You are on page 1of 132

la ru u u j 1 “

ABDUR-RAHMAN IBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
JUSUF
Kljucnidokazi
Kljucni dokazihanefijskog
hanefijskogfikha
fikha

((Fikh
F ikhaai-Imam)
l-lmam )

tu e m

HANEFIJSKOG
0o taklidu

FIKHA
taklidu ii hanefijskom
hanefijskom tumacenju
tumacenju Poslanikovih,
Poslanikovih, s.a.v.s,
s.a.v.s, rijeci:
rijeci;

.Klanjajte kako mene vidite


„Klanjajte vidite da klanjam!“
klanjam!"
(Sahih al-Buhari)
(Sahih al-Buhari)

Sarajevo 2014.
2014.
KLJUCNI
KLJUCNI DOKAZI
DOKAZI HANEFIJSKOG
HMiEFIJSKOG FIKHA
FIKHA

Predgovor
Kljuin! dokazi
Kljucni hanefijsleogfikha
dokazi hanefijskog fikha
Autor:: Abdur-Rahman
Autor Abdur-Rahman Ibn ibn fusuf
/usuf
Prevod sa engleskogjezika:
Prevodsa Verncs Bisi:
englcskogjczilca: VernesBisic
U ime Allaha Milostivog, Samilosnog.
Urcdnik: doc. dr.
Urednik: Esmil'lVl.llalilovic
dr. Esmir M. Ilalilovic Dragi Abdur-Rahmane,
Abdur-Rahrnane, neka je
je Allahova zastita uz
uz tebe!
tebe!
Tclll'lit'kiurednlk i DTP:
Tehnicki urednik i DTP: Nihad tu«
Nihad Talic U
U skladu sa sunnetom,
sunnetom, saljem
saljern ti pozdrave
pozdrave mira.
mira.
Naslovnica ::Nihad
Naslovnica Talu:
Nihad Talic
Lektor: Ibnel
Lektor. lbnel Ramie
Ramie Veliko je zadovoljstvo saznati za stampanje
stampanje novog izdanja
Za izdavaca:
izdavaca. Mirsada
Mirsada Gudic
GudiC Filchal-Imam.
Fikh al-Imam. Molim Allaha da blagoslovi knjigu i omoguci
ornoguci da bude
lzdavac. Udruzetije
Izdavac: Udruienje “Etno
"Etno Urban",
Urban'; Sarajevo
Saraievo prihvacena
prihvacena od strane odabranih
odabranih i neupucenih.
neupucenih.
La stampariju:
Za Ibrahim Celenka
stanuiariiu: Ibrahim Celenka
Stanipa. ElifZenica
Stampa: ElijZenica Ako
Ako svaki vjernik
vjernik procita
procita ovu knjigu
knjigu bar jedanput, ce
jedanput, osjetit ce
Tirai :300
Tiraz: primjeraka
300 primjeraka preokret
preokret u nacinu
nacinu obavljanja svog namaza. Kako je do sada svoj
svoj na­
na-
maz obavljao u skladu sa pravnim
pravnim odredbama (jetava) - a posto ce
odredbama (fetava)
nakon
nakon citanja ove knjige njegovo vjerovanje ojacati - shvatit ce da je
nacin na koji stoji na kijamu,
kijarnu, uci, pregiba se, cini sedzdu
sedzdu i sjedi tokom
CIP-- Katalogizacija u publikaeiji
CIP publikaciji
univerzitetska biblioteka
Nacionalna i univerzitetska biblioteka namaza
namaza ustvari potpuna,
potpuna, 100% imitaeija
imitaeija i slijedenje nacina
nacina obavlja­
obavlja-
Bosne ii Hercegovine,
Bosne Hercegovine, Sarajevo
Sarajevo namaza Milosti svjetova, Allahovog
nja namaza Allahovog poslanika
poslanika Muhameda,
Muhameda, s.a.v.s,
s.a.v.s,
28-428
28-428 pa ce osjetiti posebnu
posebnu vrstu zadovoljstva
zadovoljstva ii srece.
srece,
28-725-4/-5
28-74
28-74
omoguo u slijedenju
Molim Allaha da nas omoguci slijedenju Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s,
ABDUR-Rahman ibn
ABDUR-Rahman ibn Yusuf
Yusuf
hanefijskog fikha / Abdur-Rahman
Kljucni dokazi hanefijskog Abdur-Rahman u svim postupcima
postupeima vjerovanja
vjerovanja i prakse. Molim Ga da u naraa
nama sacuva
ibn Jusuf;
ibn Jusuf; [prevod
[prevod sa
sa engleskog
engleskog jezika
jezika Vernes
Vernes ljubavprema
ljubav prema Poslaniku,
Poslaniku, s.a.v.s,
s.a.v.s, sve do smrti.
Bisic). - Sarajevo
Bisic], Sarajevo:: Udruzenje Etno urban, 2014.
2014.
-- 262
262 str.;
str. ; 21
21 cm
em
JusufMotala
Sejh Jusuf Motala
o autoru:
O autoru: str.
str. 252-254.
252-254. hadisa iirektor
profesor hadisa
Visi profesor rektor
ISBN978-9958-1952-6-6
ISBN 978-9958-1952-6-6 al-Uloom al-‘
Dar al-‘Uloom al-'Arabijja
A rabijja al-Islamijja
I.I. Abdur-Rahman
Abdur-Rahman ibn
ibn Jusuf
Jusuf vidi
vidi Abdur-Rahman
Abdur-Rahman ibn
ibn Yusuf
Yusuf
Holcombe, Burj, UK
Holcombe,
COBISS.BH-ID21492230
COBISS.BH-ID 21492230
2003/Rabi' al-awal
Maj 6, 2003/Rabi’ al-avva14, 1424.
4, 1424.

5
KUUC~II DOKAZI HANEFlJSKOG FIKHA
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG

UVOD

Mnogi muslim ani danasnjice


Mnogi muslimani danasnjice su cesto zbunjeni
zbunjeni pojavom
pojavorn ra-
nacina na koje klanjaju
zlicitih nacina klanjaju drugi
drugi muslimani.
muslimani. Novi muslimani
muslimani koji
nisu
nisu svjesni cinjenice da postoje
postoje cetiri tradicionalne
tradicionalne skole islamskog
posebno su skloni zbunjenosti
prava posebno zbunjenosti u vezi s pitanjem,
pitanjern, zasto neki od
muslimana izgovaraju amin tiho
muslimana tiho (u sebi) nakon
nakon ucenja sure al-Fati-
drugi muslimani
ha, dok drugi muslimani izgovaraju amin potpuno
potpuno glasno. Radoznao
Radoznao
takoder, moze se pitati: zasto neki muslimani
vjernik, takoder, muslimani dizu ruke prije
rukuaa (pregibanja),
ruku’ (pregibanja), a kod drugih
drugih su ruke spustene
spustene niz tijelo?
tiielo?
Bez obzira
obzira koji metod
metod klanjanja
klanjanja osoba prati, posmatranje
posmatranje
ovih vrsta razlika moze biti prilicno prilicno zbunjujuce
zbunjujuce za nekoga
nekoga ko nije
upucen
upucen u razlicite metode
metode obavljanja namaza. Ova zbunjenost, ako
zbunjenost,
se poveca ili odugovlaci, moze dovesti osobu do kritiziranja kritiziranja svih me-
toda obavljanja namaza, a da ne spominjemo spominjemo njegov,
njegov, ili njen, nacin
obavljanja namaza.
Dodatno, postoje neki ljudi koji nametljivo
Dodatno, nametljivo obavjestavaju
obavjestavaju
druge vjernike da je njihov nacin obavljanja namaza
druge vjernike namaza pogresan
pogresan ii da
Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, nikada
nikada nije klanjao
klanjao na taj nacin.
nacin. Oni, takoder, redov-
osuduju svakoga ko slijedi stav
no osucluju stay koji se razlikuje od njihovog.
Stoga, koji su razlozi za razlicite nacine klanjanja
klanjanja namaza? Jesu [esu li neki
nacina pogresni
od ovih nacina pogresni i predstavljaju
predstavljaju li odstupanje
odstupanje od temeljnog
temeljnog
prostora za takve
ucenja islama? Ima li prostora takve razlike
razlike u nacinu
nacinu vjerovanja
muslimana? Dalje, ako su misljenja
muslimana? rnisljenja sve
sve cetiri tradicionalne
tradicionalne sko­sko-
le islamskog prava, ili iii mezheba, ispravna, da li, n, onda, postoji jedno
rnisljenje koje je superiornije
misljenje superiornije od ostalih, ili ili su sva misljenja
misljenja jednake
jednake
vrijednosti
vrijednosti kod
kod Allaha,
Allaha, dz.s.?
di.s.?

77
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
ABDUR-RAHMAN
............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• M

FIKH AL-IMAM
FIKH AL- IMAM ma Poslaniku,
rna s.a.v.s, zadrzao
Poslaniku, s.a.v.s, zadrzao sve nacine
nacine i drzanja
drzanja koja je Poslanik,
s.a.v.s, prakticirao
s.a.v.s, prakticirao tokom formi cetiri mezheba,
tokom zivota - u formi odnosno
mezheba, odnosno
pravne skole (Hanefijska, Malikijska, Safijska ii Hanbelijska
pravne pravna
Hanbelijska pravna
Postepene promjene na
Postepene promjene na Poslanikovom,
Poslanikovom , s.a.v.s,
s.a.v.s, primjeru
primjeru skola).
skola),
Jedan od glavnih
[edan glavnih ciljeva u pripremi
priprerni ove knjige je bio svima
Namaz, odnosno
Narnaz, odnosno nacin
nacin njegova
njegova obavljanja,
obavljanja, prosao
prosao je kroz
osigurati pristup
osigurati pristup cjelokupnoj literaturi na engleskorn
cjelokupnoj literaturi engleskom jeziku
jeziku 0
0 hane-
hane-
razne promjene tokom
razne prornjene tokorn zivota Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Naprimjer,
Naprirnjer, u ranim
ranirn
fijskom nacinu
fijskom nacinu klanjanja',
klanjanja1, u nadi
nadi da ce pomoci
pomoci boljem
boljem razumijeva­
razurnijeva-
danima islama
danirna islarna bilo je dozvoljeno
dozvoljeno da se govori u molitvi. Takoder, bilo
hanefijskog stava o0 nacinu
nju hanefijskog nacinu obavljanja namaza, te da ce,
obavljanja namaza, ce, takoder,
takcder,
dozvoljeno kretati
je dozvoljeno kretati se tokom namaza. Ruke su se diza1e
tokorn narnaza. dizale gotovo
gotovo na
izazvati vece pouzdanje
pouzdanje u takav nacin obavljanja namaza,
takav nacin namaza, pogotovo
pogotovo
svakom drzanju,
svakorn drzanju, ukljucujuci nakon prvog
ukljucujuci i nakon prvog padanja 11a t10
padanja na tlo isedida)
(sedzda)
sljedbenike Hanefijske
za sljedbenike Hanefijske skole. Uvidom
Uvidom u cvrstinu
cvrstinu dokaza
dokaza i zdravu
zdravu
izmedu dvije sedzde,
(tj. izrnedu sedzde, i o0 tome
tome su preneseni
preneseni vjerodostojni
vjerodostojni (sahih)
(sahih)
metodologiju kroz
metodologiju kroz koju Hanefijska
Hanefijska pravna
pravna skola donosi
donosi svoje propi-
propi-
hadisi.
hadisi. p.u.).
se, covjek se moze
moze osjecati sigurnije
sigurnije u vezi s ispravnoscu
ispravnoscu slijedenja
slijedenja te
Slicno tome, post je pocinjao
tome, post pocinjao od vremena
vremena kad osoba
osoba zaspe,
pravne skole.
pravne
makar to bilo i nakon
pa rnakar nakon zalaska Sunca. Mogu
Mogu se naci mnogi
rnnogi primje-
prirnje-
Ova knjiga, iako naglasava
naglasava neke razlike u misljenjima izme­
mislienjima izme-
promjena i transformacija
ri promjena transforrnacija koje su se desile u razlicitim
razlicitim obredirna
obredima
raznih skola u pogledu
du raznih pogledu odredenih
odredenih aspekata namaza (salat),
aspekata namaza (salat), prven-
prven-
islamske prakse
islarnske periodu od preko
prakse u periodu dvadeset godina
preko dvadeset godina poslanstva.
poslanstva.
stveno
stveno se fokusira
fokusira na predstavljanje
predstavljanje istaknutih misljenja Hanefijske
istaknutih misljenja Hanefijske
Dakle, jedan
jedan od mogucih
mogucih razloga
razloga zasto su neke predaje
predaje o0 na­
na-
skole o0 tim
tim pitanjima. Allahovom, dz.s,
pitanjima. Allahovorn, di.s, voljom, rnnogo
mnogo nedournica
nedoumica
cinu obavljanja
obavljanja namaza
narnaza u (prividnoj)
(prividnoj) medusobnoj
rnedusobnoj suprotnosti
suprotnosti (kon-
koje su ljudi irnali
imali u vezi s tim pitanjima
pitanjima - bilo da su vidjeli druge
druge da
fliktu), jest postepena
postepena transformacija
transformacija namaza
narnaza (salat) koja se desila za
klanjaju
klanjaju drugacije
drugaCije od njih, ili su na njih
njih utjecali oni
oni koji ne slijede ni
vrijeme
vrijeme zivota Poslanika, s.a.v.s. Prisustvo
Poslanika, s.a.v.s. Prisustvo ovih, ocigledno
ocigledno medusob-
medusob-
jednu od cetiri tradicionalne
jednu tradicionalne skole prava
prava - uklonjene
uklonjene su prethodnim
prethodnim
suprotstavljenih, predaja,
no suprotstavljenih, predaja, dakle, jedan
jedan je od razloga
razloga postojanja
postojanja
izdanjima knjige iidrugim
izdanjima ove knjige drugim slicnim
slicnirn publikacijama.
publikacijama.
danasnjih razlika
danasnjih razlika u misljenjima o namazu
misljeniima 0 namazu i drugirn
drugim aspektima
aspektirna vje-
Utemeljenost
Uiemeljenost cetiri pravne skale
pravne skole
rovanja medu
rovanja medu islamskim
islamskirn pravnim
pravnirn ucenjacima.
ucenjacima, Obaveza irnarna mu-
Obaveza imama
Moramo zapamtiti da cilj ove knjige nije bio da se, na bilo
Moramo zaparntiti
dztehida (osoba koja samostalno
dztehida (osoba samostalno donosi
donosi rjesenja
rjesenja 0o serijatskopravnim
serijatskopravnim
koji nacin,
nacin, omalovazi
omalovazi misljenje
misljenje i jedne
jedne od ostale
ostale tri tradicionalne
tradicionalne
propisima) bila je da provjere
propisirna) provjere ove ocigledne
ocigledne kontradikcije
kontradikcije i odaberu
odaberu
pravne
pravne skole (Malikijske, Safijske i Hanbelijske).
Hanbelijske). Svaka od cetiri skole
predaje
predaje koje su pomogle
pornogle razumijevanju
razumijevanju i forrnuliranju
formuliranju sunneta na'
sunneta na:
svoje izvore ima u Kur’anu
Kur'anu i hadisu,
hadisu, a razlikuju
razlikuju se samo
same u tumacenju,
tumacenju,
sistematski nacin.
sisternatski nacin.
primjeni ii analizama
primjeni analizama tih izvora. Dakle, ako neko
neko nade
nade da su argu-
Neki ucenjaci
Neki ucenjaci tvrde
tvrde da je Allah, dz.s, zbog Svoje milosti
milosti pre-
1 Knjiga
Knjiga je izvorno
izvorno pisana na engleskom
engleskom jeziku,
jeziku, p.p.
8 9
ABDUR-RAHMAN KUUCNI DOKAZI HANEFIJ5K0G
KUUCNI HANEFIJSKOG FIKHA
..IJBNjySJJF !1
.~.~.~~.~.:~~.~~~.~
.WN~.~f
menti
menti i dokazi
dokazi u Hanefijskoj pravnoj
pravnoj skoli cvrsti ii ubjedljivi, moguce
moguce cvrstinu hanefijskog
kazati cvrstinu hanefijskog stava, a ne drugih
drugih validnih
validnih pravnih
pravnih skola.
je da ce se osjecati isto i ako se susretne
susretne s literaturom
literaturom neke od ostale Dakle, termini prva grupa
termini prva grupa ili grupa se odnose
ill druga grupa odnose na konfliktne
konfliktne
tri pravne
pravne skole. Bas iz tog razloga, veliki imami
imami su imali duboko
duboko po- poglede
poglede i stavove. Takoder, kad god se diskutira
diskutira o0 konsenzusu
konsenzusu ceti­
ceti-
stovanje
stovanje prema
prema pravnom
pravnom misljenju
misljenju drugih
drugih imama. ri imama
imama o
0 nekom
nekom pitanju,
pitanju, misljenje koje je konfliktno
konfliktno sa konsen-
konsen-
Shodno
Shodno tome, prihvatanje
prihvatanje misljenja
misljenja sve cetiri pravne skole ispravnim
ispravnim zusom je misljenje
zusom misljenje onih koji ne slijede jednu
jednu od cetiri tradicionalne
tradicionalne
postalo
postalo je temelj ehli-sunnetskog
ehli-sunnetskog prava. Ipak, stav
stay koji je bio, i jos pravne skole,
pravne skole.
uvijek jeste, zastupljen
zastupljen od strane
strane sve cetiri skole jest slijedeci:
Nase misljenjeje
misljenje je ispravno,
ispravno, uz rnogucnost
mogucnost da bude netacno, a Format knjige
Format
njihova
njihovo misljenjeje
misijenje je netacno, s mogucnoscu da bude tacno.
tacna.
obuhvata dvanaest
Ova knjiga obuhvata dvanaest najbitnijih
najbitnijih aspekata
aspekata nama­
nama-
za za koje postoje
postoje razlike u misljenjima.
misljenjima. Svako poglavlje po-
Dakle, ucenjaci jedne
jedne skole ne kritiziraju
kritiziraju ucenjake
ucenjake druge sko­
sko-
uvodom, a nakon
cinje uvodom, nakon toga se iznose razlicita misljenja ucenjaka
ucenjaka o0
le,
Ie, nego radije razumiju
razumiju da svaka skola slijedi svoje tumacenje
tumacenje istih
odredenorn aspektu
odredenom asp~ktu namaza
narnaza o0 kojem
kojern se diskutira. Dokazi
Dokazi iz Kur
Kurana
ana
serijatskih
serijatskih izvora (Kur’ana
(Kur'ana i hadisa) kao sto je predlozeno
predlozeno i objesnja-
predaja ashaba i logickog rasudivanja
i hadisa, predaja rasudivanja objasnjeni
objasnjeni su u pod-
no od njihovih
njihovih imama
imama i ucenjaka
ucenjaka - od lcojih
kojih svi posjeduju
posjeduju mogucnost
rnogucnost
naslovima i, konacno,
naslovima konacno, analizirani
analizirani su i objasnjeni
objasnjeni oni hadisi koji su
izvodenja
izvodenja zakljucaka
zakljucaka direktno
direktno iz Kur’ana i hadisa Poslanika, s.a.v.s.
Kur'ana s.a.v.s.
kontradiktorni hanefijskom
kontradiktorni hanefijskorn stavu. Diskusija je, na kraju, sumirana
sumirana
Ove cetiri skole su prihvatane
prihvatane od sljedbenika
sljedbenika ehli-sunneta
ehli-sunneta i dzemata
dzernata
zakljuckom.
zakljuckorn.
al-Sunna va ‘l-Dzema’
(Ehlu al-Sunna 'l-Dzemou}
a) stoljece za stoljecem.
stoljecern. Iako postoje oni
dodata na pocetku
Cetiri poglavlja su dodata pocetku knjige, a u njima
njima se
koje ne slijede ni jednu
jednu pravnu
pravnu skolu i tvrde da se oslanjaju samo na
diskutira o0 slijedecim temama:
diskutira temama: vaznost
vaznost taklida, tj.
tj. slijedenja islamske
hadise, to sto oni tvrde ustvari je pripadnost
pripadnost jednom
jednom od cetiti sunij-
pravne skole, zatim status Abdullaha
pravne Abdullaha ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a, polozaj imama
ska imama
imama (ili njihovim
njihovirn tumacenjima,
tumacenjirna, p.p.)-
p.p.). Ti isti
ish ljudi, takoder,
takoder, sli­
sli-
sljedbenika ashaba (tabi’ina),
Ebu Hanife kao sljedbenika itabi'ina), ucenjaka ii prenosila-
prenosila-
jede tumacenja
tumacenja ucenjaka kojima vjeruju, sto je slicno slijedenju jedne
ca hadisa, te pitanje o0 tome koje misljenje je tacno ii prihvaceno
prihvaceno kod
od cetiri islamske pravne skole.
skole. Razlika je, pale,
pak, u tome
tome da oni mi-
dz.s. Nadam
Allaha, dz.s. Nadam se da ce ova poglavlja osigurati dalji uvid u me-
me-
jenjaju misljenja
misljenja pravednih
pravednih imama
imarna iz ranijih stoljeca sa misljenjima
misljenjima
todologiju hanefxjske
todologiju hanefijske pravne skole pogotovo i tradicionalnog
tradicionalnog ucenja
ucenjaka
ucenjaka kasnijeg vremena.
islama opcenito.
islama
Bitno je napomenuti
napomenuti da su, prilikom
prilikom nabrajanja
nabrajanja misljenja
misljenja o0 razlicitim
razlicitirn
los je vazno
Jos vazno zapamtiti
zapamtiti da je muslimanu
muslimanu dovoljno osloniti se
aspektima
aspektima namaza,
narnaza, uu ovoj knjizi navedena
navedena samo imena
imena imama
imarna koji
pravna misljenja bilo koje
na pravna koje od
od cetiri
cetiri pravne skole uu islamu, bez
bez po-
po-
imaju isto
isto misljenje
rnisljenje kao
kao i haneiije
hanefije - posto je
je glavna svrha knjige
knjige po-
po-
sebnog poznavanja
sebnog poznavanja dokaza
dokaza za takvo misljenje,
misljenje, jer taklid
taklid znaci slijede-

10 il
11

l
~, '._ .,,", ,-;':;-- -. (IJIII "'.

ABDURiAHM
ABDUR-RAHMAN MIBNjysyF IBN JUSUF f:i
............................................ DOKAZI
“KUUCNI1dPMLHANEFIJSKOG
hM ™ gf FIKHA
|kha
nje imama
imama s potpunim
potpunim povjerenjem
povjerenjem da je tacno
tacna protumacio
proturnacio serijatske 10 nekoliko
lo nekoliko godina. Allahovom miloscu
godina. Allahovom miloscu i voljom, trece izdanje Filch
izdanje Fikh
tekstove, uIIskladu
skladu sa njegovim
njegovim mogucnostima.
rnogucnostima. Ipak, u svjetlu
svjetiu tvrdnje al-Imama, spremno
al-Imama, spremno je. Promjene
Promjene u ovom izdanju
izdanju su slijedece:
cesto ponavljane
ponavljane od strane
strane onih prakticiraju taklid
onih koji ne prakticiraju taklid mezheba
mezheba poglavlje je detaljno
detaljno pregledano
pregledano i napravljenje
napravljenje su
1. Svako poglavlje
slijedenje odredenog
(tj. slijedenje odredenog mezheba
mezheba p.p.) da tradicionalne
tradicionalne pravne
pravne skole mnoge
mnoge promjene
promjene ujeziku
u jeziku i strukturi.
strukturi.
temelje
temelje svoja misljenja
misljenja i propise
propise na cistim pretpostavkama
pretpostavkama i analogiji Raspored stranica
stranica i formatiziranje
formatiziranje poglavlja su promijenjeni,
promijenjeni,
2. Raspored
prije nego na zdravim
zdravim dokazima,
dokazima, bilo je neophodno
neophodno sakupiti
sakupiti dolca-
doka- lakse,
razumijevanje bilo lakse.
kako bi citanje i razumijevanje
ze Hanefijske skole. Predstavljajuci
Predstavljajuci dokaze i naglasavajuci
naglasavajuci neku
neku od Transkripcija arapskih
arapskih termina
termina je preradena,
preradena, kao sto se moze
3. Transkripcija
metodologija
metodoIogija Hanefijske skole, demonstrirat
demonstrirat cemo
cerno neukima
neukima kako ta primijetiti iz samog naslova, originalno
originalno objavljenog File-
objavljenog kao Fik-
primijetiti
skola
skola izvlaci pravila iz Kur ana, hadisa
Kur'ana, hadisa i drugih
drugih serijatskih
serijatskih izvora. Filch al-Imam.
hul-Imaam, a sada kao Fikh
hul-lmaam,
Zadatak
Zadatak sakupljanja,
sakupljanja, izucavanja, analiziranja
analiziranja i donosenja
donosenja Nekoliko novih tacaka i argumenata
4. Nekoliko argumenata je dodato
dodato u diskusijama
diskusijama
propisa
propisa iz svetih izvora islama
isiama je tezak posao, i sigurno
sigurno nije posao uIIrazlicitim
razlicitim poglavljima.
studenta
studenta islamskih
isiamskih nauka, kakav je sakupljac ove knjige. Takav zada­
zada- 5. Mnogi arapski termini
Mnogi termini koristeni
koristeni u prethodnim
prethodnim izdanjima
izdanjima za-
tak je vec
vee uspjesno
uspjesno obavljen od strane
strane velikih ucenjaka
ucenjaka iz proslosti, mijenjeni su njihovim
mijenjeni njihovim engleskim
engleskim ekvivalentima,
ekvivalentima, sa arapskim
arapskim
kao sto su: Imam
Imam Bedr al-din
al-din al-’
Ajni, Dzemalu
al-Ajni, Dzernalu al-din
al-din al-Zejle’i,
al-Zejle'i, Mur- terminom u zagradama,
terminom zagradama, gdje se to smatra
smatra neophodnim.
neophodnim.
tada al-Zabidi, Muhammed
tadaal-Zabidi, Muhammed Nimavi, Zafer Ahmed
Ahmed ‘Osmani
'Osmani i Envar Manual of
6. The Chicago Manual of Stile je
)e koristen
koristen sto je moguce
moguce blize,
Sah Kasmiri - da spomenemo
Sah'lKasmiri spomenemo nekoliko renomiranih
renomiranih hanefijskih nekim izuzecima
izuzecima u predstavljanu
predstavljanu ove knjige. Napri-
iako s nekim
ucenjaka. Islamski
lslamski ummet
ummet uveliko duguje ovim i drugim
drugim ucenjacima
ucenjacima opcirn arapsldm
arapskim terminima,
terminima, kao sto su hadis, selam,
mjer, opcim
na studijama
studijama koje su poduzeli
poduzeli i radovima
radovima koje su iza sebe ostavili, a rek'at, je dodato
mezheb i rek’at, dodato 's' rek'a, ¥'1'
rnnozini, a u slucaju rek’a,
s’ u mnozini,
koji predstavljaju
predstavljaju svjetiljku
svjetiliku u mraku
mraku neznanja.
neznanja. Ovo je dio istinskog radi jasnoce.
naslijeda muslimana
muslirnana ii oblika tradicionalnog
tradicionainog ucenjastva. 7. Takoder, uu ovoj
ovoj fazi korisno
korisno je spomenuti
spomenuti osnovne
osnovne referen­
referen-
Prvo izdanje ove knjige je objavljeno
objavijeno prije, otprilike, osam godina, djelo. Vecina diskusija u ovoj knjizi je bazirana
bazirana na
ce za ovo djelo.
u januaru
januaru 1996.
1996. godine, dok je autor bio na petoj godini studija na popularnim fikhskim i hadiskim
hadiskim djelima na arapslcom
arapskom i urdu
popularnim
Darul-Uloom
Darul-Uloom al-Arabijja
al-Arabijja al-Islamijja,
al-Islamijja, uu Burju, u Sjevernoj Engleskoj.
Engieskoj. istaknutim hanefijskim
jeziku, te istaknutim hanefijskim ucenjacima.
ucenjacima. Slijedeca djela
Allahovom
Allahovom voljom, knjiga je dozivjela veliki uspjeh. Stoga
Stoga je drugo sacinjavaju osnovni izvor materijala za ovu knjigu:
izdanje (ispravljeno i prosireno)
prosireno) pripremljeno
priprernljeno i objavljeno u septem- 8. Ma’
8. Maari] al-Sun en (Knowledge of the Vajs)
a rif al-Sunen Vajs) - djelimican
djelimican ko-
bru iste godine, zajedno
zajedno sa tri dodatna
dodatna poglavlja. Drugo
Drugo izdanje je, mentar na Sunen al-Tirmizi
mentar al-Tirmizi na
na arapskom
arapskom jeziku, kasnog
kasnog ha-
ha-
takoder,
takoder, brzo
brzo nestalo
nestalo sa polica
polica knjizara,
knjizara, nakon
nakon cega se nije stampa-
starnpa- nefiiskog hadiskog
nefijskog hadiskog ucenjaka
ucenjaka Imam
Imam Jusufa
lusufa Binnurija
Binnurija iz
iz Paki-

12 13
A ?.Pyj?-BMMANJB
ABDUR-RAHMAN NJU
IBN SUF |:~
JUSUF KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
...................................................
............................................

stana. Ostala
Ostala koristena
koristena djela su navedena
navedena uIIbibliografiji.
9. Darse Tirmizi
Tirmizi (Lessons on Tirmizi) - objasnjenje
objasnjenje poglavlja o
0 Vecina citiranih hadisa
Vecina citiranih hadisa i tekstova
tekstova u gore navedenim
navedenim knjiga-
vjerovanju ('ibadat) u Sunen al- Tirmizi
vjerovanju (‘ibadat) Tirmizi na urdu
urdu jeziku, reno- ma potvrdena
potvrdena su iz njihovih
njihovih originalnih
original nih izvora od strane
strane sakupljaca
sakupljaca
miranog
miranog savremenog
savremenog ucenjaka
ucenjaka Mufti
Mufti Taki ‘Osmanija.
'Osmanija. Oni koji nisu
ove knjige. Oni nisu potvrdeni
potvrdeni (uglavnom
(uglavnom zbog nedostatka
nedostatka ori-
10.
10. Tanzim al-ashtat (Arrangement
(Arrangement of the Scattered),
Scattered), potpun
potpun ginalnog
ginalnog teksta),
teksta), oznaceni
oznaceni su sa ‘U’
'U:.
i sveobuhvatan
sveobuhvatan (i sazet) komentar urdu jeziku, Miskat
komentar na urdu Miskat skladu sa hadisom
Na kraju, u skladu hadisom Allahovog
Allahovog Poslanilca,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s,
al-Masabih (Niche of the Lamps), Maulana
Maulana Ebu ‘1-Hasana,
'I-Hasana, .Ko je nezahvalan
koji kaze: „Ko nezahvalan ljudima,
ljudima, nezahvalan
nezahvalan je i Allahu", zavr-
predavaca
predavaca hadisa
hadisa i drugih
drugih vjerskih nauka u Bangladesh
Bangladesu. savam ovaj uvod, izrazavajuci zahvalnost svima koji su pomogli,
izrazavajuci zahvalnost pomogli, na
11.
11. Path al-Mulhim
al-Mulhim (Victory
(Victory of the Inspirer)
Inspirer) - komentar
komentar prvog bilo koji nacin,
nacin, kroz razlicita izdanja ove knjige. Posebno
razlicita izdanja Posebno se zelim
zelim
dijela Sahih Muslima,
Muslima, u tri toma, na arapskom
arapskom jeziku,
jeziku, od veli- predavacima, koji su mi bili veliki izvor inspiracije,
zahvaliti svojim predavacima, inspiracije,
kog tumaca
tumaca i hadiskog
hadiskog ucenjaka
ucenjaka Maulana
Maulana Shabbira Ahmeda
Ahmeda znanja i upute, kao i svojoj porodici,
znanja porodici, prijateljima
prijateljima i kolegama,
kolegama, bez ko-
'Osrnanija, koji je kasnije dovrsio Mufti Taki ‘Usmani
‘Osmanija, 'Usmani sa do- jih bi rad na ovoj knjizi bio otezan. Allah dobro zna njihov doprinos,
jih doprinos,
datnih
datnih pet tomova
tomova poznatih naslovom Takmila (Com­
poznatih pod naslovom (Com- beznacajnim cinio.
koliko god se beznacajnim ih obilato nagradi
cinio, Molim Allaha da ih nagradi
pletion). iina
na ovom i na buducem
buducern svijetu, i da prihvati
prihvati ovaj skromni
skromni doprinos
doprinos
12.
12. Avjaj al-maslik (Most Concize
Concize of the Paths) - jedan
jedan prosi­
prosi- porodice, predavaca
uIImoje ime, ime moje porodice, predavaca i prijatelja. Amin!
komentar Muvettae
ren komentar Muvettae (The Trodden
Trodden Path) Imami
lmami Malika Iusuf
Abdur-Rahman ibn Jusuf
Abdur-Rahman
na arapskom
arapskom jeziku, od renomiranog
renomiranog hadiskog
hadiskog ucenjaka
ucenjaka sa Maj 2, 2003. god./Rabi' al-awal
2003. god./Rabi’ al-avvaI9,
9, 1424.
Indijskog
Indijskog potkontinenta,
potkontinenta, sejh Zakarijja
Zakarijja Handelvija.
13.
13. Ihtilafe Ummat
Ummat ovr Sirate Mustakim
Mustakim (Differences in the the
Umma and the Straight Path) - djelo na urdu jeziku, kasnog
ucenjaka
ucenjaka hadisa, hkha
fikha i tasawufa,
tasavvufa, sejha Jusufa
[usufa Luzjanvija
Luzjanvija iz
Pakistana.
14.
14. Ashraf
Ashraf al-tavdih (The Most Noble Clarification)
Clarification) - objasnje­
objasnje-
nje Miskat al-Masabiha (Niche of the Lamps) na urdu jeziku,
Maulana
Maulana Nazira Ahmeda,
Ahmeda, viseg predavaca hadisa u Pakista-
nu.

14 15
KUUC~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
ABDUR-RAHMANANIBN
ABDUR-RAHM IBN JUSUF
JUSUF : KUUCMIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
.............................................
STA JE TAKLID?
STA JE TAKLID?
PRVI DIO
Definicija Taklida
Definicija Taklida
Doslovno, taklid je glagolska imenica izvedena iz arapskog
Doslovno, taklid je glagolska imenica izvedena iz arapskog
korijena k-I-d, sto znaci: staviti, opasati, iIi ukrasiti se ogrlicom.
korijena k-l-d, sto znaci: staviti, opasati, ili ukrasiti se ogrlicom.
Formalno, taklid je prihvatanje neCijeg naucnog misljenja
TAKLID
TAKLID Formalno, taklid je prihvatanje necijeg naucnog misljenja
bez zahtijevanja dokazivanja istog, sa uvjerenjem da je misljenje usta-
bez zahtijevanja dokazivanja istog, sa uvjerenjem da je misljenje usta-
novljeno u skladu sa cinjenicama i dokazima.
EBUHANIFA
EBUHANIFA novljeno u skladu sa cinjenicama i dokazima.

'ABDULAH
‘A IBN ME’SUD,
BDULAH IBN ME'SUD, r.a.
r.a. Taklid uopceno
Taklid uopceno
Sposobnost i potreba za taklidom je nasljedno i nuzno prisut-
ISTINSKI STAY
ISTINSKI STAV Sposobnost i potreba za taklidom je nasljedno i nuzno prisut-
na u nama. Da smo se suzdrzavali taklida (slijedenja) nasih roditelja
na u nama. Da smo se suzdrzavali taklida (slijedenja) nasih roditelja
i ucitelja, onda bismo danas bili uskraceni cak i za osnovne i preli-
i ucitelja, onda bismo danas bili uskraceni cak i za osnovne i preli-
minarne potrebe covjecanstva. Svojom prirodom, covjek je obdaren
Taklid: Slijedenje
Slijedenje skole
skole uuislam
islamskom pravu minarne potrebe covjecanstva. Svojom prirodom, covjek je obdaren
Taklid: skom pravu mogucnoscu da imitira i slijedi druge. Da nije tako, ne bismo bili u
mogucnoscu da imitira i slijedi druge. Da nije tako, ne bismo bili u
Glavni cilj
Glavni ciljove
oveknjige
knjigejeje osigurati
oSigurati opsirne
opsirne diskusije
diskusije o0onim
onim stanju nauciti maternji jezik. Da smo neupitno odbili da prihvatimo
stanju nauciti maternji jezik. Da smo neupitno odbili da prihvatimo
aspektima muslimanskog
aspektima muslimanskog namaza
namaza kojikojisu
supodlozni
podlozni razlicitim
razlicitim tuma-
tuma- (bez zahtijevanja dokaza) svaku naredbu, znak i poziv nasih ucitelja,
(bez zahtijevanja dokaza) svaku naredbu, znak i poziv nasih ucitelja,
cenjima uucetiri
cenjima cetirimezheba,
mezheba, iliiliislamske
islamskepravne
pravneskole,
skole,pridajuci
pridajuci poseb-
poseb- ne bismo znali cak ni abecedu jezika koji govorimo - da ne spomi-
ne bismo znali cak ni abecedu jezika koji govorimo - da ne spomi-
nupaznju
nu paznjuhanefijskom
hanefijskom misljenju
misljenjuo0svakora
svakompitanju.
pitanju.Ipak,
Ipak,posto
postojejecak
cak njemo proucavanje i pisanje knjiga na tim jezicima. Nas cjelokupan
njemo proucavanje i pisanje knjiga na tim jezicima. Nas cjelokupan
i ikoncept taklida, iliilislijedenja
koncept taklida, slijedenjaskole
skoleuuislamskom
islamskom pravu,
pravu, nepoznat
nepoznat zivot - svaki njegov aspekt: jelo, pijenje, nosenje odjece, hodanje,
zivot - svaki njegov aspekt: jelo, pijenje, nosenje odjece, hodanje,
mnogirn muslimanima,
mnogim muslimanima, diskusija
diskusijao0taklidu
taklidujejeneophodna
neophodna na
napocetku.
pocetku. privredivanje - povezan je sa konceptom taklida. Nas intelektualni
privredivanje - povezan je sa konceptom taklida. Nas intelektualni
UUtom
tompogledu,
pogledu, o0taklidu
takliduceceseseuuovom
ovompoglavlju
poglavljugovoriti
govoritiuu i kulturni razvoj rezultat je taklida nasih roditelja, ucitelja i drugih
i kulturni razvoj rezultat je taklida nasih roditelja, ucitelja i drugih
slijedecatritripodnaslova:
slijedeca podnaslova: osoba.
osoba.
Sta jeTaklid;
(1)Staje
(1) Taklid; Da tehnicka terminologija svake branse znanja nije stecena
Da tehnicka terminologija svake branse znanja nije stecena
(2)Taklid-.
(2) Taklid:Slijedenje
Slijedenjeimama
imamapopopitanjima
pitanjimaSerijata;
Serijata; na osnovama taklida (tj. bez preispitivanja autoriteta te terrninolo-
na osnovama taklida (tj. bez preispitivanja autoriteta te terminolo-
(3)Slijedenje
(3) Slijedenjejednog
jednogodredenog
odredenog imama
imamapoposvakom
svakompravnom
pravnompitanju.
pitanju. gije), onda vjestina u takvom znanju ne bi mogla biti ostvariva. Da
gije), onda vjestina u takvom znanju ne bi mogla biti ostvariva. Da
Ovoce,
Ovo ce,nadam
nadamse,se,ukloniti
uklonitibilo
bilokakvu
kakvuzbunjenost
zbunjenost uuvezi
vezis spitanjem
pitanjem znacenja rijeci i njihove idiomatske upotrebe nisu stecene kroz taklid
znacenja rijeci i njihove idiomatske upotrebe nisu stecene kroz taklid
taklidai utjesiti
taklida i utjesitione
onekoji
kojitragaju
tragajuzazapojasnjenjima
pojasnjenjimao 0ovoj
ovojtemi.
temi.
17
1616 17
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOI<AZI HANEFIJSKOG FIKHA
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF

lingvista
lingvista i normi
normi nasih jezickih
jezickih diskursa,
diskursa, ne bismo
bismo se upoznali
upoznali ni sa prepisivanja Kur'ana
prepisivanja Kur’ana i hadisa.
hadisa. Ipak, bilo je neophodno
neophodno zapisati
zapisati Kur an
Kur'an
i hadis
hadis da bi se sacuvala
sacuvala njihova autenticnost i da bi bili dostupni
njihova autenticnost dostupni
jednim jezikom.
jednim jezikom.
sirim masama.
sirim masama. Stoga, smatra
smatra se da takvo
takvo zapisivanje nije u konfliktu
konfliktu
Ponekad covjek
Ponekad nauci stetne
coviek nauci otrova, kao i sporedne
stetne efekte otrova, sporedne
ovim hadisom,
sa ovim hadisom, pa niko ne preispituje
preispituje neophodnost takve vrste za-
neophodnost takve
efekte lijekova, zahvaljujuci
zahvaljujuci taklidu. U ratu, da jedna
jedna armija
armija ne pri- pisivanja, niti iko zahtijeva
pisivanja, dokaz za to.
zahtijeva dokaz
hvata
hvata neupitno svaku naredbu
neupitno svaku naredbu svog komandanta,
komandanta, pobjeda mozda ne
pobjeda rnozda Ocuvanje Kur’ana i hadisa
Ocuvanje Kur'ana hadisa je kategoricno
kategoricno nareden
nareden cin (dakle,
bi bila postignuta.
postignuta. Ako razne
razne vladine
vladine agencije ne slijede zakone, onda
onda vudzub biz-zat)
vudiub biz-zat) i apostrofiran
apostrofiran Serijatom.
Serijatom. Iskustvo nam nam govori da je
zakon i red ne mogu
zakon ired mogu biti uspostavljeni
uspostavljeni u zemlji. Ukratko, napredak i
Ukratko, napredak ocuvanje Kur’ana
takve ocuvanje Kur'ana i hadisa
hadisa uglavnom nemoguce bez njihovog
uglavnom nernoguce
usavrsavanje
usavrsavanje naseg fizickog, duhovnog, intelektualnog, akadernskog,
duhovnog, intelelctualnog, akademskog, zapisivanja. Iz tog razloga
razloga je zapisivanje
zapisivanje Kur ana i hadisa
Kur'ana hadisa odredeno
odredeno
vadzib. Konsenzus
kao vadiib. ummeta (zajednice
Konsenzus ummeta (zajednice svih muslimana)
muslim ana) u pogle-
moralnog
moralnog i drustvenog
drustvenog zivota cvrsto je ukorijenjena taklidu - pri-
ukorijenjena u taklidu pri-
du zapisivanja
zapisivanja Kur’ana hadisa prisutan
Kur'ana i hadisa prisutan je u jednom
jednom neprekidnom
neprekidnom
hvatanju i slijedenju
hvatanju slijedenju strucnog
strucnog autorileta.
autorileta.
lancu prenosenja.
prenosenja. Stoga je potreba zapisivanja ovih izvora klasifici-
lancu potreba zapisivanja
ranaa kao vudzub
ran 'l-gajr. Upravo
vudzub bi 'l-gajr. Upravo na isti nacin, taklid, ili "slijedenje
„slijedenje
necijeg misljenja po pitanjima
neciieg misljenja pitanjima islamskog
islamskog prava“,
prava", takoder smatra
takoder se smatra
Neophodnost taklida
Neophodnost taklida
esencijalnim ili vadzibom,
esencijalnim vadzibom, i spada
spada pod kategoriju vudzub
pod kategoriju 'l-gajra.
vudzub bi ‘l-gajra.
vudzuba (obaveznog)
Postoje dvije vrste vudzuba (obaveznog) u serijatskom
serijatskom pravu: Postoje brojni
Postoje brojni dokazi neophodnost taklida u svjetlu prethodnog
dokazi za neophodnost prethodnog
vudzub biz-zai ii vudiub
vudzub biz-zat 'l-gajr.
vudzub bi ‘l-gajr. objasnjenja.
objasnjenja.
Taklid je posebno
posebno bitan
bitan u danasnjem vremenu, u kojem
danasnjern vremenu, kojem veci-
Vudzub biz-zat
Vudiub biz-zat znaci „obavezno
"obavezno samo
samo po sebi“.
sebi". Drugim
Drugim ri-
na muslimana
muslimana zivi u neznanju
neznanju osnovnih
osnovnih islamskih nauka.
islamskih nauka.
jecima,
jecirna, to su radnje
radnje naredene
naredene ili zabranjene
zabranjene islamskim
islamskim pravom
pravom zbog taklida, slijedenje
Dakle, bez taklida, slijedenje jasnih
jasnih i preciznih
preciznih serijatskih naredenja
seriiatskih naredenja
neceg u njihovoj unutrasnjoj
neceg unutrasnjoj prirodi
prirodi - kao sto je naredba
naredba obavljanja
obavljanja bilo bi skoro
skoro nemoguce.
nernoguce. Za one koji ne posjedujuposjeduju cak ni osnovno
osnOVI1O
namaza, i zabrana
namaza, zabrana visebostva. znanje
znanje o0 izvorima Serijata i metodama
izvorima Serijata metodama donosenja (iditihad)
propisa (idztihad)
donosenja propisa
vudzub bi ‘l-gajr
Vudzub 'l-gajr znaci „obavezno
"obavezno zbog nekog
nekog vanjskog
vanjskog fak- iz svetih taklid postaje
svetih tekstova, taklid postaje ii esencijalan
esencijalan i obavezan.
tora“. Drugim rijecima,
tor a".Drugim rijecima, to su radnje nisu naredene
radnje koje nisu naredene ili zabranjene
zabranjene
same po sebi, ali sacinjavaju
sacinjavaju osnovu
osnovu za druge
druge radnie
radnje koje su naredene
naredene
Dokazi u hadisima
Dokazi hadisima
ili zabranjene
zabranjene u Kur'anu
Kur’anu i hadisu;
hadisu; ili kazemo da takve radnje
iii da kazerno radnje popri-
popri-
Esved ibn [ezid
Jezid prenosi:
prenosi:
majuprirodu
maju prirodu obaveznih
obaveznih radnji
radnji ciji temelj cine.
Takav primjer
primjer je pisanje
pisanje Kur’ana
Kur'ana ii hadisa.
hadisa. Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, a JIj aj
.;jl.) Ic. auI yJ..a..lJ1
¥c..lJI ka u.J'""_)'),~u tk (jJ
Jf?- tY. ~~ kus \..49 ^~ uc
:JI.9 ;J.J'""~I(jc-
kako prenosi
prenosi ‘Abdullah
Abdullah ibn ‘Omer,
'Orner, r.a, rekao
rekao je: „Narod
"Narod smo koji niti ~~I ~l.) q
,u...dJ1 AjjVI ~~
~':ll ,4.1;..1.) ~I ~y Lk..) ~
tAiklj Alijl liljii ^ ^:r. rL.)
^u..dJ1
a, — .\tl
pise, niti racuna.“ (Buhari, Muslim)
niti racuna." Muslim) Ovaj hadis
hadis implicira
implicira (posto
(posto ga
Poslanik, s.a.v.s,
je Poslanik, s.a.v.s, rekao
rekao u vezi s posmatranjem
posmatranjem Mjeseca) negiranje
negiranje
18 19

. ...... ~ -: " ~ - ------------------


ABDUR-RAHM
ABDUR-RAHMAN ANIBNIBN JUSUF
JUSUF
............................................ ::
KLJUCNI
K.y.^iE!2.K DOKAZI HANEFIJSKOG
.^.L™fI J5KOGFIKHAFIKHA
...................................................
„Kod
.Kod nas je u Jemen
[emen dosao
dosao Mu’az
Mu'az b. Dzebel, r.a, kao ucitelj i
vedno upucenih
vedno upucenih ucenjaka. Ovo neizbjezno potcinjavaniu vjere
neizbjezno vodi potcinjavanju
kadija, a Al1ahov
Allahov Poslanik,
Poslanik, s.a.v.s, je bio ziv.
s.a.v.s,je ziv Pitali smo ga o
0 osobi koja
ljudskim prohtjevima.
ljudskim prohtjevima. Hadisi 0 fitnetima (razdorima,
Hadisi ofitnetima (razdorima, iskusenjima
iskusenjima i
je umrla
umrla ostavljajuci iza sebe (nasljednike)
(nasljednike) kcerku
kcerku i sestru. Odredio
Odredio je
stradanjima) unaprijed
stradanjima) unaprijed su nas upozorili porastu ovih losih svojsta-
upozorili o0 porastu
pola nasljedstva
nasljedstva za kcerku sestru." (Sahih al-Buhari
kcerku ii pola za sestru.“ al-Buhari 2:297)
covieka, cega su svjesni vjerski ucenjaci.
va kod covjeka, uceniaci.
Ovo je bio slucaj tokom
tokom zivota Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Iz ovog ha-
taklid sahsi
Odsustvo taklid
Odsustvo sahsi (licnog slijedenja) ce uzrokovati
uzrokovati veliku
disa mogu
mogu se izvuci brojni
brojni zakljucci;
zakljucci:
pokvarenost u vjeri. Jedno od destruktivnih
stetu i pokvarenost destruktivnih zala, koje ce poka-
1.
1. Taklid je prakticiran
prakticiran za vrijeme
vrijeme Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Osoba
Osoba koja pita zati svoju ruznu
ruznu stranu odsustvu taklid sahsi,
stranu u odsustvu iahsi; jest pojava samopro-
samopro-
(u hadisu)
hadisu) nije zahtijevala
zahtijevala dokaz ili temelj
ternelj na osnovu
osnovu kojeg je zvanih mudztehida
zvanih mudiiehida i ucenjaka. Neki ljudi ce sebe smatrati
smatrati kompeten-
kompeten-
odluka
odluka donesena.
donesena. Prihvatila
Prihvatila je propis, oslanjajuci se na Mu’azov,
Mu'azov, tnim da donose
tnim donose vjerske propise
propise i upustiti
upustiti se u proces pravnog (Ser'i)
pravnog (ser’i)
r.a, integritet,
integritet, poboznost
poboznost i pravednost.
pravednost. Ovo je precizan primjer
primjer analoskog rasudivanja (kijas). Za sebe ce smatrati
analoskog rasudivanja smatrati da su jednakog,
jednakog, ili
iii
taklida u praksi
praksi ashaba
ashaba i tabi’ina!
tabi'ina! viSeg stepena
viseg stepena od cuvenih
cuvenih mudztehida
mudiiehida i ucenjaka
ucenjaka iz ranog
ranog doba isla-

2. Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, nije kritizirao
kritizirao ljude svog vremena
vremena koji su slijedili ma!
mal

Mu’aza,
Mu'aza, r.a, (niti bilo kojeg drugog
drugog ashaba, p.p.) niti je imao ikak- Naprimjer, raniji mudztehidi
Naprimjer, mudztehidi su sa sigurnoscu
sigurnoscu tvrdili
tvrdili da su

ve primjedbe mnogi propisi zasnovani


mnogi zasnovani na odredenim
odredenim povodima, tj, sa odredenim
povodima, tj. odredenim
primjedbe u vezi s tim pitanjem.
pitanjem.
Hadis daje dokaz ispravnosti
ispravnosti taklid sahsi,
sahsi, ili „slijedenja
"slijedenja jednog
jednog odre- uzrokom (mu'allel), a ne opcenitim
uzrokom (muallel), opcenitirn razlozima. Pozivajuci se na ovo,
ovo,

denog ucenjaka
ucenjaka u pitanjima
pitanjima islamskog prava“.
prava". Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, odre­
odre- neki modernisti
modernisti mogu
mogu tvrditi
tvrditi da je cak i naredba
naredba uzimanja
uzimanja abdesta

dio je Mu’aza,
Mu'aza, r.a,
r.a, da ljudima
ljudima Jemena
[ernena osigura vjerska uputstva
uputstva (i
(i po- prije obavljanja
obavljanja namaza
namaza zasnovana
zasnovana na odredenom
odredenom povodu (mu'allel).
povodu (muallel).

uci ih vjeri). Evidentno


Evidentno je da je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, dao ljudima
ljudima Jemena
[emena Prema njima, ova naredba
Prema naredba se mogla odnositi
odnositi na rane Arape, koje je

pravo i dozvolu da slijede Mu’aza, pitanjima dina (vjere).


Mu'aza, r.a, u svim pitanjima obaveza uzgajanja zivotinja
zrvotinja stalno izlagala necistoci, koja zahtijeva
Dopustenje ispravnost taklida je, dakle, iz ovog primjera
Dopustenje i ispravnost prirnjera jasno, po- obredno ciscenje u obliku vudu’
obredno vuduaa (abdesta). Takoder, na osnovu
osnovu ovo-

gotovo zbog njegove rasprostranjenosti


rasprostranjenosti u vrijeme Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. danasnjeg vremena
ga mogu tvrditi da, posto ljudi danasnjeg vremena zive u uslovima
kojima je higijena
u kojima higijena na visem
visern nivou, vudu
vudu' vise nije neophodan
neophodan za
Posljedice odbacivanja
odbacivanja taklida
taklida namaza (sto je svakako bez ikakvog dokaza i suprotno
obavljanje namaza suprotno sta-
Dobro je
je poznato
poznato da mnogo, ako ne i vecina, ljudi
ljudi danasnjice
danasnjice vu cjelokupne
cjelokupne uleme!)2.
ulernel)".
ne zivi
zivi svoje
svoje zivote po uzoru na Poslanika,
zivo~epo Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Kao rezultat
rezultat toga,
toga,
, :
vodeni su sebicnoscu, pokvarenim
pokvarenim namjerama,
namjerama, pozudom,
pozudorn, neiskre-
noscu, pakoscu,
pakoscu, anarhijom,
anarhijorn, i suprotstavljanjem
suprotstavljanjem konsenzusu
konsenzusu pra-
20 22 Iz
Iz uvodnih
uvodnih poglavlja
poglavlja knjige
knjige Taklidi
Taklid iidztihad,
iditihad, Sejh
Sejh Masiluillah
Masihullah Jalalabadija.
Jalalabadija.
21
21
KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA_
KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
.................................................
AABDUR-RAHMAN
B D U R -R A H M A NIBN IB NJUSUF
JU S U F ;::
............................................
voljstvo.
TAKLID: SLIJEDENJEIMAMA
TAKLID: SLIJEDENJE IMAMA
tumacenje Kur’ana
Ipak, srz stvari je da tumacenje Kur'ana i sunneta
sunneta nije jed-
VEZI S PITANJIMA
U VEZIS PITANJIMA SERIJATA
SERIJATA
nostavno. Ono
nostavno. Ono zahtijeva
zahtijeva intenzivno
intenzivno i prosireno
prosireno proucavanje
prouCavanje svetih
Pitanje
Pitanje (Kur'ana i sunneta),
izvora Serijata (Kur’ana sunneta), koje ne moze poduzeti
poduzeti osoba
osoba koja
taklid (slijedenje skole jednog
Neki ljudi tvrde da je taklid jednog imama)
imama) kvalificirana u tom polju. Da je svaki
nije kvalificirana svaki musliman
musliman obavezan
obavezan da se

nezakonit
nezakonit u islamu. Oni insistiraju
insistiraju na tome
tome da bi istinski musliman
musliman poziva na Kur
poziva Kur'an sunnet za svaki problem
an i sunnet problem s kojim se suoci, to bi mu

trebao
trebao slijediti samo Kur’an
Kur'an i sunnet,
sunnet, te tvrde
tvrde da je slijedenje
slijedenje imama
imama u predstavljalo veliku odgovornost,
predstavljalo odgovornost, lcoju
koju bi bilo skoro nemoguce
nemoguce ispu-

vezi s pitanjima jednako sirku (mnogobostvu).


pitanjima Serijata jednako (rnnogobostvu). Takoder, oni niti. To je zato sto donosenje
donosenje serijatskih
serijatskih propisa
propisa na osnovu
osnovu Kur’ana
Kur'ana
tvrde da su Henefijska,
Henefijska, Safijska,
Safijska, Malikijska ii Hanbelijska
Hanbelijska skola
skola nastale
nastale sunneta zahtijeva detaljno
i sunneta detaljno poznavanje
poznavanje arapskog
arapskog jezika ii svih rele-
rele-

dvije stotine
stotine godina
godina nakon
nakon smrti
smrti Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, i, stoga, ove skole vantnih nauka
vantnih nauka - sto
sto je kombinacija
kombinacija koja
koja nije poznata
poznata svakoj osobi.
su pokudena
pokudena inovacija (bidat).
at). Neki, takoder,
inovacija (bid’ takoder, naglasavaju
naglasavaju da bi mu­ mu- [edno rjesenje
Jedno rjesenje ovog problema
problema je da se nekoliko
nekoliko ljudi poduci
poduci potreb-
potreb-
sliman trebao
trebao traziti uputu
uputu direktno
direktno u Kur’anu
Kur'anu i sunnetu,
sunnetu, i da su in- nim znanjem
znanjem o0 Serijatu, i drugi
drugi bi ih trebali konsultirati
konsultirati o0 propisima
propisima
tervencija
tervencija i pojasnjenje
pojasnjenie jednog
jednog imama
imama nepotrebni
nepotrebni da bi se prakticirao
prakticirao u njihovim
njihovim svakodnevnim
svakodnevnim poslovima.
poslovima. Upravo je to ono sto je Allah,
Serijat. Molim vas da objasnite, koliko tacnosti
tacnosti ima u ovoj tvrdnji? di.S, naredio
dz.s, naredio muslimanima
muslimanima u slijedecem
slijedecern kur’
kur'anskorn ajetu.
anskom ajetu:

Odgovor
Odgovor Mufti
Mufti Taki ‘Osmanija
'Osmanija jjjall
~~I ~ 1 ~~'i~)l
I-.JS ~lb ~ ~~ US O?~ 1_)Ja 1V ~ ~c ~\S IIJM
jjjijjJ uh jA11 (jlS Usj
LA) u\S
,n)'
((' ^ i ) oj '~o'.i:".o·'11
l)-.J_) .. ~~,
'--Ijl"-'''I '-..".
y..;._) ,I"t"" _,s J_)-fl:):IJ
Ova tvrdnja
tvrdnja je zasnovana
zasnovana na odredenom
odredenorn nerazumijevanju,
nerazumijevanju,
„Svi boj. Neka se po nekoliko
"Svi vjernici ne treba da idu u boj. nekoliko njih iz
koje nastaje
nastaie iz nepotrebnog
nepotrebnog bavljenja kompliciranim
kompliciranim pitanjima
pitanjima o0 ko-
svake zajednice potrudi
svake zajednice potrudi da se uputi
uputi u vjerske nauke i neka opominju
opominju
jima
jima se ovdje govori. Puno pojasnjenje
pojasnjenje ove pogresne
pogresne tvrdnje
tvrdnje zahti-
narod svoj
narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha bojali.“
bojali." (9:122)
(9:122)
jeva detaljan i poseban
poseban clanak. Ipak, pokusat
pokusat cu objasniti osnovne
osnovne
tacke sto je krace moguce. kur'anski ajet na jasan nacin ukazuje
Ovaj kur’anski ukazuje da grupa
grupa musli-
rnusli-
Tacno je da pokornost,
pokornost, u istinskom
istinskom smislu, pripada
pripada samo
sarno mana ih drugi
mana treba da se posveti stjecanju serijatskog znanja, i da ih
Allahu, dz.s.
dB. Ne pokoravamo
pokoravamo se nikome
nikome osim Njemu. Ovo je logican konsultiraju o0 vjerskim
konsultiraju vjerskim propisima.
propisima. Dakle, ako neko pita pouzdanog
pouzdanog
doktrinu tavhida (vjerovanje
uslov za doktrinu (vjerovanje u Allahovu
Allahovu jednocu).
jednocu). Pokora- ucenjaka (alima)
ucenjaka ('alima) o0 pravnom
pravnom (serijatskom)
(serijatskom) propisu
propisu uu vezi s odre-
vanje Poslaniku,
Poslaniku, s.a.v.s,
s.a.v.s,naredeno
naredeno nam jeje samo
sarno zato sto
sto je on Allahov denim
denim pitanjem,
pitanjem, ii postupi
postupi po njegovom rnoze liIi ga ijedna
njegovom savjetu, moze
Poslanik,
Poslanik, koji nam je prenio
prenio bozanske
bozanske zapovijedi. U protivnom,
protivnom, on razumna
razumna osoba optuziti
optuziti da pocinio sirk zato sto je slijedio
da je pocinio slijedio savjet
nema
nerna sveti status koji
koji zahtijeva
zahtijeva nase
nase pokoravanje.
pokoravanje. Pokoravajuci
Pokoravajuci se
se ii liudskog bica
ljudskog bica umjesto
umjesto Kur’
Kur'ana
ana ii sunneta?
sunneta? Svakako
Svakako da
da ne
ne moze!
djelujuci prema
prema ucenju
uceniu Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, stjecemo
stjecemo Allahovo
Allahovo zado-
zado-
22 23
ABDUR-RAHM ANIBN
ABDUR-RAHMAN J U S U F j~:
IBN JUSUF
............................................ KUUCNIDOKAZIH ANEFIJ5K0G FIKHA
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG

Razlog je ocigledan
oCigledan - on tim cinom
cinom nije napustio
napustio pokornost
pokornost Sto se tice razlika medu skolama,
razlika medu skolama, one su se pojavile
pojavile kroz
kroz razli-
Allahu, d:U,
Allahu, dz.s, i Njegovom
Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. Zapravo, on je trazio
Poslaniku, s.a.v.s. trazio na- dta moguca tumacenja
cita rnoguca tumacenja propisa spomenutih iii
propisa spomenutih ili izvedenih
izvedenih iz Kur'ana
Kur ana
cin da im se pokorava.
pokorava. Kako god, ne znajuci serijatsku naredbu,
znajuci serijatsku naredbu, kon- i sunneta.
sunneta. U cilju pravilnog
pravilnog razumijevanja
razumijevanja ove stavke, relevantno
relevantno je
sultirao je ucenjaka
sultirao ucenjaka da bi znao sta je obavezan
obavezan uciniti
uciniti prema
prema Allahu. znati da su pravila
znati pravila spomenuta
spomenuta u Kur’anu
Kur'anu i sunnetu
sunnetu razlicitog
razlicitog tipa.
Nije uzeo ucenjaka predmetom pokoravanja,
ucenjaka predmetom pokoravanja, nego
nego prije tumacem
turnacern Prvi tip pravila
pravila jesu ona koja su
su spomenuta
spomenuta u ovim svetim
bozanske naredbe.
bozanske naredbe. Niko ga ne rnoze optuziti za sirkl
moze optuziti sirk! izvorima tako jasnim
izvorima jasnim rijecima
rijeCima da je rnoguce
moguce sarno
samo jedno
jedno tumacenje,
tumacenje.
osnova taklida: osoba
Ovo je osnova osoba koja nije u stanju
stanju razumjeti
razumjeti Ni jedno
jedno drugo
drugo tumacenje
tumacenje nije moguce
moguce izvuci iz toga, kao
kao sto je slucaj
Kur’an i sunnet,
Kur'an konsultira se sa muslimanskim
sunnet, konsultira muslimanskim pravnikom,
pravnikom, cesto s naredbom
naredbom obavljanja
obavljanja namaza,
namaza, zekata, posta
posta i hadza,
hadza, ili zabranom
iii sa zabranom
zvanim imamom,
zvanim imamom, ii postupa
postupa u skladu
skladu sa njegovim
njegovim tumacenjem
tumacenjem Se- svinjetine i bluda-zinaluka.
svinjetine bluda-zinaluka. Sto se tice ovog skupa
skupa pravila,
pravila, nikada
nikada nije
rijata. Osoba nikada ne smatra
Osoba nikada imama vrijednim
smatra imama vrijednim pokoravanja,
pokoravanja, ali postojala razlika
postojala razlika u misljenjima.
misljenjima, Sve pravne
pravne skole su jednoglasne
jednoglasne u
trazi njegovu
trazi uputu da bi znala
njegovu uputu znala serijatske
serijatske zahtjeve, jer nema
nema direktan
direktan njihovom tumacenju.
njihovom tumacenju, Stoga, ne postoji idztihad ili taklid u
prostor za idztihad
postoji prostor
pristup Kuranu
pristup Kur'anu i sunnetu,
sunnetu, ili
iii nema
nema adekvatno
adekvatno znanje
znanje za izvodenje
izvodenje se- vezi s ovim pitanjima.
pitanjima. Takoder, kako svako moze
moze da ih lahko
lahko razumi-
razumi-
rijatskih
rijatskih propisa ovih izvora. Ovakvo
propisa iz ovih ponasanje se zove taklid tog
Ovakvo ponasanje samog Kur
je iz samog ana i sunneta,
Kur'ana postoji potreba
sunneta, ne postoji potreba za konsultiranjem
konsultiranjem sa
pravnika ili imama.
pravnika imama. Stoga, kako je moguce
moguce reci taklid ekvivalent
red da je taklid ekvivalent imamom pravnikom.
imamom ili pravnikom.
sirkuV.
sirku?! S druge
druge strane,
strane, postoje
postoje neka serijatska pravila
neka serijatska pravila izvedena
izvedena iz
Kompetentni
Kompetentni muslimanski pravnici, ili imami,
muslimanski pravnici, imami, koji su po- Kur’ana i sunneta
Kur'ana sunneta gdje se moze
moze desiti neka od slijedecih
shjedecih situacija:
svetili svoje zivote idztihadu,
idztihadu, skupili su serijatske
serijatske propise
propise u skladu
skladu sa • Koristene rijeci u svetim
Koristene svetim izvorima
izvorima dozvoljavaju
dozvoljavaju vise od jednog
jednog
njihovim tumacenjima
njihovim tumacenjima serijatskih
serijatskih izvora
izvora u skoro sifriranom
sifriranom obliku. tumacenja.
tumacenja. Naprimjer,
Naprimjer, prilikom
prilikom spominjanja trajanja perioda
spominjanja trajanja perioda ce-
Zbirka serijatskih
Zbirka serijatskih propisa
propisa prema
prema tumacenjima
tumacenjima odredenog
odredenog pravnika
pravnika kanja
kanja (‘iddet)
('iddet) za zenu
zenu raspustenicu,
raspustenicu, u Kur’anu se koristi
Kur'anu koristi slijedeci
zove se mezheb, ili skola tog pravnika.
pravnika. izraz:
Dakle, skola jednog imama nije nesto
jednog imama nesto sto je strano
strano Serijatu,
Serijatu. E?J kiiblj (Jffaua.iL j j j Cjtalkxi]|j
Ustvari, to je odredeno
odredeno tumacenje
tumacenie Serijata i zbirka
zbirka glavnih
glavnih serijatskih
serijatskih
„Raspustenice neka cekaju tri mjesecna
.Raspustenice neka pranja [kuru).“
mjesecna pranja (kuru}."
propisa izvedenih
propisa izvedenih iz Kur’ana
Kur'ana i sunneta,
sunneta, od strane pouzdanog pravni­
strane pouzdanog pravni- 2 :228)
((2:228)
ka, aranziranih
aranziranih po temama,
temama, s namjerom
namjerom da bude
bude pogodna sljedbeni-
pogodna sljedbeni-
cima
cima Serijata. Stoga, ko slijedi odredenu
odredenu skolu, slijedi Kur an i sunnet
Kur'an sunnet
Rijec kuru
kuru ima
ima dvojako
dvojako znacenje. Oznacava
Oznacava i period men-
period men-
u skladu
skladu s tumacenjem
tumacenjern odredenog
odredenog i pouzdanog
pouzdanog pravnika,
pravnika, za kojeg se
struacije, period cistoce (tj. ar. tuhr). Oba znacenja
struacije, ii period znacenja su moguca
moguCa u
vjeruje
vjeruje da je najvjerodostojniji
najvjerodostojniji i najupuceniji
najupuceniji u serijatska
serijatska pitanja.
ovom ajetu, i svako od njih ima
ima razlicite pravne
pravne posljedice.

24 25
ABDUR-RAHMAN
AB DUR-RAHM A NIBN IBN JUSUF
JUSUF
............................................. l KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
KLJUCNIOOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
pravno misljenje
Pitanje koje zahtijeva pravno misljenje je slijedece: Koje zna- jatskih principa,
principa, ii uredene
uredene su su Rur’
Kuranom
jatskih anom ii sunnetom
sunnetom za za sva
sva vremena.
vremena.
ispravno u ovom ajetu? Odgovarajuci
cenje je ispravno OdgovarajuCi na pilanje, logicno
logicno je Muslimanski pravnik koji posjeduje
Muslimanski pravnik koji posjeduje sve neophodne kva-sve neophodne kva-
pravnika mogu
da se misljenja pravnika mogu razilaziti, kao sto se i desilo.
desilo. Imam
Imam lifikacije za
lifikacije za idztihad,
iditihad, trebao
trebao bi bi pokusati
pokusati na na najbolji
najbolji nacin
nacin dokuciti
dokuciti
Safi' rijec kuru tumaci
Safi’ tumaci kao period
period cistoce, dok je imam Ebu Hanifa stvarna znacenja
stvarna znacenja Kur’Kur'ana
ana ii sunneta.
sunneta. AkoAko toto uradi
uradi uu skladu
skladu sasa svojim
svojim
tumaci kao period
tumaci period menstruacije.
menstruacije. Obojica nude brojne razloge koji- najboljim mogucnostima
najboljim mogucnostirna ii iskrenoscu,
iskrenoscu, bit bit ce
ce nagraden
nagraden za za izvrsavanje
izvrsavanje
potkrepljuju svoja misljenja,
ma potkrepljuju misljenja, i ni jedno
jedno ne moze
moie biti u potpunosti
potpunosti svoje obaveze, i niko ga ne moze optuiiti za zanemarivanje
svoje obaveze, i niko ga ne moze optuziti za zanemarivanje Serijata, Serijata,
odbaceno. Ovaj primjer
primjer naglasava jedan
jedan od uzroka razlika u mislje- cak ii ako
cak ako njegovo
njegovo misljenje
misljenje moze
moie biti
biti slabije
slabije uu poredenju
poredenju sa sa drugim
drugim
odbaceno.
rnisljenjima. Ovo
misljenjima. Ovo su su prirodne
prirodne ii logicne
logicne okolnosti,
okolnosti, sasa sigurnoscu
sigurnoscu po-po-
njima medu
medu razlicitim
razlicitim ucenjacima.
ucenjacima.
stojane uu svakom
stojane svakom pravnom
pravnom sistemu.
sistemu.
Ponekad se
• Ponekad se razlika
razlika javlja
javlja uu dva
dva hadisa
hadisa Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, ii prav-
prav-
nici ih
nici ih moraju
moraju uskladiti, ill odabrati
uskladiti, ili odabrati jedan
jedan u odnosu
odnosu nana drugi.
drugi. U U Uspostavljeni zakoni uu bilo
Uspostavljeni zakoni bilo kojem
kojern pravnom
pravnom sistemu
sistemu nene obu-
obu-
hvataju svaki
hvataju svaki sitan
sitan detalj
detalj ii mogucu
rnogucu situaciju.
situaciju. Takoder,
Takoder, oviovi zakoni
zakoni
ovom slucaju,
ovom slucaju, takoder,
takoder, misljenja
misljenja pravnika
pravnika se
se mogu
mogu razlikovati.
cesto su
cesto su podlozni
podlozni vise vise nego
nego jednom
jednom tumacenju,
tumacenju, ii razliciti
razliciti sudovi,
sudovi, uu
Npr, postoje
Npr, postoje dva
dva seta
seta tradicije
tradicije koji
koji se
se mogu
mogu naci
naci uu knjigama
knjigama ha­
ha-
pokusaju da
pokusaju da ih
ih razumiju,
razumiju, cesto
cesto se se ne
ne slazu
slaiu sa
sa njihovim
njihovim znacenjima.
znacenjirna.
disa, koji
disa, koji prenose
prenose razlicita
razlicita ponasanja
ponasanja Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s,prilikom
prilikom Iedan sud moze protumaciti zakon na odreden nacin, dok ga dru­
dru-
Jedan sud moze protumaciti zakon na odreden nacin, dok ga
ruku'a
ruku’ a uu namazu.
namazu. Prvi
Prvi set
set hadisa
hadisa spominje
spominje da
da Poslanik,
Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, gi sud
sud moze
moze razumjeti
razumjeti uu potpunom
potpunom drugacijem
drugaCijem smislu.
smislu. Stoga,
Stoga, niko
niko
gi
nije dizao
nije dizao ruke osim na
ruke osim na pocetku
pocetku namaza.
namaza. Pravnici,
Pravnici, prihvatajuci
prihvatajuci ne moze
moie reci
reci da
da islamski
islamski pravnici,
pravnici, izrazavajuci
izrazavajuci razlicita
razlicita misljenja,
misljenja, ne
ne
ne
da su
da su oba
oba nacina
nacina ispravna,
ispravna, izrazili
izrazili su
su razlicita
razlicita misljenja
misljenja o0 pitanju,
pitanju, postuju islamske
islamske zakone.
zakone. I,I, posto
posto svaki
svaki sud
sud pokusava
pokusava primijeniti
primijeniti us­
us-
postuju
koji je
koji je od
od dva
dva nacina
nacina bolji?
bolji? Dakle,
Dakle, ovakve
ovakve situacije
situacije takoder
takoder uzro-
uzro- postavljeni zakon u skladu sa najboljim mogucnostima, njegova oba-
postavljeni zakon u skladu sa najboljim mogucnostima, njegova oba-
kuju razlike
kuju razlike uu misljenjima
misljenjima medu
medu raznim
raznim ucenjancima.
ucenjancirna, veza prema
veza prema Donosiocu
Donosiocu zakonazakona (Allah,
(Allah, dz.s)
dB) bit
bit ce
ceispunjena,
ispunjena, iinjegovi
njegovi
•• Postoje mnoga
Postoje mnoga pitanja
pitanja koja
koja nisu
nisu posebno
posebno naznacena
naznacena uu Kur’anu
Kur'anu pravnici nagradeni,
pravnici nagradeni, insa-Allah.
insa-Allah .
ii sunnetu.
sunnetu. Rjesenje
Rjesenje ovih
ovih pitanja
pitanja se
se trazi
trazi analogijom,
analogijom, ili
ili primje-
primje- Naprimjer, akoako je je jedan
jedan odod sudova
sudova ranije
ranije spomenutih
spomenutih visi visi
Naprimjer,
rima nadenim
rima nadenim uu svetim
svetim izvorima,
izvorirna, koji
koji imaju
imaju indirektan
indirektan odnos
odnos sud, svi
svi nizi
nih sudovi
sudovi ii ljudi
ljudi pod
pod njihovom
njihovom nadleznoscu
nadleznoscu obavezni
obavezni su su
sud,
sa odredenim
sa odredenim pitanjem.
pitanjem. U U ovakvim
ovakvim situacijama
situacijarna pravnici
pravnici ponovo
ponovo da slijede presude viseg suda, cak i ako se njihovo licno misljenje ne
da slijede presude viseg suda, cak i ako se njihovo licno misljenje ne
mogu imati
mogu imati razlicite
razlicite pristupe
pristupe pronalazenju
pronalaienju potrebnih
potrebnih rjesenja
rjesenja iziz slaze sa
slaze sa misljenjem
misljenjern viseg
viseg suda.
suda. U U tom
tom slucaju,
slucaju, ako
ako nizi
nih sudovi
sudovi slijede
slijede
Kur'ana iisunneta.
Kur’ana sunneta. odluke viseg
odluke viseg suda,
suda, niko
niko ne ne moze
moze reci
reci dadanene postuju
postuju zakon,
zakon, ili
ili da
dapri-
pri-
hvataju visi
hvataju viSisud kao zakonodavca.
sud kao zakonodavca.
To su
To su osnovni
osnovni uzroci
uzroci razlika
razlika uu misljenjima
misljenjima medu
medu skolama.
skolama.
Na potpuno
Na potpuno isti isti nacin,
nacin, skola
skola muslimanskog
muslimanskog pravnika
pravnika pruzapruza
Ove razlike
Ove razlike ni
ni na
na koji
koji nacin
nacin nisu
nisu nedostatak
nedostatak Serijata.
Serijata, One
One su,
su, prije,
prije,
pouzdano tumacenje
pouzdano tumacenje Serijata.
Serijata. Jos
Josjedan
jedan kvalificiran
kvalificiran pravnik
pravnik se semoze
moze
izvorfleksibilnosti,
izvor fleksibilnosti, sacinjavaju
sacinjavaju siroko
siroko polje
poljei-aucnog
l' aucnog istrazivanja
istrazivanja seri-
seri-
ne slagati
ne slagati sa
satumacenjem
tumacenjern tog tog pravnika,
pravnika, ah alinijedan
nijedan odod njih
njih ne
ne moze
moie
26
26 27
27
KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
FIKHA
ABDUR-RAHMANANIBN
ABDUR-RAHM IBN JUSUF
JUSUF l:
............................................

sljedbenike odredene
optuziti sljedbenike odredene skole da da slijede
slijede nesto drugo osim Se­Se- SLIJEDENJE JEDNOG
SLIJEDENJE JEDNOG ODREDENOG
ODREDENOG
rijata, ili
rijata, iii da
da cine sirk. To je zato
Cinesirk. zato sto
sto ovi muslimani
muslimani slijede
slijede skolu
skolu vjero-
IMAMA UU SVIM
IMAMA SVIM PRAVNIM PITANJIMA
PRAVNIM PITANJIMA
dostojnog tumacenja
dostojnog tumacenja Serijata.
Serijata, Pitanje
Pitanje
Slijedece pitanje koje se moze pojaviti
Slijedece pojaviti glasi:
glasi: „Sta
"Sta bi osoba tre- Sunijski muslimani,
muslimani, generalno,
general no, vjeruju da su sve cetiri prav-
uraditi u vezi
bala uraditi vezi s pitanjem
pitanjem razlicitih skola, i koju bi trebala slijedi-
slijedi- ne skole (Hanefijska, Safijska,
Safijska, Malikijska ii Hanbelijska)
Hanbelijska) - svaka kao
tii" Odgovor
ti?“ Odgovor na ovo pitanje je veoma
veoma jednostavan.
jednostavan. SveSve ove skole su jedno
jedno od mogucih
mogucih tumacenja
tumacenja Serijata - ispravne, i ni jedna
jedna od njih
naporima da dokuce pravo znacenje Serijata;
bile iskrene u svojim naporima Serijata,
. ne moze
rnoze se smatrati
smatrati kontradiktornom
kontradiktornom sa Serijatom.
Serijatorn. Ali,
Ali, uu isto vrije-
vrije-
stoga su sve jednako
jednako ispravne. Osoba bi trebala slijediti skolu imama
imama
me, mozemo
mozerno vidjeti da sljedbenici Hanefijske skole ne odstupaju
odstupaju od
za kojeg vjeruje da je najobrazovaniji
najobrazovaniji i najpobozniji.
najpobozniji.
hanefijskog
hanefijskog misljenja, i ne prihvataju
prihvataju misljenje
miSljenje Safije
Safije i Malika u vezi
vezi
. Iako postoje mnogi muslimanski
muslimanski pravnici koji su se prihvatili s pravnim
pravnim pitanjima.
pitanjima. Radije, oni smatraju
smatraju nedozvoljenim
nedozvoljenim slijedenje
idztihada, skole cetiri imama
idztihada, imama - imama
imama Ebu Hanife, imama
imama Malika, jos jednog
jednog pravnika
pravnika o0 bilo kom pitanju. Kako se ovaj
ovaj pristup
pristup uklapa
imama Safi’a
imama Safi'a i imama
imama Hanbela
Hanbela - smatraju
srnatraju se najobuhvatnijim,
najobuhvatnijim, najor-
u vjerovanje da se sve cetiri pravne
pravne skole smatraju
smatraju ispravnim?
ispravnim? Ako su
ganiziranijim i najocuvanijim
ganiziranijim najocuvanijim do danasnjeg
danasnjeg dana. Muslimanski um-
Muslimanski um-
sve ispravne, onda nema
nema nista lose za pripadnike
pripadnike Hanefijske skole da
met u cjelini je prihvatio
prihvatio ova cetiri imama
imama kao najpouzdanije
najpouzdanije tumace
tumace
slijede safijsko,
safijsko, malikijsko, ili hanbelijsko
hanbelijsko misljenje
mislienje u nekim pitanji­
pitanji-
Serijata.
ma?
rna?
poznate kao Hanefijska, Safi’jska,
Cetiri skole su poznate Safi'jska, Malikijska i
Odgovor
Odgovor Mufti
Mufti taki ‘Osmanija
'Osmanija
Hanbelijska skola. Ostatale
Hanbelijska Ostatale skole (mezhebi)
(mezhebi) ili nisu dovoljno
dovoljno sveobu-
hvatne, u smislu
hvatne, smislu da ne sadrze sve aspekte
aspekte Serijata, ili nisu dovoljno Tacno je da su sve cetiri skole ispravne, i slijedenje bilo koje
ocuvane u pouzdanom
ocuvane pouzdanom obliku. Iz ovog razloga, vecina muslimanskog
muslimanskog od njih je dozvoljeno
dozvoljeno u cilju slijedenja Serijata. Ipak, laik, kojem ne-
ummeta pripada
ummeta pripada jednoj od ove cetiri skole. Ako osoba prihvati
prihvati skolu
dostaje
dostaje mogucnost
mogucnost poredenja
poredenja argumenata
argumenata svake skole, ne moze bira-
islamskog prava kao tumaca
islamskog tumaca Serijata, onda
onda je njena obaveza da slijedi
ti i mijesati razlicite poglede
poglede kako bi zadovoljio svoje licne prohtjeve.
Serijat ispunjena.
ispunjena.
Razlog ovog pristupa
pristupa je dvostruk.
dvostruk. Allah, dz.s,
dB, nedvosmisleno
nedvosmisleno je, u
Ovo je istinska term ina taklid u pogledu
istinska slika termina pogledu pravnih
pravnih sko­
sko- velikom broju
broju kur’ anskih ajeta, naredio
kur'anskih naredio slijedenje serijatskih
serijatskih uputa
uputa i
lao Nadam
la. Nadam se da ce ovo objasnjenje
objasnjenje biti dovoljan ta-
dovoljan pokazatelj da ta­ striktno
striktno zabranio
zabranio slijedenje licnih
licnih prohtjeva
prohtjeva putem
putem serijatskih
serijatskih propi-
nema nista
klid nema nista sa sirkom, ili „pripisivanjem
"pripisivanjem druga
druga Allahu", nego je, sa. Muslimanski
Muslimanski pravnici,
pravnici, kada
kada tumace
tumace izvore Serijata, nikada
nikada ne po-
jednostavan i lahak
ustvari, jednostavan lahak nacin slijedenja
slijedenja Serijata.
Serijata, kusavaju
kusavaju zadovoljiti svoje licne
bene prohtjeve.
prohtjeve. Oni pokusavaju
pokusavaju da najbo-
dapajbo-
ljim naporima
naporima otkriju
otkriju duh Serijata i zasnivaju
zasnivaju svoja misljenja
misljenja na
ria snazi

29
28
ABDUR-RAHMAN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF \ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
............................................. K. y “ E L H M ™ 6 F|KHA
potrazi za pogodnostima.
dokaza, a ne samo u potrazi pogodnostima. Ne biraju tumacenje
tumacenje putnik moze
moze skracivati
skracivati namaz
namaz sve
sve dok
dok ne
ne ostane
ostane uu jednom
jednom mjestu
mjestu
putnik
na osnovu slaganja sa svojim licnim zeljama, nego ih biraju jedino na cetrnaest dana
cetrnaest dana ili
ili vise.
vise.
osnovu cvrstine
osnovu evrstine dokaza pred sobom. Putnik koji u jednom mjestu ostane pet dana ne rnoze spajati
Putnik koji u jednom mjestu ostane pet dana ne moze spajati
Sada, ako je nekom ko ko nije studirao
studirao islamsko pravo dozvo- namaze, popo misljenju
misljenju ii imama
imama Safije
Safije ii imama
imama Ebu
Ebu Hanife.
Hanife. To
To je
je iz
iz
namaze,
ljeno da bira
ljeno bira bilo koje pravno
pravno misljenje,
misljenje, bez osvrtanja na argumente
argumente razloga sto, ostajuei pet dana, ne rnoze koristiti dvije olaksice, kasr
razloga sto, ostajuei pet dana, ne moze koristiti dvije olaksice, kasr
se ticu
ticu tih misljenja,
misljenja, imat
imat ce
ce slobodu
slobodu da
da odabere
odabere misljenje
misljenje koje
koje spajanja namaza,
namaza, prema
prema imamu
imamu Safiji,
Safiji, ii zato
zato sto
sto spajanje
spajanje namaza
namaza
koji se ii spajanja
se cini
se cini prikladnije
prikladnije ispunjavanju
ispunjavanju njegovih
njegovih licnih
licnih prohtjeva.
prohtjeva. Ovakav
Ovakav nije dozvoljeno
dozvoljeno po
po imamu
imamu Ebu
Ebu Hanifi.
Hanifi. Kako
Kako god,
god, pristup
pristup „biraj
"biraj ii mi­
mi-
nije
pristup ce
pristup ce ga
ga voditi
voditi slijedenju
slijedenju vlastitih
vlastitih zelja,
zelja, aa ne
ne uputa,
uputa, sto
sto je
je praksa
praksa jesa] mezhebe“
mezhebe" opet
opet vodi
vodi neke
neke ljude
Ijude prihvatanju
prihvatanju safijskog
safijskog misljenja
misljenja
jesaj
potpuno osudena
potpuno osudena uu Kur’anu.
Kur'anu. oo pitanju
pitanju spajanja
spajanja namaza,
namaza, ii hanefijskog
hanefiiskog misljenja
misljenja o0 pitanju
pitanju perioda
perioda
Naprimjer, imam
Naprimjer, imam Ebu
Ebu Hanifa
Hanifa je
je misljenja
misljenja da
da krvarenje
krvarenje iz
izbilo
bilo putovanja.
putovanja.
kojeg dijela
kojeg dijela tijela
tijela kvari
kvari vudu
vudu' (abdest),
(abdest), dok
dok imam
imam Safija
Safija vjeruje
vjeruje da kr-
da kr­ lz ovih
Iz ovih primjera
primjera je
je evidentno
evidentno da
da biranje
biranje razlicitih
razlicitih misljenja
misljenja uu
varenje ne
varenje ne kvari
kvari abdest.
abdest. U
U drugu ruku, imam
drugu ruku, Safismatra
imam Safi smatra da da je
je covjek,
covjek, razlicitim slucajevima
razlicitim slucajevima nije
nije zasnovano
zasnovano na
na cvrstini
cvrstini argumenata,
argumenata, nego
nego
ako dotakne zenu,
ako dotakne zenu, pokvario abdest, iiduzan
pokvario abdest, duzan gagajeje obnoviti
obnoviti prije
prije obav-
obav- je vezano
vezano za za olaksice
olaksice koje
koje osiguravaju.
osiguravaju. Ova
Ova praksa
praksa je,
je, ocigledno,
ocigledno,
je
ljanja namaza,
ljanja namaza, dok
dok imam
imam Ebu
Ebu Hanifa
Hanifa insisitira
insisitira da
da samo
samo dodirivanje
dodirivanje ravna slijedenju
slijedenju licnih
licnih prohtjeva,
prohtjeva, sto
sto je
je uu potpunosti
potpunosti zabranjeno
zabranjeno uu
ravna
zene ne
zene ne kvari
kvari abdest.
abdest, Kur'anu.
Kur’ Ako se
anu. Ako se takav
takav stav
stay dopusti,
dopusti, ucinit
ucinit ce
ce Serijat
Serijat igrom
igrom uu rukama
rukama
Kakopraksa
Kako "biraj iimijesaj
praksa „biraj rnijesajmezhebe“
mezhebe" moze
moze biti
biti dozvoljena?!
dozvoljena?! neznalica, iinijedno
nijedno serijatsko
serijatsko pravilo
pravilo nece
nece ostati
ostati imuno
imuno od
od izoblica-
izoblica-
neznalica,
Neuk covjek
Neuk covjek moze
moze prihvatiti
prihvatiti hanefijsko
hanefijsko misljenje
misljenje o0pitanju
pitanju dodiriva-
dodiriva- vanja. Iz
Iztog
tog razloga
razlogajejepraksa
praksa „biraj
"biraj iimijesaj“
mijesaj" osudena
osudena odod strane
strane svih
svih
vanja.
nja zene,
nja zene, ii safijsko
safijsko misljenje
misljenje o0 pitanju
pitanju krvarenja.
krvarenja, Posljedicno,
Posljedicno, on
on ce
ce serijatskih ucenjaka.
istaknutih serijatskih ucenjaka, Imam
Imam Ibn
Ibn Tejmija,
Tejmija, poznati
poznati hadiski
hadiski
istaknutih
svojabdest
svoj abdest smatrati
smatrati ispravnim
ispravnim kada
kada se
senade
nade uuobje
obje situacije
situacije (tj, kada
(tj,kada ucenjak iipravnik,
ucenjak pravnik, uusvojoj
svojojfetvi
fetvikaze:
kaze:
mu potece
mu potece krv
krv iikada
kada dodirne
dodirne zenu),
zenu), iako
iako jejenjegov
njegov abdest
abdest pokvaren
pokvaren
"Nekiljudi
„Neki Ijudiuuodredeno
odredeno vrijeme
vrijeme slijede
slijedeimama
imama koji
kojibrak
brak sma­
sma-
pohanefijskom
i ipo hanefijskom i isafijskom
safijskornmisljenju.
misljenju.
tra neispravnim,
tra neispravnim, dok
dok uu drugo
drugo vrijeme
vrijeme slijede
slijede imama
irnama koji
koji ga
gasmatra
smatra
Slicnotome,
Slicno tome, prema
prema safijskom
safijskorn misljenju,
misljenju, putnik
putnik moze
moze spojiti
spojiti
ispravnim. To
ispravnim. Torade
rade samo
sarno da
da bibi udovoljili
udovoljili svom
svom licnom
licnorn cilju
ciljui izado-
zado-
dva namaza,
dva namaza, podne
podne i iikindiju (zuhr ii asr).
ikindiju (zuhr asr). Ipak,
Ipak, uuisto
istovrijeme,
vrijeme, ako
ako
voljilisvoje
voljili svojezelje.
zelje.Takva
Takvapraksa
praksa jeje nedopustiva,
nedopustiva, uu skladu
skladu sa
sakonsen-
konsen-
putnik odluci
putnik odluci da
dauujednom
jednom mjestu
mjestu ostane
ostane cetiri
cetiridana,
dana, onda
onda se
sevise
visene
ne
zusom svih
zusom svihimama!“
irnama!" (Fetava
(FetavaIbn
Ibn Tejmije
Tejmije2:285-286)
2:285-286)
smatra putnikom
smatra putnikom popo safijskom
safijskom misljenju.
misljenju. Dakle,
Dakle,on
on ne
nemoze
rnoze iskori-
iskori-
stiti olaksicu skracivanja
stiti olaksicu (leasr) nini spajanja
skracivanja {kasr) spajanja namaza.
namaza. UUdrugu
drugu ruku,
ruku, Ovo jeje temeljni
Ovo temeljni razlog
razlog pristupa
pristupa prihvacenog
prihvacenog od od strane
strane ka-
ka-
period putovanja
period putovanja po
po hanefijskom
hanefijskorn misljenju
misljenju traje
traje cetrnaest
cetmaest dana,
dana, i i snijihpravnika,
snijih pravnika, koji
kojisu
suobicnom
obicnorn narodu
narodu stavili
staviliuuobavezu
obavezu dadaprihva-
prihva-

teteodredenu
odredenu skolu
skolu uupotpunosti.
potpunosti. Ako
Akoneko
nekopreferira
preferira mezheb
mezheb imama
irnama
30
30 31
31
KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
A?D U R -R A H M A N JBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
JUSUF if
............................................ ;

Ebu Hanife, onda


onda treba
treba da ga prihvati
prihvati do u detalje. Ipak, ako nelco
neko pravnika u nekim
pravnika pravnim pitanjima.
nekim pravnim pitanjima. Unatoc
Unatoc tome,
tome, oni se smatraju
smatraju
hanefijarna.
hanefijama,
preferira drugi mezheb,
preferira drugi mezheb, trebao
trebao bi ga prihvatiti
prihvatiti takoder
takoder u potpunosti.
potpunosti.
Ne bi trebao
trebao birati
birati i mijesati medu
medu razlicitim
razlicitim misljenjima,
misljenjima, a u svoju Ovo djelimicno odstupanje od imama
djelimicno odstupanje imama Ebu Hanife
Hanife moglo bi
korist. zasnovano na bilo kom od slijedecih temelja;
biti zasnovano temelja: pravnici
pravnici ponekad,
ponekad,
Korist
Korist od ispravnosti
ispravnosti mezheba,
mezheba, prema
prema pravnicima,
pravnicima, sastoji se nakon iskrenog
nakon iskrenog i sveobuhvatnog
sveobuhvatnog istrazivanja
istrazivanja relevantnog
relevantnog materijala,
materijala,
u tome
tome da osoba
osoba moze odabrati
odabrati da slijedi bilo koji. Ali, kada se jed- dodu do zakljucka
dodu zakljucka da je misljenje
misljenje drugog
drugog imama
imama cvrsce. Pravnici,
nom
nom odluci
odluci za odredeni
odredeni mezheb, onda
onda ne bi trebala
trebala slijediti nijedan
nijedan takoder, mogu
takoder, mogu zakljuciti da se misljenje imama
imama Ebu Hanife, ialco
iako za­
za-
drugi,
drugi, u bilo kom pitanju,
pitanju, bilo da trazi pogodnosti
pogodnosti ili da udovolji
udovolji svo- snovano na analogiji, ne prilagodava
snovano prilagodava autenticnom
autenticnorn hadisu,
hadisu, sto je obic-
jim licnim
licnim prohtjevima,
prohtjevima, jer su oba slucaja zasnovana
zasnovana na licnim
licnim zelja- prenesen imamu;
no slucaj, jer taj hadis nije prenesen imarnu; u protivnom,
protivnom, i on bi,
ma,
rna, a ne na cvrstini
cvrstini argumenata.
argumenata. Dakle, politika
politika „vjernosti
.vjernosti odredenoj
odredenoj najvjerovatnije, prihvatio
najvjerovatnije, prihvatio misljenje
rnisljenje u skladu
skladu s tim hadisom.
hadisom.
skoli“
skoli" je preventivna
preventivna mjera, prihvacena
prihvacena od strane
strane pravnika
pravnika da bi se
Jos jedan
jedan slucaj u kom pravnici
pravnici odstupe
odstupe od misljenja
misljenja svog
sprijecila anarhija
anarhija u serijatskim
serijatskim pitanjima.
pitanjima.
imama je kada
imama kada osjete da je to neophodno
neophodno za sveopce dobro
dobro umme-
umme-
Ipak, ovakav pristup
pristup je namijenjen
namijenjen onima
onima koji samostalno
samostalno taoOvi
ta. pravnici ne slijede drugog
Ovi pravnici drugog imama
imama u potrazi
potrazi za svojim licnim
mogu da se bave idztihadom,
ne mogu idztihadom, ili ne mogu
mogu razumjeti
razumjeti argumente
argumente zeljarna, nego da bi zadovoljili zajednicke
zeljama, zajednicke potrebe
potrebe ummeta
ummeta i u svje-
istaknute od strane mezheba u svrhu podupiranja
istaknute podupiranja njihovih
njihovih misljenja. tlu izmijenjenih
izmijenjenih okolnosti
okolnosti koje preovladavaju
preovladavaju u njihovo vrijeme. Ovi
Za takve ljude najbolji je pristup
pristup da slijede jednu
jednu odredenu
odredenu skolu kao primjeri su dovoljni da pokazu
primjeri pokazu kako sljedbenici
sljedbenici odredene
odredene skole ne
kredibilno
kredibilno tumacenje
tumacenje Serijata.
Serijata, smatraju svoju skolu zamjenom
smatraju zamjenom za Serijat, ili jedinim
jedinim tumacenjem,
tumacenjern,
Kako god, oni koji posjeduju
posjeduju neophodne
neophodne kvalifikacije za koje iskljucuje sve druge mezhebe. Sljedbenici mezheba ne pridaju
pridaju
bavljenje idztihadom,
idztihadom, nemaju
nernaju potrebu
potrebu da slijede odredenu
odredenu skolu jednom mezhebu
veci znacaj i jednom mezhebu nego sto, ustvari, i zavreduje
zavreduje u okviri-
(mezheb). Oni samostalno
samostalno mogu donijeti
donijeti serijatske propise direktno
direktno rna Serijata.
ma Serijata.
iz originalnih
originalnih serijatskih izvora. Slicno tome, onima
onima koji nisu u pot­
pot- Prij~ nego zavrsim s ovim pitanjem,
Prije pitanjern, zelio bih pojasniti
pojasniti jos
punosti kvalificirani da se bave idztihadom,
punosti kvalificirani iditihadom, ali su upuceni
upuceni u islam- jednu stvar koja je izuzetno
izuzetno vazna u ovom kontekstu.
kontekstu. Neki ljudi koji
jednu
ske nauke do te mjere da mogu razumjeti
razumjeti razlicita pravna
pravna misljenja posjeduju sistematsko
sistematsko znanje o0 islamskim
islamskim disciplinama
disciplinama cesto po-
ne posjeduju
na cisto teoretkom
teoretkom osnovu (tj,
(tj, da nisu vodeni
vodeni licnim zeljama), nije obmanuti svojim povrsnim
povrsnim znanjem
znanjem zasnovanim
zasnovanim na samostal-
stanu obmanuti
zabranjeno
zabrarijeno da preferiraju
preferiraju jednu
jednu skolu u odnosu
odnosu na
na drugu
drugu u vezi s nom ucenju (u mnogim
mnogirn slucajevima samo
sarno kroz prijevod
prijevod Kurana
Kur'ana ii
nom
odredenim
odredenim pitanjem.
pitanjem. Postoje mnogi hanefijski pravnici koji su, upr- Slijedenjern ovakve vrste povrsnog
povrsnog ucenja,
ucenja, oni sebe smatraju
srnatraju
hadisa). Slijedenjem
kos vjernosti
vjernosti imamu
imamu Ebu
Ebu Hanifi,
Hanifi, prihvatili misljenja
misljenja nekih drugih
drugih

32 33
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ;::
MYMAHMIIMSUF
............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
FIKHA

ucenjacima islamskih
ucenjacima islamskih nauka
nauka ii pocnu
pocnu kritizirati
kritizirati prijasnje
prijasnje musliman-
musliman-
IMAM XZAM EBU
IMAM A’ZAM EBU HANIFAI
HANIFA I HADIS
HADIS
ske pravnike.
ske pravnike. Ovakavstavje
Ovakav stay je zasnovan
zasnovan na
na neznanju,
neznanju, iinema
nema nikakvog
nikakvog
opravdanja.
opravdanja. Osamdeseta
Osamdeseta godina
godina je
je obiljezena
obiljeiena rodenjem
rodenjern velike
velike licnosti,
licnosti,
Isvodenje pravnih
Iavodenje pravnih propisa
propisa iz
iz Kur’ana
Kur'ana ii sunneta
sunneta je
je veoma
veoma de-
de-
koja
koja se
se posvelila
posvetila proucavanju
proucavanju vjerskih
vjerskih znanosti
znanosti pod
pod okrliljem
okrliljem velikih
velikih
taljan ii precizan
taljan precizan proces,
proces, koji
koji ne
ne moze
moze biti
biti iznesen
iznesen na
na temelju
temelju nepot-
nepot-
ucenjaka
ucenjaka svoga
svoga doba.
doba. To
To je
je licnost
Iicnost koja
koja je
je nastavila
nastavila da
da procesuira
procesuira ii
punog istrazivanja.
punog istrazivanja. Prilikom
Prilikom istrazivanja
istrazivanja odredenog
odredenog pravnog
pravnog pitanja,
pitanja,
desifrira
desifrira steceno
steceno znanje,
znanje, posebno
posebno na
na polju
polju prava
prava (fk h a ), za
(jikha), za dobro-
dobro-
obavezno je
obavezno je prikupiti
prikupiti cjelokupan
cjelokupan relevantan
relevantan materijal
materijal iz
iz Kur’ana
Kur'ana ii
bit ummeta
bit ummeta Muhammeda,
Muhammeda, s.a.v.s.
s.a.v.s. Ova
Ova licnost
licnost je
je niko
niko drugi
drugi do
do Ebu
Ebu
hadisa pronaden
hadisa pronaden uu raznim
raznim poglavljima
poglavljima ii knjigama,
knjigama, ii uraditi
uraditi kompa-
kompa-
Hanifa
Hanifa Nu’man
Nu'man ibn
ibn Sabit
Sabit iz
iz Kufe.
Kufe. Inteligencija,
Inteligencija, mudrost,
mudrost, razboritost,
razboritost,
rativnu studiju
rativnu studiju tog
tog heterogenog
heterogenog materijala.
materijala. Obaveza
Obaveza je,
je, takoder,
takoder, pro-
pro-
predanost,
predanost, darezljivost
dareiljivost iidobro
dobro ponasanje
ponasanje koje
koje ga
ga je
je odlikovalo,
odlikovalo, ud-
uci-
vjeriti tacnost
vjeriti tacnost relevantnih
relevantnih hadisa
hadisa uu skladu
skladu sa
sa dobro
dobro ustanovljenim
ustanovljenim
nili
nili su
su ga
ga jedinstvenim
jedinstvenim uu njegovom
njegovom vremenu.
vremenu. Stekao
Stekao je
je veoma
veoma visok
visok
principima hadiske
principima hadiske nauke
nauke (usul
(usul al-hadis).
al-hadisi. Obaveza
Obaveza je je istrazivaca
istrazivaca da
da
status
status uu raznim poljima islamskog
raznim poljima isiamskog znanja
znanja (‘ilm),
(,ilm), ii dodijeljena
dodijeljena mu
mu je
je
prouci historijsku
proud historijsku pozadinu
pozadinu relevantnih
relevantnih ajeta
ajeta ii tradicije
tradicije (esbab
(esbab al-
al-
titula al-Imam
titula al-Imam al-A’ z am, ili
al-Xzam, iii „Najved
"NajveCiimam/ucenjak“.
imarn/ucenjak"
nuzul ii esbab
nuzul esbab al-vurud).
al-vurud). Ukratko,
Ukratko, istrazivac
istrazivac prvo
prvo mora
mora rijesiti
rijesiti ved
veci
broj kompliciranih
kompliciranih pitanja.
pitanja. Cjelokupan
Cjelokupan proces
proces zahtijeva
zahtijeva veoma
veoma in-in- Posto
Posto se
se ova
ova knjiga
knjiga posebno
posebno tice
tice Hanefijske skole fikha,
Hanefiiske skole fikha, je-
je-
broj
tenzivno ii opsirno
opsirno znanje,
znanje, koje
koje je
je rijetko
rijetko nadeno
nadeno medu
medu savremenim
savremenim dino
dino je
je ispravno
ispravno da
da ovo
ovo poglavlje
poglavlje o0 osnivacu
osnivacu Hanefijske
Hanefijske skole
skole dode
dcde
tenzivno
ucenjacima koji
koji se
se se
se specijalizirali
specijalizirali uu tom polju,
polju, aa da
da ne
ne govorimo
govorimo o0 poglavlja o0 taklidu.
poslije poglavlja takiidu. U
U ovom
ovom poglavlju se
se prisjecamo
prisiecamo zivota
iivota ove
ove
ucenjacima
obicnim ljudima koji nemaju
nernaju direktan
direktan pristup
pristup originalnim
originalnim izvorima
izvorima velike
velike licnosti,
licnosti, koja
koja je
je poznata
poznata svuda
svuda po
po svijetu
svijetu po svom
svom doprino-
doprino-
obicnim
Serijata, su
su islamu,
islamu, ii koja
koja je konsenzusom
konsenzusom prihvacena
prihvacena od
od strane savremenih
savremenih
Serijata.
ucenjaka ummeta
ucenjaka ummeta kao
kao pouzdan tumac svetih
pouzdan tumac svetih tekstova.
tekstova. Njegova skola
Zakljucak ove diskusije glasi:
Zakljucak glasi: posto
peste su sve
sve cetiri skole uteme-
uteme-
fikha
fikha (mezheb) je prihvacena
prihvacena i slijedena do danasnjeg
danasnjeg dana od veli­
veli-
osnovama, dozvoljeno
ljene na cvrstim osnovama, dozvoljeno je kompetentnom
kompetentnom ucenjaku
ucenjaku
ke vedne
vecine pripadnika
pripadnika ehli-sunneta muslimanske zajednice (Ehl al-
ehli-sunneta i muslimanske al-
prihvatiti misljenje
prihvatiti rnisljenje druge pravne skole ukoliko posjeduje
posjeduje neophodno
neophodno
Sunna va’l-Jama’ a).
val-lamaa).
viestinu da razumije
znanje i vjestinu razumije vrijednosti
vrijednosti svakog mezheba na osnovu
adekvatnog akademskog
akademskog istrazivanja,
istrazivanja, i ukoliko nije motiviran
motiviran potra-
potra- Nazalost, postoje neki ljudi koji sebi daju slobodu
slobodu da se pro-
adekvatnog
udovoljavanjem vlastitim
vlastitim zeljama. Ljudi koji ne ispunajvaju
ispunajvaju tive ovom imamu
imamu i klevecu ga. Oni pokusavaju
gaoOni pokusavaju da obezvrijede
obezvrijede njegov
gom za udovoljavanjem
ciniti isto, jer bi to moglo voditi do status i pokazu
pokazu njegovo poznavanje
poznavanje hadisa manjkavim.
manjkavim. Ipak, ko god
ove uvjete ne bi se smjeli usuditi dniti
anarhije u serijatskim
serijatskim pitanjima.
pitanjima. objektivno
objektivno prucava
prucava historiju,
historiju, zasigurno
zasigurno ce biti impresioniran
irnpresioniran njime
anarhije
kao ucenjakom
ucenjakorn u raznim
raznim poljima
poljima islamskog ucenja, posebno
posebno njego-
vim znanjem
znanjem u polju hadisa
hadisa - znanja koje je nuzno
nuzno za svakog pravni-
pravni-
34
34 35
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
............................................ j:
^KUUCNI
y .^ .'.R DOKAZI
O KAZI_ HANEFIJ5KOG
H AN EFIJSK0G_ FIKHA
FJKIHA
ka, a pogotovo
pogotovo za nekoga
nekoga kog se smatra
smatra „Najvecim imamom".
"NajveCim imamom"

Cjelokupna biografija velikog


Cjelokupna biografija velikog imama
imama je, bez sumnje,
sumnje, van do- IMAM EBUHANIFA:
IMAM EBU HANIFA:
meta
meta ove knjige, pa ce se ovo poglavlje
poglavlje fokusirati
fokusirati uglavnom
uglavnom na ne-
SLJEDBENIK ASHABA
SLJEDBENIK ASHABA (TABI'IN)
( TABI’IN)
koliko aspekata
koliko aspekata njegovog
njegovog zivota: 0o njegovoj ulozi kao „sljedbenika
"sljedberuka Prema vecini hadiskih
Prema hadiskih ucenjaka, tabi'in iii
ucenjaka, tabi’in ili „sljedbenik“
"sljedbenik" je
ashaba" (tabi'ina), najobrazovanije
ashaba" (tabi’ina), najobrazovanije Iicnosti
licnosti svoga doba i prenosioca
prenosioca i neko
neko ko je sreo Poslanikova, s.a.v.s, ashaba, ili
Poslanikova, s.a.v.s, ili ga bar vidio
vidio uII stanju
stanju
hajiza hadisa.
hafiza hadisa. U tom
tom pogledu, samo ce misljenja
pogledu, samo hadiskih ucenjaka
misljenja hadiskih ucenjaka vjerovanja (imana).
vjerovanja (imana). Pritom neophodno da je boravio
Pritom nije neophodno boravio u njego­
njego-
(muhaddisa), istaknutih
(muhaddisa), istaknutih pravnika (fukaha'), tumaca
pravnika (fukaha), turnaca Kur'ana (mufa-
Kur’ana (mufa- vom drustvu,
drustvu, ili prenosio
prenosio od tog ashaba. Hafiz ibn Hadzer
Hadzer al-Aska-
al-'Aska-
ssira)
55 ira) i drugih
drugih vjerskih
vjerskih eksperata
eksperata biti spomenuta. Molim Allaha
spomenuta. Molim Allaha da lani tvrdi
tvrdi da je ovo najbolja (J'la al-Sunen
definicija (I’la
najbolja definicija al-Sunen 19:306). 'Alama
Alama
pomogne da prava
pomogne prava slika o0 ovom imamu
imamu i njegovom
njegovom isitnskom statu-
isitnskom statu- Iraki, Ibn
Ibn al-Salah, Terminalagije
Hakim (najveci ucenjaci Terminologije
aI-Salah, Nevavi i Hakim
su i ucenju
ucenju u poljima
poljima svetog znanja,
znanja, pogotovo polju hadisa,
pogotovo u polju hadisa, bude
bude hadisa, p.u.), medu
medu ostalima,
ostalima, takoder
takoder se slazu s ovom definicijom.
ovom definicijom.
predstavljena.
predstavljena. Prema ovoj nasiroko
Prema nasiroko prihvacenoj
prihvacenoj definiciji, imam
imam Ebu Hanifa
Hanifa se
smatra tabi’inom, i ovo je potvrdeno
smatra iabi'inom, potvrdeno od strane
strane mnogih
mnogih biografa
biografa i
historicara. Ovo je jedinstvena
historicara. jedinstvena pozicija
pozicija koja mu pripada,
pripada, jer se isto
ne moze
moze reci za ostale velike imarne
imame - Safiju, Malika i Ahmeda
Ahmeda ibn
Hanbela (da Allah bude
Hanbela zadovoljan njima).
bude zadovoljan
Alama
'Alama Zehebi
Zehebi u svom Tezlciretal-huffaz
svom Tezkiret al-huffaz pise da je Ebu Ha-Ha­
nifa rcden
roden 80. godine.
godine. Vidio je Enesa
Enesa ibn Malika, r.a, vise od jedan-
jedan-
put (svaki put
put posiecivao Kufu). Hafiz Abd al-Gani
put kad je Enes, r.a, posjecivao al-Gani
al-Makdisi istice: „Ebu
al-Makdisi .Ebu Hanifa
Hanifa je vidio
vidio Enesa.“ (Tezlciretal-h14faz)
Enesa." (Tezkiret al-huffaz)

Ibn Hadzer
Hadzer pise: „Istina
.Jstina je, kao sto je Zehebi
Zehebi rekao, da je Ebu
Hanifa
Hanifa vidio Enesa
Enesa ibn Malika
Malika kad je bio mlad."
mlad."
Hatib
Hatib al-Bagdadi al-Bagdadtoto potvrduje:
al-Bagdadi u svom Tarih al-Bagdad „Ebu Hanifa
potvrduje: .Ebu Hanifa
je vidio Enesa
Enesa ibn Malika." (Tezlciretal-Rasid.
Malika." (Tezkiret al-Rasid, 281)
281)
Hamza
Hamza al-Sehami
al-Sehami istice: „Cuo
"euo sam Darakutnija
Darakutnija kad kaze:
‘Ebu
'Ebu Hanifa
Hanifa se nije sreo ni sa jednim
jednim ashabom
ashabom Allahovog Poslanika,
Allahovog Poslanika,
s.a.v.s, osim sa Enesom
s.a.v.s, osim Enesom ibn Malikorn'" (Tabdiid al-sahifa, 502)
Malikom’." (Tabdzid
Dakle, kao sto su mnogi
mnogi ucenjaci
ucenjaci potvrdili, imam Ebu Hanifa
potvrdili, imam Hanifa je za-
36 sigurno tabi’in\
sigurno bio tabi'ini
37
ABDUR-RAHM
ABDUR-RAHMANA NIBN IBN JUSUF 1:
............................................ KUUCNId
KUUCNI DOKGlZIHANEFIJSKOG
okazi hanefijskogrFIKHA
kha

IMAM EBU HANIFA


IMAM EBUHANIFA Gore spomenuta
spomenuta tvrdnja
tvrdnja potvrduje
potvrduje da imam
imam Ebu Hanifa
Hanifa ne
JE PRENOSIO
JE ASHABA
PRENOSIO OD ASHABA samo da je vidio neke od ashaba
sarno ashaba nego
nego da je, takoder,
takoder, i prenosio
prenosio hadi­
hadi-
se od njih.
Imam 'Abd
Imam Abd al-Kadiri
al-Kadiri al-Misri
al-Misri kaze: „Ashabi
.Ashabi od kojih je Ebu
Hanifa
Hanifa prenosio
prenosio hadise
hadise su bili: 'Abdullah
Abdullah ibn Unejs, Abdullah
'Abdullah ibn
Dzez’a
Dzez'a al-Zabidi,
al-Zabidi, Enes ibn Malik, Dzabir
Dzabir ibn Abdullah,
'Abdullah, Ma’kul
Ma'kul ibn IMAM EBU HANIFA:
IMAM EBUHANIFA:
Jasar,
[asar, Vasila ibn al-Eska'
al-Eska i Aisa
'Aisa bint
bint ‘1-Adzred.“ (AI-Fatva'id al-bahijja,
'l-Adzred." (Al-Fatvaid NAJUCENIJA
NAJUCENIJA LICNOST
LICNOST SVOGA
SVOGA VREMENA
VREMENA
42) Hafiz al-Samani
al-Sarn'ani pise: „Imam
"Imam Ebu Hanifa posvetio stjeca-
Hanifa se posvetio stjeea-
Abdullah ibn
'Abdullah ibn Dza’far
Dzafar al-Razi prenosi
prenosi da je Ebu Jusuf
Jusuf rekao: znanja i ulozio je sav
nju znanja say napor
napor dok nije postigao drugi nisu
postigao ono sto drugi nisu
,,Cuo
"Cu~ sam Hanifu kada
sam Ebu Hanifu kada nam
nam je govorio: ‘Obavio
'Obavio sam hadz
hadz sa svo- Jedne prilike
uspjeli. [edne prilike je posjetio
posjetio Mansura (Abbasijskog halifu)
Mansura (Abbasijskog halifu) i nasao
nasao
jim ocem
jim oeem 93. godine, kada
kada sam imao 16 godina.
godina. Tamo je bio prisutan
prisutan ‘Isaa ibn Musaa
'Isaa Musaakod
kod njega. 'Isa
‘Isa je rekao Mansuru: 'Ovo
rekao Mansuru: ‘Ovo je najveci uce­
naiveci uce-

(Sejh) sa mnogo
ucitelj (sejh) mnogo ljudi oko sebe, i pitao
pitao sam oca
oea ko je on. Otac
Otae njak
njak danasnjice.’“ (Al-Ansab, 247)
danasnjice." (.Al-Ansab,
mi je rekao
rekao da je to ashab Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, pod
pod imenom Abdullah
imenom 'Abdullah Mekki ibn Ibrahim
Mekki Ibrahim se jedne
jedne prilike
prilike prisjetio
prisjetio imarna
imam a Ebu Hanife re­
Hanife i re-
ibn al-Haris
al-Haris ibn Dzez'a,
Dzez’a. Sta on to posjeduje
posjeduje pa se ljudi okupljaju
okupljaju oko „Bio je naveci ucenjak
kao: .Bio ucenjak svoga doba.“ (I'la al-Sunen 18:308)
doba." {Via 18:308)
njega, pitao
pitao sam oca.
oea. Otac
Otae je odgovorio: ‘Hadise koje je cuo
odgovorio: 'Hadise CUO od Po­
Po- Mekki
Mekki ibn Ibrahim
Ibrahim je bio sejh imama Buharije, preko
imama Buharije, preko kojeg je
slanika,
slanika, s.a.v.s.’
s.a.v.s. Otuda
Otuda sam trazio
trazio od oca
oea da me odvede
odvede blize njemu
njemu imam Buhari
imam Buhari prenosio
prenosio vecinu
vecinu svojih predaja ciji je lanac
predaja Cijije lanae prenosilaca
prenosilaea
da bih mogao
mogao slusati. Proveo me je kroz
slusati, Proveo masu ljudi, dole
kroz masu nisam bio
dok nisam dosezao do Poslanika,
dosezao s.a.v.s, preko
Poslanika, s.a.v.s, samo tri prenosioca
preko sarno prenosioca (sulusijjat).
dovoljno blizu
dovoljno blizu da mogu
mogu cuti.
cuti, Cuo sam ga da prenosi
prenosi da je Poslanik,
Poslanik,
s.a.v.s,
s.a.v.s, rekao: 'Ko
‘Ko god
god stekne
stekne znanje o Allahovoj vjeri, Allah ce mu
znanje 0 Abdullah
'Abdullah ibn al-Mubarek
al-Mubarek prica: „Usao
.Usao sam u Kufu i pitao
olaksati
olaksati njegove poslove i dati mu
mu nafaku
nafaku odakle
odakle se i ne nada"
nada?“ ucenjake
ucenjake ko je naucenija
naucenija licnost
licnost u gradu. Rekli su mi da je to Ebu
Hanifa. Onda
Hanifa. Onda sam ih pitao, ko je najodaniji vjernik i najpredaniji
najodaniji vjernik najpredaniji u
malikijski ucenjak
Veliki malikijski ucenjak Ebu ‘Omer
'Orner Ibn Abd
Abd al-Barr
al-Barr je, ta-
skupljanju islamskog
skupljanju islamskog znanjai
znanja? Opet
Opet su mi rekli da je to Ebu Hanifa.
Hanifa. Za
koder, ispricao
ispricao isti dogadaj {Al-Dzevahir al-mudi’
dogadaj (AI-Dievahir al-mudiaa 1:273).
1:273).
bilo koju dobru
dobru osobinu
osobinu o
0 kojoj sam pitao, oni
oni bi odgovorili,
odgovorili, 'Ne
‘Ne po-
Imam Havarizmi tvrdi: "Medu
Imam Havarizmi „Medu zaslugama
zaslugama i vrlinama
vrlinama koje nije posje-
posje-
znajemo nikoga
znajemo nikoga kome
kome bi ta osobina
osobina mogla
mogla biti pripisana
pripisana bolje nego
dovao niko
dovao niko poslije njega jeste i to da je Ebu Hanifa
Hanifa prenosio
prenosio direktno
direktno
Hanifi!’“ (al-Mizan,
Ebu Hanifi!'" ial-Mizan, 58)
od ashaba Poslanika, s.a.v.s.
ashaba Poslanika, s.a.v.s. Ucenjaci su se slozili oko ove cinjenice,
iako postoje
postoje neke nesuglasice pitanju tacnog
nesuglasiee po pitanju tacnog broja ashaba." (Dia-
broja ashaba.“ (Dza- Muhammed
Muhammed ibn al-Bisr kaze: „Posjecivao
.Posjecivao bih Ebu
Ebu Hanifu
Hanifu i
mi' al-mesanid 1:22)
mi’ al-mesanid 1:22) Sufjana al-Sevrija. Kada bih posjetio
posjetio Sufjana, on bi me pitao
pitao odakle
odakle

38
38 39
39
AB DUR-RAHM ANIBN
ABDUR-RAHMAN JUSUF 1:
IBN JUSUF
............................................ KLJUC~II DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA

dolazim.
dolazim. Rekao bih mu
mu da dolazim
dolazim od Ebu Hanife, i on bi dodao:
dodao:
IMAM EBU HANIFA:
IMAM HAFIZ HADISA
HANIFA: HAFIZ HADISA
‘Upravo
'Upravo si dosao
dosao od najveceg pravnika na svijetu.’“
najveceg pravnika svijetu.'" -,
Ebu Vahb Muhammed
Muhammed ibn Muzahin
Muzahin je rekao: „Cuo
"Cuo sam Ibn Veliki hadiski
hadiski ucenjak
ucenjak ‘'Abdullah
Abdullah ibn al-Mubarek
al-Mubarek je rekao:
al-Mubareka kada je rekao: ‘Najveci
al-Mubareka kada 'Najveci pravnik Hanifa. Nisam
pravnik je Ebu Hanifa. Nisam „Da
.Da mi Allah nije dao da se okoristim
okoristim od Ebu Hanife
Hanife i Sufjana
vidio nikoga
vidio nikoga kao sto je on po pitanju
pitanju prava.’“
prava.'" al-Sevrija, bio bih kao i svaka obicna osoba." (Tabjid al-sahifa, 1617)
obicna osoba.“

Imam
Imam Safi’ prenosi da je imam
Safi' prenosi imam Malik
Malik upitan
upitan da li je sreo Ebu Ibn Me'in
Ibn Me’in je rekao: „Nikada
"Nikada ne bih stavio nikoga
nikoga iznad
iznad Va-
Hanifu.
Hanifu. Njegov odgovor
odgovor je bio: .Da,
„Da, vidio
vidio sam osobu
osobu koja, ako kaze ki’a. On bi izdao pravne
ki'a. propise (fetava) prema
pravne propise prema misljenju
misljenju Ebu Hanife,
da je ovaj stub zlato, pronasao
pronasao bi dokaz
dokaz za to." (Tabdiid al-sahifa, 16)
to.“ (Tabdzid i zapamtio
zapamtio bi sve hadise
hadise od njega. Cuo
Cuo je velik broj hadisa
hadisa od Ebu
Imam Sa’rani
Imam Sarani pise: „Imam Safi'i se zadesio
.Jmam Safi’i posjeti Ebu Ha-
zadesio u posjeti Hanife." (J'la
Hanife." al-Sunen 19:315)
(I ’la al-Sunen 19:315)
nifinom mezaru za vrijeme
nifinom mezaru vrijeme sabaha. Obavio
Obavio je namaz
namaz a da nije ucio Gore dvije spomenute
spomenute tvrdnje pokazuju da je Ebu Hanifa
tvrdnje pokazuju Hanifa bio
Kunut
Kunut (posebnu dovu), i dodao:
(posebnu dovu), dodao: ‘Kako
'Kako da ucirn
ucim Kunut
Kunut u prisustvu
prisustvu prenosilac mnogih
prenosilac mnogih hadisa,
hadisa, a ne sarno
samo nekoliko,
nekoliko, kako neki tvrde.
tvrde. Mu-
Mu­
ovog velikog
velikog imama,
imama, kada
kada je njegovo misljenje
misljenje bilo da je ne treba
treba hammed ibn Sama’a
hammed „Imam je spomenuo
Sama'a tvrdi: "Imam spomenuo vise od 70.000 hadisa
hadisa
uciti!’“ (Al-Mizan)
uciti!" (Al-Mizan) u svojim
svojim knjigama, odabrao je asar iz 40.000 hadisa."
knjigama, i odabrao hadisa."
Velik hadiski ucenjak Zafar ‘Osmani,
hadiski ucenjak nakon citiranja
'Osrnani, nakon citiranja ove
Misljenje
Misljenje imama Hanife je da Kunut-dovu
imama Ebu Hanife Kunut-dovu treba
treba uciti ce-
tvdnje,
tvdnje, pise da je njena istinitost potvdena
njena istinitost onim sto su ucenici
potvdena onim ucenici Ebu
trdeset dana na sabah-namazu
trdeset dana sabah-namazu samo
sarno za vrijeme nesreca.
vrijerne nesreca.
Hanife prenosili
Hanife prenosili od njega. Naprimjer,
Naprimjer, imam
imam Muhammed
Muhammed prenosi
prenosi od
Kada je vijest 0o smrti
smrti imama Hanife stigla do Su'be,
imama Ebu Hanife Su’be, uzviknuo
uzviknuo je:
njega u svojih sest knjiga
njega knjiga poznatih Zahir al-rivaja, i u drugim
poznatih kao Zahir drugim
„Mi smo Allahovi i mi cemo
"Mi smo Njemu vratiti! (Inna Iillahi
cerno se Njemu inna ilaj-
lillahi va inna
knjigama
knjigama poznatim Al-Navadir; zatim
poznatim kao Al-Navadir; zatim Ebu Jusuf
Jusuf u svom Amali i
svom Amali
hi radzi’un)“Onda
radiiun)" Onda je rekao: „Svjetlo islamskog znanja se ugasilo u Kufi.
.Svjetlo islamskog Kufi.
Kitab al-Haradz;
al-Haradz:; ‘'Abdullah
Abdullah ibn al-Mubarek Vaki',
knjigama Vaki\
al-Mubarek u svojim knjigama
Nikad vise nece naci
Nikad nekoga kao sto je on!"
nab nekoga (Al-Hadirat al-hisan, 71)
on!“ (Al-Hadzrat
i drugi
drugi ucenici
ucenici u njihovim
njihovim knjigama.
knjigama.
Imam
Imam Zehebi
Zehebi pise: .Logika,
„Logika, debata
debata i mudrost
mudrost steceni
steceni od
Ovakvih propisa
Ovakvih (mesa'il) je toliko mnogo
propisa (mesa’il) mnogo da ih je nemoguce
nernoguce
predaka nisu
predaka nisu bili, Allahovom
Allahovom voljom,
voljom, podrucja ucenja ashaba
podrucja ucenja ashaba i „slje-
"sIje-
pobrojati
pobrojati i njihove domete dokuciti.
njihove domete dokuciti, Ako se ovi propisi
propisi koji se ek-
denika" (tabi’in):
denika" (tabi'in): imama
imama Evzaija, Malika i Ebu Hanife. Polja
Evza'iia, Sevrija, Malika
splicitno iii implicitno
splicitno ili povezanim (merfu')
implicitno slazu sa povezanim (merfu) ili
iii nepovezanim
nepovezanim
njihova prucavanja
njihova prucavanja su bili Kur’an hadis." (Tazkirat
Kur'an i hadis.“ al-huffaz, 192)
(Tazkirat al-huffaz,
(mevkuj)
(mevkuf) predajama
predajama saberu,
saberu, sasvim
sasvim sigurno
sigurno bi dosegIi
dosegli taj veliki broj
Stoga, ovo ustanovljuje
ustanovljuje da su nauke
nauke o0 Kur'anu
Kur anu i hadisu
hadisu bile ono
bile.ono
(tj. 40.000). Ovo je brojka
(tj.40.000) brojka ne uzimajuci
uzimajuci u obzir propise
propise koje je Imam
Imam
u cemu
cemu je imam
imam Ebu Hanifa briljirao, a ne samo
sarno u drugim
drugim stvarima,
donio
donio na osnovu
osnovu svog prosudivanja (iditihad).
prosudivanja (idztihad).

‘Allam Zafar
'Allam Zafar ‘Osmani,
'Osmani, dalje, tvrdi
tvrdi da su svi ovi propisi (me-
propisi {me-
40 41
ABDUR-RAHM
ABDUR-RAHMANA NIBN IBN JUSUF [:
............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
KLJUCNI DOKAZI HMEFIJSKOG FIKHA

sail)
sa'il) ustvari
ustvari „hadisi“
.Iiadisi" koje je Imamprenosio
Imam prenosio uoblikupravnihpropisa,
U obliku pravnih propisa, Allam Zehebi
'Allam Zehebi medu
rnedu ove licnosti
licnosti ukljucuje
ukljucuje i Ebu Hanifu,
Hanifu, sto
a ne kao .formalne
„formalne predaje".
predaje" Prakticno
Prakticno je nemoguce
nemoguce da bi se njegovo jasno potvrduje da je posjedovao
jasno potvrduje posjedovao Poslanikovo znao mnoge
Poslanikovo znanje, znao mnoge
prosudivanje
prosudivanje (napor
(napor da izvede vjerske propise idztihad) slagalo sa
propise - iditihad) predaje i bio smatran
predaje smatran autoritetom
autoritetom u polju
polju hadisa.
hadisa.
tolikim
tolikim brojem hadisa ako nije imao nikakvo
brojem hadisa nikakvo znanje
znanje 0 o njima. Suvejd ibn Sad
SaO.prenosi
prenosi da je Suljan
Sufjan ibn 'Ujajna
‘Ujajna rekao: „Prva
"Prva
Imam, takoder,
Imam, takoder, istice da postoje
postoje mnogi
mnogi hadisi
hadisi koje je imam
imam osoba
osoba koja me je ohrabrila
ohrabrila da izucavam
izucavam hadis
hadis je bio Ebu Hanifa.
Ebu Hanifa
Hanifa formalno
formalno prenosio
prenosio preko
preko svojih licnih lanaca prenosila-
licnih lanaca prenosila- Kada sam stigao u Kufu, obznanio
obznanio je da ova osoba
osoba posjeduje
posjeduje najve-
ca. To su oni koje su hafizi hadisa sakupili u njegov Mesanid
hadisa sakupili Mesanid i, tako-
tako­ ci broj predaja
predaja od Amr
'Amr ibn Dinara.
Dinara. Kada su to ljudi culi, poceli su
der, hadisi
hadisi koje su njegovi ucenici prenosili
prenosili od njega, kao sto je imam
imam se okupljati mene, ii ja sam poceo
okupljati oko mene, poceo da im pricam." (I'la' al-Sunen
pricam." (Via! al-Sunen
Muhammed u svom Kitab al-Asar, Muvetta,
Muhammed Muvetta, Hudzedz,
Hudzedz, i u drugim
drugim 19:315)
djelima;
djelima; zatim Iusuf, Ibn al-Mubarek,
zatim Ebu Jusuf, Hasan ibn Zijad u njiho-
al-Mubarek, Hasan njiho- U jos jednoj
jednoj predaji Suljan ibn ‘Unajna
predaji Sufjan 'Unajna kaze: „Prva
.Prva osoba
osoba
vim djelima;
djelima; Vaki’ al-Dzerrah u svom Musnedu;
Vaki' ibn al-Dzerrah Musnedu; Ibn ebi Sejba i koja me ucinila hadiskim ucenjakom
ucinila hadiskim ucenjakom bio je Ebu Hanifa." (Al-Dzava-
Hanifa." (AI-Diava-
Abd al-Razzak njihovom djelu Musannefu;
al-Razzak u njihovom Musannefu; Hakim
Hakim u svom
svom djelu al-mudi’a 1:30)
hir al-mudi'a 1:30)
Mustedrek i u drugim
Mustedrek drugim djelima; Ibn Hibban
Hibban u svojim
svojim djelima
djelima Sahih, Imam
Imam Ebu Jusuf
Iusuf je rekao: "Nikada
„Nikada nisam nasao nikoga
nisam nasao nikoga s to-
to­
Sikat
Sikat i u drugim Sunenu i u drugim
drugim djelima; Bejheki u svom Sunenu drugim djelima; likim
likim uvidom poznavanjem hadisa
uvidom i poznavanjem hadisa kao sto je Ebu Hanifa!"
Hanifa!" (Dzami’
tDiami'
Tabarani u svoja tri Mudzema;
Tabarani Mu'diema; Darakutni
Darakutni u svojim djelima,
djelima, i drugi
drugi al-'ilm 1:29)
al-'ilm 1:29)
hadiski
hadiski ucenjaci u svojim zbirkama.
zbirkama. Ako sakupimo
sakupimo sve ove preda-
preda-
Ova tvrdnja
Ova tvrdnja Ebu Jusufa se moze
moze dalje razumjeti
razumjeti i slijedecorn
slijedecom
je na jednom
jednom mjestu,
mjestu, one bi sacinjavale
sacinjavale veoma
veoma veliku zbirku
zbirku hadisa
hadisa
tvrdnjom Mulla 'Ali-
tvrdnjom Ali-Karija:
Karija: „Imam
.Jmam Ebu Hanifa
Hanifa jejedne
je jedne prilike
prilike bio sa
(vidi Via al-Sunen
(vidiJ'la al-Sunen 18:316).
18:316).
A’mesom, koji ga je pitao
Arnesom, o necemu.
pitao 0 Imam Ebu Hanifa
necernu. Imam Hanifa je odgovorio:
odgovorio:
‘Moje misljenje 0o tom
'Moje misljenje tom pitanju
pitanju je tako
tako i tako.’
tako. Kada je to CUO,
cuo, A’mes
A'md je
IMAM EBU HANIFA:
IMAM EBU HANIFA: pitao kako
pitao kako je dosao
dosao do tog misljenja.
misljenja. Imam
Imam Ebu
Ebu Hanifa
Hanifa je rekao: ‘Pre-
'Pre-
AUTORITET I HADISKI
AUTORITETI HADISKI KRITICAR
KRITICAR nio si nam
nam od Ebu Saliha, koji je prenio
prenio od Ebu Hurejre, prenio
Hurejre, r.a.; prenio
Imam
Imam Zehebi uvodu u Tazkirat al-huffaz
Zehebi u svom uvodu al-huffaz pise;
pise: „Ovo
"Ovo si nam
nam od Ebu Va’ila,
Va'ila, koji je prenio
prenio od Abdullaha;
'Abdullaha; i prenio
prenio si nam
nam od
je pregled licnosti za koje sam prosudio
pregled licnosti prosudio da su pouzdane
pouzdane i koje posje- Ebu Iljasa, koji je prenio
prenio od Ebu Mes’uda
Mes'uda al-Ansarija
al-Ansarija da je Poslanik,
dujuPoslanikovo znanje (al-’ilm
duju Poslanikovo znanje al-nabavi), te
(al-'ilm al-nabavi), tekoje
koje mogubitikonsul-
mogu biti konsul- s.a.v.s, rekao tako
s.a.v.s, rekao tako i tako. Takoder
Takoder si nam
nam isto prenio
prenio od Ebu Mijlaza,
tirane
tirane za ekspertizu
ekspertizu u odredivanju
odredivanju autenticnosti slabosti predaja
autenticnosti ili slabosti predaja i koji je prenio
prenio od Huzejfe, koji je prenio
prenio od Ebu ‘1-Zubajra,
'l-Zubajra, koji je
pouzdanosti
pouzdanosti ili slabosti
slabosti prenosilaca."
prenosilaca." (1:2) prenio
prenio od Dzabira Iezida al-
Dzabira i Jezida al-Rakkasija,
Rakkasija, a oni prenijeli
prenijeli od Enesa.’"
Enesa.'"

42 43
KLIUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA FIKHA
...................................................
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
............................................ ::
nego,
nego, takoder, ii njegovog
njegovog agnomena
agnomen a - nadimka
nadimka (kunja). Ibn
Ibn al-Mah-
Imam Ebu
Ebu Jusuf
[usuf je
je takoder
takoder rekao: „Nikada
"Nikada se
se nisam
nisam proti-
proti-
di
di je
je rekao:
rekao: „Nikada
"Nikada nisam
nisam vidio
vidio ikoga
ikoga dada posjeduje
posjeduje vece poznavanje
poznavanje
imamu Ebu Hanifi po bilo kom pitanju, nego bih,
vio imamu bih, nakon sto
sto bih
bih
sunneta
sunneta od Ebu
Ebu Hanife. Saznali smo o0 ‘A mr ibn
Amr ibn Dinarovom
Dinarovom agnome-
agnome-
cuo njegovo misljenje, otisao i razmislio
razmislio o0 njemu,
njernu, samo
sarno da bih nasao
nasao
nu samo
same zahvaljujud
zahvaljujuCi njemu."
da je njegovo misljenje superiornije
superiornije od mog i da je mnogo korisnije
svijet. Ponekad bih se zadrzao
za buduci svijet. zadrzao na nekom
nekom hadisu, ali
ali bi on Ove tvrdnje, prenesene
prenesene od imama
imama Ebu Hanife vezane za sta­
sta-

dokazao
dokazao da posjeduje bolji uvid
uvid uu njegovu autenticnost.
autenticnost. Bilo
Bilo je pri- tus razlicitih prenosilaca,
prenosilaca, jasno potvrduju
potvrduiu da su mogle biti izrecene
snazno branio
lika kada je on snazno branio odredeno
odredeno misljenje,
rnisljenje, i ja bih posjetio samo
same od strane eksperta
eksperta uu ispitivanju
ispitivanju i kritickom
kritickom osvrtu na prenosi-
prenosi-

ucenjake uu Kufi
Kufi da vidim da lili mogu naci
nab neki drugi hadis kojim oce i hadise.
podrzao njegovo misljenje.
bih podrzao misljenje, Ponekad
Ponekad bill
bih se vratio sa dva ili tri Veliki
Veliki historicar
historicar i sociolog muslimanskog
muslimanskog svijeta Ibn Haldun
Haldun

hadisa, i on bi napomenuo
napomenuo u pogledu
pogledu jednog
jednog od hadisa: ‘Ovaj
'Ovaj nije pise ubjedljiv izvjestaj
izviesta] o0 statusu pravnika
pravnika u polju hadisa. On kaze:

cvrst, ili drugog: ‘Ovaj


cvrstj 'Ovaj nije povezan
povezan (;ma’
(ma'ruj).' Onda bih ja zacudeno
ruf).’ Onda zacudeno „Neki
"Neki ljudi ozlojedene
ozlojedene naravi s mrznjom
mrznjom tvrde da postoje
postoje pravnici

uzviknuo: ‘Kako
uzviknuo: 'Kako to mozes red
reci kad podrzavaju
pcdrzavaju tvoje misljenje?!’
misljenjer!' On koji znaju samo
same nekoliko
nekoliko hadisa
hadisa i argumentiraju
argumentiraju da je to jedan
jedan od

odgovorio: ‘Posjedujem
bi odgovorio: 'Posjedujem uvid u znanje Kufe.’“
Kufe." (Al-Hajrat al-hisan, razloga zasto je tako malo hadisa
hadisa preneseno
preneseno od njih. Ovo je nemo-
nemo-
guce, pogotovo
pogotovo u slucaju
slucaiu velikih imama, jer islamsko pravo (Seri’a)
(Seria)
69)
samo
sarno moze
rnoze biti izvedeno iz Kur ana i sunneta.
Kur'ana sunneta. Ako je jedan
jedan od njih
Jahja
[ahja al-Himmani
al-Himmani istice:
istice: „Cuo
"Cuo sam Ebu Hanifu
Hanifu kad kaze: ‘Ni-
'Ni-
posjedovao
posjedovao povrsno
povrsno znanje, postalo
postalo bi neophodno
neophodno za njega da se po-
kada
kada nisam vidio veceg lazljivca od Dzabira
Dzabira al-Dzu’fija,
al-Dzufija, ili nekoga su-
zabavi stjecanjem
stjecanjem znanja
znanja u tom polju, jer jedino
jedino tada
tada bi mogao
mogao stje-
periornijeg od ‘Ataa!"
periornijeg 2:48, Kitab al-’
Ataa!’“ (Tazib al-Tazib 2:48, al-Tlal '1-Tirmizi
Ilal li ‘l-Tirmizi
cati vjersko znanje (vjerske propise)
propise) iz ispravnog
ispravnog izvora, tj. iz izvora
13:309)
13:309) za koji je Muhammed,
Muhammed, s.a.v.s, propovijeda." (Mukaddima
zaduzen da propovijeda."
s.a.v.s,zaduzen (Mukaddima
Ebu Se’id
Se'id al-San’ani
al-San'ani je pitao Ebu Hanifu
Hanifu za njegovo mislje­
mislje- Ibn Haldun, 371)
371)
nje o0 predajama
predajama od Sufjana al-Sevrija. On je rekao: „Zabiljezite
.Zabiljezite ha- Dakle, ovo dokazuje
dokazuje da je nemoguce
nernoguce da neko koga je velika
dise koje on prenosi,
prenosi, jer je on pouzdan
pouzdan (sika), osim njegovih predaja
predaja vecina ummeta
ummeta prihvatila kao sposobnog
sposobnog pravnika
pravnika posjeduje
posjeduje samo
sarno
od Ebu Ishaka Harisa; i izbjegavajte predaje
predaje od Dzabira
Dzabira al-Dzu’fija.“
al-Dzufija." povrsno
povrsno poznavanje
poznavanje hadisa. Pouzdanost
Pouzdanost i povjerenje
povjerenje koje se pridaje
pridaje
(AI-Diavahir al-mudi’
(.Al-Dzavahir al-mudiaa 1:30)
1:30) Hanefijskoj skoli od sljedbenika
sljedbenika sunneta
sunneta kroz vecinu
vecinu muslimanske
muslimanske

prenosi da je imam Ebu Hanifa za Zejjda ibn ‘'Aja-


Takcder se prenosi
historije,
historije, i veliko postovanje
postovanje s kojim
kojim se misljenja
misljenja Ebu Hanife smatraju
smatraju
Takoder Aja-
u pogledu
pogledu prihvatanja
prihvatanja ili odbacivanja
odbacivanja hadisa
hadisa i njihovih
njihovih prenosilaca,
prenosilaca,
"nepoznat" (medzhul).
sa rekao da je on „nepoznat“ (medihu{). (Tahzib al-Tahzib 3:424) Sta-
doprinose
doprinose uspostavljanju
uspostavljanju njegove velicine u polju hadisa.
vise, veliki imam
imam nije bio svjestan samo
same ‘Arnr
Amr ibn Dinarovog
Dinarovog imena
imena
45
44
--------------------------.-----------------------------------------
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF :1 KLJUCNI
............................................ M
k ^ DOKAZI
^ J . hm HANEFlJSKOG
? ™ gfik FIKHA
ha
...................................................

ZAKLJUCAK
ZAKLJUCAK (zuhd) i poboznoscu
(zuhd) poboznoscu {vara).
(vara'). Kako
Kako je neko
neko ko ima takve ljude
Ijude kao

Mnogo tacaka
tacaka je
je isplivalo na
na svjetlo dana iz prethodne
prethodne dis-
prijatelje i saradnike
saradnike u mogucnosti
mogucnosti da pogrijesi?!
pogrijesir: Cak
Cak ii da napravi
napravi
Mnogo
gresku, oni bi ga sigurno
sigurno uputili ka istini!’“ (Tarih al-Bagdad
istini!" (Tarih al-Bagdad 14:247)
kusije. Naucili
Nautili smo da nije moguce biti pravnikom
pravnikom i ne
ne posjedovati
posjedovati
cvrsto poznavanje
poznavanje sunneta.
sunneta. Imam Ebu Hanifa je posjedovao
posjedovao duboko
duboko Stavise,
Stavise, imam Tahavi prenosi al- Furat rekao:
prenosi da je Esed ibn al-Furat

znanje hadisa, i bio je


je smatran
smatran autoritetom
autoritetom u tom polju. ‘A
Allami „Bilo
.Bilo je cetrdeset
cetrdeset drugova
drugova Ebu Hanife koji
koji su sabrali ii zabiljezili nje-
nje-
llami Zehe-
bi ga je u svojoj
svojoj knjizi Tazkirat
Tazkirat al-huffaz
al-huffaz uvrstio
uvrstio medu
medu hafize hadisa, ii gov rad. U prvom planu su bili Ebu Jusuf,
gOYrad. Jusuf, Zufar, Davud al-Tai,
al-Ta'i, Asad
Asad

mnogi ga smatraju
smatraju jednim
jednim od najvecih ucenjaka svog vremena.
vremena.
ibn Amr, Jusuf ibn Halid al-Samti, Jahja [ahja Ibn ebi Zekarijja ibn ebi
mnogi
Za’ida,
Za'ida, koji je bio njihov pisar trideset
trideset godina..."
godina ..."
Mnogi pravnici
pravnici su prenosili
prenosili hadise u obliku „pravnih
"pravnih pro-
pisa", sto je znacilo da su imali manje „formalnih
pisa", .formalnih predaja".
predaja" Ipak, ovo Nakon citiranja prethodne
prethodne dvije tvrdnje, veliki hadiski
hadiski uce-
ne moze biti razlog za osudu, posto je obaveza pravnika
pravnika da razumiju
razumiju njakZafar
njak Zafar Ahmed Osmani komentira:
Ahmed 'Osrnani komentira: „Ko
.Ko godje
god je imao hafize hadisa
hadise i izvedu propise iz njih, kao sto se moglo nauciti iz Imamo-
Imamo- ovog kalibra kao svoje glavne ucenike, kojima
kojima su se hadiski
hadiski ucenjaci
vog razgovora
razgovora sa velikim hadiskim
hadiskim ucenjakom
ucenjakorn A’mesom.
Arnesom. Stoga je ne- divili priznavajuci
priznavajuci njihovu
njihovu moc
moe pamcenja
pamcenja hadisa i sirokog znanja,
ispravno kritizirati
ispravno kritizirati bilo kog velikog pravnika
pravnika na osnovu
osnovu toga sto nije kako je onda moguce
moguce da takva osoba prenese
prenese samo nekoliko
nekoliko hadi­
hadi-
bio upoznat
upoznat sa hadisima,
hadisima, pogotovo
pogotovo ne nekoga kalibra imama
imama Ebu sa?!" (I
sa?!" (J'la al-Sunen 19:331)
’la al-Sunen
Hanife,
Hanife. Molim Allaha da ukloni
ukloni zastor neznanja
neznanja i zablude koji iskriv-
Zavrsavamo ovo poglavlje spomenom
Zavrsavamo spomenom nekih bitnih
bitnih aspekata
aspekata
Ijuju
ljuju i zamracuju
zamracuju Istinu. Molim Ga da obznani
obznani Istinu u njenom
njenom istin-
Ebu Hanifinog
Hanifinog rada, i kako je nastala njegova pravna
pravna skola.
skola,
omoguci nam da je slijedimo. Amin!
skom obliku, i omoguci Amin!
al-Bagdadi prenosi
Hatib al-Bagdadi prenosi kroz svoj lanac prenosilaca
prenosilaca da
Karama rekao: „Jedne
je Ibn Karama ,,]edne prilike smo bili u drustvu
drustvu Vaki’a
Vaki'a ibn
al-Dzerraha, kada
al-Dzerraha, kada je neko rekao da je Ebu Hanifa pogrijesio. Vaki’
Vaki' je
upitao: ‘Kako moze pogrijesiti,
'Kako Ebu Hanifa moze pogrijesiti, kada u svom drustvu
drustvu ima
nekoga poput
nekoga poput Ebu Jusufa,
Iusufa, Zufera
Zufera i Muhammeda,
Muhammeda, s njihovom
njihovom snagom
snagom
analogije (kijas)
analogije (kijas) i zakljucivanja
zakljucivanja (idztihad);
(iditihad); zatim Jahjaa
[ahjaa ibn Zekerijja
Zekerijja
Zekerijja ibn Ebi Za’
ibn Ebi Zekerijja Za'da, Hibbana i Man-
da, Hafsa ibn Gijasa i Hibbana
dala, ‘Alijevi pamcenjem i razumijevanjem
Alijevi sinovi sa svojim pamcenjem razumijevanjem hadisa;
Ma'na sa svojim poznavanjem
Kasima ibn Mana poznavanjem arapskog
arapskog jezika, i Davuda
Davuda
Nudajra al-Ta’ija
ibn Nudajra al-Ta'ija i Fudajla
Fudajla ibn ‘Ijada
'Ijada sa njihovom
njihovom bogobojaznoscu
bogobojaznoscu
46 47
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
............................................ ~
:
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HMiEFIJ5KOG FIKHA

‘'ABDULLAH
A BDULLAH IBN
IBN MES'UD,
MES’UD, R.A.
R. A.
^La-Lal ^ -dll iill i ^LLLal -dll -dll " ; -Aa j Ajlc. Idll -dllJ jla j (Jll
I ( jij ( i-J Lkajc- 'i i
Sajjidina ‘'Abdullah
Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a, jedan
jedan je od mnogih
mnogih as-
haba
haba od kojih
kojih su veliki imami-pravnici
imarni-pravnici prenosili
prenosili hadise,
hadise, i po kojima
kojima
su oblikovali
oblikovali svoja pravna
pravna misljenja. On On je jedan
jedan od najpostovanijih
najpostovanijih
ashaba,
ashaba, i poznat
poznat je po svom dubokomdubokom razumijevanju Kur ana i pra-
razumijevanju Kur'ana „Bojte
.Bojte se Allaha
Allaha u svemu
svemu sto se tice mojih
mojih ashaba! Nemojte
Nemojte
(fk h a ). Mnoge
va (fikha). Mnoge od njegovih predaja predaja sacinjavaju osnovu mnogo-
sacinjavaju osnovu rnnogo- ih uzimati
uzirnati kao objekte
objekte vaseg kriticizma
kriticizma kad mene bude. Ko god
mene ne bude.
brojnih
brojnih misljenja
misljenja u Hanefijskoj pravnojpravnoj skoli. Stoga, u pokusaju
pokusaju da ih voli, voli ih iz ljubavi
ljubavi prema
prema meni,
meni, i ko god ih mrzi,
mrzi, mrzi
mrzi ih iz mr-
se diskreditira Hanefijska skola, neki su napali
diskreditira Hanefijska napali ovog velikog ashaba
ashaba znje prema
prema meni. Ko god ih uznemirava,
uznemirava, uznemirava mene, i ko god
uznemirava mene,
Allahovog Poslanika, s.a.v.s,
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, i obasuli
obasuli ga velikom kolicinom
kolicinom kritika.
kritika. uznemirava mene,
uznemirava mene, uznemirava
uznemirava Allaha; a ko god uznemirava
uznemirava Alla­
Alla-
Ovo poglavlje je ukljuceno
ukljuceno kakokako bi istaklo
istaklo vrijednosti
vrijednosti i vrline
vrline ovog ha, neizbjezna
neizbjezna mu je Allahova (Miskat al-Masabih
kazna!" (Miskat
Allahova kazna!" al-Masabih iz Sunen
Sunen
velikog ashaba
ashaba u rijecima
rijecima Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Nadati
Nadati se da ce Poslani-
Poslani- al-Tirmizi, 554)
kove, s.a.v.s,
s.a.v.s, rijeci osigurati
osigurati efikasna sredstva za ispravljanje
efikasna sredstva ispravljanje pogres-
pogres-
• U jos jednom
jednom hadisu,
hadisu, Allahov
Allahov Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, kaze:
nih shvatanja
shvatanja i uspostavljanje istinskog statusa
uspostavljanje istinskog statusa ovog velikog ashaba.
(jjiull jdi- ” ; d]tl i AjIc. iiil Lb,U.n ^ All ijc- i Aic- -dll •All Ac. (jc-
a I loj £ a .1= J\ 4
SdLjj-di ( j' j L u j - 4 . . .-A
v (jA J l ^4 4. •' •. >. ■: i\ 4 . •x
c^4 iftJ*
ASHABI ALLAHOVA POSLANIKA,
ASHABIALLAHOVA POSLANIKA, s.a.v.s.
„Najbolji moga ummeta
"Najbolji od moga ummeta su ljudi mog
mog vremena
vremena (ashabi),
Ashabi Allahova
Ashabi Allahova Poslanika,
Poslanika, a.s, smatraju
smatraju se najvisim
naivisirn i najve- zatim oni poslije
zatim oni poslije njih (tabi’ini
(tabi'ini - „sljedbenici“), zatim oni poslije
"sljedbenici"), zatim poslije njih
licanstvenijim
licanstvenijim ljudima
Ijudirna poslije Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, ii drugih
drugih Allahovih
Allahovih (tabi’ tabi’ini
(tabi' tabi'ini - nasljednici
nasljednici tabi’ina) iii cetiri puta)...“
(ponovio je to tri ili
tabi'ina) (ponovio puta) ..."
vjerovjesnika. Medu
vjerovjesnika. Medu sljedbenicima sunneta (Ehl al-sunna
sljedbenicima sunneta al-sunna ve al-dze-
al-die- (Miskat al-Masabih iz Sahih al-Buhari
(Miskat al-Buhari ii Muslim,
Muslim, 553)
mata) vlada
mata) vlada konsenzus
konsenzus da niko niko od njih ne moze dostici
dostici status ashaba. Poslanik, s.a.v.s,
Poslanik, takoder je rekao:
s.a.v.s, takoder
Njihov bliskost Poslaniku,
Njihov bliskost Poslaniku, s.a.v.s.
s.a.v.s. - ustvari,
ustvari, samo njihovo
njihovo videnje Po­
videnje Po-
slanika,
slanika, a.s, u stanju
stanju vjerovanja
vjerovanja (iman) uzdigla ih je na stepene
(iman) - uzdigla stepene koji jc. cA lo » ; AjIe. -dll -ill (l)d* ; (Jll ( jac - (Je,
su nedostizni
nedostizni bilo kome
kome drugom.
drugom. c. dhLa-Lal (jl y*-* ^ dill (_sa.jta i ^j^i -US i. ai'Al
Zabiljezene su mnoge
Zabiljezene mnoge predaje
predaje o 0 posebnom
posebnom statusu
statusu ashaba. 4Mr- Udc cJ a} Aij (ja2 I (jdaxJ (ja ijOal 1 i>i«J *Lalull J
Allahov Poslanik, s.a.v.s, ozbiljno je upozoravao
Allahov Poslanik, s.a.v.s, ozbiljno upozoravao na kritiziranje asha­
kritiziranje asha- » L S^r 3 ^ 4 Of
ba na bilo koji nacin. Poslanik, s.a.v.s, rekao je:
Poslanik, s.a.v.s,

48
48 49
------------------------------------------------~-----------------------
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF i KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K06 FIKHA
KLJU(~II DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
............................................ :

„Pitao
.Pitao sam
sam Allaha o0 razilazenjima
razilazeniima koja
koja ce
ce se desiti
desiti izmedu
izmedu s.a.v.s,
s.a.v.s, ii Allah
Allah je
je izrazio
izrazio Svoje
Svoje zadovoljstvo
zadovoljstvo njima.
njima. Medu
Medu tim velikim
velikim
nakon mene.
mojih ashaba nakon mene. Allah mi mi je objavio:
objavio: ‘O
'0 Muhammede!
Muharnmede! ashabima
ashabima bio
bio je i ‘A bdullah ibn Mes’ud,
'Abdullah Mes'ud, r.a.
r.a.
Tvoji ashabi
ashabi su
su kod
kod Mene
Mene kao
kao zvijezde
zvijezde na
na nebu,
nebu, a neki jace
jace sijaju
Ko god prihvati
nego drugi. Ko prihvati bilo koje misljenje od
od razlicitih
razlicitih misljenja
misljenja HADISI
H A D ISI00 VRLINAMA
VRLINAMA
srnatrat ce se upucenim
u kojima se razlikuju, smatrat upucenim kod Mene!’“ (Mis/cat
Mene!'" (Miskat ~BDULLAHA
‘A MES'UDA, R.A.
BDULLAHA IBN MES’UDA,
al-Abdari,
al-Masabih iz Razin al-’
Abdari, 554)3
554)3
Vecina
Vecina ovdje citiranih predaja je preuzeta
preuzeta od ‘A llame Sevka-
'Allame Sevka-
di.ii, jasno je izrazio zadovoljstvo svim as-
Osim toga, Allah, dz.s, al-Sahaba.
nija, iz njegovog djela Durr al-Sahaba.
habima u Kur’anu:
habhna Kur'anu:
Prenosi
Prenosi se da je ‘A bdullah ibn Mes’ud,
'Abdullah Mes'ud, r.a,
r.a, bio veoma
veoma blizak sa
4_ill jjKn-vU j* jjl jlA u V I j O f ( jjljV l Poslanikom,
Poslanikom, s.a.v.s. Bilo mu je dozvoljeno
dozvoljeno da redovno
redovno ulazi u njegovu
jjlil O
llO1
01 'g
-c
k'i cjllk£
$33
0iJA
icIjOajj£
$jc
. kucu, i pratio ga je na mnogim
mnogim putovanjima.
putovanjima. Neizmjerno
Neizmjerno se okoristio
okoristio
^1 0o Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. ‘A bdurrahman ibn Zejd prenosi:
'Abdurrahman

"Allah je zadovoljan
„Allah zadovolian prvim
prvim muslimanima,
muslimanima, muhadzirima
rnuhadzirima ii
-duij Aj Ic- ill! Ail! (Jj j j i j O f C i IluJI J sO) O*"" ‘ Alllu
ensarijama, i svima koji ih slijede dobra
ensarijama, dobra djela cineci, a i oni su za- Jill Ail ( J 'S j lii& j UaO AAjJii lOki ^Ic-I ^ » dills <.Ale. t5i k
dovoljni Njime; za njih je On pripremio
pripremio dzenetske
dzenetske basce kroz koje » Ac- p ijil Of jdhj file.
ce rijeke teci, i oni ce vjecno i zauvijek u njima
njima boraviti. To je veliki
uspjehl" (9:100)
uspjeh!“ (9:100) „Pitali
.Pitali smo
srno Huzejfu, r.a, da nas obavijesti o0 nekome
nekome ko bli-
sko podsjeca
podsieca na Poslanilca,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, u drzanju,
drzanju, vladanju
vladanju i ponasanju,
ponasanju,
spomenutog, uzdignuti
Iz spomenutog, uzdignuti status ashaba je prilicno
prilicno jasan, i kako bi mogli uciti od njega. On je odgovorio:
odgovorio: 'Ne znamo nikoga ko
‘Ne znamo
ummet je
ummet Je upozoren
upozoren da ih ne kritizira
kritizira na bilo koji nacin. Ustvari, Po- posjeduje
posjeduje blisku slicnost
slicnost sa Poslanikom,
Poslanikom, s.a.v.s,
s.a.v.s, u drzanju,
drzanju, vladanju
vladanju
slanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, naredio
naredio je: „Ako
"Ako se susretnete
susretnete sa onima
onima koji proklinju
proklinju 1i navikama,
navikama, osim Ibn Ummi ‘
A
Ummi Abdabda (tj. Abdullaha
Abdullaha b. Mesu’ d
Mesuda,a, r.a.).“
r.a.)."
rnoje
moje ashabe, recite: 'Neka je Allahova
‘Neka Allahova kletva na tebi za zlo koje di­
6- Sun en al-Tirmizi)
(Sahih al-Buhari, Sunen al-Tirmizii
nis!" (Miskat
ms!’" (Mis/cat al-Masabih iz Sunen al-Tirmizi, 554)
Ummi
Ummi ‘A bd je bio nadimak
Abd nadimak ‘'Abdullah
Abdullahaa ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a, po-
grupa koju je Allah odabrao
Ovo su ashabi, grupa odabrao za pratnju
pratnju
sto je Ummi
Ummi ‘'Abd
Abd bilo ime
line njegove majke. Huzejfa
Huzejfa je mislio da, iako
(suhbet) Svom voljenom
(.suhbet) voljenom Poslaniku,
Poslaniku, s.a.v.s.
s.a.v.s. Oni su ispunili svoja obe-
Sll ispunili
nije znao ‘'Abdullaha
Abdullaha ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a, njegov zivot kod lcuce,
kuce, njegovo
Allahu i ummetu prenijeli
canja Allahu prenijeli ucenje i praksu
praksu Njegova Poslanika,
drustveno
drustveno ophodenje
ophodenje je podsjecalo
podsjecalo na ono od Poslanika, s.a.v.s.
s.a.v.s.
3 U ovom rivajetu, hadis se
ovom rivajetu, se biljezi
biljezi na pet mjesta u sahih predajama,
predajarna, u razlicitim
razlicitirn hadiskim
hadiskim
zbirkama i tri hasen rivajeta. U nekimdrugim
zbirkamai nekim drugim rivajetimaje
rivajetimaje naveden ali saslabim senedorn.
sa slabim senedom.
50 51
A ^ y i R A H M A N IBN JUSUF ;l
.~.~p.~.~.:~A..~~6.~.J.~.~.N~.V.~
KLJUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG FIKHA
KLJU(~II DOIWI HANEFIJSKOGFIKHA
Ebu Musa al-Esari,
al-Es'ari, r.a, prenosi:
POZNAVANJE KUR'ANA
POZNAVANJE KURANA
~j :l~ (J. M
(jj :WI JU C- J~) ~!cS)
:ilC V] L^l^1\..<, ~ \.lis.;j '041 u.. ~13 ^d iC,G;,~
-Lc-iS
~I jc
^JLjJl ~(y;':lj
4-«l &
(JjAJj JJJol..j {jpCi IS) w c^luij
,~j ~ ~ll ~ ell.! (Jil
i~1 CllL ~l ij^
~ Abdullah
'Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a, posjedovao
posjedovao je dubok
dubok uvid u znace-
.., .~j~~i~
^ \ ~ii'^ AV\r-. Kur’ana, metode
nje Kurana, metode njegovog citanja
citanja i uzroke
uzroke objavljivanja
objavljivania njegovih
ajeta. On
On sam je rekao:
„Moj
"Moj brat i ja smo
smo stigli iz [ernena
Jemena i ostali u Medini
Medini neko
neko
vrijeme.
vrijerne. Dosli smo do zaldjucka
zakljucka da su 'Abdullah
Abdullah ibn Mes’ud, r.a, i
Mes'ud, r,a, ';]'(J «
V jj C i l.):
'
'"I
j l if''1:.1lil'
j j i j(.):l
^
"l""""
..
l" 4J1I '-lLiS:
o l u i jj V~.I.ilil
1 ' -i
"
~' , (J j,:(
,~.)r i j j l u C s lY
o - of 1 t 3
l;, i6'0,
j i L» j c . A"'.JI';]
jYF, ,JI Aalii'
ll V '-:?"
""
iiljj
_ O•£ of
njegova majka bili dio Poslanikove,
njegova majka Poslanikove, s.a.v.s,
s.a.v.s, porodice,
porodice, zbog njihovih
njihovih .ilil :\:,11:b..\1.;.1
M ,.,;~\ ^,1* ^ ic -i iS k l (>'3 j S j c i d y~\
_
Ll~.' '.1- (J..·:l,
jii . ,,;llil'
£ i o i U l3" ~I.ilil wLiS: ~I
j 'if) j i l "'~" ^ a jI c i d )"C:.J j .:(j !
ucestalih
ucestalih posjeta
posjeta Poslanikovoj
Poslanikovoj kuci, i njegovoj privrzenosti
privrzenosti njima."
njima.“ _.~! ' d S j ] ~'il~
A jj I e,:jJS) I a JLL j
(Sahih Muslim)
{Sahih al-Buhari, Muslim)
„Tako
.Tako mi Onog
Onog pored
pored Koga drugog
drugog boga nema,
nema, ne postoji
postoji
Ovo pokazuje Abdullah ibn Mes'udovu,
pokazuje 'Abdullah Mes’udovu, r.a, bliskost
bliskost s Posla- poglavlje
poglavlje objavljeno
objavljeno u Allahovoj knjizi
knjizi a da ja ne znam
znam gdje je objav-
nikom, s.a.v.s. Stoga, tvrdnja
nikom, s.a.v.s. tvrdnja da Abdullah
'Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a, nije pozna-
pozna- Ijeno. Ne postoji
ljeno. postoji ajet u Allahovoj knjizi aada
da ja najbolje
najbolje ne poznajem
poznajem
nacin i vladanje
vao nacin vladanje Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s, totalno je neosnovana.
s.a.v.s, totalno neosnovana. okolnosti pod
okolnosti pod kojima
kojima je objavljen. saznam da postoji
obj avljen. Ako saznam postoji bilo ko a
Alkama prenosi: „Kada
'Alkama prenosi: .Kada sam stigao u Siriju (Sam), klanjao
klanjao sam dva da posjeduje
posjeduje vece znanje
znanje o0 Allahovoj
Allahovoi knjizi od mene,
mene, te da se do nje-
nje­
rekata
rekata i onda
onda zamolio: ‘O
'0 Allahu, daj mi poboznog druga!’ Sreo sam
poboznog druga!' ga moze
rnoze stici kamilom,
kamilom, jahao posjetim!" (Sahih al-Buhari,
jahao bih da ga posjetiml"
grupu
grupu ljudi i sjeo s njima.
njima. Jedan
Iedan od njih je prisao
prisao i sjeo pored mene.
pored mene. Muslim)
Muslim)
Pitao sam ga ko je, i on je odgovorio
odgovorio da je Ebu al-Darda'
al-Darda. Rekao sam
mu da sam trazio
mu od Allaha
trazio cd poboznog druga,
Allaha da mi da poboznog druga, i cinilo se kao ‘Omer al-Hattab, r.a, prenosi
'Orner ibn al-Hattab, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, jedne
jedne
da mi je uslisao
uslisao molitvu.
molitvu. Pitao me je odalde
odakle sam dosao, pa sam mu
mu prilike
prilike rekao:
rekao da sam iz Kufe. Nakon
rekao Nakon toga
toga je dodao:
dodao: ‘Zar
'Zar vi nemate
nemate Ummi
Ummi i, OJ! \.AS 1~>Ar- l}jJl 1)~
1^)44 2) i_lU ~JA »» ;: ~3
~1 Jpa A iQ ~- :Jjl).:.a ~I (JIt;''j
AjIc. auI OG
9-^p dJls
Abda
'Abda medu
medu vama, cuvara papuca i jastuka
cuvara papuca jastuka Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s, i onog
onog - »F040 pf.l(jjl
~\ o~lji~ bI#
S£ljS (_rlo Sljik
ko je zaduzen
zaduzen za njegovu
njegovu vodu
vodu za abdesta?
abdesta? Medu vama je, takoder,
Medu varna takoder,
koga je Allah zastitio
onaj koga sejtana, kao sto je rekao
zastitio od sejtana, Allahov Iza-
rekao Allahov „Ko
.Ko god zeli da stekne zadovoljstvo citajuci Kur’an
stekne zadovolistvo Kur'an kao sto
5tO
slanik, s.a.v.s.:
s.a.v.s.: ‘I, takoder, medu
'I, takoder, rnedu vama
varna je cuvar Poslanikovih,
Poslanikovih, s.a.v.s,
s.a.v.s, je objavljen, trebao
trebao bi ga uciti kao sto uci Ibn Ummi
Umrni Abd
Abd (tj. Ibn
tajni, koje niko
tajni, osim njega ne zna."
niko osim (Al-Mustedrek)
zna.’“ (Al-Mustedrek) Mes’ud, r.a.).“
Mes'ud.r.a.)."

Poslije je Alkama postao poznat


'Alkama postao poznat kao jedan
jedan od najvecih
najvecih uce~
uce- ‘Omer, r.a, onda
'Orner, onda je rekao: .Otisao
„Otisao sam da mu
mu prenesem
prenesern ra-
nika ii nasljednika
nika Abdullaha ibn Mes'uda,
nasljednika 'Abdullaha Mes’uda, r.a.
La. dosnu
dosnu vijest, i zatekao
zatekao Ebu Bekra
Belva koji je stigao prije mene
mene ii prenio
prenio
52
553
3
AABDUR-RAHMAN
B D U R -R A H M A N IBIBNN JU SU F ::
JUSUF
............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJ5K06
KUUC~" HMlEFIJSKOG FIKHA

mu radosnu
radosnu vijest.
vijest, Nikada nisam bio u stanju
Nikada nisam stanju nadmasiti
nadmasiti Ebu Bekra
Bekra u Vezano za njega, Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, takoder
takoder je rekao:
dobrim djelima;
dobrim djelima; uvijek me nadmasivao!“
nadrnasivao!" (Musned Abi Jala,
(Musned Abi Ahmed,
Iala, Ahmed,
»»..J.J.C"\!'II'.j,
Ac
" f'jii (.)-l
^1 '+'~J ~ ·AI~'
'\..0Ia ^jAaV
•. 4-VUa3J » ;·J·'4~1
,.)). jdlsj \'-.110"J\.9
~J". AAc All JacS A»ill y-<'.) (Jl§
1..5""'""'.
Bazzar)
Bazzar)
„Zadovoljan
.Zadcvoljan sam za svoju ummet sa cim god je Ummi Abd
Ummi 'Abd
Jedne
Iedne druge ‘Omer ibn al-Hattab,
druge prilike, 'Orner al-Hattab, r.a, rekao je vezano
vezano
zadovoljan.“ (Al-Mustedrek)
zadovoljan." (AI-Mustedrek)
za Ibn
Ibn Mes’uda:
Mes'uda:
Dalje se prenosi
prenosi da je jedne prilike Poslanik,
jedne prilike Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, naredio
naredio
~1.9
i
ljS ~ iaU
liA iaa
iJ~ ~Iil A ~1.9
~ cdJ
jIta,i yJ:. S
~ic11
JIA
~L;. C A
':'I~IS
jj »;
» J~
:d , ~jA
)lla< Jjjl ~.Jj <
tY. A jc
(p
Abdullahu Mes’udu da odrzi
'Abdullahu ibn Mes'udu hutbu. On je ustao ii rekao: „0
odrzi hutbu. ,,0 lju-
»»~~"9~!;S:
IaIc LT'A ; ~
ja c JL9,4 w~1
>—a^)jA3jl IaIs
~~~,AaIAs 4 AjIc
~
di, Allah, Najvelicanstveniji
Najvelicanstveniji i Najuzviseniji,
Najuzviseniji, nas je Gospodar,
Gospodar, islam je
„Mali
"Mali covjek (rastom) prepun znanja!.“
(rastorn) a prepun znanjal." (Mudzem
(Muaiem al-Taba- nasa vjera {Din),
nasa (Din), Kur'an vedic {imam),
Kur’an je nas vodic (imam), Allahova
Allahova kuca
kuca (Ka’ba)
(Ka'ba)
rani) je pravac
pravac u kom
kom se okrecemo
okrecerno u namazu {kibla), i ovo je Allahov
namazu (kibla), Allahov Iza-
‘Omer
'Orner ibn al-Hattab, poznat je po svojoj obzirnosti
al-Hattab, r.a, poznat obzirnosti u pita- slanikposlan nama (pokazujuci
slanik poslan nama (pokazujuci na Poslanika, Onda je zaklju-
Poslanika, s.a.v.s." Onda
njima
njima vjere. Stoga, njegove tvrdnje
tvrdnje 0o ‘'Abdullahu
Abdullahu ibn Mes’udu
Mes'udu su obi- cio: „Zadovoljni smo onim
"Zadovoljni smo cime su Allah i Njegov
onirn cime Njegov Izaslanik,
Izaslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s,
lati dokazi
dokazi da je Ibn Mes’ud
Mes'ud drzao
drzao veoma visoku poziciju
veoma visoku poziciju u fikhskoj zadovoljni
zadovoljni za nas.“ Poslanik, s.a.v.s,
nas." Poslanik, s.a.v.s, dodao
dodao je: „Ummi
.Ummi Abd
'Abd je rekao
nauci (medu svim ashabima).
nauci (rnedu ashabima). istinu. Ummi
Ummi Abd
'Abd je rekao istinu,
istinu, i ja sam zadovoljan onim cime
zadovoljan onim
je Allah zadovoljan
zadovoljan za mene,
mene, za moj ummet i za Ibn
Ibn Ummi
Ummi ‘Abda."
Abda.“
‘Alija, r.a, prenosi
Alija, prenosi da je Poslanik,
Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, rekao: {Mudzem al-Tabarani)
(Muaiem
46
_^*
aa^
IC-O
?la
AlV
'AU
..J ))• j < ilc a
5 ll a
jjl(J
ll Abdullah
Abdullah ibn Mes'ud,
Mes’ud, r.a, bio je dobro
dobro poznat
poznat po kratkim,
kratkim,
» A c p jjjl ali veoma
veoma sveobuhvatnim,
sveobuhvatnim, hutbama. Takoder je bio poznat
hutbama. Takoder poznat po svojoj
poboznosti medu ashabima.
poboznosti medu ashabima. On prenosi:
prenosi:
„Da trebam imenovati
"Da trebam imenovati nekoga
nekoga za vodu
vodu bez konsultacije
konsultacije sa
bilo kim, imenovao
imenovao bih Ibn Ummi Ummi Abda Abdullaha b. Mes’uda,
'Abda (tj. Abdullaha Mes'uda, „Kada
.Kada je objavljen
objavljen ajet: 'Onima
‘Onima koji vjeruju
vjeruju i dobra
dobra djela cine
Cine
r.a.).“
r.a.)." ((AI-Mustedrek)
A l- M u s te d r e k ) nema nikakva grijeha
nema nikakva grijeha u onome
onome sto oni pojedu
pojedu i popiju
popiju i lead
kad se klo-
ne onoga
onoga sto im je zabranjeno
zabranjeno i kad vjeruju i kada
lead vjeruju kada dobra
dobra djela Cine,
cine,
Poslanikova, s.a.v.s,
Poslanikova, spremnost da pruzi
s.a.v.s, spremnost pruzi toliko
toliko povjerenje
povjerenje u
zatim
zatim se Allaha
Allaha boje i vjeruju,
vjeruju, i onda
onda se grijeha
grijeha klone
klone i dobro
dobro cine. A
neku osobu i imenuje
neku osobu imenuje ga da upravlja
upravlja poslovima
poslovima muslimana
muslimana sigurno
sigurno
Allah voli one koji drugima
drugima dobra
dobra djela cine.'
cine.’ (Kur’an
(Kuran 5:93), Poslanik,
Poslanik,
pokazuje
pokazuje da je osoba
osoba morala
morala biti visoko
visoko karakterna,
karakterna, znana,
znana, i da je
s.a.v.s,
s.a.v.s,rrekao
ekao mi je: ‘Ti
'Ti si jedan od niih'"
sijedan njih.’“ {Sahih Muslim, Sunen al-Tirmizi)
(SahihMuslim;
morala imati uvid
morala imati uvid u vjeru.

54
54 55
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ! KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
KLJUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
............................................ :

savjetovao:
Ali ibn Ebi Talib, r.a, prenosi:
prenosi: .Prihvatajte znanje
„Prihvatajte znanje od cetiri covjeka: <Uvejmira <1- Der-
< Uvejmira Ebu <1-Der-

da., Salmana
da>, Salmana al-Farisija, <Abdullaha
.Abdullaha ibn Mes’uda,
Mes'uda, i <Abdullaha
.Abdullaha ibn Se-
CiilSj allaj -Gift All J j - a lill j ’v i (jjiaJ Gl : (jjl (jc. lama, koji je nekada (Sunen
prihvatio islam." (Sunen
nekada bio Zidov, ali je kasnije prihvatio
Ail J l a Ail l]jA j jUa t ^j^il *2k. AA; (_Jla t Aaa GaU^ ^ jl ij ) 4 Jjaii £Ujll al-Tirmizii
al-Tirmizi)
» ail (j* jlja J) J* c 0 A4J ‘ &A^ (jxAj t^Alj » ; f L j G it prenosi: „Pitali
Slicno, Huzejfe, r.a, prenosi: .Pitali smo Allahovog
Allahovog Poslani-
s.a.v.s.: <0 Allahov
ka, s.a.v.s.: Allahov Poslanice!
Poslanicel Kad bi ti mogao
mogao imenovati
imenovati halifu?>
halifuo
„Jednom
"Jednom je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, naredio
naredio <.Abdullahu
Abdullahu ibn Mes’udu,
Mes'udu,
Odgovorio je: <Ako
Odgovorio .Ako ja imenujem
imenujem halifu
halifu i vi mu budete
budete neposlusni,
neposlusni, bit
r.a, da se popne
popne da stablo i donese
donese mu nesto (cackalicu). Neki od
cete kaznjeni. Ali, sta god vam
yam Huzejfe prenese, prihvatite,
prihvatite, i kako god
Poslanikovih,
Poslanikovih, s.a.v.s,
s.a.v.s, ashaba su, dok se penjao,
peniao, vidjeli njegove pot- 'Abdullah ibn Mes’ud
Mes'ud poducava,
poducava, tako ucite!>“ (Sunen al-Tirmizi)
ucitel." (Sunen al-Tirmizii
vas Abdullah
koljenice
koljenice i poceli se smijati zbog njihove mrsavosti.
mrsavosti, Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s,
je tada rekao: (<Zasto
«Zasto se smijete?) Jedna
[edna <Abdullahova
.Abdullahova noga ce na Prenosi
Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, takoder
takoder rekao:
Sudnjem
Sudnjem danu
danu biti teza od brda
brda Uhud!>“ (Musned Ahmed,
Uhud!)" (Musned Ahmed, Ebu Ja>la,
[asla,
, ~~
4 ijil &< : ~)
J.1 y t ; G j j ! &0 (jljall
~)jJl
__ ^ <
IJ~ ««:; ^Iloj
IjUi, ~j G :.11~
~ i t All u';'j
~1 (Jy
.111 OL9
i j (Jll
M u’dzem al-Tabarani)
Mudiem ",,~~Gj-la.
.'
1 l' - ~.11..:..,-Jj 4,~’(Jaa,
~ <..s'JA jdlG ," <jj
.' jt;_;:,-
(,.H i_l i l jj 4,~4.. .' ,-j-
_ii£ ^jj
(,.H ^(.,?!
Jf
jl jJ

<Amr
.Amr ibn al->As, r.a, prenosi:
al-xAs,r.a, prenosi: „Allahov
"Allahov Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, umro
umro
"Ucite od Kur’
„Ucite Kur'an 'Abdullah ibn Mes’uda,
an od cetiri covjeka: Abdullah Mes'uda,
je voleci <Abdullaha
.Abdullaha ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a, i (Ammara
.Ammara ibn Jasira,
[asira, r.a.“
r.a."
Ka'ba, Mu’aza
Ubeja ibn Ka’ba, Mu'aza ibn Dzebela i Salima - Ebu Huzejfinog
Huzejfinog stice-
dzem al-Tabarani)
(.Mu’
(Mu'dzem
al-Tirmizii
nika." (Sahih al-Buhari, Sunen al-Tirmizi)
nika.“

Hafiz ibn Hadzer


Hadzer al-’ Askalani tvrdi da spominjanje
al-Askalani spominjanje necijeg
DRUGI
D HADISI
R U G IH A D ISI00
imena
imena prije nekog drugog (kao sto je slucaj u gornjoj predaji, gdje
<ABDULLAHU
< MES'UDU, r.a.
ABDULLAHU IBN MES’UDU, r.a.
Ibn-Mes'udovo, r.a,
je Ibn-Mes’udovo, r.a, ime spomenuto
spomenuto prvo), ukazuje na superior-
superior-
Huzejfe, r.a,
r.a, prenosi
prenosi da je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v,s, rekao: „Sta
"Sta god Mes'uda, r.a,
nost te osobe. Dakle, status Ibn Mes’uda, r.a, u poznavanju
poznavanju Kur’ana
Kur'ana
vam
yam Abdullah
'Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a,
r.a, prenese, prihvatite!“ (Sunen al-Tirmi-
prihvatite!" {Sunen takoder
takoder moze biti ocijenjen
ocijenjen iz gornjeg hadisa. U tom pogledu,
pogledu, vazna
zi) 'Ornerova, r.a,
je ‘Omerova, r.a, predaja koja je prethodno
prethodno spomenuta,
spomenuta, u kojoj Po­
Po-
Ovo dokazuje da je Abdullah
'Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a,
r,a, smatran
smatran (kao s.a.v.s, kaze da ko god zeli uciti Kur’
slanik, s.a.v.s, Kuran je tek objavljen,
an kao da je
sto su svi ashabi) sposobnim
sposobnim ii pouzdanim
pouzdanim prenosiocem
prenosiocem hadisa. Pre­
Pre- trebao bi ga uciti kao sto je to radio Abdullah
Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a.
r.a,
nosi se da je, kada je Mua>z
Mua.z ibn
ibn Dzebel,
Diebel, r.a,
r.a, bio
bio na samrtnoj
samrtnoj postelji,

56 57
57
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ~ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
............................................ :

duboki
duboki uvid u vjeru.
DRUGE
DRUGE PREDAJE
PREDAJE Kritiziranje bilo koje osobe
Kritiziranje osobe bliske Allahu znaci izazivanje
izazivanje Allaho-
hadisi-kudsiji, Poslanik,
ve srdzbe (da nas Allah sacuva od nje). U hadisi-kudsiji,
Imam
Imam Sabi
Sa'bi prenosi:
prenosi: „Nijedan
"Nijedan Poslanikov
Poslanikov ashab nije usao u s.a.v.s,
s.a.v.s, prenosi
prenosi da je Allah, dz.s, rekao:
Kufu a da
cia je njegovo znanje
znanje vise koristilo
koristilo ljudima
ljudirna i da je bio bolji
fekih - pravnik,
pravnik, od ‘'Abdullah
Abdullahaa ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a." l..,-lyJ~~Sj .ill t~jl l j
A lia l 33a J~ 0Aj cJ~~101
.s~~ (j> J ll A l (j)

Imam Zehebi.
Zehebi, opisujuci
opisujuci status velikog ashaba, pise: .Ko god gaji neprijateljstvo
„Ko neprijateljstvo prema
prema Mom
Mom prijatelju
prijatelju (velij - evli-
ja), proglasavam mu rat." (Sahih al-Buhari)
ja), proglasavam omalovazavanje
al-Buhari) Stoga, omalovazavanje
,,‘
Abdullah ibn Mes’ud,
,,'Abdullah Mes'ud, r.a, nauceni (al-imam al-rab-
nauceni voda (al-imam
ashaba
ashaba na bilo koji nacin
nacin smatra
srnatra se veoma ozbiljnim
ozbiljnim zlocinom,
zlocinom, po-
bani), Ebu Abdurrahman
Abdurrahman Abdullah
'Abdullah ibn Ummi
Ummi abHuzali;
al-Huzali, ashab, lie-
gotovo ako se radi o0 ashabima
ashabima koji posjeduju
posjeduju talco
tako mnogo
mnogo vrlina.
vr!ina. As-
ni sluga Poslanikov; medu
medu prvima
prvima primio
prirnio islam; medu
medu veteranima
veteranima
habi su medu
medu onima
onima kojima
kojima je Allah zadovoljan:
zadovolian:
Bitlce
Bitke na Bedru; medu
medu ekspertima
ekspertima pravnicima
pravnicima i uciteljima
uciteljima Kur’ana;
Kur'ana;
medu
medu onima
onirna koji su teiili
tezili da prenesu
prenesu (Poslanikove
(Poslanikove rijeci)
rijeCi) veoma 4_i]l y-SA y A 1j 7,1 j; 111
tacno;
tacno, izuzetno
izuzetno obziran
obziran u svojim predajama,
predajama, i jedan
jedan od onih koji je jjlll d
llj"lil tj^
a(jja
llA C
jU
K^3
rdj k
ic
-Ijiajj^
.a
c-
opominjao
oporninjao svoje ucenike za nemar
nemar u biljezenju
biljezenju tacnih
tacnih rijeci Posla- ^ ^ 1kgll
nika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Zbog velikog opreza, prenosio
prenosio je veoma malo hadisa...
hadisa .
„Allah
"Allah je zadovoljan
zadovoljan prvim
prvim muslimanima,
muslimanima, muhadzirima
muhadzirirna i
Njegovi ucenici
ucenici ne bi davali prednost
prednost nijednom
nijednom ashabu
ashabu osim njemu...
njernu .
ensarijama, onima koji ih slijede dobra
ensarijama, i svima onima dobra djela cineci, a i oni su
Zasigurno
Zasigurno je bio medu
medu vodecim
vodecim ashabima,
ashabima, nosiocima
nosiocima svetog znanja
zadovoljni
zadovoljni Njime, za njih je On pripremio
pripremio dzenetske
dzenetske basce kroz koje
ipredvodnika (a'imma) upute." (Tazkiral
i predvodnika (aimma) (Tazkirat al-huffaz 1:13-16)
1:13-16)
ce rijeke teci, i oni ce vjecno i zauvijek uIInjima boraviti. To je veliki
(Kur'an, 9:100)
uspjeh." (Kuran, 9:100)
ZAKLJUCAK
ZAKLJUCAK

Sve
Sve gore navedeno
navedeno u ovom poglavlju odnosi
odnosi se na vjestinu
vjestinu i
vrline Abdullaha
'Abdullaha ibn Mes’uda,
Mes'uda, r.a.
r.a. Nema
Nema sumnje da svaki ashab za-
sluzuje
sluzuie visoku hvalu, posebno
posebno oni koji su pohvaljeni
pohvaljeni od samog Po-
slanika, s.a.v.s.
s.a.v.s. Kao sto smo vidjeli, Abdullah
'Abdullah ibn Mes’ud,
Mes'ud, r.a,
r.a, bio je
jedan
jedan od odabranih
odabranih ashaba,
ashaba, istaknut
istaknut ii hvaljen za
za svoje proucavanje
proucavanje i

58 59
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HMIEFIJSKOG FIKHA FIKHA
.................................................-
ABDUR-RAHMAN IBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
JUSUF ::
............................................

koje
koje jeje uu sldadu
skladu sasa Allahovom
Allahovom istinom istinom je je opet
opet jedno,
jedno, bilo
bilo to
to misljenje
misljenje
ISTINSKI ODNOS PREMA
ISTINSKIODNOS koje
koje stvar presuduje
presuduje kao zabranjenu,
zabranjenu, ili ili misljenje koje stvar presuduje
presuduje
ALLAHOVOJ, DZ.S, RIJECI
ALLAHOVOJ, DZ.S, RUBel kao dopustenu.
dopustenu Prema Allahovim propisima, propisima, nemoguce
nernoguce je je da
da jedna
stvar u isto vrijeme
vrijeme bude ii zabranjena
zabranjena i dopustena.“
dopustena."
Islamski pravnici
pravnici su obratili veliku paznju na to koje
koje misljenje
rnisljenje Odgovornost
Odgovornost mudztehida
mudztehida je da pruzi sve od od sebe u koristenju
koristenju
odredenom pitanju bi
o odredenom bi bilo istinito
istinito i tacno kod Allaha, dz.s.
dz.s. Vjeruje svojih pravnih sposobnosti
pravnih sposobnosti kako bi donio propis za
za koji smatra da je
koji smatra
sposobni imami
se da su sposobni idiiihada (kvalificiranih
imami idztihada (kvalificiranih ucenjackih
ucenjackih analiza istina uu skladu sa Allahovim
Allahovim propisima.
propisima. Ako Aka pravnik
pravnik dode do istine
iznalazenje pravnih
za iznalazenje pravnih propisa)
propisa) iipravnici
pravnici (imam Ebu Hanifa, Malik, (tj.
(tj. istinskog propisa
propisa u skladu sa Allahovim),
Allahovim), ima ima pravo da djeluje u
Safi'i, Ahmed
Safi’i, Ahmed itd.) pouzdani
pouzdani i vjerodostojni,
vjerodostojni, ii da njihova misljenja
misljenia skladu sa svojom presudom,
presudom, i takoder takoder je ispunio svoju odgovornost.
odgovornost.
mogu biti prihvacena
prihvacena od strane
strane onih koji slijede njihove skole mislje­
mislje- U drugu
drugu ruku, ako pravnikpravnik ne nade istinu (istinski propis u skladu
Takoder je utvrdeno
nja. Takoder utvrdeno da su njihovi propisi o0 razlicitim
razlicitim pitanjima
pitanjima sa Allahovim),
Allahovim), opet je ispunioispunio svoju dogovornost
dogovornost (za ulozeni trud trud u
uu islamskom
islamskom pravu tacni i precizni.
precizni. otkrivanju
otkrivanju istine), ii uu skladu s tim je, takoder, takoder, nagraden.
nagraden.
Nije ispravno
ispravno da neko zakljuci kako od dva sukobljena sukobljena mi­ mi-
Pitanje s kojim se suocavamo
suocavarno glasi:
glasi: jesu lili sukobljeni
sukobljeni pogle- sljenja oba mogu biti istina (hakk) (hakk) u skladu sa Allahovim propisima.
Allahovim propisima.
me au imamima
di medu imamima mezheba
mezheba u isto vrijeme
vrijeme tacni i u skladu s onim Naprimjer,
Naprimjer, jedan imam moze maze presuditi
presuditi da je odredena
odredena zena zabranje­
zabranje-
dB, propisao
sto je Allah, dz.s, (halck), ili
propisao kao istinu (hakk), iii medu
medu njima
njima postoji na (u braku)
braku) za odredenog
odredenog covjelca,covjeka, doledok drugi imamimam moze presuditi
presuditi
samo
sa1110jedno
jedno misljenje koje je istinito u skladu s Allahovim
Allahovim propisima?
propisima? da je dopustena
dopustena za tog covjeka. U ovom ovorn slucaju, samo sarno jedan od ovih
Ako postoji
postoji samo jedno
jedno tacno misljenje o0 datom
datom pitanju
pitanju u islamskom
islamskom propisa
propisa moze biti istinitistinit u1..1 skladu sa Allahovim
Allahovim propisima.
propisima.
pravu, onda
onda moramo
moramo priznati
priznati da ne znamo
znamo koje misljenje je prema prema Ipak, posto
posto su oba imama imama ispunila
ispunila svoju odgovornost
odgovornost u iskre-
Allahovim
Allahovim propisima (hakk).
propisima istinito (hakk). nom pokusaju
pokusaju pronalazenja
pronalazenja ispravnog
ispravnog propisa,
propisa, obojici ce biti dozvo-
al-amani, imama
Slijedece - isjecak iz djela Bulug al-amani, imama Muham-
Muharn- ljeno da djeluju u skladu skladu sa svojim licnim licnim presudama,
presudama, iako, objek-
meda ibn al-Hasana
meda al-Hasana al-Sejbanija, rasvjetljava
rasvjetljava ovo pitanje i objasnjava
objasnjava tivno, jedan
jedan od njih je zasiguno
zasiguno pogrijesio svojoj proejeni.
pogrijesio u procjeni. Razlog
jedan propis moze biti istina
kako samo jedan istina (hakk) pred Allahom: za to je (kao sto je ranije vec vee spomenuto)
spomenuto) da u skladu sa Allahovim Allahovim
"Ibn Ebi ‘1-Avam
„Ibn 'l-Avam prenosi
prenosi od imama
imama Tahavija i Sulejmana
Sulejmana ibn Su’aj-
Su'aj- propisima
propisima moze rnoze biti samo
sarno jedan
jedan istinit
istinit odgovor
odgovor za bilo koje pitanje
pitanje u
ba da je Su’ajb
Su'ajb al-Kasani rekao: Imam
'Imam Muhammed
Muhammed nam je rekao da islamskom
islamskom pravu.’“
pravu."
kad god su ljudi u sukobu
sukobu jedan
jedan s drugim
drugim oko odredenog
odredenog pitanja
Imam
Imam Muhammed
Muhammed zakljucuje: „Ovo "Ovo je misljenje imama
irnama Ebu
pravnik medu
(tj, kada pravnik medu njima
njima presudi
presudi da je neka stvar zabranjena,
zabranjena, a
Hanife i Ebu Jusufa,
Iusufa, i ovo je nase razumijevanje
razurnijevanje u vezi s tim pita-
drugi presudi
drugi presudi da je dozvoljena)
dozvoljena) - ii situacija
situacija je takva
takva da oba pravnika
pravnika
bave idztihadom
njem.“
njem." (Mufti Muhammed
Muhammed Safi’Safi' u svom Kashkol, 101)
posjeduju
posjeduju sposobnost
sposobnost da se have idztihadom - cak i tada, misljenje
rnisljenje

61
60
60
ABDUR-RAHMAN
AB DUR-RAHM ANIBN IBNJUSUF
JUSUF ~: KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
............................................

DRUGI DIO RAZMAKMEDU


RAZMAK MEDU
STOPALIMA UU NAMAZU
STOPALIMA NAMAZU
Jedno
Iedno pitanje
pitanje koje
koje je
je na
na umu
umu mnogih
mnogih ljudi
ljudi je:
je: Kako
Kako stajati
stajati uu
RAZMAK MEDU
RAZMAK MEDU STOPALIMA
STOPALIMA UU NAMAZU
NAMAZU
namazu (salat)?
namazu Da liIida
(salat)?Da da stojim
stojim rasirenih
rasirenih nogu
nogu tako
tako da
da moja
moja stopala
stop ala
POLOZAJRUKU
POLOZAJ RUKU dodiruju
dodiruju stopaia
stopala osobe
osobe do
do mene?
mene? Da Da liIi da
da stojim
stojim tako
tako da
da ne
ne dodiru-
dodiru-
jem stopala
jem stopala osobe
osobe do
do mene,
mene, ili
iIi da
da stojim
stojim uu razmaku
razrnaku od
od cetiri
cetiri prsta
prsta
UCENJE ZZA
UCENJE IMAMOM
A IMAMOM izmedu
izrnedu stopala,
stopala, kao
kao sto
sto neki
neki ljudi
Ijudi rade?
rade? Pitanja
Pitanja ove
ove vrste
vrste zbunjuju
zbunjuju
mnoge
mnoge ljude
Ijude koji
koji bi
bi zeljeli
zeljel: otkriti
otkriti precizan
precizan nacin
nacin stajanja
stajanja uu namazu
namazu
AMIN
AM IN prema sunnetu.
prema sunnetu.
DIZANJE RUKU NA
DIZANJE RUKU NA RU
RUKU'U
KUV Ovo
Ovo poglavlje
poglavlje ima
ima za cilj ponuditi
za cilj ponuditi idgovore
idgovore na
na ova
ova pitanja
pitanja ii
citaocima
citaocima dati
dati cist
cist uvid
uvid uu nacin
nacin stajanja
stajanja uu namazu
narnazu koji
koji je
je uu skladu
skladu sa
sa
TEVERRUK ILlI IFTIRAS
TEVERRUK IL IFTlRAS
sunnetom.
sunnetom. Na
Na samom
samom pocetku,
pocetku, treba
treba razumjeti
razumjeti da
da su
su diskusije
diskusije islam-
islam-
SABAHSKI SUNNETI
SABAHSKISUNNETI skih
skih ucenjaka
ucenjaka o0 ovom
OVOI11pitanju
pitanju veoma
veoma rijetke
rijetke u poredenju
porec1enjusa
sa detaljnim
detaljnim
diskusijama o0 drugim
diskusijama drugim kljucnim
kljucnim pitanjima
pitanjima o0 namazu.
namazu. Dakle,
Dakle, veoma
veoma
KOLIKO REKJATA
KOLIKO REKJATA IMA
IMA VITR-
VITR-NAMAZ?
NAMAZ? ogranicene
ogranicene informacije
informacije se
se mogu
mogu naci
naci uLl mnogim
mnogim pravnim
pravnim knjigama
knjigama uu
vezi sS ovim pitanjem. Ustvari,
vezi Ustvari, precizan
precizan stav
stav cak
cak iiCetiri
Cetiri imama
imama uu vezi
vezi
KLANJANJE NAKONIKINDIJE
KLANJANIE NAKON IKINDUE NAMAZA
NAMAZA
ovim pitanjem
s ovim pitanjem je prilicno
prilicno tesko odrediti.
odrediti.
KLANJANJE U
KLANJANJE U TOKU
TOKU HUTBE
HUTBE
Postoje brojni hadisi o0 ovom pitanju
pitanju koji isticu vaznost
vaznost odr-
BROJ REKJATA
BROJ REKJATA TERAVIH-NAMAZA
TERAVIH-NAMAZA zavanja poravnatih
poravnatih safova uu namazu.
narnazu. Ove predaje su SLl uglavnom
uglavnorn po-
pracene
pracene Poslanikowm,
Poslanikovim, s.a.v.s,
s.a.v.s, upozorenjem
upozorenjern na posljedice
posljedice neporav-
neporav-
SPAJANJE NAMAZA
SPAJANJE NAMAZA namazu. Jedna
natih safova u namazu. [edna takva predaja
predaja kaze:

„Poravnajte
"Poravnajte safove,
safove, ili ce Allah
Allah unijeti neslogu
neslogu medu
medu vam.a!“
varna!"
Davud 1:97)
(Sunen Ebu Davud

62 63
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF [ KLJUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG
KUUCNIDOKAZ! HANEFIJSKOG FIKHA
FIKHA
............................................ !

Takoder, postoje
postoje predaje
predaje koje sadrze
sadrze slicne primjedbe.
primjedbe. Kada .Razmak medu
„Razmak medu stopalima
stopalima klanjaca
klanjaca trebao
trebao bi
bi da
da bude
bude cetiri
cetiri
klanjac (musalli) posmatra
klanjac (musalli) posmatra druge
druge dok sire stopala
stopala i njima
njima dodiruju
dodiruju prsta ruke,
prsta ruke, zato
zato sto
sto je
je taj
taj razmak
razmak veoma
veoma ehkasan
efikasan uu pogledu
pogledu poredno-
poredno-
stopala
stopala osobe do sebe, ne moze a da se ne zapita odakle takav nacin sti ii skrusenosti
sti skrusenosti koja
koja se
se trazi
trazi u
u namazu.“
namazu." (Radd
(Radd al-muhtar
al-muhtar 1:299).
1:299).
klanjanja
klanjanja proizilazi. Pristalice
Prist alice takvog
takvog misljenja
misljenja iznose hadis u kom se Ostav1janje razmaka
Ostavljanje razmaka jednakog
jednakog cetiri
cetiri prsta
prsta pravnici (jukaha» su
pravnici (fukaha>) su opi-
opi-
kaze da su ashabi spajali stopala u namazu
namazu nakon
nakon Poslanikove, s.a.v.s,
s.a.v.s, sali kao
sali kao superioran
superioran metod,
metod, jer
jer se
se ponekada
ponekada pokaze
pokaze veoma
veoma neugod-
neugod-
primjedbe
primjedbe da poravnaju
poravnaju safove.
safove. Ovaj hadis, iako citiran kao dokaz nim stajati
nim stajati siroko
siroko rasirenih
rasirenih nogu
nogu duzi
duzi vremenski
vremenski period.
period. Ova
Ova nela-
nela-
ovome, ni u kom slucaju ne cini spajanje stopala vadzibom
vadzibom (neop- goda otezava
goda otezava koncentraciju
koncentraciju ii cesto
cesto rezultira
rezultira gubljenjem
gub1jenjem predanosti
predanosti uu
hodnim),
hodnim), kao sto pristalice
pristalice tog misljenja
mislienja tvrde. Slijedece sekcije ovog namazu.
namazu.
poglavlja ce raditi na pojasnjavanju
pojasnjavanju istog, prvo diskusijom
diskusijom razlicitih
Drugi metod
Drugi metod po
po Hanefijskoj
Hanefijskoj skoli
skoli moze
moze se
se razumjeti
razumjeti iz
iz slije-
slije-
misljenja o0 polozaju
polozaju stopala u namazu.
namazu, Nakon toga, ovajovaj hadis ce
deceg. U
deceg. U djelu Ma>rif al-Sunen,
djelu Ma>rif al-Sunen, komentaru
komentaru na Sunen al-Tirmizi
na Sunen al-Tirmizi ka-
ka-
biti neovisno
neovisno analiziran
analiziran u detalje,
detalje, uu pokusaju
pokusaju objasnjavanja
objasnjavanja njegovih
snog hadiskog
snog hadiskog ucenjaka
ucenjaka Imam
Imam Jusufa
Iusufa Binunurija,
Binunurija, kaze
kaze se
se da
da nema
nema
istinskih
istinskih implikacija. spomena, autenticnih
autenticnih hadiskih
hadiskih predaja
predaja o0 utvrdenom
utvrdenom razmaku
razmaku izme­
izrne-
spomena,
Poravnanje
Poravnanje safova,
safova, bilo spajanjem
spajanjern stopala ili ne, bez sumnje je
du sopstvenih
du sopstvenih stopala
stopala klanjaca
klanjaca uu toku
toku namaza.
namaza, Iz
Iz ovog
ovog razloga
razloga bi
bi se
se
veoma
veoma vazan uvjet
uvjet zajednickog
zajednickog namaza. Takoder, imamova
imamova duznost
duznost
moglo zakljuciti
moglo zakljuciti da
da je sunnetski metod
je sunnetski metod pozicioniranja
pozicioniranja stopala
stopa1a uu na­
na-
je
je da
da se
se pobrine
pobrine da
da je
je to
to uradeno
uradeno ispravno
ispravno prije
prije nego
nego pocne
pocne ss nama-
nama-
mazu onoliko
mazu onoliko koliko
koliko god
god klanjac
klanjac smatra
smatra odgovarajucim
odgovarajucim ii ugodnim.
ugodnirn.
zom.
zorn. Iako
Iako se,
se, tehnicki govoreci,
govoreCi,poravnanje
poravnanje safova
safova ne
ne moze
moze smatrata
smatrata
(Ma>rifal-Sunen
(Ma>rif 2:298)
al-Sunen 2:298)
integralnim,
integralnim, farz-(obaveznim)
farz-(obaveznim) uvjetom
uvietom namaza,
namaza, ono
ono je
je definitivno
definitivno
vazan
vazan dio
dio sunneta,
sunneta, zbog
zbog striktnih
striktnih Poslanikovih,
Poslanikovih, s.a.v.s, naredbi uu vezi
s.a.v.s,naredbi vezi UU djelu
djelu Sunen
Sunen al-Nesa>i
al-Nesasi prenosi
prenosi se
se hadis
hadis koji
koji kaze
kaze da
da je
je ‘A
'Ab-

ss tim
tim pitanjem.
pitanjem. dullah ibn Mes'ud, r.a, vidio klanjaca koji stoji u namazu
dullah ibn Mes’ud, r.a, vidio klanjaca koji stoji u namazu spojenih spojenih
stop ala (tj.
stopala (tj. njegova
njegova stopala
stop ala su
su se
se dodirivala),
dodiriva1a), ii presudio
presudio dada to
to nije
nije uu
skladu sa
skladu sa sunnetom.
sunnetorn. Savjetovao
Savjetovao je
je klanjaca
klanjaca da
da je
je bolje
bo1jeda
da prakticira
prakticira
RAZLICITA MISLJENJA
RAZLICITA MISLJENJA muravahu. (Sunen
muravahu. (Sunen al-Nesa>i
al-Nesasi 1:142)
1:142)
Pocet
Pocet cemo
cemo iznoseci
iznoseci neka
neka misljenja
misljenja Hanefijske
Hanefijske skole
skole o0 pita-
pita-
Arapska rijec muravaha obicno
rijec muravaha obicno znaci
znaci stajati
stajati na
na jednom
jednom pa
pa
Arapska
nju
nju polozaja
polozaja stopala
stopala uu namazu.
namazu. Prvo
Prvo od
od njih
njih poziva
poziva na
na razmak
razmak odod na drugom
drugom stopalu,
stopa1u, mijenjajuci
mijenjajuci stopala
stopala kad
kad jedno
jedno postane
postane umorno.
umorno.
na
cetiri
cetiri prsta
prsta izmedu
izrnedu stopala
stop ala klanjaca
klanjaca uu toku
toku namaza.
namaza. Ovo
Ovo misljenje
misljenje Ipak, jos
jos jedno
jedno znacenje muravahe je
znacenje muravahe je „ostaviti
"ostaviti mali
mali razmak
razmak medu
medu
Ipak,
je
je pronadeno
pronadeno uu imam-Ibn
imam-Ibn <Abidinovom
.Abidinovom autoritativnom
autoritativnom komentaru
komentaru
stopalima", ii ovo
ovo se
se cini
cini kao
kao najvjerovatnije
najvjerovatnije znacenje
znacenje ove
ove rijeci
rijeci uu na-
na-
stopalima"
<Alama
.Alama Haskafijevog djela Al-Durr
Haskafijevog djela Al-Durr al-muhtar,
al-muhiar, gdje
gdje kaze:
kaze: vedenoj predaji,
predaji, posto
posto jeje klanjac
klanjac stajao
stajao spojenih
spojenih stopala.
stopa1a.Ako
Ako uzme-
uzme-
vedenoj
64
64 65
65
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF : KUUCNI DOKAZI HMEFIJSKOG FIKHA
............................................ ; KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
mo drugo znacenje rijeci muravaha,
drugo znacenje muravaha, hadis
hadis znaci da je ‘'Abdullah
Abdullah ibn
HADIS 0 SPAJANJU
HADIS SPAJANJU STOPALA
STOPALA
Mes’ud,
Mes'ud, r.a, naredio
naredio klanjacu
klanjacu da ostavi mali razmak
razmak izmedu
izrnedu svojih
stopala, jer sunnet
stopala, sunnet nije da se stopala
stop ala u potpunosti
potpunosti spoje (niti da se Davud spominje
U djelu Sunen Ebu Davud spominje se hadis
hadis koji kazuje da su
pravi veliki razmak).
razmak). ashabi spajali stopala
ashabi stop ala jedan
jedan sa drugim cia bi formirali
drugim da formirali ispravne
ispravne safove.
safove.
Iz navedenog
navedenog mozemo
mozerno primijetiti
primijetiti fleksibilnost
fleksibilnost Hanefijske skole u vezi d-Kasim al-Dzudeli
Ebu <1-Kasim al-Dzudeli prenosi:
s ovim
ovirn pitanjem.
pitanjem. Stoga bi klanjacu
klanjacu bilo dozvoljeno
dozvoljeno da stoji u namazu
namazu
sa razmakom
razmakom medu
me au stopalima
stopalima jedankim
jedankim ili vecim
vecirn od cetiri prsta. t5lc. jdiuj ajV. iil (Jj-a ill ‘ lA cliLajoi
ill (jilLadl jl ji ia tjilfi) ill j l Ijiij pS&jiLa IjA^I » ; Jlla l
U odredivanju
odredivanju Safbinog
Safi.inog misljenja
misljenja o0 ovom pitanju,
pitanju, pazljivo
4_i2^LLa AjuSjj <■_ i.'A’v* j ; (Jll I »
proucavanje
proucavanje literature
literature te pravne
pravne skole otkriva
otkriva kako je njihovo
njihovo najza-
stupljenije
stupljenije misljenje da klanjac treba
treba odrzavati
odrzavati razmak
razmak medu
medu svojim
stopalima
stopalima jednak
jednak sir jedne ruke. (Nihejat
ini jedne
sirini (Nihejat al-muhtadz
al-muhtadz 1:347) Ipak, "Cuo sam Nu>mana
„Cuo Nu-mana ibn Besira, r.a, kad kaze da se Poslanik,
u djelu Al-Anvar,
AI-Anvar, jos jednom safijskorn [ikhu, preporucuje
jednom djelu o0 safijskom/i/dm, preporucuje se s.a.v.s, okrenuo
s.a.v.s, okrenuo ljudima
ljudima i rekao: .Poravnajte safove!
<Poravnajte safove! Radi Allaha po-
da razmak
razmak treba
treba biti samo
sarno cetiri prsta - kao i u jednom
jednom hanefijskom
hanefijskom ravnajte safove, ili
ravnajte iii ce Allah stvoriti
stvoriti neslogu
neslogu medu
medu vasim srcimab
srcimal. Nu>-
Nu»
misljenju. Nadalje, veliki safijski ucenjak
ucenjak imam Nevevi zaklucuje: man ibn Besir je onda
man onda rekao: <Vidio
.Vidio sam svakog klanjaca
klanjaca kako spaja
svoje rame sa klanjacem danke sa klanjacem
klanjacem do sebe, i svoja koljena i clanke klanjacem
„Nepozeljno
"Nepozeljno je (mekruh)
(mekruh) da se stopala
stopala spajaju u namazu;
namazu;
pored.." (Sunen Ebu Davud
pored.A Davud 1:104)
1:104)
bolje je (mustahab)
(mustahab) odrzavati
odrzavati neki razmak
razmak izmedu
izrnedu stopala." (Serh
al-Muhazzab
al-Muhazzab 3:266)
jedan od hadisa
Ovo je jedan hadisa istaknut
istaknut kao dokaz od strane
strane onih
U totalu, imamo
imamo tri razlicita misljenja
rnisljenja Safbijske
Safi.ijske skole o0 ovom zastupaju misljenje da svaki klanjac svoja stopala treba spojiti
koji zastupaju
pitanju: (1) razmak
razmak jednak
jednak rasponu
rasponu sake; (2) razmak
razmak od cetiri rucna
rucna sa klanjacem zajednickog namaza. Neki od njih su
klanjacem do sebe u toku zajednickog
prsta; ii (3)
(3) razmak
razmak po slobodnoj
slobodnoj procjeni,
procjeni, koliko klanjac ocijeni ne- previse detaljni o0 ovome, do te mjere da ako neko ko stoji do njih po-
ophodnim.
ophodnirn. Prvo misljenje
m!sljenje je specificno Safbijskoj
Safi.ijskoj skoli, dok su ostala pomjeriti svoje noge kako
mjeri svoje stopalo, oni ce pomjeriti kako bi odrzali
odrzali dodir
dva misljenja zajednicka i Safbijskoj
Safi.ijskoj i Hanefijskoj skoli.
skoli. stop ala sa klanjacem
stopala klanjacern pored
pored sebe. Oni uporno
upomo kritiziraju
kritiziraju one koji ne
razmak medu
prave sirok razmak rnedu svojim stopalima,
stopalima, jer, po njima, sunnetski
Do sada se vjerovatno
vjerovatno moglo primijetiti
prirnijetiti da nema nijedno
nijedno
metod je jedino
metod jedino cega se oni pridrzavaju.
priddavaju.
misljenje koje spominje
spominje spajanje stopala
stop ala sa klanjacem
klanjacem pored. Ako je
uistinu ispravan ii sunnetski nacin stajanja u namazu,
uistinu ovo ispravan namazu, bez sumnje
sumnje Njihovi pokusaji
Njihovi pokusaji su ipak
ipak uzaludni
uzaludni uu koristenju
koristenju gore nave­
nave-
bi kao
kao takav bio prihvacen.
prihvacen, denog hadisa ii drugih
drugih slicnih hadisa
hadisa uu nastojanju
nastojanju dokazivanja
dokazivanja da
da je
66 67
ABDUR-RAHMAN ..IBN JUSUF l
A..~.P..~.~.:~A..~.~~.~
I.WN?V.~
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
spajanje stop
spajanje stopala
ala u namazu
namazu neophodno
neophodno (vadzib).
tvadiib). Ovo je tako
tako zbog
jena
jena stopala
stop ala i ramena
ramena dok
dok su na sedzdi, iii
ili na sjedenju? Jasno
Iasno je
brojnih jednostavnih razloga:
brojnih jednostavnih
• Rijeci koje, ustvari,
ustvari, opisuju da bi to bilo nemoguce
nernoguce izvesti.
opisuju spajanje stopala nisu
spajanje stopala nisu rijeci Poslanika,
Poslanika,
s.a.v.s, nego
s.a.v.s, nego prije rijeci prenosioca
prenosioca hadisa. Stoga, ovaj dio hadisa
hadisa Stavise, ako je protivargument
protivargument da je neophodno
neophodno spojiti sto­
spojiti sto-
pala samo
samo tokom stajanja (kijam)
tokom stajanja (kijam) jer je to tesko
tesko izvesti u ostalim
ostalim
nije direktno izrecen od strane
direktno izrecen strane samog s.a.v.s. (mer-
Poslanika, s.a.v.s.
samog Poslanika,
fu ), nego je to prenosiocev drzanjima, onda
drzanjima, onda je odgovor
odgovor da je, takoder,
takoder, veoma
veoma tesko
tesko redu
redu ljudi
[u'), prenosiocev opis reakcije ashaba
ashaba na Poslanikovo,
s.a.v.s, upozorenje. Ustvari, ovo zapazanje prenosioca se ne moze
moze odrzati takav raspored
odrzati takav spajanja stopala
raspored spajanja stopala medu njima i tokom
medu njima tokom stajanja.
s.a.v.s, upozorenje. zapazanje prenosioca
naci u vecini predaja
predaja koje naglasavaiu
naglasavaju ravnanje
ravnanje safova. Stoga,
• Na osnovu
osnovu gore spomenutog
spomenutog hadisa,
hadisa, ako se spajanje ramena i
spajanje ramena
postaje
postaje prilicno
prilicno jasno
jasno da Poslanik,
Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, nije naredio
naredio spajanje
stopala smatra neophodnim,
stopala smatra neophodnim, zasto su onda
onda koljena
koljena izostavljena
izostavljena
stopala,
stopala, nego je sarno
samo naredio
naredio da se safovi poravnaju.
poravnaju. Kako bi
iz ovog propisa? U vee
vec spomenutoj predaji iz djela Sunen Ebu
spomenutoj predaji
ispunili
ispunili Poslanikovu,
Poslanikovu, s.a.v.s, naredbu, ashabi su koristili
s.a.v.s, naredbu, koristili metod
metod
Davud,
Davud, ashabi
ashabi su spajali i koljena.
koljena. U skladu
skladu s tim, trebalo
trebalo bi da
spajanja
spajanja stopala.
se ii spajanje koljena
koljena takoder
takoder smatra
smatra obaveznim tokom namaza.
obaveznim tokom namaza.
•. Hadis
Hadis Nu’mana samo nam
Nu'mana ibn Besira, r.a, sarno nam govori 0 o ponasanju
ponasanju as­
as- Ipak, mora
mora se upozoriti
upozoriti da stajanje
stajanje spojenih
spojenih koljena
koljena sa osobom
osobom
haba pocetka namaza.
haba prije pocetka namaza. Drugim
Drugim rijecima, primijetno pona-
rijecima, primijetno pona- pored
pored sebe, cak i za kratak
kratak vremenski
vremenski period,
period, moze biti veoma
veoma
ashaba je bilo spajanje
sanje ashaba spajanje clanaka, koljena
koljena i ramena
ramena prije nego bolno.
boIno. To je, cak, i nemoguce
nemoguce u nekim
nekim slucajevima,
slucajevima, kada
kada postoji
postoji
namaz pocne.
narnaz pocne. Nigdje se u hadisu
hadisu ne ukazuje
ukazuje da je takvo stajanje znatna razlika
znatna razlika u visini dva klanjaca
klanjaca koji stoje jedan
jedan pored
pored dru-
odrzavano tokom
odrzavano tokom namaza.
namaza. gog.
g°g-

• Ako, na ime argumenta,


argumenta, prihvatimo
prihvatimo da je spajanje stopala odr­
stopala odr- • Jos jedno tumacenje spomenutog
jedno tumacenje hadisa od nekih ucenjaka
spomenutog hadisa ucenjaka kaze
zavano tokom
zavano tokom namaza, onda se namecu
namaza, onda brojna pitanja.
namecu brojna pitanja. Jedno
Iedno da je prenosilac
prenosilac Nu-man
Nu>man ibn Besir, r.a, imao
imao namjeru
namjeru sarno
samo da
takvo
takvo pitanje
pitanje je, da li stop
stopala trebaju biti spojena
ala trebaju spojena u svakom
svakom drza-
drza- pokaze
pokaze kako
kako su ashabi
ashabi pokusavali
pokusavali da formiraju izuzetno ravne
formiraju izuzetno rayne
nju u namazu,
namazu, ili samo
samo tokom
tokom stajanja
stajanja (kijam)? Ako je odgovor, safove na instrukciju^Poslanika, s.a.v.s, a ne da su oni, ustvari,
instrukciju Poslanika, s.a.v.s,

samo tokom
samo stajanja (kijam),
tokom stajanja (kijam), onda
onda se namece
namece slijedece pitanje: spajali svoja stopala, ramena
ramena i clanke. Iz tog razloga
razloga je naslov
naslov
koji je dokaz
dokaz za to, i zasto je to ograniceno
ograniceno samo
samo tokom
tokom stajanja
stajanja ovog poglavlja
poglavlja u Sahih al-Buhari, .Poglavlje 0 spajanju ramena ii
„Poglavlje o spajanju ramena
(kijam),
(kijam), a ne na ostala
ostala drzanja
drzanja u namazu?
namazu? Ako je odgovor
odgovor da stopala
stop ala prilikom formiranja safova",
prilikom formiranja safova", od strane
strane hafiza Ibn Hadze-
Hadze-
neophodno odrzavati
je neophodno odrzavati spojena
spojena stopala tokom cijelog namaza,
stop ala tokorn namaza, ra klasificirano
klasificirano kao pretjerivanje.
pretjerivanje. U svom komentaru Fath al-Ba-
komentaru Path
onda
onda se postavlja
postavlja pitanje: kako
kako ce ljudi u safovima
safovima odrzavati
odrzavati spo- ri on pise da je imam-Buharijev
imam-Buharijev razlog za odabir
odabir ovog naslova
naslova
izrazito naglasi (mubalaga) vaznost
bio da izrazito vaznost ravnanja
ravnanja safova i is-
68
69
ABDUR-RAHMAN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF l: KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG F
FIKHA
IKHA
............................................

punjavanja meduprostora. (Fath al-Bari 2:247)


punjavanja meduprostora. sa petama
petama na naznacenim
naznacenim linijama, vjernici ce automatski
linijama, vjernici automatski per-
• Iz ovoga se moze
moze zakljuciti spomenuta predaja
zakljuciti da spomenuta predaja nije shvacena
shvacena fektno formirati
fektno prave safove. Dakle, nema
formirati prave nema potrebe
potrebe biti suvise
doslovno. Imam
doslovno. Imam Sevkani, na kog se oni koji ne slijede nijednu
nijednu kritican
kritican i setkati okolo kako bi se osiguralo
setkati se okolo osiguralo da su svacija 5tO-
sto­
pravnu skolu u islamu
pravnu islamu cesto pozivaju,
pozivaju, takoder
takoder ne tumaci
tumaci ovaj ha- pala spojena.
spojena.
dis doslovno. U svom al-avtar on pise: „Izjava
svom djelu Nejl al-aviar "Izjava znaci:
• razmotriti
Druge stavke za razmotriti
namjesti dijelove tijela (ramena
namjesti (ramena itd.) u liniju
liniju jedne
jedne sa drugim,
drugim,
tako
tako da je rame
rame svakog klanjaca
klanjaca u ravni
ravni sa ramenog
ramenog klanjaca
klanjaca do • Stavka vrijedna
vrijedna pomena
pomena je da mnogi
mnogi od onih
onih koji tvrde
tvrde da se
njega. Na ovaj nacin,
nacin, svacije rame,
rame, koljeno
koljeno ii stopalo
stopalo ce biti u jed- spojena
spojena stopala
stop ala normalno
normalno razdvoje
razdvoje i tokom
tokom pojedinacnog
pojedinacnog nama­
nama-
liniji." (Najl al-avtar 3:65 U)
noj pravoj liniji.“ za, ustvari,
ustvari, u mnogim
mnogim prilikama
prilikama se rasire van sirine
sirine ramena.
ramena. Cak
i ako se spajanje
spajanje stopala
stop ala u zajednickom
zajednickorn namazu smatra neop-
namazu smatra neop-
• Jasno
[asno receno,
receno, on ukazuje
ukazuje da je pravi razlog za spajanje
spajanje ramena
ramena
hodnim,
hodnim, to ne znaci da se stopala moraju rasiriti
stop ala moraju rasiriti vise od sirine
sirine
ii drugih
drugih dijelova tijela bio da se isprave
isprave safovi, a ne zato sto je
ramena.
ramena. Razlog za ovo je da ako svako tijelo bude
bude stajalo rame
rame
spajanje obavezan cin.
spajanje bilo obavezan
uz rame,
rame, i spoje se stopala,
stopala, razmak
razmak izmedu
izmedu stopala
stopala bi bio samo
samo
• Enes, r.a, takoder
takoder je istakao
istakao - u predaji
predaji od Ma>mara,
Ma.mara, koju
koju je Ibn u sirini
sirini ramena.
ramena. Bilo bi prilicno
prilicno nemoguce
nernoguce rasiriti
rasiriti ih vise i ipak
Hadzer zabiljezio u svom djelu Feth al-Bari - da ako pokusa
Hadzer pokusa odrzati
odrzati kontakt ramenima.
kontakt ramenima.
spojiti
spojiti ramena
ramena i stop
stopala
ala s nekim,
nekim, taj neko bi odjurio
odjurio kao mazga.
• Jos jedan
jedan razlog
razlog zasto ne bi trebalo previse siriti stopala
trebalo previse stopala tokom
tokom
{Fath
(Path al-Bari 2:247)
2:247)•
pojedinacnog
pojedinacnog namaza
namaza je taj da gore spomenuti hadis opisuje
spomenuti hadis opisuje as-
• Jasno
[asno je iz Enesove, r.a, tvrdnje
tvrdnje da calc
cak ni ashabi
ashabi nisu
nisu nastavili
nastavili habe kako su spajali stopala
habe kako stop ala samo
samo tokom
tokom zajednickog
zajednickog namaza.
namaza.
s praksom
praksom spajanja
spajanja ramena
ramena i stop
stopala
ala nakon Poslanikove, s.a.v.s,
nakon Poslanikove, s.a.v.s, Stoga, ovaj hadis
hadis ne moze
moze biti koristen
koristen kao dokaz
dokaz za sirenje
sirenje sto­
sto-
smrti.
smrti. Da je to bila stalna
staln a Posalnikova, praksa (sunnet
s.a.v.s, praksa
Posalnikova, s.a.v.s, pala tokom
pala namaza (salat).
tokom namaza
mustamirra), ashabi
mustamirra), ashabi to nikada
nikada ne bi napustili,
napustili, a pogotovo
pogotovo ne na
takav
takav nacin.
nacin,
ZAKLJUCAK
ZAKLJUCAK
• Jednom kad
Jednom kad je ustanovljeno
ustanovljeno da je primarni
primarni razlog spajanja
spajanja stopa­
stopa-
la bio da se postigne
postigne perfektan
perfektan red u safovima, lahko
lahko se moze
moze ra- Na kraju, bez straha
straha od sukoba,
sukoba, mozemo
mozerno zakljuciti
zakljuciti da oni
zumjeti
zumjeti da ovo spajanje
spajanje stopala
stopala vise nije obavezno,
obavezno, jer su u vecini koji insistiraju
insistiraju na spajanju
spajanju stopala
stop ala nisu pravo znacenje
nisu shvatili pravo znacenje ha-
mesdzida i mjesta
mesdzida mjesta za obavljanje
obavljanje namaza
namaza linije dobro
dobro oznacene,
oznacene, disa, i kao takvi
takvi nemaju nikakav cvrst dokaz
nernaju nikakav dokaz da potkrijepe
potkrijepe svoj stav.
stay.
na tepisima,
tepisima, kamenu,
kamenu, ili podnim
podnim pokrivacima.
pokrivacirna. Stojeci zajedno
zajedno Nemoguce
Nernoguce je slijediti Kur>an
Kunan i hadis uvijek koristeci
hadis uvijek koristeci se doslovnim
doslovnim
70 71
ABOUR-RAHMAN IBNJUSUF ~
.~.~.R~.~.~~~.~M~.~
..I.~.~.N?~f KUUCNIDOKAZIHANEFIJ5K0G
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
prijevodom, je metod
prijevodom, sto je metod koji
koji koriste bukvalisti (zahirijje), cija
buk:valisti (zahirijje), cija mno-
nisu prihvacena
ga misljenja nisu prihvacena od vecine ucenjaka. Ozbiljne posljedice POLOZAJ RUKU
POLOZAJ RUKU U NAMAZU
NAMAZU
metodologije su
slijedenja ove metodologije su prilicno
prilicno ocite.
ocite.
medzid, covjek vidi mnostvo
Ulaskom u neki medzid, mnostvo razlicitih ljudi.
ljudi,
Uistinu, vazno je stvoriti zajednistvo
Uistinu, zajednistvo u namazu,
namazu, ali
ali to
to se ured- Posmatrajuci
Posmatrajuci klanjace, primjecuje
prirnjecuje da neki stoje sa stegnutim
stegnutim rukama
rukama
no postize spajanjem
spajanjem ramena
ramena (sto je naredeno
naredeno u hadisu)
hadisu) i stajanjem ispod
ispod pupka, neki s prekrstenim
prekrstenim rukama
rukama na grudima,
grudima, i neki s rukama
rukama
petama na naznacenim
petama naznacenim linijama. Prakticno
Prakticno je nemoguce
nernoguce popuniti
popuniti ispod grudi.
sve praznine,
praznine, kao sto neki ljudi insistiraju. Zar je tako tesko razumjeti
razumjeti Nakon posmatranja
posmatranja takvog
tak:vog prizora, pitanje koje se cesto na-
da neko, kada pokusa
pokusa popuniti
popuniti prazninu
prazninu izmedu
izmedu svog i stopala osobe mece u glavi posmatraca
posmatraca je: Koji
Koji je ispravan metod
metod za polozaj ruku
razmak medu
do sebe, stvara razmak medu svojim stopalima?! u namazu?
namazu? Ili:
IIi: Gdje je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, stavljao ruke u namzu?
namzu? Dis-
sunnetski metod
Dakle, istinski sunnetski metod bi bio ostaviti prostor
prostor otprili- kusija koja slijedi pokusat
pokusat ce dati odgovor na ova pitanja
pitanja i odrediti
odrediti
medu svojim stopalima,
ke cetiri prsta medu illbilo kakav razmak
stopalima, ili razmak kroz koji (i najbolji) metod
sunnetski (i metod za polozaj ruku
ruku prilikom
prilikom stajanja u na­
na-
ugodno i skruseno
klanjac moze postici ugodno skruseno drzanje u namazu.
namazu. Tokom mazu.
zajednickog namaza,
zajednickog namaza, svaki klanjac se mora
mora pobrinuti
pobrinuti da je dovoljno
dovoljno Prva stvar koja ovdje
ovdie treba biti pojasnjena
pojasnjena jeste da su svi po-
klanjacu do sebe u toj mjeri da im se ramena
blizu klanjacu ramena dodiruju,
dodiruju, i da su lozaji ruku
ruku spomenuti
spomenuti u hadisu
hadisu dozvoljeni, i da je razlika
razIika u misljenju
miSljenju
stop ala na naznacenoj
njegova stopala naznacenoj liniji, kako bi cijeli dzemat
dzernat bio uredan
uredan samo u vezi s pitanjem
pitanjem koji metod
metod je najbolji.
sacinjen od poravnatih
i sacinjen poravnatih safova. Druga
Druga stvar je da postoji
postoji veoma
veoma mali broj striktno
striktno autentic-
autentic-
nih (sahih) hadisa
hadisa o0 ovom pitanju,
pitanju, iida
da je vecina predaja
predaja koje objas-
njavaju polozaj ruku
ruku u namazu
namazu klasificirana
klasificirana kao slaba i s manjim
manjim
nedostacima.
nedostacima. To stvar cini malo kompliciranijom
kompliciranijom u odnosu
odnosu na dru­
dru-
ga pitanja.
pitanja. Bez obzira na to, nadat
nadat se da ce na kraju ovog poglavlja
sunnetski i bolji metod
metod za polozaj ruku
ruku u namazu
namazu postati
postati ocigledan.

RAZLICITA MISLJENJA
RAZLICITA MISLJENJA
Prva
Prva razlika
razlika u misljenju

Prva razlika uII misljenju


rnisljenju tice se pitanja
pitanja da li
Ii ruke trebaju
trebaju biti
spojene
spojene (na tijelu) ili ne (tj. spustene
spustene niz tijelo). Imami-Malikovo
Imarni-Malikovo
72
73
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
............................................ !
: KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
odabrano misljenje
odabrano misljenje je, kako prenosi
prenosi Ibn al-Kasim, da ruke
ruke trebaju
trebaju
RADISI
H 0 OVOM
A D ISI0 OVOM PITANJU
PITANJU
biti spustene
spustene sa strana.
strana. Drugo
Drugo njegovo misljenje
misljenje je da ruke trebaju
trebaju
spojene iispustene
biti spojene spustene na tijelo. Ucenjaci tvrde postoji autentican
tvrde da ne postoji autentican hadis
hadis koji podrzava
podriava
imam-Malikovo misljenje
imam-Malikovo misljenje o0 spustanju
spustanju ruku
ruku sa strane. Neki kazu da je
Imam
Imam Ebu Hanifa, imam Safi-i i imam Ahmed,
imam Safbi Ahmed, kao ii veci-
razlog za to dubok
. razlog dubok strah
strah i postovanje
postovanje ka Uzvisenom
Uzvisenorn Allahu, dz.s,
dz.::;,po
po
na ucenjaka, misljenja
misljenja su da ruke trebaju
trebaju biti spojene,
spojene, a ne spustene
spustene
korn, kada osoba
kom, osoba stane pred
pred Njega, zaboravi
zaboravi spojiti ruke i one ostanu
ostanu
sa strane. Veliki malikijski ucenjak Ibn <Abd
malikijski ucenjak -Abd al-Barr o0 ovom pitanju
pitanju
spustene sa strane. Sta god da je razlog, postoje
spustene postoje predaje
predaje da su neki
kaze: „Ne
nNe postoji nikakva predaja od Poslanika, s.a.v.s,
postoji nikakva s.a.v.s, koja je u su- rukama spustenim Musannef Ibn
spustenim sa strane. (Vidi Musannef
ashabi klanjali sa rukama
protnosti
protnosti sa misljenjem
rnisljenjem vecine, i ovo je jednoglasno
jednoglasno misljenje
rnisljenje svih Sejbe 2:391)
2:391)
Ebi Sejbe
ashaba
ashaba i sljedbenika (tabi>in)."(Avdiaz
sljedbenika (tabi>in).“ (Avdzaz al-masalik 2:116)
2: 116)
U drugu
U drugu ruku, postoje
postoje brojne
brojne predaje
predaje koje govore da je Po-
Druga
Druga razlika
razlika u misljenju s.a.v.s, stavljao ruke na tijelo dok je stajao u namazu,
slanik, s.a.v.s, ih
namazu, i nije ih
Medu onima
Medu onima koji zastupaju
zastupaju drugi
drugi -stav, trebaju biti
stav, da ruke trebaju spustao sa strane. Ove predaje, ipak, uveliko se razlikuju
spustao razlikuju u pitanju
pitanju
tacno na tijelu stavljao ruke. Jedna
gdje je tacno [edna veoma
veoma zastupljena
zastupljena preda­
preda-
spojene
spojene na tijelu, postoji
postoji razlika u misljenju
misljeniu oko pitanja
pitanja gdje bi ruke
ja o0 ovom pitanju
pitanju je od Va>ila
Va.ila ibn Hudzra,
Hudzra, r.a,
r.a, koja je pronadena
pronadena u
trebale pozicionirane nakon
trebale biti pozicionirane nakon spajanja. Imam Ebu Hanifa i Ebu
brojnim zbirkama
brojnim zbirkama hadisa. Ucenjaci su, ipak, ovu predaju
predaju oznacili
oznacili kao
Ishak al-Marvazi
al-Marvazi iz Safbijske
Safi-ijske skole tvrde da bi ruke trebale biti ispod
problematicnu (mudtarib) i neusaglasenu.
problematicnu (mudtarib) neusaglasenu. U jednoj verziji predaje,
Imam-Safi.ijevo misljenje, prema
pupka. Imam-Safbijevo AI- Vasit i Al-Umm,
prema Al-Vasit Al-Umm, jest da
Va-il ibn Hudzr, r.a, kaze:
koja se nalazi u Sahihu Ibn Huzejme, Va>il
ruke trebaju
trebaju biti ispod
ispod grudi. Ovo je njegovo najzastupljenije
najzastupljenije mislje­
mislje-
spomenuto u Al-Havi, jest da
nje. Njegovo drugo misljenje, kao sto je spomenuto - -. -.~:L- 4:&1iil ~ i-_..1IJ'
^liuj Ajie.
~.r\"J_.. «4__ Imj- - -~. _
il <JjJ-"'.Jt'" -113'"
C&
:.U C.'m Jji
1'1- f - Aaji1:-
j C~-
~1.,)!(,):'Jl.)C~l.)C Cp
ruke trebaju biti stavljene direktno
direktno na grudi. e ~ 1::. -.' '.11 oii 1.:. '·_~11 &ii
_.) t.r- (.$J"":!' __- ~ ~ -

imama Ahmeda
Postoje tri misljenja imama Ahrneda ibn Hanbela,
Hanbela, od kojih .Klanjao sam sa Poslanikom,
„Klanjao Poslanikom, s.a.v.s.
s.a.v.s. On je stavio svoju desnu
misljenju imama
je prvo slicno misljenju imama Ebu Hanife. Ibn Hubejra
Hubejra je rekao da ruku preko lijeve na svoje grudi."
najzastupljenije misljenje. Imam-Ahmedovo
je to najzastupljenije Imam-Ahmedovo drugo misljenje je
.blizu svojih grudi“
Verzija u Musned al-Bazzar kaze „blizu grudi" umjesto
rnisljenju imam-Safbije,
slicno misljenju imam-Safi.ije, ii trece misljenje je da klanjac ima iz-
Musannef Ibn ebi
"na svoje grudi", i verzija u Musannef
„na ebi Sejbe
Sejbe kaze „ispod
"ispod pup­
pup-
bor da lilice ruke staviti ispod pupka ili
staviLiispod iii na
na grudi, posto
posto su oba metoda
metoda
ka":
ka":
izvedena
izvedena iz sunneta.
sunneta.
-- ^~1nil d~\.J
u l j ;:JIj 'Y-!\ ijc.
Jla A_ul ~uc
LP A^lc, _»= 0! ~ Y" (LP
ijc. jxac. jt e:?J LP ~ ^~\ 0!1
oyJl
Squill ~ ,o~1 t).uW~
aJLojj ~~.J
An,a.; - rL.J ~..:ul
- ^aluij Ajlc. .aill ~
74 77C
IJ
C
KLRJCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA-
.................................................
ABDUR-RAHMAN
ABDUR-R A H M A N IBIBNN JUJUSUF SU F :1
............................................

"Vidio sam
sam Allahova
Allahova Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s„
s.a.v.s.,kako
kako stavlja
stavlja svoju de-
ja.
ja. Nijedan od njih,
njih, kako
kako god,
god, ne
ne sadrzi dodatak
dodatak „na
"na grudima"
grudima".
“Vidio
snu ruku
ruku preko lijeve uu namazu,
namazu, ispod
ispod pupka.”
pupka." Imam Nimavi
Nimavi tvrdi da je ovaj
ovaj dodalak
dodaLak pronaden
pronaden samo uu verziji
snu
Muemmela
Muemmela ibn Isma’ila
Isma'ila (prenesenoj
(prenesenoj od Ibn
Ibn Huzejma).
Huzejma). Stoga
Stoga je
Prve dvije verzije
verzije podrzavaju
podrzavaiu misljenje
mislienje onih koji tvrde da je ovo slaba ii neistinita
ovo neistinita verzija.
bolje staviti ruke
ruke na grudi ili
ili malo nize,
nize, dole
dok treca verzija podrzava
podriava
•• Jos
Jos jedna stvar je da Mu’emmel ibn Ismail
Muernmel Isma'il prenosi
prenosi ovaj hadis od
hanefijsko misljenje.
hanefijsko misljenje. Treba, ipak, imati uu vidu da sve tri
tri verzije sadrze
Sufjana al-Sevrija. Hafiz ibn Hadzer
Hadzer al-’
Askalani tvrdi da je veza
al-'Askalani
neki oblik slabosti. Svaka verzija ce biti analizirana
analizirana uu slijedecim sek-
izmedu
izmedu Muemmela
Muemmela ibn Isma’ila
Isma'ila i Sufjana al-Sevrija slaba (Fath
cijarna, uz druge predaje, kako bi se odredio
djama, odredio njihov status ii razlozi za
al-Bari 2006). Ovo je jos jedna
jedna slabost pomenute
pomenute verzije.
njihovu slabost.
njihovu
• Sam Sufjan al-Sevri je bio misljenja
rnisljenja da ruke treba staviti ispod
verzija
Prva verzija pupka. Stoga, kada je utvrdeno
utvrdeno da se njegova predaja
predaja sukobljava
sa njegovim
njegovim licnim postupkom,
postupkom, ta predaja
predaja nece biti prihvacena
prihvacena
• Va'il ibn Hudzrove,
Verzija Va’il Hudzrove, r.a,
r.a, predaje, prenesena
prenesena od Ibn Huzej-
prema principima hadiske
prema principima hadiske nauke (usul al-hadis).
njegovom djelu Sahih, sadrzi rijeci „na
mea u njegovom "na svojim grudima",
vjerovatno je najslabija od svih ostalih verzija. Postoje brojni
i vjerovatno brojni • predaje iz Sahih Ibn Huzejma
Neki tvrde da su sve predaje Huzejma autenticne.
autenticne,
razlozi za to: Kako god, to nije tacno. Imam Sujuti u svom Tadrib al-ravi tvr­
tacno, Imam tvr-
di da Sahih Ibn Huzejme
Huzejme sadrzi neke slabe i munkar
munkar (odbacene)
(odbacene)
• Muernmel
Mu’ Isma'il je jedan
emmel ibn Ismail jedan od prenosilaca
prenosilaca ove verzije.
verzije, On se
predaje. Tirmizi
Tirmizi rutinski
rutinski komentira
komentira svaku predaju, pripisujuci
pripisujuCi
smatra slabim prenosiocem
smatra prenosiocem josjos od vremena
vremena kad je pogrijesio
pogriiesio u
joj nivo autenticnosti.
joj autenticnosti, Ipak, sto se tice predaje Vaila
Va'ila ibn Hudzra,
Hudzra,
predajarna nakon
svojim predajama nakon sto su njegove knjige spaljene i on je
on uopce ne daje bilo kakav komentar
komentar sto se tice nivoa autentic­
autentic-
prenosi kako ga je pamcenje
zbog toga bio prisiljen da prenosi sluzilo,
pamcenje sluzilo.
nosti. Stoga, ova predaja
predaja ne moze biti klasificirana
klasificirana kao autenticna
autenticna
Imam Buhari
Imam Buhari tvrdi: ,.Njegove
"Njegove predaje
predaje su odbacene."
odbacene." (munker
(munker
samo
sarno zato sto je dio njegove zbirke. Jasno
Iasno je da, ako je to striktno
striktno
Imam Zehebi tvrdi: „On
al-hadis) Imam "On pravi mnogo
mnogo gresaka." (kesir
autentican hadis, on bi ga sigurno
autentican oznacio kao takvog.
sigurno oznacio
Zur'aa tvrdi: „Njegove
al-hata) Ebu Zur’ "Njegove predaje
predaje sadrze mnogo
mnogo gresa­
gresa-
al-Mulhim 2:40)
ka." (Fath al-Mulhim • Neki, cak, kazu da, ako se ovaj hadis
hadis prihvati
prihvati kao autentican,
autentican,
stavljanje ruku
ruku na grudi
grudi sigurno
sigurno bi bilo smatrano
smatrano izoliranom
izoliranom
• Ova predaja,
predaja, iako prisutna
prisutna u mnogim
mnogim drugim
drugim knjigama
knjigarna kroz
praksorn (saz)
praksom (Saz) - nesto
nesto sto je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, uradio
uradio nekoliko
nekoliko
razne lance prenosilaca,
razne prenosilaca, ne sadrzi
sadrzi rijeci "na grudima" ni u ko-
„na grudima"
joj drugoj
joj drugoj verziji. Verzije ove predaje
predaje su pronadene
pronadene u Sunen Ebu
Davud, Nesai,
Davud, Nesa'i, Ibn Madze,
Madze, i u Musned■
Musned zbu~bu Davuda
Davuda al-Tajalisi-
76 77
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
JUSUF .[ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
...................................................
............................................

cisto da bi
puta cisto bi obznanio
obznanio ashabima
ashabima da da je
je to
to dopusteno (bejaan
dopusteno (bejaan • Jos
Jos jedna
jedna slicna predaja
predaja pronadena je u djelu Sunen al-Bejheki,
pronadena je al-Bejhelci,i
li 'l-dzevaz). Iz
li ‘l-dzevaz). Iz ove predaje se
predaje ni ni na koji nacin
koji nacin ne moze dokazati kaze:
kaze:
da
da jeje stavljanje
stavljanje ruku
ruku na
na grudi
grudi uu namazu
namazu bila
bila Poslanikova,
Posla~ikova, s.a.v.s,
s.a.v.s,
6jALa CaVi SilLall ^ Julil! j AjJ ; (JlaiS
stalna praksa.
Druga verzija
Druga verzija
,/Alija, r.a, u cilju pojasnjenja
,,'Alija,r.a, pojasnjenja kur’anskog
kur'anskog ajeta: ‘Zato
'Zato se Gos-
• Druga verzija Vail
Druga Viil ibn
ibn Hudzrove,
Hudzrove, r.a,
r.a, predaje, pronadena
pronadena u djelu
djelu podaru
podaru svome moli i kurban
kurban kolji’
kolji' (Kur’an 108:2),
(Kur'an 108:2), stavio je svoju de-
Musned al-Bazzar, sadrzi rijeci „blizu
Musned "blizu grudi", i takoder
takoder je slaba. snu ruku
ruku popo sredini
sredini svoje lijeve ruke ih na grudi, kao da je
ruke i stavio ih
Jedan prenosilaca je Muhammed
Iedan od prenosilaca Muhammed ibn Hudzr, o0 kome imam ukazivao
ukazivao da je znacenje (tafsir)
(tafsir) ovog ajeta da
da se ruke u namazu
namazu stave
Buhari kaze: „Njegov
"Njegov polozaj je nesreden
nesreden (u prenosenju
prenosenju hadisa)."
hadisa)." na taj nacin." (&men al-Bejheki 2:30)
nacin." (Sunen 2:30)
.Neke od njegovih predaja su odbacene."
Imam Zehebi kaze: „Neke cdbacene."
tMedime' al-zava’id
(.Medzme al-zava'id 2:135) Stoga, ova verzija je takoder
takoder slaba, i Ipak, Imam ibn al-Turkumani
al-Turkumani al-Mardini
al-Mardini u svojoj knjizi
mora biti odbacena.
mora odbacena, Al-Dzevher
Al-Dzevher al-naki tvrdi sa su i lanac prenosilaca
prenosilaca (isnad) i tekst (metn)
(metn)
ove predaje neuskladeni.
neuskladeni. Imam
Imam Bejheki je spomenuo
spomenuo slicnu predaju
predaju
Druge predaje
Druge predaje od Ibn Abbasa,
'Abbasa, r.a, u kojoj se nalazi prenosilac
prenosilac Revh ibn al-Musajjib.
al-Musajjib,

Jos jedna
jedna predaja koja spominje
spominje stavljanje ruku na grudi
grudi je °
O njemu
njemu Ibn Hibban
Hibban kaze: „On
"On prenosi
prenosi izmisljotine.
izmisljotine. Nije dozvoljeno
dozvoljeno
prenositi
prenositi od njega."
prenosi imam
Hulbova, koju prenosi imam Ahmed:
Ahmed:

Ajlr- :&\
iijl ~ AjjS,t ~ J. A; "'.1}9 (_j. Imam
Imam Saati pise: „Nije"Nije ispravno
ispravno pripisivati
pripisivati ovo tumacenje
turnacenje
/~~ ~J
»it i,j ~ ~\ J;'j ~lj
CjjI j :Jt!~~
; (Jti(_j.
- - 6~)~ Jc-
jJuLa Jc ~~~;~~ijJj j ~)~ \ \ J~
( p j 4(_j. p, (_j. (tafsir) Aliji, r.a, ili Ibn Abbasu.
'Aliji,r.a, 'Abbasu. Tacno tumacenje
tumacenje ajeta je, kao sto Ibn
Kesir tvrdi, da je u pitanju (kurban)." (Al-Fath
zrtvovanje (kurban).“
pitanju zrtvovanje (AI-Path al-Rabbani
Vidio sam Allahova Poslanika, s.a.v.s,
„Vidio s.a.v.s, kako se okrenuo
okrenuo s de- 3:174
3:174 U).
U).
ruku na grudi." (Musned
sna na lijevo, i vidio sam ga da je stavio ruku Od cetiri predaje
predaje lcoje
koje su analizirane
analizirane do sada, za svalcu
svaku je
Ahmed)
Ahmed) utvrdeno
utvrdeno da ima nedostatke.
nedostatke. Postoje neke predaje slicne onima onima koje
tvrde da Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, nije stavljao ruke ispod
ispod pupka. Hanefijsko
Hanefijsko
Imam Nimavi
Imam Nimavi je ubjedljivim
ubjedljivim dokazima
dokazima utvrdio
utvrdio da postoji
postoji
objasnjenje
objasnjenje tih predaja
predaja je da je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, jednom
jednom ili vise puta
put a
greska u nacinu prenosenja ovog hadisa.
nacinu prenosenja hadisa. Na mjestu
mjestu rijeci ala hazihi
stavljao ruke na svoje grudi
grudi ili nize. Ipak, to je ucinio
ucinio samo
sarno da poka-
drugu ruku),
(na drugu prepisivac je greskom
ruku), prepisivac greskom napisao
napisao ala sadrihi (na njego-
dozvoljeno (bejan li ‘'l-dzevazi,
ze da je to dozvoljeno l-dzevaz), dok je ustaljena
ustaljena i rutinska
rutinska
grudi). (Asar al-Sunen 87) Ova predaja
ve grudi). predaja se takoder
takoder ne moze sma-
praksa
praksa Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s, bila da stavi ruke
s.a.v.s,bila ruke ispod
ispod pupka. Slijedece pre­pre-
trati
trati dokazom4.
dokazom4• daje ce jasnije utvrditi
utvrditi ovu stavku.
4Takoder, i drugi hadiski
4Takoder, hadiski ucenjaci
ucenjaci su ovu predaju
su ovu predaju ocijenili kao
kao slabu.
slabu.
78 79
ABDUR-RAHMANANIBN JUSUF 1:
IBN JUSUF KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
ABDUR-RAHM
............................................ KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
DOKAZI HANEFIJA .Staviti jedan dlan preko drugog ispod pupka je sunnet u na-
DOKAZIHANEFIJA „Staviti jedan dlan preko drugog ispod pupka je sunnet u na-
mazu." (Sunen al-Bejheki 312, MusananafIbn ebi Sejba 1:391)
Va'il ibn
ibn Hudzr,
Hudzr, r.a,
r.a, prenosi:
prenosi: „Vidio
.Vidio sam
sam Allahovog
Allahovog Poslanika,
Poslanika, mazu." (Sunen al-Bejheki 312, Musananaflbn ebi Sejba 1:391)
. Vail
s.a.v.s, kako stavlja
s.a.v.s,kako stavlja svoju
svoju desnu
desnu ruku
ruku preko
preko lijeve
lijeve ispod
ispod pupka
pupka uu Poznata je cinjenica da kad god ashab izusti rijeci: "To je
Poznata je cinjenica da kad god ashab izusti rijeci: „To je
(MusannafIbn Ebi
namazu." (Musannaflbn
namazu.“ Ebi Sejbe,
Sejbe,Asar
Asar al-Sunen,
al-Sunen, 90)
90) sun net", u vezi s bilo cim, to znaci da je nesto nauceno od samog
sunnet", u vezi s bilo cim, to znaci da je nesto nauceno od samog
Poslanika, s.a.v.s. Stoga, 'Alija, r.a, mogao je ovu praksu oznaciti kao
Ovo je
Ovo je treca
treca verzija Va'il ibn
verzija Vail ibn Hudzrove,
Hudzrove, r.a,
r.a, predaje,
predaje, spome-
spome- Poslanika, s.a.v.s. Stoga, ‘Alija, r.a, mogao je ovu praksu oznaciti kao
sunnet nakon sto je vidio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticira.
nute na
nute na pocetku
pocetku poglavlja,
poglavlja, koja
koja sadrzi
sadrzi rijeci
rijeCi„ispod
"ispod pupka“.
pupka". Neki
Neki ha-
ha- sunnet nakon sto je vidio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticira.
Problem s ovom predajom je da u lancu prenosilaca sadrzi 'Abdu-
nefijski ucenjaci
nefijski ucenjaci tvrde
tvrde da
da ova
ovaverzija
verzija ne
ne moze
moze biti
biti koristena
koristena kao
kaojasan
jasan Problem s ovom predajom je da u lancu prenosilaca sadrzi ‘Abdu-
rrahmana ibn Ishaka, koji je okarakteriziran kao slab prenosilac. Ha-
dokaz hanefijskog
dokaz hanefijskog misljenja,
misljenja. zato
zatosto
stosusurijeci
rijeci„ispod
"ispod njegovog
njegovogpupka'
pupka" rrahmana ibn Ishaka, koji je okarakteriziran kao slab prenosilac. Ha-
nefije se u potpunosti ne oslanjaju na ovu predaju kao temelj njihova
pronadene samo
pronadene sarno uuneki
neki izdanjima
izdanjima djela Musannef Ibn Ebi
djelaMusanneflbn EbiSejbe,
Sejbe,aane
ne nefije se u potpunosti ne oslanjaju na ovu predaju kao temelj njihova
misljenja, ali, posto postoje mnoge druge predaje koje je pojacavaju,
uusvim.
svim.To
Tojejena
nastranu,
stranu, pored
pored cinjenice,
cinjenice, kao
kao sto
stosmo
smo vec
veespomenuli,
spomenuli, misljenja, ali, posto postoje mnoge druge predaje koje je pojacavaju,
mogla bi sluziti kao dopunski dokaz.
daima
da imaneusaglasen
neusaglasen tekst.
tekst. mogla bi sluziti kao dopunski dokaz.
• Hedzdzaj ibn al-Hasan prenosi:
Kakogod,
god,citirano
citiranojejeuudjelu Fathal-Mulhim
djeluFath al-Mulhim da
dajejeImam
Imam Ka­
Ka- • Hedzdzaj ibn al-Hasan prenosi:
Kako
sim ibn
ibn Kutlubgah
Kutlubgah ocijenio ovuverziju
ocijenio ovu verziju zdravom
zdravom predajom.
predajom. ImamImam "Cu~ sam Ebu Midzleza, iii sam ga pitao: 'Kako staviti ruke
sim „Cuo sam Ebu Midzleza, ili sam ga pitao: ‘Kako staviti ruke
Muhammed Ebu Ebu 1-Tajjib
'I-Tajjibal-Madani
al-Madani uusvomsvom komentaru
komentaru na Sunen
na Sunen tokom namaza?' On je odgovorio: 'Stavi unutrasnju stranu desne
Muhammed tokom namaza?’ On je odgovorio: ‘Stavi unutrasnju stranu desne
al-Tirmizi pise
pise da
daova
ovapredaja
predaja ima
ima cvrst
cvrst lanac
lanac prenosilaca,
prenosilaca, aaSejh
Sejh ruke na pozadinu lijeve ruke ispod pupka'" (Musannef Ibn Ebi Sejbe
al-Tirmizi ruke na pozadinu lijeve ruke ispod pupka.’“ (Musanneflbn Ebi Sejbe
‘A'Abid
bid Sinzi tvrdi:‘Njeni
Sinzitvrdi: 'Njeniprenosioci
prenosioci susuvjerodostojni."
vjerodostojni." Takoder,
Takoder,brojni
brojni 1:390)
1:390)
ucenjacisusupotvrdili
ucenjaci potvrdilida
dajejedodatak
dodatak „ispod
"ispodpupka"
pupka"pronaden
pronaden uumno-
mno- Naracija ovog hadisa je ispravna (hasen), kao sto kaze Imam
Naracija ovog hadisa je ispravna (hasen), kao sto kaze Imam
gimzapisima
gim zapisimadjela MusannefIbn Ebi
djelaMusanneflbn EbiSejbe,
Sejbe,iako
iakosesenenenalazi
nalaziuunedav-
nedav- Ibn al-Turkmani al-Mardini u svojoj knjizi Al-Dievher al-naki.
Ibn al-Turkmani al-Mardini u svojoj knjizi Al-Dzevher al-naki.
nonoobjavljenim
objavijenimizdanjima
izdanjima(vidi Asaral-Sunen,
(vidiAsar al-Sunen,148).
148). Ibrahim al-Nehai prenosi:
• Ibrahim al-Nehai prenosi:
Dakle, uprkos problematiinoi prirodi wu
Dakle, uprkosproblematicnoj prirodi Vail ibn ibnHudzrovih,
Hudzrovih,r.a,
r.a, .Klanjac bi u namazu trebao staviti desnu ruku na lijevu, ispod pup-
„Klanjac bi u namazu trebao staviti desnu ruku na lijevu, ispod pup­
predaja,ova
predaja, ovaverzija
verzijasesenenemoze
mozesmatrati
smatratipotpuno
potpunoneprihvatljivom,
neprihvatljivom,jer
jer ka." (Musanneflbn Ebi Sejbe 1:390)
ka." (Musanneflbn Ebi Sejbe 1:390)
postojemnoge
postoje mnogedruge
drugepouzdane
pouzdanepredaje
predajekoje
kojejejeosnazuju.
osnazuju. Naracija ovog hadisaje takoder dobra Chasen).
Naracija ovog hadisa je takoder dobra (hasen).
• ‘A'Alija, r.a,tvrdi:
lija, r.a, tvrdi: Ebu Hurejre, r.a, prenosi:
• Ebu Hurejre, r.a, prenosi:
^j . n\l I TV- i. A jj I ^ . sij iA IA\\ Ajaal! "Stavljanje jedne ruke preko druge u namazu bi trebalo biti
„Stavljanje jedne ruke preko druge u namazu bi trebalo biti
8080 81
81
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF ::
............................................ KUUCNI DOKAZI HMIEFIJSKOG FIKHA
Kuy<:N!“ ^?;I.^ f™ gfikha
ispod pupka."
ispod pupka." (Al-Dzevher
(Al-Dievher al-naki 2:31)
2:31) ruku ispod
.Stavljanje ruku ispod pupka
pupka ima
ima veliku
veliku vrijednost.
vrijednost. ToTo je
je po­
po-
„Stavljanje
lozaj koji
lozaj koji izrazava
izrazava veliko
veliko postovanje.
postovanje. Prikazuje
Prikazuje vecu
vecu razliku
razliku uu odnosu
odnosu
• prenosi da postoje
Enes, r.a, prenosi postoje tri karakteristicna
karakteristicna aspekta poslan-
na polozaj
na nevjernika."
polozaj nevjernika."
prekinuti post; odgoditi
(nubuvva): brzo prekinuti
stva (nubuvva): odgoditi sehur
sehur do isteka vre-
mena; i staviti desnu ruku preko lijeve ispod pupka uu namazu. On, takoder,
On, takoder, pise:
pise: „To
"To je
je isti
isti polozaj
polozaj uu kom
kom neko
neko stoji
stoji pred
pred
vladarom (ovog
vladarom (ovog svijeta).“
svijeta)."
(Al-Dzevher
(AI-Dievher al-naki 2:31)
2:31)
Zatim pise:
Zatim pise: „Stavljanje
"Stavljanje ruku
ruku na
na grudi
grudi stvara
stvara jednakost
jednakost sa
sa ze­
ze-
DRUGI DOKAZI HANEFIJSKOG MISLJENJA
MISLJENJA nama, stoga se to ne moze smatrati sunnetom za rnuskarce." ('Umdat
nama, stoga se to ne moze smatrati sunnetom za muskarce.“ (‘Umdat
DRUGIDOKAZIHANEFIJSKOG
al-Kari 3:16
al-Kari 3:16 U)
U)
Ucenjaci su
Ucenjaci su pronasli
pronasli razne
razne druge
druge razloge
razloge zasto
zasto je
je najbolje
najbolje
ruke staviti
ruke staviti ispod
ispod pupka,
pupka, ii zasto
zasto je
je ovaj
ovaj metod
metod klasifkiran
klasificiran kao
kao najbo-
najbo-
ZAKLJUCAK
ZAKLJUCAK
Iji.
lji.
Moze se
Moze se zakljuciti
zakljuciti dada hadisi
hadisi predstavljeni
predstavljeni od od strane
strane razlicitih
razlicitih
Iako je
1.1. Iako je vecina
vecina hadisa
hadisa uu vezi
vezi ss ovim
ovim pitanjem
pitanjem slaba
slaba na
na jedan iii
jedan ili skola misljenja sadrze neki oblik slabosti ili nesto drugo, dok su hadi­
hadi-
skola misljenja sadrze neki oblik slabosti ili nesto drugo, dok su
drugi nacin,
drugi nacin, predaje
predaje koje
koje iznose
iznose hanefije
hanefije ocijenjene
ocijenjene su
su ispravni-
ispravni- skole naisli
Hanefijske skole
sisi Hanefijske naisli nana manji
manji otpor
otpor ii imaju
imaju mnogo
mnogo snaznije
snaznije pre­
pre-
jim
jim od
od ostalih.
ostalih. daje koje upotpunjuju one slabije. Dakle, hadisi
daje koje upotpunjuju one slabije. Dakle, hadisi izneseni kao dokaz izneseni kao dokaz
stavljanju ruku
stavljanju ruku na, ili ispod,
na, ili ispod, grudi
grudi nene mogu
mogu se se koristiti
koristiti za za ustaljenu
ustaljenu
2. Veliki
2. Velikihanefijski
hanefijski ucenjak
ucenjak Ibn
Ibn al-Humam
al-Hurnam tvrdi:
tvrdi: praksu Poslanika, s.a.v.s.Hanefije se, ipak, slazu da je Poslanik, s.a.v.s,
praksu Poslanika, s.a.v.s. Hanefije se, ipak, slazu da je Poslanik, s.a.v.s,
stavljao svoje
stavljao svojeruke ruke na
na grudi
grudi iiispod,
ispod, kako
kako bi
bipokazao
pokazao da dajeje to
to dopuste-
dopuste-
"Zbog neusaglasenosti
„Zbog neusaglasenosti iikontradikcija
kontradikcija pronadenih
pronadenih medu
medu ra-
ra-
no (bejan
no 'l-dievazi.
(bejan liIi 'l-dzevaz).
znim predajama,
znim predajama, najbolje
najbolje se
se pozvati
pozvati na
na analogiju
analogiju -- razumno
razumno rasudi-
rasudi- Stavljanje ruku ispod
ispod pupka
pupka odrazava
odrazava vecu
vecu kolicinu
kolicinu posto-
posto-
Stavljanje ruku
vanje. Stajanje
vanje. Stajanje pred
pred Gospodarom
Gospodarom zahtijeva
zahtijeva stavkoji
stav koji odrazava
cdrazava posto-
posto- vanja
vanja i skrusenosti, i bas kao sto se mnogi polozaji za muskarce uu
i skrusenosti, i bas kao sto se mnogi polozaji za muskarce
vanje ii predanost.
vanje predanost. Posto
Posto jeje stavljanje
stavljanje ruku
ruku ispod
ispod pupka
pupka vjerovatno
vjerovatno namazu razlikuju
namazu razlikuju od od zenskih,
zenskih, stavljanje
stavljanje ruke
ruke sese takoder
takoder razlikuje
razlikuje uu
najuctiviji nacin
najuctiviji nacin stajanja,
stajanja, smatra
smatra se se najboljim.
najboljim ..UU drugu
drugu ruku,
ruku, razlog
razlog odnosu na
odnosu na zene.
zene.
zasto jeje zenama
zasto zenama naredeno
naredeno da da stave
stave ruke
ruke na
na svoje
svojegrudi
grudi jeste
jeste da
dase
se na
na
taj nacin
taj nacin postigne
postigne veca
vecaskromnost."
skrornnost." (Fath(Pathal-Kadir)
al-Kadir)

'Allam
3.3. ‘A Badruddin ‘A
llam Badruddin 'Ajni, autor sjajnog
jni, autor sjajnog komentara
komentara na
na Sahih
Sahih al-Bu-
al-Bu-
hari, 'Umdat al-Kari,
hari, ‘Umdat al-Kari,pise:
pise:

82
82 83
83
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
JUSUF
............................................ l: KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG

UCENJE ZAIMAMOM
UCENJE ZA IMAMOM imam i munferid
al-Fatiha, dok imam
cega poslije sure al-Fatiha, munferid moraju
moraju prouciti
prouciti naj-
manje nekoliko
manje nekoliko kratkih
kratkih ajeta, ili kratku
kratku suru, na prva rekjatafarz
prva dva rekjata farz
Uciti ili ne uciti suru al-Fatiha za imamom
suru al-Fatiha imamom je predmet
predmet velike (obaveznih) namaza,
(obaveznih) namaza, iina rekjatima neobaveznih
na svim rekjatima neobaveznih namaza.
namaza.
kontroverze
kontroverze i rasprave
rasprave jos od ranih
ranih vremena.
vremena. Kontroverza
Kontroverza se ne tice
nastaje u vezi s pitanjem
Razlika nastaje pitanjem da li ili
iii ne muktedija
muktedija treba
treba
samo
sarno pitanja
pitanja ltoje
koje je misljenje
misljenje ispravnije
ispravnije i vrednije, nego je to vise
uciti suru
suru al-Fatiha
al-Fatiha kada imamom.
kada klanja za imamom.
debata
debata o
0 tome
tome da li je, uopce, dozvoljeno
lije, dozvoljeno ucenje sure al-Fatiha
al-Fatiha lcada
kada
Imam Malik i imam
Imam imam Ahmed
Ahmed su misljenja
misljenja da onaj ko slijedi imama
imama
se klanja imamom. Iz tog razloga, zauzima
klanja za imamom. zauzima veoma
veoma vazno mjesto
nije obavezan
obavezan da uci suru
suru al-Fatiha
al-Fatiha na namazima
namazima u kojima
kojima imam
imam uci
uCi
medu
medu raznim
raznim pitanjima
pitanjima koja se ticu namaza,
namaza, i ucenjaci su napisali
obavezan na namazima
naglas, ali je to obavezan namazima u kojima imam uci u sebi.
kojima imam
opsirne
opsirne diskusije o
0 tom pitanju.
Imam Malik je rekao da je nepozeljno
Imam (mekruh) zaklanjaca
nepozeljno (mekruh) za klanjaca koji pra­
pra-
razlikuje od re
Ovo pitanje se razlikuje ref'f al-jedejn - podizanja
podizanja ruku, ti imama suru al-'Fatiha
imama uciti suru al-Fatiha na namazima
namazima u kojima
kojirna se uci naglas.
koje se tice samo
sarno ustanovljavanja
ustanovljavanja da li je, ili ne, ispravnije dizati ruke (Path al-Mulhim
(Fath al-Mulhim 2:20)
za vrijeme rukua.a. Pitanje kira’
vrijeme ruku’ a halfe al-imam,
kiraa al-imam, ili „ucenja
.ucenja za ima­
ima- Najzastupljenije je misljenje imama
Najzastupljenije imama Safi’ije,
Safi'ije, da je neophodno
neophodno
mom"
mom", mnogo
mnogo je ozbiljnije.
ozbiljnije, Radi se o0 tome da H je ucenje za imamom
Iije imamom suru al-Fatiha
uciti suru al-Fatiha u svim namazima
namazima - ii u kojima
koiima se uci naglas, kao
vadiib
vadzib (neophodno),
(neophodno), ili je potpuno
iiije potpuno zabranjeno.
zabranjeno. kojima se ne uci. Ovo misljenje, iako zastupljeno,
i onim u kojima zastupljeno, nije ne­
ne-
ophodno
ophodno i njegovo konacno
konacno misljenje. Pazljivo proucavanje
proucavanje njegovih
Slijedeca studija fokusira
fokusira se na ajete ii hadise
hadise o0 ovom pitanju,
djela otkriva da je to misljenje njegov prvobitni
prvobitni stav,
stay, kao sto imam
i propisima al-Fatiha za muktediju
propisima o0 ucenju sure al-Fatiha muktediju - „onoga
.onoga ko prati
Kudama AI-Mugni (1:60).
Kudama tvrdi u svojoj knjizi Al-Mugni (1:60). Rijeci imama
imama Safi’ije
Safi'ije
imama“
imama" u dnevnim
dnevnim namazima,
namazima, u kojima
kojima imam
imam uci u sebi (sirri),
(sirri), i
prenesene AI-Umm govore nam da muktediji
prenesene u njegovoj knjizi Al-Umm muktediji nije
nocnim
nocnim namazima,
namazima, u kojima imam uci naglas (dzehri).
(diehri).
neophodno
neophodno da uci uCi suru al-Fatiha na namazima
namazima u kojima
kojima se uci na­
ria-
glas, ali bi trebalo da se uci u namazima
glas, namazima u kojima
kojima se ne uci
uct naglas.
RAZLICITA MISLJENJA
RAZLICITA MISLJENJA On pise: „Mi
"Mi kazemo
kazerno da klanjac treba da uci suru al-Fatiha
al-Fatiha u svakom
namazu u kom slijedi imama,
namazu imama, a u kom imam uci necujnim
necujnirn tonom."
tonom."
Prvenstveno,
Prvenstveno, nema
nema razlike u misljenjima
misljenjima o0 tome da li imam (Kitab al-Umm
(.Kitab al-Umm 7:153)
ili
iii osoba koja samostalno
samostalno klanja (munferid)
Cmunferid) mora
mora ili
iii ne uciti
uciti suru
al-Fatiha. Svi
Svi ucenjaci se slazu da je uu oba slucaja obavezno uciti suru
AI-Umm je
Al-Umm je jedno
jedno od kasnijih djela imami-Safi’ije,
imami-Safi'ije, kao sto su

al-Fatiha.
al-Fatiha, Takoder muktedija osloboden
Takoder se slazu da je muktedija osloboden ucenja
ucenja bilo
potvrdili hafiz Ibn
potvrdili AI-Bidaja va 'l-nihaje
Ibn Kesir u svom djelu Al-Bidaja 'l-nihaje (10:252),
(10:252),
al-muhazara. Ovo nam ukazuje da
Sujuti u svom djelu Husn al-muhazara.
i Imam Sujuti
84 85
85
AB DUR-RAHM A NIBN
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF
............................................ i: KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOG FIKHA
................................................. _

ono sto je spomenuto


ono Al-Umm
spomenuto u AI- Umm je njegovo
njegovo novije misljenje, koje je u 3. Misljenje Hanefijske
Hanefijske skole je jednostavno,
jednostavno, i ono
ono glasi da uopce
vecini slucajeva ispravnije. nije potrebno
potrebno uciti za imam
imamom, jer je njegovo ucenje sasvim do-
om, jer
voljno.
Postoji jos jedna
jedna grupa
grupa ljudi koja tvrdi da jefarz
koja tvrdi je Jarz (obavezno)
(obavezno)
Sada cemo
cerno se osvrnuti
osvrnuti na razne
razne ajete i hadise
hadise o
0 ovom
ovom pitanju,
pitanju, ii odre-
za muktediju
muktediju da uci suru
suru al-Fatiha
al-Fatiha cak i u namazima
namazima u kojim
kojim se uti
uci
diti podudarnost
podudarnost hanefijskog
hanehjskog misljenja
misljenja sa Kur’anom.
Kur'anorn.
naglas. Ovo je izlirano
iz1irano i jedinstveno
jedinstveno misljenje,
rnisljenje, jer cak i Davud
Davud al-Za-
hiri
hiri i imam
imam Ibn Tejmija
Tejmija misljenja
misljenja su da se sura
sura al-Fatiha
al-Fatiha treba
treba uciti i
na namazirna
namazima u kojima
kojima se uci naglas. KUR’A N 0 OVOM
KUR'AN PITANJU
OVOM PITANJU
Imam Ebu
Imam Ebu Hanifa,
Hanifa, Ebu Jusuf
[usuf ii Muhammed
Muhammed su jednoglasni
jednog1asni u 1. Allah, dz.s, u Kur'anu
1. Kur’anu kaze:
kate:
vezi s ovim pitanjem. Oni tvrde
pitanjem. Oni tvrde da je zabranjeno (haram) (iako to ne
zabranjeno (haram)
kvari namaz)
namaz) za klanjaca
klanjaca da uci
uti bilo koji dio iz Kur'ana,
Kur ana, bila to sura
sura (Y<i J -A\*11 j aJ inis j i jsll [sjfl 131j
al-Fatiha
al-Fatiha ili neki drugi
drugi ajet, u oba slucaja - ina
i na namazima
namazima u kojima
kojima
„A kad
"A kad se uti
uci Kur’an, vi ga slusajte i sutite da biste
Kur'an, vi biste bili pomi-
pomi-
se ne uci naglas i namazima
namazima u kojim
kojim se uci naglas. Sta god je prene-
prene-
seno od imami-Muhammeda
imami-Muhammeda o0 tome an 7:204)
lovani." (Al-Kur’
(Al-Kuran
tome da je on miSljenja
misljenja da je bolje
bo1je
uciti na namazima
namazima u kojima
kojima imam
imam ne uci naglas, slaba je predaja.
predaja. Ibn Ovaj ajet je dovoljan
dovoljan dokaz
dokaz da klanjac obavezan uciti bilo
klaniac nije obavezan
al-Humma tvrdi
al-Humrna tvrdi da je to rnisljenje
misljenje greskom
greskom pripisano
pripisano imami-Mu-
imarni-Mu- sta za imamom,
imam om, i da je obavezan dok imam
obavezan da suti i pazljivo slusa dok uci.
imam uti.
hammedu.
hammedu. On kaze:
U Tanzim komentaru na Miskat
Tanzim al-astat, komentaru Miskat al-Mesabih,
al-Mesabih, spo-
„Istina
.Jstina je da je imam-Muhammedovo misljenje isto kao i mi­
imam- Muhammedovo misljenje mi- minje
minje se da ovaj ajet daje dvije naredbe klanjacu: prva
naredbe klanjacu: prva je da bude
bude
sljenje Ebu
Ebu Hanife
Hanife ii Ebu Jusufa. Imam Muhammed je jasno
Imam Muhammed istakao
jasno istakao potpuno
potpuno tih - sto se odnosi namaze na kojima
odnosi i na namaze kojima se uci naglas i u
da je njegovo misljenje
misljenje isto kao ono imama
imama Ebu Hanife
Hanife ii Ebu Jusufa
Iusufa kojima
kojima se ne uci; i druga,
druga, da koncentrirano
koncentrirano slusa ucenje
ucenje Kur’ana
Kur'ana - sto
u svojim
svojim djelima Muvetta iiKitab
djelima Muvetta Kitab al-Asar.“ (Fath al-Mulhim
al-Asar." (Path al-Mulhim 2:20) se odnosi
odnosi na namaze
namaze u kojima
kojima imam
imam uci naglas. Ovo znaci da kla­ kla-
Nekoliko zakljucaka
Nekoliko zakliucaka se moze
moze izvuci iz dosadasnje diskusije o0
dosadasnje diskusije njac mora
mora biti potpuno
potpuno tih da bi pazljivo mogao
mogao slusati ucenje ima­
ucenje irna-
tome Ii muktedija
tome da li muktedija treba
treba da uci
uti za imamom:
imamom: ma u toku namaza u kojima
ma IItoku namaza II kojima se uci naglas, i, takoder,
takoder, treba biti tih u
treba
1. Nijedan
Nijedan imam
imam ne smatra
smatra ucenje
ucenje sure al-Fatiha
al-Fatiha kao farz, ili neop-
iii neop- toku
toku namaza
namaza u kojima
kojima se ne uci naglas zbog naredbe
naredbe u spomenutom
spomenutom
hodno (vadzib) u namazima
hodno namazima na kojima
kojima se uci
uti naglas. kur’anskom
kur'anskom ajetu, iako ne moze
moze cuti ucenje imama.
imama.
2. Neki kazu da je to neophodno
neophodno samo
sarno u namazima
namazima u kojima
kojirna se ne Navedeni kur’anski
Navedeni kur'anski ajet je veoma
veoma uopcen i sveoubuhvatan
uopcen sveoubuhvatan
uci
uti naglas. u svojoj naredbi.
naredbi. U ajetu se kaze da klanjac mora
mora biti tih i, ako je
86 87
ABDUR-RAHMAN IBN
ABDUR-RAHMAN IBNJUSUF
JUSUF :1
............................................ KUUCNIDOKAZIHANEFIJSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGFIKHA
FIKHA

moguce, slusati
moguce, slusati kad
kad se
se Kur’an
Kur'an uci,
uci, tj.
tj. bilo
bilo uu namazima
namazima uu kojima
kojima se
se sljedbenika’ (tabi'in). Ovo
'sljedbenika' (tabi’in). Ovo jeje misljenje
misljenje Malika
Malika iz
iz Hidzaza,
Hidzaza, Sevrija
Sevrija iz
iz
uci naglas ili
uci naglas ili ne.
ne. Ne
Ne ogranicava
ogranicava se
se ni
ni nana jedno
jedno odredeno
odredeno stanje,
stanje, kao
kao Iraka, Evza'ijaiz
Iraka, Evza’ija iz Sirije
Sirije ii Lajsa
Lajsa iz
iz Egipta.
Egipta. Nijedan
Nijedan od
od njih
njih nije
nije rekao
rekao da
da
npr.: „budite
npr.: "budite tihi
tihi kada
kada cujete
cujete ucenje
ucenje Kur’ana“,
Kur'ana", ili
ili „kada
.kada se
se Kur’an
Kuran uci
uCi cenamaz
ce namaz biti
biti neispravan
neispravan ako
ako muktedija
muktedija ne
ne uci
uciza
zaimamom." (Al-Mu-
imamorn." (.Al-Mu­
glasno" Stoga,
glasno“. Stoga, ovim
ovim ajetom
ajetom postaje
postaje jasno
jasno da
da je muktedija obavezan
je muktedija obavezan gni 1:602)
gni 1:602)
da bude
da bude tih
tih uu toku
toku namaza
namaza dok
dok imam
imam uciuci Kur’
Kur'an. Muktedija, takoder,
an. Muktedija, takoder,
treba pazljivo
pazljivo slusati
slusati dok
dok imam
imam uci
uci uLlnamazima
namazima uu kojima
kojima se
se uci
uci na­
na- II Ibn
Ibn Dzerir
Dzerir ii Ibn
Ibn Ebi
Ebi Hatim
Hatim uu svojim
svojim tefsirima,
tefsirima, kao
kao ii imam
imam
treba
glas. Bejheki
Bejheki uu svom
svom djelu Kitab al-kiraa,
djelu Kitab al-kiraa, prenose
prenose hadis
hadis od
od velikog
velikog ko-
ko-
glas.
mentatora
mentatora (mufesir)
(mufesir) Mudzahida:
Mudzahida: „Ovaj
.Ovaj ajet
ajet je
je objavljen
objavljen zbog
zbog nekih
nekih
Neki tvrde
Neki tvrde da
da se
se ovaj
ovaj ajet
ajet tice
tice samo
sarno dzumanske
dzumanske hutbe,
hutbe, aa ne
ne ashaba Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s,lcoji
koji su
su ucili
ucili za
za imamom."
imamorn."
ashaba
ostalih namaza.
ostalih namaza. OvoOvo je
je neispravna
neispravna tvrdnja,
tvrdnja, jer
jer veliki
veliki broj
broj cinjenica
cinjenica
drugacije. Hafiz
dokazuju drugacije. Hafiz Ibn
Ibn Tejmija
Tejmija uu svom
svom djelu Fetava pise:
djelu Fetava pise: Iako
Iako je
je ova
ova predaja rnursel (tj.
predaja mursel (tj. predaja
predaja uu kojoj
kojoj tabi’ini
tabi'ini prenose
prenose
dokazuju
direktno
direktno od
od Poslanika,
Poslanika, s.a.v.s,
s.a.v.s,bez
bez spominjanja
spominjanja ashaba
ashaba uu lancu),
lancu), vazi
vazi
.Od poboznih
„Od poboznih prethodnika (sale! salih)
prethodnika {salef salih) da
da sese razumjeti
razumjeti da
da za
za cvrst
cvrst dokaz,
dokaz, posto
posto je
je prenesena
prenesena od
od Mudzahida,
Mudzahida, koji
koji je
je poznat
poznat kao
kao
se ovaj
se ovaj ajet
ajet tice
tice ucenja
ucenja na
na namazu,
namazu, aa neki
neki tvrde
tvrde da
da je
je uu pitanju
pitanju hutba.
hutba. * jedan od
jedan od najvecih
najvecih komenatora
komenatora Kur’
Kur'ana. Stoga su
ana. Stoga su ucenjaci
ucenjaci prihvatili
prihvatili
Imam Ahmed
Imam Ahmed prenosi
prenosi da
da medu
rnedu ucenjacima
ucenjacima vlada
vlada konsenzus
konsenzus dada se
se ovu mursel predaju.
ovu mursel predaju.
ovaj ajet
ovaj ajet tice
tice namaza,
namaza, aa ne
ne hutbe.“
hutbe." (Medzmu’
(Medimu' al-Fetava
al-Fetava 23:269)
23:269)
Ibn
Ibn Dzerir
Dzerir al-Tabari
al-Tabari prenosi
prenosi jos
jos jedan
jedan hadis
hadis od
od Jasira
[asira ibn
ibn
U svojoj
U svojoj knizi Al-Mugnii, Ibn
knizi Al-Mugnii, Ibn Kudama
Kudama pise:
pise: „Po
"Po predaji
predaji Ebu
Ebu Dzabira koji se
Dzabira koji se tice
tice Ibn
Ibn Mes’
Mes'uda, r.a.:
uda, r.a.:
Davuda, imam
Davuda, imam Ahmed
Ahmed tvrdi:
tvrdi: ‘Ljudi
'Ljudi su
su jednoglasni
jednoglasni da
da se
se ovaj
ovaj ajet
ajet tice
tice
(1:60 1)
namaza." (1:601) „Ibn
"Ibn Mes’ud
Mes'ud je klanjao kada je cuo
cuo da nekoliko ljudiljudi uci
uti za
za
namaza.’"
imamom. Nakon zavrsetka namaza, rekao je:
imamom. je: ‘Zar
'Zar jos niste shvatili?
shvatili?
Ibn Tejmija
Tejmija pise:
pise: „Imam
"Imam Ahmed
Ahmed prenosi
prenosi konsezus
konsezus da ucenje uti Kur’
Zar jos niste shvatili da, kada se uci Kur'an,
an, morate pazljivo slusati ii
nije obavezno
nije obavezno za
za muktediju
muktediju kada
kada imam
imam uci
uci naglas."
naglas." (Medzmu’
(Medimu' al-Fe-
al-Fe- tihi, bas
biti tihi, bas kao sto vam
yam je Allah naredio?’"
naredio?'" (Fla
(J'la al-Sunen Tafsir
al-Sunen 4:43, Tafsir
tava)
tava) 11:738)
al-Tabari 11:738)
Al-Mugni spominje
U djelu Al-Mugni spominje se da je imam Ahmed
Ahmed eksplicit-
Dakle, svi spomenuti
spomenuti argumenti
argumenti i predaje potvrduju
potvrduju da se
no rekao:
no rekao:
ovaj ajet uistinu
uistinu tice namaza
namaza uopceno,
uopceno, a ne samo
sarno dzumanske
dzumanske hutbe.
"Nikada nismo
„Nikada nismo culi nijednog
nijednog muslimanslcog
muslimanskog ucenjaka
ucenjaka kako Takoder, vrijedi znati da je ovaj ajet objavljen u mekanskom
mekanskom periodu,
periodu,
kaze da
kaze da je
je namaz
namaz klanjacu
klanjacu neispravan
neispravan ako
ako nene uci
uci za
za imamom."
imamorn." Da-
Da- dok je dzuma
dzuma namaz
namaz (na kojoj se odrzava
odrzava hutba)
hutba) naredena
naredena tele
tek kasni-
lie, on kaze: „Ovo
lje, "Ovo je bila Poslanikova,
Poslanikova, s.a.v.s,
s.a.v.s, praksa, praksa
praksa ashaba i medinskom periodu.
je, u medinskom periodu.

88
88 89
~.~P.Y.~.~B8.~~~.~
..I.WN?V.f ~ 5FIKHA
KLJUCNI DOIWI HANEFIJSKOG FIKHA

Allah, dz.s,
Allah, dB, kaze:
kaze: (delil
(deli!kat’i),
kat'i), dok je vadzib
dokje vadiib obaveza utvrdena
utvrdena spekulativnim
spekulativnim ii nejasnim
nejasnim
dokazom (delil
dokazom (delil zanni). Iako
Iako je
je vazno ii neophodno
neophodno ispuniti
ispuniti obje vr-
vr-
ste
ste obaveza, postoji razlika u propisu za
postoji razlika u propisu za onog ko ih ne ispuni.
ih ne ispuni, Npr,
„I
,,1 zato izgovarajte
izgovarajte iz Kur’
ana ono sto vam
Kur'ana lahko." (Al-
yam je lahko.“
zapostavljanje farzskih
zapostavljanje Jarzskih obaveza u namazu
namazu cini namaz
namaz neispravnim,
neispravnim,
Kuran
Kur’
an 73:20).
73:20).
ispustanje vadziba
dok ispustanje vadziba cini namaz
namaz krnjavim,
krnjavim, ali ne u potpunosti
potpunosti ne­
ne-
Ovaj ajet nareduje
nareduje da se
se neki dijelovi Kur’ana,
Kurana, bez
bez obzira na ispravnim, Vadzib
ispravnim. Vadiib koji se izostavi u namazu
namazu moze bitibib nadoknaden
nadoknaden
duzinu,
duzinu, trebaju
trebaju uciti u namazu.
namazu. Ovo ne ogranicava
ogranicava obavezu na suru sedzdom zaborava ili sehvi-sedzdom (sedzdet
sehvi-sedzdom (sedidet al-sehv), dok se izo-
al-Fatiha, nego radije ukazuje da se bilo koji dio Kur’ana moze
Kur'ana moie uciti stavljanjefarza
Jarza ne moze nadokanditi
nadokanditi ni na koji
koji nacin, Postoji mnogo
ispunila obaveza (farza).
kako bi se ispunila (jarza). Ipak, oni koji zastupaju
zastupaju mislje-
rnislje- drugih
drugih propisa
propisa koji se mogu naci u mnogim pravnim (fikh) djelima,
mnogim pravnim
namazu, koriste ovaj
nje da je obaveza uciti suru al-Fatiha u namazu, ovaj hadis: a ticu se ova dva tipa obaveza.
„Nema
"Nema namaza
namaza bez sure al-Fatiha“,
al-Fatiha", kao dokaz svoje tvrdnje. Isticu da
Dakle, na osnovu
osnovu navedenog
navedenog ajeta, hanefije zakljucuju
zakljucuju da je
Clan ma u prethodnom
je clan "nepojasnjen", ili mudzmal
prethodnom ajetu „nepojasnjen“, mudzmal termin,
term in,
Kur'ana farz,
ucenje bilo kog dijela iz Kur’ana [arz, a na osnovu spomenutog
spomenutog hadi-
i da je navedeni
navedeni hadis objasnjenje
objasnjenje tog termina.
termina. Stoga,
Stoga, prema
prema njima,
sa, zakljucuju namazu vadzib. U sazet-
zakljucuju da je ucenje sure al-Fatiha u namazu
kur’anski
kuranski ajet bi imao slijedece znacenje: Ucite suru al-Fatiha u na­
na-
ku, imam i osoba koja klanja samostalno
samostalno moraju
moraju uciti suru
suru al-Fatiha
mazu.
zajedno sa jos nekim
nekim kur’ anskim ajetom, ali muktedija
kur'anskim muktedija ne mora
mora uciti
Problem
Problem s ovim tumacenjem Clan ma nije „nepo-
tumacenjern jeste da clan "nepo-
naredeno da bude tih, i zato sto je ucenje imama
nista, jer mu je naredeno imama do-
mudzmel termin,
jasnjen", ili mudzmel termin, kao sto oni tvrde, nego „opci", iii am
"opCi", ili
voljno za njega (o
(0 cemu ce se dodatno
dodatno diskutirati
diskutirati u posebno
posebno hadisu
hadisu o0
termin. Prema
termin. Prema principima
principima prava (usul al-fikh), clan
Clanma
ma se obicno ko-
tome).
risti u ovom kontekstu,
kontekstu, i shodno
shodno tome, ajet bi trebao
trebao znaciti
znaciti slijedece:
sliiedece:
Kur'ana, Ovo znaci da se bilo koji dio iz Kur
Ucite bilo sta iz Kur’ana. Kur'ana
ana moze Allah, dz.s,
di.s, kaze:
ispunila naredba
uciti kako bi se ispunila naredba kur’anskog
kur'anskog ajeta, jer ona obuhvata
obuhvata
cjelokupan kur’anski
kur'anski tekst, a ne samo
sarno odreden
odreden dio. Ogranicavajuci
Ogranicavajuci se ( U «) iUiLi d llj ^ cliilad i j dliiLUsj Vj
cjelokupan
suru al-Fatiha, ponistila
samo na suru ponistila bi se opca priroda
priroda samog
samog ajeta.
aieta.
„Ne
"Ne izgovaraj na sav
say glas Kur’an
Kur'an kad molitvu
molitvu obavljas, a i ne
Ovo, ipak, ne znaci da su hanefije u potpunosti
potpunosti zanemari-
zanernari-
prigusuj
prigusuj ga, trazi sredinu
sredinu izmedu
izmedu toga." (Al-Kur’ an 17:110)
(Al-Kuran 17:110)
le spomenuti
spomenuti hadis. Po hadisu,
hadisu, oni ucenje sure al-Fatiha
al-Fatiha smatraju
smatraju
vadzibom
vadzibom (neophodnim).
(neophodnim). Po Hanefijskoj pravnoj
pravnoj skoli, postoji
postoji razli- Ibn Abbas, r.a, otkriva
otkriva okolnosti
okolnosti pod
pod kojima
kojima je objavljen
objavljen ovaj
vadziba ifarza.
izmedu vadziba
ka izmedu [arza. Farz je obaveza utvrdena
utvrdena jasnim
jasnim dokazom
dokazom ajet: „Ovaj
.Ovaj ajet je objavljen kada
kada je Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s, jos uvijek
uvijek bio u

990
0 91
ABDUR-RAHMAN IBN JUSUF 1:
............................................
ABDUR-RAHM ANIBN JUSUF KUUCNIDOKAZIHANEFUSKOG
KUUCNI DOKAZI HANEFIJSKOGfikFIKHA ha
...................................................

fazitajnog
tajnog pozivanja (mutavarin) ljudi
pozivanja (mutavarin) ljudiuuislam
islamuuMekki.
Mekki.On Onbibipred-
pred- 1:96,Sunen
1:96, Sunenal-Nesa’i
al-Nesa'i46)
46)
fazi
vodio ashabe uunamazu,
vodio ashabe namazu, i iucio
uciobibinaglas.
naglas. Kada
Kadabibipoliteisti imuirici)
politeisti (musrici)
Ova dva
Ova dvahadisa
hadisa daju
daju bolje
boljeobjasnjenje
objasnjenje gore
gorenavedenog
navedenog aje-
aje-
culinjegovo
culi njegovoucenje,
ucenje,psovali
psovalibibiKur’an,
Kur'an,onoga
onogakokoga
gajejeobjavio,
objavio,i ionoga
onoga
taoOni
ta. jasno razgranicavaju
Oni jasno razgranicavaju obaveze
obavezeimama
imama i iklanjaca
klanjaca zazaimamom.
imamom.
koga
ko gajejeprenosio.
prenosio. Dakle,
Dakle,Allah
Allahjejenaredio
naredio Poslaniku,
Poslaniku,s.a.v.s.:
s.a.v.s.:'Ne izgo-
‘Ne izgo- Gdje god
Gdje godjejePoslanik,
Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s,naredio
naredio ashabima
ashabima da da izgovaraju
izgovaraju tekbir
tekbir
varajna
varaj nasav
sayglas
glasKur’
Kur'an kadmolitvu
an kad molitvu obavljas’
obavljas, datetemusrici
, da musrici nenebibiculi,
culi,
zaimamom,
za imarnom, nije
nijeim
imnaredio
naredio da
dauce
ucesuru
suru al-Fatiha
al-Fatiha zazaimamom,
imarnorn, nego
nego
‘a'ai ine
neprigusuj
prigusuj ga,
ga,nego
nego uci
ucitako
talcoda
datetevjernici
vjernici mogu
mogu cuti.“ (Al- Talik
cuti."(Al-Talik
imjejenaredio
im naredio da
dasute.
sute.Ovo
Ovo dokazuje
dokazuje da,
da,ako
akojeje ucenje
ucenje sure
sure al-Fatiha
al-Fatiha
al-sahih 1:366,
al-sahih 1:366,Sahih
SahihMuslim)
Muslim)
neophodno, Poslanik,
neophodno, Poslanik, s.a.v.s,
s.a.v.s,nikada
nikada ne
nebibinaredio
naredio suprotno.
suprotno. Stoga
Stogajeje
UUovom
ovom ajetu
ajetuAllah,
Allah, dz.s,
dz.s,Svom
SvomjejePoslaniku,
Poslaniku, s.a.v.s,
s.a.v.s,naredio
naredio prilicno jasno
prilicno jasno da
dajejeobaveza
obaveza imama
imama dadauci,
uci,aaklanjaca
klanjaca za
zanjim
njim da
dasuti
suti
dauci
da ucidovoljno
dovoljno glasno
glasno da
daga
gaashabi
ashabi iza
izanjega
njegamogu
mogu cuti,
cuti,sto
stojejemogu-
mogu- iislusa
slusanjegovo