za nastavne sate fizike u 8 . razredu osnovne škole
29
30
PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavna cjelina: Električna struja
Nastavna tema / jedinica: Strujni krug i njegovi elementi
Cilj nastavne jedinice: sastaviti i nacrtati shemom strujni krug s osnovnim elementima te objasniti ulogu
svakog elementa u strujnom krugu
Ključni pojmovi: izvor struje (energije), trošilo, spojne žice ( električni vodovi )
OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA I NJIHOVO VREDNOVANJE (Učenici će ):
Obrazovna :
1.1.1. Opisati / Sastaviti strujni krug s osnovnim elementima

1.1.2. Prepoznati simbole / Nacrtati shemu strujnog kruga
1.1.3. Prepoznati pretvorbe energije u žarulji
1.1.4. Navesti uvjet kruženja (protjecanja) struje u strujnom krugu
1.1.5. Razlikovati otvoreni i zatvoreni strujni krug
1.1.6. Iskazati / označiti dogovoreni smjer struje u strujnom krugu
1.1.7. Imenovati istosmjernu struju / njezine izvore
Funkcionalna ili psihomotorička:

• razvijati sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja i samostalnog djelovanja
• poticati kreativnost u rješavanju problema
• razvijati sposobnost promatranja i zaključivanja
Odgojna ili afektivna:

• promicanje vrijednosti rada
• razvijati konstruktivnu suradnju
• razvijati zanimanje za istraživanje
Pitanja i zadatci za provjeru obrazovnih postignuća:
Obrazovna Radna Udžbenik, Zbirka Ostalo

postignuća bilježnica, № № zadataka, №
1.1.1. 9 1
1.1.2. 3,4,5,14,15 1.2,1.3,1.5,1.6,1.7 Sastavi strujni krug
1.1.3. Opiši pretvorbe energije u žarulji
1.1.4. 2, 1.1,1.9,1.10
1.1.5. 6 4 1.4, 1.8
1.1.6. 7,8
1.1.7. 10,11 5
31
OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA PO PRILAGOĐENOM PROGRAMU I NJIHOVO

VREDNOVANJE ( Učenici će):
Obrazovna postignuća: Pitanja i zadatci za provjeru obrazovnih

postignuća:
1.1.1. Opisati / Sastaviti strujni krug s osnovnim 1. Dopuni rečenice (prekidač, izvor, trošilo, žice,
elementima jednosmjerna struja i td.)
1.1.2. Prepoznati simbole / Nacrtati shemu strujnog
kruga 2. Sastavi strujni krug s osnovnim elementima
1.1.3. Prepoznati pretvorbe energije u žarulji
1.1.4. Navesti uvjet kruženja (protjecanja) struje u 3. Spoji naziv elementa strujnog kruga s odgovarajućim
strujnom krugu crtežom.
1.1.5. Razlikovati otvoreni i zatvoreni strujni krug
1.1.6. Iskazati / označiti dogovoreni smjer struje u 4. Nacrtaj shematski strujni krug grafičkim simbolima,
strujnom krugu označi strjelicom smjer struje
1.1.7. Imenovati istosmjernu struju / njezine izvore
5. Koju energiju žaruljica „troši“, u koju pretvara?
6. Izreži iz reklama/novina slike trošila i zalijepi u

bilježnicu, zapiši naziv trošila
7. Zaokruži otvoreni/zatvoreni strujni krug
Napomena: zadatke sadržajno i metodički

prilagoditi specifičnostima učenika
Tip nastavnog sata: Obrada

Nastavne metode*: Postupci*: Oblici Nastavna sredstva Korelacija:
rada*: i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, elementi strujnog Tehnička kultura

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, kruga – izrada sheme
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u ( izvori, trošila, jednostavnog
praktičnih radova, metoda zapažanje, parovima, vodiči, sklopke) električnog kruga
grafičkih radova, mjerenje, grupni rad
demonstracija, usmjerena skupljanje
rasprava, diskusija, podataka, analiza
interaktivno izvođenje podataka,
pokusa, učeničko postavljanje
demonstriranje pokusa, problema,
učeničko izlaganje zaključivanje
Napomena: * - potrebno zaokružite
32
Metodički scenarij:
Aktivnosti nastavnika Aktivnosti učenika

Otvaranje problema –
Jeste li ikada čuli za struju? Gdje rabimo struju? Da li ste Učenici razgovaraju , iznose svoja iskustva, nabrajaju
ikad vidjeli struju? uređaje.
Koje sve dijelove mora imati stolna lampa kako bi Nabrajaju žice, žarulju, utikač .
svijetlila?
Što je potrebno da bi naša žaruljica svijetlila? Odaberu pribor iz ponuđenog.

Podijeliti učenike u grupe, usmjeriti prema zadatku broj 1
iz RB. (Povezati žaruljicu i bateriju žicama da bi Rad u grupama, crtanje pretpostavki u RB.
svijetlila). Svaka grupa iznosi svoj crtež na ploču.
Provjerite svaki način, zabilježite kojim ste uspjeli upaliti Provjeravaju s priborom. Diskutiraju.
žarulju.
Kada žaruljica svijetli? Koliko vodiča/žica trebamo da bi Učenici zaključuju da žaruljica svijetli kada je spojena
žaruljica svijetlila? Gdje trebamo njih spojiti? s dvije žice i to tako da žarna nit s baterijom čini
zatvorenu petlju, to jest strujni krug
Što će se dogoditi kada na jednom mjestu odvojimo Žarulja ne svijetli. Učenici zaključuju izvodeći pokus
spojnu žicu od baterije ili žaruljice? da žaruljica svijetli kada je strujni krug zatvoren, a
kada je strujni krug otvoren ne svijetli
Kako ćemo kontrolirati stolnu lampu (gasiti/paliti po Predlažu prekidač. Učenici će spojiti prekidač u strujni
potrebi)? Pokazati različite vrste prekidača. krug
Žarulja svijetli. Otkud žarulja dobiva energiju za to? Učenici zaključuju da je žarulja dobila energiju iz
Kako je električna energija dospjela iz baterije do žarulje? baterije ( izvora) , te da ju je prenijela električna struja.
Što radi žarulja s tom energijom? Žarulja pretvara el. energiju u svjetlosnu i toplinsku.
Osim žaruljice mogu li se u strujnom krugu nalaziti i Učenici već znaju iz TK da postoje različita trošila te
druga „ trošila“? ih zapisuju.
Postoje li drugi izvore energije? Pomoći da njih Utičnica i akumulator
prepoznaju.
Učenicima uvesti potrebu korištenja grafičkih simbolaUčenici crtaju grafički simbol svakog elementa
strujnog kruga zasebno, a zatim pomoću istih simbola
crtaju strujni krug ( otvoreni i zatvoreni )
Usmjeriti učenike prema raspravi kojim putem struja Raspravljaju. Provjeravaju pretpostavke pokusom.
prenese energiju prema žaruljici? Zaključuju da struja kruži (zato strujni krug ).
Pričamo o dogovorenom smjeru struje. Uvodimo naziv Zapisuju u bilježnicu.
istosmjerna struja.
Radi preglednosti i jednostavnosti rabimo simbole za Učenici samostalno traže simbole, pokušavaju
elementi strujnog kruga. shematski nacrtati strujni krug.
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje Odgovaraju na pitanja u RB (3,4,5,7,14,15).
( Udžbenik, str.6)
Dodatni zadatci za učenike / Domaći uradak / Projekti/ Izrada modela:

Prouči dijelove žarulje (sl.1.17) / domaći uradak – ZZ, zad.1.1 – 1.10
33
Plan ploče/ prozirnice:
STRUJNI KRUG I NJEGOVI ELEMENTI
Elementi jednostavnog strujnog kruga: izvor struje/energije, spojne žice, trošilo, prekidač
Istosmjerna struja – električna struja koja ima stalno isti smjer
Izvori istosmjerne struje su baterije i akumulatori.
Otvoreni strujni krug Zatvoreni strujni krug
Literatura i internetske stranice:
FIZIKA 8 : udžbenik za 8. razred osnovne škole, Z. Beštak- Kadić, N. Brković, P. Pećina, Alfa
FIZIKA 8 : radna bilježnica za 8. razred osnovne škole, Z. Beštak- Kadić, N. Brković, P. Pećina, Alfa
FIZIKA 8 : zbirka zadataka za 8. razred osnovne škole, Z. Beštak- Kadić, N. Brković, P. Pećina, Alfa
Matematičko-fizički list, Drvo znanja

http://www.eskola.hfd.hr, http://www.mojaenergija.hr, www.skole.hr, https://tesla.carnet.hr/,
http://ucilica.skole.hr/, www.edukacija.net/
Bilješke nastavnika nakon provedbe sata:
34
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Spajanje trošila u strujnom krugu
Cilj nastavne jedinice: Upoznati svojstva serijskog i paralelnog spoja
Ključni pojmovi: serijski i paralelni spoj
OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA I NJIHOVO VREDNOVANJE ( Učenici će):
Obrazovna :
1.3.1. Opisati serijski / paralelni spoj trošila

1.3.2. Sastaviti strujni krug s dvije (ili više) serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.3. Nacrtati sheme strujnih krugova s dvije (ili više) serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.4. Razlikovati serijski / paralelni spoj trošila u shemama
1.3.5. Zaključiti o svojstvima serijskog / paralelnog spoja žaruljica
1.3.6. Procijeniti jakost struje po sjaju žaruljica (ne definirajući jakost struje)
1.3.7. Objasniti kako su spojena rasvjetna tijela i druga trošila u kućanstvu i u školskoj zgradi
1.3.8. Primijeniti stečeno znanje pri rješavanju zadataka sa strujnim krugovima (serijskim, paralelnim i
kombiniranim )
• razvijati sposobnosti prosuđivanja i samostalnog djelovanja

• razvijati uzročno-posljedični način razmišljanja
• uvažavati tuđi način mišljenja i zaključivanja

• poticanje radoznalosti

1.3.1. Opiši serijski / paralelni spoj trošila
1.3.2. Sastavi strujni krug s dvije (ili više)
serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.3. 1,10,12 3.3-3.5
1.3.4. 4,8 3.6,3.7,3.9
1.3.5. 3,7 3.1,3.2,3.8,3.10
1.3.6. 2,6 3.13-3.15
1.3.7. 9,11 1,2
1.3.8. 3.12,3.19-3.23
35

Obrazovna postignuća : Pitanja i zadatci za provjeru obrazovnih

postignuća:
1.3.2. Nacrtati sheme strujnih krugova s dvije 1. Nacrtaj / Prepoznaj sheme strujnih krugova s dvije
serijski / paralelno spojene žaruljice serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.5. Nabrojiti prednosti i nedostatke serijskog i 2. a) Što će se dogoditi kad u serijskom/ paralelnom
paralelnog spajanja trošila strujnom krugu odvrnemo jednu žarulju?
b) Što će se dogoditi kad u serijskom/ paralelnom
strujnom krugu dodamo jednu žarulju?
1.3.6. Objasniti praktičnu primjenu različito 3. Kako su spojena trošila u kućanstvu? Kako to znaš?
spojenih trošila
Napomena: zadatke i pitanja sadržajno i

metodički prilagoditi specifičnostima učenika

Nastavne metode*: Postupci*: Oblici rada*: Nastavna sredstva Korelacija:
i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, elementi Tehnička kultura

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, jednostavnog – Električne
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u strujnog kruga instalacije u kući
praktičnih radova, metoda zapažanje, parovima,
36
Kada na lusteru pregori jedna žarulja, ugase li Učenici zapisuju svoje ideje, daju prijedloge za izvedbu spajanja
se i druge? Na koje sve načine možemo spojiti žaruljica.
dvije žarulje u strujnom krugu?
Učitelj daje upute RB (zad.1-8) U strujni krug učenici prvo spajaju jednu žaruljicu, zatim i drugu
ili demonstracijski izvodi pokuse sa spajanjem tako da ih nižu jednu za drugom. Zapisuju svoja zapažanja o sjaju
žaruljica. žaruljica.
( obje žaruljice svijetle jednako, ali slabije nego što je svijetlila
samo jedna)
Što bi se dogodilo sa sjajem žaruljica kada bi Učenici nakon spajanja više žaruljica zaključuju da nizanjem
na ovaj način spojili još žaruljica u strujni žaruljica njihov sjaj postaje sve slabiji.
krug?
Govori li nam sjaj žaruljica o struji u tom Sjaj žaruljica je slabiji pa je i struja slabija.
strujnom krugu?
Što će se dogoditi odvijemo li jednu žaruljicu? Učenici prvo zapisuju svoje pretpostavke, zatim izvode pokus te
zaključuju da odvrtanjem jedne žaruljice prekidamo strujni krug i
da ostale žaruljice prestaju svijetliti.
Uvodi pojam serijski spoj žaruljica. Zaključuju kada žaruljice spojeni u niz govorimo o serijskom
spoju.
Učenici crtaju shemu serijskog spoja dvije žaruljice.
Daje upute ili demonstrira pokus: Učenici spajaju strujni krug s jednom žaruljom, zatim dodaju
drugu žarulju paralelno te zapisuju svoja zapažanja o sjaju
žaruljica.
( žaruljice svijetle jednako, punim sjajem kao da je svaka sama)
Što će se dogoditi odvrnemo li jednu od Prvo zapisuju svoje pretpostavke, zatim izvode pokus te
žaruljica? zaključuju da odvrtanjem jedne žaruljice druga svijetli jednako
Uvodi pojam paralelan spoj. kao i kada su obje uključene, te paralelni spoj žaruljica je onaj u
kojem su žaruljice svaka za sebe spojene na izvor.
Učenici crtaju shemu paralelnog spoja dvije žaruljice.

Ponoviti ključne pojmove zadatcima za
ponavljanje
( udžbenik str.13, RB str. 5- 6, zad.9-12) Rad na zadatcima.
Dodatni zadatci za učenike / Domaći uradak / Projekti:

Kombinirani strujni krugovi ZZ, 3.14,3.15,3.19,3.21 / domaći uradak - ZZ , 3.1. – 3.13,3.22,3.23
37

SPAJANJE TROŠILA U STRUJNOM KRUGU
Serijski spoj - sve žaruljice svijetle jednako, ali sjaj manji

- spajanjem više žaruljica u seriju, sjaj žaruljica postaje slabiji
- odvrtanjem jedne žaruljice prekida se strujni krug pa ni druge ne svijetle
Paralelan spoj - žaruljice svijetle punim sjajem

- odvrtanjem jedne žaruljice, druge žaruljice svijetle
jednako kao što je svijetlila i jedna sama

http://ucilica.skole.hr/, www.eduvizija.hr
38
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Spajanje trošila u strujnom krugu
Cilj nastavne jedinice: Upoznati svojstva serijskog i paralelnog spoja
Ključni pojmovi: serijski i paralelni spoj
Obrazovna :
1.3.1. Opisati serijski / paralelni spoj trošila

1.3.2. Sastaviti strujni krug s dvije (ili više) serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.3. Nacrtati sheme strujnih krugova s dvije (ili više) serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.4. Razlikovati serijski / paralelni spoj trošila u shemama
1.3.5. Zaključiti o svojstvima serijskog / paralelnog spoja žaruljica
1.3.6. Procijeniti jakost struje po sjaju žaruljica (ne definirajući jakost struje)
1.3.7. Objasniti kako su spojena rasvjetna tijela i druga trošila u kućanstvu i u školskoj zgradi
1.3.8. Primijeniti stečeno znanje pri rješavanju zadataka sa strujnim krugovima (serijskim, paralelnim i
kombiniranim )
• razvijati sposobnosti prosuđivanja i samostalnog djelovanja


• poticanje radoznalosti

1.3.1. Opiši serijski / paralelni spoj trošila
1.3.2. Sastavi strujni krug s dvije (ili više)
serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.3. 1,10,12 3.3-3.5
1.3.4. 4,8 3.6,3.7,3.9
1.3.5. 3,7 3.1,3.2,3.8,3.10
1.3.6. 2,6 3.13-3.15
1.3.7. 9,11 1,2
1.3.8. 3.12,3.19-3.23
39


postignuća:
1.3.2. Nacrtati sheme strujnih krugova s dvije 1. Nacrtaj / Prepoznaj sheme strujnih krugova s dvije
serijski / paralelno spojene žaruljice serijski / paralelno spojene žaruljice
1.3.5. Nabrojiti prednosti i nedostatke serijskog i 2. a) Što će se dogoditi kad u serijskom/ paralelnom
paralelnog spajanja trošila strujnom krugu odvrnemo jednu žarulju?
b) Što će se dogoditi kad u serijskom/ paralelnom
strujnom krugu dodamo jednu žarulju?
1.3.6. Objasniti praktičnu primjenu različito 3. Kako su spojena trošila u kućanstvu? Kako znaš?
spojenih trošila


i pomagala:

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, jednostavnog – Električne
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u strujnog kruga instalacije u kući
praktičnih radova, metoda zapažanje, parovima,
40
Kada na lusteru pregori jedna žarulja, ugase li Učenici zapisuju svoje ideje, daju prijedloge za izvedbu spajanja
se i druge? Na koje sve načine možemo spojiti žaruljica.
dvije žarulje u strujnom krugu?
Učitelj daje upute RB (zad.1-8) U strujni krug učenici prvo spajaju jednu žaruljicu, zatim i drugu
ili demonstracijski izvodi pokuse sa spajanjem tako da ih nižu jednu za drugom. Zapisuju svoja zapažanja o sjaju
žaruljica. žaruljica.
( obje žaruljice svijetle jednako, ali slabije nego što je svijetlila
samo jedna)
Što bi se dogodilo sa sjajem žaruljica kada bi Učenici nakon spajanja više žaruljica zaključuju da nizanjem
na ovaj način spojili još žaruljica u strujni žaruljica njihov sjaj postaje sve slabiji.
krug?
Govori li nam sjaj žaruljica o struji u tom Sjaj žaruljica je slabiji pa je i struja slabija.
strujnom krugu?
Što će se dogoditi odvijemo li jednu žaruljicu? Učenici prvo zapisuju svoje pretpostavke, zatim izvode pokus te
zaključuju da odvrtanjem jedne žaruljice prekidamo strujni krug i
da ostale žaruljice prestaju svijetliti.
Uvodi pojam serijski spoj žaruljica. Zaključuju kada žaruljice spojeni u niz govorimo o serijskom
spoju.
Učenici crtaju shemu serijskog spoja dvije žaruljice.
Daje upute ili demonstrira pokus: Učenici spajaju strujni krug s jednom žaruljom, zatim dodaju
drugu žarulju paralelno te zapisuju svoja zapažanja o sjaju
žaruljica.
( žaruljice svijetle jednako, punim sjajem kao da je svaka sama)
Što će se dogoditi odvrnemo li jednu od Prvo zapisuju svoje pretpostavke, zatim izvode pokus te
žaruljica? zaključuju da odvrtanjem jedne žaruljice druga svijetli jednako
Uvodi pojam paralelan spoj. kao i kada su obje uključene, te paralelni spoj žaruljica je onaj u
kojem su žaruljice svaka za sebe spojene na izvor.
Učenici crtaju shemu paralelnog spoja dvije žaruljice.

Ponoviti ključne pojmove zadatcima za
ponavljanje
( udžbenik str.13, RB str. 5- 6, zad.9-12) Rad na zadatcima.

Kombinirani strujni krugovi ZZ, 3.14,3.15,3.19,3.21 / domaći uradak - ZZ , 3.1. – 3.13,3.22,3.23
41

SPAJANJE TROŠILA U STRUJNOM KRUGU
Serijski spoj - sve žaruljice svijetle jednako, ali sjaj manji

- spajanjem više žaruljica u seriju, sjaj žaruljica postaje slabiji
- odvrtanjem jedne žaruljice prekida se strujni krug pa ni druge ne svijetle
Paralelan spoj - žaruljice svijetle punim sjajem

- odvrtanjem jedne žaruljice, druge žaruljice svijetle
jednako kao što je svijetlila i jedna sama

http://ucilica.skole.hr/, www.edukacija.net, www.eduvizija.hr
42
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna jedinica: Električni vodiči i izolatore
Cilj nastavne jedinice: Upoznati svojstva vodiča i izolatora
Ključni pojmovi: vodič, izolator
Obrazovna :
1.2.1. Opisati / Razlikovati vodiče i izolatore

1.2.2. Složiti / Nacrtati strujni krug s kojim će ispitati je li nešto vodič ili izolator
1.2.3. Opisati pojam elektrolita (slana voda)
1.2.4. Objasniti primjenu vodiča i izolatora

• razvijati vještinu kreiranja i izvođenja pokusa

• promicanje vrijednosti rada u skupini, razvijanje konstruktivne suradnje
• stjecati navike ispravne uporabe pribora u pokusu
Obrazovna Radna Udžbenik, № Zbirka Ostalo

postignuća bilježnica, № zadataka, №
1.2.1. 1,2,3,5,6 1 2.1-2.6
1.2.2. 4 Istraži vodljivost različitih tvari
1.2.3. 12,14 2
1.2.4. 7,8,9,10
1.2.5.
43

Obrazovna postignuća : Pitanja i zadatci za provjeru obrazovnih postignuća:
1.2.1. Opisati / Razlikovati vodiče i izolatore 1. Istraži vodljivost različitih tvari
1.2.3. Opisati pojam elektrolita (slana voda) 2. Razvrstaj predmete na vodiči i izolatore
1.2.4. Objasniti primjenu vodiča i izolatora 3. Odgovori na pitanja:

a) Zašto drške alata i vodovi izrađene od plastike?
b) Od kakvog materijala su prekidači u domaćinstvu?
c) U spojnim žicama se nalazi bakar, zašto?


Nastavne metode:* Postupci:* Oblici rada:* Nastavna sredstva Korelacija:
i pomagala:

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, rad jednostavnog – Električna
metoda pisanja, metoda promatranje, u parovima, strujnog kruga, instalacija u kući
praktičnih radova, metoda zapažanje, grupni rad predmeti od različitih
grafičkih radova, mjerenje, tvari
demonstracija, usmjerena skupljanje ( čavao, kovanica,
rasprava, diskusija, podataka, analiza papir, karton, staklo,
interaktivno izvođenje podataka, alufolija, gumica,
pokusa, učeničko postavljanje destilirana voda,
demonstriranje pokusa, problema, voda iz slavine, sol,
učeničko izlaganje zaključivanje ocat,...)
44
Otvaranje problema:
Zašto su drške kliješta, odvijača i sličnih alata Učenici zapisuju ili kroz razgovor govore o svojim
obložene plastikom ili gumom? iskustvima.
Vode li sve tvari struju jednako?
Daje upute za provedbu praktičnog rada (RB 4,5) Učenici u paru prema uputama skiciraju u RB strujni krug
kako bi mogli pokusom ispitati koje tvari provode struju.
Svoja opažanja zapisuju u tablicu .
Učitelj provjerava rad učenika. Učenici diskutiraju o primjeni vodiča izolatora u
svakodnevnom životu. Odgovaraju na pitanja iz RB
(7,8,9,10).
Provode li plinovi i tekućine električnu struju? Učenici zapisuju svoje pretpostavke.

Jesu li zrak i voda izolatori ili vodiči? Učenici zaključuju da je zrak izolator, jer da je vodič žaruljica
( prepustiti učenicima da osmisle pokus kojim bi stalno svijetlila( i kada prekidač otvoren i kada nije spojena
bismo ustanovili električnu vodljivost zraka i žicama s baterijom).
tekućina) ili demonstrirati strujni krug s zatvorenim
i otvorenim prekidačem.
Daje upute ( RB 11,12,13) ili demonstrira pokus s Učenici zapisuju svoja opažanja i zaključuju nakon
tekućinama ( prvo s destiliranom vodom, zatim s provedenih pokusa da je destilirana voda izolator, otopina
otopinom kuhinjske soli i vodom iz slavine) kuhinjske soli vodič, voda iz slavine – vodič).
Uvodi pojam elektrolita.
Naglašava i objašnjava da je ljudsko tijelo dobar Učenici daju primjere opasnosti od električne struje.
vodič električne struje.
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje Učenici odgovaraju na pitanja te odgovore zapisuju u RB.
( str. 10, udžbenik)
Riješiti u RB str. 3-4, zad. 6,15.

Pročitati i prodiskutirati zanimljivosti – udžbenik str. 9-10 / Napraviti plakat o električnim vodičima i
izolatorima / domaći uradak – ZZ, str. 3 zad.2.1. – 2.6.
45
ELEKTRIČNI VODIČI I IZOLATORI
Vodiči – tvari koje provode električnu struju
Izolatori – tvari koje ne provode električnu struju
Elektroliti – vodene otopine kiselina, soli i lužina koje provode električnu struju
vodiči izolatori
Žice Plastika
Čavli Staklo
Metali Bakelit
…… ……..

46
PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavna tema / jedinica: Magneti i magnetsko djelovanje električne struje / Magneti i njihova svojstva
Cilj nastavne jedinice: Upoznati svojstva magneta
Ključni pojmovi: magnet, magnetska sila, magnetski polovi
Obrazovna :
1.5.1. Opisati svojstva magneta

1.5.2. Opisati međudjelovanje magneta kao privlačnu ili odbojnu magnetsku silu
1.5.3. Objasniti što su magnetski polovi
1.5.4. Objasniti pojam magnetskog polja i magnetskih silnica
1.5.5. Opisati Zemlju kao divovski magnet i važnost magnetskog polja Zemlje
1.5.6. Povezati koncepte sile i polja


• stjecati naviku istraživanja promatranjem

1.5.1. 2 3
1.5.2. 3, 4 1, 2 5.2
1.5.3. 5, 6 5.1,5.3,
1.5.4. 5.4
1.5.5. 1 5.5
47


postignuća:
1.5.1. Razlikovati tvari koje magnet privlači i ne 1. Zaokruži predmete koji privlači magnet
privlači
1.5.2. Prepoznati magnetsku silu i njezino djelovanje 2. a) Što će se dogoditi ako približavaš magnet
na daljinu željeznom čavliću?
1.5.3. Objasniti što su magnetski polovi i kako b) Kakva sila djeluje između dva magneta na slici?
međudjeluju 3. a) Nacrtaj magnet i označi njegove polove
b) Što će se dogoditi ako približavamo magneti s

istoimenim polovima?


i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, magneti različitih Geografija –

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, oblika, dva jednaka Zemlja kao
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u magneta, spajalice, magnet
praktičnih radova, zapažanje, parovima, čavlići, željezna
metoda grafičkih radova, mjerenje, grupni rad piljevina, staklena
demonstracija, usmjerena skupljanje ploča.
48
Podsjetiti učenike na ono što već znaju o magnetima.

Koje predmete privlače magneti? Razgovaraju, iznose svoja iskustva.
Zašto koristimo kompas? Imate li magnete doma?
Podijeliti pribor za istraživački pokus ili izvesti

demonstracijski pokus (ako nema dovoljno pribora)
Koordinira i pomaže učenicima u izvedbi pokusa. Učenici prvo zapisuju svoje pretpostavke o ishodima
( istražiti svojstva magneta : Koje predmete magnet pokusa, a zatim pokusom istražuju svojstva magneta.
privlači? Zašto su magneti obojeni dvjema bojama? Zapisuju svoja zapažanja nakon provedbe pokusa.
Gdje najjače privlače predmete? Što će se dogoditi ako
približavamo dva magneta jedan drugome ? Djeluje li
na daljinu? Kako utječe na željezo?)
Učenici uočavaju da magnet ne privlači sve predmete
(samo željezne i čelične) i da je magnetno privlačenje
najjače na njegovim polovima. Označavaju polovi.
Uočavaju magnetnu silu koja djeluje na daljinu. Zapažaju
da magnetna sila može biti privlačna i odbojna.
Demonstrira pokus s željeznom piljevinom na staklu, Učenici uočavaju novi raspored željezne piljevine u obliku
ispod kojeg se nalazi magnet. linija, magnetske silnice.
Objašnjava pojam magnetskog polja i silnica. Crtaju i zapisuju pokus.
** učitelj može pokazati kako izgledaju magnetske Učenici istražuju samostalno ili gledaju demonstracijski
silnice dva magneta između istoimenih i raznoimenih pokus, zapisuju zapažanja.
magnetskih polova ili polja magneta različitih oblika.
Dodatna pitanja: Pokazuje li magnet svojstva

privlačenja kada se nalazi u vodi? Djeluje li kroz Učenici govore o svojim iskustvima
staklo?
Potaknuti učenike na razgovor o uporabi magneta u
svakodnevnom životu. ( kompas, ukras, držač na
vratima,…)
Pokrenuti raspravu pitanjem: zašto slobodno ovješeni
magnet ili iglica kompasa postavljaju se u određenom Oko Zemlji postoje magnetsko polje, to jest da je Zemlja
smjeru? sama divovski magnet
Gledaju film o magnetskom polje Zemlji, zaključuju da je
od velike važnosti za život na Zemlji
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje
( udžbenik str. 21, zad.1-3, RB str. 9 zad.1. – 6.) Rad na zadatcima

Napraviti plakat / prezentaciju: O geomagnetizmu, magnetno
polje Sunca, primjena magneta u svakodnevnom životu / domaći uradak – ZZ , zad.5.1. – 5.5.
49
MAGNETI I NJIHOVA SVOJSTVA
Magnet privlači željezne i čelične predmete

Međudjelovanje magneta nazivamo magnetska sila koja može biti privlačna i odbojna
Magnetsko polje je prostor oko magneta u kojem djeluje magnetska sila
Polovi magneta Magnetske silnice –

sjeverni pol magneta - N pokazuju smjer djelovanja magnetskog polja
južni pol magneta - S
S N

http://magnetizam.ifs.hr,http://ucilica.skole.hr/, www.edukacija.net, www.eduvizija.hr
50
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Magneti i magnetsko djelovanje struje / Magnetsko djelovanje električne struje
Cilj nastavne jedinice: istražiti magnetsko djelovanje električne struje
Ključni pojmovi: magnetski učinak struje, magnetsko polje, elektromagnet
Obrazovna :
1.5.6. Opisati magnetsko djelovanje (magnetski učinak) struje

1.5.7. Pokazati pokusom da se zavojnica kojom prolazi struja djeluje kao magnet
1.5.8. Povezati promjenu magnetskih polova zavojnice s promjenom smjera struje
1.5.9. Objasni magnetiziranje mekog željeza i čelika (pojam trajnog magneta )
1.5.10. Objasniti način rada elektromagneta
1.5.11. Navesti primjenu elektromagneta
• razvijati sposobnosti uočavanja i logičkog zaključivanja

• razvijati sposobnost promatranja i zaključivanja o nevidljivom
• osposobljavati za samostalno rješavanje problema
• uvažavati tuđi način mišljenja


postignuća bilježnica,№ № zadataka, №
1.5.6. 7,8 Opiši magnetsko djelovanje struje
1.5.7. Opiši pokus kojim smo utvrdili da se
zavojnica kojom teče električna struja
ponaša kao magnet
1.5.8. Opiši pokus kojim smo dokazali da
električna struja ima smjer
1.5.9. Udž. , str.22 (magnetizacija željeza i čelika)
1.5.10. Objasni način rada elektromagneta
1.5.11. Navedi primjenu elektromagneta
51


postignuća:
1.5.9. Objasniti što je elektromagnet 1. Napravi elektromagnet pomoću baterije, žice i čavla.
Do kad će veliki čavao privlačiti spajalice?
1.5.10. Navesti primjenu elektromagneta
2. Navedi uređaje gdje se primjenjuje elektromagnet


i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, magnetna igla na Tehnička

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, stalku, baterija, kultura –
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u prekidač, spojne elektromotor,
praktičnih radova, zapažanje, parovima, žice, zavojnica, električno
metoda grafičkih radova, mjerenje, grupni rad zvonce,
demonstracija, usmjerena skupljanje elektro-
rasprava, diskusija, podataka, analiza magnetska
interaktivno izvođenje podataka, dizalica
52
Podsjetiti učenike što smo naučili o učincima Navode učinke.

električne struje. Podrobnije ćemo proučiti magnetski
učinak struje.
Demonstrirati pokus. Pribor složiti prema slici u Skiciraju pokus te zapisuju svoje pretpostavke o ishodima
udžbeniku ( str. 19) ili ako ima dovoljno pribora pokusa.
učenike podijeliti u grupe i uputiti prema zad.7 u RB.
Usmjerava učenike prema ispravnim zaključcima. Zapisuju svoja zapažanja o magnetskom učinku električne
struje.
Dodatna pitanja: ( Zašto se magnetna igla otklonila ( magnetna igla se postavlja u smjeru sjever – jug;
kada je vodičem potekla struja? Što uzrokuje zatvaranjem strujnog kruga magnetna igla se otklonila.
magnetsku silu koja otkloni magnetnu iglu? Što se Kada vodičem prolazi struja, oko njega se stvara magnetsko
dogodilo s magnetnom iglom kada smo zamijenili polje. Kada smo promijenili polove baterije magnetna igla
polove baterije? se otklonila u suprotnom smjeru , tj. ovisno o smjeru struje,
tj. dokazali smo da struja ima smjer)
Naglasiti važnost otkrića magnetskog djelovanja Učenici mogu samostalno ( dodatno) napraviti rad o ovom
električne struje ( Oesrtedov pokus ). otkriću.
Slični pokus napraviti sa zavojnicom. Dodati unutra Raspravljaju o rezultatima pokusa. Zapisuju i crtaju svoja
jezgru od željeza. zapažanja, definiraju pojam elektromagneta.
Raspraviti o djelovanju magneta na čelik i meko Zaključuju o trajnosti magnetičnosti čelika i željeza.
željezo. Napraviti/pročitati pokus na str.22 Odabiru materijal pogodan za jezgru elektromagneta.
udžbenika. Uvesti pojam trajnog magneta.
Gdje se primjenjuju elektromagneti? Čitaju udžbenik (str.23), pokušavaju prepoznati primjenu
elektromagneta u svakodnevnom životu.
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje ( učenici mogu samostalno pogledati sadržaj na web
RB ( 1-6) stranicama – multimedijalni moduli – magnetizam
http://magnetizam.ifs.hr te zapisati zaključke.)

prezentacija „ Primjena elektromagneta“, „ Elektromotor i njegova
primjena“, projekt „ Istraživanje jakosti elektromagneta“
53
MAGNETSKO DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE
Hans Christian Oersted (1777.–1851.) – magnetski učinak električne struje
Primjena elektromagneta:
električno zvonce
magnetni osigurači
magnetne glave za snimanje i reprodukciju zvuka
Maglev vlakovi
telefonska slušalica
elektromagnetska dizalica
medicina (aparat za izvlačenje željezne piljevine) itd.
54
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna jedinica: * Primjena magnetskog djelovanja električne struje
Cilj nastavne jedinice: : istražiti primjenu magnetnog djelovanja električne struje
Ključni pojmovi: elektromagnet
Obrazovna :
1.5.12. Opisati magnetsko djelovanje petlje i zavojnice

1.5.13. Objasniti način rada ampermetra
1.5.14. Istražiti jakost elektromagneta

• razvijati sposobnost planiranja i izvedbe pokusa
• poticati zanimanje za istraživanje

• razvijati konstruktivnu suradnju i sposobnost samostalnog rješavanja problema
• stjecati naviku ispravne upotrebe pribora

1.5.12. Opiši magnetsko djelovanje petlje
i zavojnice
1.5.13. Objasni način rada ampermetra
1.5.14. Prezentacija projekta „Istraživanje

jakosti elektromagneta“
55


postignuća:


i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, zavojnica, čavao ili Tehnička

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, komad mekog kultura –
metoda pisanja, metoda promatranje, rad u željeza, spajalice ili elektromotor
praktičnih radova, zapažanje, parovima, pribadače, baterija,
metoda grafičkih radova, mjerenje, grupni rad spojne žice
56

Učenici mogu napraviti rad o primjeni magnetskog djelovanja električne struje ( Maglev vlakovi,
električno zvonce, uređaji za reprodukciju zvuka itd.)
57
PRIMJENA MAGNETSKOG DJELOVANJA ELEKTRIČNE STRUJE

58
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna jedinica: Električni naboji i njihovo međudjelovanje
Cilj nastavne jedinice: Upoznati vrste električnih naboja i njihovo međudjelovanje
Ključni pojmovi: električni naboj, elektrizacija, električna sila, kulon, C
Obrazovna :
1.6.1. Imenovati pozitivni i negativni naboj

1.6.2. Opisati građu atoma i navesti naboj elementarnih čestica
1.6.3. Opisati elektron kao elementarni naboj (najmanji u prirodi)
1.6.4. Objasniti naboj tijela kao višak ili manjak elektrona u tijelu u odnosu prema električki neutralnom stanju tijela
1.6.5. Objasniti elektrizaciju tijela
1.6.6. Ilustrirati elektrizaciju tijela na primjerima iz svakodnevnog života, u prirodi i tehnici
1.6.7. Imenovati uređaj koji pokazuje elektriziranost tijela
1.6.8. Objasniti način rada elektroskopa
1.6.9. Prepoznati međudjelovanje električno nabijenih (elektriziranih) tijela kao privlačnu ili odbojnu električnu silu
1.6.10. Izreći oznaku za električni naboj
1.6.11. Navesti mjernu jedinicu za naboj i njezinu oznaku (C)
• razvijati apstraktno mišljenje


• poštivati tuđe mišljenje
Obrazovna Radna Udžbenik Zbirka Ostalo

1.6.1. Koje vrste naboja imamo?
1.6.2. 4,9
1.6.3. Naboj koje čestice uzimamo za elementarni?
1.6.4. 11,13 6.4,6.5
1.6.5. 10,14,15,20-22 3
1.6.6. 1,2,3 2
1.6.7. 19
1.6.8. Objasni način rada elektroskopa
1.6.9. 16,17,18 6.1-6.3,6.6,6.7
1.6.10. Izreci oznaku za električni naboj
1.6.11. Navedi mj. jedinicu za naboj i njezinu oznaku
59


postignuća:
1.6.1. Imenovati pozitivni i negativni naboj 1. Koje vrsta naboja znaš?

1.6.2. Opisati građu atoma i navesti naboj 2. Atom se sastoji od ________
elementarnih čestica 3. Koji naboj ima proton, a koji elektron?
1.6.4. Objasniti naboj tijela kao višak ili manjak 4. Kako nabijeno tijelo kada ima višak elektrona?
elektrona u tijelu u odnosu prema električki 5. Kako nabijeno tijelo kada ima manjak elektrona?
neutralnom stanju tijela
1.6.6. Ilustrirati elektrizaciju tijela na primjerima iz 6. Navedi primjer elektrizacije tijela
svakodnevnog života, u prirodi i tehnici
1.6.7. Imenovati uređaj koji pokazuje elektriziranost 7. Poveži sliku s uređajem
tijela
1.6.9. Prepoznati međudjelovanje električno 8. Prepoznaj na slici djelovanje privlačne i odbojne
nabijenih (elektriziranih) tijela kao privlačnu ili električne sile
odbojnu električnu silu
1.6.10. Izreći oznaku za električni naboj 9. Poveži veličinu s njezinom oznakom
1.6.11. Navesti mjernu jedinicu za naboj i njezinu o 10. Poveži mjernu jedinicu za naboj i njezinu oznaku
znaku (C)


i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, pribor za Kemija – građa

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, rad elektriziranje tvari
metoda pisanja, metoda promatranje, u parovima, ( plastični i stakleni
praktičnih radova, metoda zapažanje, grupni rad štap, vunena i svilena
grafičkih radova, mjerenje, krpica, komadići
demonstracija, usmjerena skupljanje papirića, elektroskop,
rasprava, diskusija, podataka, analiza plastično ravnalo,
interaktivno izvođenje podataka, baloni, selotejp,
pokusa, učeničko postavljanje stiropor )
60
Ispitati učenička iskustva o elektriziranju tijela uz Učenici mogu u paru izvesti navedene pokuse ili prisjetiti
pomoć jednostavnih pokusa i odgovora na pitanja. pokusa iz 7. razreda (natrljani plastični češalj privlačio je
• što se događa kada za suhog vremena češljate komadići papira), zapisati svoje zaključke. Učenici su se
kosu? u sedmom razredu upoznali s električnom silom i
• zašto se papir lijepi na foliju kada ga izvlačimo elektriziranjem tijela te će navedene pokuse povezati sa
iz plastične folije? stečenim znanjem.
• na kojim mjestima u kućanstvu najviše se
skuplja prašina?
• zašto protrljani balon „drži se“ za zid?
Imenovati pozitivni / negativni naboj kao naboj koji se Prepoznaju elektrizaciju tijela suprotnim nabojem
pojavljuje na vunenoj krpici/plastičnom štapu. (pozitivnim i negativnim).
Pojavu električnih naboja elektriziranjem objasniti

građom atoma.
Opisati elektron kao osnovni (elementarni ) naboj,
najmanji u prirodi. Raspraviti o elektrizaciji kao Učenici skiciraju građu atoma. Odgovaraju na pitanja u
prijelazu elektrona s tijela na tijelo. RB, zad.4-14
Rješavaju zadatak 15 u RB, objašnjavaju više spomenute
Daje upute za istraživački pokus - međudjelovanje pokuse.
različito naelektriziranih tijela ( Udžbenik str.26)
**pokus sa kuglicama od stiropora ili staniola
** pokus s dva balona Učenici skiciraju pokuse, timski ili radom u paru ih izvode
( učenici mogu istražiti međudjelovanje uz pomoć dva i zapisuju zaključke. Uočavaju međudjelovanje –
balona ili kuglica od stiropora) električnu silu, privlačnu i odbojnu.
Kako ćemo utvrditi je li tijelo elektrizirano?
Demonstrira rad elektroskopa dovođenjem
električnog naboja različite količine na metalnu kuglu.
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje Skiciraju elektroskop i zapisuju zaključak ( otklon listića
( udžbenik, str. 27 , RB str. 11-12, zad.15.-19.) elektroskopa ovisi o količini naboja)
Rad u paru, individualni rad

Projekt „ Izrada elektroskopa“ ili „ Rasplesani selotejp“ prema uputama u RB str. 13 /
domaći uradak – zbirka zadataka str. 12-13 , zad.6.1 – 6.7
61
ELEKTRIČNI NABOJI I NJIHOVO MEĐUDJELOVANJE
Dvije vrste naboja: pozitivan (+)

i negativan (−)
Kada tijelo ima višak elektrona kažemo da je negativno nabijeno, dok kada ima manjak elektrona
kažemo da je pozitivno nabijeno.
Neutralno tijelo - jednak broj elektrona i protona.
(prozirnica- građa atoma)
Električna sila – privlačna ( raznoimeni naboji) i odbojna ( istoimeni naboji)
Jedinica električnog naboja naziva se kulon (C).

62
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / Nastavna jedinica: Mjerenje električne struje / Električna struja
Cilj nastavne jedinice: definirati struju i mjernu jedinicu
Ključni pojmovi: električna struja, amper, A
Obrazovna :
1.8.1. Prepoznati struju kao usmjereno gibanje naboja

1.8.2. Objasniti povezanost naboja i vremena sa strujom
1.8.3. Navesti oznaku za električnu struju
1.8.4. Iskazati električnu struju kao I = Q / t
1.8.5. Opisati jedinicu struje amper kao kulon u sekundi
1.8.6. Navesti mjernu jedinicu za električnu struju i njezinu oznaku (A)
1.8.7. Izračunati struju i iskazati je mjernom jedinicom amper
• razvijati sposobnost analize i sinteze

• razvijati matematički formalizam
• primjenjivati ranije stečena znanja
• ravijati zanimanje za učenje

• usvajati znanstveni način mišljenja

1.8.1. 2 8.1.
1.8.2. 3
1.8.3. Navedi oznaku za električnu struju
1.8.4. 4
1.8.5. Što znači da vodičem teče struja 1A, 5A?
1.8.6. 5
1.8.7. 8.6,8.8,8.10. - 8.13.
63


postignuća:
Listić
1.8.1. Prepoznati struju kao usmjereno gibanje 1. Struja je usmjereno gibanje ______
naboja
1.8.3. Navesti oznaku za električnu struju 2. Spoji mjernu jedinicu s njezinom oznakom
1.8.6. Navesti mjernu jedinicu za električnu struju i 3. Spoji fizičku veličinu s njezinom oznakom
njezinu oznaku (A)
1.8.7. Izračunati struju i iskazati je mjernom 4. Izračunaj struju koristeći riješeni primjer
jedinicom amper

i pomagala:
metoda razgovora, raspravljanje, frontalni, elementi strujnog Matematika

metoda crtanja, sastavljanje, individualni, rad kruga, sol, voda
metoda pisanja, metoda promatranje, u parovima,
praktičnih radova, metoda zapažanje, grupni rad
grafičkih radova, mjerenje,
64
Što čini električnu struju? Povezuju već naučeno gradivo – struja teče vodičem i
otopinom soli, zaključuju da struju čini usmjereno gibanje
naboja (iona i elektrona).
Ponoviti pokus s vodenom otopinom soli. Učenici mogu skicirati pokus, zapisati svoje pretpostavke
Kakav sjaj žaruljice očekuju kada otopinu još više te zaključke nakon izvedenog pokusa.
zasolimo?
Zašto žaruljica svijetli jače nakon dodavanja soli Učenici to objašnjavaju većom količinom otopljenih iona.
otopini?
Isto tako u metalnim vodičima struja će biti veća ako

za isto vrijeme prođe veća količina naboja kroz Učenici će zaključiti o električnoj struji na osnovi
poprečni presjek vodiča. analogije (što je veća količina naboja prođe vodičem za
(zbog boljeg razumijevanja provodimo analogiju: isto vrijeme, žaruljica jače svijetli, struja je veća).
usporedimo prolazak električne struje u strujnom
krugu sa strujanjem vode u vodovodnim cijevima ili
prometom automobila na cesti).
Matematički formulirati izraz za električnu struju. Učenici zapisuju oznake, te samostalno, prisjećanjem
Uvodimo oznake za struju, naboj i vrijeme. dolaze do mjerene jedinice za električnu struju.
Ponoviti relacije kA, mA
Učenike podsjetiti na način rješavanja zadataka te ih Zadatci se rješavaju u bilježnici, učenici ih ispisuju na
uputiti na samostalan rad. ( riješiti na ploči jedan ili ploči.
nekoliko zadataka iz zbirke : 8.3-8.7)
Ponoviti ključne pojmove zadatcima za ponavljanje Rješavaju RB (1-5)

Domaći uradak : ZZ, 8.1,8.2,8.8 – 8.13.
65
ELEKTRIČNA STRUJA
Struja je usmjereno gibanje električnih naboja.
naboj Q kulon C
struja = I= amper = A=
vrijeme t sekunda s
1 kA ꞊ 1000A 1 mA ꞊ 0.001A

66
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Električna struja / Mjerenje električne struje
Cilj nastavne jedinice: mjerenjem struje utvrditi svojstva serijskog i paralelnog spoja trošila u strujnom
krugu.
Ključni pojmovi: struja, serijski i paralelni spoj trošila
Obrazovna :
1.8.8. Imenovati instrument za mjerenje struje i njegovu oznaku u strujnom krugu

1.8.9. Odabrati način priključka ampermetra
1.8.10. Ucrtati ampermetar u shemu strujnog kruga
1.8.11. Mjeriti električnu struju
1.8.12. Zaključiti da je struja u serijskom spoju stalna
1.8.13. Zaključiti da je u paralelnom spoju struja u glavnom vodu jednaka je zbroju struja u granama
1.8.14. Izračunati / Analizirati struje u pojedinom strujnom krugu
1.8.15. Objasniti kratki spoj

• stjecati navike ispravne uporabe pribora u pokusu i usvajati znanstveni način izražavanja
• razvijati sposobnost interpretacije rezultata
•
• razvijati pravilno stajalište prema istraživanju, osjećaj odgovornosti


postignuća bilježnica № № zadataka, №
1.8.8. 8 Nacrtaj simbol za ampermetar
1.8.9. Na koji način uključujemo ampermetar u strujni krug?
1.8.10. 9
1.8.11. 11,12,15,17
1.8.12. 16
1.8.13. 17
1.8.14. 1,2 8.14 – 8.21
1.8.15. 18
67


postignuća:
1.8.8. Imenovati instrument za mjerenje struje i 1. Zaokruži instrument za mjerenje struje

njegovu oznaku u strujnom krugu 2. Prepoznaj strujni krug s pravilno uključenim
1.8.9. Odabrati način priključka ampermetra ampermetrom
1.8.15. Objasniti kratki spoj 3. Opiši kratki spoj? Je li opasan ? Kako zaštiti trošila u
kući od kratkog spoja?
Napomena: zadatke i pitanja sadržajno i metodički


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, elementi strujnog Tehnička

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, kruga, dvije kultura –
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u žaruljice različitih i električna
praktičnih radova, ispitivanje, parovima, dvije žaruljice istih instalacija u
metoda grafičkih promatranje, grupni rad
karakteristika, 3 kući
radova, usmjerena vrednovanje
ampermetra,
rasprava, diskusija, zapažanje, mjerenje,
prekidač, žice
interaktivno izvođenje skupljanje podataka,
(po mogućnosti više
pokusa, učeničko analiza podataka,
kompleta)
demonstriranje pokusa, postavljanje problema,
68
Motivacijski pokus:
Spojimo dvije žarulje različitih karakteristika serijski u Učenici mogu skicirati pokus, zapisati svoje pretpostavke te
strujni krug. Zašto žarulje ne svijetle jednako? Kako to zaključke nakon provedenog pokusa. ( Učenici zaključuju da
možemo objasniti? žaruljice nisu jednake pa ne svijetle jednako iako ista struja prolazi
Procjena struje po sjaju žaruljica nije precizna. Treba kroz njih.)
instrument.
Upoznati učenike s ampermetrom, njegovim spajanjem Učenici crtaju simbol ampermetra. Ucrtavaju ga u strujni krug.
u strujni krug te grafičkim simbolom.
Pitamo jeli bitno gdje ga uključimo, ispred ili iz-za Raspravljaju. Dio učenika misli da je bitno, jer poslije žaruljice
žarulje? pokazivat će manju struju, struja će se „potrošiti“ u žarulji.
Predložiti osmisliti pokus i provjeriti tko je u pravu. Pretpostavljaju, crtaju sheme.
Izvesti demonstracijski pokus (ili učenik ga izvodi). Struja koja ulazi u žaruljicu jednaka struje koja iz nje izlazi!!
Ako je struja na ulasku u trošilo ista kao i poslije trošila,
to jest se ne „troši“, što zapravo plaćamo Elektri, što Zaključuju: „trošimo“, plaćamo i štedimo električnu energiju!
štedimo?
Predložiti istražiti struju u serijskom i paralelnom spoju . Učenici predlažu kako bi ispitali vrijednost struje.
Daje upute za samostalnu izvedbu pokusa ili
demonstracijski izvesti pokuse ( manjak pribora).
Pokus 1. SERIJSKI SPOJ (RB 15) - spojiti jednostavni Učenici zapisuju svoje pretpostavke, crtaju sheme, provjeravaju,
strujni krug s dvije žaruljice. uključujući ampermetar na različita mjesta.
Što se dogodilo sa sjajem žaruljica? Kako bismo ispitali Učenici zapisuju svoje zaključke - struja u strujnom krugu je svuda
kolika je struja u strujnom krugu? jednaka, ali je manja nego kada smo imali samo jednu žaruljicu.
Pokus 2. PARALELAN SPOJ (RB 17) - Hoće li struja Zapisuju svoje pretpostavke, crtaju paralelan spoj žaruljica.
ostati ista ako žaruljice spojimo paralelno?
Spojiti u strujni krug paralelno dvije žaruljice, U strujnom krugu označavaju glavni vod i grane.
ampermetre postaviti u glavni vod i grane. Učenicima Nakon izvedbe pokusa zapisuju zaključak da je struja u glavnom
pojasniti glavni vod i grane . Govorimo o razgranatom vodu jednaka zbroju struja u pojedinim granama.
strujnom krugu. Izmjeriti struju.
Pokus 3. KRATKI SPOJ (upute RB zad.18) Spojiti u Učenici crtaju pokus i shemu, zapisuju svoje pretpostavke i
strujni krug serijski dvije žaruljice s ampermetrom. zaključak nakon provedenog pokusa : zatvaranjem prekidača
Jednu žaruljicu premostiti prekidačem. žaruljica koju smo premostili prestaje svijetliti, a ampermetar
Što će se dogoditi kada zatvorimo prekidač? Hoće li obje pokazuje dvostruko veću struju.
žaruljice svijetliti? Što će pokazivati ampermetar?
Objasniti kratki spoj, uporabu osigurača u strujnim Iznose svoja iskustva u vezi kratkog spoja i primjene osigurača.
krugovima.
Učenici će sažeti spoznaje koje su stekli u istraživanju serijskog
Sistematizirati znanje o svojstvima serijskog i paralelnog spoja žaruljica sa spoznajama o struji.
spoja trošila.

Plakat/prezentacija „Vrste osigurača“ / ZZ 8.14-8.21
69
MJERENJE ELEKTRIČNE STRUJE

Ampermetar - uređaj za mjerenje električne struje - spaja se serijski s trošilom
Za serijski spoj trošila vrijedi:
Struja je u cijelom strujnom krugu jednaka.
Za paralelan spoj žaruljica (trošila) vrijedi:
Struja u glavnom vodu jednaka je zbroju struja u granama
I = I1 + I2 ili ako imamo više grana I = I1 + I2 + I3 + . .
http://www.eskola.hfd.hr, http://www.mojaenergija.hr, www.skole.hr, https://tesla.carnet.hr/, http://ucilica.skole.hr/,

www.edukacija.net, www.eduvizija.hr
70
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Električni napon
Cilj nastavne jedinice: opisati električni napon kao energiju koju naboj prenosi strujnim krugom od
izvora do trošila
Ključni pojmovi: električni napon, volt, V
Obrazovna :
1.9.1. Objasniti električni napon kao pretvorbu energije po jediničnom naboju

1.9.2. Izreći oznaku za napon
1.9.3. Navesti mjernu jedinicu za napon i njezinu oznaku (V)
1.9.4. Izreći / Primijeniti izraz za napon pri rješavanju zadataka ( U = ΔE /Q )
1.9.5. Imenovati instrument za mjerenje napona i njegovu oznaku u strujnom krugu
1.9.6. Odabrati način priključka voltmetra
1.9.7. Ucrtati voltmetar u shemu strujnog kruga
1.9.8. Razlikovati / Mjeriti električni napon izvora i na trošilu

• razvijati sposobnost formuliranja pojmova


1.9.1. 2, 3, 4,5
1.9.2. 11
1.9.3. 11
1.9.4. 10 2
1.9.5. 12
1.9.6. 13
1.9.7. Ucrtaj voltmetar u shemu strujnog kruga
1.9.8. 14,17,18 9.7-9.11
71


postignuća:
1.9.1. Objasniti električni napon kao pretvorbu 1. Kada kupuješ bateriju na što treba pripaziti?
energije po jediničnom naboju 2. Rabiš li ti baterije i gdje?
3. Očitaj napon s baterija.
1.9.3. Navesti mjernu jedinicu za napon i njezinu 4. Usporedi napon na baterijama, zaokruži veći/manji.
oznaku (V) (npr. 1.5V i 4.5V)
5. U strujnom krugu s kojom baterijom žaruljica će jače
1.9.5. Imenovati instrument za mjerenje napona i svijetliti?
njegovu oznaku u strujnom krugu 6. Kojim strujnim krugom prenosi se veća električna
energija?
1.9.6. Odabrati način priključka voltmetra 7. U koju energiju se pretvara električna energija u
žaruljici?Što je to odgovorno za količinu prenesene
1.9.7. Ucrtati voltmetar u shemu strujnog kruga energije?
8. Poveži mjernu jedinicu za napon i njezinu oznaku.
9. Kako se zove instrument koji mjeri napon?
10. Kako ga priključujemo na trošilo ili bateriju?
11.Zaokruži strujni krug s pravilno priključenim
voltmetrom.

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, elementi strujnog Matematika

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, kruga, dva različita
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u izvora, dvije
praktičnih radova, ispitivanje, parovima, različite žarulje,
voltmetar
72
Motivacijski pokus: spojiti dva strujna kruga s žaruljicama na

različite izvore električne energije. Spojiti u strujne krugove
ampermetre te izmjeriti struju. ( Ili RB, zad. 1-7)
Učenici crtaju pokus i zapisuju zaključke –
Zašto žaruljice svijetle različito? žaruljice svijetle različito iako je struja u oba
Pretvara li se u svakoj žarulji jednako energije u svjetlost i strujna kruga jednaka.
toplinu? Zaključuju da jedna žaruljica predaje okolini
Što je to odgovorno za količinu pretvorene energije? puno više energije. Veća pretvorba energije u
trošilu gdje je žaruljica na „jačem“ izvoru
Razmotriti i pojednostaviti procesi unutar baterije. baterije.
U bateriji kemijska energija se pretvara u električnu. To jest u Razgledavaju sliku 9.3 u udžbeniku.
bateriji se naboji razdvajaju (zato imamo plus i minus ). Da bi se
tijelo gibalo potrebna neka sila koja će obavljati rad (gradivo 7.
razreda) . Tako i za gibanje naboja potreban rad neke sile. Kada
na polove izvora priključimo neko trošilo, negativni pol baterije
djeluje odbojnom električnom silom na elektrone , a pozitivni ih
privlači, djeluje privlačnom el. silom, počne gibanje elektrona.
Stoga oni imaju energiju koju prenose strujnim krugom. Što je
naboj na polovima baterije veći, veća električna sila djeluje na
elektrone, pa i energija koju oni prenose veća.
Napon pokazuje koliko energije se prenosi strujnim krugom kao i
koliko energije se pretvara u trošilu u druge oblici. Ako govorimo
za količinu energije koju prenosi naboj 1C, napon uvodimo kao
količnik pretvorene el. energije i naboja.
Uvesti oznaku za napon. Učenici zapisuju oznake, te samostalno dolaze
Pomoći učenicima u matematičkoj formulaciji izraza za napon. do mjerene jedinice za električni napon
Upoznati učenike s voltmetrom, njegovim spajanjem u strujni Učenici crtaju simbol voltmetra, crtaju shemu.
krug te grafičkim simbolom.
Može li napon na trošilu biti veći od napona izvora u strujnom
Daju svoja mišljenja , u paru ili timski
krugu? Dati upute za istraživački pokus: izmjeriti napon baterije i
sastavljaju strujni krug, spajaju paralelno
napon na žaruljici u jednostavnom strujnom krugu. voltmetar na izvor i na trošilo te zaključuju da
je napon izvora jednak naponu na trošilu.
Ako ga otvorimo, kakav će biti napon na izvoru, a kakav na Provjeravaju, dolaze do zaključka da na žarulji
trošilu? nema napona, jer kada je strujni krug otvoren
nema pretvorbe energije. Napon na bateriji
postoji, jer unutar baterije postoji pretvorba
energije (iz kemijske u električnu).
Ako je nova, napon odgovara podatku na
Ponoviti ključne pojmove iz RB (7-14) bateriji.

Domaći uradak ZZ 9.1-9.10
73
ELEKTRIČNI NAPON
Voltmetar – uređaj za mjerene napona – spaja se paralelno u strujni krug
Napon na krajevima trošila je količnik pretvorene električne energije i naboja i mjeri se u voltima.
∆E J
U = ;V =
Q C

74
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Električni napon / Serijski i paralelni spoj izvora i trošila
Cilj nastavne jedinice: mjerenjem napona utvrditi svojstva serijskog i paralelnog spoja trošila u strujnom
krugu.
Ključni pojmovi: napon, serijski i paralelni spoj trošila
Obrazovna :
1.9.9. Zaključiti o zakonitostima napona serijski spojenih izvora i trošila ( U = U1 + U2 + U3 + . . .)

1.9.10. Zaključiti o zakonitostima paralelno spojenih izvora i trošila ( U = U1 = U2 ꞊. . . )
1.9.11. Izračunati / analizirati koliki će napon pokazivati voltmetri u pojedinom strujnom krugu
1.9.12. Izreći napon gradske mreže i zapamtiti njegovu opasnost
• razvijati logičko mišljenje


№
1.9.9. 15,17 9.1,9.3
1.9.10. 16,18 9.2
1.9.11. 9.4-9.6, 9.12-9.16
1.9.12. Izreci napon gradske mreže.
75


postignuća:
1.9.9. Zaključiti o zakonitostima napona serijski 1. Na koji način treba spojiti baterije u strujni krug da bi
spojenih izvora ( U = U1 + U2 + U3 + . . .) žaruljice jače svijetlili?
1.9.12. Izreći napon gradske mreže i zapamtiti 2. Izreci napon gradske mreže.
njegovu opasnost
3. Da li je opasan za ljude?


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, elementi strujnog Tehnička

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, kruga, voltmetri, kultura –
metoda pisanja, raspravljanje, rad u različite baterije električna
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, instalacija u
radova, metoda ispitivanje, grupni rad kući
grafičkih radova, promatranje,
usmjerena rasprava, vrednovanje
diskusija, interaktivno zapažanje, mjerenje,
izvođenje pokusa, skupljanje podataka,
učeničko analiza podataka,
demonstriranje postavljanje problema,
pokusa, učeničko zaključivanje
izlaganje
76
Demonstrirati pokuse ili dati upute učenicima za

samostalan rad (RB17,18)
Dati upute: učenici prvo spoje jednostavan strujni Crtaju strujni krug simbolima, ucrtavaju voltmetar i zapisuju
krug i izmjere napon na izvoru. svoje rezultate napona na izvoru.
Kako bismo mogli spojiti baterije da dobijemo veći Učenici daju prijedloge za spajanje baterija serijski i
napon? paralelno; izvode pokuse i zapisuju rezultate napona za
serijski i paralelan spoj baterija.
Kontrolira rad učenika i pomaže im u donošenju Učenici zaključuju da serijskim spajanjem naponi baterija se
ispravnih zaključaka. zbrajaju a kod paralelnog spoja baterija napon je jednak
naponu samo jednog izvora ( baterije)
Daje upute: izmjeriti napon na izvoru i napon na Učenici crtaju strujne krugove i ucrtavaju voltmetre. Izvode
trošilima kada su žaruljice spojene serijski i pokuse i zapisuju rezultate napona za serijski i paralelan spoj
paralelno. trošila.
Nadgleda rad učenika i pomaže im u donošenju Učenici nakon provedbe pokusa zaključuju da je napon izvora
ispravnih zaključaka. jednak zbroju napona trošila u serijskom spoju. a kod
paralelnog spoja napon izvora jednak je naponu na pojedinom
trošilu.
Provjeriti jesu li učenici razumjeli i usvojili Samostalan rad, rad u paru.
sadržaje pitanjima : udžbenik str. 41 zad.1-3,
RB, zad. 15.-18.

ZZ 9.11-9.18
77
SERIJSKI I PARALELAN SPOJ BATERIJA ; SERIJSKI I PARALELAN SPOJ TROŠILA
Serijski i paralelan spoj baterija
U = U1 + U2 Naponi serijski spojenih izvora se zbrajaju.
Kod paralelnog spoja jednakih izvora napon je jednak naponu samo jednog izvora.
Serijski i paralelan spoj trošila
U = U1 + U2 Kad su trošila spojena serijski, napon izvora jednak je zbroju napona trošila.
Napon izvora jednak je naponu na pojedinom trošilu u paralelnom spoju.

78
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Elektromagnetska indukcija
Cilj nastavne jedinice: povezati električne i magnetske pojave, proizvesti električnu struju pomoću
magneta
Ključni pojmovi: elektromagnetska indukcija, inducirani napon
Obrazovna:
1.10.1. Prepoznati učinak promjenjivog magnetskog polja na vodič (zavojnicu)

1.10.2. Definirati /Opisati pojavu induciranja električnog napona u zavojnici međusobnim gibanjem magneta i
zavojnice
1.10.3. Objasniti da se inducirani napon pojavljuje kada se zavojnica nalazi u promjenljivom magnetskom polju
1.10.4. Definirati izmjeničnu struju / Objasniti pojavu izmjenične struje
1.10.5. Navesti primjenu elektromagnetske indukcije (generator, motor, transformator)
1.10.6. Objasniti rad električnog generatora / motora / transformatora
• razvijati sposobnost pažljivog promatranja i iskazivanja zapaženoga

• razvijati usmeno izražavanja
• razvijati sposobnost analize i sinteze

• promicati vrijednost rada u skupini,

1.10.1. 4 10.1
1.10.2. 4,5 10.2
1.10.3. Objasni kada se pojavljuje inducirani napon.
1.10.4. 10.3, 10.4
1.10.5. 10.5
1.10.6. 10.6, 10.7
79


postignuća:
1.10.1. Prepoznati učinak promjenjivog magnetskog

polja na vodič (zavojnicu) 1. Opiši pokus kada smo pomoću magneta stvorili struju
1.10.2. Definirati pojavu induciranja električnog 2. Dopuni rečenice riječima (inducirani, inducirana,
napona u zavojnici međusobnim gibanjem magneta i elektromagnetska indukcija)
zavojnice
3. Što je to izmjenična struja
1.10.4. Definirati izmjeničnu struju
4. Navedi primjenu elektromagnetske indukcije
1.10.5. Navesti primjenu elektromagnetske indukcije
(generator, dinamo na biciklu)

Tip nastavnog sata: Obrada Ponavljanje/ Vježbanje

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, zavojnica, stalni Tehnička

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, magnet, kultura –
metoda pisanja, raspravljanje, rad u ampermetar, proizvodnja
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, galvanometar električne
radova, metoda ispitivanje, grupni rad energije
izlaganje
80
Ponoviti magnetski učinak električne struje,

magnetsko polje.
Učenici zapisuju i daju svoje prijedloge za izvedbu pokusa.
Možemo li pomoću magneta / magnetskog polja
stvoriti struju? Učenici skiciraju i opisuju pokus, zapisuju svoja zapažanja.
Demonstracijskim pokusom ( udžbenik, str. 42,43) Prate pokus i ogovaraju na pitanja u RB.
istražiti kako pomoću magneta proizvesti struju.
( prvo ćemo zavojnicu priključiti na ampermetar,
uzeti stalni magnet i staviti ga unutar zavojnice.)
Što se događa kada magnet pomičemo unutar

Promatraju pokus i zaključuju da se struja javlja pri gibanju
zavojnice?
magneta i da kazaljka mijenja smjer ovisno o gibanju
Što se događa kada magnet izvlačimo iz zavojnice?
magneta.
Što se događa kada magnet miruje u zavojnici?
Učenici zaključuju da kada magnet miruje ampermetar
pokazuje da nema struje.
Što se događa ako gibamo magnet sporo / brzo? Struja mijenja svoj iznos i smjer ovisno o smjeru pomicanja
magneta i njegovoj brzini.
Učenici zapisuju svoja zapažanja.
Isti pokus ponavljamo dok magnet miruje, a Zaključuju da se zavojnicom prolazi struja.
zavojnicu pomičemo.
Budući da nema izvora što je uzrok pojavi struje? Potreban je napon.

Usmjeriti učenike na ispravne zaključke.
Uvesti pojam inducirani napon, inducirana struja
(izmjenična), e/m indukcija
Predložiti razmisliti / pročitati o primjeni e/m

Čitaju udžbenik (str. 43,44), pišu bilješke.
indukcije.
Provjeriti jesu li učenici razumjeli i usvojili

sadržaje pitanjima iz ZZ 10.1-10.7.

Pročitati i prodiskutirati zanimljivosti (udžbenik str. 44-46), učenici mogu samostalno istražiti/ napisati
rad – referat o otkrićima Michaela Faradaya i Nikole Tesle i njihovoj primjeni
81
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Elektromagnetska indukcija – pojava stvaranja napona između krajeva zavojnice

međusobnim gibanjem zavojnice i magneta
Izmjenična struja – struja koja mijenja smjer

82
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Rad i snaga električne struje
Cilj nastavne jedinice: primjeniti znanje o radu i snazi električne struje u svakodnevnom životu
(obračun potrošnje energije, odabir kućanskih aparata i strojeva)
Ključni pojmovi: rad i snaga električne struje, džul (J), Vat (W), kilovatsat (kWh)
Obrazovna:
1.11.1. Povezati pretvorbu energije u trošilu s radom
1.11.2. Navesti mjerne jedinice za rad i njihove oznake ( J, Ws, kWh )
1.11.3. Izreći / Primijeniti izraz za i rad električne struje ( W=UIt) pri rješavanju zadataka
1.11.4. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za snagu
1.11.5. Prepoznati podatak za snagu na trošilu / Zaključiti iz podatka za snagu trošila koliko se električne energije
pretvori u druge oblike u sekundi
1.11.6. Izreći / Primijeniti izraz za snagu električne struje (P=UI) pri rješavanju zadataka
1.11.7. Opisati mjernu jedinicu za utrošenu energiju trošila koja se često rabi u praksi ( kWh )
1.11.8. Izračunati / Obračunati potrošnju električne energije trošila
1.11.9. Očitati brojilo / Obračunati potrošnju električne energije u kućanstvu
1.11.10. Osmisliti racionalno korištenje električne energije u kućanstvu / školi…

• osposobljavati za primjenu znanja u svakodnevnom životu
• razvijati kritičko mišljenje

• razvijati svijest učenika o racionalnom korištenju energije
• razvijati pozitivan odnos prema znanju i učenju

1.11.1. 1,2,3,4, 11.1
1.11.2. Navedi mj. jed. za rad i njihove oznake
1.11.3. 6 11.3
1.11.4. 10
1.11.5. 9 1,2 11.2
1.11.6. 11,13 3(a) 11.4-11.6
1.11.7. 14 Pokaži 1kWh ꞊3600000J
1.11.8. 12,15 3(b) 11.7, 11.13-11.16
1.11.9. Očitaj brojilo u kućanstvu
1.11.10. Osmisli racionalno korištenje električne
83


postignuća:
1.11.1. Povezati pretvorbu energije u trošilu s radom 1. Poveži pretvorbu energije s uređajem koji obavlja rad
1.11.2. Navesti mjerne jedinice za rad i njihove 2. Poveži mjerne jedinice i fizičke veličine s njihovima
oznake ( J, kWh ) oznakama
1.11.3. Izreći / Primijeniti izraz za i rad električne 3. Riješi zadatak koristeći riješeni primjer
struje ( W=UIt ) pri rješavanju zadataka 4. Izreži iz reklama slike uređaja, zalijepi u bilježnicu,
1.11.4. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za snagu potpiši njihovu snagu
1.11.5. Prepoznati podatak za snagu na trošilu 5. Očitaj doma brojilo, izračunaj potrošnju električne
1.11.6. Izreći / Primijeniti izraz za snagu električne energije u kućanstvu za nekoliko dana
struje (P=UI) pri rješavanju zadataka 6. Kako možeš uštediti električnu energiju u kućanstvu?
1.11.8. Izračunati potrošnju električne energije
trošila
1.11.9. Očitati brojilo / Izračunati potrošnju
električne energije u kućanstvu
1.11.10. Osmisliti racionalno korištenje električne


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, električno brojilo, Tehnička

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, nekoliko uređaja s kultura –
metoda pisanja, raspravljanje, rad u podatkom o snazi, aparati,
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, reklame uređaji i
radova, metoda ispitivanje, grupni rad agregati
izlaganje
84
Prvi sat:
Koristi li električne uređaje koji obavljaju rad? Učenici pričaju o svojima iskustvima.
Opišite koje se pretvorbe energije događaju kad njih Ponovit će do kojih pretvori energije dolazi u
rabimo? ventilatoru, električnoj sjeckalici, usisavaču,
električnoj peći….
Kako ćemo izračunati koliko električne energije potroši
neki električni uređaj u domaćinstvu? Učenici zapisuju te povezuju sadržaje sedmog i osmog
Podsjetiti učenike o gradivu iz sedmog razreda – razreda , dolaze do matematičkog izraza za rad.
pretvorena energija jednaka je obavljenom radu. Pomoći Ispisuju mjernu jedinicu za rad.
učenicima da dođu do matematičkog izraza za rad.
Objasniti zašto naboj zamjenjujemo izrazom sa strujom i
vremenom.
Na primjeru zadataka pokazat ćemo primjenu izraza za Zapisuju i rješavaju primjere zadataka u bilježnicu.
rad. ( udž., str.48)
Snaga trošila u pitanju, koliki rad se obavi, koliko se
Kada kupujete takav uređaj na što obraćate pažnju? energije pretvori u jednoj sekundi.
Izvesti izraz za snagu električne struje te istaknuti mjernu Zapisuju matematički izraz za snagu i njezinu mjernu
jedinicu vat kao W ꞊VA
, ponoviti relacije W- kW- MW. jedinicu.
Na primjeru zadataka pokazat ćemo primjenu izraza za Zapisuju i rješavaju primjere zadataka u bilježnicu
snagu. ( zadatak iz udž. str.57)
Provjeriti jesu li učenici razumjeli i usvojili sadržaje
Samostalan rad, rad u paru. ZZ, zad.11.1-11.6
pitanjima za ponavljanje (udž. str. 49, RB, zad. 1-10)
Drugi sat:
Ponoviti gradivo rješavanjem zadataka za izračunavanje

snage i rada uređaja. Prodiskutirati način rješavanja i Samostalan rad, rad u paru.
rezultate.
Kako možemo izračunati potrošnju električne energije
uređaja? Kućanstva? Rješavaju zad. 11.3 i 11.7
Pokazati el. brojilo, pitati što mjeri i u kojoj mjernoj
jedinici? Predložiti doma očitati brojilo.
Povezati kWh i J
Učenicima se može zadati praktičan zadatak : izračunati
potrošnju električne energije žaruljice koja svijetli neko Zapisuju zadatak, skiciraju pokus kakao bi mogli
određeno vrijeme (RB, zad.11) ili izračunati potrošnju izmjeriti određene veličine. Zapisuju rezultate te
energije u kućanstvu. rješenja.
Koliko ćemo platiti za utrošenu električnu energiju? Rješavaju primjer (udž., str.49)
Kako možemo uštediti energiju i novac? Predlažu, diskutiraju.
Dodatni zadatci za učenike / Domaći uradak / Projekti / Plakati / Prezentacije:

ZZ 11.8-11.16 / /Proučiti web-stranicu HEP-a, Koje uređaje ću kupiti za samca (za par/ za obitelj/ za
mnogočlanu obitelj?), Obračunati potrošnju kućanstva za tjedan dana (procijeniti za mjesec/usporediti s
računom HEP-a), Kakvo tržište e/e imamo u Hrvatskoj?, Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije i td…
85
RAD I SNAGA ELEKTRIČNE STRUJE
Rad W koji električna struja obavi tijekom vremena t jednak je umnošku napona struje U, struje I i
vremena protjecanja struje t.
Mjerna jedinica - vatsekunda (Ws) ; kilovatsat ( kWh) .
W=U·I·t
Snaga električne struje u trošilu jednaka je umnošku struje i napona na krajevima trošila.
Mjerna jedinica - vat (W).
P=U·I
Utrošena električna energija jednaka je radu struje.

86
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Električni otpor
Cilj nastavne jedinice: opisati električni otpor kao svojstvo vodiča
Ključni pojmovi: otpor, Om, Ω, otpornik
Obrazovna :
1.12.1. Opisati / Objasniti električni otpor kao svojstvo vodiča o kojem ovisi struja u strujnom krugu
1.12.2. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za električni otpor
1.12.3. Izreći / Primjeni izraz za električni otpor (R=U/I) pri rješavanju zadataka
1.12.4. Objasniti uzrok električnog otpora
1.12.5. Opisati otpornik kao element koji regulira struju u strujnom krugu /Objasniti primjenu
1.12.6. Opisati / Izračunati ukupni otpor u serijskom / paralelnom spoju otpornika
• razvijati sposobnosti prosuđivanja i oblikovanja pojmova

• poticati kreativnost i sposobnost zaključivanja

• promicati vrijednosti rada i konstruktivne suradnje

1.12.1. 2,3 12.3, 13.9
1.12.2. 4 12.2
1.12.3. 12.9, 12.12
1.12.4. Objasni uzrok električnog otpora
1.12.5. Opiši otpornik / Objasni rad rastalnog osigurača
1.12.6. 12.6.-12.27
87


postignuća:
1.12.1. Opisati električni otpor kao svojstvo vodiča o 1. RB, zad.2,3,4

kojem ovisi struja u strujnom krugu
1.12.2. Navesti oznaku i mjernu jedinicu za 2. Povezati mjerne jedinice i fizičke veličine s njihovima
električni otpor oznakama
1.12.3. Izreći / Primjeni izraz za električni otpor
(R=U/I) pri rješavanju zadataka 3. Riješiti zadatak koristeći riješeni primjer
1.12.5. Opisati otpornik kao element koji regulira
struju u strujnom krugu /Objasni primjenu 4. Nacrtaj otpornik i njegov simbol
1.12.6. Opisati ukupni otpor u serijskom i
paralelnom spoju otpornika 5. Prepoznati / Zaokružiti strujni krug s većim/manjim
otporom
6. Izračunati ukupni otpor u serijskom spoju otpornika


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, elementi strujnog Tehnička

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, kruga, voltmetar, kultura-
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u ampermetar, otpornici,
praktičnih radova, ispitivanje, parovima, žaruljica, Matematika
metoda grafičkih promatranje, grupni rad automobilska
žaruljica
88

Zašto su spojne žice vodiči napravljeni od bakra , a Učenici daju odgovore.
ne od željeza?
Je li struja u strujnom krugu jednaka na različitim
trošilima uz isti napon? Učenici zapisuju svoje pretpostavke te razmišljaju na koji
Demonstracijski izvesti pokus ili pozvati učenike da način bismo to mogli provjeriti. Daju prijedloge za izvedbu
ga izvedu. ( udž. str.50) pokusa.
U strujni krug spojiti žaruljicu, izmjeriti struju i Učenici crtaju shemu strujnog kruga te u tablicu zapisuju
napon. podatke o struji i naponu.
Ponoviti pokus s automobilskom žaruljom. Učenici zapisuju podatke o struji i naponu.
Na osnovi izmjerenih podataka što možete Uočavaju da je pri istom naponu struja u automobilskoj
zaključiti? žarulji veća.
Koji je razlog većoj struji u automobilskoj žarulji? Obrazlažu pokus i rezultate - različiti vodiči različito se
opiru protjecanju struje
Kako ćemo odrediti električni otpor nekog vodiča? Daju prijedloge.
Pomoći učenicima u matematičkoj formulaciji Zapisuju matematički izraz i samostalno dolaze do mjerne
izraza za električni otpor. jedince za električni otpor, om ꞊ volt/amper
Uvesti oznake za otpor i za om.
Ponoviti relacije kΩ, MΩ
Učenicima pokazati primjer rješavanja zadataka te

ih uputiti na samostalan rad. (udž.,str.51, ZZ 12.8- Zadatci se rješavaju u bilježnici, učenici ih ispisuju na ploči.
12.10)
Prodiskutirati rješenja.
Što je uzrok električnom otporu? (sjetiti se građe Pokušavaju objasniti
metala)
Ponoviti s učenicima ulogu spajanja otpornika u Učenici povezuju sadržaje iz tehničke kulture, crtaju simbol
strujni krug. otpornika.
Ponoviti serijski i paralelni spoj otpornika Rješavaju zadatke ZZ 12.16-12.18,12.20
Rad u paru, samostalan rad.
Možete li pretpostaviti o čemu ovisi otpor vodiča? Raspravljaju, rješavaju RB, zad.5-9
Provjeriti jesu li učenici razumjeli i usvojili

sadržaje pitanjima za ponavljanje
( RB str. 25, zad.1-5)

ZZ 12.1-12.7, 12.21, 12.24 / Vrste osigurača
89
ELEKTRIČNI OTPOR
Električni otpor je svojstvo vodiča o kojem ovisi struja u strujnom krugu.

Iskazujemo ga količnikom napona i struje.
napon U
otpor = ;R = 1kΩ = 1000Ω
struja I
1MΩ = 1000kΩ = 1000000Ω
volt V
om = ;Ω =
amper A

90
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Ohmov zakon
Cilj nastavne jedinice: opisati vezu napona , struje i otpora, formulirati Ohmov zakon
Ključni pojmovi: stalni otpor, Ohmov zakon
Obrazovna :
1.13.1. Spojiti strujni krug i izvršiti mjerenja struje i napona

1.13.2.Tablično i grafički prikazati ovisnost struje o naponu
1.13.3. Identificirati proporcionalnost napona i struje
1.13.4. Iskazati Ohmov zakon (riječima i formulom)
1.13.5. Primijeniti Ohmov zakon pri rješavanju zadataka
1.13.6. Odredi tražene veličine iz grafičkog prikaza podataka
• razvijati sposobnost raspravljanja o rezultatima mjerenja

• razvijati sposobnost tabličnog i grafičkog prikazivanja podataka

• stjecati naviku pravilne uporabe pribora

1.13.1. 1,2
1.13.2. 1,2
1.13.3. 3
1.13.4. Iskaži Ohmov zakon
1.13.5. 6,8,9 12.6,12.8,12.10-12.13,13.1,13.14-13.16
1.13.6. 7 1
91


postignuća:
1.13.3. Identificirati proporcionalnost napona i struje 1. Zaokruži točan odgovor:

1.13.4. Iskazati Ohmov zakon
1.13.5. Primijeniti Ohmov zakon pri rješavanju a) Ako u strujnom krugu napon poraste 2 puta, struja će
zadataka porasti 2 puta/smanjiti se 2 puta
1.13.6. Odredi tražene veličine iz grafičkog prikaza
podataka b) Ako u strujnom krugu otpor poraste 2 puta, struja će
porasti 2 puta/smanjiti se 2 puta
2. Formula za Ohmov zakon : I=U/R / I=R/U (zaokruži)
3. Riješiti zadatak koristeći riješeni primjer
3. Udžbenik, str.53, zad.1


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, elementi strujnog Tehnička

metoda crtanja, prezentiranje, individualni kruga, tri baterije, kultura – pasivni
metoda pisanja, raspravljanje, , rad u stalni otpornik, i aktivni
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, ampermetar, elektronički
radova, metoda ispitivanje, grupni rad voltmetar, žarulja elementi;
usmjerena rasprava, vrednovanje Matematika –
diskusija, interaktivno zapažanje, mjerenje, proporcionalnos
izvođenje pokusa, skupljanje podataka, t,
učeničko analiza podataka, obrnuta
demonstriranje postavljanje problema, proporcionalnos
pokusa, učeničko zaključivanje t, koordinatni
izlaganje sustav.
92
Svijetle li dvije serijski spojene žaruljice jednako Učenici povezuju naučene sadržaje te daju svoje odgovore.
kada su spojene na bateriju napona 4.5 V ili 9V?
Demonstracijski izvesti pokus – udž. str. 52. Učenici opisuju i crtaju pokus u bilježnicu. Crtaju tablicu u
Pozvati učenike za pomoć pri osmišljavanju i izvedbi koju će unositi mjerene podatke.
pokusa te se dogovoriti što trebaju promatrati.
( pokus: u strujni krug serijski spojimo otpornik s Učenici zapisuju podatke o struji i naponu . Zapisuju
jednom baterijom, zatim serijski dodamo drugu i zaključak da struja raste s povećanjem napona.
treću bateriju. Mjerimo struju i napon.)
Uputimo učenike na obradu podataka i unos istih u Tablične podatke prikazuju grafički u koordinatnom
koordinatni sustav. sustavu.
Što je rezultat grafičkog prikaza tabličnih podataka? Rezultat grafičkog prikaza je pravac koji prolazi kroz
ishodište koordinatnog sustava. Učenici zaključuju da su
U kakvom su odnosu struja i napon? struja i napon razmjerni /proporcionalni
Formuliraju Ohmov zakon .
Što se dogodilo s otporom vodiča? Je li on ostao Zaključuju da ostaje isti pri različitim naponima.
jednak ili se promijenio?
Ako ostane vremena, neki učenike mogu samostalno Samostalan rad, rad u paru, RB, zad.2,3,4,5
ili u grupi provjeriti Ohmov zakon
Provjeriti jesu li učenici razumjeli i usvojili sadržaje

pitanjima za ponavljanje (udž. str. 53, RB zad.6-9)
ZZ 13.1, 13.3,13.4 / ZZ 12.12-12.14
93
OHMOV ZAKON
Ohmov zakon - Električna struja koja protječe metalnim vodičem razmjerna je naponu
na krajevima vodiča i ovisi o otporu vodiča.
U
I=
R

94
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Opasnost i zaštita od električnoga udara
Cilj nastavne jedinice: upoznati učenike s opasnostima strujnog udara i mjerama zaštite od njega
Ključni pojmovi: strujni udar, uzemljenje, izolator
Obrazovna :
1.14.1. Objasniti električni udar i njegove posljedice

1.14.2. Opisati postupak pomoći unesrećenom
1.14.3. Objasniti zaštitu od strujnog udara

• poticati primjenu stečenog znanja u životu
• razvijati svijest o opasnosti strujnog udara

• razvijati pozitivan odnos prema znanju
• razvijati osjećaj vrijednosti života

1.14.1. Objasni električni udar i njegove posljedice
1.14.2. Opiši postupak pomoći unesrećenom
1.14.3. Objasni zaštitu od strujnog udara
95


postignuća:
1.14.1. Objasniti električni udar i njegove posljedice Listić u kojem treba dopuniti rečenice ili odabrati točan
1.14.2. Opisati postupak pomoći unesrećenom odgovor
1.14.3. Objasniti zaštitu od strujnog udara


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, prozirnice, film Tehnička

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, kultura -
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u električna
praktičnih radova, ispitivanje, parovima, instalacija u
metoda grafičkih promatranje, grupni rad kući
96
Opasnost i zašita od električnog udara

Upozoravaju li vas roditelji na opasnost od struje? Učenici iznose svoja znanja, iskustva u vezi strujnog
Jeste li vidjeli ovakav znak (znak za visoki napon)? Na udara.
što nas upozorava?
Jeste li čuli da nekoga „udarila“ struja?
Uputiti učenike na udž. str. 66/67. Učenici će samostalno pročitati o opasnostima i zaštiti od
električnog udara.
Prodiskutirati sadržaj, te povezati sadržaj s tehničkom Učenici će povezati sadržaje sa sadržajima iz tehničke
kulturom. kulture – električne instalacije, uzemljenje uređaja, prva
pomoć unesrećenom.

Referati: Može li biti strujni udar koristan?, Struja u medicini, Djelovanje struje na ljudsko tijelo, Zaštita
od munje i groma, Koliko smo „otporni“ na struju? , i tako dalje…
97
OPASNOST I ZAŠITA OD ELEKTRIČNOG UDARA
Ljudsko tijelo – vodič!
Električni udar - prolaz struje kroz ljudsko tijelo
Posljedice su teže što je jakost struje veća i što je trajanje prolaza struje kroz organizam dulje
Zaštita – izolatori , uzemljenje, propisno korištenje električnih uređaja

98
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Organiziranje znanja
Cilj nastavne jedinice: ponoviti i utvrditi usvojenost nastavnog sadržaja
Ključni pojmovi:
Obrazovna :
1.15.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline elektricitet

1.15.2. Utvrditi i objasniti naučene koncepte iz elektriciteta
1.15.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz elektriciteta pri rješavanju zadataka
1.15.4. Primijeniti stečeno znanje na primjerima iz svakodnevnog života
1.15.5. Procijeniti svoje znanje iz elektriciteta
• razvijati sposobnost organiziranja i povezivanja znanja u novu funkcionalnu cjelinu

• razvijati sposobnost primjene stečenog znanja
• razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja
• steći konkretna iskustva nakon proučavanja cjeline
• razvijati navike rada u skupini, aktivnog sudjelovanja i pažljivog praćenja

• prepoznati i izraziti važnost fizike u svakodnevnom životu

postignuća bilježnica zadataka, №
1.15.1. Sastaviti mentalnu mapu cjeline
1.15.2. Usmeno propitivanje
1.15.3. Odabrani zadatci iz svake teme,
nešto složenije zadatci,
ponavljanje 1-35 ( str.37-42 )
1.15.4. Prezentacije, plakati, referati, projekti
1.15.5. Listići za samovrednovanje
99


postignuća:
1.15.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline Odabrati pitanja i zadatci iz svake teme, složiti listić
elektricitet
1.15.2. Utvrditi i objasniti naučene koncepte iz
elektriciteta
1.15.5. Procijeniti svoje znanje iz elektriciteta

Tip nastavnog sata: Ponavljanje/ Vježbanje

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, Matematika,

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, Tehnička
metoda pisanja, raspravljanje, rad u kultura,
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, Geografija,
radova, metoda ispitivanje, grupni rad Biologija,
grafičkih radova, promatranje, Povijest,
usmjerena rasprava, vrednovanje Kemija
izlaganje
100
Organizirati ponavljanje i utvrđivanje gradiva. Sastavljaju mentalnu mapu cjeline.
Postavljaju pitanja jedni drugima.
Rad učenika u paru ili u grupi.
Predstavljaju plakate, referate, prezentacije, projekte.
Procjenjuju znanje
101

102
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna jedinica: Ispit znanja / Analiza ispita znanja
Cilj nastavne jedinice: provjera i vrednovanje znanja učenika
Ključni pojmovi: pojmovi iz 1- 14 teme
Obrazovna :
1.16.1. Ispitati stečeno znanje iz elektriciteta

1.16.2. Zaključiti o stečenom znanju
• razvijati kritičko mišljenje i sposobnost zaključivanja

• efikasno izvršavati radnju
• razvijati motivaciju za učenje i znanje

• razvijati osjećaj zadovoljstava radom i postignutim uspjehom

№
Pitanja i zadatci iz tema 1-14
103


postignuća:
1.16.1. Ispitati stečeno znanje iz elektriciteta Pitanja i zadatci iz tema 1-14


104
Tip nastavnog sata:

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni,

metoda crtanja, prezentiranje, individualni,
metoda pisanja, raspravljanje, rad u
metoda praktičnih demonstriranje, parovima,
radova, metoda ispitivanje, grupni rad
izlaganje
Podijeliti ispite učenicima. Učenici rješavaju.
Upoznati učenike s načinom bodovanja i

vrednovanja ispita.
Analizirati ispit rješavanjem zadataka na ploči Sudjeluju u analizi

ili prikazom točnih odgovora.
Vrednovati postignuća učenika, upisati ocjene
Prodiskutirati s učenicima što je bilo

zanimljivo, koji način rada više sviđa, ima li
prigovora i prijedloga.
Iznose svoje mišljenje
105
Tablica bodovanja ispita

106
PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavna cjelina: Gibanje i sila

Nastavna tema / jedinica: Put, pomak i vrijeme
Cilj nastavne jedinice: odrediti put i vremenski interval
Ključni pojmovi: put, vremenski interval
Obrazovna :
2.1.1. Iskazati oznake za put / vrijeme

2.1.2. Nabrojati mjerne jedinice za put/vrijeme
2.1.3. Razlikovati put od pomaka
2.1.4. Opisati vremenski interval
2.1.5. Mjeriti kratke vremenske intervale
2.1.6. Zaključiti o putu i vremenu iz zapisa gibanja sa trakice
• primjenjivati stečena znanja u novoj situaciji

• razvijati sposobnost mjerenja i očitavanja dobivenih rezultata
• razvijati točnost i urednost

• razvijati pozitivan odnos prema radu i motivaciju za učenje

postignuća bilježnica № zadataka, №
2.1.1. Iskaži oznake za put / vrijeme
2.1.2. Nabroji mjerne jedinice za put/vrijeme
2.1.3. Iva i Tea su prijateljice. Iva svako jutro dođe po Teu pa
zajedno idu u školu. Iva živi 500 m od škole i 100 m od
Ive. Koliki put prijeđe Iva,a koliki njezin pomak?
Skiciraj put i pomak Ive.
2.1.4. Opiši vremenski interval
2.1.5. Opiši kako odrediti vremenski interval između dvaju
otkucaja srca?
2.1.6. 2a) 15.5 Iz zapisa sa trakice odredi put i vrijeme
107


postignuća:
2.1.1. Iskazati oznake za put / vrijeme 1. Spoji mjernu jedinicu s njezinom oznakom
2.1.2. Nabrojati mjerne jedinice za put/vrijeme 2. Spoji fizičku veličinu s njezinom oznakom
2.1.4. Opisati vremenski interval 3. Izračunaj koliko je trajao film, ako je počeo u 17
2.1.5. Mjeriti kratke vremenske intervale sati , a završio u 18sati i 45 min?
2.1.6. Zaključiti o putu i vremenu iz zapisa 4. Odredi vremenski interval između dvaju otkucaja
gibanja sa trakice srca.
5. Odredi s trakice put i vrijeme


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, zaporni sat, različiti Povijest -

metoda crtanja, prezentiranje, individualni satovi, trakice, e/m mjerenje
metoda pisanja, raspravljanje, , rad u tipkalo vremena,
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, Geografija –
radova, metoda ispitivanje, grupni rad prirodne pojave,
grafičkih radova, promatranje, udaljenost među
usmjerena rasprava, vrednovanje gradovima,
diskusija, interaktivno zapažanje, mjerenje, Biologija –
izvođenje pokusa, skupljanje podataka, biološki sat,
učeničko analiza podataka, Matematika
izlaganje
108
Planirate putovanje…Dogovarate susret s nekim… Učenici zaključuju da bi bilo dobro znati koliko je
O čemu morate razmisliti? to daleko i koliko treba vremena da tamo
Potaknuti diskusiju: stignemo…
Što je to vrijeme? Zašto su ljudi imali i još uvijek Podsjećaju se na gradivo iz povijesti, geografije,
imaju potrebu mjerenja vremena? Da li poznajete navode primjere različitih satova i mjerne jedinice
neke instrumente za mjerenje vremena u prošlosti i sada? za vrijeme.
Koje mjerne jedinice koristimo za vrijeme?
Otvoriti problem: Navode primjere trajanja nekih radnji u

Što to znači da nešto traje? Kako ćemo saznati koliko je svakodnevnom životu.
nešto trajalo? Možemo li procijeniti koliko je nešto trajalo?
Imamo li osjećaj trajanja nečega? Što je to biološki sat? Znaju odrediti koliko je vremena prošlo dok su bili
Uvodi pojam vremenskog intervala u školi, koliko traje put do škole …
Kako izračunati koliko je nešto trajalo? Kako zapisati
jednostavnije vremenski razmak u kojem se neki događaj
zbio?
Kako ćemo izmjeriti vrijeme između dva otkucaja srca?
Pokušavaju odrediti pomoću zapornog sata ili
štoperice na mobitelu. Izvode mjerenja, uočavaju
poteškoće u mjerenju tako kratkog procesa,
raspravljaju o mogućem rješenju problema, dolaze
na ideju mjerenja većeg broja otkucaja. Izvode
mjerenja, zapisuju rezultate.
Prikazuje drugi način mjerenja kratkih vremenskih intervala Računaju vrijeme između dva udarca batića, vuku
pomoću elektromagnetskog tipkala. Objašnjava kako radi traku ispod tipkala, određuju koliko to dugo trajalo.
tipkalo.
Podsjećaju se na gradivo 7. razreda, zapisuju
U drugom djelu sata se vračamo na pojam puta. Kako i čim definiciju, oznake, mjerne jedinice.
ga možemo mjeriti? Koje mjerne jedinice koristimo? Crtaju, na primjerima shvaćaju razliku, vježbaju
Kroz razgovor uvodimo pojam pomaka, na primjerima prepoznavanje/računanje puta i pomaka na
objašnjavamo razliku. jednostavnima primjerima.
Vračamo se trakicama. Dok su povlačili trakicu kroz tipkalo Shvaćaju da trebaju izmjeriti ravnalom udaljenost
zapravo su pribilježili i put koji prošla ruka. od prve do zadnje točkice. Izvode mjerenja,
zapisuju rezultate.
Ponoviti ključne pojmove. Ispituju jedni druge u paru ili u grupi.

RB, str.37-38, zad.3-6, udž., str.68., zad.2a) / plakat „ Instrumenti za mjerenje vremena“, projekt „ Procjena kratkih
vremenskih intervala“, prezentacija „ Što je to biološki sat? “, projekt „ Komu ne odgovara škola ujutro?“ , referat „
Relativnost prostora, vremena i gibanja“
109
VRIJEME
Oznaka: t
Mjerne jedinice: sekunda (s), minuta (min), sat (h), dan (d), mjesec (mj.) i godina (god.).
1h = 60 min = 3600 s
1s = 1/3600 h
Vremenski interval : ∆t = t 2 − t1
PUT
Oznaka: s
Mjerne jedinice: metar (m), kilometar (km), decimetar (dm), centimetar (cm)…
1km = 1000 m
1m = 1/1000 km

www.edukacija.net,
110
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Gibanje i brzina
Cilj nastavne jedinice: usporediti/ odrediti brzinu gibanja
Ključni pojmovi: brzina, srednja brzina, m/s
Obrazovna :
2.2.1. Navesti mjernu jedinicu i oznaku za brzinu
2.2.2. Usporediti (pretvoriti ) mjerne jedinice za brzinu
2.2.3. Opisati / Izračunati brzinu tijela kao količnik prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo prešlo
taj put
2.2.4. Opisati / Izračunati srednju brzinu kao količnik ukupnog prijeđenog puta i vremena potrebnog da se
taj put prijeđe neovisno o tome kolikim brzinama smo se gibali na dijelovima puta
2.2.5. Objasniti što znači da je neko tijelo brže od drugoga
• razvijati sposobnost uočavanja i analiziranja pojava

• primjenjivati spoznaje fizike u svakodnevnom životu,
• razvijati sposobnost mjerenja i logičkog zaključivanja

• razvijati preciznost pri mjerenju te urednost pri bilježenju podataka
111

№
2.2.1. 11,12
2.2.2. 14.1-14.8
2.2.3. 13,15,16,17 2(b)
2.2.4. 18,19,20 1 14.9-14.15,14.17-
14.19
2.2.5. 7,8,14


postignuća:
2.2.1. Navesti mjernu jedinicu i oznaku za brzinu 1. Poveži mjerne jedinice i fizičke veličine s njihovima
oznakama
2.2.2. Usporediti (pretvoriti ) mjerne jedinice za
brzinu 2. Pretvori mjerne jedinice za brzinu koristeći kraći
način
2.2.3. Opisati/Izračunati brzinu tijela kao količnik 3. Riješi zadatak koristeći riješeni primjer
prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo
prešlo taj put 4. Dominik pretrči 100m za 12s, a Franjo - 100m za 14s.
Tko je brži? Objasni.
2.2.5. Objasniti što znači da je neko tijelo brže od
drugoga

112

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, film, prozirnice TZK – trčanje

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, na 100m,
metoda pisanja, raspravljanje, rad u Tehnička
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, kultura –
radova, metoda ispitivanje, grupni rad brzina u
grafičkih radova, promatranje, prometu,
usmjerena rasprava, vrednovanje Biologija –
diskusija, interaktivno zapažanje, mjerenje, brzine
izvođenje pokusa, skupljanje podataka, životinja,
izlaganje
Otvoriti problem:
Kada se vozite u autobusu mirujete li ili se gibate? Raspravljaju, definiraju gibanje i mirovanje
Rješavaju zad.1-5 (RB, str.32)
Kako možemo opisati gibanje? Što znači „ spor kao
puž“ i „ brz kao metak“? Prepoznaju brzinu tijela
Koliko velika može biti brzina tijela, a koliko mala? Raspravljaju, navode primjere
Tko je najbrži u razredu? Kako znamo? Što trebamo Zapisuju svoje ideje, iznose, raspravljaju, definiraju brzinu
mjeriti da to provjerimo? kao količnik prijeđenog puta i vremena potrebnog za taj put,
RB (zad.7-10) iz izraza dobivaju mjernu jedinicu za brzinu (m/s), rješavaju
zad.7-10 (RB, str.33)
Hoćemo li pri uspoređivanju brzina, na primjer Uočavaju potrebu za većom i manjom mjernom jedinicom,
puža i autobusa, koristiti iste mjerne jedinice? vježbaju pretvaranje mjernih jedinica, zad. 16 (RB,str.34),
zad.14.1-14.4 (ZZ,str.43)
113
Kada se vozite tramvajem u gradu, putujete u školu,

letite avionom, plivate – možete li reći kakva je bila Diskutiraju
vaša brzina tokom puta?
Uvodimo pojam srednje brzine Zapisuju, rješavaju zad. 18,20 (RB,str.35)

Ponoviti ključne pojmove Zad.4,6,11,13,19 (RB, str.32-35)

Udž.,str.68, zad.1,2 , ZZ, zad.14.5-14.15 / Odrediti brzinu kućnog ljubimca, brzinu otapanja šumeće
tablete, brzinu tipkanja SMS-poruke, pripremiti prezentacije: „ Brzina i promet“, „ Brzina u sportu“, „
Brzina u prirodi “, „ Brzina u svemiru“.
114
GIBANJE
BRZINA PUT VRIJEME

v s t
m/s, km/h m, km .... s, h .....
𝑠
𝑣=
𝑡
1000 m 1/1000 km
36 km/h = 36 -------- = 10 m/s 20 m/s = ------------ = 72 km/h
3600 s 1/3600 h

www.edukacija.net,
115
116
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Jednoliko i nejednoliko pravocrtno gibanje
Cilj nastavne jedinice: razlikovati jednoliko i nejednoliko gibanje
Ključni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednoliko gibanje, stalna brzina
Obrazovna :
2.3.1. Iskazati riječima što se događa s brzinom tijela koje se giba jednoliko pravocrtno
2.3.2. Opisati jednoliko i nejednoliko gibanje
2.3.3. Navesti primjere za jednoliko i nejednoliko gibanje
2.3.4. Razlikovati jednoliko i nejednoliko gibanje iz zapisa sa trake ili tablice
• razvijati samostalnost u radu

• razvijati sposobnost analiziranja podataka
• razvijati logičko mišljenje

• razvijati preciznost pri mjerenju podataka te urednost pri njihovom bilježenju

2.3.1. Što se događa s brzinom tijela koje se giba
jednoliko pravocrtno?
2.3.2. 1,2 Opiši jednoliko i nejednoliko gibanje
2.3.3. 1
2.3.4. 2 15.5,15,7
117


postignuća:
2.3.2. Opisati jednoliko i nejednoliko gibanje 1. Dopuni rečenice:

a) auto koji vozi na ravnom dijelu autoputa stalnom
2.3.3. Navesti primjere za jednoliko i nejednoliko brzinom giba se _______________
gibanje b) auto koji vozi po gradu giba se _____________
2.3.4. Razlikovati jednoliko i nejednoliko gibanje 2. Navedi primjer za jednoliko i nejednoliko gibanje
iz zapisa sa trake
3. Zaokruži trakicu na kojoj „snimljeno“ jednoliko
gibanje

metodički

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, elektromagnetsko Matematika

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, tipkalo, trakice
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u
praktičnih radova, ispitivanje, parovima,
118
Otvara raspravu
Opišite gibanje automobila od Zagreba do Zapisuju, čitaju .
Varaždina. Raspravljaju o rezultatima mjerenja prikazanim u tablici.
Gibanje također možemo opisati analizirajući a) Uočavaju da je auto jednaku udaljenost između stupića
podatke iz tablice i b) zapis „snimljenog“ gibanja sa prelazio za isto vrijeme. Računaju brzine na svakom dijelu
vrpce. puta i na cijelom putu. Uočavaju, auto se gibao jednakom
(sl.15.1, udž.,str.70, prozirnica s tablicama ) brzinom stalno u istom smjeru.
Kažemo da se auto giba stalnom brzinom jer se ne Nastavljaju s analizom druge tablice, uočavaju da je autu za
mijenja ni iznos ni smjer brzine jednak put trebalo različito vrijeme. Brzina je također
Definiramo jednoliko gibanje različita na dijelovima puta. Računaju srednju brzinu.
Možemo li ipak izračunati brzinu na cijelom putu?

Definiramo nejednoliko gibanje Rješavaju zad. 5-8 (RB, str.38), opisuju gibanje na trakama.
Prepoznaju jednoliko i nejednoliko gibanje. Određuju
Predložiti opisati gibanje ruke snimljeno brzine tijela.
elektromagnetskim tipkalom.
Kontrolirati rad učenika, pomagati po potrebi Iznose zaključke.
Predložiti navesti primjere jednolikog i Navode primjere, komentiraju
nejednolikog gibanja
Ponoviti i utvrditi ključne pojmove, zajedničko Sudjeluju u ponavljanju i analizi rada
analizirati rezultata rada

Udž-, str.72, zad.1,2, ZZ 15.1-15.5, 15.7
119
GIBANJE
JEDNOLIKO NEJEDNOLIKO
brzina v se ne mijenja brzina v se mijenja nejednoliko

(ni iznos ni smjer)
brzina stalna

120
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Jednoliko i nejednoliko pravocrtno gibanje/ Grafički prikaz jednolikog
gibanja
Cilj nastavne jedinice: grafički prikazati jednoliko gibanje
Ključni pojmovi: stalna brzina, jednoliko gibanje
Obrazovna :
2.3.5. Prepoznati / Objasniti proporcionalnost puta i vremena pri jednolikom gibanju

2.3.6. Opisati s-t / v-t graf jednolikog gibanja
2.3.7. Crtati s-t / v-t graf jednolikog gibanja
2.3.8. Analizirati gibanje dano grafičkom prikazom ( s-t i v-t dijagram )
2.3.9. Povezati nagib pravca u s-t grafu s brzinom
2.3.10. Praktičnim radom izračunati srednju brzinu gibanja
• primjenjivati ranije stečena znanja

• razvijati sposobnost povezivanja i logičkog zaključivanja, a također analiziranja
• razvijati sposobnost grafičkog predočavanja mjernih podataka i njihovog očitavanja
• razvijati sistematičnost u radu

• razvijati komunikativnost

2.3.5. Auto se giba jednoliko brzinom
60km/h. Koliki će put proći za 2h, 5h?
2.3.6. Kako označujemo koordinatne osi? Što
prikazuju koordinate točaka na
s-t, v-t grafu? Kako izgleda s-t,v-t graf
2.3.7. 11(c), 11(d) 15.9-15.11,15.15,15.16
2.3.8. 15.6,15.8,15.17,15.18
2.3.9. 15.14
2.3.10. Odredite srednju brzinu hodanja,
trčanja…
121


postignuća:
2.3.6. Opisati s-t / v-t graf jednolikog gibanja 1. Iz predloženih grafova odaberi v-t graf itd.
2.3.7. Crtati s-t / v-t graf jednolikog gibanja 2. Nacrtaj s-t graf koristeći podatke iz tablice
2.3.8. Analizirati gibanje dano grafičkom 3. Pogledaj s-t graf i odgovori na pitanja: a) koliko
prikazom dugo se gibalo tijelo? b) koliki put prošlo?
( s-t i v-t dijagram )
4. Pogledaj v-t graf i odgovori na pitanje: c) kojom
2.3.10. Praktičnim radom izračunati srednju brzinom se giba tijelo?
brzinu gibanja
5. Odredi srednju brzinu svog hoda.


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, Matematika –

metoda crtanja, raspravljanje, individualni, linearna
metoda pisanja, metoda demonstriranje, rad u funkcija
122
Podsjetiti na ranije stečeno znanje iz matematike o

prikazivanju podataka pomoću grafa, načinu određivanja Sudjeluju u ponavljanju.
točaka i njihovom predočavanje u koordinatnom
sustavu
Osvrtom na prethodni sat ponoviti jednoliko gibanje. Uočavaju da su put i vrijeme proporcionalne, koliko se
Predložiti učenicima proanalizirati podatke iz tablice i puta poveća vrijeme, toliko se puta poveća put.
zaključiti o odnosu puta i vremena.
Naglasiti važnost i prednost grafičkog prikaza podataka,

jer s pomoću grafa možemo zaključiti o podatcima koji
nisu u tablici.
Nacrtati koordinatni sustav, označiti fizičke veličine na Crtaju s-t graf, uočavaju kosi pravac koji prolazi
osi, naglasiti prisutnost mjerne jedinice pokraj fizičke ishodištem koordinatnog sustava.
veličine.
Predložiti da samostalno nacrtaju grafikon brzine Crtaju grafikon brzine (v-t graf), uočavaju pravac koji
koristeći podatke iz iste tablice. paralelan s osi vremena. (Stalna veličina paralelna osi
x)
Predložiti grafički opisati gibanje ruke snimljeno
elektromagnetskim tipkalom. Analiziraju, rješavaju RB, zad.11 (str.39-40)
Kontrolirati rad učenika, pomagati po potrebi
Predložiti proanalizirati zad.15.14 (ZZ,str.49) gdje na

grafu prikazano gibanje dva automobila i usporediti Analiziraju, predlažu odgovore, povezuju veći nagib
njihove brzine. pravca (grafa) s većom brzinom.
Ponoviti i utvrditi ključne pojmove, zajedničko

analizirati rezultata rada Ponavljaju, rješavaju zad. 15.6-15.8 (ZZ, str.48)

Praktičnim radom izračunati srednju brzinu gibanja/ ZZ 15.9-15.13
123
Grafički prikaz jednolikog gibanja

a) grafikon puta ( s - t graf) b) grafikon brzine ( v - t graf)
s/m v/ (m/s)
t /s t /s
v = konst
124
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Promjena brzine i akceleracija
Cilj nastavne jedinice: spoznati pojam akceleracije
Ključni pojmovi: akceleracija, metar u sekundi na kvadrat, m/s2
Obrazovna :
2.4.1. Opisati akceleraciju ( ubrzanje ) kao količnik promjene brzine i vremenskog intervala u kojem se ta
promjena događa
2.4.2. Izreći oznaku / mjernu jedinicu za akceleraciju
2.4.3. Odrediti / Usporediti promjenu brzine u vremenskom razmaku
2.4.4. Objasniti pozitivnu / negativnu /nultu akceleraciju
2.4.5. Primijeniti izraz za akceleraciju pri rješavanju zadataka
• razvijati sposobnost analize

• razvijati vještinu koncentracije
• razvijati sposobnost rješavanja numeričkih zadataka
• razvijati pozitivan odnos prema timskom radu

• usvajati znanstveni način izražavanja

№
2.4.1. 8
2.4.2. Izreci oznaku / mjernu jedinicu za
akceleraciju
2.4.3. 6,7 2 16.8
2.4.4. 3 16.1-16.3
2.4.5. 9 4(a) 16.4-16.7
125


postignuća:
2.4.2. Izreći oznaku / mjernu jedinicu za 1. Poveži mjerne jedinice i fizičke veličine s
akceleraciju njihovima oznakama
2.4.3. Odrediti / Usporediti promjenu brzine u
vremenskom razmaku 2. Voziš bicikl ili rolaš. Kada povećavaš, a kada
2.4.4. Objasniti pozitivnu / negativnu /nultu smanjuješ svoju brzinu? Ili zad.6-7 (RB, str.41,42)
akceleraciju
2.4.5. Primijeniti izraz za akceleraciju pri 3. Poveži crtom pozitivnu / negativnu /nultu
rješavanju zadataka akceleraciju i povećava se /smanjuje se/ostaje ista
brzina.
4. Riješi zadatak koristeći riješeni primjer


rada*: i pomagala:

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, Tehnička
metoda pisanja, raspravljanje, rad u kultura-promet
izlaganje
126
Otvoriti problem
Vozeći gradom primjećujete kamion i sportski Raspravljaju, uočavaju različitu promjenu brzine kod
automobil. Hoće li istovremeno proći prvih 100 kamiona i kod auta
metara? Navode ubrzanje automobila.
Kada kupujemo novi auto na što obraćamo pažnju?
Kako proizvođači reklamiraju automobile? Koji Samostalno rade zad.1-6 (RB, str.41)
podatak navode? Raspravljaju
Definiraju akceleraciju kao promjenu brzine u nekom
određenom vremenskom intervalu
Uvesti oznaku za akceleraciju, matematički izraz,
predložiti izvesti mjernu jedinicu za akceleraciju Samostalno rade zad.1-9 (RB,str.43-44), rješavajući
koristeći formulu. zad.2.55 (ZZ) uočavaju pozitivnu i negativnu akceleraciju,
povezuju to s ubrzanjem i usporavanjem tijela, analiziraju
rješenja
Ponoviti ključne pojmovi, utvrditi gradivo Ponavljaju, rješavaju
odgovaranjem na pitanja1-3 (udž.,str.79) i RB 7-9
127

ZZ 16.1-16.8
AKCELERACIJA
a, m/s2
∆𝑣
𝑎=
∆𝑡
a pozitivna a=0 a negativna
tijelo ubrzava miruje ili se giba jednoliko tijelo usporava

128
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Jednoliko ubrzano gibanje
Cilj nastavne jedinice: spoznati jednoliko ubrzano gibanje
Ključni pojmovi: stalna akceleracija
Obrazovna :
2.5.1. Zaključiti iz podataka sa vrpce ili tablice o jednoliko ubrzanom gibanju
2.5.2. Opisati jednoliko ubrzano gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom
2.5.3. Nacrtati graf ovisnosti brzine o vremenu
2.5.4. Nacrtati graf ovisnosti akceleracije o vremenu
• razvijati sposobnost promatranja, bilježenja i opisivanja

• razvijati sposobnost grafičkog predočavanja mjernih podataka
• razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja
• razvijati urednost pri bilježenju podataka

• razvijati osjećaj odgovornosti za napravljeni rad

№
2.5.1. 1 tablica, str.76
2.5.2. 3
2.5.3. 2(a), 4(a) 4(a) 17.1,17.2,17.10
2.5.4. 2(b), 4(b) 4(b) 17.1,17.2
129


postignuća:
2.5.2. Opisati jednoliko ubrzano gibanje kao 1. Kod jednoliko ubrzanog gibanja akceleracija
gibanje sa stalnom akceleracijom raste/ostaje ista/se smanjuje (zaokruži točan
odgovor)
2.5.3. Nacrtati graf ovisnosti brzine o vremenu
2. Prema podatcima iz tablice nacrtaj v-t graf
(ZZ,17.10)


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, Matematika

metoda crtanja, prezentiranje, individualni,
metoda pisanja, raspravljanje, rad u
izlaganje
130
Pokrenuti raspravu
Sanjkajući se niz brijeg, kako se gibamo? Zapisuju svoje pretpostavke, raspravljaju
Jednoliko ili nejednoliko? Što se dešava s brzinom
tijela? A s akceleracijom?
Možemo li smodelirati sličnu situaciju i provjeriti Predlažu rješenja, pokus
pretpostavke?
Izvodi pokus u kojem gibanje kolica niz kosinu

snima elektromagnetskim tipkalom.
Dijeli trakice sa „snimljenim“ gibanjem kolica ili
Analiziraju trakice ( ili tablicu), računaju srednje brzine i
predlaže analizu trakica iz ZZ (zad.17.3-17.5(a,b,c))
akceleraciju u svakom intervalu, komentiraju rezultate,
u grupnim radu
uspoređuju sa svojima pretpostavkama.
…Ili predlaže odrediti akceleraciju automobila iz
Analiziraju tablicu
podataka u RB (zad.1, str.43)
Uočavaju rast brzine i stalnu akceleraciju, definiraju
jednoliko ubrzano gibanje tijela.
Predlaže grafički prikazati jednoliko ubrzano
gibanje grafikonom brzine i grafikonom ubrzanja
Rješavaju zadatak, crtaju, raspravljaju
rješavajući zad.2 (RB,str.43) ili nastavljajući
odgovarati na pitanja iz ZZ (zad.17.3-17.5)
Ponoviti i utvrditi znanje o jednoliko ubrzanom

gibanju Ponavljaju, rješavaju zad.4,8 (RB, str.44-45), provjeravaju
rješenja

Nacrtati i proanalizirati a-t i v-t graf iz zad.17.10 (ZZ, str.56) / ZZ, zad.17.1,17,2
131
Jednoliko ubrzano gibanje
- gibanje tijela stalnom akceleracijom, a = konst
v / (m/s) a/ (m/s2)
t /s t /s
brzina se jednoliko povećava akceleracija je stalna

132
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Jednoliko ubrzano gibanje / Grafički prikaz jednoliko ubrzanog gibanja
Cilj nastavne jedinice: produbiti znanje o jednoliko ubrzanom gibanju
Ključni pojmovi: akceleracija
Obrazovna :
2.5.5. Opisati gibanje tijela iz zadanog grafa
2.5.6. Analizirati gibanje iz zadanih grafova
• razvijati sposobnost grafičkog predočavanja mjernih podataka

• razvijati sposobnost očitavanja podataka iz grafa
• razvijati sposobnosti analize i sinteze

• promicati vrijednosti rada

2.5.5. 17.9(a),17.10,17.11
2.5.6. 9,10,11 17.3-17.6, 17.9(b,c)
133


postignuća:
2.5.5. Opisati gibanje tijela iz zadanog grafa 1. Poveži graf s pripadajućim opisom gibanja tijela
2.5.6. Analizirati gibanje iz zadanih grafova 2. Riješi zad.11(a,b,c) , RB, str.47

Tip nastavnog sata: Vježbanje

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, Matematika

metoda crtanja, raspravljanje, individualni,
134
Ponoviti osnovno o jednoliko ubrzanom gibanju,

brzini, akceleraciji, grafikon brzine i akceleracije.
Rješavaju zadatke samostalno ili u paru iz RB 6-13 (str.44-
48) i ZZ 17.6-17.8,17,9-17.11,17.17
Promatra učenike, kontrolira rad, po potrebi pomaže.

Provjeravaju rješenja, analiziraju rad
Ponoviti i utvrditi pojam jednoliko ubrzanog gibanja i Ponavljaju
grafičko opisivanje istog
Zad.17.14,17.5 (ZZ, str.54)
135
Grafički prikaz jednoliko ubrzanog gibanja
v/(m/s)
a/(m/s2)
t/s t/s

136
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Jednoliko ubrzano gibanje / Slobodni pad
Cilj nastavne jedinice: objasniti slobodni pad kao jednoliko ubrzano gibanje akceleracijom 9.81
m/s2
(10 m/s2)
Ključni pojmovi: slobodni pad, akceleracija slobodnog pada
Obrazovna :
2.5.7. Opisati/Objasniti slobodni pad kao jednoliko ubrzano gibanje
2.5.8. Izreći oznaku i iznos akceleracije slobodnog pada
2.5.9. Razlikovati slobodni pad tijela u zraku i u vakuumu
2.5.10. Zaključiti da za sva tijela u vakuumu ( ili uz zanemariv otpor zraka ) akceleracija slobodnog pada
jednaka neovisno o masi

• razvijati argumentiranje zaključaka

• razvijati znatiželju
• razvijati pravilno stajalište prema istraživanju

2.5.7. 14, RB18 (1,2) 17.28
2.5.8. Izreci oznaku i iznos akceleracije slobodnog pada
2.5.9. 17.20,17.21
2.5.10. 17.18,17.19
137


postignuća:
2.5.7. Opisati slobodni pad kao jednoliko ubrzano 1. zad.14 (RB, str.42)
gibanje
2.5.8. Izreći oznaku i iznos akceleracije 2. Poveži crtom akceleraciju slobodnog pada s
slobodnog pada iznosom


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, list papira, kuglice Geografija –

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, različitih masa građa Zemlji,
metoda pisanja, raspravljanje, rad u Astronomija –
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, Sunčev sustav
izlaganje
138
Otvara problem
Padaju li teška tijela jednako kao i lagana tijela ? Diskutiraju, iznose pretpostavke
Ako istodobno ispustimo iz ruke s iste visine dvije

kuglice različitih masa, koja će kuglica dodirnuti Uočavaju da kuglice istodobno dodiruju pod, tumače
pod prva? rezultat
Izvodi pokus s puštanjem kuglica
Raspravljaju
Hoće li onda list papira i jedna od kuglica (iste Tumače rezultat pokusa, dolaze do zaključka što postoji
mase kao list papira) puštene s iste visine otpor zraka, tijela ne padaju istodobno
istodobno pasti na pod?
Izvodi pokus s listom papira i kuglicom Opisuju gibanje, definiraju slobodni pad kao jednoliko
ubrzano gibanje tijela pod utjecajem sile teže
Kakva gibanja izvode tijela iz pokusa? Koja sila
uzrok pada bilo kojeg tijela? Zapisuju
Podsjeća na gradivo 7. razreda ( težina, sila teža,

veza mase i težine) Opisuju kako možemo izmjeriti („snimiti“ gibanje pomoću
elektromagnetskog tipkala)
Možemo li izmjeriti akceleraciju slobodnog pada? Diskutiraju o vrijednostima ubrzanja sile teže na Zemlji (uz
tablicu, str.79, udž.) i u svemiru.
Da li svugdje ista? Na Zemlji? U svemiru?
Raspravljaju .
Pokazati kratki film s pokusom na Mjesecu
(slobodni pad čekića i pera na Mjesecu), pokus s
uporabom Newtonove cijevi.
Ponoviti ključne pojmove, riješiti zad.17.18-17.22

Ponavljaju, rješavaju
(ZZ, str.59-60)
Čitaju zanimljivost (udž.,str.80)

pokus (Newtonova cijev), snimanje gibanja utega pomoću elektromagnetskog tipkala, prezentacija
„ Uloga Galileo Galileja u fizici“, „ Padobrani“
139
Slobodni pad
- jednoliko ubrzano gibanje
Uzrok - sila teže
Akceleracija slobodnog pada (ubrzanje sile teže) : a = g = 9.81 m/s2 ≈10 m/s2

140
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Sila i gibanje
Cilj nastavne jedinice: povezati gibanje i silu
Ključni pojmovi: masa, sila, akceleracija
Obrazovna :
2.6.1. Zaključiti za isto tijelo akceleracija je to veća što je sila veća (akceleracija je proporcionalna sili )
2.6.2. Zaključiti uz jednaku silu akceleracija je to manja što je masa veća
2.6.3. Iskazati II. Newtonov zakon - temeljni zakon gibanja ( riječima i formulom )
2.6.4. Objasniti da vrsta gibanja ovisi o rezultanti svih sila na tijelo
2.6.5. Primijeniti II. Newtonov zakon pri rješavanju zadataka
2.6.6. Primijeniti II. Newtonov zakon pri rješavanju zadataka na slobodni pad

• razvijati samostalno zaključivanje i logičko mišljenje
• razvijati sposobnost rješavanja problemskih zadataka
• usvajati znanstveni način izražavanja

• razvijati osjećaj odgovornosti za napravljeni ra
Obrazovna Radna Udžbeni Zbirka Ostalo

postignuća bilježnica, k№ zadataka, №
№
2.6.1. 5,6 18.14
2.6.2. 7,9 18.3
2.6.3. Iskaži II. zakon Newtona
2.6.4. 12,13 18.6-18.12,18.19-18.21
2.6.5. 10,11,14, 3 18.1-18.5
2.6.6. 1,2
141


postignuća:
2.6.1. Zaključiti za isto tijelo akceleracija je to 1. Košarkašku loptu prvo gurneš manjom silom, a
veća što je sila veća (akceleracija je drugi put većom. U kojem će slučaju lopta dobiti veće
proporcionalna sili ) ubrzanje?
2.6.2. Zaključiti uz jednaku silu akceleracija je to 2. Košarkašku loptu i rukometnu gurneš otprilike
manja što je masa veća (akceleracija obrnuto istom silom. Koja će lopta dobiti manje ubrzanje?
proporcionalna masi tijela ) 3. Zaokruži formulu temeljnog zakona gibanja
2.6.3. Iskazati II. zakon Newtona - temeljni
zakon gibanja ( riječima i formulom ) 4. Riješi zadatak koristeći primjer
2.6.5. Primijeniti II. Newtonov zakon pri
rješavanju zadataka


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, frontalni, kolica, Matematika –

metoda crtanja, prezentiranje, individualni elektromagnetsko proporcionalnos
metoda pisanja, raspravljanje, , rad u tipkalo, t i obrnuta
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, dinamometar proporcionalnos
radova, metoda ispitivanje, grupni rad t, Tehnička
grafičkih radova, promatranje, kultura –
usmjerena rasprava, vrednovanje promet, TZK –
diskusija, interaktivno zapažanje, mjerenje, sile u sportu
izlaganje
142
Otvoriti problem
Kako možemo utjecati na gibanje tijela? Kako se Raspravljaju, zaključuju da promjenu stanja tijela
giba loptica kada slobodno pada? Kako se giba (mirovanje, gibanje) uzrokuje sila
bilježnica koju smo gurnuli po stolu? Rješavaju zad.1-4 (RB, str.49)
Izvesti pokuse iz udžbenika ( str.81)
Promatraju, razmišljaju, zaključuju da je akceleracija tijela
je veća što je sila veća, i da je manja što je masa veća, to
jest akceleracija proporcionalna sili, a obrnuto
Ispisati matematički izraz II. zakona Newtona proporcionalna masi tijela
Je li moguće da na tijelo djeluje sila, ali ono ipak

miruje? Diskutiraju, navode primjeri, zaključuju da je to moguće
ako je ukupna sila (rezultanta) jednaka nuli
Je li moguća obrnuta situacija: ukupna sila jednaka

nuli, ali tijelo se giba? Nastavljaju raspravu, navode primjere, zaključuju da se
tijelo mora gibati jednoliko
Spominje I.Newtonov zakon Na primjerima 18.19-18.21 vježbaju razumijevanje zakona,
diskutiraju rješenja
Ponoviti i utvrditi ključne pojmove rješavanjem

zad.6-14 (RB, str.50-51) i odgovaranjem na pitanja Ponavljaju, rješavaju zadatke
1-2 (udž., str.82)
Zajedno analiziraju rješenja

ZZ 18.23-18.25 / ZZ 18.1-18.10
143
Sila i gibanje
F
a = ----- F = m a ( II. Newtonov zakon )
m

144
PRIPREMA ZA NASTAVU

Ključni pojmovi: svi ključni pojmovi cjeline
Obrazovna :
2.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline gibanje

2.7.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz gibanja
2.7.3. Provjeriti usvojenost gradiva rješavanjem različitih tipova zadataka
2.7.5. Procijeniti svoje znanje iz gibanja


Obrazovna Radna Udžbeni Zbirka Ostalo

postignuća bilježnic k№ zadataka, №
a
2.7.3. Odabrani zadatci iz svake teme, nešto složenije zadatci, ponavljanje zad.18.27-18.41
(str.69-70)
2.7.4. Prezentacije, plakati, referati,
projekti
145


postignuća:
2.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline Odabrati pitanja i zadatci iz svake teme, složiti
gibanje listić
2.7.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz
gibanja
2.7.3. Provjeriti usvojenost gradiva rješavanjem
različitih tipova zadataka
2.7.5. Procijeniti svoje znanje iz gibanja

146

rada*: i pomagala:

metoda crtanja, prezentiranje, individualni, TZK,
metoda pisanja, raspravljanje, rad u Biologija,
metoda praktičnih demonstriranje, parovima, Geografija,
radova, metoda ispitivanje, grupni rad Povijest,
grafičkih radova, promatranje, Tehnička
usmjerena rasprava, vrednovanje kultura
izlaganje
Postavljaju pitanja jedni drugima.
Procjenjuju vlastito znanje.
147

www.edukacija.net,
148
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Ispit znanja / Analiza ispita znanja
Cilj nastavne jedinice: : provjeriti / utvrditi znanje učenika/ analizirati i vrednovati znanje učenika
Obrazovna :
2.8.1. Ispitati stečeno znanje iz gibanja



Pitanja i zadatci iz tema 2.1-2.6
149


postignuća:
2.8.1. Ispitati stečeno znanje iz gibanja Pitanja i zadatci iz tema 2.1-2.6

Tip nastavnog sata: Provjera učeničkih postignuća / Analiza ispita

rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni,

metoda crtanja, raspravljanje, individualni,
150
Prvi sat:
Podijeliti ispite učenicima. Samostalan rad učenika
Drugi sat:
Podijeliti ispite učenicima.

Upoznati učenike s načinom bodovanja i vrednovanja ispita.
Učenici zapisuju zadatke u bilježnicu te ih ispravno
rješavaju. Sudjeluju u analizi
Analizirati ispit rješavanjem zadataka na ploči ili prikazom Raspravljaju koncepte

točnih odgovora, upozorava na najčešće pogreške, raspravlja
osnovne koncepte
Vrednovati postignuća učenika . Upisati ocjene
Prodiskutirati s učenicima što je bilo zanimljivo, koji način Iznose svoje mišljenje
rada više sviđa, ima li prigovora i prijedloga.
151

www.edukacija.net,
152
PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavna cjelina: Valovi

Nastavna tema / jedinica: Postanak i vrste valova
Cilj nastavne jedinice: upoznati nastanak i vrste valova
Ključni pojmovi: valno gibanje, longitudinalni val, transverzalni val
Obrazovna :
3.1.1. Razlikovati valno gibanje od gibanja tijela
3.1.2. Razlikovati i opisati vrste valova na opruzi i vodi
3.1.3. Objasniti prijenos energije valom
• razvijati sposobnost uočavanja, promatranja, bilježenja i opisivanja valnog gibanja

• razvijati sposobnost kreiranja pokusa i samostalnog zaključivanja


3.1.1. 2,3,4,5
3.1.2. 7,8,9,10,1 1,12 3 19.1-19.4
3.1.3. 6,13 2
153

1. RB, zad.3-5
3.1.1. Razlikovati valno gibanje od gibanja tijela
2. RB (zad.9,10,11,12), ZZ (zad.19.1-19.4)
3.1.2. Razlikovati i opisati vrste valova na opruzi i
vodi 3. RB, zad.13
3.1.3. Objasniti prijenos energije valom


Nastavne metode*: Postupci*: Oblici rada*: Nastavna sredstva i Korelacija:
pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, elastična opruga, Matematika,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u uteg, posuda s Geografija
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, vodom, letvica,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad grafoskop
metoda grafičkih promatranje,
154
Otvoriti problem
Nalazite u čamcu na moru. Pokraj vas prođe gliser

koji proizvede valove. Hoće li ti valovi doći do
obale, hoće li odnijeti vaš čamac do obale? Prisjećaju se svojih iskustava, navode slične primjere,
Navijači na stadionu također „stvaraju“ val. Kako zaključuju da se gibanjem vala ne prenosi tvar
se stvara val u ovom slučaju? Je li se netko giba?
Što prenosi val?
Definirati pojam valnog gibanja, vala, izvora vala,
ravnotežnog položaja, elastičnog sredstva
Izvesti pokus s oprugom, proizvesti longitudinalni i

Promatraju, crtaju, označavaju smjer širenja vala i smjer
transverzalni val
titranja sredstva (opruge)
Izvodi pokus
Demonstrira nastanak kružnog i ravnog vala na
vodi koristeći posudu s vodom i grafoskop Uočavaju razliku u obliku vala, crtaju, komentiraju
Rješavaju zad.7-13 (RB, str.52-53)
Ponavljaju ključne pojmove

(udž.,str.87, zad.1-3, ZZ, zad.19.1-19.4)
155
Postanak i vrste valova
Valovi
Transverzalni Longitudinalni
Oblik vala

156
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Opis vala
Cilj nastavne jedinice: spoznati veličine kojima opisujemo valove
Ključni pojmovi: valna duljina, frekvencija
Obrazovna :
3.2.1. Definirati kružni val, ravni val, izvor vala, valnu frontu, valnu zraku
3.2.2. Označiti na kružnom i ravnom valu izvor vala, valnu frontu, valnu zraku, valnu duljinu
3.2.3. Opisati karakteristike vala: amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju, period titranja
3.2.4. Iskazati oznake i mjerne jedinice za amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i period titranja
3.2.5. Prepoznati valove različitih amplituda, frekvencija i valnih duljina
• razvijati vještine, sposobnosti i navike promatranja i mjerenja na pojavama i pokusima

• razvijati misaone sposobnosti analize i sinteze, matematički formalizam


3.2.1. RB19(11,12),7,10
3.2.2. 8,9 2
3.2.3. 1,2,4,12,13 1
3.2.4. Iskaži oznake i mj. jedinice za amplitudu,
valnu duljinu, frekvenciju i period titranja
3.2.5. Označi val s većom/manjom amplitudom,
frekvencijom, valnom duljinom
157

1. RB19 (zad.11,12)
3.2.1. Nacrtati kružni val, ravni val, izvor vala
2. RB20 (zad.8,9,10)
3.2.2. Označiti na kružnom i ravnom valu izvor
vala, valnu frontu, valnu zraku 3. Dopuni rečenice riječima (amplituda, valna
3.2.3. Opisati karakteristike vala: amplitudu, duljina, frekvencija, period titranja)
valnu duljinu, frekvenciju, period titranja 4. Poveži fizičku veličinu s njezinom oznakom
3.2.4. Iskazati oznake i mjerne jedinice za
amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i period 5. Zaokruži val s većom/manjom amplitudom,
titranja frekvencijom, valnom duljinom
3.2.5. Prepoznati valove različitih amplituda,
frekvencija i valnih duljina


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, Matematika
metoda crtanja, raspravljanje, rad u
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad
158
Otvoriti problem
Zamislite, dolazi tsunami. Kako ćemo opisati taj Raspravljaju

val? Što bi vas zanimalo? Koji su veličine potrebne
za opis? Koristeći udžbenik, proučavaju zadane veličine, crtaju,
Dijeli učenike u nekoliko skupina. Svaka skupina prezentiraju rezultate
ima zadatak proučiti i prezentirati drugima jednu
od veličina za opis vala.
Rješavaju zad..1-5, 7-10, 12-13 (RB, str. 54-55)

Prezentacije „Cunami“, „Valovi potresa“
159
Opis vala
valna duljina amplituda period frekvencija

λ, [m] A, [m] T, [s] f, [Hz]

www.edukacija.net,
160
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Opis vala / Brzina vala
Cilj nastavne jedinice: povezati veličine kojima opisujemo valove
Ključni pojmovi: valna duljina, frekvencija, brzina vala
Obrazovna :
3.2.6. Odrediti na primjerima amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i period titranja
3.2.7. Iskazati brzinu širenja vala izrazom v=λ/T ili v=λ∙f
3.2.8. Primijeniti izraz za brzinu pri rješavanju zadataka
• razvijati matematički formalizam

• povezivati stečena znanja

• usvajati znanstveni način izražavanja, razvijati prirodoznanstvenu pismenost

3.2.6. 6,11,14,15 20.2-20.5,20.10,20.14(a)
3.2.7. Navedi izraz za brzinu širenja vala
3.2.8. 17,18 3 20.6-20.9,20.13
161

1. RB, zad.2,6
3.2.6. Odrediti na primjerima amplitudu, valnu
duljinu 2. Riješi zadatak koristeći riješeni primjer
3.2.8. Primijeniti izraz za brzinu pri rješavanju
zadataka

Tip nastavnog sata: Obrada / Vježbanje

pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, Matematika
162
Organizira kratko ponavljanje gradiva prethodnog Ponavljaju, rješavaju zad.6,11,14,15 (RB, str.54-55)
sata
Nastavlja s pitanjem: O čemu ovisi brzina širenja

valova?
Kako je odrediti? Možemo li tražiti brzinu kao Kako već znaju vrijeme jednog titraja (period) i
prijeđeni put u jedinici vremena? udaljenost koju val prevali tijekom jednog titraja (valna
duljina) dolaze do formule za brzinu vala
Rješavaju zad.17,18 (RB, str.56), zad.20.2-20.6

Kontrolira, po potrebi pomaže (ZZ,str.73-74)
Uspoređuju rezultate, raspravljaju, komentiraju

Zad.20.7-20.12 (ZZ,str.74-75)
163
Opis vala
valna duljina amplituda period frekvencija brzina

λ, [m] A, [m] T, [s] f, [Hz] v, [m/s]
T = t/n f = n/t ili
1 𝜆
𝑓= 𝑣= = 𝜆𝑓
𝑇 𝑇

www.edukacija.net,
164
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Odbijanje i lom valova
Cilj nastavne jedinice: spoznati odbijanje i lom valova
Ključni pojmovi: upadni kut, kut odbijanja, kut loma
Obrazovna :
3.3.1. Opisati odbijanje vala od prepreke
3.3.2. Razlikovati upadni kut i kut odbijanja
3.3.3. Razlikovati / Skicirati upadnu valnu zraku i odbijenu
3.3.4. Opisati / Objasniti lom valova na granici dvaju sredstava
3.3.5. Nacrtati lom vala na granici dvaju sredstava
• razvijati vještine, sposobnosti i navike promatranja i mjerenja na pojavama i pokusima

• razvijati misaone sposobnosti analize i sinteze, samostalno zaključivanje
• primjenjivati spoznaje fizike u svakodnevnom životu
• razvijati samostalnost u radu, upornost i preciznost pri mjerenju


3.3.1. 1,2,7,8
3.3.2. 6(b)
3.3.3. 5,6(a),9
3.3.4. 10,12-15 2,3 21.1-21.3
3.3.5. 11 1
165

1. zad.1-4 (RB, str.57)

3.3.1. Opisati odbijanje vala od prepreke
2. Označi na crtežu upadni kut i kut odbijanja
3.3.2. Razlikovati upadni kut i kut odbijanja
3. Dopuni crtež odbijenom valnom zrakom
3.3.3. Razlikovati / Skicirati upadnu valnu zraku
i odbijenu


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, posuda s vodom, Geografija,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u letvica, staklena Matematika
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, pločica, grafoskop
166
Otvoriti problem
Što se događa s morskim valom koji stigne na obalu? Prisjećaju se, pretpostavljaju, zapisuju
O čemu ovisi kamo će se odbiti?
Uvodi pojam upadnog i odbijanog (reflektiranog) vala
Izvodi pokus
U posudi s vodom stvara ravne valove koji prvo dolaze
na ravnu prepreku, a poslije na zakrenutu
Promatraju, uočavaju, crtaju
Uvodi pojam upadne i reflektirane valne zrake,
upadnog kuta i kuta odbijanja
Uočavaju da su ta dva kuta jednaka
Definira zakon odbijanja ( refleksije )valova
Što možemo zaključiti o valnoj duljini, brzini i

Raspravljaju, zapisuju zaključke kako pri odbijanju od
frekvenciji odbijenog vala?
ravne prepreke val ne mijenja ni brzinu, ni valnu duljinu,
ni frekvenciju, a mijenja smjer
Pogledati kratak film o cunamiju
Otvoriti problem
Zašto treba proučavati cunami? Što je to cunami?
Kako nastaje cunami? Komentiraju, odgovaraju na pitanja poslije promatranja
Kako se mijenjaju karakteristike vala ( frekvencija, filma, zapisuju pretpostavke
amplituda, valna duljina i brzina vala ) kada val prelazi
iz duboke u pliću vodu? Uvodi pojam granice sredstva
Možemo li provjeriti pokusom pretpostavke? Raspravljaju o modelu i mogućem rješenju, konstruiraju
Izvode pokus pokus
U posudi s vodom stvara valove koje prvo ravno
prelaze iz duboke u plitku vodu, a poslije pod nekim Promatraju, donose zaključke o brzini, valnoj duljini i
kutom frekvenciji vala pri prijelazu vala iz jednog sredstva u
Uvodi pojam upadne i lomljene valne zrake, upadnog drugo, crtaju
kuta i kuta loma
Naglašava stalnu frekvenciju pri prijelazu vala iz Rješavaju zad.10-15(RB, str.58)
jednog sredstva u drugo, jer je ona svojstvo izvora

Zad.21.1-21.3 (ZZ,str.77)
167

Zakon odbijanja (refleksije) valova
Pri odbijanju valova od prepreke kut odbijanja jednak je upadnom kutu.
Lom valova
Pri prijelazu iz dublje u pliću vodu val mijenja brzinu i valnu duljinu, a NE mijenja frekvenciju.

168
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Zvuk
Cilj nastavne jedinice: spoznati svojstva zvuka
Ključni pojmovi: izvor zvuka, brzina zvuka, zvuk kao longitudinalni val
Obrazovna :
3.4.1. Objasniti nastajanje zvuka

3.4.2. Objasniti širenje zvuka kao longitudinalnog vala
3.4.3. Opisati ton , šum, buku
3.4.4. Povezati brzinu zvuka s elastičnima svojstvima sredstva
3.4.5. Razlikovati zvuk, infrazvuk i ultrazvuk
3.4.6. Navesti primjere primjene ultrazvuka
• razvijati sposobnost za primjenu metoda i spoznaja fizike u svakodnevnom životu

• primjenjivati stečeno znanje o valovima
• razvijati logičko zaključivanje
• razvijati brigu i pažnju prema gluhim osobama, osobama koje imaju slabi sluh
• razvijati pravilan stav prema radu, sistematičnost, kulturu slušanja drugih

3.4.1. 2,3,4,5,12 1
3.4.2. 1 22.1
3.4.3. 7,8 2
3.4.4. 9,10 3 22.2-22.4,22.9,22.10-22.13
3.4.5. Što je zvuk, infrazvuk i ultrazvuk?
3.4.6. Navedi primjere primjene ultrazvuka
169

1-2. zad.1-4 (RB,str.59)

3.4.1. Objasniti nastajanje zvuka
3.4.2. Objasniti širenje zvuka kao longitudinalnog
vala 3. zad.7,8 (RB, str.59)
3.4.3. Opisati ton , šum, buku
4. Poveži naziv (zvuk, ultrazvuk, infrazvuk) s
3.4.5. Razlikovati zvuk, infrazvuk i ultrazvuk odgovarajućom frekvencijom
3.4.6. Navesti primjere primjene ultrazvuka 5. Navedi primjere primjene ultrazvuka


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, glazbeni instrumenti, Glazbena
metoda crtanja, raspravljanje, rad u glazbena viljuška, kultura -
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, glazbena linija instrumenti,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad Biologija – uho,
metoda grafičkih promatranje, glasnice,
radova, usmjerena vrednovanje Matematika
170
Otvoriti problem
Kako čujemo zvuk? Što je uzrok zvuka na violini, Raspravljaju, iznose pretpostavke
na klaviru?
Kako ljudi proizvode zvuk dok pričaju? Što su to Diskutiraju, rješavaju zad.1-6,12 (RB, str.59)
izvori zvuka?
Da li nas varaju redatelji znanstveno-fantastičnih Znaju da se val rasprostire elastičnim sredstvom, kroz
filmova dok gledamo neke svemirske ratove? prazan prostor zvuk se ne može rasprostirati
Kakva je razlika kad proizvedemo zvuk zatitrajući

žicu gitare i kada gužvamo papir? Prepoznat će ton i šum, navode primjere iz života
Definira ton, šum, buku Rješavaju zad.7,8 (RB, str.59)
Upozorava na štetnost buke za zdravlje
Kada zaroniš u moru i čuješ zvuk čamca misliš da

je čamac u blizini, a kada izroniš čuješ i vidiš
čamac daleko. Zbog čega?
Kako su Indijanci znali za dolazak neprijatelja ili
mogli pratiti kretanje velikih krda životinja?
Raspravljaju, pretpostavljaju, prisjećaju se
Kada je lakše nekog dozvati: po ljeti ili po zimi?
Je li bitno gdje se održava koncert da biste uživali u
glazbi?
Zašto se u nekima velikima crkvama lijepo čuje Rješavaju zad.9-11 (RB, str.59-60)
glas svećenika čak i ako ste daleko od njega?
Jeste li čuli jeku i gdje?
Prepoznat će odbijanje zvučnog vala od prepreke
Jeste li čuli za uređaj koji može rastjerati komarce,
muhe i čak sitne glodavce? Kako pozvati psa, a da
ne vičeš? Kroz razgovor uvodi pojam područja
čujnosti zvuka , definira infrazvuk i ultrazvuk Slušaju prezentaciju o ultrazvuke i njegovoj primjeni
Raspravljaju, ocjenjuju rad
Ponavljaju ključne pojmove odgovaranjem na pitanja

1-3(udž.,str.102)

prezentacija „ Buka i zdravlje “, prezentacija „ Akustika i arhitektura “
171
Zvuk
Nastajanje zvuka – titranje tijela u elastinom sredstvu
Zvuk – longitudinalni val frekvencije 20-20000Hz
Ultrazvuk
_______
20000 Hz
…..
Zvuk
.….
20 Hz
_______
Infrazvuk

www.edukacija.net,www.eduvizija.hr
172
PRIPREMA ZA NASTAVU

Obrazovna :
3.5.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline valovi
3.5.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz valova
3.5.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz valova pri rješavanju zadataka
3.5.5. Procijeniti svoje znanje iz valova



3.5.3. Odabrani zadatci iz svake teme, nešto složenije zadatci, ponavljanje zad.22.14-22.23 (str.82)
173

Odabrati pitanja i zadatci iz svake teme, složiti listić

3.5.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline
svjetlost

svjetlosti
3.5.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz svjetlosti


3.5.5. Procijeniti svoje znanje iz svjetlosti


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, Matematika,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u Tehnička
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, kultura,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad Geografija,
metoda grafičkih promatranje, Biologija,
radova, usmjerena vrednovanje Povijest, Kemija
174
Postavljaju pitanja jedne drugima.
Procjenjuju znanje
Organiziranje znanja
175
176
PRIPREMA ZA NASTAVU

Obrazovna :
3.6.1. Ispitati stečeno znanje iz valova



177


3.6.1. Ispitati stečeno znanje iz valova


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni,
178
Prvi sat:
Drugi sat:

osnovne koncepte
Prodiskutirati s učenicima što je bilo zanimljivo, koji način

rada više sviđa, ima li prigovora i prijedloga. Iznose svoje mišljenje

179
180
PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavna cjelina: Svjetlost

Nastavna tema / jedinica: Rasprostiranje svjetlosti
Cilj nastavne jedinice: objasniti i dokazati pravocrtno širenje svjetlosti
Ključni pojmovi: izvori svjetlosti, svjetlosna zraka, pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena, brzina
svjetlosti
Obrazovna :
4.1.1. Navesti izvore svjetlosti /Razvrstati izvore svjetlosti na primarne i sekundarne te prirodne i umjetne
izvore
4.1.2. Opisati / Pokazati širenje svjetlosti
4.1.3. Opisati / Objasniti / Skicirati nastanak sjene i polusjene
4.1.4. Opisati / Objasniti / Skicirati pomrčinu Sunca i Mjeseca
4.1.5. Izreći oznaku i iznos brzine svjetlosti

• razvijati interes za proučavanje fizikalnih pojava
• razvijati interes za astronomiju
• razvijati pravilno stajalište prema istraživanju


4.1.1. 1 23.2-23.5 Razvrstaj izvore svjetlosti ….
4.1.2. 1,2,4 2 23.6
4.1.3. 5,6,7 3 23.7-23.13
4.1.4. Opiši /Objasni /Skiciraj pomrčinu Sunca i Mjeseca
4.1.5. 9
181

1. Razvrstaj predložene izvore na primarne,

4.1.1. Navesti izvore svjetlosti /Razvrstati izvore sekundarne, prirodne i umjetne: Sunce, žarulja,
svjetlosti na primarne i sekundarne te prirodne i laser, krijesnica, Mjesec, baklja, zvijezda, svijeća,
umjetne izvore zrcalo, „mačje“oko.
4.1.2. Opisati širenje svjetlosti 2. Svjetlost se širi __________________ .
4.1.3. Opisati / Objasniti / Skicirati nastanak sjene 3. Prostor u koji ne dopire svjetlost izvora zove se
i polusjene ____.
4.1.4. Opisati pomrčinu Sunca i Mjeseca
4. Opiši kako nastaje pomrčina Mjeseca / Sunca.
4.1.5. Izreći oznaku i iznos brzine svjetlosti
5. Najveća moguća brzina u prirodi jest
_____________.
Ona iznosi ________________


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, puder (brašno), Geografija,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u gumena cijev, Astronomija,
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, svijeća, štapići, Biologija,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad stiropor, grafoskop, Povijest
metoda grafičkih promatranje, model Sunce-Zemlja-
radova, usmjerena vrednovanje Mjesec
182

Otvoriti problem
Je li tko vidio svjetlost? Zašto ne vidimo u mraku?
Možemo li vidjeti iza zida? Kako vidimo druga tijela? Raspravljaju, dolaze do zaključka da svjetlost ne
Koja nam tijela daju svjetlost? vidimo, nego predmet koji jest osvijetljen i mjesto
Nadopunjuje pojam izvora svjetlosti raspodjelom izvora otkud svjetlost dolazi, svjetlost mora stići do našeg
na primarne i sekundarne, prirodne i umjetne oka
Nabrajaju, prisjećaju se, navode primjere takvih
Da li ipak možemo vidjeti svjetlost? izvora
Predlaže pogledati sliku 23.2 iz udžbenika
Izvodi pokus sa džepnom svjetiljkom i talkom, ili laserom Diskutiraju
i kredom Uočavaju snopove svjetlosti ili zraku lasera , vide da
Dijeli savijene gumene cijevi i predlaže : kroz njih se svjetlost širi u pravcima (svjetlosne zrake)
pogledati upaljenu svijeću.
Uočavaju da mogu vidjeti plamen samo dok je cijev

ravna
Podijeliti komade stiropora i štapiće, pitati na koji način Zaključuju da štapići moraju biti na jednom pravcu
treba upiknuti 3 štapića u stiropor da ih vidimo kao jedan?
Konstrukcija modela
- Možemo li zaključiti kako se rasprostire svjetlost? Razmišljaju, zapisuju, čitaju bilješke
Provjera modela Rješavaju zad.1-3 (RB, str.61)
Zašto kada stavimo neki predmet između izvora svjetlosti
(džepne svjetiljke) i ploče, iza predmeta se stvara tamni Objašnjavaju, uočavaju da je riječ o sjeni
dio?
Uočavaju svjetliji dio, rješavaju zad.4-7 (RB,str.62)
Svjetiljku zamjenjuje svijećom, da li se vidi razlika ? Zaključuju da su sjena i polusjena posljedice
Daje pojam sjene i polusjene, obraća pažnju pravocrtnog širenja svjetlosti
na dimenzije izvora ( objašnjava pojam točkastog
izvora)
Ima li u prirodi pojava koje su također posljedice
Čitaju o pomrčinama u udžbeniku na str.106-107 (ili
pravocrtnog širenja svjetlosti?
po želji netko može pripremiti prezentaciju na ovu
temu) .
Otvoriti problem
Zašto za vrijeme oluje prvo vidimo munju, a zatim
Zapisuju pretpostavke, diskutiraju
čujemo grom?
Kako izmjeriti brzinu svjetlosti?
Prisjećaju se gradivo „Gibanje“, predlažu
Gledaju prezentaciju „ Metode mjerenja brzine
Piše brojčani iznos brzine svjetlosti u vakuumu
svjetlosti“, zapisuju bitne činjenice
Svjetlosna godina: mjerna jedinica za udaljenost ili
Raspravljaju, rješavaju zad.23.14 (ZZ, str.84)
vrijeme?
Zvuk mijenja svoju brzinu dok prolazi različita sredstva.
Vrijedi li to i za svjetlost? Iznose pretpostavke, raspravljaju
Ponavljaju ključne pojmove, odgovaraju na pitanja
1-4 (udž., str.108)
183

zad.23.15-23.20 (ZZ, str.84), pripremiti prezentacije na teme:
„ Pomrčina Mjeseca “, „ Pomrčina Sunca“, „ Mjesečeve mijene“, „ Životinje – izvori svjetlosti?“, „Svjetlost i
ekologija“, praktični rad „ Camera obscura“, „Sunčev sat“, projekt „ Ovisnost duljine sjene o udaljenosti od izvora“,
igrokaz „ Kazalište sjena“
Rasprostiranje svjetlosti
Izvori
primarni, sekundarni prirodni, umjetni
SVJETLOST se širi PRAVOCRTNO!
Posljedice pravocrtnog širenja svjetlosti: sjena, polusjena, pomrčina Mjeseca i Sunca,

Mjesečeve mijene, smjena dana i noći ……
Brzina svjetlosti u vakuumu: c ═ 300 000 km/s

184
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Odbijanje svjetlosti - ravno zrcalo
Cilj nastavne jedinice: spoznati zakon odbijanja (refleksije) svjetlosti i nastajanje slike u ravnom zrcalu
Ključni pojmovi: odbijanje svjetlosti (refleksija), ravno zrcalo, difuzno odbijanje
Obrazovna :
4.2.1.Opisati odbijanje svjetlosti od glatke ravne plohe ( zrcala )

4.2.2. Razlikovati / Računati upadni kut i kut odbijanja
4.2.3. Razlikovati / Skicirati / upadnu zraku i odbijenu zraku svjetlosti
4.2.4. Iskazati / Skicirati zakon odbijanja ili refleksije svjetlosti
4.2.5. Opisati / Skicirati difuzno odbijanje svjetlosti
4.2.6. Konstruirati / Opisati sliku u ravnom zrcalu
• razvijati sposobnost promatranja, uočavanja, logičkog zaključavanja

• primjenjivati ranije stečeno znanje
• razvijati pozitivan odnos prema radu u paru

• stjecati navike ispravne uporabe pribora u pokusu

postignuća bilježnica,№ № zadataka, №
4.2.1. Opiši odbijanje svjetlosti od
ravne plohe ( zrcala )
4.2.2. 1 24.1,24.6,24.8-24.10
4.2.3. 2,7,8
4.2.4. 3
4.2.5. 4
4.2.6. 10 1,2 24.2-24.5,24.12,24.14-24.16,24.20
185

1. ZZ, zad.24.2
4.2.1.Opisati odbijanje svjetlosti od ravne plohe
( zrcala ) 2. ZZ, zad.24.6, 24.8,24.9
4.2.2. Razlikovati / Računati upadni kut i kut
odbijanja 3. RB, zad.2
4.2.3. Razlikovati / Skicirati / upadnu zraku i
odbijenu zraku svjetlosti 4. ZZ, zad.24.7
4.2.4. Iskazati / Skicirati zakon odbijanja ili
refleksije svjetlosti 5. RB, zad.4
4.2.5. Opisati / Skicirati difuzno odbijanje 6. ZZ, zad.24.3-24.5, 24.14
svjetlosti
4.2.6. Konstruirati / Opisati sliku u ravnom zrcalu


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, svjetiljka, zrcala, TZK – tenis,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u loptice za ping-pong, odbojka, biljar,
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, lopta stolni tenis,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad košarka itd.
metoda grafičkih promatranje, Matematika-
radova, usmjerena vrednovanje osna simetrija
186
Otvoriti problem
Putujemo neosvijetljenom cestom, ali ipak vidimo Raspravljaju, pretpostavljaju, iznose svoja iskustva
prometne znakove i rub ceste. Zašto?
Kako ćemo se osigurati ako smo stali iz nekog razloga
uz rub ceste? Kako to da gledamo u jezero, a vidimo
oblake?
Kako znamo boju svojih očiju?
Nastavljaju s diskusijom, zaključuju da se svjetlost
odbija od površine predmeta
Izvesti pokus
Predlaže učeniku zauzeti takav položaj pri kojem on
Promatraju, opažaju, zaključuju
može uhvatiti loptu koju nastavnik baci u zid.
Nastavnik mijenja svoj položaj, hoće li učenik
mijenjati svoj da bi uhvatio loptu?
Postoji li kakva pravilnost?
Izvesti pokus
Usmjerava svjetlosnu zraku na zrcalo, mijenja upadni
kut. Promatraju, opažaju, zaključuju
Postoji li kakva pravilnost pri odbijanju svjetlosti? Definiraju (uz pomoć) upadni kut, upadnu zraku,
odbijenu zraku, kut odbijanja, zakon refleksije
Odbija li se svjetlost na isti način od neravnih
površina? Raspravljaju
Pokus s lopticama koji padaju na neravnu površinu
Uvodi pojam difuzne svjetlosti Promatraju, zaključuju
Usmjerava svjetlosnu zraku na zgužvanu Al-foliju.
Imate li problema s pravljenjem frizure? Gdje se
nalazi vaša slika? Kada dignemo desnu ruku, koja se Istražuju, pokušavaju pisati
ruka dignula u ogledalu? Možete li napisati svoje ime
gledajući u ogledalo?
Objasniti kako nastaje slika u ravnom zrcalu, uvesti
pojam prividne ili virtualne slike
Nastavlja s konstrukcijom i opisivanjem slike
predmeta u ravnom zrcalu
Crtaju, zapisuju
Napraviti pokus (udž., str.111)
Promatraju
Provjeriti jesu li učenici usvojili gradivo pitanjima
4-13 (RB,str.64-66)
Odgovaraju na pitanja iz RB , raspravljaju odgovore

ZZ 24.1-24.20 / Prezentacije: „Zrcalo kroz povijest“, „Primjena zrcala“ / praktični rad
„ Periskop “, „ Kaleidoskop “
187
Odbijanje svjetlosti
Zakon odbijanja svjetlosti
α = α′
Odbijanje svjetlosti od ravnih i neravnih površina
Difuzna svjetlost
Slika u ravnom zrcalu
Karakteristike slike: - prividna

- uspravna
- jednake veličine

www.edukacija.net,
188
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Odbijanje svjetlosti i sferna zrcala
Cilj nastavne jedinice: objasniti odbijanje svjetlosti na sfernim zrcalima
Ključni pojmovi: sferno zrcalo, žarište (fokus), žarišna daljina
Obrazovna :
4.3.1. Razlikovati udubljena i ispupčena sferna zrcala
4.3.2. Opisati / pokazati svojstva sfernih zrcala, karakteristične točke, žarišnu daljinu
• razvijati sposobnost promatranja, preciznog crtanja te povezivanja s ranije naučenim

• povezati znanja iz fizike i primjenu u svakodnevnom životu
• stvarati ugodno stvaralačko ozračje,

• razvijati duh tolerancije

4.3.1. 2
4.3.2. 3,4,5,6,7 25.2,25.8
189

1. Okreni žlicu tako da posluži kao

4.3.1. Razlikovati udubljena i ispupčena sferna udubljeno/ispupčeno zrcalo
zrcala
2. RB, zad.4
4.3.2. Opisati / pokazati svojstva sfernih zrcala,
karakteristične točke, žarišnu daljinu


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, žlice, konkavno i Matematika
metoda crtanja, raspravljanje, rad u konveksno zrcalo ili
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, retrovizor,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad kozmetičko zrcalo,
metoda grafičkih promatranje, zubarsko zrcalo,
radova, usmjerena vrednovanje džepna svjetiljka
190
Otvoriti raspravu pokusom sa žlicama

Je li slika ista s jedne i druge strane žlice? Zapisuju opaženo, donose zaključke
Navesti vrste sfernih zrcala
Izvesti pokus sa snopom svjetlosnih zraka koji pada Uočavaju kako se svjetlost odbija
na udubljeno sferno zrcalo
Objasniti pomoću crteža odbijanje svjetlosnih Crtaju, rješavaju zad.1-5 (RB, str.67)
zraka, označiti karakteristične točke i veličine
sfernog zrcala, zapisati izraz za žarišnu daljinu
Pokusom ispitati kakve sve slike možemo dobiti na

Opažaju, zapisuju, raspravljaju
sfernom zrcalu (udubljenom i ispupčenom)

prezentacija „ Primjena sfernih zrcala “, priprema zanimljivih pokusa
191

Sferna zrcala
Udubljeno (konkavno) Ispupčeno (konveksno)
Karakteristične točke i veličine:
T (tjeme) r = CT (polumjer zakrivljenosti)

C (središte zakrivljenosti) f (žarišna daljina)
F (fokus ili žarište) f = r/2
192
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Odbijanje svjetlosti i sferna zrcala/ Konstrukcija slike u sfernim zrcalima
Cilj nastavne jedinice: konstruirati slike u sfernim zrcalima
Ključni pojmovi: sferno zrcalo, žarište (fokus), žarišna daljina
Obrazovna :
4.3.3. Konstruirati / Opisati karakteristične zrake
4.3.4. Konstruirati / Opisati sliku predmeta koju stvaraju sferna zrcala
4.3.5. Navesti primjenu zrcala u svakodnevnom životu
• razvijati sposobnost promatranja, preciznog crtanja te povezivanja s ranije naučenim

• povezati znanja iz fizike i primjenu u svakodnevnom životu
• stvarati ugodno stvaralačko ozračje

• razvijati duh tolerancije

4.3.3. 8, 3 25.6
4.3.4. 9,11 25.1,25.3,25.5,25.7
4.3.5. 25.4
193

1. Promotri svoju sliku u žlici (zrcalu) s jedne i s druge

4.3.4. Opisati sliku predmeta koju stvaraju strane. Zaokruži riječi koje opisuju tvoju sliku u
sferna zrcala jednom i u drugom slučaju ( stvarna/ prividna,
povećana/ umanjena, uspravna/obrnuta)
2. Navedi primjenu zrcala u svakodnevnom životu
4.3.5. Navesti primjenu zrcala u svakodnevnom
životu


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, žlice, konkavno i Matematika
metoda crtanja, raspravljanje, rad u konveksno zrcalo ili
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, retrovizor,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad kozmetičko zrcalo,
metoda grafičkih promatranje, zubarsko zrcalo,
radova, usmjerena vrednovanje džepna svjetiljka
194
Nakon kratkog ponavljanja najaviti novu nastavnu

jedinicu u kojoj ćemo naučiti konstruirati slike koje
stvaraju sferna zrcala Ponavljaju svojstva i karakteristične točke sfernih zrcala
Opisati karakteristične zrake potrebne za

konstrukciju slike Slušaju, zapisuju, crtaju, rješavaju zad.6-13 (RB, str.68-69)
Objasniti na primjerima konstrukciju slike u Crtaju, opisuju nastale slike

sfernom zrcalu

„Pokus s neodlučnim zrcalima“, „Lijevo-desno“, (RB, str.70)
195
Konstrukcija slike u sfernom zrcalu
Karakteristične zrake:
1. Zraka koja upada na udubljeno zrcalo paralelno s optičkom osi, odbija se od zrcala kroz žarište.
2. Zraka koja prolazi žarištem (F) , odbija se paralelno s optičkom osi.
3. Zraka koja prolazi središtem zrcala (C) , odbija se natrag kroz središte.

196
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Lom svjetlosti
Cilj nastavne jedinice: spoznati lom svjetlosti
Ključni pojmovi: lom svjetlosti, kut loma, potpuno odbijanje svjetlosti (totalna refleksija)
Obrazovna :
4.4.1. Opisati / Objasniti lom svjetlosti na granici dvaju sredstava

4.4.2. Razlikovati optički gušće / rjeđe sredstvo, kut upadanja/loma
4.4.3. Nacrtati lom svjetlosti na granici dvaju sredstava
4.4.4. Objasniti totalnu refleksiju i granični kut
4.4.5. Primjenjivati stečeno znanje pri objašnjavanju fatamorgane i svjetlovoda
• razvijati sposobnost promatranja i logičkog zaključivanja

• primjenjivati ranije stečena znanja o lomu valova
• razvijati vještine usmene i pisane komunikacije
• razvijati pozitivan odnos prema radu

• razvijati toleranciju prema drugima i drukčijem mišljenju

4.4.1. 1,6,7 2,3 26.1,26.2,26.5,26.6,26.7-26.11
4.4.2. 2,3,4 1 26.3,26.4,26.12,26.13
4.4.3. 5 Nacrtaj lom svjetlosti na granici
dvaju sredstava
4.4.4. 7,8 26.16
4.4.5. 11 Objasni rad svjetlovoda
197

1. Kako se zove pojava kada svjetlosna zraka

4.4.1. Opisati / Objasniti lom svjetlosti na granici mijenja svoj smjer pri prijelazu iz zraka u vodu?
dvaju sredstava
2. Na slici oboji upadnu/lomljenu zraku,
4.4.2. Razlikovati optički gušće / rjeđe sredstvo, zad.26.3-26.4 (ZZ, str.92)
kut upadanja/loma , upadnu/lomljenu zraku
4.4.4. Objasniti totalnu refleksiju i granični kut 3. Zaokruži sliku koja prikazuje potpuno odbijanje
svjetlosti
4.4.5. Primjenjivati stečeno znanje pri 4. Gdje se primjenjuje potpuno odbijanje svjetlosti?
objašnjavanju fatamorgane i svjetlovoda


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, čaša, olovka, posuda Tehnička
metoda crtanja, raspravljanje, rad u s vodom, s uljem, kultura
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, svjetiljka, lampa sa
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad svjetlovodima, laser
198
Otvaramo problem
Zašto olovka uronjena u čašu s vodom Analiziraju, daju svoje pretpostavke

izgleda slomljena i kraća?
Izvodi pokuse opisane u udžbeniku na str.120 Promatraju, uočavaju promjenu smjera svjetlosne zrake,
Objašnjava lom svjetlosti opisuju upadni kut i kut loma, povezuju kut loma sa
brzinom svjetlosti u sredstvu
Uvodi pojam optički gušćeg i optički rjeđeg
sredstva Zapisuju odnos kuta upadanja i kuta loma pri prijelazu
svjetlosti iz jednog sredstva u drugo
Nastavlja s povećavanjem upadnog kuta Analiziraju pokus, donose zaključke
Definira totalnu refleksiju i granični kut Rješavaju zad.2-6 (RB, str.71-72), zad.26.1-26.10 (ZZ,
str.93-94)
Čitaju o fatamorgani i svjetlovodima, raspravljaju
Ponavljaju ključne pojmove, zad.1,2 (udž., str.124)

Zad.26.11-26.18 (ZZ, str.95)
199

Lom svjetlosti
Totalna refleksija

200
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Leće
Cilj nastavne jedinice: upoznati leća i njihova svojstva
Ključni pojmovi: sabirna i rastresna leća, jakost leće, recipročni metar (dioptrija)
Obrazovna :
4.5.1. Opisati / Razlikovati sabirne i rastresne leće
4.5.2. Opisati / pokazati svojstva leća, karakteristične točke, žarišnu daljinu
4.5.3. Opisati gdje sve rabimo leće
4.5.4. navesti kako mjerimo jakost leće
• razvijati sposobnost promatranja, uspoređivanja i zaključivanja

• razvijati sposobnost za ustrajan i predan rad
• razvijati brigu i pažnju prema slijepim osobama, osobama koje imaju slabi vid
• razvijati preciznost, sistematičnost i samostalnost u radu

4.5.1. 27.1
4.5.2. 1
201


postignuća:
4.5.1. Opisati / Razlikovati sabirne i rastresne leće 1. zad.27.1 (ZZ, str.96)
4.5.2. Opisati / pokazati svojstva leća, 2. zad.27.3, 27.4 (ZZ, str.97)

karakteristične točke, žarišnu daljinu


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, leće, svijeće, optički Biologija - oko
metoda crtanja, raspravljanje, individualni, instrumenti
202
Otvara problem
Nosite li leće? Naočale? Da li ste koristili Iznose svoja iskustva, diskutiraju

mikroskop ili dalekozor? Što to ima unutra?
Izvodi pokus (str.125,udž.) Zapisuju opažanja, uočavaju kako jedna leća sakuplja
svjetlosne zrake, a druga ih leća raspršuje.
Definira leće i navodi vrste leća
Crtaju, istražuju slike, karakteriziraju
Izvodi pokus (str. 126, udž.), pokazuje slike koje
stvaraju leće.
Rješavaju zad.1,6,7 (RB, str.73,75), provjeravaju rezultate
Definira jakost leće i mjernu jedinicu jakosti leće

izraditi prezentacije „ Optički instrumenti “, „ Vid “
Zad.27.1-27.4, 27.7,27.8 (ZZ, str.97)
203
Leće
Sabirne (konvergentne ) Rastresne (divergentne)
Jakost leće
1
j = ----- (1/m, dioptrija, dpt)
f

204
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Leće / Konstrukcija slike na leći
Cilj nastavne jedinice: konstruiranje slike na leći
Ključni pojmovi: sabirna i rastresna leća
Obrazovna :
4.5.3. Konstruirati / Opisati karakteristične zrake

4.5.4. Konstruirati / Opisati sliku predmeta koju stvaraju leća
4.5.5. Opisati / Odrediti jakost leće
4.5.6. Izreći oznaku i mjernu jedinicu za jakost leće
4.5.7. Navesti primjenu leća u svakodnevnom životu
• uvježbati konstrukciju slika na lećama

• razvijati sposobnost za ustrajan i predan rad
• razvijati brigu i pažnju prema slijepim osobama, osobama koje imaju slabi vid
• razvijati osjećaj odgovornosti spram razredne zajednice te osjećaj pravednosti pri vrednovanju tuđih
radova

4.5.3. 2,3 27.3,27.4
4.5.4. 2,3,4,5,8 27.5,27.9,27.10,27.13
4.5.5. 6,7 27.2,27.7,27.8,27.14
4.5.6. Izreci oznaku i mj. jedinicu za jakost leće
4.5.7 1 Navedi primjenu leća u životu
205


postignuća:
4.5.7. Navesti primjenu leća u svakodnevnom 1. Navedi primjenu leća u svakodnevnom životu
životu


rada*: i pomagala:
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, frontalni, leće, svijeće, optički Biologija - oko
metoda crtanja, raspravljanje, individualni, instrumenti
206
Nakon kratkog ponavljanja najavljuje nastavnu Ponavljaju ključne pojmove

jedinicu u kojoj ćemo naučiti konstruirati slike što
ih stvaraju leća
Opisuje karakteristične zrake potrebne za Crtaju

konstrukciju slike
Objašnjava na primjerima konstrukciji slika što ih Slušaju, zapisuju, rješavaju zad.2-5 (RB, str.73-74)
stvaraju leće
Pita da li su ikad upotrebljavali instrumenti u Raspravljaju
kojima nalazimo leće? Čitaju zanimljivosti, gledaju prezentacije o primjeni leća u
životu, komentiraju, ocjenjuju

Zad.27.9-27.16 (ZZ, str.98)
207
Konstrukcija slike na leći
Karakteristične zrake
1. Zraka koja dolazi paralelno s optičkom osi lomi se kroz žarište F (zelena zraka).
2. Zraka koja prolazi središtem leće, ne lomi se, već zadržava smjer (crvena zraka).
3. Zraka koja prolazi žarištem F lomi se paralelno s optičkom osi (plava zraka).

www.edukacija.net,
208
PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavna tema / jedinica: Razlaganje svjetlosti na boje
Cilj nastavne jedinice: objasniti razlaganje svjetlosti na boje (disperziju )
Ključni pojmovi: optička prizma, razlaganje svjetlosti na boje
Obrazovna :
4.6.1. Opisati / Objasniti razlaganje bijele svjetlosti na boje
4.6.2. Navesti boje vidljivog spektra
4.6.3. Objasniti kako i zašto vidimo boje
4.6.4. Objasniti primjere iz života
• steći sposobnost za samostalno rješavanje zadataka i primjenu spoznaja fizike u svakodnevnom

životu
• razvijati sistematičnost i samostalnost u radu

• uvažavati doprinos fizike kao znanosti svakodnevnom životu

4.6.1. 1,2,3,4 28.1,28.2
4.6.2. Navedi boje vidljivog spektra
4.6.3. 28.3 Objasniti kako i zašto vidimo boje
4.6.4. Kako nastaje duga?
209

1. Navedi boje vidljivog spektra

4.6.2. Navesti boje vidljivog spektra
2. Gdje u životu možeš vidjeti spektar boja?

4.6.4. Objasniti primjere iz života


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, optička prizma, CD Likovna kultura,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u Biologija,
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, Tehnička
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad kultura-promet
210
Otvoriti problem
Kako nastaje duga? Zašto je nebo plavo?

Pretpostavljaju, predlažu objašnjenja
Izvesti pokus s prizmom ili sa čašom vode tako da
dobijemo spektar boja
Uočavaju razlaganje svjetlosti, zapisuju boje spektra
Zašto vidimo boje? Zašto je jabuka crvena, a list
zelen? Utječu li boje na naše raspoloženje?
Traže odgovor koristeći udžbenik,
rješavaju zad.1-7 (RB, str 76)
Miješanje boja, pigmentne boje. Kako naše oko
razlikuje boje? Slušaju prezentacije, komentiraju, ocjenjuju
Dodatni zadatci za učenike / Domaći uradak / Projekti: promatrati boje na mjehurićima sapunice,
potražiti na internetu slike razlaganja svijetlosti pomoću prizme
211
Disperzija
- razlaganje bijele svjetlosti na boje

www.edukacija.net,
212
PRIPREMA ZA NASTAVU

Obrazovna :
4.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline svjetlost
4.7.2. Utvrditi / Objasniti naučene koncepte iz svjetlosti
4.7.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz svjetlosti pri rješavanju zadataka



4.7.3. Odabrani zadatci iz svake teme, nešto složenije zadatci, ponavljanje zad.28.9-28.36 (str.100-101)
213

Odabrati pitanja i zadatci iz svake teme, složiti listić

4.7.1. Organizirati / Povezati znanje cjeline
svjetlost

svjetlosti
4.7.3. Upotrijebiti naučene koncepte iz svjetlosti




pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni, Matematika,
metoda crtanja, raspravljanje, rad u Tehnička
metoda pisanja, metoda demonstriranje, parovima, kultura,
praktičnih radova, ispitivanje, grupni rad Geografija,
metoda grafičkih promatranje, Biologija,
radova, usmjerena vrednovanje Povijest, Kemija
214
Postavljaju pitanja jedne drugima.
Procjenjuju znanje
Organiziranje znanja
215
216
PRIPREMA ZA NASTAVU

Obrazovna :
2.8.1. Ispitati stečeno znanje iz svjetlosti



217


2.8.1. Ispitati stečeno znanje iz svjetlosti


pomagala:
frontalni,
metoda razgovora, planiranje, prezentiranje, individualni,
218
Prvi sat:
Drugi sat:

osnovne koncepte
Prodiskutirati s učenicima što je bilo zanimljivo, koji način

rada više sviđa, ima li prigovora i prijedloga. Iznose svoje mišljenje
219
220

Fizika 8 Metodicki Prirucnik

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Fizika 8 Metodicki Prirucnik

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Natalija Kirčenkova

metodički priručnik za nastavu fizike

u 8. razredu osnovne škole

I Kurikulumski plan i program fizike

II Metodičke pripreme za nastavne sate fizike u 8. razredu osnovne škole

Tematske mape / Nastavne cjeline

I. Kurikulumski plan i program fizike

za 8. razred osnovne škole

Nastavne Vrijeme Nastavni sadržaj Očekivana postignuća Broj Kognitivne Postupci

0.1.Upoznati učenike sa sadržajem rada tijekom

1.1.2. Prepoznati simbole / Nacrtati shemu strujnog x x Praćenje i bilježenje

1.1.6. Iskazati / označiti dogovoreni smjer struje u

1.1.7. Imenovati istosmjernu struju / njezine izvore x

1.2.1. Opisati / razlikovati vodiči i izolatori x x

1.2.4. Objasniti primjenu vodiča i izolatora x

1.3.1. Opisati serijski / paralelni spoj trošila x

1.3.2. Sastaviti strujni krug s dvije (ili više) serijski /

1.3.7. Objasniti kako su spojena rasvjetna tijela i druga

1.4.1. Nabrojiti / Opisati učinke električne struje x x

1.4.2. Prepoznati učinak električne struje u radu Praćenje i bilježenje

pokus, kratka pisana

1.5.1. Opisati svojstva magneta x

1.5.3. Objasniti što su magnetski polovi x

1.5.4. Objasniti pojam magnetskog polja i silnica x

1.5.8. Povezati promjenu magnetskih polova zavojnice

1.5.9. Objasni magnetiziranje mekog željeza i čelika

1.5.10. Objasniti način rada elektromagneta x

1.5.11. Navesti primjenu elektromagneta x x

1.6.2. Opisati građu atoma i navesti naboj elementarnih x

1.6.3. Opisati elektron kao elementarni naboj (najmanji x

1.6.4. Objasniti naboj tijela kao višak ili manjak x

1.6.5. Objasniti elektrizaciju tijela x

1.6.9. Prepoznati međudjelovanje električno nabijenih

(elektriziranih) tijela kao privlačnu ili odbojnu

1.6.10. Izreći oznaku za električni naboj x

1.6.11. Navesti mjernu jedinicu za naboj i njezinu o

1.7.2. Opisati pozitivni i negativni ion x Praćenje i bilježenje

1.7.4. Izreći nositelje el. struje u metalima, tekućinama

1.8.1. Prepoznati struju kao usmjereno gibanje naboja x

1.8.2. Objasniti povezanost naboja i vremena sa

1.8.3. Navesti oznaku za električnu struju x

1.8. Mjerenje 1.8.4. Iskazati električnu struju kao I = Q / t x Praćenje i bilježenje

1.8.7. Primijeniti izraz za struju pri rješavanju zadataka x

1.8.9. Odabrati način priključka ampermetra x

1.8.10. Ucrtati ampermetar u shemu strujnog kruga x

1.8.11. Mjeriti električnu struju x

1.8.12. Zaključiti da je struja u serijskom spoju stalna x

1.8.13. Zaključiti da struja u glavnom vodu jednaka je x

1.8.14. Izračunati / Analizirati struje u pojedinom x

1.8.15. Objasniti kratki spoj x

1.9.1. Objasniti električni napon kao pretvorbu energije x

1.9.2. Izreći oznaku za napon x

1.9.3. Navesti mjernu jedinicu za napon i njezinu x

1.9.5. Imenovati instrument za mjerenje napona i

1.9.6. Odabrati način priključka voltmetra x Praćenje i bilježenje

1.9.10. Zaključiti o zakonitostima paralelno spojenih

1.9.11. Izračunati / analizirati napon u pojedinom

1.9.12. Izreći napon gradske mreže i zapamtiti njegovu

1.10.2. Definirati / Opisati pojavu induciranja

1.10.3. Objasniti da se inducirani napon pojavljuje

studeni 1.10.5. Navesti primjenu elektromagnetske indukcije

1.10.6. Objasniti rad električnog generatora / motora /

1.11.1. Povezati pretvorbu energije u trošilu s radom x

1.11.2. Navesti mjerne jedinice za rad i njihove oznake